OLIMP 28

MAGAZ I N HRVATSKOG O L IMP I JSKOG ODBORABROJ 28 • RUJAN 2008.ISSN 1331-9523

Badminton-bræi od tenisa

Odlazak legendeMATE PARLOV

©PORTSKA TERMINOLOGIJA

UMJETNOST I ©PORT

Teæak zadatak za London

Doπla, vidjela -pobijedila

MARTINA ZUB»IΔ

Æeljko PeruπiÊ

OLIMPIJSKE LEGENDE

Tjelesnovjeæbanje uumjetnosti

ranogsrednjeg

vijeka

OLIMPIJSKE IGRE U PEKINGU

OLIMP-prelom 28 9/30/08 1:36 Page 1


3

Josip »op, dipl. oec.Glavni tajnik Hrvatskogolimpijskog odbora

Dragi Ëitatelji, treÊi ovogodiπnji broj Ëasopisa Hrvatskog olimpijskog odbora- "Olimp" upravo je pred vama. On donosi niz oËekivanihtema iz suvremenog πporta obraenih u veÊ standardiziranimrubrikama, ali isto tako i niz novih zanimljivih Ëlanaka. Naravno, svoje su mjesto u njemu "morali" dobiti i dogaajina Igrama XXIX. olimpijade, koji su spektakularnimotvaranjem i zatvaranjem, kao i πportskim dostignuÊima, veÊzauzeli posebno mjesto u modernom olimpijskom pokretu.Bilo je pravo zadovoljstvo biti tih dana u Pekingu i svjedoËitisjajnim nastupima naπih olimpijaca. Svima njima, ali iËlanovima struËnih stoæera i cjelokupnom hrvatskomπportskom izaslanstvu, upuÊujem zahvalnost za besprijekornoponaπanje i odliËno predstavljanje Lijepe naπe u dalekoj Kini.Olimpijske su igre oduvijek veliki πportski izazov, a san jesvakog πportaπa ispuniti olimpijsku normu koja Êe muomoguÊiti natjecanje meu 10.500 odabranih iz 204 zemljesvijeta. Ovog puta to je pravo izborilo dosad najviπe naπihπportaπa, Ëak 103. Oni su u najjaËoj moguÊoj svjetskojkonkurenciji osvojili dvije srebrne i tri bronËane medalje.OdliËja su zasluæili gimnastiËar Filip Ude i Ëetiri prekrasnedame, Snjeæana PejËiÊ, Sandra ©ariÊ, Martina ZubËiÊ iBlanka VlaπiÊ. Njima pripadaju Ëast i slava, a imena Êe imzauvijek biti upisana u naπu olimpijsku povijest i naπa srca. Oni, ali i svi ostali naπi olimpijci, nastupom u Pekinguzaokruæili su razdoblje jedne olimpijade i veÊ se fokusirajuna Igre XXX. olimpijade, koja Êe se 2012. odræati uLondonu. Igrama u Pekingu na najbolji je moguÊi naËin zaokruæen iËetverogodiπnji mandat Ëelniπtva HOO-a koje vodipredsjednik Zlatko Mateπa. On Êe u listopadu, na SkupπtiniHOO-a, podnijeti izvjeπÊe o Ëetverogodiπnjem djelovanjutijekom kojeg su naπi πportaπi, uz pet olimpijskih odliËja naIgrama u Pekingu 2008. osvojili, podsjetimo se, i tri naZimskim olimpijskim igrama u Torinu 2006. Naravno da seuspjeπnost voenja HOO-a ne moæe gledati samo kroz brojosvojenih medalja na velikim natjecanjima nego i krozstvaranje materijalnih i financijskih pretpostavki za razvojπporta te poboljπanje ugleda HOO-a u svijetu. Isto je takopotrebno naglasiti da je u tom Ëetverogodiπnjem razdobljupromoviran niz novih razvojnih programa za πportaπe,trenere, ali i programa vaænih za razvoj πporta na lokalnojrazini. Uvjeren sam da Êe, sagledavajuÊi sve pokazatelje, ËlanoviSkupπtine znati procijeniti doprinos postojeÊeg vodstva temu dati podrπku da krovnu πportsku organizaciju vodi i usljedeÊem Ëetverogodiπnjem razdoblju, odnosno do Igara uLondonu 2012. godine.

Svima puno uspjeha!

SADRÆAJ

6. str. 36. str.

Doπla,vidjela -pobijedila

Odlazak legende

ZA NAKLADNIKAHrvatski olimpijski odbor Josip »op

UREDNIKAnte DrpiÊ

UREDNI©TVOÆeljko Kavran, Draæen Harasin,Gordana GaÊeπa, Nada SenËar,Damir SenËar, Zdenko JajËeviÊ,Radica Jurkin, Jura Ozmec

UREDNIK FOTOGRAFIJEDamir SenËar

LEKTURAMARE

OBLIKOVANJE I PRIJELOMZlatko Vrabec

GRAFI»KA PRIPREMAVEA d.o.o., Zagreb

TISAKTEHNI»AR-COPYSERVIS d.o.o.Zagreb, KranjËeviÊeva 25a

Naklada: 2.000 primjeraka

www.hoo.hr E-mail: [email protected]

Nastanak modernog πporta:Posebno cijenjena vjeπtina lova 4Olimpijci buduÊnosti: Martina ZubËiÊ, taekwondo 6Olimpijske legende: Æeljko PeruπiÊ, nogometaπ 8Olimpizam: Izazov modernom druπtvu 10Malo poznati πportovi: Racquetball 12©port i druπtvo: Kad robot sudi 14Religija i πport: Religija tijela 16Æenska strana πporta: Sedam posto 18Umjetnost i πport:Tjelesno vjeæbanje u umjetnosti ranog srednjeg vijeka 20Filozofija πporta: Finkov koncept igre 22Olimpijski marketing: Sponzorstvo je poslovni odnos 24©port i znanost: Doba mitova 26PrilogPOVIJEST HRVATSKOG ©PORTA 29©port i duhovnost: Meditacija i veslanje 42©portska terminologija: Badminton - bræi od tenisa 44©portska fotografija 46Publicistika 48Olimpijske igre u Pekingu: Teæak zadatak za London 50Od Olimpa do Olimpa 52


4

N evjerojatna sklonost En-gleza prema igrama i na-dmetanjima, iz koje je i

proizaπao moderni πport, snaæno jeobiljeæena ljubavlju prema prirodi iboravku na otvorenom. Ta sklonostmoæda proizlazi iz Ëinjenice da En-gleska ima pogodnu klimu i raznoli-ku konfiguraciju tla. Temperaturesu rijetko tako visoke da bi izaziva-le umor i "fjaku", kako se kaæe unas, pa Englezi ne njeguju juænjaËkiobiËaj popodnevne "sieste". S drugestrane, zimi nema toliko snijega i le-da, koji bi onemoguÊili uobiËajeneigre na otvorenom. Vrijeme je u En-gleskoj najËeπÊe vlaæno i oblaËnopa je fiziËka aktivnost na otvore-nom ugodna, a i dobar naËin da Ëo-vjeku bude toplije.

Poduka u lovu sastavni dio odgoja

U proπlosti su aktivnosti i vjeπtinena otvorenom bile nuæne za preæivlja-vanje. Bilo je potrebno biti dobar i brztrkaË i vjeπt jahaË, bacati koplje daljeod suparnika ili ga oboriti u hrvaËkomnadmetanju. Posebno je cijenjenavjeπtina u lovu na razne opasne æivoti-nje, koja je na odreeni naËin imalagospodarski znaËaj, a æivot je Ëinilazanimljivijim i sadræajnijim. Poduka ulovaËkim vjeπtinama bila je sastavnidio odgoja mladiÊa, cjenjenija od aka-demskog znanja, a u Engleskoj je osta-la na cijeni i kad su spomenute vjeπti-ne prestale biti kljuËne za preæivljava-nje i sigurnost.

Lov je zapoËeo kao æivotna potreba

Od svih moguÊih aktivnosti na otvo-renom, lov u Engleskoj ima tradicio-nalno posebno i moæda najvaænijemjesto. ObiËaj lova zapoËeo je u pra-davno vrijeme, razumljivo, kao æivo-tna potreba. Divlje æivotinje ubijale suse radi hrane ili zato πto su predsta-vljale opasnost. U razdoblju ranog sre-dnjeg vijeka divlje maËke i Ëopori vu-kova harali su Engleskom. Njihovo jeuniπtenje bilo pitanje druπtvene dobro-biti i nije se tretiralo kao zabava ili re-kreacija. Potpuno druga situacija bilaje s lovom na divlje svinje. Meso ve-pra bila je cijenjena delikatesa pa jelov na njih, za razliku od lova na vu-kove, predstavljao za lovca zanimljivurekreaciju s daπkom opasnosti.

Lov sokolima na slici JohnaMarwella iz 1816. godine

Poduka u lovaËkim vjeπtinama bila je u Engleskoj sastavnidio odgoja mladiÊa, cjenjenija od akademskog znanja.Bez obzira na sve kontroverze koje u novije vrijeme pratelov, ta je aktivnost bila i ostala jedna od kljuËnihkarakteristika engleskog nacionalnog biÊa

NASTANAK MODERNOG ©PORTA

Piπe Ana PopovËiÊ

Posebnocijenjenavjeπtina lova


U rimsko doba lov je bio dopuπten svima

Gotovo dvije tisuÊe godina najpopu-larniji oblik lova u Engleskoj bio jelov na zeËeve. Razlozi su sasvim razu-mljivi. Zec ne predstavlja opasnost,meso mu je ukusno, krzno ima relati-vnu vrijednost, a za razliku od lisice nezavlaËi se duboko u zemlju. Moæe seloviti na konju, ali i pjeπice. Za Engle-ze je naroËito privlaËan jer se moæe lo-viti uz pomoÊ engleskog hrta, jedne odnajstarijih vrsta pasa u Engleskoj. VeÊu XIV. stoljeÊu dræanje hrta bilo je za-branjeno svima koji nisu bili vlasnicizemlje, a nepoπtivanje zabrane kaænja-valo se i s godinu dana zatvora.

U rimsko doba lov je bio, u cijelojzemlji, dopuπten svima. Tijekom sre-dnjeg vijeka taj se odnos promijenio.VeÊe povrπine zatvarane su u feudalneposjede kao kraljevsko leno. Lov po-staje gotovo iskljuËivo plemiÊki πport.Bila je to ceremonijalna, stilizirana ra-zbibriga za aristokraciju. I viπe od to-ga, lov je postao vaæna pozornica zadruπtvene odnose, privilegij i pokaza-telj ranga plemiÊke hijerarhije.

Kraljevske lovaËke povorkeNajstarije kraljevske lovaËke povor-

ke organizirane su u lovu na jelene. Uto davno doba povorke su predstavlja-le Ëaroban prizor. Postoji zapis o kra-ljevskom lovu u Enfieldu 1557. godi-ne, koji je organiziran za Elizabetu I.dok joπ nije bila na prijestolju. Prince-zu je pratilo 12 dvorskih dama u bije-lom satenu, 50 streliËara odjevenih ucrveno s pozlaÊenim lukovima i cijelapovorka niæih plemiÊa odjevenih u ze-leno. Bijeli saten ne zvuËi kao idealnaodjeÊa za boravak u prirodi, ali lov je,usprkos stiliziranoj predstavi, bioozbiljan i uspjeπan. Kada je jelenuhvaÊen, mlada princeza ga je samaubila prerezavπi mu vrat. To je bilo uskladu sa srednjovjekovnom lova-Ëkom etikom, koja je kao kulminacijulovne priredbe predviala da vrhovniplemiÊi prikrate muke lovini.

Sokolarstvo potjeËe s istokaPoËeci sokolarstva, tj. lova uz po-

moÊ treniranih sokola u Engleskoj se-æu joπ u razdoblje Saksonaca. Kakouzgoj sokola za lov potjeËe s Istoka,Europljani su ga upoznali na kriæar-skim vojnama, a odræao se sve do po-jave vatrenog oruæja. Postojala je usta-ljena dvorska etika vezana uz sokolar-stvo. »ovjek je mogao posjedovati

onu pticu koja je bila propisana s obzi-rom na njegov druπtveni poloæaj. Takoje orao bio rezerviran za cara, kraljev-ski sokol za kralja, sivi sokol za prin-ca, stepski sokol za viteza, mali sokolza damu, jastreb kokoπar za niæe plem-stvo, kobac za sveÊenstvo, a obiËan ja-streb, uvjetno reËeno, za siromaha.Uvjetno reËeno, jer pravim siromasi-ma je zakonom bilo zabranjeno posje-dovanje bilo koje ptice dresirane zalov. RazliËite vrste ptica koristile su seza lov na razliËitu divljaË, a njihovadresura, bilo da su uzete iz gnijezda ilisu bile ulovljene, bio je dug i sloæenproces. Za vladavine Edvarda III. uXIV. stoljeÊu zakonski je sankcionira-na kraa sokola. Svatko tko je naπaoizgubljenog sokola morao ga je odni-jeti lokalnom πerifu, koji je u okolnimmjestima dao proglas o naenoj ptici.U sluËaju da se u roku od Ëetiri mjese-ca vlasnik nije javio, nalaznik je imaopravo zadræati pticu i to samo ako jeimao odgovarajuÊi druπtveni status.Ako nije bio rangiran dovoljno visokona druπtvenoj ljestvici, πerif bi zadræaosokola, a nalazniku je dao novËanu na-gradu.

Lov na lisice kasno je postao popularan

Iz danaπnje je perspektive neobiËnoda su lisice relativno kasno postale po-pularan lovaËki plijen u Engleskoj. Ia-ko neobiËno, to je zapravo potpuno lo-giËno i objaπnjivo. Sve do sredineXVIII. stoljeÊa lisice jednostavno nisusmatrane dovoljno vrijednima da bi senjima bavila aristokracija. PlemiÊ jemogao loviti iz zabave, ali dodatni po-ticaj bila je divljaË koja bi se naπla natrpezi nakon uspjeπnog lova. Lisica jeimala malu cijenu radi svojeg krzna,ali se u osnovi smatrala πtetoËinom ne-

dovoljno vrijednom i zanimljivom zaplemstvo. Promjena se dogodila nakongraanskog rata (1642. - 1651.), tije-kom kojeg se nisu strogo provodili za-koni vezani uz lov pa je poubijan velikbroj jelena. Zatvaranja zemljiπta iizlov u proπlim stoljeÊima veÊ su sma-njili broj velike divljaËi pa su vukovi iveprovi potpuno nestali. Zemljoposje-dnici su se morali orijentirati na nekinovi plijen, jer im je joπ jedino preo-stao lov na zeËeve. Za vladavine Char-lesa II. (1630. - 1685.) lov na lisice po-stao je popularan i od tada znaËenjetog lova neprestano raste.

Primjena vatrenog oruæjaVatreno oruæje poËelo se relativno

kasno upotrebljavati u lovu, tek poËe-tkom XIX. stoljeÊa. U prvo vrijemevatreno je oruæje bilo priliËno nepou-zdano, komplicirano i opasno za ruko-vanje, a i barut bi u πumi zbog vlagepostao neupotrebljiv. KljuËna osobaza populariziranje vatrenog oruæja ulovu bio je pukovnik Peter Hawker ko-ji je 1814. godine objavio knjigu In-struction to Young Sportsmen in Allthat Relates to Guns and Shooting.Nakon nje lov je u Engleskoj poprimioformu po kojoj je i danas najpoznatijiu svijetu. Bez obzira na sve kontrover-ze koje u novije vrijeme prate tu akti-vnost, ona je bila i ostala jedna odkljuËnih karakteristika engleskog na-cionalnog biÊa.

Literatura1. Goldblatt, D. (2006). The Ball is Round.

London: Viking, Penguin Group2. Holt, R. (1989). Sport and the British a mo-

dern history. Oxford: Oxford UniversityPress

3. Marples, M. (1954). A History of Football.London: Secker&Warburg

5

Prizor iz lova iz knjige “Annalsof sporting” iz 1822. godine


6

P rije negoli je izaπla na olim-pijsku pozornicu, 19-go-diπnja je Martina ZubËiÊ re-

kla: "Za mene je uspjeh πto samizborila nastup u Pekingu", jer joπgodinu ranije bilo je to ono πto jeæarko æeljela. Mlada je πportaπicaveliki cilj ostvarila i prije no πto jepomiπljala. I sljedeÊi je korak - po-bjedniËko postolje i bronËana olim-pijska medalja u kategoriji do 57 kg- uspjela ubrzo ostvariti.

Igra sluËaja"U Pekingu sam bila lani u srpnju,

na Svjetskom prvenstvu. Dojmio mese, ali je za moj ukus Peking preve-lik grad. Nadam se da Êu uspjeti vi-

djeti joπ mnogo toga πto ga krasi",rekla je Martina ZubËiÊ u oËekivanjuolimpijskoga nastupa.

Na Olimpijske se igre 2008. mladaZagrepËanka uvrstila boreÊi seuspjeπno na europskim kvalifikacija-ma u Istanbulu, nakon πto je to pro-pustila na svjetskim kvalifikacijamau Manchesteru. PripremajuÊi se zanjih, zajedno s drugom naπom pred-stavnicom Sandrom ©ariÊ, odradilaje tjelesne pripreme s bugarskim tre-nerom (baziËno atletskim) Georgi-jem Draganovom, kao i treninge skolegicama Petrom MatijaπeviÊ, Ni-ves Ambruπ, Josipom KusaniÊ i Ma-rinom SumiÊ.

OLIMPIJCI BUDUΔNOSTI

Piπe Liljana Jazbinπek

Najmlaa hrvatskaosvajaËica olimpijskemedalje, bronËane ukategoriji do 57 kg,zadræala je razboritost iu trenucima slavlja."Sve mi je to maloËudno. Novinari su bili ikod nas doma. Malo mise to Ëini previπe",komentirala je nakonIgara

Doπla,vidjela -pobijedila

MARTINA


7

t a e k w o n d o

"Sasvim sam sluËajno uπla u ovajπport, spletom okolnosti. Roditelji suæeljeli da se bavim nekim sportom,jer se otac bavio nogometom, a maj-ka rukometom. U kvartu je bio samoTaekwondo klub Dubrava i otiπlismo tamo 1996. godine. Tri godinekasnije poËela sam malo ozbiljnijeraditi, kad je u klub doπla trenericaLidija KataliniÊ-©poljariÊ.I evoka-

mosmodoπli", ka-æe mlada dama u ki-monu.

Raznolikost i upornost Kao jednu od svojih najveÊih vrli-

na Martina, uz raznovrsnost udaraca,istiËe upornost.

"Uvijek se borim do kraja, takosam preokrenula mnoge borbe", ka-æe s osmijehom i pokazuje da je za-dræala razboritost i u trenucima sla-vlja. "Sve mi je to malo Ëudno. Novi-nari su bili i kod nas doma. Malo mise to Ëini previπe."

Martinine ambicije nisu vezane sa-mo uz πport, ne æeli zanemariti obra-zovanje. Upisala je studij na Eko-nomskom fakultetu. ©toviπe, na ra-zredbenom je ispitu imala peti rezul-tat od 1300 kandidata. Voli uËitistrane jezike pa govori engleski i ta-lijanski. Voli i crtati i u slobodno vri-jeme u tome Ëesto uæiva, a ispunjavaga i glazbom.

NA ZUB»IΔ

Martina ZubËiÊ roena je 3. lipnja 1989. u Za-grebu. Æivi u zagrebaËkoj Donjoj Dubravi.

Taekwondoom se poËela baviti sa sedam godina. Studentica je Ekonomskog fakultetaSveuËiliπta u Zagrebu. »lanica je TK Dubrava, trenerica joj je Lidija KataliniÊ-©poljariÊ,a u reprezentaciji Seung Ki Hong. Stipendistica je HOO-a.Sa 16 i pol godina bila je europska prvakinja u seniorskoj konkurenciji (Riga 2005.), asa 17 je izborila olimpijsku vizu. Aktualna je europska doprvakinja (Rim 2008.) i neg-daπnja juniorska svjetska prvakinja. Bila je treÊa na seniorskom EP-u u Bonnu 2006., asad je i bronËana s pekinπkih OI u kategoriji do 57 kg i najmlaa hrvatska osvajaËicaolimpijske medalje.

Tko je Martina ZubËiÊ?


8

Æ eljka PeruπiÊa krasila je velikaborbenost, dobra tehnika, brzi-na i neiscrpna energija u igri.

Tako piπe u Nogometnom leksikonu, asvi koji su gledali tog omalenog (169cm, 64 kg) lijevog pomagaËa sloæit Êese da je uistinu tako igrao. Bio ga jepun teren, a kraj njega se ni najveÊaimena nisu naigrala. »ak ni veliki Bar-celonin as Luis Suarez.

- Kao dijete sam zavolio nogomet,igrao sam u rodnoj Dugoj Resi i æeliojednog dana zaigrati u velikom klubu -sjeÊa se PeruπiÊ svojih nogometnih po-Ëetaka.

San mu se brzo ostvario, doπao je uDinamo. Ali, nije odmah zaigrao.

- Otiπao sam na dvogodiπnje sluæenjevojnog roka, vratio sam se 1958. Dina-mo je te sezone bio vrlo jak, osvojio jenaslov prvaka. Ja sam zaigrao tek unovoj sezoni, ujesen. I veÊ sam 1959.

OLIMPIJSKE LEGENDE

U rimskom olimpijskomfinalu 1960. s Dancimanije bilo teπko, i sigraËem manje izborenaje 3-1 pobjeda

Do zlata sdesetoricom

Piπe Zvonimir VukeliÊ

ÆELJKO


debitirao za reprezentaciju u 4-0 po-bjedi nad GrËkom u Beogradu.

Sudac je razumio hrvatski…S reprezentacijom je ostvario i svoje

najveÊe uspjehe.- U finalu Kupa nacija, danaπnjem

europskom prvenstvu, u produæecimasmo izgubili 2-1 od Sovjeta. A te iste,1960. godine, osvojili smo i zlatnu me-dalju na Olimpijskim igrama u Rimu.Uskupini smo lako izaπli na kraj s Tur-skom koju smo pobijedili sa 4-0 i UAR-om koji smo svladali sa 6-1. Pravi sunam suparnici bili tek Bugari s kojimasmo odigrali 3-3. Zbog bolje gol-razli-ke otiπli smo u polufinale.

U polufinalu su Ëekali jaki Talijani.Rivera, Mazzola, Trappatoni, Maldi-ni...

- Imali su mladu momËad koja je ka-snije dugo bila u vrhu svjetskog nogo-meta. SjeÊam se Trappatonija, igrao jelijevog halfa, bio je dobar. Ali, ne toli-ko kao Rivera ili Mazzola. Njihova jeigra bila upeËatljiva. Odigrali smo ne-odluËeno, pravila su bila takva da jeodluËivao ædrijeb. I mi smo otiπli u fi-nale.

Protivnici su bili Danci, koji su izne-nadili pobjedom protiv Maara.

- NeÊu reÊi da je u finalu bilo lako,

ali nije bilo ni previπe teπko. Povelismo brzo sa 2-0, KostiÊ je postigao joπjedan gol koji nije priznat, a GaliÊ serazljutio i opsovao suca. No, sudac jerazumio hrvatski i iskljuËio ga. Ipak, is igraËem manje izborili smo 3-1 po-bjedu.

Je li slavlje bilo veliko?- Slavilo se, ali ne kao danas, slavilo

se mnogo tiπe. Nije tada bilo velikogdoËeka.

PeruπiÊ je te 1960. izabran za nogo-metaπa godine, u anketi za izbor najbo-ljeg sportaπa Jugoslavije bio je drugiiza koπarkaπa Radivoja KoraÊa. Dvijegodine kasnije zaboravljen je kada seiπlo na Svjetsko prvenstvo u »ile.

- Igrao sam u kvalifikacijskim uta-kmicama s Poljskom, bio sam meuboljima. Ljubomir LovriÊ, Ëlan izbor-niËke komisije, uπao je u svlaËionicunakon πto smo izborili SP i rekao daÊemo svi mi koji smo igrali otiÊi i u »i-le. I svi su otiπli osim mene. Nije mi bi-lo jasno zaπto, nitko mi nije ni rijeË re-kao, nije mi ni danas jasno. Tim viπeπto sam u reprezentaciju opet pozvanodmah nakon »ilea.

Ja tramvajem, oni autom Od reprezentacije se oprostio 1964.

protiv Bugarske u Sofiji, kada je iz Di-

nama odlazio u München morao je Ëe-kati godinu dana da bi mogao nastupi-ti.

- Takva su bila pravila i bio sam spre-man na stanku. »vrsto sam odluËio oti-Êi, jer me u Dinamu nisu dovoljno cije-nili. Govorili su tada "lako Êemo se midogovoriti s Pericom". I dok sam se javozio u tramvaju, moji su se suigraËivozikali u autima. Nikada nisam dobioonoliko koliko sam svojim igrama za-sluæio. Otiπao sam u "zehcigere" sa ©te-fom Lamzom, doπla je Dinamova dele-gacija da nas nagovori na povratak.©tefa su nagovorili, mene nisu.

S Münchenom 1860 je bio i njema-Ëki prvak.

- I danas odem na njihove utakmice.Sada su u II. ligi, ne stoje dobro, ima-ju novËanih problema. Ali i danas sebrinu o svojim bivπim igraËima. Neda-vno je stigao novi predsjednik, pozvaonas je na sastanak jer je htio od nasËuti πto treba uËiniti da se klub vrati nastare staze slave.

Prati PeruπiÊ i πto se dogaa u Dina-mu.

- Ne moæe se na europske grane svedok najbolji igraËi stalno odlaze. Edu-ardo, Δorluka, ModriÊ... A i konkuren-cija je u HNL-u slaba.

UmirovljeniËke dane provodi u St.Gallenu.

- Nogomet je moj æivot, ali bilo jevrijeme da kaæem "dosta". No, svako-dnevno i dalje trËim, radim gimnasti-ku. Nije penzionerski æivot samo iz fo-telje gledati televiziju.

9

Æeljko PeruπiÊ roen je u Dugoj Resi 23. oæujka 1936. godine.Sa 14 godina zaigrao je u juniorskoj momËadi Duge Rese za Ëijuje seniorsku momËad igrao od 1952. do 1956., kada je preπaou zagrebaËki Dinamo. Za "plave" je odigrao 294 utakmice,postigao 23 pogotka i s njima osvojio dva Kupa (1960. i 1963.).Za München 1860 igrao je od 1965. do 1970. i sa "zehcigeri-ma" osvojio njemaËko prvenstvo 1966. Otiπao je zatim u πvic-arski St.Gallen s kojim je kao igraË-trener uπao u I. ligu. Od1974. do 1977. bio je u luksemburπkom Vaduzu, gdje je u 41.godini zavrπio igraËku karijeru. Zatim je jednu sezonu treniraoπvicarski Brulle, a potom se vratio u St. Gallen u Ëijem je ju-niorskom pogonu radio kao trener sve do prije nekoliko godina.

Za reprezentaciju Jugoslavije igrao je od 1959. do 1964. go-dine i odigrao je 27 utakmica. OsvajaË je srebrne medalje 1960.u Parizu na prvom Kupu nacija, preteËi europskog prvenstva.Zlatnu olimpijsku medalju osvojio je na Igrama u Rimu 1960.godine.

PeruπiÊ je sedam godina umirovljenik, æivi u St. Gallenu.

IgraËka karijera do 41. godine

n o g o m e t a πPERU©IΔ


O braÊajuÊi se ljudima cijelogsvijeta, Pierre de Coubertin jeistaknuo meusobno uvaæa-

vanje (fra. Le respect mutual), misleÊina odnose i interakciju unutar jednogdruπtva, a ne samo na πportaπe i πport-sku javnost. ZapisujuÊi nove retkeolimpijske filozofije i ideje, Coubertinje posebno mjesto namijenio toj vrlini,istiËuÊi da je nuæna za sva druπtva, de-mokracije i ËovjeËanstvo u cjelini.

Filozofija meusobnog uvaæavanja

Meusobno uvaæavanje i tolerancijaponajprije se odnosi na oËuvanje tradi-cije, ali i uvaæavanje religije, kulture,ljudskih prava manjine i veÊine, poπti-vanje dogovora i dræanje do svoje rije-Ëi. Jer πto je Ëovjek bez svoje rijeËi i ka-raktera, odnosno Ëasti u pozitivnomsmislu? Kao Ëovjek koji je iπao ispredsvog vremena, Coubertin istiËe da vri-jednosti poput vjere, tolerancije i me-usobnog uvaæavanja Ëine okosnicudruπtva, no kao realist svjestan je teæi-

ne prihvaÊanja tih vrijednosti od togistog druπtva. Zbog svega toga Cou-bertin je aktualan i danas, u XXI.stoljeÊu, kad su vrijednosti kojespominje i dalje izazov velikombroju druπtava. Danas se umodernim druπtvima,pod maskom zaπtiteljudskih prava,krπe upravo taprava, zatiru tra-dicionalne vrije-dnosti i vode rato-vi pod izlikom zaπti-te demokracije. Stvara-njem iluzije koje mnogi nisu

ni svjesni, pojam meusobnog uvaæa-vanja prognan je kao vrijednost, a mo-derna ga druπtva sporo prihvaÊaju.Upravo sama olimpijska misao zahtije-va meusobno uvaæavanje te uvaæava-nje raznih kultura, religija, tradicija,naËina æivota i politiËkih sporazuma.

Viπe i od ferplejaIzmeu tolerancije i povjerenja velik

je prostor namijenjen meusobnomuvaæavanju, temelju svake demokraci-je. Meusobno uvaæavanje znaËi mno-go viπe i od samog ferpleja, glavnogpostulata olimpijske ideje i moralnevrijednosti samog πporta. Ferplej bezmeusobnog uvaæavanja ostaje samona fer igri i predstavlja samo dio ljud-skog ponaπanja, dok mu pritom nedo-staje onaj element ljudskosti, a to jeupravo povjerenje. Meusobno povje-renje kao pedagoπki izazov uËi Ëovjekasamokontroli, poznavanju vlastite oso-bnosti te socijalne osjetljivosti i odgo-

vornosti. UËenje o olimpizmu iolimpijskoj ideji te vri-

jednostima koje oneprenose trebalo bi

zapoËeti veÊ u obiteljii nastaviti se u vrtiÊu, πkoli, naposlu i u svakodnevnom æivo-tu. Vrijednosti koje olimpizam

predstavljane tiËu

se

iskljuËivo i jedino πpor-ta, nego su samo mode-

lirane putem πporta i na-mijenjene svim ljudima. Olimpi-zam prihvaÊa nadmetanje i natje-

canje u πportu i æivotu, ali odlu-Ëno odbacuje svaki oblik

neprijateljstva i di-skriminacije. Teæiti

boljem rezultatu iviπim ciljevimanije ograniËenosamo na podru-Ëje πporta, nego

je primjenjivo i uæivotu i u izgradnji

boljeg druπtva.

Piπe Saπa Ceraj

OLIMPIZAM

Olimpijska je ideja izrasla iz πporta, ali nijenamijenjena iskljuËivo πportu nego je primjenjiva nasve aspekte æivota i zahtijeva odreeni naËin æivota.Taj naËin æivota podrazumijeva socijalnusvjesnost i angaæiranost, osjeÊaj za socijalnougroæene i bliænje, poπtivanje tueg miπljenja,politiËkog uvjerenja, religije i ljudskih prava

Izazov modernomdruπtvu

10


11

Olimpizam kao naËin æivotaPoznata krilatica Citius, Altius, For-

tius - Bræe, viπe, jaËe, ne odnosi seiskljuËivo na πport nego i na osobnistav, na teænju perfekciji, veÊim dosti-gnuÊima i postignuÊima te u cjelini te-ænji ka boljem æivotu. PromatrajuÊiolimpijsku ideju u tom kontekstu, jasnoje da ona uz πportsku postaje i intele-ktualna vrijednost i izazov, jer izazovekoje æivot donosi Ëovjek rjeπava putemsvoje kreativnosti i domiπljatosti. Oso-bna je odluka svakoga kako Êe pristupi-ti problemu da bi ga rijeπio te svladaosve poteπkoÊe. Sposobnosti su to kojese stjeËu i putem πporta, ali ne i samoputem njega.

Olimpizam od πportaπa traæi psihiËkustabilnost prilikom velikih stresova, sa-mopouzdanje potrebno za pobjede, ali irazvitak cjelovite osobe. Stoga, moæese zakljuËiti da je olimpijska ideja izra-sla iz πporta, ali nije iskljuËivo namije-njena πportu nego je primjenjiva na sveaspekte æivota i zahtijeva odreeni na-Ëin æivota. Taj naËin æivota podrazumi-jeva socijalnu svjesnost i angaæiranost,osjeÊaj za socijalno ugroæene i bliænje,poπtivanje tueg miπljenja, politiËkoguvjerenja, religije i ljudskih prava.

UËenje i vjeæba do potpunog predanja

Ono πto je Coubertin kritizirao uproπlosti, aktualno je i danas. Zlopora-ba politiËke moÊi, politiËka nedoslje-dnost i nedemokratsko ponaπanje. Pro-fesionalni πport i komercijalizacijaπporta ne moraju nuæno biti u kontradi-kciji s olimpijskom idejom. Dok se godpoπtuju vrijednosti poput morala i eti-ke, meusobnog uvaæavanja, ferpleja,te se protivi bilo kojem obliku diskri-minacije, a sve to u osluπkivanju vlasti-te savjesti. Olimpizam zahtijeva, kakood πportaπa u trenaænom procesu tako iod Ëovjeka u æivotu, uËenje i vjeæbu tepotpuno predanje tim vrijednostima dabi one zasjale u punom svjetlu i posta-

le dio πportaπa i njegove osobnosti. Co-ubertin je Ëesto naglaπavao da olimpi-zam nije sustav nego stanje duha - naËinæivota! GledajuÊi kvalitete koje razvijakod osobe te zahtjeve koje postavljapred Ëovjeka i druπtvo, on to uistinu ijest.

Literatura

1. Coubertin, P. (1975). OlympicMemoirs. Lausanne: InternationalOlympic Committee

2. JajËeviÊ, Z. (2007). Olimpizam uHrvatskoj, Zagreb: Libera Editio

3. JajËeviÊ, Z. (2008). AntiËke olimpijskeigre i moderni olimpijski pokret do1917. godine. Zagreb: Libera Editio


12

I gra sliËna racquetballu prvi seput spominje potkraj XVIII. sto-ljeÊa u Engleskoj. Prva su pra-

vila napisana 1820. godine za potrebeπkole u Harrowu, u okolici Londona.Polovinom XIX. stoljeÊa tu je igru uEngleskoj popularizirao londonskiPrince Club. Sagraeno je nekolikoigraliπta, ali se zbog njihove sloæeno-sti i relativno skupe opreme ovaj π-port nije uspio bræe razvijati. KrajemXIX. stoljeÊa racquetball se poËeoigrati u Kanadi, SAD, Indiji i JuænojAmerici. U SAD je racquetball relati-vno brzo uhvatio korijene i razvio seu igru kakvu danas poznajemo. DopoËetka 70-ih godina proπlog stoljeÊaklubovi racquetballa osnivani su usvakoj ameriËkoj dræavi, a popular-nost je neprekidno rasla. Kada je po-

kret fitnessa zahvatio svijet, Ameri-kanci su u sklopu tih centara poËeligraditi i igraliπta za racquetball. Takoje izgraeno tisuÊe terena.

Igraliπte i oprema za igruTeren za racquetball je od betona

ili kamena, a omeen je s Ëetiri zidavisine 9,1 m. Igraliπte je veÊinomnatkrit prostor veliËine 18,3x9,1 m.Straænji je zid neπto niæi, jer je na nje-mu galerija za gledatelje. Na Ëeonomzidu, 68,55 cm od tla je drvena ploËaËiji gornji rub oznaËuje liniju do kojese lopta smije odbiti (play Une), a navisini 2,91 m od tla je druga, crvenaili zelena graniËna linija za servis (cutili service Une). Na udaljenosti 10,90m od Ëeonog zida i usporedo s njimna tlu je ucrtan short line iz Ëijeg jesrediπta do straænjeg zida povuËenauzduæna linija, half - court line, kojadijeli taj dio igraliπta u dva pravoku-tna prostora - left i right court. Uz li-jevi i desni boËni zid, u kutovima, na-laze se mjesta za igraËe koji serviraju- service box.

Reket za racquetball izraen je odjasenove. Okvir je okrugao, napetmreæom od katguta, æica od ovËjih ilimaËjih crijeva. Jedan dio drπka oblo-æen je koæom, drugi je rebrasto izdu-

Racquetball slovi kao

najbræi πport s reketom. Na

elitnoj razini natjecanja,

brzina servisa moæe doseÊi

gotovo 320 km/h. U novije

vrijeme racquetball je u

veÊini zemalja istisnula vrlo

sliËna, ali jednostavnija

πportska igra, squash

Piπe Sanja Sokol

Racquetball

MALO POZNATI ©PORTOVI


bljen. Loptica je mala i ima Ëvr-stu jezgru, promjera Ëetiricentimetra. Lopta je od su-knene namotane trake, po-vezane koncem i proπive-ne koæom.

Iznimno brza igra

Racquetball je iznimnobrza igra u kojoj se loptaodbija reketom o zidoveigraliπta. Igra se udvojeili uËetvero. Server upu-Êuje loptu na Ëeoni zidiznad linije servisa tako dase odbije u polje suparni-ka, gdje je on odbija na-kon odskoka od tla. Na-kon πto je upuÊena u Ëe-oni zid, odnosno mje-sto predvieno za ser-viranje, lopta se mo-æe odbiti u boËni ilistraænji zid. Loptica senakon serviranja ne smije odbiti odtri povrπine prije odskoka, tj. ne smi-je prije pada u teren dotaknuti Ëeoni,boËni i straænji zid. Jednom kada jeloptica u igri, nakon servisa, ne po-stoji ograniËenje koliko povrπinasmije dodirnuti u izmjeni udaraca.Lopta smije najviπe jednom odskoËi-ti od tla. U protivnom igraË gubi bodi pravo na servis. Bod moæe osvojitisamo server. Ako protivnik pogrijeπi,branitelj servisa stjeËe pravo na nje-ga. U pojedinaËnoj igri pobjeujeigraË koji prvi osvoji tri seta, a u igriparova pobjeuje par koji prvi osvojiËetiri seta. Set se igra do 15 bodova,

a konaËni rezultatmora biti na dva

razlike. Ako ser-ver pogrijeπi,servis preuzimaprotivniËkiigraË, odnosno u

igri parova nje-gov suigraË koji

nastavlja s igromsve dok jedan od njih

ne pogrijeπi. Dakle sa-mo igraËi koji su servira-

li mogu poslije pogreπkeprotivnika postiÊi poen. Servis

se odreuje ædrijebom. Pri igriudvoje server ima pravo izabrati stra-nu.

Moæe i volejom Servira se tako da se lopta baci

uvis, a zatim se oπtrim zamahom iudarcem reketa upuÊuje prema Ëeo-nom zidu. Servis je pogreπan ako lo-pta dodirne zid na samoj horizontal-noj liniji za servis ili ispod nje, ili akopadne izvan igraliπnog prostora. Po-zicija suparnika ovisi o naËinu servi-sa. On se mora postaviti tako da loptunakon prvog odskoka od tla moæe πtouspjeπnije i lakπe odbiti, obvezno pre-ma boËnom zidu. Lopta se moæeodbiti i volejom, tj. neposredno prijedodira tla.

Uspjeh u racquetballu u velikojmjeri ovisi o vjeπtini serviranja,odnosno jaËini i oπtrini odbijanja, jerbrzina kojom lopta, odbijajuÊi se o zi-dove, mijenja smjer, veoma oteæavapravodobnu reakciju protivniËkogigraËa.

Squash istiskuje racquetball Prvo svjetsko prvenstvo u

racquetballu odigrano je 1981. godi-ne, a nastupile su reprezentacije πestzemalja. Danas se racquetball igra u90 zemlja svijeta, a na SP 2004. oku-pile su se ekipe iz 35 zemalja sa πestkontinenata. Sedmi uzastopni naslovsvjetskog prvaka osvojile su Sjedi-njene AmeriËke Dræave.

Racquetball se Ëesto koristi kaokondicijski πport za plivanje, koπar-ku, nogomet i druge πportove. Tere-ni za racquetball nalaze se diljem svi-jeta, a oprema je vrlo dostupna i nijeskupa. Procjenjuje se da πirom svije-ta ima oko 50.000 terena zaracquetball. Meunarodni amaterskiracquetballski savez osnovan je u li-stopadu 1979. u Memphisu. Gotovo10 godina kasnije, nakon rasta popu-larnosti, savez iz naziva ispuπta ter-min "amaterski" i postaje Meunaro-dni racquetaballski savez (IRF).

Racquetball slovi kao najbræi πports reketom. Na elitnoj razini natjeca-nja, brzina servisa moæe doseÊi goto-vo 320 km/h. U novije vrijemeracquetball je u veÊini zemalja isti-snula vrlo sliËna, ali jednostavnijasportska igra - squash.

Literatura

1. Friedlander, N. (1999). The Mammoth Bo-ok of World Sports. New York: Carroll &Graf Publishers

2. Levinson, D. (1996). Encyclopedia ofWorld Sport. Santa Barbara: ABC CLIO

3. Montague, T. (2004). A to Z of Sport. Lon-don: Little Brown

13


14

N e pratiti tehnologiju danaspostaje priliËno problemati-Ëno, jer Ëovjek lako moæe

preskoËiti neπto bitno, ne samo za svojposao, nego i za popodnevnu Êakulu sprijateljima. Dok se joπ sjeÊaπ kako jeneπto izaπlo u novinama kao eksperi-mentalna tehnologija, evo toga u pri-mjeni…

Tako je u Ëasopisu Pravo i poreziprije nekoliko mjeseci objavljen Ëlanak"Uloga stroja pri suenju u profesio-nalnom tenisu danas, ili πto je toHawk-Eye". Joπ ljepπe, autori su prof.dr. sc. Hrvoje KaËer i Mario AnËiÊ - ri-jeË je o preraenom seminarskom radunaπeg tenisaËa. Svakako zanimljivoπtivo.

Nevidljiva lopticaUkratko, na teniskim se terenima po-

javio problem: nekada su u πirokojuporabi bile linije od gipsa, koje su(osobito na zemlji) omoguÊavale prili-Ëno objektivno suenje glede toga je liloptica u igraliπtu ili izvan njega. Novelinije, napravljene od plastike, svakakosu praktiËnije, ali na njima ne ostajeotisak loptice kao na gipsu. Dodatno,suvremeniji treninzi te reketi od mate-rijala za Ëije se iznoπenje iz laboratori-ja nekada iπlo u zatvor radi πpijunaæebitno su poveÊali brzinu kretanja teni-ske loptice.

Naravno, brzina percepcije koju imasudac nije poveÊana - i pojavio se pro-blem. Je li loptica u terenu ili nije? Dabi se odgovorilo nije mogla pomoÊi niklasiËna televizija: njene tehnoloπkemoguÊnosti nisu predviene za praÊe-nje tako brzih objekata.

U pomoÊ je pozvana suvremena te-hnologija. Paul Hawkins i DavidSherry zapoËeli su rad na novom elek-troniËkom sustavu koji je prvi put pri-mijenjen 2001. na utakmici kriketa uVelikoj Britaniji. Prva je primjena u te-nisu bila 2002.

Samo pet godina kasnije, od 2007.,sustav, u meuvremenu nazvan Hawk-Eye, primjenjuje se na svim Super 9 tur-nirima i svim Grand Slamovima osimPariza. VeÊ se razmiπlja i o proπirenjuprimjene sustava, koji se sada koristi ukriketu i tenisu, na nogomet.

Primjena Hawk-Eye sustavaPrimjena novog sustava priliËno je

jednostavna - igraË moæe koristiti su-stav (challenge) najËeπÊe dva puta zavrijeme seta. Ako igraË reklamira po-

©PORT I DRU©TVO

Gledati utakmicu ukojoj sudac nikada nemoæe pogrijeπiti,znajuÊi da Êe rezultatovisiti o izraËunu raËunalnog programa, viπe ne bibilo - to. MoguÊa pogreπka suca jednostavno jedio atmosfere, dio onoga πto πport Ëini napetim izanimljivim. Uostalom, ni matematiËkoobjektiviziranje ne bi bilo imuno na prijevare, jerone su moguÊe i u digitalno doba

Piπe Goran VojkoviÊ

Kada robotsudi

Ni robot ne bi odluËio drukËije: Zinedine Zidane


greπku suca, asustav pokaæeda pogreπkenije bilo, gubijedan challen-ge. DakleigraË moæekoristiti sustavsve dok toËnouoËava po-greπku suca,jer tada ne gubi challenge.

Sustav je zasad dosta skup, ne samoza manje turnire, nego i za koriπtenjena viπe igraliπta na velikim turnirima,πto na neki naËin ugroæava jednakostigraËa. No, cijena Êe mu, kao i svakomelektroniËkom sustavu, padati. PostajatÊe sve dostupniji.

Kako dalje?Pogledajmo malo u buduÊnost. Za-

mislimo da se (a teorijski je to mogu-Êe) pravila πportskih disciplina rastaveu matematiËke algoritme, te da naosnovi trodimenzionalnih snimaka ra-Ëunala zaduæe za suenje. RaËunalnisustav snima, analizira modele i mate-matiËki precizno izraËunava gdje je lo-pta, dijeli æute i crvene kartone, mate-matiËki procjenjuje koliko je uspjeπannastup gimnastiËara - ukratko, odrau-je ulogu potpuno objektivnog, hladno-krvnog i preciznog suca. Suca koji negrijeπi, za kojeg nema dvojbenih situa-cija, za kojeg nema propusta.

©port bi takopostao u potpu-nosti objektivizi-ran, bez mogu-Ênosti pogreπkesuca, bez uzruja-vanja publike,bez potreba zaopπirnim komen-tarima kako jetko sudio i πto bi

bilo da je sudio drukËije. No, to viπe nebi bio πport kakvog znamo. Gledatiutakmicu u kojoj sudac nikada ne mo-æe pogrijeπiti, gledati boksaËki meËznajuÊi da Êe rezultat ovisiti o izraËunuraËunalnog programa, viπe ne bi biloto. MoguÊa pogreπka suca jednostavnoje dio atmosfere, dio onoga πto πportËini napetim i zanimljivim.

Ni matematiËko objektiviziranje nebi bilo imuno na prijevare, jer one sumoguÊe i u digitalno doba, naravno uzmetode sofisticiranije od kuverte ispodstola. A sama bi se igra poËela prilago-avati suenju i onome πto su strojevinauËeni cijeniti kao pozitivno, jednakokao πto neki proizvoaËi automobiladanas svoja vozila konstruiraju tako dabudu uspjeπna u crash-testu, a ne ustvarnoj prometnoj situaciji.

Napredak je potreban i tehnologija jepotrebna. Fotozavrπnica uvedena je ka-da suci viπe nisu mogli ocijeniti tko jeprvi u jahanju ili trËanju. Danas je po-stala nuæna i u brojnim drugim disci-

plinama; jedan od najzanimljivijih tre-nutaka na OI u Pekingu svakako je bi-lo natjecanje u æenskom dvojcu na pa-riÊe, kad je fotofiniπ odluËio o pobje-dnicama. Zlato je na kraju pripalo no-vozelandskim blizankama Georgini iCaroline Evers-Swindell, koje su zasamo jednu stotinku bile bolje od nje-maËke posade Anne-Katrin Thiele iChristiane Huth. Stotinku sekunde nemoæe registrirati ni dobar dio elektro-nike, a kamoli Ëovjek! SliËno tome,Hawk-Eye je doπao kada je teniska lo-ptica postala prebrza da bi je sudacmogao pratiti.

No, ne bi bilo dobro da elektronika usuenju postane neπto viπe od tehni-Ëkog pomagala namijenjenog sluËaje-vima kada se neπto zaista ne moæe pro-cijeniti osjetilima - πport mora ostatinatjecanje ljudi, u kojem je sudac Ëo-vjek. Makar suËeva pogreπka za natje-catelja uvijek bila teπka i nefer - i onaje dio πporta, dio igre.

Literatura

1. KaËer, H. i AnËiÊ, M. (2008). Uloga strojapri suenju u profesionalnom tenisu danas iliπto je to Hawk-Eye. Pravo i porezi, br. 3.,oæujak 2008.

2. Dnevnik.hr: http://dnevnik.hr/sport/olimpij-ske-igre/veslanje-dva-zlata-za-australiju.-html

3. Skupina autora (2008). Official Rules ofTennis. Triumph Books

15

Bi li robot tjeπio Mladena PetriÊa?

SudaËki podsjetnik na pravila


16

S bujnim osjeÊajima gledalismo kako se u velestadionu"PtiËje gnijezdo" usred Ki-

ne olimpijski plamen pali i potomopet gasi. Plamen koji je sveti otacBenedikt XVI. zapalio 29. lipnja upredvorju papinske bazilike Sv. Pa-vla gorjet Êe punu godinu dana davidljivo podsjeÊa na dvotisuÊgo-diπnjicu Apostolova roenja.

Sv. Pavao - Kristov atletKristov atlet iz Tarza koji "k cilju

hiti" (Fil 3,14) poznat je po tome dasvoje djelovanje u Ëetiri poslaniceopisuje kao "trËanje", a i druge pozi-va da mu se pridruæe. Tako neka trËeda osvoje nagradu (1 Kor 9,24). Mo-raju "postojano trËati" (Heb 12,1).

U modernoj kulturi patnju volimoiskljuËiti iz javnosti, postavljajuÊikao ideal lagodnost i zabavu. Ipakse upravo u πportu opaæa koliko Ëo-vjek pretrpi. Bol, suze i muka uπportu su oËiti na licima, u iscrplje-nom i znojnom tijelu. Danaπnji Ëo-vjek na πportaπima vidi kako vrijedii trpjeti da bismo doπli do cilja. Onoπto smo navikli Ëuti od askeze i mo-ralne teologije minulih stoljeÊa, da-nas pred kamerama cijelog svijetaæivo svjedoËe πportaπi. Zato razumi-jemo Pavla kad opisuje da sam "na-dopunja πto nedostaje mukama Kri-stovim" (Kol 1,24).

Æivi organizamPavao cijelu zajednicu Kristovih

vjernika promatra kao jedno - Kri-stovo - tijelo s mnogim udovima (1 Kor 12,27). Nedavno smo na te-leviziji vidjeli kako na treningu zla-tne Blanke postoje i vjeæbe za poje-dine noæne prste, bitne za dobar

Religija tijela

RELIGIJA I ©PORT

Piπe p. Niko BiliÊ, SJ (dr. teol., FFDI, Zagreb)

Znamenitu misao o RijeËi koja je tijelom postala sv. Pavao pojaËava i piπe da u Kristu "tjelesno prebiva sva punina boæanstva"

Trening traæi osobnu prisutnost.

Trpjeti - dio je puta.Za dobar skok i mali prst pomaæe.

Tko trËi, neka trËi do cilja!

i s k r i c e✴ ✴

Kip sv. Pavla pred papinskom bazilikom San Paolo fuori le Mura u Rimu

Grb Pavlovegodine


17

skok. Pavao bi zasigurno bio zado-voljan takvim primjerom da svakidio tijela ima svoju vaænost. On po-imence navodi nogu, ruku, uho ioko, istiËuÊi njihovu specifiËnu, zacijelo tijelo bitnu, ulogu (1 Kor12,15-17). Osim povezanosti poje-dinih udova "zglobovima i sveza-ma" (Kol 2,19) Pavao Êe upozoriti ina koordinaciju s glavom, misleÊipritom na samoga Krista.

RijeË je tijelom postala Srediπnji sadræaj krπÊanske vjere

jest Boæja RijeË koja je tijelom po-stala (Iv 1,14). Pritom nije rijeË onekoj "stvari", istaknuo je Papa naotvorenju Pavlove godine, nego oæivoj osobi Isusa Krista.

Svojim pogledom na Krista u ko-jem "tjelesno prebiva sva puninaBoæanstva" (Kol 2,9) sv. Pavao pre-cizira opÊepoznatu misao iz Ivano-va evanelja i Ëuva nas od pseudo-religijskog prijezira tijela. Tu jesvojevrstan vrhunac Pavlove teolo-gije tijela i jedino mjesto u Svetompismu gdje se uz pojam boæanstvarabi prilog "somatikós" - "na tjele-san naËin". Osim toga, Pavao Êe iRijeËi Boæjoj pripisati svoju omilje-nu πportsku sliku govoreÊi da Ëak iRijeË Boæja "trËi" (2 Sol 3,1).

Vaænost tijelaPavao istiËe da je Bog svoga Sina

poslao "u tijelu" (Rim 8,3) i daro-vao nam pomirenje "u njegovuljudskom tijelu" (Kol 1,22). Timenas spaπava od kvaziduhovnosti ko-ja se opet vraÊa u obliku gnoze no-voga doba s predodæbom da se vjer-niËki æivot ostvaruje u granicamamaπte i osjeÊaja. Za Pavla krπtenjeje tjelesni obred koji znaËi da jevjernik zajedno s Kristovim tijelompoloæen u grob. Vjerovati znaËiuskrsnuti s Kristom (Kol 2,12) kojiima "tijelo i kosti", kako sam potvr-uje uËenicima kad su pomislili davide duha (Lk 24,39).

Od spiritualizma i pogreπne zami-sli da se vjera svodi na onostranosti na unutarnji æivot Pavao oslobaaupozoravajuÊi na "otkupljenje tije-la" (Rim 8,23) koje pripada na bitkrπÊanstva. Srediπte crkvenog æivo-ta upravo je sakrament Tijela Kri-stova - Euharistija. "Bio sam gladani dali ste mi jesti; bio sam gol iodjenuli ste me" (Mt 25,35-36) -Kristova su pitanja za posljednji

sud. "Banalizacija tijela, banalizaci-ja je Ëovjeka" - kako reËe biskupPozaiÊ na ovogodiπnjoj 37. obitelj-skoj ljetnoj πkoli u Zagrebu.

Tko naporno trenira razumjet ÊePavla kad opisuje "æudnju svegastvorenja" (Rim 8,19) koja podsjeÊana boj olimpijaca za bræim, viπim ijaËim. Davno prije nego su se kon-tinenti ujedinili u novovjekim olim-pijskim igrama Pavao je pisao kakocijelo tijelo Kristovo "raste Boæjimrastom" (Kol 2,19). U naπe dobavirtualne stvarnosti i videoigrica,kad Ëak i bavljenje πportom postaje

zurenje u ekran, Pavlov nauk o tije-lu pravi je zgoditak.

Literatura1. Herman, Z. I. (1991). Poimanje tijela i

tjelesnosti u teoloπkoj antropologiji apo-stola Pavla, Communio, str. 96-101.

2. Omelia del Santo Padre Benedetto XVI,Basilica di San Paolo fuori le Mura subo-ta, 28. lipnja 2008.

3. ©krinjar, A. (1971). Pavlove poslanice(Corpus Paulinum). Uvod i izabranaegzegetska pitanja, Zagreb

4. VidoviÊ, M. (2007). Palovski spisi. Uvodi tumaËenje, Split

5. Vos, J. S. (2002). Die Kunst der Argu-mentation bei Paulus, Tübingen

S. Dali, RaspeÊe prema sv. Ivanu od Kriæa


N eposredno uoËi poËetka ve-like olimpijske predstave uPekingu jedan od naπih tje-

dnika, specijaliziran za eksploataci-ju magiËne snage sadaπnjosti, obja-vio je novu jakosnu ljestvicu iz svo-je serije "100 naj" - ovaj put nesu-mnjivo aktualnu: 100 najmoÊnijihljudi hrvatskoga πporta. Ljeto je unovinarstvu, znamo, sezona kiselihkrastavaca, niπta se tu neÊe promije-niti ni u olimpijskoj godini, bezobzira na to πto πportske redakcijegrcaju u hektolitrima kave i u jetle-gu koji diktira pekinπka satnica.

No, dobro. Imamo, dakle, popis100 osoba pa se - nakon πto smo s

manje ili viπe pozornosti preletjelitih desetak stranica - moæemo opre-zno zapitati koja bi metoda bila upozadini konkretnoga poretka. »inise da bi najprecizniji odgovor bio:metoda klasiranja krastavaca. Ukrajnjoj liniji dalo bi se primijetitida metoda uæiva popularnost i izvanljetne sheme, πtoviπe, da je jedna odomiljenih poluga infotainmenta, ka-ko se sve ËeπÊe naziva taj πareni me-dijski æanr.

Balzacovski ansamblU pravilu takve popise nitko ne

uzima osobito ozbiljno (osim onihkoju nisu uvrπteni), no s obzirom na

to da je tjednik odavno postigao vi-soku razinu referentnosti i s obzi-rom na to da je rijeË o razmjerno vi-sokom broju javnih osoba, priËa -kao i svaki veliki broj - postaje za-nimljiva iz pomalo fenomenoloπkeperspektive; moæda i stoga πto dje-luje kao da je raena u vrlo sponta-noj atmosferi kombiniranja racio-nalnih i asocijativnih motiva, onakokako se ponekad izvodi u redakcij-skome brain stormingu.

Veselilo nas to ili ne, o prvoplasi-ranom dvojbi nema: naπ premijer.No, dalje se veÊ redaju, kao pri sva-koj druπtvenoj sondaæi, predstavnicipolitiËkoga æivota, πportski duæno-

18

ÆENSKA STRANA ©PORTA

Piπe Ratko CvetniÊ

OtvarajuÊi novi ciklus usmjeren prema Londonu 2012., predsjednik HOO-aZlatko Mateπa najavio je posebnu pozornost odbojci i æenskom vaterpolu.

Viπe pozornosti æenskom ekipnom πportu moæda neÊe znatnije izbalansiratiodnos muπkih i æenskih medalja, ali bi u Londonu moglo donijeti veÊi

ukupni zbir, a to je za hrvatski πport najvaænije

Sedam posto


snici, poslovnjaci, zatim osobe izπportskoga i politiËkog polusvijetaza koje nije uvijek lako definirati Ëi-me se - ako iËim - bave. Ukratko, je-dan soËni balzacovski ansambl, obi-ljeæen niskom rednih brojeva kao napravoj πportskoj ljestvici. Primjeda-ba bi moglo biti na lopate: mnogi sufakti pogreπni ili pogreπno poveza-ni, od Ëetiri Ëelna Ëovjeka dvaju naj-veÊih πportskih sustava u Hrvatskoj- Hrvatskog olimpijskog odbora iZagrebaËkog πportskog saveza - na-veden je samo jedan. I tako dalje.No, infotainment ionako nije enci-klopedijska disciplina.

Ali, ono πto naπoj rubrici mora bi-ti posebno zanimljivo jest kako su utome rangiranju proπle æene. Uku-pno ih se u poretku naπlo sedam.Pustimo sad malo po strani biblijskudimenziju toga broja i pogledajmonekoliko statistiËkih podataka: pr-voplasirana je æena, aktivna πpor-taπica i svjetska prvakinja, na 15.mjestu. Ujedno je i najbolje plasira-ni aktivni πportaπ. VeÊina se ostalihmoÊnica smjestila, meutim, u donjidio tablice. Ima meu njima bivπihπportaπica, politiËarki, Ëak i jednamenedæerica. I joπ neπto - za razlikuod svojih kolega, veÊina ih je u raz-mjerno mladoj dobi.

Problem je na terenu Kad je inicijativa Parlamentarne

skupπtine VijeÊa Europe iz 2005.godine o sprjeËavanju diskriminaci-je æena u πportu ponukala JacquesaRoggea, predsjednika Meunaro-

dnoga olimpijskog odbora (i vjero-jatno najutjecajniju osobu svjetsko-ga πporta) da se nacionalnim olim-pijskim odborima obrati preporu-kom o ciljanoj kvoti od barem 20posto æena u upravnim tijelimaπporta, HOO je reagirao bræe odmnogih pokaznih demokracija: pre-poruka je primijenjena na sastav Vi-jeÊa HOO-a. No, problem - na kojiukazuje i Komisija HOO-a za skrb oæenama u πportu - nalazi se "na tere-

nu", u tijelima nacionalnih saveza iu upravama zajednica lokalnogaπporta. Pritom se, logiËno, u sustavuπporta samo ponavlja model iz tijelapolitiËke, dakle stvarne vlasti; Hr-vatska doduπe ostvaruje petinu æen-ske zastupljenosti u Saboru, ali uonome najvjerodostojnijem pokaza-telju stvarnog stanja - u tijelima lo-kalne zajednice - taj postotak izno-si… Koliko? Upravo sedam posto,toËno onoliko koliko æenama daje iovaj popis, leæerno sloæen za potre-be listanja na plaæi.

Sad, kad su Igre zavrπile i kad sevraÊamo u svakodnevicu, znamo daodnos æenskih i muπkih medalja ko-je je naπa Kolodija ostvarila u dale-kom Kitaju iznosi Ëetiri petine na-prema jedna. OtvarajuÊi novi ciklus,usmjeren prema Londonu 2012.,predsjednik HOO-a Zlatko Mateπanajavio je posebnu pozornost odboj-ci (æenska i muπka imaju u ovomtrenu otprilike podjednak meuna-rodni rejting po FIVB-u) te æen-skom vaterpolu. Viπe pozornostiæenskom ekipnom πportu moæda ne-Êe znatnije izbalansirati odnosmuπkih i æenskih medalja, ali bi uLondonu moglo donijeti veÊi uku-pni zbir, a to je za hrvatski πport naj-vaænije.

Literatura1. 100 najmoÊnijih ljudi u πportu (2008). Zagreb:

Globus, br. 922, str. 68-77.

2. Zbornik radova (2008). ©portaπica: od rezultatado karijere u πportu. Zagreb: HOO

19

Danira NakiÊ BiliÊ, bivπa koπarkaπica, danasravnateljica Hrvatske matice iseljenika


20

K elti su indoeuropski narod ko-ji se u prvoj polovini I. mile-nija pr. Kr. naselio u sjever-

noj Francuskoj, a kasnije se proπirio pocijeloj Europi. Na velikom podruËjukoje su zahvatile te migracije, keltskaje kultura ostavila jaËe ili slabije trago-ve. Intenzivnost njenih utjecaja ovisilaje o tome jesu li Kelti na odreenompodruËju bili samo u prolazu ili su setrajno naselili i stopili sa starosjedioci-ma.

Ideje o zagrobnom æivotuPrikaz Ëovjeka u nekom mitskom

motivu najomiljenija je tema keltskeumjetnosti. Primitivna glinena plastikavozaËa Ëamca iz Magdalensberga mo-æe se smatrati mitskom predodæbom oposmrtnoj voænji Ëamcem. Ista je za-misao oblikovana u bronci po galskimsvetiπtima. Meu njima se istiËe onaj uBlesseyju. U oba je sluËaja rijeË o oli-Ëenju ideje o zagrobnom æivotu koja jepotekla, i zadræala se, upravo iz keltskemitologije.

Karolinπka umjetnostJedna od faza predromaniËke umje-

tnosti ranog srednjeg vijeka u ZapadnojEuropi, od VIII. do X. stoljeÊa, bila jekarolinπka umjetnost. U kulturnom pro-gramu Karla Velikog likovne su umje-tnosti od poËetka imale vaænu ulogu. Izknjiæevnih izvora doznajemo da su ukarolinπkim crkvama postojale zidneslike, mozaici i reljefi, ali su oni gotovopotpuno izgubljeni. Iluminirani rukopi-si, izrezbarena djela od bjelokosti tezlatarski radovi saËuvani su, naprotiv, upriliËnom broju. Na kamenim spomeni-cima iz VIII. i IX. stoljeÊa vanjski bridobrubljuje ornamentalna traka na kojojse, u nekoj vrsti slikovnog pisma, iz-vjeπtava o raznovrsnim zbivanjima kojadobrim dijelom joπ nisu protumaËena.»esti su i motivi konjanika za koje se nemoæe razaznati pripadaju li krπÊanimaili poganima. SaËuvan je i bronËani ki-piÊ iz IX. stoljeÊa koji prikazuje KarlaVelikog na konju.

Vikinπka umjetnostUobiËajeni naziv za umjetnost ranog

srednjeg vijeka u skandinavskim ze-mljama u razdoblju od IX. do XII. sto-ljeÊa je vikinπka umjetnost. Ime je do-bila po Vikinzima, skandinavskim po-morcima - gusarima, koji su plovilimapoduzimali brojne pohode u daleke ze-mlje i krajeve.

Rana umjetnost Vikinga najbolje jepoznata kad je rijeË o gradnji brodova.

UMJETNOST I ©PORT

Tapiserija iz Bayeuxsa, Francuska, XI. st.

Zavjetni Ëamac od glinesa zasebno oblikovanom

glinenom figurom veslaËaiz Magdalensburga

Viteπtvo je izgradilo sloæen sustav odgoja u kojemuje tjelesno vjeæbanje odigralo prvorazrednu ulogu.Nadmetanja vitezova na turnirima bila su srediπnjidruπtveni dogaaji u srednjem vijeku, za plemiÊkisvijet vaæniji nego πport u danaπnje vrijeme

Tjelesnovjeæbanje u umjetnostiranog srednjeg vijeka

Piπe Diana ©imek


Usto, bili su i odliËni majstori u izradbii ukraπavanju oruæja, nakita i posua.Motiv u kamenu iz IX. stoljeÊa, kojipredstavlja vikinπki brod, sastavljen jeod geometrijske forme unutar okviraod prepleta. Pravokutno polje ispunje-no je mreæom kvadratiÊa koje predsta-vlja jedro, dok su ljudske figure grae-ne od krugova (tijelo) i nepravilnih tro-kuta (glave), jednako kao i more kojeje saËinjeno od niza jednakostraniËnihtrokuta.

RomanikaRomanika je srednjovjekovni stil u

umjetnosti zapadne Europe u XI. i XII.stoljeÊu, koji je naroËito istaknut u ar-hitekturi. RomaniËka graevina djelujekao zamiπljeni spoj arhitektonskih di-jelova u uæem smislu i isklesanih i na-slikanih dijelova. Na dvije freske iz IX.stoljeÊa pohranjene u kripti u akvilej-skoj katedrali nalazi se lik konjanika.Na prvoj, konjanik se okrenuo premaneprijatelju dræeÊi luk i strijelu, dok ja-haË na drugoj freski nosi πtit i koplje.Gotovo savrπeno stapanje zapadnih ibizantskih elemenata vrhunac je ruko-pisne tradicije ranog srednjeg vijeka, as druge strane izraæajna izobliËenja na-javljuju romaniËku umjetnost koja ih jevrlo dojmljivo uklopila u svoje na-glaπene oblike.

Mjeπavina realnih i fantastiËnih oblika

Stilizacija, ponavljanje sli-Ënih oblika ili figura na hori-zontalnom frizu tipiËna jeodlika skulpture tog doba.To je rezultat jasnog estet-skog izbora, jer romani-Ëkog kipara ne zanimajutoliko pojedinac ili njegovefiziËke osobine koliko prikazi-vanje neke epizode, dogaaja.Postoji sklonost prema izradizvonastih kapitela Ëije supovrπine koriπtene kao okvir ukojem su klesane priËice uzeteiz evanelja, prikazivani zanatiili svakodnevni æivot, borbe ljudi iËudoviπta ili alegorijskeizmiπljene figure. Tehnikaobrade, kao i inaËe u roma-niËkom dobu, mijenja se odgotovo kiparske grubosti preko suro-vosti i bujne izraæajnosti, sve do veri-zma i rimskog osjeÊaja za volumen.Kao opÊe karakteristike moæemo zabi-ljeæiti potpuno odsustvo svakog po-kuπaja da se ambijentoko li-kova,

kao i sami likovi, ostvare u skladu s mje-rilima stvarnosti. Viπe ili manje nazna-Ëene deformacije, simboliËne transpozi-cije i mjeπavina realnih i fantastiËnihoblika postaju pravilo. Likovi su pone-kad grubi i uvijek deformirani, ali æivi iizvanredno izraæajni. Slikarstvo djelujekroz freske ili slike raene na sloju svje-æe æbuke koja upija boje ili mozaike,gotovo iskljuËivo u Italiji, zemlji koja jeimala najviπe kontakta s bizantskom kul-turom, u kojoj su mozaici bili odluËuju-Êi za unutraπnje ukraπavanje.

Javlja se novi individualizamMozaik od kamenËiÊa

iz XI. i XII. stoljeÊapotjeËe iz uniπtenebazilike Santa Ma-ria Maggiore u Ver-

celliju, a prikazujeborbu maËevimaSaracena i europ-skog vojnika. Ro-maniËki je slikardao svom djeluapstraktnu jasno-Êu i preciznostkoja se nije mo-gla izraziti u ka-

rolinπkodoba.

Teksadamo-æe-moreÊidasu

simboliËki i dekorativni elementi pre-doËavanja povezani i spojeni u jedin-stven sustav. Taj stil koji se koristi ri-tmom linija i ploha izbjegava sve po-stupke koji bi se mogli nazvati Ëistoslikarskima. Tapiserija iz Bayeuxa(Francuska, XI. stoljeÊe) izvezeni jefriz dug 230 m na kojem je prikazanokako Vilim OsvajaË osvaja Englesku.Iako je stil pripovijedanja izravan,liπen klasiËnih sredstava kao πto superspektiva i preklapanje, tapiserijadaje neobiËno æivu i podrobnu sliku ra-ta u XI. stoljeÊu. Tu nema nagomilanihmasa kao u grËkorimskim prizorima,nego umjesto toga nalazimo neki noviindividualizam koji svakoga ratnika iz-dvaja kao moguÊega junaka, obdare-nog snagom i lukavstvom.

Tjelesno vjeæbanje i πport vitezova

Tjelesno vjeæbanje i tjelesni odgoj usrednjem vijeku utjelovljeno je u osobiviteza. Vitezovi su srednjovjekovniprofesionalni ratnici. Njihov se inter-nacionalni staleæ poËinje stvarati u XI.stoljeÊu, kada se udarna snaga vojskeprenosi s pjeπaπtva na konjaniπtvo. Vi-teπtvo je izgradilo sloæen sustav odgo-ja u kojemu je tjelesno vjeæbanje odi-gralo prvorazrednu ulogu. Godinamaprije nego ih se proglasi vitezom mla-diÊi moraju nauËiti sedam viteπkihvjeπtina (septem artes probitatis): jaha-nje, plivanje, gaanje lukom i strije-lom, kopljem, penjanje, borbu tupimoruæjem i maËevanje s hrvanjem. Na-dmetanja vitezova na turnirima bila susrediπnji druπtveni dogaaji u srednjemvijeku. Turniri su za plemiÊki svijet bi-li vaæniji nego πport u danaπnje vrije-me. Da bi se poveÊala borbena nape-tost, u turnirsko se nadmetanje unosepoticaji poput aristokratskoga ponosa iËasti, romantiËno-erotskih elemenata idraæi umjetniËke kiÊenosti. Za vrijemeviteπkoga turnira i graani prireujunadmetanja u trËanju, skakanju udalj,bacanju kamena, πakanju, hrvanju, pli-vanju i veslanju. U svakodnevnom æi-votu, u rijetkim trenucima odmora,graani su se natjecali u kuglanju, kli-zanju, skijanju i sanjkanju.

Literatura1. JovanoviÊ, B. (1957). FiziËka kultura

kroz istoriju. Beograd: Sportska knjiga2. Gillet, B. (1970). Povijest sporta. Za-

greb: Matica Hrvatska3. Huizinga, J. (1991). Jesen srednjeg vi-

jeka. Zagreb: Naprijed4. Bloch, M. (2001). Feudalno druπtvo.

Zagreb: Golden marketing

Borba maËevima, mozaik iz bazilke uVercelliu iz XI. i XII. st.

BronËani kipKarla Velikog, iz IX. st.

21


22

I gra je, govori Fink, jedan od petosnovnih fenomena ljudskog po-stojanja. »ovjek je isto tako bitno

smrtnik i ljubavnik, kao πto je i radnik,borac i igraË. Osnovna struktura naπekonaËne egzistencije okruæuje tih petdimenzija æivota. Igra je, dakako, zna-Ëajna karakteristika Ëovjeka. Uvrijeæe-no je, meutim, igru shvaÊati manjevaænom; kao neπto πto nije ni "ozbilj-no", ni "stvarno". Usprkos tome igra jevaæna. Igramo se zato da pobjegnemood dosadne svakodnevice, pa makar isamo na trenutak, te da uvaæavamo ne-ka druga pravila. IgrajuÊi se istraæuje-mo i uËimo o sebi i svijetu oko nas.

Igra daleko viπe od djeËje igrarije

Huizinga je poËetkom XX. stoljeÊabio meu prvima koji su u igri prepo-znali temeljnu karakteristiku Ëovjeka tenaglasio da je igra daleko viπe od pukedjeËje igrarije shvaÊene kao nezrelost.Aristotelova definicija Ëovjeka kao ri-sus capaxa, sa smijehom kao bitnim

obiljeæjem Ëovjeka, u modernom je do-bu zaæivjela kao homo ludens (Huizin-ga). S Eugenom Finkom dolazimo doigre kao iskljuËive moguÊnosti ljud-skog postojanja. Samo se Ëovjek moæeigrati. "Jedino ono bivstvujuÊe, koje sena konaËan naËin odnosi prema sveo-

buhvatnom univerzumu i pri tome sestalno zadræava u meuprostoru izme-u stvarnosti i moguÊnosti, egzistira uigri." Egzistencijalni osnovni fenomeni(smrt, rad, vladavina, ljubav i igra) ni-su samo naËini bivstva ljudskog posto-janja, oni su uvijek i naËini razumijeva-nja u kojima Ëovjek razumije sebe kaosmrtnog, kao radnika, kao borca za pre-vlast, kao onog tko voli i kao igraËa, iistodobno nastoji iz takvog smislenoghorizonta protumaËiti bivstvo svihstvari, kaæe Fink.

UËestalost i sveprisutnost igre

©to je onda obiljeæje "svakodnevnog"tumaËenja ljudske igre? "To je pokuπajda se igra progna iz srediπta biti posto-janja, da se uËini nebitnom, da se shva-ti kao 'marginalni fenomen' naπeg æivo-ta, da joj se oduzme teæina pravog zna-Ëaja." Pojednostavljeno i vulgarno,igra se obiËno promatra ponajprije kao"odmor", kao "rekreacija" i „razono-

Finkov koncept igreFILOZOFIJA ©PORTA

Piπe Drago VujeviÊ

Sigurno je da se dijete igra otvorenije i iskrenije nego odrasli, ali igra nijesamo moguÊnost djeteta nego jednostavno Ëovjeka. »ovjek kao Ëovjekje igraË. Radost igre nije samo radost u igranju nego radost radi igre,

radost radi Ëudoviπne mjeπavine stvarnosti i nestvarnosti


23

da", kao "opuπtanje" i vedra dokolica tekao dobrodoπla "stanka" koja prekidaradni dan ili je zanimanje u slobodnedane. Ipak, uvia se uËestalost i svepri-sutnost igre, veliko zanimanje Ëovjekaza igru i intenzitet kojim se upraænjava.Kaæe se, nadalje, da je svrha Ëovjekovaæivota naporna teænja za znanjem i vrli-nom, za slavom i ËaπÊu, za moÊi i bla-gostanjem. Igra je tada samo komple-mentarni fenomen - vaæi kao neπto ne-ozbiljno, samovoljno i neobvezujuÊe.Ona je meuigra, pauza izmeu"ozbiljnih" æivotnih djelatnosti; ona jepuko ispunjavanje slobodnog vremena.Sve dok budemo naivno suprotstavljalipopularne antiteze "rad-igra", "nemar-nost-ozbiljnost" i sl., neÊemo shvatitiontoloπko znaËenje igre.

Igra stoji za sebe i u sebiSamo je joπ djeci dopuπteno da æive u

igri i vedroj bezbriænosti koju onaomoguÊuje. Igra je, meutim, suπtinskielement ljudske ontoloπke strukture,osnovni egzistencijalni fenomen - nejedini, rekli smo, ali svakako prepozna-tljiv i autonoman, te se ne moæe obja-sniti ostalim egzistencijalnim fenome-nima.

"Iako je igra kao igranje impulzivnopokrenuto postojanje, ona je ipak uda-ljena od svakog nemirnog stremljenjakoje proizlazi iz zadanog karaktera po-stojanja; ona nema ciljeve kojima slu-æi, ona svoje ciljeve i svoj smisao ima usebi samoj. Igra nije radi nekog budu-Êeg blaæenstva, ona je u sebi veÊ

'sreÊa', ona je usreÊujuÊa sadaπnjost,nenamjerno ispunjenje." Igra nema ni-kakvu "svrhu", ona ne sluæi niËemu.Ona je beskorisna i ne odnosi se una-prijed na konaËni cilj ljudskog æivotakoji se zagovara ili u koji se vjeruje.Pravi igraË se igra samo zato da bi seigrao. Igra stoji za sebe i u sebi. "Tamogdje se igramo", nastavlja Fink, "u svr-hu vjeæbanja tijela, zdravlja, ratne obu-ke, ili iz dosade, previa se i preskaËepravo znaËenje igre".

Igra sama sebi postavlja prepreke i ograniËenja

Sigurno je da se dijete igra otvoreni-je i iskrenije nego odrasli - ali igra nijesamo moguÊnost djeteta nego jednosta-vno Ëovjeka. »ovjek kao Ëovjek jeigraË. Radost igre nije samo radost u

igranju nego radost radi igre, radost ra-di Ëudoviπne mjeπavine stvarnosti i ne-stvarnosti. Igra sama sebi postavlja pre-preke i ograniËenja - ona se podvrgavapravilima koje ona sama postavlja.IgraËi su vezani pravilima igre koja sa-mi donose, iako se ona mogu i ukinuti(sporazumno, naravno, s drugim igraËi-ma), a mogu se, isto tako, i donijeti no-va; ali sve dok se igra i igranje razumi-jeva smisleno, ostaje se vezan uz pravi-la.

Igra stoji u suprotnosti prema fenomenima æivota

"U autonomiji igre nadaje se mogu-Ênost ljudske bezvremenosti u vremenu.Vrijeme se tada doæivljava ne kao buji-ca sukcesivnih trenutaka, nego kao je-dan puni trenutak, kao traËak vjeËno-sti." Igra, na kraju, stoji u suprotnostiprema fenomenima æivota koji Ëine,kao πto se obiËno kaæe, teπku zbilju æi-vota. Ona je drukËija, lebdi u elementu"nestvarnog", ona je aktivno i impulzi-vno odnoπenje s imaginarnim, s maglo-vitim carstvom moguÊnosti.

Literatura1. Fink, E. (1984). Osnovni fenomeni ljud-

skog postojanja. Beograd: Nolit2. Fink, E. (1968). The oasis of happiness:

Toward an ontology of play. Yale:Univ. Press

3. Fink, E. (2000). Igra kao simbol svijeta.Zagreb: Demetra

4. GrliÊ, D. (1978). Estetika III. Zagreb:Naprijed


S ponzorstvo je jedna od rijeËikoje su postale uobiËajene inezaobilazne u πportskom

okruæju. Kada se govori o sponzor-stvu, treba ga jasno odijeliti od me-censtva, koje je nazvano po Rimljani-nu Gaiusu Cliniusu Maecenasu, po-dupiratelju pjesnika i umjetnika, kao idonatorstva. Sponzorstvo nije dariva-nje i podupiranje bez oËekivane pro-tuvrijednosti nego poslovni odnos.

Oblik sponzorstva pojavljivao seveÊ u I. stoljeÊu, kada su bogati Ri-mljani sponzorirali gladijatorske bor-be u rimskom Koloseju. Prvi zabilje-æeni sponzorski angaæman novijegdoba je veslaËka utrka izmeu Har-varda i Yalea 1852., Ëiji je sponzor bi-la ameriËka æeljezniËka kompanija.Osoba koja je u kasnom XIX. stoljeÊuznatno utjecala na πportsko sponzor-stvo bio je Albert G. Spalding, bivπiprofesionalni igraË bejzbola. Kao prvije izraz "sluæbeni" primijenio naπportske proizvode, a njegova je bej-zbolska loptica 1880. postala "sluæbe-na loptica" Nacionalne lige.

MoÊni "Mark the Shark"U kasnom XX. stoljeÊu dva su deta-

lja bila vaæna za razvitak πportskog

sponzorstva. Mark McCormack 1960.stiskom je ruke postao agent tada naj-poznatijeg golfaπa Arnolda Palmera itime uveo novu razinu πportskog mar-ketinga te postavio temelje za najveÊuagenciju πportskih prava na svijetu."Mark the Shark", kako su ga zvali,bio je do smrti 2003. najmoÊniji Ëo-vjek u πportu. Drugi je presudan detaljbio novi koncept proizvoaËa opremeNike, koji se do 1972. zvao Blue Rib-bon Sports. Nike je spojio marku, pro-izvod, promidæbu i sportaπa u jedno i ukombinaciji s Michaelom Jordanomstvorio "Air Jordan" tenisice, koje supostale svjetski uspjeh.

Sponzorstvo se danas definira kaoplaniranje, organizacija i provedbaaktivnosti koje podupiru osobe ili or-ganizacije novcem, proizvodima iliuslugama i istodobno sluæe postizanjuciljeva korporacijske komunikacije.Uz πportska sponzorstva, na koje tvr-tke i dalje troπe najveÊi dio svogsponzorskog budæeta, susreÊemo se skulturnim, ekoloπkim, socijalnim,znanstvenim i medijskim sponzor-stvom. Predvia se da Êe socijalnosponzorstvo u buduÊnosti posebnodobiti na znaËenju.

Kao jedan od instrumenata komuni-kacijskog miksa sponzorstvo u veÊinisluËajeva pripada u djelokrug marke-tinga. Ovisno o njihovom angaæmanu,neke tvrtke imaju poseban odjel kojise brine o sponzorstvima. Sponzor-stvo je obiËno umreæeno s odnosima sjavnoπÊu, eventima te klasiËnimoglaπavanjem. Njime se ponajprijeæele postiÊi ekonomski ciljevi. Spon-zori æele vezati postojeÊe kupce zasvoj proizvod ili marku, osvojiti novekupce, postati prepoznatljivi i stvoritipozitivan imidæ. »est problem usponzorstvu je kontrola uspjeπnosti ievaluacija. VeÊina se sponzora ugla-vnom sluæi praÊenjem i analizom me-dija. U posljednjih nekoliko godinarazvijene su sofisticiranije metode zapraÊenje uspjeπnosti sponzorstva, kaoπto je Sponsoring-Navigator, projektTehniËkog sveuËiliπta u Dresdenu.

Aktivna suradnjaZa uspjeπnost u πport-

skom spon-zorstvusvakoj jetvrtkiprije sve-

ga bitnavjerodostoj-

©PORTSKI MARKETING

Sponzorstvo se definira kao planiranje,organizacija i provedba aktivnosti koje podupiruosobe ili organizacije novcem, proizvodima iliuslugama i istodobno sluæe postizanju ciljevakorporacijske komunikacije. Vrijednost europskogtræiπta πportskog sponzorstva procjenjuje se naviπe od πest milijardi eura

Sponzorstvo jeposlovni odnos

Piπe Manuela Senteri

24

Air Jordan - poËeci πportskog sponzorstva


nost. Izbor πporta ili sponzorske akti-vnosti koje pristaju imidæu tvrtke uvelikoj mjeri odreuju uspjeπnost nje-nog angaæmana. Ne zaboravimo da jesponzorstvo, meu ostalim, definira-no kao planiranje aktivnosti. Tvrtkekoje se bez prethodnog planiranja an-gaæiraju u velikom broju πportova iËiji je logotip prisutan na raznoraznimπportskim dogaanjima bez prepozna-tljive niti ne mogu svoj sponzorskiangaæman nazvati uspjeπnim.

Sponzorstvo je danas mnogo viπeod uplaÊivanja novca na raËun i isti-canja logotipa na πportskim boriliπti-ma, dresovima ili memorandumima.Ono zahtijeva aktivnu suradnju spon-zora i sponzoriranog. Za takozvanoaktiviranje sponzorstva neke ameri-Ëke tvrtke troπe izmeu jednog i tridolara za svaki dolar utroπen na samosponzorstvo.

No, ne smije se stvoriti dojam da jeπportsko sponzorstvo domena rezervi-rana samo za velike igraËe. PomoÊukreativnih ideja i profesionalnog pri-stupa svaka i najmanja tvrtka moæe,sukladno moguÊnostima, koristitiπportsko sponzorstvo u svojoj komuni-kaciji. Mala je tvrtka vjerodostojnijakao sponzor lokalnog πportskog klubanego multinacionalna kompanija.

Investicija, a ne milodar Tvrtka koja se odluËi postati spon-

zor mora shvatiti svoj angaæman kaoinvesticiju, a ne kao darivanje. OnaplaÊa za komunikacijsko koriπtenje

sponzorskog odnosa i na njoj je dasvoja prava maksimalno iskoristi i ti-me opravda investiciju. Bez integraci-je sponzorstva u komunikacijski mikstvrtka nije sponzor nego donator.

»asopis Sport Business Internatio-nal procjenjuje vrijednost europskogtræiπta πportskog sponzorstva na viπeod πest milijardi eura. Træiπte je nara-slo 40 posto od 2000. godine. RijeË jeo træiπtu koje krije velike potencijale,ali, naravno, i rizik. No, s obzirom nanjegovu vrijednost moæe se ustanovi-ti da su mnoge tvrtke prepoznale eko-nomske moguÊnosti koje sponzorstvopruæa. ©portsko sponzorstvo, dakle,ni u kojem sluËaju nije baËen novac,darivanje ili milodar.

Literatura1. Barr, C. A., Hums, M. A., Masteralexis, L. P.

(2005). Principles and Practice of Sport Mana-gement

25

©portsko sponzorstvo mnogoje viπe od isticanja logotipa


» ovjekova se povijest danasiznova smisleno otkriva usimboliËnim slikama i mito-

vima koji su nadæivjeli svoje vrijeme.Mit o junaku najËeπÊi je i najpoznati-ji mit na svijetu. Nalazimo ga u klasi-Ënoj grËkoj i rimskoj mitologiji, u sre-dnjem vijeku, na Dalekom istoku...NajËeπÊe, rijeË je o junaku neuobiËa-jenoga, ali skromnog podrijetla kojise nadljudskom snagom uspinje dougleda i moÊi. Slijedi borba sa zlimsilama, potom njegov pad zbog neËijeizdaje i na kraju "junaËka” ærtva koja

zavrπava smrÊu. »ini se da sumitovi ne samo opstali nego seu danaπnje vrijeme koriste viπenego ikad. Moæda je upravo ko-

riπtenje mitova presu-dno u tome koje Êenam televizijske emi-sije biti zanimljive, akoje nezanimljive,prema kojem Êemoproblemu ostati ravno-duπni, a zbog kojegneÊemo moÊi spavati.Stoga i ne Ëudi Ëinje-nica da danaπnje me-

dijsko, koji puta i senzacionalistiËko,izvjeπtavanje u sebi sadræi mit.

©portsko izvjeπtavanje, emisije opolitici, propagandni programi, infor-mativne emisije te brojne druge me-dijske forme koriste se sliËnim tehni-kama. Iako to teπko prihvaÊamo, trebapriznati da su reakcije onih koji sudnevno na udaru medijskog senzacio-nalizma vrlo predvidljive. Meutim,to ne znaËi da Êe dramatiziranje, pre-uveliËavanje suprotnosti ili sublimi-nalne poruke, koje potiËu strah ili eu-foriju, na πiroke mase ostaviti isklju-Ëivo negativne posljedice.

Psiholoπka gomilaDio obrazloæenja moguÊe je prona-

Êi u naËinu na koji Ëovjek razmiπlja.Temelj socijalne spoznaje jest grupi-ranje informacija prema njihovoj sli-Ënosti i suprotstavljanje prema njiho-

voj razliËitosti. Iako svi znamo dastvari nisu uvijek crne ili bijele, Ëestone moæemo svjesno rasuivati i izno-va procesuirati svaku novu informaci-ju.

Velika koliËina informacija kojasvakodnevno dopire do nas stvara"zagluπujuÊu konfuziju" tako da, htje-li mi to ili ne, ukljuËujemo nesvjesnoili automatsko razmiπljanje. Oslanja-mo se na sliËna iskustva iz proπlosti,na mentalne projekcije vezane uzodreeni problem, na mitove koji æiveu naπoj podsvijesti, a Ëesto pri donoπ-enju suda o neËemu ili nekome neprevladaju Ëinjenice, nego neπto sa-svim drugo.

Sadræi li izvjeπtavanje o nekoj no-gometnoj utakmici elemente mita, ja-

26

Danaπnje medijsko, koji puta i senzacionalistiËko,izvjeπtavanje u sebi sadræi mit.

©portsko izvjeπtavanje, emisije o politici,informativne emisije i brojne druge medijske formekoriste se sliËnim tehnikama. Iako to teπkoprihvaÊamo, reakcije onih koji su dnevno na udarumedijskog senzacionalizma vrlo su predvidljive.Meutim, to ne znaËi da Êe dramatiziranje,preuveliËavanje suprotnosti ili subliminalneporuke, koje potiËu strah ili euforiju, na πirokemase ostaviti iskljuËivo negativne posljedice

Doba mitova

©PORT I ZNANOST

Piπe Miroslav Hræenjak


27

sno je da Êemo suparniËku momËaddoæivjeti kao bezosjeÊajnu, bahatu ibogatu kojoj su naklonjeni suci i Ëi-tav svijet, dok Êemo momËad za ko-ju navijamo (mi i novinari) doæivjetikao hrabru, skromnu i borbenu koja,usprkos svim nedaÊama i nepravda-ma, na kraju pobjeuje daleko jaËegprotivnika.

Pogledamo li malo dublje u struktu-ru pojedinih televizijskih emisija, mo-æda Êemo uoËiti dramatiËnu glazbuuoËi emitiranja neke emisije (npr. prireklamiranju lijekova u nekoj πport-skoj ili informativnoj emisiji) ili Êemou samoj emisiji prepoznati elementekoji nisu bitni za sam sadræaj, ali supresudni za stvaranje emocionalnograspoloæenja i stavova gledatelja/Ëita-telja.

Termin "psiholoπka gomila" kori-stio je Gustav Le Bon u svojoj knjiziPsihologija gomila. Psiholoπka gomi-la moæe nastati pod dojmom jakihemocija, a zajedniËke su joj osobinegubitak individualnosti, poveÊanosjeÊaj moÊi, opËinjenost voljom vo-e te impulzivnost i sklonost agresiji.Nakratko bismo mogli povuÊi uspore-dbu s problematikom agresivnih navi-jaËkih skupina i s brojnim teoretiËari-ma koji misle da Êe represijom i stra-hom od visokih kazni uspjeti preo-dgojiti izgrednike i nogometne stadi-one uËiniti mjestom mira i harmonije.

Osvrnimo se nakratko na dogaajekoji u nama potiËu lavinu emocija. Uklasiku TisuÊu devetsto osamdeset iËetvrta George Orwell istiËe πport,astrologiju, tekstove o zloËinu i joπneke sadræaje kao sredstvo kojim seπiroke mase dræe u stanju autohipno-ze, suæuje im se djelokrug svijesti ispoznaje, a zdravo rasuivanje i fondrijeËi smanjuje toliko da im s vreme-

nom razgovor poËinjesliËiti gakanju patke.

Koliko dnevni senzaciona-lizam moæe utjecati na pobje-ivanje skrivenih nagona nadzdravim razumom i svjesnimrasuivanjem predmet jebrojnih rasprava i ozbiljnihznanstvenih istraæivanja. Je-dno istraæivanje provedenomeu zagrebaËkim gimnazi-

jalcima dovelo je do vrlo zanimljivihinformacija koje bi se donekle moglerazlikovati od Orwellovih tvrdnji.

Pobjeda svjesnog nad nesvjesnim

Nevjerojatan je utjecaj Ëovjekovihasocijacija na njegove osjeÊaje, ra-zmiπljanja, djelovanja te na neke fizi-oloπke procese u organizmu. Asocija-cija na pojam "πtakor" ili "pauk" bitÊe u veÊine razliËita u odnosu na aso-cijacije vezane uz sliku djeteta ili ne-kog prekrasnog pejzaæa. Uzroci aso-cijacija mogu biti u onome πto smonaslijedili (uroeni strah od nepozna-tog), u onome πto smo nauËili (zmijamoæe biti opasna pa je treba izbjega-vati), ili u onome u πto nas uvjeravajumediji.

Istraæivanje asocijacija prema poj-mu πporta autor ovog teksta prije ne-koliko je godina proveo meu zagre-baËkim gimnazijalcima u æelji daustanovi jesu li informacije koje sudosad dopirale do tih mladih ljudistvorile percepciju πporta kao neËegugodnog ili neugodnog. Dobiveni suohrabrujuÊi rezultati. Samo manji diozagrebaËkih gimnazijalaca pojamπporta veæe uz neπto negativno (mito ikorupcija, teπke ozljede, narcisoi-dnost), dok velika veÊina uz πport ve-æe pozitivne asocijacije kao πto suugoda, zdravlje, ljepota, prihvaÊanjeokoline, dobar uspjeh u πkoli i æivotu,

dobar materijalnistatus i sliËno.

Ipak, ne bi bi-lo dobro prebr-zo pobiti sveπto je navedenou uvodnomedijelu. Razlogtome je taj πtoje istraæivanjeprovedenomeu uËeni-cima viπih

razreda eli-tnih zagrebaËkih srednjih πkola

koji imaju πiroko opÊe obrazovanje ikoji su se veÊinom bavili ili se baveπportom. Moæda je rijeË o populacijikoja πport konzumira treniranjem uπportskim klubovima, a ne uz televi-zor, s pivom i Ëipsom. U svakom slu-Ëaju, ohrabrujuÊe je to πto Êe upravota populacija sutra zavrπiti fakultete ipreuzeti odgovorne funkcije udruπtvu.

Kako Êemo jednostavno doznati ka-kva je situacija u ostatku populacije?Osvrnut Êemo se oko sebe, svjesnopromotriti ljude s kojima svakodne-vno komuniciramo, potaknut Êemotemu "πport" te paæljivo osluπkivati.Moæda Êemo Ëuti zanimljive raspravebogate raznovrsnim asocijacijama,obojene afirmativnim tonovima ugo-de i zadovoljstva. Nadamo se da onoπto Êemo Ëuti neÊe biti nalikorwellijanskom gakanju patki. Baremkad je πport u pitanju.

Literatura1. Aronson, E., Wilson, T. D., Akert, R.M.

(2005). Socijalna psihologija. Zagreb, Mated.o.o.

2. Chen, S., Andersen, S. M. (1999). Relationshipfrom the past in the present: Significant-otherrepresentations and transference in interperso-nal life. In Zana, M.P. Advances inexperimental social psychology (123-190). SanDiego: Academic Press

3. Glasser, W. (1997). Teorija kontrole. Zagreb:Alineja

4. Hræenjak, M. (2005). Asocijacije zagrebaËkihgimnazijalaca na rijeË sport (seminarski rad).Zagreb: Kinezioloπki fakultet SveuËiliπta u Za-grebu

5. Jung, C.G. (1973). »ovjek i njegovi simboli.Zagreb: Mladost

6. Kunda, Z. (1990). Social cognition. Makingsense of people. Cambridge: MIT Press

7. Le Bon, G. (1989). Psihologija gomila. Zagreb:Globus

8. Orwell, G. (1983). 1984. Zagreb: August Cesa-rec



UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X

Mate Parlov

GODINA 39 • BROJ 146 • RUJAN 2008.


Piπe Boris PeroviÊ

©PORTSKO DRU©TVO PRIMORJE O8 SLAVI STO GODINA POSTOJANJA

©portsko druπtvo Primorje 08 danas je Ëasni starac unajboljim godinama. Cijelo je stoljeÊe iza najstarijegrijeËkog kluba, ali on je i dalje poput mladiÊa, kakav je

bio i kad su mu udareni temelji, 1908. godine. Preæivjeli su Victoria i njezin nasljednik Primorje burna

razdoblja, brojne povijesne turbulencije, ali ih niπta nijemoglo pokolebati u osnovnoj ideji: πirenju πporta, ali i naci-onalne svijesti meu hrvatskim narodom u Suπaku i Rijeci.Upravo zbog Ëvrstog stava da ustraju kad je najteæe, bez pri-misli na predaju suparnicima u bazenu i izvan njega, "vikto-rijaπi", odnosno "primorjaπi" nakon Drugog svjetskog rata,doËekali su svoj veliki jubilej koji ih svrstava u velikane hr-vatskog πporta.

Obrana nacionalnog osjeÊaja

Victoria je osnovana u okolnostima koje joj nisu bile na-klonjene, u godinama kada je u Suπaku bilo priliËno hrabrodiËiti se hrvatstvom i promovirati nacionalne osjeÊaje auto-htonog stanovniπtva Hrvatskog primorja. Povijest biljeæi daje Rijeka krajem XIX. stoljeÊa bila grad velikih suprotnostizbog suæivota razliËitih nacionalnih skupina, razdijeljenihpolitiËkim interesima. Hrvati, Maari i Talijani traæili su i uπportu i u πportskom natjecanju pomoÊ u πirenju razliËitihoblika druπtvenog i politiËkog prestiæa. Jer, πport nije mo-gao ostati imun na znatne razlike meunarodima pa su πportaπi tih godina -osim πto im je cilj bio pobijediti supar-nika na terenu - imali zadatak obranesvog nacionalnog osjeÊaja.

Hrvatski πportski klub VictoriaSuπaËki su se gimnazijalci, aktivni u

raznim suπaËkim klubovima, najviπe no-gometnim, s obzirom na takva druπtve-na kretanja, æeljeli organizirati u vlasti-tu πportsku udrugu. Inicijatori osnivanjanovog kluba bili su srednjoπkolci Kuklai Haramija, a sastanak na kojem su1908. godine udareni temelji Victorijesazvao je Romano Prestini. Zamisao oosnutku kluba prihvaÊena je soduπevljenjem, a kao "kumovi" imenaspominju se Toni MedaniÊ i Stipe Mate-ljan, koji su ga odabrali po starorimskojboæici pobjede. Klupske boje oËitavalesu nacionalni karakter kluba: crvena i

bijela bila je boja praπke Slavije, a »esi su uzeti kao uzor jersu se borili za nacionalnu nezavisnost protiv Austro-Ugar-ske, baπ kao i Hrvati.

Svoju prvu utakmicu Victoria je igrala protiv suπaËkogVelebita, a nakon startnog 0-3 poraza uslijedile su pobjedeprotiv Hrvatskog sokola, 7-0, i karlovaËke Olimpije, Ëak 12-0. Klub je privlaËio mnogo mladih, uskoro viπe nije predsta-vljao samo gimnazijalce kao pri osnutku, pa je 1910. godi-ne preimenovan u Hrvatski πportski klub Victoria.

Udarili temelje danaπnjem stadionu RijekeNerijetko su mladi suπaËki Hrvati za nogometne suparni-

ke imali talijanske i maarske igraËe iz brojnih gradskihklubova, a pobjede protiv njih bile su mnogo viπe od πpor-ta. Treniranje i igranje utakmica na suπaËkom Gimnazij-skom trgu viπe nije zadovoljavalo sve viπe "viktorijaπa" pasu rjeπenje naπli u preureenju kamenoloma na Kantridi, Ëi-me su udarili temelje danaπnjem stadionu Rijeke.

PoËetni entuzijazam pokrenuo je razvoj i drugih πportovaunutar Victorije te se tako tijekom godina biljeæe natjecanjau rukometu, hazeni, kuglanju, maËevanju, tenisu, boksu,atletici, koπarci, planinarstvu, skijanju i, naravno, plivanju ivaterpolu. Na ozbiljnost u pristupu πportu u prijeratnomSuπaku ukazivalo je povezivanje s Hrvatskim πportskim sa-

vezom. Naæalost, nezavidno finan-cijsko stanje nije dopuπtalo Victorijipretjerano πirenje aktivnosti, a i na-dolazeÊi su vjetrovi rata suæavaliambicije.

Ureenje prvih plivaliπta

Plivanje je u Rijeci imalo tradicijui prije osnutka Victorije, od poËetkaXX. stoljeÊa, zaslugom Maara, Au-strijanaca i Talijana. Prva plivaËkapriredba u Suπaku odræana je 1912.godine na kupaliπtu "Strauss" naBrajdici, nakon uspjele smotre pede-setak plivaËa u rijeËkoj luci. Plivalose od mora do obale na dionicama200 i 400 metara, slobodnim stilom.Josip i Adolf Strauss sagradili sumorsko kupaliπte na delti RjeËine joπ1899. godine, kasnije su ga proπirili,uredili i ogradili mreæom. Kupaliπteje 1906. godine od njih otkupio Ante

Usprkos povremenom ukljuËivanju drugih πportova u πportsku obitelj Victorije

odnosno Primorja nakon Drugog svjetskog rata, osnovna djelatnost kluba bila jei ostala vezana uz vodu. U plivanju i vaterpolu, πportovima po kojima je klubpoznat i daleko izvan hrvatskih granica, njegovi su Ëlanovi osvajali odliËja i nanajveÊim natjecanjima

Jedan od osnivaËa plivaËke sekcije Victorije,Rudi Reπ (sjedi na gredi u sredini), na

kupaliπtu “Reπ” 1914. godine

Korijeni rijeËkog πporta

2


BaËiÊ te ga 1912. prodao Gradskom poglavarstvu. Tako suBrajdica i Suπak dobili Gradsko kupaliπte. Na PeÊinama jepoËetkom XX. stoljeÊa niknulo joπ nekoliko kupaliπta, po-put onog u posjedu braÊe SabljiÊ, zatim "Klotilda" u vla-sniπtvu porodice Reπ, a potom i kupaliπte Hotela Jadran.

Prva javna plivaËka i vaterpolska utakmica

Jednog od sinova vlasnika "Klotilde", Rudolfa Reπa, pli-vanje je sve viπe zaokupljalo pa se Ëak usudio sudjelovati ina natjecanjima koja su organizirali Maari i Talijani. Za-hvaljujuÊi i njemu, Victoria je 1. srpnja 1914. osnovala svo-ju plivaËku sekciju, Ëime su udareni temelji buduÊoj akti-vnosti danaπnjeg stogodiπnjaka. Prvi referent sekcije bio je–ore Banjanin, a Rudolf Reπ prihvatio se uloge prvog tre-nera. Prva javna plivaËka i vaterpolska trening-utakmicaodræana je 10 dana nakon osnivanja kluba. Na programu subile discipline 100 metara slobodno, 100 metara prsno, 100metara leno, 400 metara slobodno i πtafeta 4x50 metara.Naæalost, rat je prekinuo razvoj πporta u Suπaku, a 26. sr-pnja 1914. prestalo je svako Victorijino djelovanje - pro-glaπena je mobilizacija.

Vrijeme je mjereno budilicom

Krajem 1918. godine, nestankom Austro-Ugarske, nadRijekom je zavijorila hrvatska zastava, a vlast je preuzelonovoosnovano Narodno vijeÊe. Victoria, koja je i prije ratabila najjaËi πportski kolektiv u gradu, dobila je kljuËnu ulo-gu u okupljanju mladih, a Privremeni odbor zadaÊu πto br-æeg sreivanja unutraπnjih prilika u klubu te omasovljenjeËlanstva. Redovna godiπnja klupska skupπtina odræana je 6.travnja 1919. godine. Na njoj je odluËeno da Victoria posta-ne "jugoslavenski πportski klub". Za predsjednika je izabrandr. Vinko MikuliËiÊ, potpredsjednik je postao Ante Margan,a tajnik Nikola BoπkoviÊ.

Prvo poslijeratno plivaËko natjecanje odræano je na kupa-liπtu "Klotilda" 3. kolovoza 1919. godine i tom je prilikomu Suπaku prvi put razvijena jugoslavenska zastava. Plivalose u neomeenim prugama, od jedne grede u moru, bezokretiπta, a vrijeme je mjereno budilicom. Vaterpolo seigrao nogometnom loptom, na neograenom igraliπtu, s vra-tnicama sastavljenim od tavalona, dviju okomitih letvi i po-preËnog konopca umjesto preËke.

PlivaËi nositelji polovice dræavnih rekorda

Potvrda kvalitetnog rada s plivaËima stigla je vrlo brzo,dvadesete godine razdoblje su velikih uspjeha Victorije ko-ja je do 1926. godine bila stalni dræavni prvak u plivanju.VeÊ u Parizu 1924. godine Victoriju su zastupala trojicaolimpijaca - Vlado Smokvina, Tilko Venturini i Ivo ArËa-nin. "Viktorijaπi" su 1924. godine bili nositelji polovice dr-æavnih rekorda, isplivali su Ëak osam najboljih dræavnih re-zultata u ukupno 16 disciplina, koliko ih je bilo u to vrije-me.

Klub je 1923. godine ostao bez svog najsvestranijeg Ëla-na. Rudi Reπ se zbog poslovnih obveza preselio u Dubro-vnik, gdje je nastavio popularizirati plivanje i vaterpolo i je-dan je od osnivaËa Juga. Usprkos povremenom ukljuËiva-nju drugih πportova u πportsku obitelj Victorije, odnosnoPrimorja nakon Drugog svjetskog rata, osnovna djelatnostkluba bila je i ostala vezana uz vodu. Plivanje i vaterpoloπportovi su po kojima je klub poznat i daleko izvan hrvat-skih granica, u kojima su njegovi Ëlanovi osvajali odliËja ina najveÊim natjecanjima. Uz plivanje i vaterpolo te kasni-je prikljuËeno sinkronizirano plivanje, Primorje je doËeka-lo svoj stoti roendan s pogledom u drugo stoljeÊeuspjeπnog djelovanja.

Literatura

1. Defilipis, Z. (1968). Victoria - Primorje 1908.-1968. Rije-ka: PK Primorje

2. Mijan DruπiÊ. J. (1970). Pregled razvitka nogometa u Rije-ci i Suπaku. Povijest sporta 1 (3), 259-261.

3. Nehajev, I. R. (1978). Victoria - Primorje 1908.-1978. Ri-jeka: PVK Primorje

Dolje:Nogometna momËadVictorije po osnutku1908. godine. Drugi

slijeva stoji igraË ikapetan momËadi

Romano Prestini

Lijevo:SuπaËko gradskokupaliπte “Strauss”1919., popriπte prvihplivaËkih natjecanja

3


STOLJEΔE VESLA»KOG KLUBA JADRAN

Napisao Pavao Jerolimov.

Tradicija organiziranog veslanja u Zadru stara je viπeod stotinu godina. Zadarske su novine u drugoj polo-vini XIX. stoljeÊa zabiljeæile odræavanje brojnih re-

gata, veÊinom gajeta i sliËnih brodica. GimnastiËko druπtvoSokol u kojem se prvi put njeguje organizirano veslanjeutemeljeno je 12. travnja 1885. godine u velikoj dvoraniNarodne Ëitaonice. U pravilima Sokola navodi se kako je"svrha druπtva da svojim Ëlanovima pruæi prigodu i sred-stva da gaje gimnastiËke vjeæbe u opÊe, maËevanje, voæenje(brodarenje), streljanje, jahanje, glazbu i ples, te po mogu-Ênosti oæivotvoriti naπe stare narodne igre i pruæiti svojimdruæinarima ugodnih zabava". BuduÊi da je postojao velikinteres za veslanje, veslaËki je odjel osnovan 1886. godine.

VeslaËka sekcija Hrvatskog sokola

Druπtvo je 1906. godine promijenilo naziv u Hrvatski so-kol. Druπtvo nije njegovalo veslanje kao πport nego se, uæelji da se razvije nacionalna svijest, Ëamcima obilazilomjesta u okolici. Spominje se izlet u Kali na otoku Ugljanuu kolovozu 1906. godine s tri Ëamca yole koje su nosile imeHrvat, Nehaj i Zora. Taj su put prevalila za pola sata. Pose-bno se dobro uvjeæbavalo veslanje "brzoveslicom" ("lan-ce") na 14 vesala. Godine 1908. nabavljena su joπ ËetiriËamca, tako da je veslaËki odjel imao 10 Ëamaca i viπe od70 Ëlanova.

U prvo vrijeme djelovanja problem je bio spremiπte zaËamce pa se koristila susretljivost Krste Milutina. On je πta-lu u svojoj gospodarskoj zgradi u Voπtanici dao za smjeπtajËamaca, a konobu za veslaËe. Prvo vlastito spremiπte so-kolski su veslaËi sagradili 1900. u daπËari kraj juænih grad-skih zidina. Kada je taj dio 1906. nasipan, uredili su spre-miπte u Jazinama. Druπtvo je u veljaËi 1908. organiziraloveliki dobrotvorni ples pod nazivom Hrvatski Jadran. Natom se skupu u Hrvatskoj Ëitaonici okupilo mnoπtvo Zadra-na, a posebno su dojmljivi bili Ëlanovi veslaËkog odjela ko-ji su bili odjeveni u mornarska odjela. Nastupilo je 30 "so-kola" u odori veslaËa i 20 "sokolica" u mornarskim odijeli-ma. Sudjelovao je i pjevaËki zbor s pjesmom Antona Haj-driha "Morje Jadransko". Prije priredbe organizirana je sa-birna akcija za pokriÊe veÊih veslaËkih troπkova, u Ëemu seuz "sokolice" istiËe blagajnik, pravnik Ivan Hruπ.

Osnivanje VeslaËkog kluba JadranNa tom se plesu rodila ideja o osamostaljenju veslaËkog

odjela. Inicijativni odbor na Ëelu s Kostom Neumayerompokrenuo je odvajanje veslaËkog odjela Hrvatskog sokola uzasebnu πportsku organizaciju. To je 20. rujna 1908. godi-ne rezultiralo osnivanjem VeslaËkog kluba Jadran, prvogaveslaËkog kluba u Hrvatskoj. Osnovni cilj odvajanja bila jelakπa organizacija i bolja moguÊnost financiranja samostal-

nog druπtva. Uprava Hrvatskog sokola

u poËetku se nije slagala sodvajanjem veslaËkog odje-la, ali razmirice su se ubrzosmirile, a uz novoutemelje-ni klub nastavio je raditi iveslaËki odjel sokolske or-ganizacije. Taj se odjel1911. godine ujedinio s Ve-slaËkim klubom Jadran uHrvatsko veslaËko druπtvoJadran.

Osnivanje drugih zadar-

skih veslaËkih klubova

Pet dana nakon osnivanjaGimnastiËkog druπtva Sokolu Zadru je, 17. travnja 1885.

Burna proπlost zadarskog veslanjaNa dobrotvornom plesu u veljaËi 1908. u Zadru rodila se ideja o osamostaljenjuveslaËkog odjela Hrvatskog sokola u zasebnu πportsku organizaciju. To je 20.rujna 1908. godine rezultiralo osnivanjem VeslaËkog kluba Jadran, prvogaveslaËkog kluba u Hrvatskoj. Uz novoutemeljeni klub nastavio je raditi i veslaËkiodjel sokolske organizacije koji se 1911. ujedinio s VeslaËkim klubom Jadran uHrvatsko veslaËko druπtvo Jadran

4

VeslaËi Circolo canottieri Diadorau zadarskoj luci 18.VIII. 1911.


godine, s radom poËela Societa deicanottieri Dalmazia(VeslaËko druπtvo Dalmacija). Ta druga zadarska veslaËkaorganizacija bila je snaæno uporiπte iredentistiËkom, talija-naπko-autonomaπkom druπtvu Pro patria. Druπtvo je djelo-valo do 1891., a prva je regata organizirana u Ædrelcu 14.kolovoza 1887. godine. U kolovozu 1900. osnovana je no-va veslaËka organizacija - Circolo canottieri Diadora. »la-novi tog druπtva sudjelovali su na brojnim regatama u Tr-stu, Puli, Kopru i Anconi. Dom druπtva sveËano je otvoren18. srpnja 1908. Lokalni list Il Dalmata u broju od 22. sr-pnja objavio je: "Ujutro u ranim satima izlaze druπtveniËamci: Vittoria, Fiorentina, Diadora, Elsa, Saturnia i Li-bertas Ëije su posade izvodile divnu vjeæbu na moru. VeÊ u10 sati stara obala bila je puna naroda. Gosti su se, pose-bnim ukraπenim brodicama, prebacivali iz grada do vesla-Ëkog doma". Nakon I. svjetskog rata Zadar je Rapalskimugovorom od 12. studenoga 1920. pripao Italiji. Prvi nastupveslaËi Diadore imali su na regati u Puli u kolovozu 1919.godine. Na veslaËkom prvenstvu Italije 1920. bili su prvi uosmercu. Ista je posada nastupila kao reprezentacija Italijena EP-u u Barceloni i osvojila drugo mjesto, a na OI 1924.u Parizu bila je treÊa.

Inicijativa za osnivanje Hrvatskog veslaËkog saveza

Svrha i cilj HVK Jadrana bila je promicanje tjelovjeæbena moru, kao i stjecanje nautiËkih vjeπtina, posebice krozvjeæbanje veslanja. Iako je druπtvo u nazivu imalo pojam"veslaËko" njegovo je djelovanje bilo πire, bilo je vezanouz pomorstvo, a posebice se gajilo veslanje, jedrenje i pli-vanje. Da bi se posade Jadrana mogle natjecati, klub je tre-bao biti Ëlan nacionalnog πportskog saveza. Zato je 1911.poduzeo korake za osnivanje Saveza veslaËkih klubova idruπtava u Hrvatskoj. Brojni su klubovi pozdravili tu inici-jativu. U trenutku kada se pri Hrvatskom πportskom save-zu trebala osnovati veslaËka sekcija izbio je I. svjetski rat.Zbog okupacije Zadra 1918. i aneksije 1920. godine, raddruπtva bio je u potpunosti onemoguÊen pa je HVK Jadranprestao s radom 25. prosinca 1920. godine. Pet mjeseci ra-nije talijanaπi su zapalili prostorije kluba. SreÊom, nekoli-ko je Ëamaca ranije preneseno i skriveno u kuÊi Borelli uSv. Filipu i Jakovu.

Zadrani i VK GusarU nedjelju 22. svibnja 1921. u prostorima πahovskog klu-

ba u kavani Troccoli u Splitu odræan je sastanak veslaËa za-

darskog Jadrana koji su tada æivjeli u Splitu. OdluËeno jeda se sjediπte kluba preseli u Split i da se Ëetiri Ëamca kojasu bila saËuvana u Sv. Filipu i Jakovu prebace u spremiπteVK Gusara. Takva je suradnja bila potrebna za oba vesla-Ëka kluba. SpliÊani nisu imali dovoljno Ëamaca, a Zadranipak nisu imali prostorije. Nekoliko mjeseci kasnije, 1. listo-pada 1921., upriliËena je sveËanost u Splitu u povodu otva-ranja spremiπta VK Gusara, a tri godine kasnije zadarski seveslaËki klub u potpunosti ujedinilo sa splitskim klubom. Uradu VK Gusara znatan su doprinos dali i Zadrani - Ëlanuprave Franjo Dominis i veslaËi braÊa Dalibor i Kreπimir»orak te Andrija i Duπko Æeæelj, koji su u razliËitim posa-dama bili dræavni prvaci u meuratnom razdoblju.

Djelovanje u πibenskom veslanju

I djelovanje Pomorskog sportskog kluba Krke iz ©ibeni-ka izmeu dvaju svjetskih ratova ne moæe se zamisliti bezdoprinosa zadarskih veslaËkih entuzijasta. Filip BabiÊ πko-lovao se u Zadru, gdje je bio veslaË u Jadranu i Ëlan upra-ve do okupacije Zadra 1918. godine. Nakon povratka u ro-dni ©ibenik pokrenuo je osnivanje VK Krka u kojoj je biodugogodiπnji predsjednik. Zadranin Marko Jure Doministakoer je bio Ëlan i predsjednik uprave VK Krka, a nekovrijeme i predsjednik Jugoslavenskog veslaËkog saveza.Zadranin Petar Ivanov bio je dugogodiπnji trener πibenskihveslaËa, baπ u vrijeme najveÊih uspjeha u meuratnom ra-zdoblju.

StoljeÊe djelovanja

Poslije II. svjetskog rata obnovljen je rad zadarskog Ja-drana koji je hrvatskom veslanju dao mnogo izvrsnih ve-slaËa, od kojih su brojni bili dræavni prvaci i sudionici ve-likih meunarodnih natjecanja. Na olimpijskim su igramanastupili Josip i Romano Bajlo (1972.), Dario Varga(1988.), Marko PerinoviÊ (1992.), Danijel Bajlo (1996. i2000.), Oliver Martinov (2000.), Branimir VujeviÊ (2000.),Marko DragiËeviÊ (2004.) i Petar Milin (2004.). BronËanuje medalju osvojio Branimir VujeviÊ kao Ëlan osmerca naIgrama u Sydneyu. U nizu zasluænih ljudi VK Jadrana tre-balo bi izdvojiti trenera Romana Bajla i predsjednikaZdravka Faina.

Literatura

1. ©koriÊ, ». (1971). Pokuπaj osnivanja Saveza hrvatskih ve-slaËkih druπtava 1912. - 1914. Povijest sporta, 7 (2), 610-617.

2. MaπtroviÊ, V. (1977). Zadarsko sokolstvo 1885. - 1920. Po-vijest sporta, 31 (8), 2677-2702.

3. MariÊ, D., ©koriÊ, ». (1998). Povijest veslanja u Zadru.Zadar: VeslaËki klub Jadran

5

VeslaËiGimnastiËkogdruπtva Sokol uzadarskoj luci 1904.(gore), 1903. (lijevo)


PRIJE 50 GODINA RO–ENA SU BRAΔA VUJOVIΔ

Zlatko VujoviÊ igrao je s lakoÊom, a zgoditke je po-stizao manirom velikog strijelca. Bio je iznimannapadaË, probojan, okretan, najbræi hrvatski napa-

daË svih vremena. Po poimanju nogometa i stilu, bio jepreteËa kasnijeg sustava igre. Za seniorsku momËad NKHajduk debitirao je u Splitu 7. studenoga 1976. godine uprvenstvenoj utakmici s FK Borac iz Banje Luke. Na-mjestio je gol Slaviπi Æungulu, tadaπnjem najboljemHajdukovom strijelcu, i Hajduk je pobijedio sa 1-0. Zla-tko VujoviÊ zabljesnuo je u momËadi koju je tada vodioJosip DuvanËiÊ. Prvi zgoditak za seniorsku momËadHajduka postigao je u Beogradu 12. lipnja 1977. godineza 1-0 pobjedu protiv OFK Beograd. Za NK Hajduk na-stupao je od 1977. do 1986. godine, odigravπi u tom ra-zdoblju 420 utakmica i postigavπi 172 zgoditka. S Haj-dukom je osvojio dræavno prvenstvo u sezoni1978./1979., a Kup u sezonama 1976./1977. i1983./1984. Za nogometaπa godine proglaπen je u izbo-ru VeËernjeg lista 1981. godine.

Sedamdeset nastupa za dræavnu reprezentaciju

U prvenstvenoj sezoni 1984./1985. Zlatko VujoviÊ jesa 25 postignutih zgoditka bio najbolji strijelac prven-stva. Godine 1986. preπao je u francuski Bordeaux gdjeje igrao do 1988. godine. S Bordeauxom je 1987. osvo-jio francusko prvenstvo i kup. Od 1988. do 1989. nastu-

pao je za Cannes, a od 1989. do 1992. godine za ParisSaint-Germain. Zatim je od 1992. do 1993. godine ËlanFC Sochauxu. Posljednje dane aktivnog igranja nogo-meta provodi u OGC Nica, od 1993. do 1994. godine. Zareprezentaciju Jugoslavije odigrao je 70 utakmica i po-stigao 24 zgoditka. Dres jugoslavenske izabrane vrstenosio je 45 puta kao nogometaπ Hajduka, πest puta kaonogometaπ Bordeauxa, sedam puta kao nogometaπ Can-nesa i 12 puta kao nogometaπ Paris Saint-Germaina. Zareprezentaciju je debitirao 1. travnja 1979. u kvalifika-cijskoj utakmici za Europsko prvenstvo protiv Cipra uNikoziji (3-0), kad je postigao dva zgoditka. Od repre-zentativnog se dresa oprostio utakmicom protiv Danskeu Kopenhagenu 14. studenoga 1990. godine, u kvalifika-cijama za EP (2-0). Prema broju odigranih utakmica zanogometnu reprezentaciju Jugoslavije na drugom jemjestu, odmah iza Dragana DæajiÊa. Kapetan momËadibio je na Ëak 41 reprezentativnoj utakmici. Nastupio je ina Olimpijskim igrama 1980. godine u Moskvi. Sudio-nik je svjetskih nogometnih prvenstava u ©panjolskoj(1982.) i Italiji (1990.), te Europskog nogometnog pr-venstva u Francuskoj (1984.).

Dobre pripreme temelj svega

Zlatko VujoviÊ u potpunosti je ispunjavao i poπtovaotrenerove upute, na treningu i na utakmicama. Za uta-

Ove se godine navrπava 50. obljetnica roenja legendarne Hajdukove braÊeZorana i Zlatka VujoviÊa, koji su roeni u Sarajevu, 26. kolovoza 1958. Ta sudvojica iznimnih igraËa na poseban naËin obiljeæila hrvatski nogometosamdesetih godina proπlog stoljeÊa

Æivot posveÊen nogometu

Piπe Jurica GizdiÊ

6

Zlatko VujoviÊ na prvenstvenoj utakmiciHajduka i Rijeke 1981. godine


kmica je svih 90 minuta bio u pokretu, stalno je trËao zasebe i za druge. Na svakoj je utakmici iskazivao golemuupornost. Cijeloga je sebe stavljao u sluæbu kolektiva, au igri je naprosto izgarao. Bilo mu je svejedno protiv ko-ga igra, je li to prijateljska utakmica s niæerazrednimklubom ili dvoboj na svjetskom prvenstvu. Znao je da sesamo takvim pristupom mogu postizati veliki uspjesi.Nogometni bi posao uvijek odradio veoma korektno,pridræavajuÊi se svojeg gesla da pravi profesionalac tre-ba prevladati strah, preuzeti odgovornost i opravdati po-vjerenje. Bio je pravi majstor u probijanju strana. Igraoje centarfora, ali viπe na krilu, a najviπe mu je odgovara-lo mjesto u sredini napada. Tijekom igraËke karijerestalno je naglaπavao da su dobre pripreme temelj svega,a on im se posveÊivao krajnje ozbiljno. Jednostavno, æi-vio je za nogomet. ShvaÊao ga je ponajprije kao velikuljubav, ali i kao profesionalni posao.

Zoran na svim mjestima

U NK Hajduk Zoran VujoviÊ najËeπÊe je nosio brojdevet na leima, pa su mnogi mislili da je klasiËan cen-tarfor. Meutim, njegovo je mjesto bilo u sredini terena,sa zadatkom da se nakon brzog napada πto prije vrati uobranu. Nije mu to bilo jedino mjesto. Po potrebi jeigrao i desnog beka, ponajviπe u reprezentaciji. U tande-mu s bratom igrao je na svim mjestima u momËadi, odbraniËa do napadaËa. Kao i njegov brat blizanac Zlatko,Zoran VujoviÊ bio je nogometaπ u pravom smislu te ri-jeËi, u svakom pogledu vrhunski profesionalac. Bio jeneumoran, doslovce ga je bio "pun teren". Za Hajduk jedebitirao 27. veljaËe 1977. godine, u kup-utakmici s FKVardar u Splitu. Zoran je igrao u sredini terena, a Haj-duk je pobijedio teπkom mukom, tek nakon izvoenja je-danaesteraca. Bijeli dres NK Hajduk nosio je do 1986.godine,odigravπi za "bijele" 428 utakmica, na kojima jepostigao 66 zgoditaka. S Hajdukom je osvojio dræavnoprvenstvo u sezoni 1978./1979., a Kup 1976./1977. i1983./1984. godine. Od 1986. do 1988. godine igrao jeza Bordeaux, a od 1988. do 1989. za Cannes. U sezoni1989./1990. bio je igraË Crvene zvezde koja je te sezoneosvojila prvenstvo i Kup Jugoslavije. Potom je ponovno,od 1990. do 1993., u Cannesu, a posljednju godinu akti-

vnog igranja, od 1993. do 1994. godine, nastupao je zaNicu. S Bordeauxom je osvojio francusko prvenstvo ikup u sezoni 1986./1987.

Trenerska karijera

Za reprezentaciju Jugoslavije odigrao je 34 utakmice ipostigao dva zgoditka. U dresu dræavne reprezentacijenastupao je 24 puta kao nogometaπ Hajduka, 5 puta kaonogometaπ Bordeauxa, 4 puta kao nogometaπ Cannesa ijednom kao nogometaπ Crvene zvezde. U reprezentacijije debitirao 13. lipnja 1979. godine u prijateljskoj uta-kmici protiv Italije u Zagrebu (4-1), a od dresa reprezen-tacije oprostio se u prijateljskoj utakmici protiv GrËke uNovom Sadu 20. rujna 1989. godine (3-0). Sudionik jeSvjetskog prvenstva u ©panjolskoj (1982.) i Olimpijskihigara u Moskvi (1980.). Nakon zavrπetka igraËke karije-re Zoran VujoviÊ zavrπio je trenersku πkolu u Francu-skoj. Kao trener radio je u Maroku, Saudijskoj Arabiji iOlimpiqueu iz Marseillea. Tu je najprije pomagao svomtreneru Tomislavu IviÊu, a 2002. godine samostalno jevodio prvu momËad.

Uzor buduÊim generacijama

Prisjetimo se prvih nogometnih koraka braÊe VujoviÊna splitskom Starom placu. BuduÊi da su stanovali blizuZrinjsko-Frankopanske ulice, svaki su slobodni trenu-tak provodili na znamenitom "istoku". Na prve ih je tre-ninge pozvao trener Ante MladiniÊ kada im je bilo devetgodina. Proπli su Hajdukovu omladinsku πkolu, a znanjenogometa stjecali su od Ante MladiniÊa, Tomislava Ivi-Êa, Andrije AnkoviÊa, Stanka PoklepoviÊa, Vlatka Mar-koviÊa, Pere Nadoveze i drugih. Bili su joπ poletarci ka-da su u momËadi nastupali s izuzetnim nogometnim aso-vima kao πto su bili ©urjak, Buljan, PeruzoviÊ…

Literatura

1. GizdiÊ, J. (2004). Iz bijelog u dræavni dres. Split: Libe-ra editio, d.o.o.

2. Nogometni leksikon (2004.) Leksikografski zavod Mi-roslav Krleæa. Zagreb: str. 579.

7

Zoran VujoviÊ na prvenstvenoj utakmiciHajduka i Dinama u Splitu 1980. godine


MATE PARLOV (Split, 16. studenoga 1948. - Pula, 29. srpnja 2008.)

Piπe Zvonimir BuπiÊ

Mate Parlov rodio se u Splitu 16. studenoga 1948. go-dine, da bi se s roditeljima, kao 12-godiπnji djeËak,doselio u Pulu. U studenome 1964. prvi se put poja-

vio u BoksaËkom klubu Pula. Prve elemente boksa nauËio jeod trenera Alde Banovca, tada najuspjeπnijeg pulskog boksa-Ëa. Neπto kasnije trener mu je bio Aldo BurπiÊ koji ga je tre-nirao i tijekom amaterske karijere. Prvi meË i pobjedu ubilje-æio je 1965. godine u srednjoj kategoriji u susretu s BK Sla-vijom iz Banje Luke. Taj mu je uspjeh omoguÊio da trenira inastupa u ekipi u kojoj je bio njegov idol i trener Aldo Bano-vac. U poËetku, na domaÊim ringovima, samo je jedan bo-ksaË imao pozitivnu bilancu u susretima s Parlovom - bio jeto Vladimir Premuπ, koji ga je pobijedio u pet od devet susre-ta.

Prvi i jedini nokaut

Nakon trogodiπnjeg boksaËkog staæa Mate Parlov je tolikobrzo napredovao da je veÊ 1968. nastupio na najveÊem me-unarodnom πportskom natjecanju, Olimpijskim igrama uMeksiku. BoksajuÊi u srednjoj kategoriji u Ëetvrtfinalu ga jepobijedio Englez Chris Finnegan koji je osvojio zlatnu meda-lju. Godinu kasnije nastupio je u Bukureπtu na Europskomprvenstvu. U Ëetvrtfinalu je pobijedio tada poznatog poljskogboksaËa Janusza Gortata, tada ponajboljeg europskog borcau toj kategoriji, s kojim se kasnije Ëesto susretao na velikimnatjecanjima. Moglo bi se reÊi da je ta pobjeda bila presudnaza daljnju uspjeπnu karijeru Mate Parlova. U polufinalu jeglatko pobijedio Finca Reimu Virtanena, ali je u finalu boljibio ruski majstorVladimir Tarasen-ko.

Parlov se izni-mno brzo priklju-Ëio svjetskoj bo-ksaËkoj eliti, nokarijera mu nijebila posuta samoruæama, o ËemusvjedoËi dvoboj uPanËevu u oæujku1970. godine. Udvoboju reprezen-tacija Jugoslavijei NjemaËke DR,Parlova je nokau-tirao Hans Brau-ske. To je bio je-dini nokaut koji jedoæivio i poslje-dnji poraz u ama-

terskoj konkurenciji. Svaki takav dogaaj donosio je Parlovunovu kvalitetu, a jedna od njih bila je da u borbi izbjegava sr-ljanje u æelji da je πto prije dovrπi.

Prvi veliki trofej

S novim iskustvima koja je stekao u domaÊim i stranim rin-govima Parlov je kao istinska πportska veliËina otiπao na Eu-ropsko prvenstvo u Madrid 1971. godine. Na putu do naslo-va najboljega na Starom kontinentu svladao je iznimno dobreboksaËe: Rusa Meteljeva, Poljaka Gortata, Rumunja Stumpai u finalu Nijemca Ottomara Sachsea. Tako je osvojen prviveliki naslov koji Êe mu kasnije donijeti epitet najuspjeπnijeghrvatskog boksaËa. U tadaπnjim novinama Ëitamo njegovuizjavu: "Shvatio sam da sve ovisi o meni. U ringu nije nima-lo zabavno. Nema slabih i jakih. Svi su opasni. Zbog Ëega utakvim okolnostima raditi protiv sebe, pa, recimo, ulaziti uring nespreman? Pripreme zahtijevaju mnogo truda, vjeæba-nja, trËanja i dizanja tereta. »ovjeku se u prvi mah to ne mi-li, ali je svrsishodno ako si se veÊ odluËio za boks".

DoËek u Areni

Sudjelovanje Mate Parlova na Olimpijskim igrama 1972.godine u Münchenu jedna je od najljepπih priËa hrvatskogboksa, pa i naπeg πporta uopÊe. Na putu do finala Parlov jeimao tri dvoboja - suparnik u Ëetvrtfinalu, Argentinac Migu-el Angel Cuello, nije se pojavio u zakazano vrijeme.

Finale protiv Kubanca Gilberta Carrilla uπlo je u antologi-ju povijesti svjetskog boksa kao jedan od najboljih i najdra-

matiËnijih meËevauopÊe. Na povra-tku u Pulu prireenmu je veliËanstvendoËek u Areni, ukojoj se okupilooko 15.000 ljudi.

IduÊe je godine uBeogradu obranionaslov europskogprvaka. Na tom jenatjecanju lakoizaπao na kraj sa©kotom Michae-lom Imriejem i En-glezom WilliamomKnightom, dok suznatno teæi supar-nici bili Rus OlegKorotajev i u fina-lu Poljak JanuszGortat. MeË s Ko-

Odlazak legendePrestalo je kucati srce boksaËkog πampiona koji je bio viπestruki prvak dræave,olimpijski pobjednik, dvostruki prvak Europe i prvak svijeta, a u profesionalnomboksu prvak Europe i svijeta

8

Proglaπenje Mate Parlova pobjednikom nakon finalnog meËa olimpijskog turnira u Münchenu 1972. godine


rotajevom prekinut je zbog obostra-ne ozljede arkade. Prema tadaπnjimpravilima suci su pobjednikom pro-glasili borca koji je do tog trenutkabio bolji, a to je bio Parlov. U finaluse susreo s Gortatom, s joπ nezalije-Ëenom ozljedom arkade, i pobijedio.Tako je obranio naslov s Europskogprvenstva u Madridu 1971. godine.

Na I. svjetskom boksaËkom pr-venstvu u Havani 1974. godine Par-lov je ponovno bio najbolji u svojojkategoriji. Nakon pobjede u 1. koluborio se s domaÊim borcem Gilber-tom Carrillom, finalistom Olimpij-skih igara u Münchenu, kojeg je bo-drilo 14.000 gledatelja. Parlov jeipak pobijedio, iako je u prvoj rundidoæivio dva nokdauna. U drugoj jerundi uslijedila rijetko viena serijaudaraca s obje strane, u treÊoj je Par-lovu je ozlijeana arkada, a Carrillose naπao na podu. U finalu turniraParlov je pobijedio Korotajeva i ta-ko prvi put postao amaterski prvaksvijeta.

OdbaËeni profesionalac

Odluka Mate Parlova da prijee uprofesionalce izazvala je veliku bu-ru. PrijeteÊa priopÊenja πportskih or-ganizacija obruπila su se na dojuËe-raπnjeg idola. Sluæbeno je zatraæenai zabrana njegovih profesionalnihdvoboja u Jugoslaviji. Parlov je biopred prvim porazom izvan ringa, go-tovo prikovan na stup srama. Mnogi nisu mogli ili nisu htje-li shvatiti da on u amaterskom boksu viπe niπta nije mogaodobiti, nego samo izgubiti.

Ipak, BoksaËki klub Rijeka prvi je profesionalni meË Ma-te Parlova organizirao u Opatiji.

Pred 3000 gledatelja, 31. svibnja 1975. godine Parlov je utreÊoj rundi nokautirao Talijana Lazzarija. U borbi za naslovprofesionalnog boksaËkog prvaka Europe u poluteπkoj kate-goriji Parlov je u Beogradu 10. srpnja 1976., pred 30.000gledatelja, tehniËkim nokautom u 11. rundi pobijedio dota-daπnjeg prvaka Talijana Domenica Adinolfija. Naslov prva-ka Europe obranio je tri puta. MeË u Milanu 7. sijeËnja 1978.s Argentincem Miguelom Cuellom za profesionalnog prvaka

svijeta po WBC verziji Parlov je dobio udevetoj rundi. Titulu je izgubio 2. prosin-ca 1978. u Marsali na Siciliji u dvoboju sizazivaËem, Amerikancem MarvinomJohnsonom.

Najtrofejniji hrvatski boksaË svih

vremena

ZahvaljujuÊi vrhunskim rezultatima uamaterskom i profesionalnom boksu kojeje Mate Parlov ostvario u svojoj 15-go-diπnjoj karijeri, moæemo ga svrstali u rednajboljih πportaπa koje smo ikada imali.Nesvakidaπnja, burna πportska karijerauvijek Êe uzbuivati prijatelje πporta.Njemu se pljeskalo, skandiralo, izmiπljalonadimke, o njemu su napisani brojni Ëlan-ci i nekoliko knjiga. Njegovi su nastupinadahnuli ljude da skladaju pjesme, stva-raju likovna djela s motivima boksa i sni-maju filmove o toj plemenitoj vjeπtini. Taneprispodobiva πportska i æivotna priËanavela je zagrebaËki ilustrirani πportskitjednik - SN reviju da priredi njegovu ro-mansiranu biografiju u stripu. Bio je tostrip pod nazivom TreÊi udarac gonga scrteæima Stanka BeπliÊa i tekstom zagre-baËkog πportskog novinara Drage Maro-viÊa. Kada se prestao baviti πportom, Par-lov je u Puli otvorio kafiÊ "Kafe bar Ma-te".

Brojne su priËe o njegovom samozataj-nom æivotu i umjetniËkoj prirodi. Nemi-losrdna je bolest brzo uniπtila njegovo ve-liËanstveno tijelo, no djela vrhunskogπportaπa ostaju i vjeËno Êe nas fascinirati.

Borbu s Carrillom u finalu olimpijskog turnira 1972. godineniπta ne moæe zasjeniti. U njoj je sadræano sve: iznimnavjeπtina, nadljudska snaga i duh koji graniËi s izvanzemalj-skim.

Literatura

1.Ladavac, P. (1976). 30. godina pulskog boksa 1946 - 1976.Pula: BoksaËki klub Pula

2.Zvrko, R. (1978). Zlatne rukavice Mate Parlova . Sisak: GI-RO Joæa RoæankoviÊ

3.BuπiÊ, Z. (1998). ©ampioni hrvatskog i svjetskog boksa. Za-greb: BuπiÊ , Z. i Hrvatski πportski muzej

9

Mate Parlov imao je u amaterskoj konku-renciji ukupno 310 borbi, a od toga je za-biljeæio 291. pobjedu, 13. poraza i πestneodluËenih rezultata. U profesionalnomje boksu nastupio u 28 borbi. Pobijedio je24 puta, triput je poraæen, a jedan je dvo-boj bio neodluËen.Za dræavnu je reprezentaciju Jugoslavijenastupio 18 puta. Zabiljeæio je 17 pobjedai jedan poraz. Sve je uspjehe ostvario u poluteπkoj kate-goriji.Na Olimpijskim igrama 1972. u Münc-henu osvojio je zlatnu medalju. Na Svjetskom prvenstvu 1974. u Havaniosvojio je zlatnu medalju.Na Europskom prvenstvu 1969. osvojio jesrebrnu medalju, a na prvenstvima 1971.i 1973. zlatnu medalju.U razdoblju od 1967. do 1974. osvojio jeosam naslova prvaka dræave zaredom.U profesionalnoj karijeri naslov europ-skog prvaka u poluteπkoj kategoriji osvo-jio je 1976., a svjetskog prvaka po WBC-u 1978.U anketi Sportskih novosti najboljim jeπportaπem Jugoslavije proglaπen 1971.,1972. i 1974.U anketi Hrvatske televizije 2000. godineproglaπen je hrvatskim πportaπem stolje-Êa.

Hrvatski πportaπ stoljeÊa

M. Parlov sa svojim trofejima

MeË za naslov svjetskog profesionalnogprvaka s Marvinom Luisom Camelom

1980. godine


PRO©LO JE 130 GODINA OD IZDAVANJA »ASOPISA SOKOL

Piπe Zdenko JajËeviÊ

Uskromnoj povjestici naπeg tjele-snog odgoja svakako se trebaprisjetiti 15. sijeËnja 1878. godi-

ne, kada je iz zagrebaËke tiskare Draguti-na Albrechta izaπao prvi broj ËasopisaSokol. Geslo Ëasopisa bilo je "Lavlja sila-Sokolji let." Tako je Hrvatska, nakon pr-ve knjige Tjelovjeæbe u puËkoj πkoli auto-ra Andrije Hajdenaka, izdane 1875. godi-ne, dobila i prvi struËni Ëasopis iz te stru-ke.

Tjelovjeæba je u to vrijeme, kada se po-javio prvi Ëasopis, bila pojam za tjelesniodgoj, ali i za druge aktivnosti, prije sve-ga πport koji se tada skromno poËeo poja-vljivati, ali joπ ne pod tim nazivom. »aso-pis je, prema zamisli njegovih pokretaËa,trebao pomoÊi uËiteljima i prednjacima unjihovu radu na πkolama i u sokolskimdruπtvima, koja su se tada poËela osniva-ti u Hrvatskoj.

Kao neobvezni predmet tjelesni odgojje 1848. godine bio zakonski uveden u hr-vatsko πkolstvo. Uvoenjem obvezne na-stave tjelesnog odgoja na puËke (osno-vne) πkole u Hrvatskoj 1874. godine na-stao je i problem kontinuiranog osposo-bljavanja kadrova za taj predmet. Pitanje uËitelja tjelesnogodgoja nije se viπe moglo rijeπiti pozivanjem stranaca, negose moralo pristupiti organiziranom πkolovanju domaÊih ka-drova. Nakon smrti prvog uËitelja tjelesnog odgoja u ZagrebuFriedricha Miroslava Singera 1876. godine, na njegovo jemjesto doπao »eh Franjo Hochman. On je, zajedno s Andri-jom Hajdenakom koji je predavao hrvatski jezik i tjelesniodgoj na Kraljevskoj muπkoj vjeæbaonici u Zagrebu, pokre-nuo Ëasopis Sokol.

Sokol - remek djelo fanatika tjelovjeæbe

Na naslovnoj stranici tog divot izdanja Ëitamo da Sokol, upodnaslovu "Glasilo za tjelovjeæbu, izdavaju i uredjuju uËiteljkraljevske muπke vjeæbaonice Andrija Hajdenak i uËitelj tje-lovjeæbe Franjo Hochman". Na prvoj stranici, "vlastnici iodgovorni urednici" objavili su Ëlanak "©to æelimo?". U tomprogramskom napisu urednici piπu: "»vrsta je volja naπa, dase tjelesne vjeæbe, umno rukovodjene, udome ponajprije u pu-Ëkoj πkoli, a s njom u Ëitavom narodu, kako su se razvile iudomile kod drugih naprednijih naroda. Æelimo takodjer, dase po Ëitavoj Hrvatskoj, barem u poveÊih mjestih, ustrojegombalaËka druætva, da mlado i staro prione uz naπu stvar".

Da su se pod pojmom tjelovje-æbe tada podrazumijevale i drugedjelatnosti, koje s njom, premadanaπnjem shvaÊanju, nisu imalenikakve veze, svjedoËe i rijeËiurednika da se neÊe "samo osvr-tati na πkolsku tjelovjeæbu, nego ina druætvenu, osobito sokolsku,sklizalaËku te po moguÊnosti i nagasilaËku tjelovjeæbu". IstiËuÊidruπtvenu vrijednost tjelovjeæbe,urednici Sokola piπu da …"vje-æbanje tjelesnih sila spaja mladoi staro, bogato i siromaπno, i πtoje æivot dosadanji, πto obiËaj rat-stavio i odtudjio jedno od drugo-ga, tjelovjeæbaliπte neka spoji ujednu cielinu". Urednici preporu-Ëuju da se …"netreba æacati nipolitike, jer kano muæu na svom

mjestu, mora se brinuti za sve, πto se u svietu sbiva, inaËe Êeostati kratkih rukava, a nitkovi Êe ubirati plod sa drveta æivo-ta".

Tijelo i duh u Ëovjeku su spojeni

U 12 brojeva Ëasopisa Sokol nekoliko je stalnih rubrika ukojima su objavljivani istorodni tekstovi. Na prvoj i drugojstranici uvijek je bio srediπnji Ëlanak. To je u pravilu eduka-tivan ili problemski napis, opis aktualnog dogaaja ili povi-jesni rezime razvoja tjelesnog odgoja. Tako su objavljeniËlanci Upliv tjelovjeæbe na duπevni razvitak Ëovjeka (br. 2),Tjelovjeæba na srednjih πkolah (br. 4), Kako upliva tjelove-æba na obrazovanje Ëudoredbe (br. 5), Javna vjeæba Druætvaza tjelovjeæbu "Hrvatski sokol" u Zagrebu (br. 7), Oslobodji-vanje uËenika i uËenica od tjelovjeæbe (br. 10) i Osvrt na tje-lovjeæbu u Hrvatskoj (br.12). U 10. broju Ëitamo da je jedanod uzroka zbog kojeg djevojke ne vole tjelovjeæbu "jaËala-Ëko odielo". "Mnoga se nebi obukla u ovakovo odielo ni zaæivu glavu, radje izstupi iz zavoda i zanemari svoje izobra-æenje. Koji je tomu uzrok, da se toli opiru obuÊi se u ovakopraktiËno i liepo odielo, - neznamo. Bit Êe tako, kao i koddrugih izgovora: '…nije obiËaj (moda)'. Izrezano odielo, ka-

10

Andrija Hajdenak

Lavlja sila - Sokolji let Tjelovjeæba je, kada se pojavio prvi Ëasopis, bila pojam za tjelesni odgoj, ali i za drugeaktivnosti, prije svega πport koji se tada skromno poËeo pojavljivati, ali joπ ne pod timnazivom. »asopis je, prema zamisli pokretaËa, trebao pomoÊi uËiteljima i prednjacima uradu na πkolama i u sokolskim druπtvima koja su se tada poËela osnivati u Hrvatskoj


kovo se na plesu nosi, gdje su grudi razgaljene, to je daπtoposve neπto drugo, to svaka rado nosi, - ali πiroke dimlije(hlaÊe) do gleæanje duge i dolje podvezane, haljetac do ko-ljena oko vrata i u pojasu lahko sapet, - to je neestetiËno,djevojka se u tom odielu stidi. »udnih li pojmova stida!"

U rubrici Rukovodjenje vjeæba opisano je praktiËno izvo-enje vjeæbi na spravama, sloæena gibanja i igre, koje se mo-gu primijeniti u nastavi tjelesnog odgoja. To su …"proste iredovne vjeæbe, skakanje, penjanje, vuËenje i rivanje, sigre,dugi konopac, preËa, kozliÊ, kozliÊ po πirini" i druge vjeæbe.

Dao bog da joπ dugo poæivi na uhar stvari tjelovjeæbene...

Rubrika Dopisi najËeπÊe donosi vijesti vezane uz Tjelo-vjeæbena druπtva Hrvatski sokol. Meutim, objavljeni su idopisi o dobrovoljnim vatroga-snim druπtvima, Druπtvu austrij-skih uËitelja tjelovjeæbe, sloven-skoj tjelovjeæbi, πkolskoj tjelovje-æbi u donjoj Austriji, tjelovjeæbi upodæupaniji KriæevaËkoj, tjelo-vjeæbi u Kopru, Novskoj, Gudov-cu, Graneπini, Sisku, Kriæevcima,OtoËcu i PitomaËi.

U Dopisima nalazimo sadræajekoji nam govore o problemima ra-zvoja tjelesnog odgoja u naπimmalim mjestima. Tako uËitelj Pe-tar IvanoviÊ iz Gudovca u πestombroju Ëasopisa piπe: "Vjeæbamosamo u ljetno doba, poπto neima-mo prostorija, gdje bi se moglo izimi vjeæbati. Spravah za sada ne-imamo nikakovih, te se stoga pre-duzimaju samo proste i redovnevjeæbe. Tjelovjeæbu predajemsam, poπto sam sam u neke izvje-æban za tu struku. »im stvar nabolje krene, javit Êu Vam."

Tko Êe komu pomoÊi, ako neÊe: brat - bratu, jaËaoc - jaËaocu!

U rubrici Viestnik vrlo su Ëestoinformacije vezane uz πport u Hrvatskoj i inozemstvu. Udrugom broju Sokola doznajemo da je "Njemica Hillern ustudenom 1877. godine pretrËala u jednoj dvorani u Fila-delfiji stotinu milja za 28 sati..". U treÊem broju Ëitamo otalijanskom plivaËu Paolu Macciju koji bijaπe tako lagan,da mu je samo polovina tiela u vodi bila (do prsiuh). U vo-di je mogao svaki posao obaviti, jesti, pisati, rezati itd. Utoj rubrici doznajemo i niz zanimljivih informacija o tjele-snom odgoju u naπim πkolama. U treÊem broju Ëasopisa do-znajemo da je Franjo Hochman "podneo po nalogu visokekraljevske zemaljske vlade, odjelu za nastavu i bogoπtovje,osnovu nauke o tjelovjeæbi za kraljevsku veliku gimnaziju irealku". U Ëetvrtom broju Sokola je vijest da je trgovinapokuÊstvom u Ilici M. E. Sachsa izradila sprave za realku igimnaziju. "Kako smo se osvjedoËili, odgovaraju potpunosvojoj svrsi, te su jeftinije, nego li iz BeËa i drugih stranihgradova". U 10. broju doznajemo da se pri kraljevskoj æen-skoj preperandiji na Zrinjskom trgu gradi "prostor za jaËa-nje uËenicah istoga zavoda. To je druga uËiona, koja Êeimati posebno jaËaliπte. Samo πteta, πto se nije pazilo na to,kad se veÊ gradilo, da bude i dovoljno prostora za vjeæba-nje. JaËaliπte, gdje se uËenice moraju gibati i hodati, treba

da je mnogo veÊe, nego πkolska soba, gdje samo sjede. Uostalom hvala i na tomu".

Tko nekani dræati naπ list, neka nam ga izvoli povratiti

Moæe se pretpostaviti da su poærtvovni poklonici tjelesnogvjeæbanja od poËetka imali problema s namicanjem novca zaizdavanje Ëasopisa. Oni od prvoga broja nastoje steÊi πto viπepretplatnika. Tako su na viπe adresa poslali prvo broj Ëasopi-sa u nadi da Êe se netko na njega pretplatiti. Na posljednjojstranici prvog broja napisana je poruka: "Tko nekani dræatinaπ list, neka nam ga izvoli povratiti pod istim ovitkom".

Da je træiπte bilo indiferentno svjedoËi i napis u drugombroju: "Molimo gospodu, kojoj poslasmo i 2. broj, a nepo-slaπe nam pretplate, neka se poæure Ëim prije to uËiniti, jer

samo pretplatnikom πaljemo naπlist". U sedmom broju doznajemoda Ëasopis …"ima ciglih 130 pret-platnika na broju", πto oËito nije bi-lo dovoljno za normalno izlaæenje.UnatoË Ëinjenici da je visoka vladapreporuËila πkolama Ëasopis, on sene naruËuje, pa su urednici s gorËi-nom napisali: .."al se eto u toj nadiljuto prevarismo".

Daj bogu, πto je boæje - a novinaru πto je novinarevo!

Oni koji su platili samo jedno po-lugodiπte primali su Ëasopis, ali ganisu dalje plaÊali, a neki su ga novinaruËili, ali novac nisu poslali. Uosmom broju Ëasopisa uredniπtvo jezaprijetilo da Êe objaviti imena onihkoji primaju Ëasopis, a ne plaÊajuga: "Ovo spominjemo s toga, da ne-bude poslje zamire. Neka se sietisvatko svoje duænosti!".

U 11. broju joπ jednom je upuÊenpoziv pretplatnicima da poπaljupretplatu i na kraju su napisali: "Dajbogu, πto je boæje - a novinaru πto jenovinarevo!" U posljednjem brojuuredniπtvo obeÊava onima koji

uplate pretplatu "da Êe uloæit sve svoje sile, da se takovim pri-jateljima oduæimo, pruæajuÊi jim πto obilnije gradivo i viπeilustracija. Stoga pozivljemo sve prijatelje ovoga lista, da seizvole Ëim prije pretplatiti na drugi teËaj, uzmognemo bez za-prieke svoj rad otpoËeti".

Taj poziv oËito nije uspio i Ëasopis je prestao izlaziti. U po-sljednjem, 12. broju Sokola u Ëlanku Osvrt na tjelovjeæbu uHrvatskoj dana je sumorna slika o poloæaju te pedagoπke dje-latnosti: "Istina na papiru bila je obveznim predmetom, nukako je bilo u istini. Svaki, koji je bio duæan, a to je uËitelj pu-Ëke πkole, tjelovjeæbu predavati, zavirio je u osnovu, kimnuoglavom, pa si napose mislio, πto Êu s ovim predmetom, kadneznam ni πto je to? Koji je bio vojnikom, sietio se na svijevojniËke 'gelenkübungen' i muπtru te si mislio, valjda Êe to bi-ti ta tjelovjeæba, drugi si opet to predstavljao drzgaËije, i ta-ko nebismo pogrijeπili, kad bi uztvrdili, da od 100 uËitelja je-dva je njih 10 znalo, πto se pod tjelovjeæbom razumjeva. I ta-ko je ostala tjelovjeæba obveznim predmetom samo na papiru,a u istini nije se predavala".

Literatura

1. Sokol (1878). Glasilo za tjelovjeæbu. Zagreb: br. 1 -12.

11

Franjo Hochman


12

Tiskanje pravilaodreene πport-ske grane sva-

kako su bila vaæna nanjen razvoj. Tako suprva nogometna pra-vila, koja su izaπla1908. godine u izda-nju Hrvatskog aka-demskog πport-klu-ba, pospjeπila razvojtog u nas najmaso-vnijeg i najpopular-nijeg πporta. "Ova Êeknjiæica podpuno is-puniti svoju ËednuzadaÊu, ako bar ne-πto doprinese, daigraËi πto bolje upo-znaju pravila nogometnog πporta te da se upute u korektnui pravilnu igru", napisao je u uvodu sastavljaË pravila, vri-jedni Milovan ZoriËiÊ. Dalje piπe: "No usporedno s razvi-tkom toga πporta morala se je sve to viπe osjeÊati i potrebanogometnih pravila na hrvatskom jeziku, da se istisnu nje-maËki prevodi, πto su se gotovo iskljuËivo rabili po naπimigraËima, a zadavali raznih poteπkoÊa, naroËito glede te-hniËkih izraza".

ListajuÊi ovo divot izdanje u kojem uæiva svaki bibliofilπportske publicistike ne moæemo se oteti dojmu da su pra-vila iznimno suvremena iako su izdana prije jednog stolje-Êa. OpÊi je dojam da su se pravila nogometa zapravo malomijenjala.

Promjenjivo zalee

U odredbi Kako se poluËuje "goal" napisano je: "U koli-ko ova pravila inaËe ne odredjuju, poluËen je 'goal' kad ci-jela lopta prodje medju stupovima a ispod preËke vratiju,no samo ako nije ubaËena ili rukama usunuta ili uneπenapo kojem igraËu navaljujuÊe stranke". »itajuÊi pravilo ozaleu valja reÊi da se ono najviπe promijenilo.

"Off-side. Svaki igraË, koji je u Ëasu kad koji drugi igraËnjegove stranke loptom igra ili je ubacuje u igraliπte, pro-tivniËkoj vratnici (goal-line) bliæi od njega, stoji 'off-side',osim ako se izmedju njega i protivniËke vratnice nalazi ba-rem 3 protivnika. IgraË, koji je 'off-side' ne smije taknuti lo-pte niti smetati protivnikom niti bilo kako utjecati na igrutako dugo, dok se koji drugi igraË ne dotakne lopte".

"Da ne strπe iz koæe" "Predje li vratar sredi-

nu igraliπta, ne smije seviπe sluæiti rukama. Kadbi vratar rukama bacioloptu sa svoje straneigraliπta kroz protivniËkavrata, ne bi to bio 'goal'veÊ jednostavno 'out'...Osobito je pogibeljanprekrπaj pravila tzv.'stooping' tj. ako se kojiigraË u Ëasu sukoba sprotivnikom nenadanoprigne."

Dio pravila koji govorio obuÊi upuÊuje na zaklju-Ëak da je u pogledu razvo-ja opreme uËinjen izvan-

redan napredak. U Odredbi glede obuÊe igraËa meu ostalimje napisano: "...nijedan igraË ne smije imati na cipelama iligoljenicama Ëavalja, osim ako su zabijeni tako, da ne strπe izkoæe".

Polovica pravila o sucima

Gotovo polovica pravila posveÊena je sucima: "Sudac tre-ba da bude ustrajan trËalac, jer pravila nogometa, naroËitopravilo glede 'off-side' zahtijevaju, da se sudac uvijek dræiblizu lopte, te da nastoji sa strane steÊi pregled o pozicijamaigraËa. On Êe dakle Ëesto morati i viπe trËati nego sami igra-Ëi. Sudac pako, koji samo πeÊe sredinom igraliπta, svakomuje poznavaocu igre smijeπan, igraËi Êe u brzo izgubiti svakopovjerenje u njega, uËestati Êe prosvjedi i prigovaranja, paktako moæe utakmica preÊi u puku svadju i prepiranje, na πte-tu ugleda boreÊih se klubova i samoga πporta".

Drugo izdanje pravila 1911.

Na kraju pravila je objaπnjenje najobiËnijih engleskih te-hniËkih izraza. VeÊina se izraza zadræala do danaπnjih da-na. Tako je corner-kick udarac iz kuta, free-kick slobodanudarac, off-side je "izvan igre", a hands doticanje lopte ru-kama. Penalty-kick je udarac "za kaznu sa 11 m". Forwardssu napadaËi, half-backs pomagaËi, a backs braniËi.

Godine 1911. ZoriËiÊ je izdao drugo, dopunjeno izdanjepravila koja su rjeπenjem Hrvatskog πportskog saveza od30. svibnja 1911., br. 114, proglaπena "oficielnim pravilimaSaveza".

STO GODINA OD TISKANJA PRVIH NOGOMETNIH PRAVILA

Piπe Miroslav ©ariÊ

Sudac treba da bude ustrajan trËalac"Sudac koji samo πeÊe sredinom igraliπta, svakomu je poznavaocu igre smijeπan, igraËi Êe ubrzo izgubiti svako povjerenje u njega, uËestati Êe prosvjedi i prigovaranja, pak tako moæe

utakmica preÊi u puku svadju i prepiranje, na πtetu ugleda boreÊih se klubova i samogaπporta", piπe u prvim nogometnim pravilima koja su izaπla 1908. u izdanju

Hrvatskog akademskog πport-kluba



epota veslanja nalazi se ukvaliteti - kakvoÊi - ozraËjutoga πporta. U posebnom susuodnosu statiËke i kineti-

Ëke vjeæbe, vjeæbe snage i kondicijskaspremnost rada i (samo)ostvarenja.Aktivna je cjelina biÊa: tijelo i duh, vo-lja i um. Sve se dogaa u posebnomambijentu - ozraËju neposredne priro-de: mirnoÊe vode i zraka, dinamike isnage zaveslaja i kretanja. Na kvalite-tno i dubinsko disanje nadovezuje sejaËina miπiÊa i nutarnja izdræljivost.

Cjelina misaonih i duhovnihaktivnosti

Nutarnja izdræljivost veslaËa vaæna je idragocjena u zahtjevnim treninzima i na-tjecanjima. Uz snagu pokreta vaæna je, aza mnoge i najvaænija - brzina. Brzinaunosi dinamiku, napetost, nestabilnost.OsjeÊa se potreba za ravnoteæom, energi-jom, sabranoπÊu i samopouzdanjem. Me-ditacija kao cjelina misaonih i duhovnihaktivnosti osobe vraÊa prirodnosti, vraÊasmirenosti, sabranosti, izvornosti Ëovjekai njegova bitka. Pruæa dragocjeno isku-stvo odmora, ugode, odmaka od krute iubrzane svakodnevice. Uz meditacijumoguÊe je uæivati u ljepoti povrπine vode,Ëistoga zraka, novog treninga i novog da-na.

Fenomen meditacije vraÊa Ëovjeka sebi

Traæimo li razliku u veslanju koje sesluæi darom meditacije i onoga koje ga nepoznaje, uoËit Êemo rezultate. RezultatineÊe biti isti. Redovna i kvalitetna (ne bi-lo koja) meditacija vodit Êe drukËijim re-zultatima. Ti se rezultati oËituju ponajpri-je u kvaliteti osobe i njezina ponaπanja.Osoba koja meditira poznaje red i mir,poznaje snagu i ispunjenost, poznaje sa-branost i ËvrstoÊu. Motivacija je veÊa -

nalazi se na Ëvrstim temeljima. Nada-hnjuje se fenomenom poznatim diljemsvijeta u razliËitim kulturama i narodima.Fenomen meditacije vraÊa Ëovjeka sebi -svojim kvalitetama i sposobnostima, mo-guÊnostima i zadaÊama. Dobra i proæi-vljena molitva, pjesma, tekst ili misao po-moÊu meditacije (razmatranja) daju novosvjetlo i snagu za daljnji put.

Nov i kvalitetan program æivota

Meditacija nije samo neka tehnika ilisposobnost. Ona je zapravo umijeÊe - stilæivota. Traæi nov i kvalitetan program æi-vota. Takoer, dobro i kvalitetno veslanjekoje opravdava svoju svrhu i postiæe re-zultate traæi prirodan, kvalitetan i odluËanstil æivota. Potrebno je razviti dobru ra-vnoteæu (balans) odmora i rada, opuπtanjai dinamike, vjeæbe snage i vjeæbe disanja,Ëuvanje zdravlja i nutrine osobe.

Biti dobar veslaË znaËi svojom nutar-njom kvalitetom, prirodnoπÊu i stabil-noπÊu svladavati sve prepreke u radostinapretka i pobjede. Motiv (ideja) veslanjai plovidbe posjeduje snaænu meditacijskui izraæajnu snagu. PotiËe brojne asocijaci-je, podsvjesne impulse, æelje, planove isnove. Istodobno smiruje i zove na djelo-vanje. S tim u svezi, korisna je vjeæba fo-togovora odnosno fotomeditacije. Medi-tant promatrajuÊi fotografiju (fotozapis)na nov i dubinski naËin zapaæa umijeÊeveslanja, uæivljava se u naizgled poznatustvarnost, ulazi u tiπinu pogleda, maπte ipodsvijesti. U stvaralaËkom izraæavanjuna temelju fotogovora izriËe svoje misli,iskustva, osjeÊaje, zapaæanja. Malo po-malo upoznaje vlastitu nutrinu sa svojimoËekivanjima, granicama i moguÊnosti-

42

Biti dobar veslaË znaËi svojom nutarnjomkvalitetom, prirodnoπÊu i stabilnoπÊu svladavatisve prepreke u radosti napretka i pobjede. Motivveslanja i plovidbe posjeduje snaænumeditacijsku i izraæajnu snagu

Meditacija i veslanje

©PORT I DUHOVNOST

Piπe Tvrtko Beus

Lj


ma.Motiviza fo-togo-vor izadanevjeæbeneiscrpivisu kao imnogostru-kost izbora u æi-votu.

Meditacijske vjeæbe prate odreene vjeæbe istezanja

Postoje mnoge meditacijske vjeæbe ko-je veslaËe mogu pratiti kroz njihovu igru,umijeÊe i πport. Uz navedeni fotogovorpreporuËaju se standardne vjeæbe u medi-taciji: vjeæbe disanja, vjeæbe za pravilnodræanje, vjeæba sabranosti i smirenosti,produhovljavanje tijela, opuπtanje miπi-Ênih skupina, vizualizacija i druge. Medi-tacijske vjeæbe prate odreene vjeæbeistezanja i gimnastike, razgibavanja iaktiviranja snage. Vjeæbe disanja, vjeæbenutarnje snage te vjeæbe samopouzdanja izajedniËarskog rada Ëine se posebno zna-Ëajnim i potrebnim za ozbiljan i odgovo-ran pristup veslanju.

Katkad je dovoljno prepustiti se daru tiπine

Meditacija se moæe provoditi kod kuÊe,u stanu, u tiπini svoje sobe. Moæe se vje-æbati u blizini jezera ili u Ëamcu. Dobro je

omoguÊitiveslaËimada za borav-ka u Ëamcuimaju potre-

bne stanke,ne samo radi

tjelesnogodmora, nego i

zbog pravog (ma-kar kratkog) psiho-

loπko-duhovnog odmo-ra, meditacije. Katkad je do-

voljno prepustiti se daru tiπine, da-ru prirode, daru ljepote stvarnosti okonas. Æivot se sa zadanim sposobnostimapoËinje gledati kao dar i zadatak. Vladaoptimizam koji vodi maksimalizacijiuspjeha. Duga staza nije teret i optereÊe-nje, nego izazov koji se s lakoÊom i ra-doπÊu svladava. »ovjek uËi suraivati, za-jedno raditi, udruæivati snage. Sve se do-gaa ujednaËeno, osnaæeno i poboljπano.Dakako, treba vjeæbati, ali i vjerovati usnagu same vjere, u snagu duha, u snaguhrvatske duhovne kulturne tradicije ibaπtine.

Bit Êe najbolje postoji li viπe motiva

Potrebno je pronaÊi snagu koja vodi na-prijed, koja ispunja i hrabri, koja tjeπi iveseli... Netko Êe u veslanju gledati hva-levrijednu relaksaciju i tjelovjeæbu. NetkoÊe biti voen natjecanjima i rezultatima.Bit Êe najbolje postoji li viπe motiva kojivuku (vode) u dobrom i pravom smjeru.Neki od tih motiva bit Êe iznad samog ve-

slanja, πporta i natjecanja. VeslaË Êe me-ditacijom uËiti nadilaziti sebe, sitne pro-bitke i razoËaranja. UËit Êe se pobjedi, po-bjedi nad samim sobom, nad svojim ogra-niËenjima, porocima, slabostima, sumnja-ma. Kada ovlada svojom nutrinom, emo-cijama i ponaπanjem, tada Êe moÊi krenu-ti u stvarne promjene. Tada neÊe izostatizadivljujuÊi rezultati. MoÊi Êe cijelomstazom oËuvati svoj integritet i ujednaËe-nost igre. Bit Êe moguÊe pravodobno do-Êi do cilja. Bit Êe moguÊe pobijediti na za-htjevnim natjecanjima i oËekivanjima.Promijenit Êe se fokus oËekivanja koji ne-Êe oteæavati, nego poboljπavati vlastiti izajedniËki rad.

Nova su obzorja blizu nasBez obzira na dogaaj, vrijeme i mjesto

natjecanja, produhovljeno i πportski anga-æirano rodoljublje, zahvaljujuÊi meditaci-ji i vjeri, pomoÊi Êe ostvarenju najboljihrezultata. Ljepota osnaæenog tijela i duhabit Êe okrunjena rezultatima koji otvarajunova obzorja... Nova su obzorja blizunas, pokraj nas, u nama samima. Sve sedogaa u jednostavnosti vjeæbe, u ljepotiprirode i svakog daha æivota, u veliËiniËovjeka, u veliËini njezine/njegove osobei darovanosti.

Literatura

1. Babin, P, Bagot, J. P. i dr. (1975). Foto-govor. Zagreb: KrπÊanska sadaπnjost

2. Tilmann, K.. (1975). Meditacija: temelj-na ljudska dimenzija. Zagreb: KrπÊan-ska sadaπnjost

43


U lazak u olimpijsku obitelj πporto-va badminton poËinje godine1972. kada je na Olimpijskim

igrama u Münchenu predstavljen kao de-monstracijski πport. ©esnaest godina kasni-je, na Olimpijskim igrama u Seoulu 1988.,badminton postaje ekshibicijskim πportom,a godine 1992. na Olimpijskim igrama uBarceloni postaje dijelom natjecateljskogprograma. Igra koju πirom svijeta rekreati-vno igraju brojna djeca, mladi, ali i oni ma-lo stariji i koju mnogi smatraju samo zaba-vom, igra je veÊeg intenziteta od tenisa.

Naziv prema sjediπtu vojvode od Beauforta

Ime dobiva po Badmintonu, sjediπtu voj-vode od Beauforta u Gloucestershireu u En-gleskoj, gdje se ta igra prvi put poËela igra-ti prema utvrenim pravilima. Naziv igre uengleskome jeziku prema nekim izvorimaulazi u uporabu izmeu godine 1835. i1845. (Random House Webster’s Electro-nic Dictionary and Thesaurus, 1992.), aprema drugima 1873. godine (World BookMillenium 2000., 1999.) kada se odigralana zabavi kod vojvode od Beauforta. Premapotonjem, ali i prema nekim drugim izvori-ma (npr., Encyclopaedia Britannica 2001Deluxe Edition CD-ROM, 1994.-2001a.),britanski su vojni Ëasnici, koji su æivjeli uIndiji πezdesetih godina XIX. stoljeÊa, ta-mo upoznali igru koja se zvala poona i ko-ja se, za razliku od modernog badmintona,igrala na otvorenom, te su ju donijeli u En-glesku.

Podrijetlo od djeËje igrePrema Encyclopaedia Britannica 2001

Deluxe Edition CD-ROM (1994.-2001.),badminton vuËe podrijetlo od djeËje igrepod nazivom battledore and shuttlecockkoja se u Indiji, ali i drugim azijskim ze-mljama, igrala od drevnih vremena. Battle-dore je u engleskome jeziku i naziv za laga-ni reket kojim se udarao predmet pod nazi-vom shuttlecock - ono πto danas u hrvatsko-me zovemo lopticom u badmintonu. RijeËbattledore dolazi od staroengleske rijeËibatyldo(u)re koja je oznaËavala prakljaËu,odnosno plosnat komad drveta koji je imaodrπku i kojim se udaralo rublje kada ga sepralo na rijeci, potoku i sl. (Random HouseWebster’s Electronic Dictionary and The-saurus, 1992.). Danas se, pak, rijeË shuttle-cock i dalje u engleskome jeziku moæe pro-naÊi u znaËenju igra pod nazivom battledo-re, odnosno igra reketom. Radilo se, dakle,o djeËjoj igri u kojoj se predmet sliËan da-naπnjoj loptici za badminton udarao pre-dmetom sliËnim prakljaËi kojoj, pak, sliËidanaπnji reket.

44

Od 1992. godine i Olimpijskihigara u Barceloni badminton je dionatjecateljskog programa. Igra koju πirom svijetarekreativno igraju brojna djeca, mladi, ali i oni malostariji i koju mnogi smatraju samo zabavom, igra jeveÊeg intenziteta od tenisa

©PORTSKA TERMINOLOGIJA

Piπe Darija OmrËen

Badminton -bræi odtenisa


45

Federball ili FederballspielDokaz vrlo duge povijesti badmintona

starogrËki su crteæi koji prikazuju igru go-tovo identiËnu onoj koja se zove battledoreand shuttlecock u engleskome jeziku i kojaje, osim u GrËkoj i u Indiji, bila popularna iu Kini, Japanu i Tajlandu veÊ prije 2000 go-dina, dok se u Europi igra stoljeÊima (En-cyclopaedia Britannica 2001 Deluxe Editi-on CD-ROM, 1994.-2001b.).

U njemaËkome se jeziku badminton -osim pod tim nazivom (Badminton) - moæepronaÊi i pod nazivom Federball ili Feder-ballspiel - rijeË Feder znaËi pero, rijeË BallznaËi lopta, a Spiel je njemaËka rijeË kojaznaËi igra. Dakle, to je igra koja se igrapernatom lopticom, odnosno lopticom - tj.polovicom loptice - u koju su zabodena pe-ra. Talijanski jezik jednostavno kao imeigre preuzima engleski naziv - badminton.

Loptica sliËna vrhu harpuna ili strijele

U hrvatskome je jeziku, dakle, kao nazivza predmet koji se udara u badmintonu uuporabi rijeË loptica iako se, zapravo, radi opredmetu Ëija je glava oblika po poloviciprerezane loptice u koju je utisnuta plasti-Ëna kruna - ona je moderna izvedba neka-daπnjih guπËjih pera (to je razlog zaπto se unjemaËkome jeziku u nazivu za ovaj πportnaπla rijeË pero, Feder) - njih 14 do 16 ko-ja su se zabadala u pluteni Ëep.

U engleskome se jeziku loptica za ba-dminton naziva shuttlecock ili samo shuttle.RijeË je shuttle podrijetlom iz staroengle-skoga u kojemu je postojala rijeË scytel uznaËenju strjelica, odnosno strijela, a kojaje sliËna staronordijskoj rijeËi skutill u zna-Ëenju harpun (Random House Webster’sElectronic Dictionary and Thesaurus,1992.). Doista, loptica za badminton izgle-dom je sliËna vrhu harpuna ili strijele.

Reket - i racket i racquetReket koji se rabi u badmintonu znatno je

lakπi od reketa u tenisu. RijeË reket je tui-ca u hrvatskome jeziku. RijeË je u hrvatskiuπla iz engleskog, a u engleski iz francu-skog jezika - od rijeËi raquette i rachette.Prema Random House Webster’s Electro-nic Dictionary and Thesaurus (1992.), pre-tpostavlja se da navedene rijeËi u francu-skome jeziku u njega ulaze iz arapskog i tood rijeËi r!ˆet, πto je varijacija od rijeËir!ˆah u znaËenju dlan. Za reket se doistamoæe reÊi da u cijelosti asocira na ruku,odnosno da njegova glava asocira na dlan.RijeË se reket u engleskome jeziku moæepisati na dva naËina - racket i racquet.

U njemaËkome se jeziku mogu pronaÊi iizvorno njemaËki naziv za ovaj predmet -Schläger (od glagola schlagen u znaËenju

udariti), ali i tuica podrijetlom iz engle-skoga jezika - Racket. U talijanskome se je-ziku reket naziva racchetta.

Svi su udarci reketom po loptici u ba-dmintonu voleji - odnosno, loptica se udaradok leti - rijeË volej dolazi od latinskogaglagola volare u znaËenju letjeti - i prije ne-go πto padne na tlo. RijeË se volej kao tui-ca nalazi i u hrvatskom i u njemaËkom(Volley) i u, npr. talijanskom (volée) jeziku.Snaæno udarena loptica u badmintonu moæeletjeti brzinom veÊom od 320 km na sat(World Book Millenium 2000., 1999.).

Poveznica izmeu jajeta inule je njihov ovalan oblik

Kao i u tenisu, niπta, odnosno nula u ba-dmintonu na engleskome se jeziku nazivalove i izgovara se kao i rijeË ljubav - [lÃv].Naziv love u engleski jezik ulazi iz francu-skog i to od francuske rijeËi l'oeuf koja zna-Ëi jaje (Microsoft® Encarta® Encyclopedia2000, 1993.-1999.). Poveznica izmeu ja-jeta i nule je njihov ovalan oblik. Naziv lo-ve rabi se i u njemaËkome za oznaËavanjerezultata koji je [zu] null - dakle, nula-nu-la. U talijanskome se jeziku, na primjer, utenisu i badmintonu rabi naziv zero koji po-stoji i u engleskome kao naziv za nulu. Ri-jeË zero je arapskog podrijetla i dolazi od

rijeËi ©ifr, odnosno ©afira u znaËenju bitiprazan (Duden - Deutsches Universal-wörterbuch, 2003., 1852).

Badminton i bedmintonRijeË se badminton u hrvatskome jeziku

moæe pronaÊi u tom liku, ali i u liku be-dminton (vidi, npr. Bujas, 1999, str. 66, 76).Prvi je navedeni lik ËeπÊi. Meutim, kako jeto veÊ u ovome Ëasopisu navedeno u je-dnom od prethodnih tekstova koji se baveπportskom terminologijom, varijante poputbagminton, begminton ili badmington nisutoËne.

Dvije zemlje s najviπe uspjeha u natjeca-njima u badmintonu - a Meunarodni ba-dmintonski savez (International BadmintonFederation) ima 147 zemalja Ëlanica - suKina i Indonezija, πto ne Ëudi s obzirom na2000 godina dugu tradiciju igranja sliËneigre na Dalekom istoku.

Literatura

1. Bujas, Æ. (1999.) Veliki hrvatsko-engleskirjeËnik. (str. 66, 76). Zagreb: Nakladnizavod Globus

2. Duden - Deutsches Universalwörterbuch.(2003.) Peto izmijenjeno izdanje. (str.1852). Mannheim: Dudenverlag

3. Encyclopaedia Britannica 2001 DeluxeEdition CD-ROM. (1994.-2001a.).Badminton. Copyright®1991-2001Encyclopaedia Britannica Inc.

4. Encyclopaedia Britannica 2001 DeluxeEdition CD-ROM. (1994.-2001b.).Battledore and shuttlecock.Copyright®1991-2001 EncyclopaediaBritannica Inc.

5. Microsoft® Encarta® Encyclopedia 2000.(1993.-1999.) Tennis. MicrosoftCorporation

6. Random House Webster’s electronicdictionary and thesaurus. (1992.) CollegeEdition. Version 1.0, Reference SoftwareInternational

7. World Book Millenium 2000. (1999.)Badminton


Fotografijom dominira dobrausklaenost boja u prednjem,

srednjem i straænjem planu slike, dobrakompozicija, ali i jedan primjer zauËenje. Naime, æuta loptica je zbogvelike brzine neoπtra, πto se donekle imoæe prihvatiti, no pojavljuje seproblem da je 'slijepljena' na liceπportaπa pa djeluje nestvarno. To jeposljedica velike æariπne duljineobjektiva koja zbija planove slike jednena druge pri Ëemu mogu nastati i ovakvesituacije.

Fotograf je u pravom trenutkupritisnuo okidaË aparata. Tijekom

snimanja je zbog brzog pokreta, anedovoljno kratke ekspozicije, doπlo doblage neoπtrine no ona je joπ u okvirimakoje je moguÊe tolerirati. Loptica zbogboje, ali i mjesta unutar okvira,predstavlja koloristiËki akcent, daklenaglaπava da je rijeË o tenisu.

IgrajuÊi tenis ljudsko tijelo izvodisvakakve pokrete poput ovog, πto je

odliËno zabiljeæeno. ©teta samo za æutenatpise desno dolje i, prema naπemmiπljenju, nedovoljno oπtre gledatelje.Ipak, ono najvaænije - pokret, snimljenoje odliËno.

DrukËiji pristup tenisu, vienfotografskim okom na drukËiji

naËin. Dobar kut snimanja, dosta dobrakompozicija (moæda je æena ipak maloprenisko uz rub slike), dobro odabranodoba dana za snimanje (izraæajne sjene itople boje). Fotografija koja, reÊi Êemoæda neki, viπe pripada sferi estetikenego snimanja πporta, ali zar i to nepripada tenisu? Tenis je i ono prije i onoposlije same igre.

Radost natjecatelja, pretpostavljamozbog dobrog rezultata u igri. Zaista

je teπko tako neπto snimiti u pravomtrenutku i pritom paziti na svepojedinosti koje Ëine sliku. U ovomsluËaju mislimo na nogu, koja nijekompletna na fotografiji, i na oznake napodu, koje malo odvlaËe pozornost.Meutim, kako su izraz lica i pokretipak najvaæniji, male greπke moæemo ipotisnuti.

Joπ jedna fotografija koja imasliËnosti s primjerom broj 4 u ovom

prilogu. Dominantna je likovnost koja sepoglavito oËituje u kompoziciji slike i ukutu snimanja. ©teta je samo πto jeloptica gotovo odrezana gornjim rubomslike, kao da je izvan kadra, kako se tokaæe snimateljskom terminologijom.

Tenis kao πportski fotografski motiv sloæen je zadatak jernajËeπÊe donosi samo prikaz neke reakcije igraËa natijek igre, dakle detalj, a rjee ukupnu situaciju

Piπe Kreπimir MikiÊ

©PORTSKA FOTOGRAFIJA 1

3

2

Fotografiramotenis

4

5

2

1

6


5

Evo nekih razmiπljanja o fo-tografiji koja smo prikupi-li u dugogodiπnjoj praksi, amislimo da i vama mogukoristiti.• Fotografija se temelji na

umjeπnosti uoËavanja ipromatranja, a ne tolikona primjeni tehnologije.

• Fotografija je umjetnost.Fotografija je apstraktna.Zbog toga je nekim ljudi-ma teπko nauËiti fotogra-firati.

• Kako mnogi govore dasnima fotografski aparat,tako je najlakπe loπesnimke pripisati tehnici.©to se Ëovjek viπe bavifotografijom, posveÊuje

joj viπe vremena i pozor-nosti, to uoËava da seviπe treba posveÊivati sli-ci, a manje kameri.

• Testovi fotografskih apa-rata ne govore niπta ovaπoj fotografiji. ©to vaπaparat "moæe" otkrijtesami. »esto minimalnetehniËke razlike ionakose ne uoËavaju na goto-voj fotografiji.

• Dobra se fotografija rije-tko moæe planirati. Trebapromatrati svijet oko se-be, gledati svjetlo i boje,izraæajnost motiva, a ta-da se moæda pojavi i ide-ja.

• ©to dulje promatramo,vidimo viπe stvari koje suvrijedne fotografske za-biljeæbe. Dobre se foto-grafije ne nude, fotograftreba traæiti motive. Sni-manje, osim kreativnosti,traæi mnogo koncentra-cije. Snimanje u grupi,kad viπe ljudi snima istimotiv, besmisleno je. Fo-tograf se mora povuÊi uosamu i tako stvarati.InaËe, pokazuje praksa,nastaju samo prosjeËnefotografije.

4

3

47

Fotografski savjetnik

6


48

P U B L I C I S T I K A

Atletika je opredjeljenje

Pod hridima Kantride 1937. - 2007.Autor: Tonko KraljiÊGlavni urednik: grupa urednikaOblikovanje i priprema za tisak: Draæenko LiniÊ Godina i mjesto izdavanja: 2007., Rijekastranica: 360, format: 22,5x25,5 cmIzdavaË: Atletski klub Kvarner Autotrans, RijekaTisak: Denona, Zagreb

S edamdeset godina dugo je razdoblje u kojem su brojniljudi, dogaaji, trenuci… ostavili tragove u kronologiji

atletskog æivota grada Rijeke i æupanije koja joj gravitira.Istraæiti atletsku povijest kroz sedam desetljeÊa iprezentirati je u knjizi pod imenom "Pod hridima Kantride1937. - 2007." dugotrajan je posao za koji se odluËioTonko KraljiÊ.

IstraæujuÊi dokumente u arhivama kluba, novina, muzeja,kao i privatna svjedoËenja, KraljiÊ je doπao do cjelovite ivrlo bogate povijesti razvoja atletskog kluba kroz svaπportska, ali i druπtveno-politiËka zbivanja koja su sigurnoutjecala i na πport. U 19 poglavlja autor je povijest klubapratio kronoloπki, koristeÊi dostupne dokumente koji iilustriraju tekst. Brojne su fotografije joπ jedan odpovijesnih dokumenata, sve vaænije i znakovitije kakovrijeme odmiËe. U zadnjem dijelu knjige autor je imaopomoÊ Janka Povπe koji je pripremio pregled rezultataatletiËarki i atletiËara po disciplinama, dobnim i spolnimskupinama te godinama.

Sadræajem i prikupljenom dokumentacijom knjiga jetrajan dokument na koji Êe se moÊioslanjati svi koje zanima πport,napose atletika.

©to je olimpizam?

AntiËke olimpijske igreAutor: Zdenko JajËeviÊUrednik: Ivica KihaliÊRecenzenti: dr. sc. Ivan MatkoviÊ, prof. dr. Franjo ProtOblikovanje i priprema za tisak: Domagoj VeroviÊGodina i mjesto izdavanja: 2008., Zagrebstranica: 304, format: 17x24,5 cmIzdavaË: Libera Editio d.o.o., ZagrebTisak: LP Print

U godini Olimpijskih igara u Pekingu na kojima jeHrvatska ubiljeæila velike rezultate u pojedinaËnim

πportovima, knjiga "AntiËke olimpijske igre", s podnaslovom "I moderni olimpijski pokret do 1917. godine", podsjeÊa nas nato πto su zapravo olimpizam, olimpijski pokret, πport,tjelovjeæba. Olimpizam je, naglaπava autor Zdenko JajËeviÊ,postao specifiËan druπtveni fenomen, a olimpijske su igre,posljediËno, postale promotor afirmacije πporta, ali i simulatorekonomskog i kulturnog razvoja. Kroz tu prizmu autor nampredstavlja razvoj tjelovjeæbe u staroj GrËkoj, mjestu postankaolimpijskih igara, naËina tjelovjeæbe i πporta, pravasudjelovanja, smisao nastanka i poruke koje su igre nosile.Detaljno su nabrojani i obraeni πportovi koji su bili naprogramu igara.

Kako je rijeË o staroj GrËkoj, legende i priËe koje se veæu uznastanak igara i ovdje su prisutne, dajuÊi ritam sveobuhvatnostipovijesti igara, a opet ostavljajuÊi moguÊnost izbora razliËitimprofilima Ëitatelja da pronau i izaberu svoj kut gledanja ipoimanja nastanka olimpijskih igara.

U 19 stoljeÊa nove ere autor daje pregled kroz povijest,razlaæe potrebu za obnovom olimpijskih igara,te uvjete koji su doveli do osnivanjasuvremenog olimpijskogpokreta.

Suvremeneolimpijske igreobraene su do1917. godine,dakle prvih πestodræanih igara.Ilustracije ipovijesni dokumentisamo su diobogatstva stranicakoje paænjuzadræavaju bez obzirana to je li Ëitateljznanstvenik, πportskidjelatnik, novinar ilisamo ljubitelj πporta itjelovjeæbe.


Piπe Milena DragiπiÊ

Najvaæniji je nogomet

Od Kolektivca do PostiraSardi 1948. - 2008.Autor: Jurica GizdiÊUrednik: Nikπa PetkoviÊRecenzenti: Frano BuljeviÊ, –ore JuriπiÊ, Lovre KalaπiÊ, Marko SalamunoviÊOblikovanje i priprema za tisak: Studio ACMEGodina i mjesto izdavanja: 2008., Postirastranica: 310, format: 23,5x30,5 cmIzdavaË: Nogometni klub Postira SardiTisak: Sutontisak, Split

N ajvaænija sporedna stvar na svijetu - nogomet, dotaklaje neposredno ili posredno vjerojatno svakog Ëovjeka

u Hrvatskoj. I zato vjerojatno nema "malih" klubova.Svako mjesto ima svoj klub koji je centar svijeta i u njemuse igra najbolji nogomet. Vrlo produktivan publicist JuricaGizdiÊ potrudio se napisati upravo knjigu koja se bavimalim velikim Nogometnim klubom Postira Sardi. Postiresu mjesto na otoku BraËu. Nogomet je u Dalmaciji vrlodugo prisutan, a o njegovim poËecima na otoku BraËupostoji samo jedan jedini dokument za razdoblje prije II.svjetskog rata. Lovre KalaπiÊ i Venko CvitaniÊ bili suosnivaËi nogometnog klub u Postiri u oæujku 1948., velikientuzijasti i zaljubljenici u tu πportsku vjeπtinu. GizdiÊproπlih πest desetljeÊa pomno i vrlo detaljno prati sve πtose dogaalo u tom klubu, od imena Kolektivac dodanaπnjeg imena. Predsjednici i tajnici, nogometaπi,poginuli u Domovinskom ratu, duænosnici reprezentativci iostale vaæne nogometne liËnosti vezane uz Postire nisuzaboravljeni nego su predstavljeni kroz povijest kluba.

Tekst je vrlo bogato ilustriranfotografijama i arhivskomdokumentacijom.Pobrojanisu svisastavimomËadi uodigranimutakmicama,a jedno jepoglavljeposveÊeno inovinskimËlancimavezanim uzklub. Sve usvemu,zanimljiva knjigavrijedna zapovijest hrvatskognogometa.

Æivot za πport

Æivot ispred vremenaAutori: Ivan Prskalo, Boris NeljakUrednica: Slavenka HalaËevOblikovanje i priprema za tisak: JuricaPuhaloviÊGodina i mjesto izdavanja: 2007., Zagrebstranica: 216, format: 20,5x27,5 cmIzdavaË: Hrvatski kinezioloπki savezTisak: GrafiËki zavod Hrvatske d.o.o., Zagreb

B iobibliografija posveÊena Vladimiru Findaku izdanaje u povodu njegovih 70 godina æivota i 50 godina

rada. Prof. Findak radni je i æivotni vijek proveo uprosvjeti, posveÊen edukaciji, πportu i πportskoj rekreaciji.Svoj je odabir digao na znanstvenu razinu baveÊi sekineziologijom. Znanstveni pristup i rad prof. Findaka uknjizi su prikazani kroz poglavlja posveÊena æivotopisu,njegovom izdavaËkom radu i objavljenim naslovimaudæbenika, priruËnika i monografija, kroz znanstvene istruËne radove, elaborate, projekte, planove i programe,antologijska djela. U zadnjem poglavlju drugi govore oprof. Findaku. Ukupno 24 znanstvenika iz Hrvatske iinozemstva govori o njegovu radu i utjecaju na njihosobno te doprinos znanosti i πportu. Knjiga ima ienglesku verziju, tako da osim za hrvatsku znanstvenu iπportsku javnost ima vrijednost i kao bibliografija zaznanstvenike i kineziologe izvan Hrvatske, po Ëemu jejedinstvena u naπoj dræavi.

49


50

O vo su bile veliËanstvene IgreËiju Êe organizacijsku razinubiti doista jako teπko dostiÊi -

kazao je nakon sveËanosti zatvaranjaXXIX. olimpijskih igara, koje su od 8.-24. kolovoza odræane u Pekingu, pred-sjednik Meunarodnog olimpijskogodbora Jacques Rogge.

RijeËi Ëelnog Ëovjeka svjetskog πpor-ta nisu bile izreËene samo u kurtoaziji,joπ su veÊe oduπevljenje iskazivalimediji koji nisu bili posve naklonjeniKini kao domaÊinu Olimpijskih igara,joπ od 13. srpnja 2001. kada je glavnigrad Kine na izborima, pomalo ineoËekivano, potukao Toronto i Pariz tedobio najveÊi πportski, i ne samo πport-ski, dogaaj na svijetu.

Politizacija na svakomkoraku

Kinezima mnogo toga nije iπlo u prilog,protibetanski i antikineski prosvjedi kojisu se redali na gotovo svim postajama pu-ta olimpijske baklje, koja je Ëak nekolikoputa i naprasno ugaπena, kao i bojkot nek-ih svjetskih Ëelnika zbog kineske uloge utragediji sudanske provincije Darfur ikrπenja ljudskih prava, prijetili su ve-likom politizacijom Olimpijskih igara ivraÊanjem najveÊe sveËanosti πporta u"olovno doba" bojkota igara u Moskvi1980. i Los Angelesu 1984.

"Ovo su bile Igre koje Êe se teπko ponoviti u svimsegmentima, od nevjerojatne πportske infrastrukture,

prijevoza do gostoprimstva kojim su svi upravooduπevljeni. Igre u Londonu Êe sigurno biti dobre, ali

Êe biti drukËije od Pekinga", rekao je predsjednikHOO-a Zlatko Mateπa

Teæak zadatakza London

Piπe Robert ©alinoviÊ

OLIMPIJSKE IGRE U PEKINGU

Fascinantno “PtiËje gnijezdo”


PolitiËki pritisci nisu bili jedini prob-lem organizatorima: svjetski su medijigolemu pozornost prije samog poËetkaIgara davali i doista vrlo zagaenompekinπkome zraku, zbog kojeg su nekiπportaπi i odustali od Igara. Kinezi su odsamog poËetka bili svjesni problemapekinπkoga smoga u kolovozu i veÊ sumnogo ranije nastojali pomaknuti ter-min Igara za rujan, kada u pravilu za-puπu vjetrovi koji oËiste nebo nad ki-neskom prijestolnicom. MOO to nijedopustio pa su se pekinπke vlastiodluËile na stroge mjere, poput zat-varanja svih tvornica i gradiliπta u krugu120 kilometara oko grada, a sustavom"par-nepar" uklonile su polovicu od 3,5milijuna automobila s ulica.

Smog je zbilja bio neugodan za svekoji su stigli u Peking poËetkomkolovoza, ali samo do sveËanosti ot-varanja u 8 sati naveËer 8. kolovoza2008. Kada su Igre napokon zapoËele uznaku broja 8 koji Kinezi smatraju sret-nim brojem, te kada je na grandioznomstadionu "PtiËje gnijezdo" u petosatnomspektaklu otvaranja znamenitog redatel-ja Zhang Yimoua joπ znamenitiji gim-nastiËar Li Ning hodajuÊi po krovu sta-diona upalio olimpijski plamen - svi suproblemi netragom nestali, a otpoËela jejedinstvena πportska bajka.

Gnijezdo i kockaToËno 10.489 πportaπa iz 204 dræave

borilo se u Pekingu za 302 kompletaodliËja u 28 πportova na 31 boriliπtu,meu kojima su i najljepπi koje je svijetikad vidio. Ukupni proraËun Igara, koji seprocjenjuje na 41 milijardu dolara,omoguÊio je Kinezima gradnju dotadnezamislivih πportskih boriliπta meu ko-jima se izdvajaju stadion "PtiËje gnijez-do" i plivaËka "Vodena kocka", koji sumeusobno udaljeni stotinjak metara, asvojim iluminacijama noÊu tvore nezabo-ravan doæivljaj i vjerojatno su najfo-tografiraniji objekti u povijesti igara."StreljaËki grad", golema koπarkaπkadvorana Wukesong, veslaËka i kajak-kanu staza izvan grada, zasebni jedriliËar-ski centar u Qiungdaou i ostale πportskearene bile su dostojna kulisa za πportskedrame olimpijskih junaka i tragiËara.

Na Igrama su oborena 42 svjetska i132 olimpijska rekorda, a svijet je ostaozadivljen s osam zlatnih odliËja plivaËaMichaela Phelpsa i tri svjetska rekordaJamajËanina Usaina Bolta, pri Ëemu jenjegov nezaboravan slavljeniËki ulazaku cilj sa 9,69 sekundi na 100 metaraproglaπen najljepπim trenutkom Igara.

Kinezi su ostvarili i svoj najveÊiπportski cilj, osvojili su 51 zlatnumedalju i prvi put bili bolji od πportskih

velesila Sjedinjenih Dræava (36) i Rusi-je (23). Nikad prije u povijesti igara to-liko zemalja, Ëak 87, nije osvajaloodliËja, a Hrvatska je na listi medaljazauzela 57. mjesto s pet odliËja - dvasrebra i tri bronce.

Ostavπtina IgaraSvih pet hrvatskih medalja ostvareno

je u πportovima - atletici, gimnastici,streljaπtvu i taekwondu - u kojima nikadnismo imali odliËja i to je najveÊa os-tavπtina OI u Pekingu kojom bi sehrvatski πport mogao viπestruko okoris-titi. Skok Blanke VlaπiÊ preko 205 cen-timetara na svakom bi drugom natjecan-ju donio zlato, a ne srebro, broncaSnjeæane PejËiÊ u zraËnoj puπci u prvojdisciplini Igara veÊ se isplaÊuje na-javom gradnje streljane u rodnoj joj Ri-jeci, srebrni gimnastiËar Filip Ude veÊje postao idolom mnogih hrvatskihdjeËaka, a bronËane taekwondaπice San-dra ©ariÊ i Martina ZubËiÊ potvrdile su ida ljepotice mogu biti vrhunske u πpor-tu koji nije nimalo njeæan.

Iako su u Peking stigli s velikimoËekivanjima, hrvatski vaterpolisti irukometaπi ipak nisu stigli do medalje, araduje povratak koπarkaπa koji su plas-manom u Ëetvrtfinale olimpijskog turni-

ra najavili oporavak nekad elitnoghrvatskog πporta.

U Pekingu je Ëast hrvatskog πportabranilo rekordnih 103 πportaπa u Ëak 15πportova, a predsjednik Hrvatskogolimpijskog odbora Zlatko Mateπa sma-tra da na sljedeÊim Igrama u Londonu2012. Hrvatska moæe imati predstavni-ka u joπ viπe πportova.

Inverzija πportova"Igre u Pekingu su potvrdile da je

doπlo vrijeme stanovite inverzije πporto-va, πto je svakako pozitivan trend kojiÊemo adekvatno popratiti jer je to oËitoplod dugogodiπnjeg ulaganja HOO-a usve πportove. Svi hrvatski osvajaËiodliËja u Pekingu su u programu HOO-a i to veÊ godinama. U Pekingu su namse ulaganja vratila na pravi naËin, adræim da u Londonu moæemo nastupiti iu viπe od 15 πportova", kazao je Mateπa,ocijenivπi Igre u Pekingu veliËanstven-im.

"Ovo su bile Igre koje Êe se teπkoponoviti u svim segmentima, od nev-jerojatne πportske infrastrukture, pri-jevoza do gostoprimstva kojim su sviupravo oduπevljeni. Igre u Londonu Êesigurno biti dobre, ali Êe biti vrlodrukËije od Pekinga", zakljuËio je pred-sjednik HOO-a.

51

Martina ZubËiÊ

Sandra ©ariÊ

Snjeæana PejËiÊ

Filip Ude

Blanka VlaπiÊ


HOD 2008. - VI©E OD 200 TISUΔA SUDIONIKA

©irom Hrvatske, a osobito u osnovnim πko-lama, πportski i sveËano obiljeæen je 10. RujnaHrvatski olimpijski dan (HOD), dan hrvatskogolimpizma i Hrvatskog olimpijskog odboraosnovanoga upravo na taj dan prije 17 godina.

ProslavljajuÊi obljetnicu, HOO je u organi-zaciji Ureda za lokalni πport koji vodi AlmaPapiÊ opetovano ukazao na vaænost bavljenjaπportom kao kulturom æivljenja, kako je i naja-vljivana ta sve popularnija nacionalna πportskamanifestacija. SimboliËnim odijevanjem bijelemajice i pozivom na πportsko prijateljstvo imir, osobito mladih generacija, organizatori - usuradnji s brojnim πportskim udrugama i orga-nizacijama, obrazovnim i drugim ustanovama iinstitucijama od djeËjih vrtiÊa do osnovnih isrednjih πkola te sveuËiliπta i veleuËiliπta di-ljem Hrvatske - upuÊeni su u proslavu hrvat-skog πporta, naglaπavajuÊi veliku motivacijskusnagu πporta u druπtvu. Time je HOD 2008.,jedinstvena nacionalna πportska manifestacija,prerastao okvire jednoznaËne akcije i uz niz ra-

dionica o olimpizmu u kojima su sudjelovaliuËenici osnovnih πkola, djeËjih vrtiÊa, kao igraani - njih oko 200 tisuÊa - dao naslutiti daÊe iduÊe godine biti joπ brojniji.

100 TISUΔA ©PORTSKOJ KRAPINSKO-ZAGORSKOJ ZAJEDNICI

U Zaboku je 10. srpnja 2008. ©portskoj za-jednici Krapinsko-zagorske æupanije, njenompredsjedniku Stjepanu Fotivcu, uruËen Ëek na100 tisuÊa kuÊa, zajedniËka donacija Hrvat-skog olimpijski odbor i Hrvatske lutrije u dvo-godiπnjem projektu potpore πportu lokalne ra-zine, a koji traje do kraja 2008. Novac Êe bitiutroπen za izgradnju pomoÊnog igraliπta Nogo-metnog kluba Mladost iz Zaboka. Uz ËelnikeHOO-a, predsjednika Zlatka Mateπu i glavnogtajnika Josipa »opa, sveËanosti su nazoËili po-moÊnik uprave Hrvatske lutrije Tomislav Sve-tina i izvrπna direktorica Areta »uturaπ, glavni

tajnik ©portske zajednice Krapinsko-zagorskeæupanije Branko Piljek, zamjenik proËelnikaza druπtvene djelatnosti Krapinsko-zagorskeæupanije Ivan Lamot, vrhunski motociklist Ne-nad ©ipek te broja druga ugledna πportska ime-na.

100 TISUΔA LI»KO-SENJSKOJ ÆUPANIJI

U Smiljanu je 2. rujna ove godine, u nazo-Ënosti bronËane olimpijke iz Pekingataekwondoaπice Sandre ©ariÊ, predsjednikuSaveza πportova LiËko-senjske æupanije Budi-miru PeraniÊu sveËano uruËen Ëek na 100 tisu-Êa kuna za potporu πportskoj zajednici. HOO-ov projekt potpore πportu lokalne razine, u su-radnji s Hrvatskom lutrijom, ovoj Êe zajednicipomoÊi u postavljenju asfaltne podloge naigraliπtu Osnovne πkole dr. Franje Tumana uLiËkom Osiku. »ek su uruËili glavni tajnikHOO-a Josip »op i pomoÊnik direktora HL-aTomislav Svetina u nazoËnosti predsjednikaHOO-a Zlatko Mateπa, pomoÊnice glavnog taj-nika za programe lokalnog πporta Alme PapiÊte izvrπne direktorice HL-a Arete »uturaπ.

KOR»ULA/PEKING - OD SRCA SRCU

Na poziv domaÊina, KorËulu su u srpnju oveolimpijske godine posjetili kineski πkolarciosnovne πkole "Minority Union" iz Pekinga.Njih πestero u pratnji svojih nastavnika gosto-vali su u Hrvatskoj nakon πto je Peking prijegodinu dana posjetilo πestero korËulanskihuËenika Osnovne πkole Petra KanaveliÊa. Na-ime, Organizacijski odbor olimpijskih igaraPeking 2008 (BOCOG) u suradnji s nacional-nim olimpijskim odborima pokrenuo je u stu-denom 2006. projekt Heart to heart ("Od srcasrcu"), radi promocije olimpijskih vrijednostimeu mladima svijeta i njihovog zbliæavanja.U koordinaciji HOO-a i Veleposlanstva Repu-blike Hrvatske u NR Kini projekt je potpomo-glo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πpor-ta, DubrovaËko-neretvanska æupanija, GradKorËula i O© Petra KanaveliÊa iz KorËule, ko-ja je i izabrana kao predstavnica Hrvatske.

BUKIΔ ©ESTI HRVAT U KUΔI SLAVNIH

Perica BukiÊ, olimpijac s tri odliËja a danaspredsjednik Hrvatskog vaterpolskog saveza(HVS), primljen je 13. srpnja 2008. na sveËa-nosti u πpanjolskoj Malagi u KuÊu slavnih vo-denih πportova u Fort Lauderdaleu (Internatio-nal Swimming Hall of Fame), u kojoj "stanuje"viπe od 600 uglednih πportaπa iz vaterpola, pli-vanja, sinkroniziranog plivanja i skokova u vo-du. Perica BukiÊ πesti je Hrvat primljen u Ku-Êu slavnih vodenih πportova - ostali su Zdrav-ko JeæiÊ, Zdravko Δiro KovaËiÊ, –urica Bje-dov, Zoran JankoviÊ i Ratko RudiÊ.

BukiÊ je osvajaË triju olimpijskih odliËja,zlatne medalje na OI u Los Angelesu 1984. iOI u Seoul 1988. te srebrne medalje na OI uAtlanti 1996., dva je puta osvojio naslov svjet-skog prvaka (1986. u Madridu i 1991. u Per-thu); osvajaË je brojnih medalja na svjetskimkupovima, europskim kupovima i prvenstvi-ma, mediteranskim igrama i univerzijadama.

NapisalaRadica Jurkin

OD OLIMPA DO OLIMPA

Glavnidogaaji u Hrvatskom

olimpijskomodboru

UËenici O© Dr Stjepan KijaπeviÊ iz Oriovca

UËenici O© BraÊe RadiÊ iz Koprivnice


53

DODIJELJENE NAGRADE DRAÆEN PETROVIΔ 2008.

Prigodnom proslavom u hotelu Panora-ma u Zagrebu HOO je 22. rujna dodijelioNagradu Draæen PetroviÊ najperspektivni-joj πportaπici, πportaπu te æenskoj i muπkojekipi u mlaim kategorijama u 2008. godi-ni. Nagradu za najperspektivniju πportaπicuHrvatske dobila je taekwondoaπica MartinaZubËiÊ koja je na Olimpijskim igrama uPekingu osvojila bronËanu medalju u kate-goriji do 57 kg. Najperspektivniji πportaπ jeatletiËar Marin Premeru koji je na Svjet-skom juniorskom prvenstvu u Poljskoj os-vojio srebrnu medalju u bacanju diska, tebronËanu u bacanju kugle.

Najbolja mlada ekipa je juniorska kara-taπka reprezentacija koja je u sastavu EmaAniËiÊ, Azra Saleπ, Maπa MartinoviÊ iIvana Goricaj osvojila prvo mjesto na Eu-ropskom prvenstvu za kadete i juniore uTrstu. Za najbolju mladu momËad izabranaje juniorska koπarkaπka reprezentacija kojaje na Europskom prvenstvu za igraËe do 18godina u Ateni osvojila treÊe mjesto.BronËano odliËje zasluæili su: Ivan Batur,Mario Delaπ, Goran Fodor, Toni Prostran,Leon RadoπeviÊ, Ivan Ramljak, Robert Ri-kiÊ, Sven SmajlagiÊ, Tomislav ZubËiÊ,Josip Bilinovac, Darko PlaniniÊ i NikolaDoπen.

ObraÊajuÊi se slavljenicima i brojnimuglednicima hrvatskog πporta nazoËnimana prigodnoj sveËanosti, predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa izrazio je zadovoljstvo πtonagrada za najperspektivnije mlade πpor-taπe nosi ime velikog Ëovjeka i πportaπaDraæena PetroviÊa koji svima moæe bitiuzor. "O kako se velikom πportskom imenuradi moæe ilustrirati i podatak da Draæenovmuzej godiπnje obie viπe od 18.000 pos-jetitelja, Ëime se ne moæe pohvaliti ni jedanzagrebaËki muzej sa stalnim postavom",rekao je Mateπa i najavio da Êe se uoËiDraæenova roendana, 22. listopada, orga-nizirati atraktivna meunarodna koπarkaπkautakmica. »lan Meunarodnog olimpijskogodbora (MOO) Antun Vrdoljak naglasio je

da je Draæen, uz ostale hrvatske πportaπe, uvrijeme ratnih godina i stvaranja HOO-a ri-jetki prepoznatljiv hrvatski πportskiproizvod u svijetu. "Samo zahvaljujuÊiimenima kao πto su Draæen PetroviÊ, GoranIvaniπeviÊ, Toni KukoË, Stojko VrankoviÊ,Dino Raa, Zvone Boban, Davor ©uker...mogli smo traæiti i dobiti svoj nacionalniolimpijski odbor Ëemu su teæile generacijehrvatskih πportaπa, ali to nisu uspjele ost-variti. ZahvaljujuÊi kapetanu Draæenumogla se u Barceloni odigrati nezaboravnafinalna utakmica izmeu Dream Teama iHrvatske koja je zauvijek ostala zapisana unaπim srcima", naglasio je Vrdoljak. Na-gradu koju Ëini pisana povelja uruËila jeDraæenova majka Biserka PetroviÊ, uz asis-tenciju Ëlanova VijeÊa, Moranu PalikoviÊGruden, Nadu SenËar, Goranka FiæuliÊa,Ivu Gorana Munivranu, Luciana Suπnja i

Stojka VrankoviÊa. Sponzor nagradeHGspot darovao je Martini ZubËiÊ i Mar-inu Premeru prijenosno raËunalo, a T-Mo-bile je Ëlanovima reprezentacije pokloniomobitel.

Nagrada Draæen PetroviÊ ustanovljena je2006. godine i prvi je put dodijeljena 2007.Na Ëelu Odbora za dodjelu Nagrade 2008.bio je Zvonimir Boban, a Ëlanovi GorankoFiæuliÊ, Zvjezdana Tuma Pavlov i DragutinKamenski (VijeÊe HOO-a), Iva Perdec-Au-gustinËiÊ, Romana Caput-Jogunica i VinkoKneæeviÊ (Hrvatski zbor sportskih novi-nara), te olimpijci Aleksandar PetroviÊ, Ka-ja Ileπ i Vlado Lisjak (Hrvatski klub olimpi-jaca).

SJAJNA PARAOLIMPIJSKAODLI»JA IZ PEKINGA

Hrvatska paraolimpijska delegacijavratila se s Paraolimpijskih igara uPekingu, koje su trajale od 6. do 17. ruj-na, s Ëetiri odliËja: dvostrukim zlatomAntonije Balek (bacanje kugle i koplja),zlatom Darka Kralja u bacanju kugle isrebrnim odliËjem Branimira BudetiÊa ubacanju kugle.

Hrvatske je paraolimpijce, koji su se izPekinga vratili 20. rujna, u zagrebaËkojzraËnoj luci doËekalo mnoπtvo navijaËa,prijatelja, Ëlanova obitelji, te niz ugledni-ka iz politiËkog, πportskog i javnog æivota Hrvatske i Zagreba, meukojima dopredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i

meugeneracijske solidarnosti JadrankaKosor, u ime HOO-a Ëlanica VijeÊaHOO-a Morana PalikoviÊ Gruden, NadaSenËar i Stojko VrankoviÊ, izaslanikpredsjednika Republike Hrvatske BoroVuËkoviÊ i zagrebaËki gradonaËelnikMilan BandiÊ.

Dvostruka paraolimpijska pobjednica irekordera Antonia Balek zahvalila je nasrdaËnom doËeku, izrazivπi nadu se Êepekinπki rezultati potaknuti na uklanjan-je i dalje postojeÊih prepreka, "kako onihu glavama, tako i arhitektonskih bari-jera".

Na Paraolimpijskim igrama u Pekingu nastupilo je 4000 πportaπa iz148 zemalja svijeta meu kojima Hrvatska sa 25 predstavnika. Ç


54

O IZBORIMA ZA 2008.-2012. Kako to nalaæe Statut HOO-a, na isteku Ëe-

tverogodiπnjeg mandata koji se poklapa solimpijskim ciklusom, Skupπtina HOO-a podËetverogodiπnjem vodstvom predsjednikaHOO-a Zlatka Mateπe odluËila je na 20. sje-dnici 11. srpnja 2008. raspisati izbore za man-datno razdoblje 2008.-2012. Izbori Êe se pro-vesti 22. listopada ove godine, a birat Êe sepredsjednik HOO-a, dopredsjednici, ËlanoviVijeÊa i Nadzornog odbora. Svi osim Nadzor-nog odbora biraju se iz redova Skupπtine, sto-ga su do 30. rujna ove godine nacionalni πport-ski savezi morali imenovati svojega predsta-vnika za sljedeÊe Ëetverogodiπnje mandatnorazdoblje koje zavrπava Olimpijskim igrama uLondonu 2012. Kandidature za izbor predsje-dnika HOO-a otvorene su do 14. listopada.

IZA©AO NOVI MEDICINSKI VJESNIK

Iz tiska je izaπao novi Hrvatski πportsko-me-dicinski vjesnik, redovna publikacija HOO-a upodruËju πportske medicine. Uredniπtvo na Ëe-lu s glavnom urednicom dr. sc. Brankom Ma-tkoviÊ za novi je broj pripremilo Ëlanke na te-mu prenaprezanja kostiju u πportaπa, rezultateistraæivanja i vrednovanja natjecateljskih akti-vnosti djece u atletskim disciplinama Olimpij-skog festivala djeËjih vrtiÊa, tekstove o kondi-cijskim sposobnostima i morfoloπkim znaËaj-kama u odbojkaπicama, motoriËkim sposobno-

stima i stupnju uhranjenosti itd. Medicinskivjesnik nije u slobodnom prodaji - distribuirase nacionalnim πportskim savezima i njihovimstruËnim stoæerima, πportskim lijeËnicima tedrugima kojima su vaæna πportsko-medicinskasaznanja.

REDIZAJNIRAN www.hoo.hr

Na dan otvaranja Olimpijskih igara u Pekin-gu 8. kolovoza javnosti su predstavljene nove,redizajnirane stranice Hrvatskog olimpijskogodbor. Redizajnom napravljenim prema stan-dardima modernih net-tehnologija, koji je po-taknula Komisija za informiranje i izdavaπtvona Ëelu s Jurom Ozmecom, uveo je novosti,meu ostalim biografije πportaπa sudionika OI,najave i priopÊenja nacionalnih πportskih save-za, rubriku rezerviranu za sugovornika HOO-a, kalendar meunarodnih πportskih natjeca-nja, kao i niz drugih tema kojima se bavi HOO,najviπa nacionalna udruga hrvatskog πporta.

CERAR GOST HRVATSKOG FAIRPLAY ODBORA

Pod predsjedavanjem predsjednice BiserkePerman, Hrvatski fair play odbor odræao je 15.rujna u Zagrebu treÊu sjednicu u Ëijem je radu,na poziv Odbora, sudjelovao i Ëlan Izvrπnog

europskog fari play pokreta, legendarni slo-venski gimnastiËar i dvostruki olimpijski po-bjednik Miroslav Cerar. Cerar je Ëlanove hr-vatskog Odbora upoznao s aktivnostimaEFPM-a Ëiji je suosnivaË Hrvatska, kao i saktivnostima koje se na podruËju promoviranjafair playa provode u Sloveniji. PoËetkom listo-pada u Nicosiji se odræava 14. kongres EFPM-a na temu "Nasilje i rasizam - izazov za πport-sku zajednicu", a Cerar se nada da Êe neki odbuduÊih kongresa ili sjednica Izvrπnog odboraEFPM-a biti organizirani i u Hrvatskoj. Hrvat-ski fair play odbor pak, nakon uspjeπne akcijes potpisivanjem Deklaracije fair playa meuhrvatskim olimpijcima, uskoro planira pokre-nuti niz promotivnih akcija u hrvatskim πkola-ma.

PODKOREN KONA»NO U POSJEDU HOO-a

Nakon petnaestogodiπnjeg sudskog sporaHOO-a i Avde LipovaËe, posjed Sportel Pod-koren u Sloveniji sudskom je odlukom napo-kon vraÊen u posjed HOO-u. ©portsko-rekrea-cijski objekt veliËine 245 m2 na Ëetiri etaæeprema nalazu inventurnog tima HOO-a u za-puπtenom je stanju, a njegovu Êe konaËnu vri-jednost procijeniti nezavisna procjeniteljskakuÊa. VijeÊe HOO-a je na sjednici 22. rujnaodluËilo objekt prodati, kao i poslovni prostorna SvaËiÊevom trgu u Zagrebu veliËine 94 m2

takoer u vlasniπtvu HOO-a.

Ç
















Documents

OLIMP 28