OLIMP 18

BROJ 18 • OÆUJAK 2006.ISSN 1331-9523 M A G A Z I N H R V A T S K O G O L I M P I J S K O G O D B O R A

JJAANNIICCAA ii IIVVIICCAA OOSSVVOOJJIILLII MMEEDDAALLJJEE

Zaboravljena intelektualna priroda olimpijskog pokreta

Olimpijski kongresi

Dobri papa koji je volio πport

Veliki dan s najuspjeπnijimaSveËanost za najbolje

Religija i πport

OLIMP-prelom 18/2006 3/27/06 10:19 Page 1


5 Kalendar natjecanja 2006. TRAVANJ-SVIBANJ-LIPANJ

6 Morana PalikoviÊ-Gruden, Ëlanica VijeÊa HOO-a i predsjednica

Hrvatskog klizaËkog saveza

Sport nije samo ''lopta''

11 ©to su donijele 20. ZOI u Torinu

Zimske igre u znaku talijanske nonπalantnosti

12 Sportske nade: Djevojka koja obeÊava

14 Olimpijske legende: Ivo Ratej

16 Olimpizam: Olimpijski kongresi

18 Religija i sport

20 Etika i sport

22 Sport i druπtvo

24 Sport i novinarstvo

26 ZagrebaËke pahuljice: Beskrajno zaljubljene u sport

29 Prilog

POVIJEST HRVATSKOG SPORTA

42 Sportska fotografija

44 Sportska arhirektura

46 Terminologija sporta

48 Umjetnost i sport

50 Veliki dan s najuspjeπnijima

54 Publicistika

Od Olimpa do Olimpa

56 Glavni dogaaji u Hrvatskom olimpijskom odboru

ZA NAKLADNIKA

Hrvatski olimpijski odbor Josip »op

UREDNIK

Ante DrpiÊ

UREDNI©TVO

Æeljko Kavran, Draæen Harasin,Gordana GaÊeπa,

Nada SenËar,Damir SenËar,

Zdenko JajËeviÊ,Radica Jurkin, Jura Ozmec

UREDNIK FOTOGRAFIJE

Damir SenËar

LEKTURA

MARE

OBLIKOVANJE I PRIJELOM

Zlatko Vrabec

GRAFI»KA PRIPREMA

VEA d.o.o., Zagreb

TISAK

Stega tisak, Zavrtnica 17Zagreb

Naklada: 2.000 primjeraka

www.hoo.hr E-mail: [email protected]

3

Dragi Ëitatelji,

zadovoljstvo mi je predstaviti vam 18., ali i prvi ovogodiπnji brojËasopisa "Olimp". Kao πto sam i najavio u uvodniku za proπli broj, u

njemu smo posebnu pozornost posvetili najveÊem multiπportskomnatjecanju ove godine, XX. zimskim olimpijskim igrama u Torinu, gdjesu nas ponovo svojim nastupima i rezultatima razveselili Janica i Ivica

KosteliÊ. Nezaobilazan je πportski dogaaj bio proslavatradicionalnog Velikog dana hrvatskog πporta u zagrebaËkoj

Koncertnoj dvorani Lisinski, na kojem su dodijeljene Nagrada HOO-a"Matija Ljubek" i posebna priznanja te proglaπeni najuspjeπniji

πportaπi i ekipe u 2005. godini.

Od ostalih rubrika istaknuo bih "Sportsku infrastrukturu", u kojojpredsjednik Komisije za arhitekturu i πportske graevine Kreπimir

Ivaniπ piπe o naËinima moguÊe rekonstrukcije stadiona u Maksimiru,te rubriku "Druπtvo i sport" u kojoj naπ suradnik Goran VojkoviÊ piπe

o potpuno novom pravnom institutu u Republici Hrvatskoj -πportskim dioniËkim druπtvima u koja Êe se, prema odredbama

novog zakona o πportu, trebati pretvoriti hrvatski profesionalninogometni i koπarkaπki klubovi.

Uvjeren sam da Êete i u ostalim, sada veÊ definiranim rubrikama, od"Kalendara natjecanja" preko "Povijesti sporta" do "Od Olimpa do

Olimpa", naÊi zanimljivih tema koje Êe privuÊi vaπu pozornost.

Josip »op, dipl. oec.glavni tajnik Hrvatskog

olimpijskog odbora



5

KALENDAR NATJECANJA 2006.TRAVANJAtletikaSvjetsko prvenstvo ukrosuFukuoka, Japan1. - 2. travnja

AutomobilizamFormula 1VN Australije,MelbourneAustralija2. travnja

VN San Marina,Imola23. travnja

PlivanjeSvjetsko prvenstvo(25 m)©angaj, Kina5. - 9. travnja

KoπarkaFinal Four FIBAEurolige (m)

Prag, »eπka28. - 30. travnja

TenisDavis Cup - Ëetvrtfi-naleHrvatska - ArgentinaZagreb, Hrvatska7. - 9. travnja

Fed Cup - ËetvrtfinaleHrvatska - ArgentinaZagreb, Hrvatska22. - 23. travnja

Stolni tenisSvjetsko ekipnoprvenstvoBremen, NjemaËka24. travnja - 1. svibnja

KonjiËki sportFinale FEI Svjetskogkupa Kuala Lumpur,Malezija26. - 30. travnja

SVIBANJAutomobilizamFormula 1VN Europe, Nurnberg, NjemaËka7. svibnja

VN ©panjolskeBarcelona, ©panjolska14. svibnja

VN MonakaMonte Carlo,Monako28. svibnja

BiciklizamGiro d'ItalijaItalija6. - 28. svibnja

BoksEABA turnirPula, Hrvatska10. - 14. svibnja

TenisRoland GarrosPariz, Francuska29. svibnja - 11. lipnja

TaekwondoEuropsko prvenstvoDusseldorf,NjemaËka26. - 28. svibnja

NogometFinale Lige prvakaPariz, Francuska17. svibnja

Europsko prvenstvoU-21Portugal23. svibnja - 4. lipnja

RukometFinala Euro kupova (æ)

13. - 14. i 20. - 21. svibnja

StreliËarstvoFITA Svjetski kupPoreË, Hrvatska10. - 13. svibnja

Veslanje11. SveuËiliπna utrkaosmeraca (FISA)Zagreb26. svibnja

LIPANJAtletikaIAAF Zlatna ligaOslo, Norveπka2. lipnja

Dinamo 2006. -Meunarodni atletskimiting (GPH)Zagreb, Hrvatska13. lipnja

AutomobilizamFormula1VN. Velike BritanijeSilverstone,V. Britanija11. lipnja

VN KandeMonteral, Kanada25. lipnja

BoksEuropsko prvenstvo,kadetiTirana, Albanija11. - 19. lipnja

VaterpoloFINA kupBudimpeπta,Maarska14. - 18. lipnja

NogometSvjetsko prvenstvoNjemaËka 9. lipnja - 9. srpnja

TenisWimbledonLondon, V. Britanija26. lipnja - 9. srpnja

HrvanjeXII. meunarodnipozivni turnirBistra, Hrvatska3. - 4. lipnja

Priredila Milena DragiπiÊ TRAVANJ - SVIBANJ - LIPANJ

Ivan LjubiËiÊ i Mario AnËiÊ

Blanka VlaπiÊ


6

I u Hrvatskoj je vrlo malo æena u vrhu sportskih saveza, negdje se izgube nakon πtozavrπe karijeru i zato treba malo pozitivne diskriminacije da ih se privuËe


Morana PalikoviÊ-Gruden smnoπtvom se pozitivnihdojmova vratila iz Torina, sa

XX. zimskih olimpijskih igara.Hrvatska je osvojila tri skijaπkemedalje, a PalikoviÊ-Gruden je kaopredsjednica HKS-a s jednakimzanimanjem promatrala i klizaËkanatjecanja, posebno nastup Idore Hegeli njezin put do 19. mjesta.

- »ini mi se da Idora moæe viπe. SvistruËnjaci koji su je gledali u Torinuprocijenili su da to nije njezin ukupnipotencijal i da ima sve fiziËkepredispozicije za bolji plasman.OËekivali smo bolji rezultat s obziromna proπlogodiπnju sezonu u kojoj jerezultatima osigurala pravo nastupa joπjednoj naπoj klizaËici na Europskomprvenstvu. Meutim,Idora je u najboljimgodinama i na OI uVancouveru trebaoËekivati njezin najboljidoseg.

Zagreb Êe 2008.biti domaÊinEuropskog prvenstva uumjetniËkom klizanju.Koliko ta priredbamoæe pomoÊi razvojuovog sporta uHrvatskoj?

- To je vrlo vaæandogaaj za Zagreb, ali neæelimo da se razvijasamo umjetniËkoklizanje, nego i brzoklizanje, short track i

sinkronizirano klizanje. Osim toga,æelimo poveÊati i broj gledatelja nanatjecanjima. Publika uvijek dolazi uzzvijezde, a mi od Sande DubravËiÊ doIdore nismo imali zvijezdu. No, ona joπnije dovoljna da se napuni dvorana. Za

usporedbu, torinska je Palavela biladupkom puna, a ulaznice su koπtale od170 do 350 eura. To je u Zagrebunezamislivo, iako je sliËan Torinu pobroju stanovnika. Nadam da Êe nam EPpomoÊi da vratimo publiku u dvoranu,a imat Êemo priliku i potvrditi da smodobri organizatori.

Komisiji za skrb o æenama usportu, kojoj predsjedate, vrlo semalo zna u javnosti. Moæete li nampredstaviti njezin program i ciljeve?

- Problemom poloæaja æena se bavimveÊ 15 godina kroz nevladineorganizacije i u politici, a u sportu topitanje nije bilo otvoreno svedonedavno. Postoji velika voljaMeunarodnog olimpijskog odbora ipredsjednika Jacquesa Roggea da se

tom problemu posvetiviπe paænje, odnosno dase privuËe veÊi broj æenau sportske organizacijejer, πto se tiËe samihnatjecanja, broj æena jezadovoljavajuÊi. I uHrvatskoj je vrlo maloæena u vrhu sportskihsaveza, negdje se izgubenakon πto zavrπe karijerui zato treba malopozitivne diskriminacijeda ih se privuËe. Osimtog cilja, Komisija sebrine o zdravljusportaπica, kao i onjihovom poloæaju uodnosu sa suradnicimakoji ih okruæuju.

7

‹

INTERVIEWMorana PalikoviÊ-Gruden, Ëlanica VijeÊa HOO-a i predsjednica Hrvatskog klizaËkog saveza

Sport nije

Najviπe se bojim da Êe,moguÊnoπÊu privatizacije,sport biti izguran s nekih

terena na atraktivnimlokacijama

samo ''lopta''Piπe

Vedran BoæiÊeviÊ

Damir ©egota, Morana PalikoviÊ-Gruden i Nada SenËar


8

‹

ÆIVOTOPIS

Morana PalikoviÊ-Gruden roena je24. veljaËe 1943. u Zagrebu. Osno-vnu πkolu i gimnaziju zavrπila je u Za-grebu, gdje je i diplomirala na Fakul-tetu politiËkih znanosti. Za vrijemestudija boravila je u Francuskoj u stu-dentskoj razmjeni. U mladim se dani-ma, dok joπ u Hrvatskoj nije biloumjetnog leda, bavila umjetniËkim kli-zanjem. Radila je kao profesorica uXV. gimnaziji u Zagrebu, a od 1970. jeobavljala novinarske, uredniËke imarketinπke poslove u izdavaËkoj ku-Êi ''Vjesnik''. Od 1994. je vlasnica iglavna urednica Ëasopisa ''Zapo-slena''. Godine 2001. je postala za-mjenica zagrebaËkog gradonaËelni-ka, a godinu kasnije predsjednicaGradske skupπtine grada Zagreba.Od 2003. je predsjednica HrvatskogklizaËkog saveza, a od 2004. i ËlanicaVijeÊa Hrvatskog olimpijskog odbora.Danas je i dopredsjednica Hrvatskenarodne stranke te zastupnica u za-grebaËkoj gradskoj skupπtini.

Ima li u sportu diskriminacijena spolnoj osnovi?

- Ima, ali ju je vrlo teπkoidentificirati, jer treneri ili izborniciuvijek mogu pravdati svoje odluke.Zato bi trebalo uvesti objektivnekriterije, na temelju njih steÊi iskustvo ionda mijenjati ono πto ne valja.

Prijedlog novog zakona o sportuje napokon doπao do Sabora. Imate likakvih primjedbi na njegov sadræaj,smatrate li da se previπe baviproblemima nogometa?

- Vaæno je uopÊe imati zakon inedopustivo je da se tako dugorazvlaËi. Osobno, najviπe se bojim daÊe moguÊnoπÊu privatizacije sport bitiizguran s odreenih terena naatraktivnim lokacijama. Bila samoduπevljena kad je Mateπa u kampanjiza predsjednika HOO-a rekao kakoneÊe dopustiti da se ijedan sportskiteren pretvori u neπto drugo, a da sepritom ne osigura isti takav na sliËnommjestu. Moæe se dogoditi da sutra nekamarina namijenjena sportu postanemarina iskljuËivo za jahte. Druga stvarkoje se bojim je naπe shvaÊanje premakojem je sport samo ''lopta'', snogometom na prvom mjestu. To nijedobar put, bez obzira na to πto ljudipokazuju najviπe interesa za nogomet.Ali, zato u svakom druπtvu postojekorektivi, metode kojima se omoguÊujeda se lepeza bavljenja sportom πiri.

Treba li pooπtriti kriterijeodlaska na OI, jer je i u Torinuponovo bilo dosta ''turista''?

- Taj ''turizam'' se ne oËituje samo naolimpijskim igrama, Ëak bih rekla da jetu najmanji. Viπe se oËituje naodreenim svjetskim i europskimprvenstvima i kupovima. U HOO-uimamo A i B olimpijske kandidate ifinanciramo ih ovisno o kategoriji.

Problem je, meutim, πto svaki sportima svoje kriterije za plasman na OI itu se olimpijski odbori ne mogumijeπati. Ali moæda moæemo uvestipravedniji pristup, poveÊati brojkategorija, uvesti A1 i B1 kandidate,moæda i C i C1. Nuæno je produljiti iolimpijski ciklus. Ako on traje Ëetirigodine, onda ga je nezgodno priznavatikao dvije. No, mogli bismo stupnjevatinaπu angaæiranost i participaciju ufinanciranju unutar te Ëetiri godine.Moæda to traæi malo viπe posla, alivjerujem da bi bilo kvalitetnije.

Ante KosteliÊ i Morana

PalikoviÊ-Gruden

Nadam se da

Êe nam EP

pomoÊi da

vratimo

publiku u

dvoranu


9

ME–UNARODNE SPORTSKE PRIREDBE

Zimske igre

‹

U svim danima koliko sam ovdje nisam osjetio olimpijski duh. Toliko je sveraπtrkano da se olimpijski smisao gubi, rekao je Zlatko Mateπa, predsjednik HOO-a

©to su donijele 20. ZOI u Torinu

Mnogi su, i ne primirisavπi Torinu iolimpijskom "dvoriπtu", etiketiraliTalijane znatno prije poËetka 20.

zimskih olimpijskih igara. Nije trebalozakoraËiti u ovaj dio Piemontea da sezakljuËi kako Êe Igre biti organizirane utalijanskom duhu nonπalancije i (loπe)improvizacije. Igre su zavrπile, vjerojatnona opÊe zadovoljstvo i domaÊina i gostiju,a komentari se nisu promijenili: TalijaniÊe rijetko kada organizirati primamljiveigre, iz njih tamo bez problema ispariolimpijski duh.

©lampava organizacija mjesecima ranijezaokruæena je tako πto su Sestriereomstrπile dizalice i malo Agnellijevo selobilo je veliko Agnellijevo gradiliπte. Putprema San Sicariju izgledao je kao da jecesta sekundu ranije raketirana s neba, acjelokupna povezanost bila je sve samo nena olimpijskoj razini. Kako drukËijeshvatiti uske brdske cestice (puneserpentnina) gdje se po zakonima fizikejedva mimoiu dva autobusa. I da negovorimo kako se mijenjaju zakoni fizikekada meÊava posjeti taj dio Piemontea. A

bila je svakodnevica u drugom dijeluIgara.

Loπa vijest za Torino i popratnamjestaπca, gdje su bila stacioniranaolimpijska boriliπta, je bila ta πto su doπlina red baπ nakon Ljetnih olimpijskih igarau Ateni. Igara koje su, prema dojmovimaizravnih promatraËa, bile uvjerljivonajbolje organizirane u povijesti. Igre gdjeni jedan prijevoz nije kasnio jednesekunde, gdje je cijela povezanostdjelovala savrπeno, gdje su Grci cijele

Piπe Stipe

Karaole

u duhu talijanskenonπalantnosti

Foto

:Sr

an V

ranË

iÊ


Igre dræali u malom prstu. U Italiji sedogodila - suprotnost.

- U svim danima koliko sam ovdjenisam osjetio olimpijski duh. Toliko jesve raπtrkano da se gubi taj olimpijskismisao, bile su rijeËi Zlatka Mateπe,predsjednika Hrvatskog olimpijskogodbora.

Alpsko skijanje kao nuæno zlo

»ak i da izuzmemo Torino, kao jednood olimpijskih srediπta, svuda su se mogliosjetiti jedino kaos i guæva. Boriliπta sumeusobno bila udaljena tridesetakkilometara, svaki put s jednog na drugikraj bio je viπesatna avantura, s velikim

upitnikom hoÊete listiÊi i na zavrπnicunatjecanja. Postojaloje nekolikoolimpijskih sela, pase rasprπila ipovezanost meunatjecateljima, amnogi od njih suokrenuli lea tradicijikao πto je obitavanjeu olimpijskom selu,pa su veljaËu 2006.godine proveli uapartmanima, kamp-kuÊicama...

- Æivim ovdje odroenja i joπ nisamnauËio autobusni

vozni red. Zapravo, prestao sam pokuπatinauËiti negdje u dvadesetoj godini, rekaoje jedan od stanovnika Torina koji jeradio kao volonter na Igrama.

Prijevoz za navijaËe ili novinare, dakle,nije funkcionirao. Razmaci naputovanjima, dugim trideset kilometara,bili su jedan sat. No, vrlo Ëesto seautobusi uopÊe nisu pojavljivali ili suvozaËi svojevoljno krenuli nekim svojimputem prema odrediπtu. Taj je dio Igarabio totalno raπtiman kad je rijeË oorganizaciji.

Ono πto su Igre pokazale je definitivnirazlaz meu sportovima u viduorganizacije, gledatelja ili atraktivnosti.Apsolutno posrnuÊe doæivjelo je alpskoskijanje, dosad temeljni kamen svakih

igara. Za alpsko skijanje je prodanonajmanje ulaznica, gledatelji bi radijestajali u redu za snowboard, nego vidjelimajstorije Janice KosteliÊ ili HermannaMaiera. Putovi do ciljnih ravnina utrkaalpskog skijanja bili su blatnjavi, dok bivas na hokeju ili brzom klizanjudoËekivali crvenim tepihom i Ëaπom vodeili vina. Samo su se s natjecateljima ualpskom skijanju organizatori poigravalikako su htjeli, pa su bjesomuËno i Ëestoneosnovano odgaali start utrke. Mogaose dobiti dojam da je alpsko skijanjenuæno zlo, sport koji je zaspaosedamdesetih ili osamdesetih godina i viπenikomu nije zanimljiv.

Æivjeli u svom filmuTalijani su takav odnos imali poglavito

prema alpskom skijanju, ali i skijaπkomtrËanju, dakle dva sporta koja su, izzimske perspektive, bili pojam na svimdosadaπnjim igrama. No, Torino jezaokrenuo interes za 180 stupnjeva.Talijani, ali i gosti Piemontea tijekomveljaËe, zaæeljeli su se brzine, napetosti iatraktivnosti, a to su dobili u - hokeju,brzom klizanju, umjetniËkom klizanju,slobodnom skijanju ili snowboardu.Treninzi umjetniËkog klizanja ilinatjecanja brzog klizanja bili su potpunorasprodani, Ëak je i curling zaintrigiraoTalijane stotinu puta viπe od moguÊnostida njihov Giorgio Rocca osvoji slalomskozlato ili Massimiliano Blardoneveleslalomsku medalju.

‹

10

Foto

:Sr

an V

ranË

iÊ

Staza za alpskoskijanje


- NiËim nisu izaπli u susret gostima Igara,nego su nastavili æivjeti u svom filmu, bilisu komentari nekih gostiju Igara.

Naime, sva popratna torinska mjesta gdjesu se odræavale Igre nisu se uopÊepripremila za dolazak inozemnih gostiju. Idalje su imala svoje talijansko dvokratnoradno vrijeme. Jedini koji se prilagodiosituaciji, dogaaju kao πto su olimpijskeigre i svakom gostu bio je - Torino.Uostalom, u srediπtu Piemontea se jedinomoglo zakljuËiti da se ovdje dogaa neπtoveliko.

U Italiji su Torinezi poznati kaointrovertirani, zatvoreni ljudi, no u vrijemeIgara pokuπali su se svakom gestompokazati kao πirokogrudni. Torino je tih

dana æivio olimpijski, sportski i æivotno,meu ostalim je ukinuto i dvokratnoposlovanje. Uvedene su "bijele noÊi", kadasu svi restorani, duÊani, muzeji ili sve drugoradili 24 sata. Sasvim logiËno, jer je uvrijeme prve "bijele noÊi" Torino poslovaosa 10 milijuna eura plusa.

Globalno, Igre su bile podosta drukËije odprethodnih, ponajprije po zanimanju zaodreene sportove, ali i organizaciji.Talijani su aljkavo i nonπalantno odradilicijelu misiju i na kraju je priredba zavrπenana obostrano zadovoljstvo. Vancouver zaËetiri godine bi, ipak, trebao donijeti pomaknaprijed. I mnogi talijanski minusi Êe seoblikovati u kanadske plusove. Plusovesporta opÊenito...

11

REZULTATI HRVATSKIH OLIMPIJACAAlpsko skijanjeJANICA KOSTELI∆ - super veleslalom 2., slalom 4.,kombinacija 1.

NIKA FLEISS - super veleslalom40., veleslalom 19., slalom 23.

ANA JELU©I∆ - slalom 15.

IVICA KOSTELI∆ - super veleslalom, 31., slalom 6., kombinacija 2.

NATKO ZRN»I∆-DIM - super veleslalom 35., veleslalom 25.,slalom 33., kombinacija 33.

IVAN RATKI∆ - super veleslalom 36.

IVAN OLIVARI - super veleslalom 49.

TIN ©IROKI kombinacija 26.

Bob ËetverosjedHRVATSKA - 23 ©ola, KrajaËiÊ,GrabuπiÊ, OsmanoviÊ + VojnoviÊ

SkeletonNIKOLA NIMAC - 26.

UmjetniËko klizanjeIDORA HEGEL - 19.

BiatlonPETRA STAR»EVI∆ sprint 7,5 km 79., 15 km 79.

Skijaπko trËanjeMAJA KEZELE sprint 58., 15 km- 7,5 slobodno i 7,5 klasiËno, 64., 10 km klasiËno 66.

ALEN ABRAMOVI∆ sprint 75., 15 km klasiËno 82.

DAMIR JUR»EVI∆ sprint 60., 15 km klasiËno 71.

DENIS KLOBU»AR sprint 73., 30km - 15 slobodno i 15 klasiËno,65., 15 km klasiËno 67.

MOM»ADSKI SPRINTKlobuËar i JurËeviÊ 22.

Foto

:Sr

an V

ranË

iÊ

Olimpijsko selo


SPORTSKE NADE:Ana JeluπiÊ, skijaπica

Za sve je kriva baka Nevija. Kaotrogodiπnju djevojËicu odvelaje Anu na skijanje. Pa je tako

djevojËica istodobno i prohodala iproskijala. Dvije godine kasnije podsvoje je Anu JeluπiÊ uzeo ZoranSobol, koji joj je i danas trener.Skijaπki je Ana odrasla na Platku,

gdje je trenirala od zore do mraka.Nikad joj nije bilo dovoljno skijanja.Trud se poËeo naplaÊivati Ëim jekrenula na prva natjecanja. Osim πtoæivi za skijanje, viπe od 200 danagodiπnje provodi na snijegu, Ananije zanemarila πkolu.Maturirala je 2005. na

PrvojrijeËkojgimnazijiu statusuredovneuËenice.Æeljela biuskoro upisati ifakultet.

Ipak, iako veÊinu vremena provodina bijelim strminama, ne æeli sesasvim odreÊi æivota kakav imajunjeni vrπnjaci. "Kad je u Rijeci volibiti obiËna Ana, a ne Ana skijaπica",kaæe majka Adrijana JeluπiÊ i dodaje:"Koliko je god to moguÊe, uvijek jeodvajala πkolu od skijanja".

Ana sâma voli reÊi: "Uvijek samista, nisam se promijenila, ali mijenjase odnos ljudi prema meni. Zaistasam poput svojih vrπnjaka. ©kolskesu me obveze uvijek ispunjavale,iako mi nije bilo lako uËiti izmeuutrka i treninga".

»lanica prve slalomskejakosne skupine postala je sasamo 18 godina. Na ZOI2002. u Salt Lake Cityjubila je, sa 16 godina,najmlaa od svihsudionika. OddjevojËice koja jeprve skijaπkekorake nakonzaljubljivanjau snjeænepadinenapravilasa Ëetirigodinebio

Djevojkakoja obeÊava

12


13

Kad je uslalomskuelitu uπla takorano, za Anusu svihorizonti uskijanjuotvoreni

Piπe LiljanaJazbinπek

je put posut medaljama u svimmlaim uzrasnim kategorijama. I joπje. No, to je dug put razvoja talentakoji nosi. Istodobno, to je tek -poËetak.

Iako je vrlo mlada, Ana razmiπljazrelo: "Najviπe se divim onima kojisu ostvarili svoje æelje. Æelim bitisretna i uspjeπna u svemu Ëime sebudem bavila. Propuπtam izlaske,tulume, roendane, neke πkolskeprobleme, a moji vrπnjaci propuπtajuono Ëime se ja bavim. To sam uzela

kao takvo i gotovo. Jer je uæivotu tako, uvijek ima

plusova i minusa". Mlada je RijeËanka

ambiciozna, za πto joj talent dajetemelj, dok s druge strane ozbiljno

razmiπlja o svome skijanju: "Uvijeksam imala visoke ciljeve, a premamome miπljenju svaki sportaπ trebaih imati. Ciljevi ili æelje? Uveleslalomu bih napokon htjela uÊimeu 30 najboljih, a u slalomu sepopeti na nekakvo postolje. »esto mise zna dogoditi da jednu voænjuskijam dobro, drugu slabije".

Igre u Torinu nisu Ani JeluπiÊostvarile neku od tih velikih æelja. Uslalomu je bila na 15. mjestu aveleslalomsku utrku nije zavrπila.Problemi sa zdravljem (kroniËnaastma) i ozljedama uËinili su svoje,no ona kaæe da je trebala boljeskijati.

No, kada je tako mlada poËela uolimpijskom druπtvu pa uπla uslalomsku elitu, za nju su svihorizonti u skijanju otvoreni.

PoËela sa dvije i pol godine

Roena je 28. prosinca 1986. u Rijeci.Visoka je 165 cm, a teπka 60 kg.

PoËela je skijati sa dvije i pol godinena Platku, a trener joj je Zoran Sobol.

»lanica je SK Platak. Oprema koju koristi: skije

Dynamic, cipele Salomon i vezoviAtomic. Nadimak joj je AnËi.Adresa elektroniËke poπte je

[email protected] engleski, talijanski i

njemaËki.Na juniorskom SP

2003. uBrianconnaisu u

slalomu je biladruga, a dvije

godine kasnije uBardonecchiji

treÊa. Naseniorskom SP

2005. uBormiju

zauzela jedeveto mjesto

u slalomu.U ukupnom

poretku Svjetskogkupa bila je

2002./2003. 98;2003./2004. 78;

2004./2005. 51. Najmlaa sudionicaZOI 2002. u Salt Lake Cityju,

osvojila je u slalomu 23. mjesto. »etirigodine kasnije bila je bolja - 15.


Ivo Ratej sportaπ je od glave do pete,oliËenje profesionalca bio je i udanima kada se sportom bavio

amaterski. Bio je svestran: bavio segimnastikom, igrao nogomet i tenis, alinajveÊa sportska ljubav bila mu je iostala - hokej na ledu. I danas, kada jeuz hokej samo kao gledatelj. Kaæe,dosta je bilo Ëetrdeset godina, lijepa jeto brojka nakon koje je doπlo vrijemeza mlae.

Prije Ëetiri godine, na Kellerovommemorijalu, ponovo je navukao oklop i20 minuta druæio se s pakom. I premdaje to bilo onako jako, jako rekreacijski iveteranski, reÊi Êe, opet je osjetioadrenalin koji hokej na ledu nudi. Ikada bi opet birao karijeru, opet biizabrao hokej na ledu. Kod Ive Ratejaje tako, hokej pa opet hokej: æivot uzbandu. S obje njene strane.

Dugo su se pisale priËe o hokejaπu IviRataju. Kada je jednom zgodom moraopotraæiti rodni list, otkrilo se da jezapravo - Ratej. Hokeja glede, to jednoslovo niπta ne mijenja. Rataj ili Ratej,svi znaju o kome je rijeË.

Zlatno doba ©alateSa 16 je bio najmlai u momËadi

Celja. Tijekom sluæenja vojnog roka uZagrebu trenirao je s "medvjedima" iodradio viπe treninga u toj jednojjedinoj sezoni negoli sveukupno prijetoga u Celju. Zagreb je na ©alati dobioplohu s umjetnim ledom i to je biorazlog πto je ostao. Kao mladac igrao jesa starim zagrebaËkim hokejskimvukovima LaziÊem i KrajaËiÊem, zatimje πezdesetih doËekao jaki MedveπËak sBorisom Renaudom, PantomAnËeviÊem, Miranom Krmeljom... Biloje to zlatno doba ©alate, na tribinama seznalo okupiti i 6000 gledatelja. Igralose uvijek utorkom i petkom, uvijekpopodne u pet. Pet minuta od JelaËiÊ-placa, sa πpice na ©alatu, a nakon tekmei kuhanog vina, opet na πpicu.

- Bila je sjajna atmosfera - opisat Êeto doba Ratej.

MedveπËakovi hokejaπi popopularnosti su tada bili odmah uzDinamove nogometaπe. "Plavi", a iZagrebovi nogometaπi, dolazili su na©alatu navijati za "medvjede", dolazilisu i rukometaπi, odbojkaπi. A hokejaπibi odlazili "drukati" na njihoveutakmice. Æivjelo se drukËije negodanas, bila je to velika zagrebaËkasportska obitelj. Bili su to i dani ukojima su navijaËi sa svojimzvijezdama zajedniËki komentiraliutakmicu, sportsko razdoblje prepunoposebnog πarma.

- Jesenice su tada sa 20reprezentativaca bile nedodirljive. Ipakdobili smo ih i pamtim tu 3-2 pobjedu,pamtim i naπe drugo mjesto u ligi. Jaka

14

OLIMPIJSKE LEGENDE:Ivo Ratej, hokejaπ na ledu

Triput na igramaIvo Ratej roen je 11. rujna 1941. u Ce-lju. Kao djeËak bavio se gimnastikom iklizanjem, a sa 16 godina zaigrao je zanajbolju momËad hokejaπa na ledu Ce-lja. Za MedveπËak je igrao od 1961.sve do 1984. godine. Tada se sluæbe-no oprostio, no kada je ustrebalo, na-vlaËio bi oklop i nakon toga. Jednu se-zonu (1971.) proveo je u bundesligaπuMannheimu za koji je odigrao 52 uta-kmice, sve te sezone. Poziv da seokuπa u NHL-u (1968.) nije prihvatio.Za reprezentaciju bivπe Jugoslavije odi-grao je viπe od 200 utakmica nastu-pivπi i na πest svjetskih prvenstava i tri-put na olimpijskim igrama: 1964. u Inn-sbrucku, 1986. u Grenobleu te 1972. uSapporu.

Zavrπio je Fakultet za fiziËku kulturu uZagrebu i Trenersku πkolu hokeja naledu u Pragu. Trenerskim pozivom uMedveπËaku se bavio 30 godina vje-æbajuÊi u tom razdoblju momËadi svihdobnih kategorija. U struËnom stoæeruhrvatske reprezentacije bio je od 1990.do 2002. obnaπajuÊi duænosti izborni-ka, sportskog direktora i trenera. Kaoteniski trener radio je u Reutlingenu.

Dobitnik je nagrade Hrvatskog olimpij-skog odbora za æivotno djelo.

U mirovinu je otiπao iz zagrebaËkeOsnovne πkole Bartola KaπiÊa, gdje jepredavao tjelovjeæbu. Sin Ivo nastavioje oËevim stopama, igrao je u Me-dveπËaku i za hrvatsku reprezentaciju ibavi se trenerskim pozivom.

Pitanje o Ratejevimdometima ostat Êezauvijek bezodgovora, jer odbioje poziv da seokuπa u NHL-u

Grenoble je biovrhunac

Piπe Zvonimir VukeliÊ


15

je bila i Olimpija, pa Partizan i Zvezda.Bili su to pravi derbiji - prisjetio seRatej tih dana koji su iπËezli selidbomhokejaπa u Sportski dom. Istina, i "tamodolje" MedveπËak je imao svojihzvjezdanih trenutaka, Zdenko GradeËkije doveo druπtvo koje je osvojilo inaslov prvaka u bivπoj Jugoslaviji, aliipak je ©alata ostala neπto posebno,neponovljivo. Jer, svako vrijeme nosineπto svoje.

Ivo je poËeo kao centar, a ostao jeupamÊen kao braniË. Do promjeneuloge doπlo je sluËajno. MedveπËak jeigrao s Vojvodinom, a Ratej je tog danaimao naporne ispite na fakultetu,pojavio se na ©alati sa æeljom da - neigra. Iscrpili su ga silni testovi. Ipak,trener Vlastimir FriËer nagovorio ga jeda ode na led. Krenuo je kao napadaË,povukao ga je pak i - gol. Ali, kako jevrijeme odmicalo a snage nije bilo, nijese stizao vraÊati iz napada pa je FriËerodluËio da Ratej zaigra kao braniË. "Nemoraπ juriti, samo dijeli pakove", rekaomu je. A nakon utakmice trener je uproprstom i ustvrdio: "Ti si pravi bek". I

tako je Ratej postao i ostao braniË.Sjajan, reprezentativni braniË. Imao jeudarac, imao je tehniku, imao jepregled igre. I veliko, veliko srce.»vrst, borben prije svega. Borac bezstraha koji ne uzmiËe. Hokejaπ koji jeuvijek teæio nadigravanju. Takav je bioIvo Ratej.

Okuπao se kao profesionalac uMannheimu, i u Bundesligi je bio meunajboljima. Htjeli su da ostane, ali rodiomu se sin i vratio se. Æelio je biti uzobitelj. Prije toga nije prihvatio pozivda se okuπa u NHL-u, ostavivπizauvijek otvoreno pitanje o svojimdometima. Danas Êe reÊi da je, sobzirom na tip igraËa kakav je bio,moæda mogao proÊi. Tada mu se Ëiniloda bi njegov odlazak u Ameriku biopoput pokuπaja da se Eskimima prodajufriæideri. Zapravo, izabrao je fakultet.Æelio je diplomirati i uËinio je to. Baπkao πto je i odlukom da doe u Zagrebpostao i ostao ZagrepËanin. Takav jeIvo Ratej. Nakon πto izabere, ne skreÊes tog puta.

Felc bez premcaUzori su mu bili ËehoslovaËki braniË

Suchy, sovjetski braniËi Davidov iRagulin. A od napadaËa SovjetiFetisov, Maljcev, Krutov, Larioniov.Od onih s kojima je igrao u prvi planstavit Êe bez premca Albina Binu Felca,izdvojiti Rudija i Gorazda Hitija, IvuJana, Tiπlera, Ravnika i Juga s kojim jenajËeπÊe bio u braniËkom parureprezentacije. Od suigraËa uMedveπËaku komplimenti Êe otiÊi naadresu Renauda, GojanoviÊa, AnËeviÊa,Krmelja, Sinovca. Od svojih treneraspomenut Êe tri »ehoslovaka: JaromiraFriËera i Vlastimira Franza koji suviπegodiπnjim radom ostavili peËat uMedveπËaku, te Vaclava Bubnika kojiga je vodio u reprezentaciji. A ureprezentaciju ga je pozvao –an TomiÊ,debitirao je s Austrijom.

Triput je bio na olimpijskim igrama:u Innsbrucku je osvojeno 14. mjesto, uGrenobleu i Sapporu deveto. Izdvojit Êeono iz Grenoblea, Jugoslavija je bilanajbolja u B skupini, trebala prijeÊi unajbolju, A skupinu, ali je baπ tadapromijenjen sustav natjecanja. IzdvojitÊe i ugoaj koji je tada vladao naIgrama, taj duh olimpizma izajedniËkog druæenja u selu. Ugoajkojeg danas viπe nema: alpinci su nasvojoj strani, nordijci na svojoj, vozaËiboba na svojoj, sportova je mnogoviπe... Sve je rasprπeno. Nekad je uSapporu Ivo veËerao za istim stolom sYukiom Kasayom nakon πto je ovajosvojio zlato na 90-metarskojskakaonici. Danas nema πanse da netkosjedne s Gretzkyim.

Ratej danas nudi sjeÊanja. Bez æalaπto se sve promijenilo, zadovoljan πto jeod sporta uzeo i onu lijepu stranu izsvog razdoblja: druæenja i prijateljstva.I premda je, kaæe, bilo i gorkih pilula irazoËaranja, u sjeÊanju su ostali samooni lijepi dani.


16

Neposredno nakon zavrπetka I.olimpijskih igara u Ateni 15. travnja1896. godine, zaËetnik modernog

olimpizma barun Pierre de Coubertin znao jeπto mu je dalje Ëiniti: “U to vrijeme nisamimao bolju ideju nego organizirati Olimpijskikongres. Nije postojao drugi uËinkovitiji ilibolji put kako utjecati na Meunarodniolimpijski odbor da uvidi svoje znaËenje idokaæe se svijetu…”.

©to je to Olimpijski kongres»ini se da ljudi koji prate olimpijski pokret

i bave se olimpizmom danas priliËno maloznaju o olimpijskim kongresima. Teπko daÊete pronaÊi mnogo ljudi u olimpijskojobitelji koji Êe znati reÊi πto su to olimpijskikongresi, koja je njihova svrha, πto se nanjima dogaa, koliko ih je do danas odræano iπto je na njima raspravljeno, kada je odræanposljednji, a kada je slijedeÊi. A odgovor nanajvaænije pitanje o znaËenju i utjecajuolimpijskih kongresa na razvoj olimpijskogpokreta najteæe Êete dobiti. U ovom Ëlankupokuπat Êemo ponuditi odgovore na neka odnavedenih pitanja.

Zaπto se o olimpijskim kongresimarelativno malo zna i govori? »ak i Olimpijskapovelja o olimpijskim kongresima πturo kaæesamo sljedeÊe: “Olimpijski kongres okupljapredstavnike sastavnih dijelova olimpijskogpokreta koje povremeno utvruje MOO.Olimpijski kongres saziva predsjednik MOO-a. Njegova je uloga savjetodavna”. Do 1930.godine odræano je devet od ukupno 12 dosada odræanih olimpijskih kongresa. Poslije

II. svjetskog rataodræana su triolimpijskakongresa 1973.,1981. i 1994.godine (viditablicu). Olimpijskikongresi, Ëini se,danas su postali suviπni,ili u najmanju rukunedovoljno atraktivni da se onjima govori i piπe.

Coubertin i olimpijskikongresi

Meutim, Pierre de Coubertin imao jedrukËiju zamisao s olimpijskim kongresima.Prilikom otvaranja II. olimpijskog kongresa uLe Havreu (Francuska) 26. srpnja 1897.

godine Coubertin je, govoreÊi o razlozimaodræavanja olimpijskih kongresa, istaknuo:“Ali, gospodo, periodiËna organizacijavelikog meunarodnog natjecanja, ma kolikoona teπka i komplicirana bila, ne predstavlja,u naπim oËima, dovoljno. Dræimo da urazdobljima izmeu olimpijskih igara imadovoljno prostora za dogaanja znanstvene iintelektualne prirode. Nakon πto okupimomlade ljude ne bi li se meusobno natjecali usnazi i spretnosti i uæivali u blagodatimazajedniπtva i druæenja, dræimo prikladnimtakoer okupiti i ljude s idejama, one koji sukroz uËenje i iskustvo stekli struËna znanja o

problemima tjelesnog vjeæbanja. Jertjelesno vjeæbanje mladih uistinu je

problem”.Coubertin je bio miπljenja

da se Meunarodniolimpijski odbor na I.olimpijskim igrama bavio,s povijesnog stajaliπta,samo tehniËkim stvarima, abez moralnog ilipedagoπkog doprinosa.

Stoga je smatrao nuænim nezaostati u naglaπavanju

intelektualne i filozofskeprirode olimpijskog pokreta,

æeleÊi odmah na poËetku odreditiulogu Meunarodnog olimpijskog odbora

mnogo iznad pukog sportskog organizatorakoji okuplja mladeæ svijeta svake Ëetirigodine na sportskim natjecanjima. Coubertinje bio pedagog i humanist, njegovi motivi za

Zaπto se o olimpijskim kongresima relativno malozna i govori? »ak i Olimpijska povelja okongresima πturo kaæe samo sljedeÊe: “Olimpijskikongres okuplja predstavnike sastavnih dijelovaolimpijskog pokreta koje povremeno utvruje MOO.Olimpijski kongres saziva predsjednik MOO-a.Njegova je uloga savjetodavna”.

Piπe Zrinko »ustonja

OLIMPIZAM: Olimpijski kongresi

Zaboravljena intelektualna

Olimpijski kongres uLausannei 1913.

PlaketaOlimpijskogkongresa u

Pragu 1925.

Gradovi domaÊini olimpijskih kongresa i godina odræavanja

GRAD GODINA ODRÆAVANJA

1. Pariz 1894.2. Le Havre 1897.3. Bruxelles 1905.4. Pariz 1906.5. Lausanne 1913.6. Pariz 1914.7. Lausanne 1921.8. Prag 1925.9. Berlin 1930.

10. Varna 1973.11. Baden-Baden 1981.12. Pariz 1994.


17

obnovu olimpijskih igara izvirali su izpedagoπkih i humanistiËkih pobuda i tevrijednosti je æelio ugraditi i u olimpijskipokret. Olimpijski kongresi prema Coubetinutrebali su biti instrumenti pomoÊu kojih bi senjegovale i odreivale duhovne vrijednosti iintelektualni dosezi olimpijske ideje.

Razvoj olimpijskih kongresa Iako je sam Pierre de Coubertin kongres u

Le Havreu 1897. godine najavio i organiziraokao I. olimpijski kongres, od 1921. godineosnivaËki kongres Meunarodnogolimpijskog odbora u Parizu 1894. godinesmatra se I. olimpijskim kongresom, te se kaotakav i do danas broji. Odmah nakonzatvaranja I. olimpijskih igara u Ateni 1896.godine Coubertin je prionuo organizacijiolimpijskog kongresa. Znao je da temakongresa mora nadilaziti raspravu oorganizacijskim i tehniËkim pitanjimavezanim uz olimpijske igre i Meunarodniolimpijski odbor i stoga kao glavnu temudiskusije Olimpijskog kongresa u Le Havreuodreuje “moralni utjecaj sporta na mladeæ”,kongres naziva “Olimpijski kongres zaprouËavanje odnosa higijene, pedagogije,povijesti, itd… i tjelesnog vjeæbanja”, a kaoglavni cilj kongresa proklamira ideju opotrebi “obnove jedinstva tijela, volje i uma”.

Iako su mnogi ugledni ËlanoviMeunarodnog olimpijskog odbora izraæavalineslaganje s nedostatkom povezanostirasprave na kongresu i svakodnevnog

djelovanja Meunarodnog olimpijskogodbora, Coubertin je bio uvjeren da upravotakvim raspravama Meunarodni olimpijskiodbor jaËa i da mu one daju snagu. Otvoreneteme i zakljuËci kongresa u Le Havreuodredili su i temu sljedeÊeg olimpijskogkongresa koji se odræao 1905 godine uBruxellesu. “Olimpijski kongres o pitanjimasporta i tjelesnog odgoja” trebao je utvrditiuËinke organizirane tjelovjeæbe u osnovnim isrednjim πkolama, sveuËiliπtima, u ruralnim iurbanim centrima, u vojsci, u meunarodnimodnosima, kao i uËinak na æene.

»ak 210 sudionika, od sveuËiliπnihnastavnika i znanstvenika, preko sportskihduænosnika i novinara do nastavnikatjelesnog odgoja iz 21 zemlje svijeta, jamËilisu uspjeh kongresa prije svega kad je rijeË omeusobnom razumijevanju i usklaivanjustavova i iskustava na globalnoj razini.Coubertin je bio zadovoljan, jer jeuspio osigurati πirenje ideje opotrebi redovitog tjelesnogvjeæbanja u svimdruπtvenim slojevima.VeÊ sljedeÊe godineCoubertin otvara novopodruËje olimpizmaorganizirajuÊikongres u Parizu natemu “Umjetnost,knjiæevnost i sport”,æeleÊi sport pribliæitine samo znanosti

nego i umjetnosti i knjiæevnosti. Oko 60umjetnika predlaæe Meunarodnomolimpijskom odboru uvoenje natjecanja uarhitekturi, kiparstvu, glazbi, slikarstvu iknjiæevnosti na olimpijskim igrama,inspiriranih sportom. Prijedlog je usvojen iveÊ na V. olimpijskim igrama 1912. godine uStockholmu organizira se olimpijskonatjecanje u umjetnosti.

Neispunjena æelja Olimpijski kongres u Lausannei 1913.

godine na temu “Psihologija i fiziologijasporta” bio je posljednji olimpijski kongresorganiziran u skladu s Coubertinovomidejom. Kao πto smo veÊ istaknuli, zaCoubertina su olimpijski kongresi trebali bitiinstrumenti pomoÊu kojih bi se njegovale iodreivale duhovne vrijednosti i intelektualni

dosezi olimpijske ideje, izbjegavajuÊirasprave o organizacijskim i

tehniËkim problemimaolimpijskog pokreta.

Unutar Meunarodnogolimpijskog odboranaprosto su prevladaleneke druge struje iod Olimpijskogkongresa u Parizu1914. godinepoËinju prevladavatiorganizacijska itehniËka pitanja.Coubertin joπ

jednom pokuπavaolimpijskim

kongresima vratiti ulogui smisao koju im je

namijenio, kada 1925.godine na Olimpijskom

kongresu u Pragu inzistira naodvajanju “tehniËkog” i “obrazovnog”

dijela kongresu. Meutim, bili su toposljednji pokuπaji. Na istom kongresuCoubertin se povlaËi iz olimpijskog pokreta ivoenje Meunarodnog olimpijskog odboraprepuπta drugima.

Moæemo li tvrditi da je Meunarodniolimpijski odbor, zaboravivπi ulogu i smisaoolimpijskih kongresa onako kako ih jezacrtao Pierre de Coubertin, izgubio svojuduhovnu i intelektualnu dimenziju? Moæda bito bila preteπka konstatacija, ali sigurno je dasu danas sport i lov na sportski rezultat kojijedini donosi profit debelo zasjenili odgojnu,moralnu, pedagoπku, umjetniËku, Ëak iintelektualnu stranu modernog olimpizma.

priroda olimpijskog pokreta

Pierre de Coubertin


18

RELIGIJA I SPORT

Odlaskom Ivana Pavla II. πport je izgu-bio iskrenog i paæljivog prijatelja, ia-ko nepomirljivog, koji put i "neugo-

dnog" u sudovima. I njegovi su prethodnici,istina, pokazivali veliko poπtovanje premaπportskom fenomenu kao poËetnom znakumodernizma, ali nema sumnje da se papeWojtyle moramo sjeÊati i kao “πportskog pa-pe” u pravom smislu rijeËi.

Kad je kardinal Karol Wojtyla izabran zaPetrova nasljednika, prve su biografije otkri-vale njegove πportske navike. U sljedeÊimgodinama svijet su obiπle Papi “ukradene”snimke koje su ga pokazivale kako skija, pli-va u bazenu ili se uspinje planinskom stazom.Nebrojne su fotografije iz ranijih dana s kojihje, ne znam gdje, skinuta praπina, a koje po-kazuju mladog poljskog sveÊenika u kajakuili s loptom. No, πportska je orijentacija Iva-na Pavla II. daleko dublja nego πto pokazujufotografije. Taj je prvosveÊenik, koji je izre-kao i vaæne i oπtre rijeËi glede morala, meu-narodne politike, ljudskih odnosa, kazaomnogo toga vaænog, pa i neugodnog o πportu.Evo nekih njegovih misli o tomu.

Vrednovanje tijelaDostojanstvo tijela, obrana odgojnih vrije-

dnosti, vaænost πporta za osobe s posebnimpotrebama… nema πportskog fenomena o ko-jem Ivan Pavao II. nije progovorio suvreme-nim rjeËnikom.

Nije tako davna zabrinutost zbog rizika ne-ËovjeËnih zastranjenja u suvremenom πportu,to je poziv na obvezu moralnosti u samom te-melju πporta. Neke od tih reËenica trebale bise zauvijek zadræati u mislima svih πportaπa:“©port je, iznad svega, vrednovanje tijela, na-por da bi se dostigli idealni tjelesni uvjeti…©port je agonizam, natjecanje da bi se domo-gli krune, medalje, pehari, titule, prva mje-sta... ©port je radost æivljenja, igra, slavlje, i

kao takav treba biti vrednovan i, moæda danasiskupljen od pretjeranog tehnicizma i profesi-onizma kroz povrat njegove besplatnosti, nje-gove sposobnosti prijateljskih veza, promica-nja dijaloga i otvorenosti jednih prema drugi-ma, kao izraza bogatstva postojanja, dalekovrjednijeg od posjedovanja i stoga, dalekoiznad tvrdih zakona proizvodnje i potroπnje ibilo kojeg drugog korisniËkog i hedonisti-Ëkog razmatranja æivota…”

(Prvi Meunarodni jubilej πportaπa, Olim-pijski stadion, 12. travnja 1984.)

“Danaπnji πport je oznaËen pitanjem ka-kvoÊe i smisla. PrimjeÊuje se potreba povra-

tka πportu ne samo obnovljenog i stalnog do-stojanstva, nego prije svega sposobnosti iza-zivanja i potpore nekih najdubljih ljudskihpotreba, kao πto su meusobno poπtivanje, ci-ljana, a ne prazna sloboda, odricanje u fun-kciji smisla… ©port treba razmatrati kroz di-namiku sluæenja, a ne kroz zaradu…”

(Simpozij Talijanske biskupske konferenci-je “©port, etika i vjera za razvoj talijanskogdruπtva”, 25. studenoga 1989.)

“Treba razaznati i nadiÊi opasnosti kojeprijete modernom πportu: od opsjednutostipronalaæenja zarade do komercijalizacije sva-kog njegovog vida; od pretjeranog spektaku-larizma do natjecateljske i tehnicistiËke ogor-Ëenosti, pribjegavanja dopingu i ostalim obli-cima obmane i nasilja. Samo uËinkovitim po-vratkom njegovoj zadaÊi i njegovim odgoj-nim i druπtvenim moguÊnostima, πport moæeimati ulogu od velike vaænosti i, sa svoje stra-ne, podræavati nade koje pokreÊu srca ljudi,posebice mladih…”

(Otvaranje Olimpijskog stadiona, 31. svi-bnja 1990.)

“Smisao bratstva, velikoduπnosti, poπtenja iobzira prema tijelu - vrline koje su nesumnjivonuæne svakom dobrom natjecatelju - pridonose

Ivan Pavao II., ili kako su ga posmrtno nazvali “Dobripapa”, u svom je pontifikatu mnogo govorio, pisao iËitao o sportu. Volio je pogledati utakmicu ili kakvonatjecanje, jer taj je papa zbilja bio papa πporta. Gotovoda nema πportskog fenomena o kojem nije progovoriosuvremenim rjeËnikom

Dobri papa koji

Piπe don Vitomir ZeËeviÊ


19

izgradnji civilnog druπtva gdje natjecanje za-mjenjuje neprijateljstvo, gdje se susretu dajeprednost ispred sukoba, kao i lojalnom suËelja-vanju pred prkosnim suprotstavljanjem. Takorazmatran, πport nije cilj nego sredstvo; moæepostati nositeljem uljuenosti i izvorne zabave,potiËuÊi osobu da pokaæe najbolje od sebe teizbjegne sve ono πto moæe predstavljati opa-snost ili veliku πtetu za sebe i druge.”

(Simpozij “Lice i duπa πporta”, koji je pro-movirao CSI, 28. listopada 2000.)

Civilizacija ljubavi“Naæalost, nije mala stvar i moæda se

sve viπe oËituju muËni znakovi koji po-nekad stavljaju u diskusiju iste moralnevrijednosti koje su u temelju πportskeprakse. Pored πporta koji pomaæe oso-bi, postoji drugi koji joj πteti; poredπporta koji veliËa tijelo, postoji drugikoji ga uniπtava i izdaje; pored πportakoji slijedi plemenite ideale, postojidrugi koji slijedi samo zaradu; pored

πporta koji ujedinjuje, postoji drugi ko-ji razdvaja.”

(Simpozij “Lice i duπa πporta”, koji jepromovirao CSI, 28. listopada 2000.)

“… velika je odgovornost πportaπa usvijetu. Oni su pozvani da od πporta na-prave priliku za susret i dijalog, iznadsvih jeziËnih, rasnih i kulturnih granica.©port moæe, naime, dati velik prilog mi-roljubivom sporazumijevanju meu na-rodima i moæe pridonijeti da se u svije-tu istakne nova civilizacija ljubavi.”

(Jubilej πportaπa, Olimpijski stadion,29. listopada 2000.)

“Neka ova provjera (Jubileja) ponudisvima - direktorima, tehniËarima i na-tjecateljima - prigodu da pronau novistvaralaËki i pokretaËki polet, tako da π-port moæe odgovarati, bez otprirodnja-vanja, potrebama naπeg vremena: πportkoji πtiti slabe i ne iskljuËuje nikoga,koji oslobaa mlade od zamki apatije iravnoduπnosti, budi u njima zdravi na-tjecateljski duh; πport koji je Ëimbenikemancipacije najsiromaπnijih zemalja ipomoÊ da se izbriπe netolerancija i da seizgradi bratskiji i solidarniji svijet; πportkoji Êe pridonijeti ljubljenju æivota, kojiÊe odgajati u ærtvi, poπtenju i odgovor-nosti, dovodeÊi do potpunog vrednova-nja svake ljudske osobe.”

(Jubilej πportaπa, Olimpijski stadion,29. listopada 2000.)

je volio πport


Piπe Saπa Ceraj

20

Jedan od najveÊih problema s kojim seπport danas susreÊe jest doping.GledajuÊi na doping iz perspektive

πporta kao pokreta koji pristalicama diljemsvijeta prenosi pozitivne poruke, doping jeu potpunoj suprotnosti s tim. Za πportaπekoji humanu poruku πporta istinski æive iprenose, doping je u potpunostineprihvatljiv. GledajuÊi iz perspektiveetike, doping je opreËan istinskoj prirodiπporta, a osnovno mu je obiljeæjeizigravanje njegovih pravila. Tako πportskirezultati kao osnovne relacije vrednovanjanastupa pojedinaca i ekipa postaju laæni, acijeli πport apsurdan i bespredmetan.Upotreba dopinga je u neprekidnomporastu, a natjecatelji ga koriste po svakucijenu bez obzira na posljedice. Pomicanjegranica πportskih rezultata na umjetannaËin πteti cjelokupnom πportu, apogotovo djeci koja u πportaπima videuzore.

ETIKA I SPORT

Spoznaja da je πportodmjeravanjevjeπtina, sposobnosti,karaktera, fiziËke ipsihiËke spremnostite teπkog rada, a nenatjecanjefarmakoloπkihpripravaka, treba bitiutisnuta u svijest svihistinskih πportaπa Doping

najveÊi problemsuvremenog πporta


21

Porijeklo rijeËi dopingPojam doping obiËno se odnosi na

praksu uzimanja i davanja zabranjenihsupstanci i primjena metoda u πportu da bise, na neprirodan naËin, ostvario boljirezultat. Jedna od teorija govori da je rijeË“dope” preuzeta od njemaËke rijeËi “dop”koja je oznaËavala alkoholno piÊe,naËinjeno meu ostalim i od groæa, kojesu koristili Zulu ratnici da bi poboljπalisvoje sposobnosti u bitci. U modernovrijeme doπlo je do vrlo jakog πirenjadopinga, posebno unazad petnaestakgodina, kada se konstantno razvijaju novesupstance. Detektiranje dopinga nikad nijebilo lako pa znanstvenici morajupribjegavati novim tehnologijama i svesloæenijim postupcima da bi ga otkrili.Meutim, kako su testiranja postajala svesofisticiranija, razvijala se i tehnologija zaproizvodnju novih dopinπkih sredstava.

Klasifikacija dopingaMeunarodni olimpijski odbor ovako

klasificira doping: “UzimajuÊi u obzir daje upotreba zabranjenih supstanci i metoda(doping) nezdrava i u suprotnosti saπportskom etikom, iz tog razloga potrebnoje zaπtititi fiziËko i duhovno zdravljeπportaπa, vrijednosti fair playa i natjecanjate integritet πporta i pravo onih kojiparticipiraju u πportu na bilo kojoj razini”.Vjerojatno najpoznatiji sluËaj dopinga jeonaj iz 1988. godine s kanadskimatletiËarom Benom Johnsonom, koji jeoptuæen za zloupotrebu anaboliËkihsteroida. AnaboliËki steroidi su sintetiËkiderivati muπkog hormona testosterona kojije prvi put izoliran i sintetiziran 1935.godine, a u funkciji je graenja novogtkiva - vlakana u miπiÊnim stanicama,poveÊanja snage, smanjenja potkoænogmasnog tkiva i vremena potrebnog zaoporavak izmeu treninga. AnaboliËkisteroidi imaju svoje mjesto i u medicini, akoriste se za lijeËenje smetnji poputpothranjenosti, anemije, tumora, smetnji urastu te insuficijencije samog testosterona.Anabolici se tradicionalno aplicirajuoralno ili putem injekcije. PrednjaËiunaπanje anabolika putem injekcije, nabazi vode ili ulja, jer pri oralnom uzimanjudolazi do teπkih oπteÊenja jetre, a i lakπe sedetektira dopinπkom kontrolom.

Primjena eritropoetinaSupstanca pod imenom eritropoetin

(EPO) posebno je zanimljivanatjecateljima u πportovima izdræljivosti inajviπe koriπtena za Zimskih olimpijskihigara 2002. godine u Salt Lake Cityju.Nekolicina skijaπkih trkaËa (npr. LarisaLazutina iz Rusije) bila je pozitivna na

darbopoetin - EPO pa su im oduzetemedalje. Eritropoetin je hormon koji luËiiskljuËivo jetra, a regulira broj eritrocita ukrvi. Eritrociti sadræe hemoglobin,funkcija te molekule je prijenos kisika izpluÊa do svih tkiva u tijelu, ukljuËujuÊimiπiÊne stanice. Za optimalnu izdræljivost,kapacitet za prijenos kisika do miπiÊa jekrucijalan za πportove izdræljivosti, kao naprimjer biciklizam i maraton. Prije sunatjecatelji, u æelji da osiguraju πto viπurazinu hemoglobina u krvi, pribjegavalimetodi transfuzije krvi. Danas πportaπivlastitu krv daju zamrznuti, πto rezultirapoveÊanom proizvodnjom eritropoetina.Neposredno prije nastupa zamrznuta krvse transfuzijom vraÊa natjecatelju, Ëime seosigurava visoka koncentracija eritrocita ukrvi.

Osnivanje Svjetskeantidopinπke agencije

Intenzivnijim prisustvom sponzora itelevizije postavljaju se novi standardi zaπportaπe, a sve radi πto veÊe gledanosti iprofita. U takvim trenucima πportaπi Ëestodolaze u dvojbu da li uzeti nedopuπtenasredstva i primijeniti metode treninga kojebi mu omoguÊile vrhunski rezultat i rekordu kratkom vremenu, da bi osiguraliegzistenciju. I ostali su πportaπi namukama: gledajuÊi kolege koji uzimajunedopuπtena sredstva, poËinju razmiπljati oizboru koji im se sam nameÊe. Meutim,πportaπi zaista imaju pravo izbora u ovoj

situaciji, mogu izabrati izmeu dopinga inatjecanja sa svojim istomiπljenicima,pravim πportaπima. NatjeËuÊi se bezdopinga πportaπ moæe zapoËeti πportskuavanturu u slobodi vlastitih odluka iistraæiti granice vlastitih moguÊnosti kojeje izabrao razviti prirodnim putem,dugotrajnim treninzima i velikimodricanjima.

Sve veÊa primjena dopinga uvjetovalo jeosnivanje Svjetske antidopinπke agencije(World Anti Doping Agency - WADA)1999. godine. Ta agencija nastoji,koordinacijom izmeu vlada i nacionalnihπportska tijela, promicati borbu protivdopinga kroz edukaciju, rjeπavajuÊizamrπena pravna pitanja i provodeÊiistraæivanja i testiranja. ©portaπi se nastojetestirati kontinuirano cijelu godinu, nanatjecanjima, ali i izvan njih.

Svi koji se æele pobliæe upoznati stemom borbe protiv dopinga i politikomWADA-e doznat Êe viπe na web straniciSvjetske antidopinπke agencijewww.wada-ama.org.

Spoznaja da je πport odmjeravanjevjeπtina, sposobnosti, karaktera, fiziËke ipsihiËke spremnosti te teπkog rada, a nenatjecanje farmakoloπkih pripravaka, trebabiti utisnuta u svijest svih istinskihπportaπa. Upotrebu nedopuπtenih supstancii metoda u πportu treba zabraniti u imeistinskih vrijednosti i respekta prema osobis njenim punim integritetom koji onapredstavlja na fiziËkoj, duhovnoj iduπevnoj razini.


22

Dræava æeli da nova πportska dioniËka druπtvazapoËnu djelovanje u pravno jasnoj situaciji i sdefiniranom imovinom, dugovima i potraæivanjima

Piπe mr. sc. Goran VojkoviÊ

Uvoenje

u πportsku djelatnost

SPORT I DRU©TVO: Sportska dioniËka druπtva

PoËetkom oæujka ove godine Vlada jeHrvatskome saboru proslijedilaPrijedlog novog zakona o πportu.

Zakon je proπao prvo Ëitanje i moæe seoËekivati da Êe uskoro biti prihvaÊen.

Novi zakon ima veoma πirok opseg,njime se definira: sustav πporta,obavljanje πportske djelatnosti, obavljanjestruËnih poslova u πportu, statusna pitanjaπportaπa, pitanja πportskih klubova, πportosoba s invaliditetom, πport djece imladeæi, zdravstvena zaπtita πportaπa,inspekcijski nadzor, javne potrebe uπportu te dræavne nagrade u πportu.Cjelovit prikaz tog prijedloga opsegom bizauzeo nekoliko brojeva Olimpa, stogaÊemo se u ovom Ëlanku ograniËiti najedan potpuno novi pravni institut uRepublici Hrvatskoj - πportska dioniËkadruπtva.

pravnog reda


23

Prijedlogom zakona odreuje se da sepod πportskim klubom smatraju i πportskaudruga za natjecanje koja ima statusudruge i πportsko dioniËko druπtvo kojeima status trgovaËkog druπtva, a koji seprimarno osnivaju radi obavljanjaπportske djelatnosti sudjelovanja uπportskim natjecanjima. Time je - sliËnokao i u nekim dræavama Europske unije -uvedena dvojnost: u natjecanju Êe moÊisudjelovati πportski klub koji ima statusudruge kao i πportski klub koji ima statustrgovaËkog druπtva (πportsko dioniËkodruπtvo, skraÊeno π .d. d.). Prijedlogzakona takoer propisuje kada i kakoπportska udruga i π. d. d. stjeËu statusprofesionalnog πportskog kluba.

U obrazloæenju Prijedloga zakona sampredlagatelj navodi da je naËinpreoblikovanja πportskih klubova -udruga za natjecanje u π.d.d. u nekimosnovnim crtama izradio prema uzoru na"πpanjolski model", odnosno πpanjolskizakon o πportu i πpanjolsku uredbu oπportskim dioniËkim druπtvima. Modelπportskih dioniËkih druπtava je u©panjolskoj je uspjeπno zaæivio, tako dadanas u tamoπnjem nogometu kaoπportsko dioniËko druπtvo djeluje 68klubova, a u koπarci 32 kluba. Premaistom modelu pretvorbu klubova sunapravile i neke dræave Juæne Amerike.

Obveza preoblikovanjaudruge u dioniËko druπtvo

Prema Prijedlogu zakona, π.d.d. moæenastati na dva naËina: osnivanjem novogdruπtva te preoblikovanjem πportskogdruπtva - udruge za natjecanje. Takvo

preoblikovanje moæe biti dobrovoljno,odnosno obvezno. Za hrvatske prilike jeposebno zanimljiva obvezapreoblikovanja udruge u dioniËko druπtvo.Naime, Prijedlog zakona odreuje da seone udruge za natjecanje u nogometu ikoπarci koje uz uvjet statusaprofesionalnog πportskog klubaispunjavaju uvjete za pokretanje steËajnogpostupka sukladno posebnom propisu, aon nije pokrenut, moraju preoblikovati uπ.d.d.

Drugim rijeËima - svi nogometni ikoπarkaπki klubovi koji ispunjavajuformalne uvjete za steËaj (a velik broj ihispunjava), moraju se preoblikovati uπportsko dioniËko druπtvo, ili Êe izgubitinatjecateljska prava u iduÊoj godini te Êenad njima biti pokrenut steËajni postupak.

Prijedlog zakona detaljno regulirapostupak preoblikovanja udruga udioniËko druπtvo, pri Ëemu je prvi korakizrada elaborata koji treba osobitosadræavati izvjeπtaj ovlaπtenog revizora ostanju imovine, prava i obveze πportskogkluba - udruge, popis i procjenu imovineudruge, popis svih traæbina, pregledposlovanja πportskog kluba - udruge uproπlih pet godina, popis Ëlanova udruge,popis Ëlanova tijela, πportske rezultate,potencijalne dioniËare kluba i sl. Posebnose propisuje da u elaboratu treba prikazativjerovnike kluba koji su se pisano oËitalikako æele da se njihovo potraæivanjeprema klubu pretvori u ulog u novomdioniËkom druπtvu. Napominjemo davjerovnik koji ne æeli pretvoriti svojutraæbinu u ulog u πportskom dioniËkomdruπtvu ostaje vjerovnik tog druπtva, a

visina njihove traæbine odgovara stvarnojvrijednosti koja je utvrena u postupkurevizije.

Zakon je samo okvirUkratko, dræava æeli da nova πportska

dioniËka druπtva zapoËnu djelovanje upravno jasnoj situaciji i s definiranomimovinom, dugovima i potraæivanjima.

Iznimno je bitno napomenuti da se naπportski klub - πportsko dioniËko druπtvo,uz specifiËnosti definirane ovimprijedlogom zakona, primjenjuju odredbeo osnivanju, djelovanju i prestankudjelovanja dioniËkih druπtava, sukladnoZakonu o trgovaËkim druπtvima. To u bitiznaËi da je zakonodavac vrlo odluËandovesti u pravni red ovu djelatnost -dioniËka druπtva su pravno najsloæenijinaËin organiziranja trgovaËkih druπtava, skrajnje precizno odreenom ulogomskupπtine, nadzornog odbora i uprave.Gotovo svaki korak njihovog djelovanjaje pomno ureen, od naËina sazivanja iodræavanja skupπtine druπtva (unaprijeddefiniran dnevni red, obveznoprisustvovanje javnog biljeænika), doodgovornosti Ëlanova uprave i nadzornogodbora - koja je u nekim sluËajevimasolidarna, a odgovara se cijelom svojomimovinom.

I na kraju ne treba zaboraviti - ni jedanzakon neÊe sam po sebi promijeniti stanjeu djelatnosti koju regulira. Zakon je okvir,ali je potrebno ukloniti razloge zaπto sehrvatski profesionalni πport naπao predsteËajem. A razlozi za to sigurno nisuprimarno u formi organiziranja πportskogkluba.


A proπlo je samo

24

Na I. zimskim olimpijskimigrama u francuskomChamonixu bilo je 88

akreditiranih novinara iz 14 zemalja,od 16 koliko ih je tamo poslalo svojesportaπe. Je li ZagrepËanin MirkoPandakoviÊ, koji je nastupao uskijaπkom trËanju, bio akreditiraninovinar, danas se viπe ne moæeustanoviti. »injenica je da se nekolikoputa tadaπnjim zagrebaËkim“Novostima” javio s boriliπta. Igre sutada bile gotovo privatna zabavasportskih entuzijasta zimskih sportova.U novinama, koje su tada izlazile uZagrebu, jedva da je uopÊe bilo tragatim igrama.

»etiri dana kasnijePandakoviÊ, koji je nastupio u

skijaπkom trËanju na 18 i 50 kilometara(oba puta je odustao zbog iznimno loπegvremena), drugi je dan, nakon πto seodmorio, sjeo u hotelu i napisao pismo“Novostima” o pobjedi NorveæaninaThorleifa Hauga na 18 kilometara, 32.mjestu Slovenca ©vigelja i 34. Kajæelja,o 35. mjestu svog kolege, ZagrepËaninaDuπana Zinaje i o svom odustajanju.Pismo je za dva dana stiglo u Zagreb i

objavljeno je dan kasnije kao kratka (20 redaka) vijest na zadnjem stupcuneke sporedne stranice.

Vaæan nastup hrvatske skijaπiceJanice KosteliÊ u kombinacijskomslalomu na ZOI 2006. u Torinu nije ni

U 60 godina kako je televizija uπla na olimpijskeigre, sve se stubokom promijenilo. TehniËkinapredak stvorio je neviene moguÊnosti pa sadaviπe ne izvjeπtavaju sluËajno prisutni dogaaju, negoviπe od 10 tisuÊa profesionalaca koji se grËevitobore da bi dobili pravo izvjeπtavanja s lica mjesta

SPORT I NOVINARSTVO

110 godinaPiπe Æarko SusiÊ

1896. godine malobrojni fotoamateri moglisu snimati samo nepokretne slike jeraparati nisu dozvoljavali snimke u pokretu


25

trebalo objaviti u novinama, jer ga jetelevizija izravno prenosila, a stotinemilijuna gledatelja je, sa“zakaπnjenjem” od nekoliko tisuÊinkasekunde, vidjelo i doznalo da je Janicapobijedila.

Izmeu pisma koje je objavljenoËetiri dana nakon dogaaja i doistatrenutaËnog, istodobnog saznanja da jeJanica KosteliÊ postigla Ëetvrtuolimpijsku pobjedu nalazi se svapovijest ne samo sportskog novinarstva.

S I. olimpijskih igara 1896., dakleprije samo 110 godina (!), izvjeπtavaloje, pretpostavlja se, izmeu 30 i 40novinara, od kojih su osmorica bilifotoreporteri, od toga πest Grka. Odstranaca, jedan je bio profesionalnifotograf Nijemac Albert Meyer, a drugiAmerikanac Thomas Curtis, koji jeusput bio amater fotograf, a na Igramaje pobijedio u utrci na 110 metaraprepone!

Nezamislive moguÊnosti

Od novinara koji su pisali 10 je biloinozemaca, a od njih tri aktivnanatjecatelja. Oni malobrojniprofesionalci slali su svojimagencijama - brzojave, a ostali susvoje zabiljeπke slali (kao iPandakoviÊ 28 godina poslije) poπtom,ili objavljivali dulja sjeÊanja nakonpovratka kuÊama. Fotografije su bile,naravno, samo crno-bijele i iskljuËivoo nepomiËnim dogaajima.

U samo 60 godina kako je televizijauπla na olimpijske igre (1956., Cortinad'Ampezzo), sve se stubokompromijenilo. TehniËki napredakstvorio je neviene moguÊnostiizvjeπtavanja, i o sportu, pa sada viπene izvjeπtavaju sluËajno prisutnidogaaju, nego viπe od 10 tisuÊa (!)novinskih profesionalaca koji semoraju grËevito boriti da bi dobili

pravo izvjeπtavanja s lica mjesta.Danas imaju, u usporedbi s 1896.godinom nezamislive tehniËkemoguÊnosti izvjeπtavanja na razliËitenaËine, na neograniËene udaljenosti, ibaπ o svemu πto se dogaalo na terenui oko njega, Ëak i u samom trenuzbivanja.

Sve je to bitno utjecalo na oblik inaËin izvjeπtavanja ili opisivanja. Odonih 20 redaka Mirka PandakoviÊa.1924 godine nastale su, 80-ak godinakasnije, cijele stranice svih vrstanovinskog izraæavanja, slika u boji itrenutaka koji traju tisuÊinke sekunde,ili Ëak neki tehniËki uradak kojiomoguÊava da vidimo reprizu onogaπto se zbivalo danas, ili godinama ilidesetljeÊima prije.

Posljedica svega je nevien razvoj(dobar ili loπ!) novinarstva, u ovomsluËaju sportskog.

Viπe od 60.000 gledatelja bilo je nazoËnona otvaranju I. OI1896. u Ateni, a meunjima samo tridesetak novinara


26

Za ZagrebaËke pahuljice zna ËitavklizaËki svijet. ZahvaljujuÊi njimaZagreb je, u zemlji sa samo dvije

klizaËke dvorane i samo jednim klubomsinkroniziranog klizanja, za samo neko-liko godina izrastao u jedno od svjetskihsrediπta ovog prekrasnog sporta koji sim-boliziraju zajedniπtvo i timski duh, odri-canje, meusobno poticanje i uvaæavanje,sporta u kojem nema protivnika, kojistvara brojna prijateljstva i na najljepπinaËin povezuje mlade ljude, kulture,dræave i kontinente.

ZahvaljujuÊi ozbiljnom i sustavnomradu Pahuljica te klizaËkim zanesenjaci-ma iz njihove brojne, sloæne klupskeobitelji, Zagreb je (p)ostao jedini grad ukojem su odræani i Svjetski kup zajuniorke (2002.) i Svjetsko seniorskoprvenstvo (2004.). Nakon SAD-a, Finske,Francuske i Kanade, a prije ©vedske i»eπke, sve samih klizaËkih velesila,Hrvatska je bila peta zemlja kojoj jeMeunarodna klizaËka organizacija (ISU)povjerila organizaciju "sinkro-mundiala",koji je po mnogo Ëemu nadmaπiosportske okvire te fascinirao promatraËe inajviπih sportskih i estetskih kriterija.Upravo je u Zagrebu sinkroniziranoklizanje obiljeæilo svojih prvih pola stol-jeÊa od prapoËetka u ameriËkomMichiganu 1954.

Viπe gledatelja nego na nogometu

Vrhunsko sinkronizirano klizanje zahti-jeva perfektno znanje klizanja, gracioznosti besprijekornu uvjeæbanost ekipe od 16do 20 klizaËica, πto, uz odliËnu glazbu,zanimljive koreografije i prekrasnehaljine, stvara revijalni ugoaj koji pod-sjeÊa na program poznate klizaËke revije"Holiday on Ice". Zbog toga privlaËimlade i stare pobornike spektakla naledu, te od 2001. i prvog TrofejaZagrebaËkih pahuljica, iz godine u god-inu, kao rijetko koji sport, puni tribinenaπe najveÊe dvorane. Zbog Pahuljica, teposebnosti i ljepote timskog klizanja,Dom sportova je drugog dana Svjetskogprvenstva, usprkos televizijskom prijenosuderbija Hajduk ‡ Dinamo, bio ispunjen doposljednjeg mjesta, dok je lani, naposljednjem Trofeju, u gledaliπtu bilo viπeljudi nego na prvoligaπkoj nogometnojutakmici koja se na maksimirskom sta-dionu igrala u isto vrijeme.

PriËa o ZagrebaËkim pahuljicamazapoËela je prije samo osam godina, 10.prosinca 1997. Tad je osnovan danasnajpopularniji i, sa 100 Ëlanica od pet do25 godina u Ëetiri ekipe svih uzrasta, naj-masovniji i najbolje organizirani klizaËkiklub u Hrvatskoj. Interes mladih za ovajsport je golem i samo je ograniËenost ter-

minima za trening razlog πto Pahuljicanema i dvaput, pa i triput viπe.

Pahuljice se redovito okupljaju veÊsredinom kolovoza, dok drugi uæivaju namoru, i, trenirajuÊi po pet sati dnevno,zapoËinju uvjeæbavati programe za novusezonu. Tijekom godine iza njih se gasisvjetlo u Domu sportova ili na klizaliπtu

Beskrajno

Nakon 5. trofeja ZagrebaËkih pahuljica, πarmantne zagrebaËkeklizaËice Êe u Prag, na svoje peto Svjetsko prvenstvo, a æivotna im jeæelja da sinkronizirano klizanje postane olimpijski sport

Piπe Zoran KovaËeviÊ

ZAGREBA»KE PAHULJICE

zaljubljene u sport

Zajedniπtvo, rad izadovoljstvo, πarmklizaËica, raskoπ haljinai ljepota osmijeha,uspjesi na ledu, u πkoli ina studiju - kao zaπtitniznakovi ZagrebaËkihpahuljica, s prosjekomod 17 godina, najmlaeseniorske ekipe u ovomsportu


27

na Velesajmu. Naime, treninzi seniorkizapoËinju oko 22 sata, a zavrπavaju okoponoÊi, πto, meutim, ne sprjeËava djevo-jke da budu odliËne uËenice i uzorne stu-dentice. Nekoliko Pahuljica je dobivalo ilidobiva gradske stipendije namijenjeneiskljuËivo najboljim i najsvestranijimzagrebaËkim srednjoπkolkama, dok polanajmlae seniorske ekipe u Europi (pros-jek godina 17) ima indekse gotovo svihfakulteta: ekonomije, prava, medicine,filozofije, farmacije, biologije...

Entuzijazam klizaËica i roditelja

Beskrajno zaljubljene u sport s oko 500ekipa u tridesetak zemalja na svim konti-nentima, vjeæbaju i pet puta tjedno na ledui na „suhom" (kondicija, ples, akrobati-ka...) te, sufinancirajuÊi putovanja, zadi-vljuju svojim klizaËkim vjeπtinama iπarmom, predstavljajuÊi Zagreb iHrvatsku na najljepπi naËin. Proputovalesu desetak zemalja, sudjelovale na svjet-skim prvenstvima u Francuskoj, Kanadi,©vedskoj i Zagrebu, bile u Disneylandu,na Nijagarinim slapovima i podnoEiffelova tornja, te stekle brojne sportskeprijateljice diljem svijeta. ZahvaljujuÊiPahuljicama i njihovom Trofeju na koji,svakog oæujka, dolazi viπe od 20 ekipa soko 500 klizaËica i joπ toliko inozemnihgostiju, mnogi Finci, Amerikanci,Kanaani... zavoljeli su naπu zemlju.

Zbog sjajne atmosfere i potpune ispun-jenosti ovim sportom, Ëak je devet djevo-jaka u klubu veÊ devetu sezonu, od samognjegovog osnutka i najmlaeg kadetskoguzrasta: Zrinka KovaËeviÊ, Mateja i IvanaMahniÊ, Dina Vlahov, Azra DeliÊ, LanaOrban, Edita LukiÊ, Tea Habazin i Matea

KramariÊ. ©est ih je otklizalo viπe od 100programa, a Zrinka i Mateja svih ovihgodina nisu propustile ni jedan nastup.

Klub poËiva na entuzijazmu klizaËica iroditelja, na odliËnoj organizaciji, na redui disciplini, dugoroËnom, preciznoosmiπljenom struËnom radu i ulaganjuiskljuËivo u naπe trenere. Viπegodiπnjasuradnja s ponajboljom svjetskom treneri-com, Finkinjom Anu Oksanen, silno jepridonijela brzom razvoju naπihstruËnjaka (sve bivπih umjetniËkih, pa

sinkroniziranih klizaËica), predvoenihglavnom trenericom Dankom Pivac, ali isvih ekipa. Zato Pahuljice uspijevajuhvatati korak sa svijetom, izvoditi iznim-no zahtjevne, iz godine u godinu sve teæeelemente i neprestano podizati svoj sport-ski ugled u situaciji kad i klizaËki od naskudikamo jaËe zemlje nailaze na nepre-mostive poteπkoÊe.

Nije, naime, lako vlastitom "proizvod-njom" neprestano nadopunjavati ekipe,pratiti stalne promjene pravila i dosavrπenstva sinkronizirati stotine "najsitni-jih", ali sucima jasno vidljivih pokreta uprogramima, u kojima svaka klizaËica imatoËno odreeno mjesto i stoga nisumoguÊe relativno bezbolne zamjene kao uostalim momËadskim sportovima… Zatou svijetu samo desetak zemalja ima boljeekipe…

ZagrebaËke pahuljice su prepoznatljivei kao klub koji redovito izdaje godiπnjikalendar i dvojeziËnu klupsku publikaciju,koji ima svoju znaËku i web stranicu(www.zagrebsnowflakes.com), te kaoklub koji s oduπevljenjem prihvaÊa poziveda uveliËa predboæiÊne Advente naglavnom zagrebaËkom trgu, ali i otvaranjaklizaliπta i klizaËke feπte u Rijeci,©ibeniku, Samoboru.

Nakon jubilarnog, 5. trofejaZagrebaËkih pahuljica, πarmantne zagre-baËke klizaËice Êe u Prag, na svoje petoSvjetsko prvenstvo (od 29. oæujka do 1.travnja), a æivotna im je æelja da sinkro-nizirano klizanje postane olimpijski sporti da nastupe na Zimskim igrama…

»etiri uzornestudentice Azra(farmacija, 110

nastupa),Zrinka

(ekonomija,114), Dina

(pravo, 111) iMateja

(ekonomija, 113),“Pahuljice” od samog

osnutka kluba i snajviπe nastupa

u klupskojpovijesti. Zrinkai Mateja u devet

sezona nisupropustile ni jedan

nastup…



UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X

Start prve automobilistiËke utrke za prvenstvo Hrvatske i Slavonije u JuriπiÊevoj ulici uZagrebu 8. studenoga 1912. godine

GODINA 37 • BROJ 136 • OÆUJAK 2006.


Od prosvjeda do oboæavanja Prema jednom popisu, u Hrvatskoj je 1912. godine bilo 269 privatnihautomobila, 22 autobusa i 69 motocikla

100 godina automobilizma u Hrvatskoj

Piπe Zdenko JajËeviÊ

Godine 1898. grof Marko Bombelles je na svojeimanje u Vinici dovezao prvi automobil u Hrvat-sku. Taj je automobil, marke Benz, 16. kolovoza

1899. dovezao u Zagreb, a za taj put dug 90 km trebalomu je tri sata i 45 minuta. PoËetkom travnja 1901. godi-ne, zagrebaËki veletrgovac Ferdinand Budicki kupio je uBeËu rabljeni Opel za 4000 kruna. Automobil je stragaimao ugraen jednocilindriËni motor sa 3,5 KS, teæak 520kg. Snaga motora se putem lanca prenosila na straænje ko-taËe. NajveÊa brzina tog automobila bila je 20 km/h, a po-troπnja goriva 10 l na 100 km. Put od BeËa do ZagrebaBudicki je prevalio za dva dana.

Pojava prvoga automobila na zagrebaËkim ulicama iza-zvala je prosvjede fijakerista, uprave konjskog tramvaja,policajaca i brojnih graana. »lanak iz Obzora najboljeilustrira koliko su graani bili neskloni pojavi automobi-la. … grofovi Deudici, Palfy i Schlippenbach napadnutisu u Zagorju, te se o tom vodi process kod kotarskog su-da u Zlataru. TvorniËar Wiesner iz BeËa napadnut je nacesti izmeu Krapine i Zaboka. Grof Papadopoli napa-dnut je 24. kolovoza o.g. te je kod tog napadaja njegovchauffeur Merlini Pilade zadobio tri ozljede i to na ruka-ma i na glavi, tako da je samo Ëudo, kako nije izgubiosnagu nad kormilom, jer bi se u tom sluËaju automobilizvrnuo, a putnici bi postradali…

Prvi autoklub u Hrvatskoj

Prvi automobil na Sljeme je do-vezao Franjo Aurel pl. Türk, 6. sr-pnja 1902. godine i to u druπtvunarodnog zastupnika Gaπe DeviÊa.Voænja je od JelaËiÊeva trga trajalajedan sat. Krajem 1901. prvi auto-mobil u vlasniπtvu braÊe MeπtoviÊpojavio se i na ulicama Zadra. Utravnju 1902. prireena je prva au-tomobilistiËka utrka, dijelom na tluHrvatske, na relaciji od Nice doOpatije. Na njoj nisu sudjelovalivozaËi iz Hrvatske. OsnivaËkaskupπtina Prvog hrvatskog auto-mobilnog kluba odræana je 1. tra-vnja 1906. u zagrebaËkom hoteluRoyal. Klub je osnovan sa svrhomda bude druπtveno, strukovno iznanstveno stjeciπte za πirenje iunapreivanje automobilnogaπporta u Hrvatskoj. Klub je osno-van samo osam godina nakon poja-ve prvog automobila u nas i dvije

godine nakon πto je osnovan meunarodni automobilisti-Ëki savez - FIA. U grupi koja je potakla osnivanje klubabili su Franjo Aurel pl. Türk, grof Rudolf Erdödy, grofMarko Bombelles, barun Dionis Hellenbach, VjekoslavHeinzel, Matija Herceg, Milan Boπnjak, Julije Radovits idrugi. U novoosnovanom klubu bilo je 14 Ëlanova. Prveautomobile u Split su dovezli austrijski inæenjeri, gradite-lji uskotraËne æeljezniËke pruge od Splita do Sinja. Auto-klub je u Splitu osnovan 1907. godine.

Prve vozaËke dozvole

Klub se zalagao za uvoenje obaveznog ispita za voza-Ëe, pa je 29. travnja 1909. osnovano ispitno povjerenstvo.BuduÊi da nije bilo ispitivaËa u pomoÊ je pozvan Budicki.Njemu su na izobrazbu poslana Ëetiri inæenjera. Kako susvi vozaËi morali poloæiti ispit, meu prvima je na njegaizaπao Budicki. Polagao je pred svojim uËenicima 27. sr-pnja 1910., nekoliko dana kasnije dodijeljena mu je voza-Ëka dozvola, a njegov auto je registriran pod brojem 8.Budicki je, osim toga, otvorio prvu autoπkolu, dovezaoprvi motorkotaË, otvorio prodavaonicu automobila i uveotaksi sluæbu. Prvi zagrebaËki taksist bio je Tadija Barto-loviÊ s automobilom Nesseldorf. Sekcija za automobili-zam pri Hrvatskom πportskom savezu osnovana je 13. li-pnja 1912. godine pa taj datum smatramo poËetkom dje-lovanja Hrvatskog auto saveza.

2

Iskaznica zaupravljaËamotornog vozilaVjekoslava Heinzela


3

Prva automobilistiËka utrka

Prva automobilistiËka utrka odræana je 8. studenoga1912. godine na cesti Zagreb - ZaËretje - Lepoglava - Iva-nec - Varaædin - Novi Marof - Sv. Ivan Zelina - Zagreb uukupnoj duæini od 177 km. Sudjelovalo je osam posada:Ljudevit Schlick (Opel, 18 KS), Vjekoslav Heinzel (Opel,24 KS), Dionisije Hollenbach (Dürkoph, 31 KS), Willy Ha-upt (Bock-Holländer, 24 KS), Herman Wrastil (Opel, 24KS), Milan Kulmer (Mercedes, 28 KS), Julius Rudovits (-Opel, 30 KS) i Ferdinand Budicki (Opel, 20 KS). PokrajvozaËa, kao suvozaËice su sjedile njihove æene. Svi su seokupili neπto prije 8 sati ispred svratiπta "Tri gavrana" u Ju-riπiÊevoj ulici. Polako vozeÊi krenuli su Ilicom na start, namitnicu u »rnomercu. Uloga startera povjerena je MilanuErfurtu i Vilimu LovrenËiÊu. Oni su najprije izvagali auto-mobile, a zatim su startali u razmaku od tri minute. Brzinau naseljenim mjestima nije smjela biti veÊa od 25 km/h, ana otvorenom se moglo voziti i bræe, pod uvjetom da nitkone bude doveden u "pogibelj". To "nitko" odnosilo se i naæivotinje koje su u to vrijeme slobodno πetale cestama. Bu-duÊi da je kiπa dan ranije natopila neasfaltiranu cestu, vo-ænja do Podsuseda bila je izuzetno spora, a nakon toga, naboljoj cesti vozaËi su mogli pokazati svoje sposobnosti.

Pobjeda buduÊeg gradonaËelnika Zagreba

Kod Jakovlja je bio zatvoren most pa je Ljudevit Schlick,u pokuπaju da prijee potok, oπtetio kola i morao je odusta-ti. U prvo vrijeme vodio je Budicki, ali ga je pretekao Ru-dovits, kojeg su u stopu pratili supruænici Heinzel. U sva-kom mjestu automobiliste su doËekali razdragani mjeπtanii zasipali ih cvijeÊem, a vozaËi su im uzvraÊali mahanjem itrubljenjem. Na jednom zavoju umalo je doπlo do nesreÊe.Rudovitsovo vozilo je preprijeËilo cestu, a Heinzel je u po-sljednji trenutak zakoËio. ToËno u 10 sati i devet minuta,na cilj prve etape, u Varaædin, stigao je Julius Radovits. Za-trubile su vatrogasne trube i zapucali muæari. Dvije minute

kasnije stigao je i Ferdinad Budicki, a treÊi je bio MilanKulmer. Nakon pozdravnog govora i muziËkog bloka, po-sade su se uputile na ruËak u gostionicu Janje. BuduÊi da senaoblaËilo, natjecatelji su prema Zagrebu krenuli sat ranije.Pobijedio je arhitekt Vjekoslav Heinzel, buduÊi zagrebaËkigradonaËelnik, vozeÊi prosjeËnom brzinom od 35,3 km/h.Meutim, pobjedu mu nije donio redoslijed na cilju negoproraËun na temelju formule: teæina automobila pomnoæe-na s brojem osoba i brojem sto. Taj iznos je podijeljen sbrojem konjskih snaga automobila, a zatim pomnoæen s po-stignutim vremenom u minutama. Prema tom zamrπenomproraËunu, Heinzel je imao najmanje kaznenih bodova.

Raste broj vozila

Prema jednom popisu, u Hrvatskoj je 1912. godine bilo269 privatnih automobila, 22 autobusa i 69 motocikla.

Krajem svibnja 1913. godine Kraljevski ugarski auto-klub iz Budimpeπte organizirao je meunarodnu utrku odKarpata do Jadranskog mora. Trasa utrke vodila je kroz Li-pik, Sisak, Petrinju, Glinu, VojniÊ, Karlovac, Plitvice, Oto-Ëac, Senj i Bakar do Rijeke. Od 6. do 8. rujna 1913. orga-nizirana je trodnevna voænja automobilima na relaciji Za-greb - PlitviËka jezera - Senj - Rijeka - Zagreb.

Prvo struËno glasilo, Hrvatski automobilni list, izdano je1. sijeËnja 1914. u Zagrebu, a urednik je bio Ferdinand Pa-jas. Tako su u kratkom vremenu trasirani temelji hrvatskogautomobilizma.

Izvori i literatura

M.©. (1977), Auto - Jurnjava i do 40 km na sat, SN Re-vija, br. 48., str. 47.

Svijet (1931), 25-godiπnjica Hrv. automobilistiËkog klu-ba, br. 18., str. 9.

Obzor (1909), Napadaji na automobiliste, br. 342. str. 7.

Nakon ruËka u Varaædinu vozaËi na I. automobilistËkojutrci za prvenstvo Hrvatske i Slavonije spremni su zadrugi dio utrke prema Zagrebu


Piπe Zvonko BuπiÊ

Boks se u Hrvatskoj razvijao poslije I. svjetskog rata zahvaljujuÊi manjem brojuentuzijasta pa su i rezultati bili veoma skromni. Prvo natjecanje profesionalnih boksaËaodræano je u Zagrebu u vrtu restauracije Kola, 31. kolovoza 1919. godine. Stanko KliËekpobijedio je Teda Franeka, nokautom u 14. rundi

PO»ECI I PRVI USPJESI HRVATSKIH BOKSA»A

Na svjetla pozornice iz cirkuskih arena

4

PoËetkom XX. stoljeÊa, prednjak Dragutin ©ulce (1873. -1945.) poduËavao je Ëlanove Hrvatskog sokola u Zagrebu- francuskom boksu. Tu je vjeπtinu nauËio od Jindricha

VaniËeka na struËnim sokolskim teËajevima u Pragu. U fran-cuskom boksu je bilo dopuπteno udaranje nogama, a natjecanjeje bilo imaginarna borba, zapravo prikaz tehnike napada iobrane. Francuski boks se vjeæbao i u dvorani Hrvatskog soko-la u Splitu. Propagirao ga je Simo VuËiÊ - –akoviÊ (1879. -1939.), koji ga je takoer upoznao u Pragu, gdje je poloæio ispitza uËitelja gimnastike i maËevanja.

Prvi hrvatski boksaËi

Tijekom 1905. godine odræani su u Zagrebu prvi boksaËkimeËevi u sklopu cirkuskih predstava. U tim nadmetanjima sud-jelovali su i ZagrepËani. Prije i za I. svjetskog rata, mnogihrvatski mladiÊi su izbjegli u Englesku, Francusku, Australiju,Kanadu, SAD i Novi Zeland. Neki su ondje upoznali boks, ko-ji su po povratku u domovinu oduπevljeno propagirali. To subili Milan Höffer, Juraj ModriÊ, Duπan Poluga, Vinko Jakaπa idrugi. Milan Höffer, roen u okolici –akova, joπ je kao djeËakotiπao u SAD. Za I. svjetskog rata borio se u sastavu kanadskihsnaga u Europi, a na raznim je vojnim natjecanjima pobjeivaou boksu. Na sportskim igrama savezniËke vojske u Parizu, tzv.Perπingovim igrama 1919. godine, Höffer je pobijedio u velterkategoriji. Vinko Jakaπa i Jure ModriÊ u inozemstvu su boksalikao profesionalci.

Prvi profesionalni meË

Kao πport, boks se u Hrvatskoj razvijao poslije I. svjetskograta zahvaljujuÊi manjem broju entuzijasta pa su i rezultati biliveoma skromni. Prvo natjecanje profesionalnih boksaËaodræano je u Zagrebu u vrtu restauracije Kola, 31. kolovoza1919. godine. Stanko KliËek pobijedio je Teda Franeka, nokau-tom u 14. rundi. Meutim, prvi boksaËki meËevi odræavali su sei na otvorenom. Tako je na igraliπtu HA©K-a u Maksimiru 1.oæujka 1920., Stanko KliËek pobijedio Oskara PiπÊuka, nokau-tom u πestoj rundi. Boksalo se za novac, uz malobrojne proma-traËe. Prvi amateri okupili su se u boksaËkoj sekcijizagrebaËkog Teπkoatletskog kluba Herkules, utemeljenom 16.svibnja 1920. godine.

Prvi boksaËi u Splitu, Rijeci i Osijeku

Poslije I. svjetskog rata splitski boksaËi su se okupljali na ku-paliπtu BaËvice. Znanjem i upornoπÊu isticali su se Ivo JuriÊ iPetar SilobrËiÊ, koji je boks upoznao na studiju u Pragu. U svib-nju 1921. godine na palubi ameriËkog ratnog broda Olympiaodræan je prvi javni boksaËki meË. SpliÊanin Ante RazmiloviÊpobijedio je ameriËkog mornara Nelsona, nokautom u sedmojrundi. Prva boksaËka organizacija u Splitu, boksaËka sekcija uSportskom klubu Hajduk, osnovana je 1923. godine. Prvi javninastup splitskih boksaËa bio je 12. kolovoza 1923. na Haj-dukovom igraliπtu, a u rujnu 1923. odræano je prvo boksaËkoprvenstvo Splita. U meuratnom razdoblju, boksaËki susretiodræavali su se na Hajdukovom "placu" i u Kazaliπnoj kavani.Najbolji splitski boksaËi bili su Kruno TomiÊ i Ivo Fabris. U Ri-jeci je 1921. godine osnovana boksaËka akademija koju je vo-dio Celso Jerina. RijeËki boksaË Ulderico Sergo, iako nije bioprvak Italije, poslan je u Berlin na XI. olimpijske igre, gdje jena opÊe iznenaenje osvojio zlatnu medalju u bantam skupini.PoËeci boksa u Osijeku vezani su uz osnivanje sekcije u ©port-skom druπtvu Olimpija 1923. godine. U Teπkoatletskom klubu

Ekipa ÆG©D Makabi 1934. godine(slijeva): Pollak, Stenberger,Hirtensbein, RuæiÊ, Gotesmann i Jungwirt

BoksaËki meË na igraliπtu u Maksimiruprireen povodom 20-godiπnjice HA©K-a

1923. godine


5

Amater boksaËi djeluju od 1930. godine. Boksalo se i uHrvatskom graanskom πportskog klubu, iz kojeg su poteklireprezentativci Marijan Vehauc i Ivan Virag.

Zagreb - stjeciπte hrvatskog boksa

U Hrvatskom akademskom πportskom klubu (HA©K), bok-saËka sekcija je osnovana 1922. godine. Prvi trener u klubu bioje lijeËnik Vatroslav DolniËar. Prigodom proslave 20-godiπnjice druπtva, 4. rujna 1923. godine, na stadionu u Mak-simiru prireeno je propagandno boksaËko natjecanje. Iz tesekcije, koja je djelovala do 1928. godine, potekao je Eca Va-lentekoviÊ, kasnije istaknuti boksaËki djelatnik.

BoksaËka sekcija u Atletskom πportskom klubu CroatiapoËela je radom 1923. godine. Prema broju osvojenih naslovadræavnih prvaka, A©K Croatia je najbolji boksaËki klub uHrvatskoj u meuratnom razdoblju. Najuspjeπniji boksaËi nadræavnim prvenstvima bili su Zlatko NemeËek u muha skupini,Ernest Matejin u bantamu i perolakoj skupini, NikolaKovaËeviÊ u lakoj i Ivica KovaËeviÊ u velter supini. Pravila nat-jecanja tada su dopuπtala da jedan boksaË na dræavnom prven-stvu moæe nastupiti u dvije skupine.

BoksaËka sekcija u Prvom hrvatskom graanskom πportskomklubu osnovana je poËetkom 1927. godine. Sekciju je uspjeπnovodio Vatroslav RupËiÊ. Prvi susret odræan je u veljaËi 1927., sekipom Beogradskog sportskog kluba u zagrebaËkom MusicHallu. Najuspjeπniji Ëlan kluba bio je Rudolf Sarvaπ u lakojskupini. BoksaËka sekcija u Æidovskom gombalaËkom πport-skom druπtvu Makabi utemeljena je 1934. godine. »lanovi tesekcije, Branko Jungwirth, Izidor Gottesmann, LadislavHirtenstein i Leo Pollack, osvajali su pojedinaËna prvenstvaKraljevine Jugoslavije, Savske Banovine, Banovine Hrvatske igrada Zagreba. Prvi trener sekcije bio je crnoputi AmerikanacJimmy Lyggett. Treninzi i natjecanja sekcije odræavali su se uDomu Makabija u PalmotiÊevoj ulici.

Sluæbena boksaËka natjecanja

Prvo sluæbeno boksaËko natjecanje u nas bilo je pojedinaËnoprvenstvo grada Zagreba odræano u Jeronimskoj dvorani 6.oæujka 1923. godine. Nastupali su boksaËi Herkulesa, Croatijei HA©K-a. BoksaËka prvenstva Zagreba su kvalitetom bila iz-jednaËena s dræavnim prvenstvima. Zanimanje javnostipobuivali su i nastupi boksaËke reprezentacije Zagreba. Usvibnju 1923. svladana je reprezentacija Beograda sa 8-6, amjesec dana kasnije pobijeena je istim rezultatom i najboljaselekcija BeËa. Od 1927. do 1940. godine u Zagrebu je odræano13 pojedinaËnih prvenstava dræave. Na njima su najuspjeπniji

bili zagrebaËki boksaËi, koji su osvojili ukupno 63 naslovadræavnih prvaka. BoksaËi iz Borova osvojili su πest, Beogradapet, Tuzle tri, a iz Maribora jedan naslov dræavnog prvaka. I napojedinaËnim prvenstvima Savske Banovine, koja suprireivana od 1931. do 1938. godine, boksaËi Zagreba su biliapsolutno najbolji. Osvojili su ukupno 30 naslova prvaka, dokje Borovo osvojilo dva naslova. MeËevi su se odræavali u dvo-rani ZagrebaËkog zbora, RadniËke komore, Hrvatskog sokola iu kinu Luxor, danaπnjem kinu Europa.

MeËevi dræavne reprezentacije

U meuratnom razdoblju, boksaËka reprezentacija Jugoslavijeje od 1937. do 1939. godine nastupila sedam puta. Samo jedansusret bio je neodluËan, i to protiv Rumunjske, a izgubila je odMaarske, sjeverne Italije, Moravske, Rumunjske i dvaput od»ehoslovaËke. Prve susrete boksaËka reprezentacija Jugoslavijeimala je u Timisoarau u rujnu 1937. godine, kada je na prvenstvudræava Male Antante izgubila od Rumunjske i »ehoslovaËke. Usvibnju 1938. godine isto takvo prvenstvo odræano je u Pragu.Selekcija Jugoslavije ponovo je bila posljednja.

Vrijedan i uspjeπan trener Jimmy Lyggett

Organizirani boks u nas uveden je po prilici istodobno kada i uAustriju, »ehoslovaËku i Maarsku. Meutim, dok se ondje boksdobro razvijao, u nas je uglavnom bio prepuπten entuzijastima.Boksom su se veÊinom bavili radnici, koji pored svakodnevnog is-crpljujuÊeg posla nisu mogli ostvariti neke veÊe domete u sportu.Postojalo je samo stotinjak amatera i dvadesetak profesionalaca.Treninzi i natjecanja odræavala su se u iznajmljenim dvoranamapod paskom amaterskih trenera. Bilo je samo dvadesetak sudaca.UnatoË iznimno malim pristojbama, oni su u pravilu sudili beznaknade.

U odgoju mladih boksaËa naroËito je bio uspjeπan ameriËki tren-er Jimmy Lyggett. On je nakon uspjeπne profesionalne boksaËkekarijere doπao u Zagrebu u ranim tridesetim godinama. Lyggett jebio trener zagrebaËkih klubova, a vodio je i privatnu boksaËkuπkolu u zgradi u Ilici broj 30. Od 1939. do 1945. uspjeπno je vodiohrvatsku boksaËku reprezentaciju, a u SAD se vratio 1945. godine.

Izvori i literatura

1. BuπiÊ, Z. (2003). ©ampioni hrvatskog i svjetskog boksa. Zagreb: Vlastita naklada.

2. KrizmaniÊ, T. (1962). Ring u vatri. Zagreb: Sportska πtampa.

3. HrbiÊ, Z. (1958). Boks. Zagreb: Sportska struËna biblioteka Savezasportova Hrvatske..

»lanoviTAKHerkulestrenirajukraj obaleSave 1922.godine


6

Politika uvijek uz πport Prema uzoru na Ëeπki Sokol, a u cilju borbe protiv austrougarskehegemonije, u Zagrebu je 1874. osnovano Druπtvo za tjelovjeæbu Hrvatskisokol. Uskoro su se druπtva Hrvatskoga sokola poËela osnivati i u drugimgradovima, pa i izvan Hrvatske

HRVATSKA SELJA»KA STRANKA I ©PORT

Pojavu tjelovjeæbenih organizacija i suvremenog πpor-ta u drugoj polovici XIX. stoljeÊa europska je mladeæsvesrdno prihvatila. Zbog velikog interesa osnivaju se

brojne tjelovjeæbene i πportske organizacije, koje se dobra-no i omasovljuju. VeÊ tada politika pokazuje interes za tje-lovjeæbu i πport jer, kako je u jednoj studiji ustvrdio socio-log dr. Sran Vrcan, ta je druπtvena djelatnost izrasla u so-cioloπki fenomen koji je u stanju istodobno okupiti viπe lju-di nego bilo koji politiËki i vjerski skup.

Radi odupiranja germanizaciji putem njemaËkog tjelo-vjeæbenog sustava u Pragu je 1862. osnovano GimnastiËkodruπtvo praπko. Na prijedlog Emanuela Tonera to jedruπtvo 1864. dobilo naziv Sokol, a idejne smjernice kojesu iz njega proistekle nazvane su sokolski pokret ili, skra-Êeno, sokolstvo. Prema uzoru na Ëeπki Sokol, a u cilju bor-be protiv austrougarske hegemonije, u Zagrebu je 1874.osnovano Druπtvo za tjelovjeæbu Hrvatski sokol. Uskorosu se druπtva Hrvatskoga sokola poËela osnivati i u drugimgradovima, pa i izvan Hrvatske. Prigodom utemeljenja Hr-vatskoga sokolskog saveza u Rijeci, 6. studenoga 1904.godine, u Hrvatskoj je djelovalo 168 sokolskih organizaci-ja, 20 organizacija u BiH i 25 u Americi (juænoj i sjever-noj), s ukupno 15.000 Ëlanova.

Inicijativa Vladka MaËeka

PreteËa Hrvatske seljaËke stranke, Hrvatska puËka selja-Ëka stranka, odmah je po osnivanju, krajem 1904. i poËe-tkom 1905. godine, po-Ëela pridavati veliku pa-ænju tjelovjeæbi i πpor-tu, osobito Hrvatskomsokolu, najmasovnijojhrvatskoj tjelovjeæbe-noj organizaciji. Zbogdomoljublja, Hrvat-skom sokolu je tijekomI. svjetskog rata bilo za-branjeno djelovanje.Mnogi djelatnici Hr-vatskog sokola su uhi-Êeni i osueni na broj-nim veleizdajniËkimprocesima. Ali veÊ prikraju rata, 8. veljaËe1918. godine, na tajnomsastanku u Varoπkoj pi-vovari u Zagrebu po-krenuta je obnova Hr-

vatskog sokola u borbi za osloboenje i samoopredjeljenjeHrvatske. Do obnove je doπlo 11. svibnja 1919. godine. Upripremi za osnivaËku skupπtinu Jugoslavenskog sokol-skog saveza u Novom Sadu, 28. lipnja 1919., sokolski sta-rjeπina i ugledni Ëlan HSS-a dr. Vladko MaËek je predloæioda se u novi sokolski savez ne smije uvlaËiti politika, a pre-dloæio je da mu pristupi bugarska tjelovjeæbena organizaci-ja Junak. Meutim, neposredno uoËi skupπtine MaËek je,prvi put u æivotu, uhiÊen i viπe od devet mjeseci proveo jeu zatvoru. (Hrvatski sokol, Zagreb, 1922. str. 64). PremaMaËekovoj zamisli, savez se trebao zvati Jugoslavenski so-kolski savez, ali su srpski delegati isforsirali naziv Sokol-ski savez Srba, Hrvata i Slovenaca. Tako je onemoguÊenosamostalno djelovanje sokolskih saveza u Hrvatskoj, Slo-veniji i Srbiji (ibid. str. 65). Taj postupak jasno je dao doznanja da Êe politiËki interes i utjecaj Srba biti presudan unovoosnovanom sokolskom savezu.

TreÊi hrvatski svesokolski slet

Nezadovoljni politiËkim manipulacijama u Jugoslaven-skom sokolskom savezu, sokolski djelatnici su 28. svibnja1922. obnovili rad Hrvatskog sokolskog saveza. U sjever-noj su se Hrvatskoj osnivala nova druπtva Hrvatskog soko-la. U svim tim aktivnostima HSS je iz sjene vukao odluËu-juÊe poteze. Ali, HSS nije bio prisutan samo u Hrvatskomsokolu, nego je πirio svoj utjecaj i na πportske organizacije.Tako je voa HSS-a Stjepan RadiÊ 19. listopada 1924. go-

Stjepan RadiÊ govori na otvaranjuigraliπta I. hrvatskog graanskogπportskog kluba u Koranskoj ulici19. listopada 1924.

Piπe Toni PetriÊ


dine govorio na otvaranju novoizgraenog nogometnogigraliπta I. hrvatskoga graanskog πportskog kluba u Ko-ranskoj ulici. Iznimno vaæna domoljubna manifestacijaodræana je iduÊe, 1925. godine, u Ëast 1000. godiπnjice hr-vatskog kraljevstva. Od 14. do 16. kolovoza odræan je III.hrvatski svesokolski slet. Svi sudionici sleta iz Hrvatske iinozemstva donijeli su vreÊicu s po pet kilograma zemljeiskopane s mjesta vaænih za hrvatsku povijest. Ta je zemljanasuta na vrh sokolske mogile podignute tom prigodom uMaksimiru.

©port u Banovini Hrvatskoj

Izgubivπi izbore 1935., Hrvatska seljaËka stranka krajemtridesetih godina proπlog stoljeÊa poduzima akcije za joπveÊe povezivanje s kulturnim i πportskim organizacijama.Tako u Splitu 1937. osniva iznimno uspjeπan i popularanHrvatski veslaËki klub (HVK). UoËi izbora 1939. godineputem izvanrednih klupskih skupπtina splitskih klubova,HSS uspijeva promijeniti jugoslavenske u hrvatske atribu-cije. Tako uz Hrvatsko planinarsko druπtvo Mosor i Hrvat-ski veslaËki klub dobivamo i Hrvatski πportski klub Hajduki Hrvatski plivaËki klub Jadran. Hrvatska seljaËka strankaje te 1939. godine nastojala reorganizirati cjelokupni hrvat-ski πport. Klubovi i savezi su istupali iz jugoslavenskihπportskih saveza i pristupali novoosnovanom srediπnjemπportskom savezu - Hrvatskoj πportskoj slozi. Predsjedniktog saveza bio je HSS-ov uglednik dr. Juraj KrnjeviÊ.

©portske organizacije u II. svjetskom ratu

Odmah po izbijanju II. svjetskog rata, HSS je krajem1939. godine organizirao omladinsku organizaciju Hrvat-ski junak sa zadaÊom duhovnog osvjeπÊivanja i fiziËkogpripremanja mladeæi za poteπkoÊe koje ih oËekuju u ratu.Osnovne organizacije Hrvatskog junaka nisu bila druπtvani klubovi, nego stjegovi, kojima su rukovodili istaknuti lo-kalni HSS-ovi politiËari. U Splitu su bila osnovana dva sti-jega koja su ukljuËivala mladeæ u hrvatske πportske klubo-ve. Za talijanske okupacije, od travnja 1941. do rujna 1943.

godine, u Splitu suprestali s radomsvi hrvatski πport-ski klubovi. Prvije, 7. svibnja1944. na Visu,obnovljen Hrvat-ski πportski klubHajduk, a ne, kakose Ëesto, navodiloNOVJ (NarodnooslobodilaËke voj-ske Jugoslavije)Hajduk. AtribucijaNOVJ Hajduk pri-dodana je klubutek tri mjeseca iπest dana nakonskupπtine, bez ikakvih skupπtinskih odluka, nakon jedneutakmice odigrane u Gravini (Italija). Od tada pa do 27. tra-vnja 1945. godine, kada se veÊ nazivao Hajduk Jugoslaven-ske armije, u zaglavlju memoranduma bilo je napisano -H©K Hajduk. PoËetkom 1945. godine, po uzoru na obnovuH©K Hajduk na Visu, u Splitu djelatnost obnavljaju i dru-gi splitski klubovi s predratnim atribucijama HVK Gusar,HPK Jadran i HPD Mosor. Splitski klubovi nisu obnovilidjelatnost po modelu iz Sovjetskog Saveza, kao fiskulturnadruπtva s viπe sekcija, kako su preimenovani svi klubovi uto vrijeme. Promjena naziva obavljena je pod politiËkimpritiskom u jesen 1945. godine.

Izvori i literatura

1. JakupiÊ, J. (1938). Hrvatski nogometni πport u spomenici I. hrvatskog gradjanskog πportskog kluba. Zagreb.

2. Hanuπ, J. (1911). Uputa u sokolstvo. Zagreb: Hrvatski sokolski savez.

3. Kramer, F. (1994). Uloga HSS u hrvatskom πportu. Povijestπporta, 25(103), 32 - 44.

7

Sletska vjeæba Hrvatskog sokola naigraliπtu H©K Concordia uKranjËeviÊevoj ulici 1924. godine

Dr. Juraj KrnjeviÊ


8

Ludo hrabri Faust VranËiÊ je kvadratiËnim padobranom skakao s visokih graevina u Italiji pa je uπao upovijest svjetskog padobranstva i smatra se preteËom padobranske djelatnosti

PO»ECI PADOBRANSTVA U HRVATSKOJ

Piπe Zdenko Jureπa

Prije viπe od Ëetiri stoljeÊa, ©ibenËanin Faust VranËiÊ(1551. - 1617.) je u svom djelu "Machinae Novae" meuostalim objavio ilustraciju Ëovjeka koji se padobranom

spuπta s tornja. Opisani padobran bio je kvadratiËnog oblika. Uzapisima se spominje da je VranËiÊ tim padobranom skakao svisokih graevina u Italiji pa je uπao u povijest svjetskog pado-branstva i smatra se preteËom padobranske djelatnosti tzv. base- skakanje padobranom s Ëvrstih objekata, planina, graevina imostova. U spomen na djelo Fausta VranËiÊa, Meunarodnizrakoplovni savez (FAI) je na prijedlog Hrvatskog zrakoplo-vnog saveza uspostavio svakogodiπnju Medalju Faust VranËiÊ,koja se dodjeljuje za tehniËke inovacije u hrvatskom padobran-stvu.

Spas za preæivljavanje

Upotreba padobrana na tlu Hrvatske poËela je dvadesetih go-dina proπlog stoljeÊa, kada ih je vojno zrakoplovstvo Kraljevi-ne Srba, Hrvata i Slovenaca nabavilo iz inozemstva. Padobranisu bili dio obavezne opreme pilota koju su trebali upotrijebitikada su, zbog kvara, napuπtali zrakoplov. U prvo vrijeme pilo-ti nisu bili skloni toj novotariji, a u praksi se nije pokazala ko-risnost padobrana. No primjeni padobrana nije tu bio kraj. Nazrakoplovnim se priredbamapokazalo da je padobranstvoizuzetno atraktivno, pa seosim praktiËne vaænosti u voj-nom i civilnom zrakoplovstvupoËelo profilirati kao discipli-na zrakoplovnog πporta.

Dragutin Dolanski rodomiz Vinkovaca bio je djelatniËasnik, pilot vojnog zrako-plovstva sa sluæbom na aero-dromu u Novom Sadu, gdje jeprvi put skoËio padobranom2. rujna 1926. iz vojnog avio-na sa 1000 metara visine. Do-bivπi zadaÊu da ispita pado-brane koji su nabavljeni uinozemstvu, Dolanski je skokizveo dobrovoljno. U suradnjis Antunom ©imunoviÊem ro-enim u Bjelovaru, poËetkomrujna 1926. godine Dolanskije izveo nekoliko uspjeπnihskokova padobranom. Nakontoga uslijedili su i drugi sko-kovi na tlu Hrvatske. U Za-grebu je 26. rujna 1926. godi-ne odræan prvi avijatiËarskimiting, u Borongaju, u Ëijemje programu sudjelovao fran-cuski pilot i padobranac Re-nee Granveaut. On je saspuπtenih ljestava ispod avio-

na na nekih 200 m visine iskoËio, nakon 30, 40 m slobodnogpada aktivirao padobran i sretno se prizemljio. Bio je to njegov94. skok padobranom, a prvi skok u Hrvatskoj.

Poslije njega uspjeπno se s padobranom prizemljio i Antun©imunoviÊ. On je iskoËio sa 1200 m nad Kulmerovim livada-ma. Vjetar je padobran odnio prema PeπÊenici, a za njim je po-hrlila masa svijeta. Padobranac je sretno pao na mali kup pije-ska u neposrednoj blizini kukuruziπta.

Prvi hrvatski padobranci

Tridesetih godina XX. stoljeÊa, Teodor PavloviÊ iz Zagrebastudirao je pravo u Parizu. Ondje je Ëesto posjeÊivao zrakoplo-vne priredbe, koje su se odræavale na aerodromu Vincennesu uokolici Pariza. Tako je 3. lipnja 1927. promatrao probne skoko-ve s padobranima tipa Irving. Nakon sluæbenih pokusa, Pavlo-viÊ se prijavio za skok, iako ranije nije proπao nikakvu obuku.Pokazane su mu samo osnovne radnje pri navlaËenju i otvara-nju padobrana. UnatoË tomu, uspjeπno je skoËio sa 1000 meta-ra visine.

Na aerodromu u Zemunu odræan je 1927. godine zrakoplovnimiting na kojem su sudjelovali padobranci iz Poljske, »ehoslo-vaËke i Jugoslavije. Na njemu je nastupio i ZagrepËanin Janko

DominiÊ, kojemu se prilikomskoka nije otvorio padobran.Od zadobivenih ozljeda, Do-miniÊ je preminuo u bolnici.Poslije tog nemilog dogaajavojska je zabranila sudjelo-vanje svojih pripadnika na ja-vnim padobranskim prire-dbama, pa je padobranstvokraÊe vrijeme bilo u stagnaci-ji. Meutim, za padobranstvosu se zainteresirali civili. De-monstrirajuÊi praktiËno zna-Ëenje padobrana, na zrako-plovnim su priredbama, izaviona spuπtane vreÊe s pije-skom. To je pridonijelo upo-trebi padobrana za dostavupoπte i hrane u nepristupaËnapodruËja. Novi skokovi pa-dobranom zabiljeæeni su1934. godine u Novoj Gra-diπki i Sinju. Na aerodromuBeæanija u Zemunu 5. lipnja1938. godine odræan je me-unarodni aeromiting. Uzdruge padobrance nastupilaje i Katarina MatanoviÊ izZagreba. Ona je dan ranijeizvela skok s padobranskekule. Bio je to njen prvi su-sret s padobranstvom. U Za-grebu je 19. listopada 1938.

Padobran Fausta VranËiÊa


9

odræan aeromiting na kojem je nastupilo nekoliko padobranaca.Prva je skoËila Katarina MatanoviÊ, a potom Slavoljub Vitano-viÊ i Marko BogdanoviÊ.

Padobranski mitinzi

Na zagrebaËkom aerodromu u Bornogaju 29. sijeËnja 1939.odræan je aeromiting na kojem su skakali VitanoviÊ i Bogda-noviÊ. Na skupπtini Zrakoplovnog odbora u Zagrebu, 27. velja-Ëe 1939. godine, spominje se postojanje padobranske sekcijeAeroklub Naπa krila, na Ëijem je Ëelu bio Slavoljub VitanoviÊ,a suradnici su bili Marko BogdanoviÊ i Katarina

MatanoviÊ. PoËetkom kolovoza 1939. godine VitanoviÊ i Bo-gdanoviÊ su skakali na aeromitingu u Ljubljani. Poslije te pri-redbe ministarstvo u Beogradu je dodijelilo Zrakoplovnomodboru u Zagrebu 100 tisuÊa dinara za odræavanje padobran-skih teËajeva. Iste godine u Novom Sadu je otvorena vojna pa-dobranska πkola na Ëijem je Ëelu bio Dragutin Dolanski.

Padobranstvo kao posebna disciplina

PoËetkom veljaËe 1940. godine osim promidæbenih skokovapoËinje se skakati sa πto veÊih visina, odnosno izvoditi tzv. vi-sinske skokove. Tako je Slavoljub VitanoviÊ u veljaËi 1940. go-dine skoËio sa 2900 metara, a 8. oæujka iste godine sa 3900 me-

tara. Nedugo nakon toga skoËio je sa 4750 m, apadobran je otvorio na 2000 m. To je bio prviskok padobranom s velike visine, sa zadræava-njem otvaranja. Nedugo potom njegov skok je na-dmaπio Teodor PavloviÊ skoËivπi sa 6000 m. Tajludo hrabar pothvat PavloviÊ je izveo bez maskeza kisik. U rujnu 1940. godine u Zagrebu su izve-deni posljednji skokovi padobranom prije II.svjetskog rata. U drugoj polovici Ëetrdesetih godi-na proπlog stoljeÊa, FAI je pod pritiskom dogaa-ja vezanih uz padobranstvo u svijetu poËeo raditina njegovom priznanju kao πportske discipline,kakvo je veÊ bilo motorno letenje, balonstvo, je-driliËarstvo i modelarstvo. Ta su nastojanja ostva-rena 1950. godine, kada je padobranstvo postalopriznata disciplina zrakoplovnog πporta, zahvalju-juÊi i djelovanju hrvatskih padobranaca.

Izvori i literatura

1. ©koberne, S. (1951). Padobranom kroz vjekove. Zagreb: Vlastita naklada.

2. KiriÊ, L. (1960). PoËeci zrakoplovstva u Hrvatskoj. Zagreb: Vlastita naklada.

3. BeriÊ, Z. (1974). Vjeπtina slobodnog pada. Zagreb: Aeroklub Zagreb.

Teodor PavloviÊ (desno)snimljen prije prvog

skoka padobranom uParizu 1927.

Skok Katarine MatanoviÊ spadobranske kule u Zemunu 1938.


10

Prvi moderni nogometni vratarZbog rezultata koje je postigao, primjerenog ponaπanja i dosljednostiDragutin Friedrich je uæivao veliku popularnost. U πportu je poπtivao principËistog amaterizma

©PORTSKA MUZEOLOGIJA

SVESTRANI ©PORTA© DRAGUTIN - KARLEK FRIEDRICH

Piπe Mirko PoldrugaË

Rijetko je koji hrvatski πportaπ ostavio iza sebe takoraznoliku i vrijednu zbirku kao Dragutin Friedrich.Roen je u Koprivnici 5. sijeËnja 1897., a umro je

u Zagrebu, 26. oæujka 1980. Osnovnu πkolu i gimnazijuzavrπio je u Koprivnici. U Zagreb se doselio 1919. godi-ne, a na Filozofskom fakultetu diplomirao je biologiju izemljopis 1924. godine. Srednjoπkolski profesor bio je uVirovitici, GospiÊu, Sisku, Varaædinu i od 1939. do 1953.godine u Zagrebu. Ispite za trenere tenisa, nogometa,atletike i skijanja poloæio je na ondaπnjem Zavodu za fi-ziËki odgoj u Zagrebu.

Sklonost i ljubav za πport ogledala se u bavljenju broj-nim πportskim granama. U nogometu, atletici i tenisu po-stigao je rezultate do razine dræavnog prvaka. Nogometje poËeo igrati u Koprivnici, a za HA©K je nastupao od1919. do 1932. godine. Igrao je na poziciji vratara i napa-daËa. Kao vratar primio je 354, a kao navalni igraË posti-gao je 77 zgoditaka. Za dræavnu reprezentaciju nastupioje 15, a za reprezentaciju Zagreba 16 puta kao vratar. Nautakmici Jugoslavija - »ehoslovaËka na igraliπtu u Kranj-ËeviÊevoj ulici 28. rujna 1924. godine nastupilo je 10igraËa J©K Hajduk, a na vratima je bio Dragutin Frie-drich. Za razliku od tadaπnjih vratara, Friedrich je demon-strirao novi naËin branjenja u kojem je Ëesto izlazio s gol-ne crte. Nije teæio paradama - branio je maksimalno je-dnostavno i efektno.

Dræavni prvak u tenisu

Prestanak aktivnog igranja nogometa omoguÊio mu jeredovito nastupanje na teniskim turnirima u zemlji i uinozemstvu od1932. do 1941.godine. S bra-tom Kreπimiromosvojio je dræa-vno prvenstvo uigri parova1928. i 1931.godine. Zajednos acima izgra-dio je 1949. go-dine teniskoigraliπte u dvo-riπtu gimnazijeu Kuπlanovojulici. Na tom jeigraliπtu vodiotenisku πkolu od1949. do 1953.

godine. Od 1955. do 1971. godine bio je teniski trener uAustriji i NjemaËkoj.

Atletikom se bavio u rodnoj Koprivnici od 1908. do1915. godine. U atletskoj sekciji HA©K-a (1922. - 1925.)bacao je disk i koplje, skakao u vis i motkom. Na dræa-vnom prvenstvu 1922. godine bio je drugi u skoku mo-tkom. Klizao je i skijao od najranije mladosti, a hokej naledu igrao je od 1924. godine. U Varaædinu je 1936. osno-vao hokejsku sekciju u SK Slavija i bio najbolji igraË.

Uzor mladima

Zbog rezultata koje je postigao, primjerenog ponaπanjai dosljednosti Dragutin Friedrich je uæivao veliku popu-larnost. U πportu je poπtivao princip Ëistog amaterizma.Bio je pozivan u druge nogometne klubove, ali je ostaovjeran HA©K-u. U tom je klubu pronaπao toliko potrebnudisciplinu, prijateljstvo i jednakost meu igraËima. Svo-jim je postupcima utjecao na πportsko opredjeljenje broj-nih mladih ljudi, a naroËito svojih neÊaka, stolnotenisaËaÆarka i Borisa Dolinara. Sam je i uz pomoÊ svojih uËeni-ka obnovio, uredio, a kasnije odræavao nekoliko πkolskihigraliπta. Redovito je vjeæbao tako da je i u poznoj dobizadræao vitalnost. Stanovao je pokraj stadiona NK Dina-mo u JakiÊevoj ulici 20. Iz svojeg je dvoriπta imao slobo-dan ulaz na igraliπte, πto je vrlo Ëesto i koristio.

Izuzetno vrijedna ostavπtina

Ostavπtina Dragutina Friedricha pravi je biser u fundu-su Hrvatskog πportskog muzeja. Predmeti su proizvedeniu razdoblju kada im se u druπtvu pridavalo iznimno zna-

Ëenje. Dio pre-dmeta stranog jeporijekla, pa ihmoæemo uspo-reivati s onimaproizvedenim unas. Medalje,pehari, plakete,znaËke i trofejnipredmeti upora-bnog znaËenjaodiπu neobi-Ënom ljepotom imuzejski su pre-dmeti nulte ka-tegorije. Brojnefotografije pre-cizno su opisa-ne, a saËuvaniTrofejni predmeti iz zbirke Dragutina Friedricha


11

su uvezi novina, tiskovine i dokumenti. U dnevnicima ukojima je Friedrich nevienom preciznoπÊu biljeæio svo-je πportske nastupe, marljivo je zabiljeæio i druge dogaa-je svoga vremena. Tu vrijednu zbirku za Friedrichova æi-vota nije uspio preuzeti Milivoj RadoviÊ najvrjedniji sa-kupljaË muzejskih predmeta u nas, inaËe dobar poznava-lac æivota i djela Dragutina Friedricha. Nakon smrti Dra-gutina Friedricha ona je dugo stajala u njegovoj kuÊi u Ja-kiÊevoj ulici. Za divno Ëudo, zbirku je Hrvatskom πport-skom muzeju 1996. godine ponudio na otkup jedan za-grebaËki antikvar.

Izvori i literatura

1. RadoviÊ, M. (1982). BraÊa Friedrich. Povijest sporta, 13(50), 38 - 46.

2. BanËiÊ, S. (1972). UËitelj i svestrani sportaπ. ZagrebaËkisport.

3. Kramer, F. (1973). DesetljeÊa naπeg tenisa. Zagreb:Teniski savez Hrvatske.

Ekipa HA©K-a i HA©K Sarajevo u Sarajevu 26. listopada 1913. godine, Dragutin Friedrich u sredini u bijelom dresu

DragutinFriedrich(lijevo) uBeogradu1923. godine


12

PriËa o Nogometnom klubu Hajduk poËinje 13. ve-ljaËe 1911. godine kada su Ëetvorica splitskih stu-denata, Vjekoslav IvaniπeviÊ, Fabjan Kaliterna, Lu-

cijan Stella i Ivan ©akiÊ, zajedno s Vladimirom ©orom,osnovali Hrvatski nogometni klub Hajduk, koji Êe nedu-go zatim izrasti u veliki nogometni klub i ostati na tommjestu unatoË tomu πto mu je svaki rat prekidao i ometaodjelatnost. Valjda i zbog toga, klub oduvijek prati slogannjegovih navijaËa "Hajduk æivi vjeËno".

Duga, bogata i jedinstvena povijest darovala je Hajdu-ku bezbroj specifiËnosti. Prva je da je prvi zgoditak 1911.godine ©ime Raunig postigao koljenom, druga da je1924. godine cijela momËad, osim vratara, nastupila kaodræavna reprezentacija, treÊa da je jedan od rijetkih klu-bova u svijetu kojemu je posveÊena opereta, 1926. godi-ne TijardoviÊeva Kraljica lopte, Ëetvrta da je na njegovojutakmici u jeku II. svjetskog rata 1944. godine u Barijubilo Ëak 50.0000 gledatelja, peta da je Hajduk 1945. pro-glaπen "PoËasnom momËadi slobodne Francuske"., πestada je 1950. godine osvojiodræavno prvenstvo bez ije-dnog poraza, sedma da je1979. za njega izgraen ta-da najljepπi stadion u Euro-pi, osma da je jedan od rije-tkih klubova u Europi kojije monografijom na fakto-grafski naËin saËuvao svojuklupsku povijest.

Viπe od 200 igraËa ovogakluba igralo je u dræavnimreprezentacijama, a 16 Haj-dukovih igraËa osvojilo jeolimpijsku medalju. Hajdukje igrao na gotovo 500 sta-diona u osamdesetak dræavana svim kontinentima, pri-mili su ga mnogi velikisvjetski dræavnici, a cijeliga æivot prate njegovi izu-zetni navijaËi. Nikada nijenapustio prvoligaπko druπ-tvo, nije mijenjao ime iakoje imao burnu proπlost egzi-stirajuÊi tijekom tri rata iËetiri dræave: u Austo-Ugar-

skoj, prvoj pa drugoj Jugoslaviji, te napokon u svojoj Hr-vatskoj koju je oduvijek æelio.

Prema domaÊim i europskim rezultatima, NK Hajdukje najuspjeπniji hrvatski klub. Iza njega je 17 osvojenihdræavnih prvenstava: 1927., 1929., 1940./41., 1946.,1950., 1952., 1954./55., 1970./71., 1973./74., 1974./75.,1978./79., 1992., 1993./94., 1994./95., 2000./01.,2003./04. i 2004./05. Osvojio je i 13 nacionalnih kupova:1966./67., 1972., 1973., 1974., 1975./76., 1976./77.,1983./84., 1986./87., 1990./91., 1992./93., 1994./95.,1999./2000. i 2002./03. Klub se ponosi i s osvojenih πesthrvatskih super-kupova: 1992., 1993., 1994., 1995.,2004. i 2005.

U europskim natjecanjima, od Kupa prvaka preko Ku-pa Uefe, Hajduk je takoer imao zapaæenih rezultata. Trije puta u Kupu prvaka doπao do Ëetvrtzavrπnice: u sezo-ni 1975./76. eliminirao ga je nizozemski PSV Eindhoven,1979./80. zapadnonjemaËki Hamburger SV, a u sezoni1994./95. u Ligi prvaka kasniji pobjednik, nizozemski

Ajax. U Kupu pobjednika ku-pova u sezoni 1972./73. Haj-duk je igrao u poluzavrπnici,ali je engleski Leeds Unitedbio bolji. U sezoni 1977./78. uËevrtzavrπnici ga je iz daljnjegnatjecanja izbacila beËka Au-strija na jedanaesterce. U Ku-pu Uefe Hajduk je jednomigrao u poluzavrπnici,1983./84., a u Ëetvrtzavrπnici usezoni 1985./86.

NK Hajduk je naπ najpopu-larniji πportski kolektiv, imanavijaËe u cijeloj zemlji i u hr-vatskom iseljeniπtvu, a oninajvatreniji su okupljeni u na-vijaËkoj skupini Torcida,osnovanoj 1950. godine. Haj-duk je jedan, jedinstven umnogo Ëemu pa i u ljubavisvog Splita i Dalmacije premavoljenom klubu, jer doista, ka-ko je napisano u predgovoruknjige izdane u povodu ovegodiπnjice: "Svi smo mi prola-zni, samo Hajduk æivi vjeËno".

Samo Hajduk æivi vjeËnoDuga, bogata i jedinstvena povijest darovala je Hajduku bezbrojspecifiËnosti. Jedna od njih je da je to jedan od rijetkih klubova u svijetukojemu je posveÊena opereta, 1926. godine TijardoviÊeva Kraljica lopte

95. OBLJETNICA SPLITSKOG NOGOMETNOG KLUBA

GODI©NJICE

Piπe Jurica GizdiÊ



42

UnatoË geografskim uvjetima u kojima postoji samonekoliko vrhova viπih od 1000 metara i klimatskim

prilikama bez oπtrijih zima, u Hrvatskoj skijanje imabogatu tradiciju. Meunarodni uspjesi naπih skijaπa uposljednjih desetak godina na najljepπe moguÊi naËinzaokruæuju priËu o hrvatskom skijanju, dugu viπe odjednog stoljeÊa.

ZahvaljujuÊi skijaπkim djelatnicima, u Hrvatskomπportskom muzeju saËuvan je niz fotografija kojesvjedoËe o objektima, opremi, transportu, natjecanjima idrugim dogaajima iz kojih se moæe proniknuti u nitrazvoja ovoga prekrasnog πporta. Takve fotografijenalazimo u zbirkama koje pripadaju Franji BuËaru, IviLipovπËaku, Anti i Mirku PandakoviÊu, Viktoru ©etini,Mladenu MaroviÊu i drugima.

Nakon pionirskih pothvata u razvoju skijanja uHrvatskoj pod vodstvom Franje BuËara i osnivanja prveskijaπke sekcije u Prvom hrvatskom sklizalaËkomdruπtvu 1894. godine, poËetkom XX. stoljeÊa postupnoje pao interes za tu πportsku granu. Skupu skijaπkuopremu mogli su nabaviti samo bogatiji graani.Meutim, s tadaπnjim skijama moglo se samo kretati posnijegu i eventualno spustiti niz neku blagu padinu.Skijanje je predstavljalo ne mali napor u kojem je bilomalo uæivanja. Novo povoljnije razdoblje u razvojuskijanja zapoËelo je 1908. Te se godine nameunarodnom skijaπkom natjecanju u »eπkoj istaknuozagrebaËki odvjetnik Janko pl. Wodwarka koji je bioredoviti gost Ëeπkih skijaπkih natjecanja. On je 9.veljaËe 1908. godine u mjestu Jilemnici nastupio na"prvenstvu zemalja Ëeπke krune", izvan konkurencije, ipobijedio u utrci na 10 km.

Meu propagatore skijaπkog πporta ukljuËila su se idva mlada πportaπa i πportska djelatnika, Ivo LipovπÊaki Ante PandakoviÊ. Pojavile su se i prve skijaπice -Katja Dean i Mary PandakoviÊ - KlaiÊ. Ivo LipovπÊak,koji je bio na Ëelu ski-sekcije HA©K-a, uspio je vrlobrzo pridobiti Ëlanove da se umjesto sanjkanja poËnubaviti skijanjem. Uz BuËara se pojavljuju i drugi mlaiskijaπi, koji sa suvremenijom opremom sa dva πtapaskijaju tehniËki mnogo bolje.

U to je vrijeme Medvednica za zimske πportove bilaneupotrebljiva.

Bila je obrasla gustom πumom, s malo puteva i bezpogodnih livada. Zbog toga su ZagrepËani izabralirelativno lako dostupne pitome padine Pleπivice, kaonajpogodnije za svoje aktivnosti. Meutim, to novo,tehniËki savrπenije skijanje, s mnogo veÊim brojempoklonika, u daljnjem je razvoju traæilo nove,prostranije i strmije terene sa sigurnijim i dugotrajnijimsnijegom. U Hrvatskoj, takva podruËja mogla su sepronaÊi jedino u Gorskom kotaru.

SPORTSKA FOTOGRAFIJA

1

2

3

4

Piπe Zdenko JajËeviÊ

Ljubitelji bijelih padina


1. Polaznici TeËaja za uËitelje gimnastike zimi 1894./95. na Cmroku

2. Rudolf Zigmundovski na Medvednici 1908. godine

3. Skijaπi HA©K-a uspinju se na Sljeme u sijeËnju 1911. godine

4. ZagrebaËki skijaπi na dræavnom prvenstvu u Bohinju 1923. godine

5. Skijaπi HA©K-a na Pleπivici 1914. godine

6. Start natjecatelja na prvom spustu na Medvednici 1933. godine

7. Skijaπko natjecanje Zlatni medvjed 1984. godine

8. Svjetski kup za skijaπice na Sljemenu 2006. godine

5

6

7 8


44

©to je sportska infrastruktura? Kome iËemu sluæi, od Ëega i kako nastaje?Tko je odræava i njome upravlja?

Sportske graevine su zgrade iureene vanjske povrπine (na tlu,snijegu, ledu, vodi ili zraku)namijenjene igri i zabavi, odmoru irekreaciji, odgoju i obrazovanju,sportskom vjeæbanju i natjecanju...Skup planiranih i izvedenih graevina(od igraliπta za naselja, vrtiÊe ili πkoledo boriliπta za meunarodna natjecanja),usklaen s potrebama, zahtjevima imoguÊnostima sredine Ëini kvalitetnumreæu javnih sportskih graevina ilipiramidu integralnog sustava sportskeinfrastrukture. Javna sportskainfrastruktura je dio komunalnogstandarda. Vrstom, kvalitetom,koliËinom i rasprostranjenoπÊu svjedoËio udjelu sporta i dokolice u civilizaciji ikulturi vlastite sredine, uvaæavanjujavnog interesa i o naËinu raspolaganjajavnim financijama.

Dogradnjom sportske infrastruktura uRepublici Hrvatskoj, nuæno je rijeπitiosnovne nedostatke: koliËina, kvaliteta irasprostranjenost ne zadovoljavajupotrebe i zahtjeve; tehnoloπkazastarjelost uzrokuje skupo odræavanje;nepostojanje suvremenih standarda tenerealni i nestruËni programi dovode dorealizacija iznad potreba i moguÊnostisredine; naslijee otuenog odluËivanja,megalomanija i diletantizam joπoptereÊuju naπe, osobito kapitalne,projekte i realizacije.

Prethodne definicije su opÊa mjestaciljeva i dijagnoza stanja. Kako dociljeva uz izbjegavanje neprilika?

Glavni investitor “puk”Uspjeh svakog projekta financiranog

javnim proraËunom ovisi o jasnoizraæenom javnom interesu, pretoËenomu kvalitetne i realne planove, provedeneuz kontrolu javnosti.

Piramidu sportske infrastrukture Ëinikvalitetna osnovica namijenjenaprimarnim potrebama s vrhom odrealnih i odræivih centara zanatjecateljski sport.

Iako nam je i osnovica nedovoljnakvalitetom i koliËinom, naËin izgradnjevrhunskih graevina upozorava izahtijeva promjene, veÊ i zbognesrazmjera utroπenih javnih sredstava ipostignutih rezultata.

Izgradnju za velika natjecanja pratiepidemija politiËke euforije,programske megalomanije te financijskei ekoloπke neodgovornosti. Nakonkratkotrajnih igara i otrjeænjenja, glavniinvestitor, “puk”, joπ dugo plaÊauzaludno odræavanje “bijelih slonova”dok zaËetnici megalomanije u praviluostaju anonimni i neduæni.

Mega-kapaciteti graeni za “velike”igre su, uz pretpostavku æivotnog vijekaod 50 godina, popunjeni samo 15 dana!Olimpijske graevine, Ëak i kada bi sesvake OI u sljedeÊih 50 godinaodræavale na istom mjestu, bile bi pune180 dana, a prazne ili poluprazne18.070 dana!

Sportska infrastruktura trebadoprinositi kvaliteti urbanog æivljenja, ane biti skup krupni otpad koji se nemoæe reciklirati.

Pouke iz Sydneya i Atene U Sydneyu je 2000. godine sagraena

najveÊa u svijetu koncentracijaolimpijske sportske infrastrukture.Danas je Olimpijski centar u HomebushBayu napuπten, uz izuzetak AquaticCentrea, olimpijskog plivaliπta.

Homebush je najskuplji svjetskiprimjer ignoriranja vaænostipostolimpijskog koriπtenja.

Planirano dokidanje sjeverne i juænetribine stadiona zbog usklaenja spostolimpijskom potrebom nije

provedeno. Naime, ni stadion niti cijeliolimpijski kompleks nisu gradupotrebni. Sydney ima dovoljnosvakodnevnih stadionskih kapaciteta naSydney Cricket Groundu u srcu grada.

Pokrajinska vlada i grad sadaraspisuju uzaludne natjeËaje zaalternativno koriπtenje Olimpijskogcentra koji se odræava iz javnih isponzorskih fondova uz velike gubitke,a sporadiËna sportska i druga zbivanjanisu posjeÊivana zbog dalekoatraktivnije ponude u srediπtu grada.Predlaæe se i ruπenje olimpijskogkompleksa uz izuzetak Aquatic centra ikonverzija u stambenu zonu.Olimpijsko selo postalo je stambenazona sumnjive kvalitete. Jedini ekoloπkiprojekt “OI Sydney 2000” bio jemontaæni stadion za odbojku na pijeskuna Bondi Beachu, koji je demontirannakon Igara.

Atensku vrlo sliËnu pouku opisala jekolegica GreguriÊ u Olimpu broj 17.

Pouka iz BarceloneDalekovidnom, kompleksnom i

mudrom planu urbane obnoveBarcelone, Olmpijske igre 1992. bile susamo katalizator. Izvrsno organiziraniplanerski, administrativni, financijski ioperativni sektori proveli su opseænureurbanizaciju u kojoj je olimpijskisportski kompleks stajao samo pet postoukupnih troπkova. Igre nisu ostavile“bijele slonove” niti mrtve zone,dapaËe, veÊina sportskih graevina joπ idanas je meu najposjeÊenijima i ugradu i u Kataloniji.

Pouka iz Münchena Najava Gradskog poglavarstva

Zagreba o angaæiranju münchenskogaktera pri “dovrπenju” maksimirskogstadiona obavezuje na podrobnijuanalizu.

SPORTSKA ARHITEKTURA

Olimpijske graevine, Ëak i kada bi se svake igre u sljedeÊih 50 godina odræavale naistom mjestu, bile bi pune 180 dana, a prazne ili poluprazne 18.070 dana!

Piπe Kreπimir Ivaniπ

Maksimirske igre


Osim nuæne reurbanizacije,München je 1972. godine trebaosvijetu prezentirati novu, demokratskuNjemaËku nasuprot onoj nacistiËkoj sIgara u Berlinu 1936. godine.München je, simboliËki, na mjestuodlagaliπta graevnog otpada odbombardiranja iz Drugog svjetskograta, izgradio Olympia park, natkriljenjedinstvenom arhitektonskom ikonstruktorskom πatorastommajstorijom Güntera Behnischa i FreiOtta. Danas, nakon 34 godine,Olympia park joπ je najposjeÊenijijavni prostor grada i najljepπiolimpijski kompleks u svijetu.

Nakon dobivanja Svjetskognogometnog prvenstva, FranzBeckenbauer je 1998. godinepredlagao ruπenje Olimpijskog, dakle iatletskog, stadiona i izgradnju novog,iskljuËivo nogometnog. Nakon glatkejavne odbijenice prijedloga svemoÊnog“Keisera Franza” uslijedio je sustavniprocesa izgradnje Allianz Arene,pouËan i indikativan, pogotovo nama.

Detaljan, prezentiran javnosti, usvojeni recenziran projektni program bio je sfinancijski atraktivnim pozivom upuÊenna 20 meunarodnih timova arhitekata iizvoaËa maksimalnog kredibiliteta.Autoritativni ocjenjivaËki sud suæavao jeizbor u Ëak Ëetiri faze sa 20 na 10 pa naπest autorskih grupa od kojih je traæenËak glavni projekt s detaljnimtroπkovnikom i ponudom! KonaËno jeizmeu dviju grupa izvedba povjerenaπvicarskim arhitektima Herzogu i deMeuronu.

Naglasak nije na rezultatu nego nastruËnoj pripremi, javnom nadmetanjuideja i ponuda i transparentnosti postupka.

Kako Zagreb koristi pouke Münchena?

Münchenskoj temeljitosti ipostupnosti zagrebaËko poglavarstvosuprotstavlja originalnu preËicu:maksimirski stadion Êe na raËunviπegodiπnjeg najma “dovrπiti”graevinska tvrtka koja je izvodilaAllianz Arenu!

Projektni program, nadmetanjearhitektonskih grupa, graevinarskonadmetanje cijenom, rokom, jamstvimai referencama te kompetentna struËnaprosudba cijelog procesa Zagrebu i

dalje nisu potrebni! Ni nakondugotrajnog, skupog i nedosljednoggraenja s poraznim rezultatom.

Procesi odluËivanja, planiranja iprovedbe usporedivi su u svih igara, odolimpijskih do seoskih, meutimdemokratski i struËni filtri su, ako sekoriste, vrlo efikasni.

Prije devet godina predlagao sam,naravno uzalud (u listovima “Banka” i“»ovjek i prostor”), provedbumeunarodnog natjeËaja za rjeπenje teneuralgiËne teme, na osnovikvalificiranog programa koji uvaæava idelikatni prostorni kontekst i realnikapacitet. Isto predlaæem i danas.

PostojeÊe graevinske posljediceskupog lutanja treba ukloniti.Usporedbe radi, za utroπeni iznos(koristim se srednjom vrijednoπÊu odnagaanih u medijima jer su toËnipodaci nedostupni javnosti), moglo seizgraditi oko 30 dvoranskih plivaliπtamodela ©ibenik ili oko 20 tipa»akovec, broj dvostruko veÊi od svihpostojeÊih plivaliπta u nas!

Æelim da ova analiza potakneraspravu o stanju duha i procesimaodluËivanja u naπoj, ponajprijezagrebaËkoj, sredini. Iako, na sreÊu,nemamo prilike za organizacijuolimpijskih igara, brojne i sve skuplje“igre” sa sportskom infrastrukturompovod su za ozbiljnu raspravu. Ciljhitnih i bitnih promjena postojeÊihmodela odluËivanja je utvrivanje izaπtita javnog interesa te planiranje,izgradnja i odræavanje usklaeni spotrebama i moguÊnostima.

45

Javna sportskainfrastruktura je dio

komunalnog standarda.Vrstom, kvalitetom,

koliËinom irasprostranjenoπÊu svjedoËio udjelu sporta i dokolice ucivilizaciji i kulturi vlastitesredine, uvaæavanju javnog

interesa i o naËinuraspolaganja javnim

financijama


46

Piπe Darija OmrËen

TERMINOLOGIJA SPORTA: SemantiËka analiza pojma sport

Branko CikatiÊ

Igra, zabava iposao©port nisu samo rezultati, on je diokulture, naËin æivota, izraæavanja. Biti fitznaËi biti svjestan uloge tjelovjeæbe kojuona ima kako na fiziËko, tako i napsihiËko zdravlje. Biti fit znaËi imati znanjekoje se danas smatra dijelom odreenerazine obrazovanja

©port je oduvijek bio diodruπtvenih kretanja. Vrlo Ëestonismo ni svjesni da je on od

samih poËetaka ljudske civilizacijeugraen u svijest ljudi. Jedna odnjegovih semantiËkih odrednica je ikretanje, a kretanje je metafora æivota,te je tako u pelaπkome mitu o stvaranjusvijeta Eurinoma, boæica svih stvari,plesala na morskim valovimapokrenuvπi tako vjetar koji joj seuËinio pogodnim za poËetak stvaranjasvijeta (Graves, 2003, 19).

Agonistika - starogrËki πport

Poznati ameriËki antropolog ConradPh. Kottak kaæe (2000.) da sukulturoloπke snage te koje oblikujuljudsku biologiju, odnosno da jekultura ta koja je kljuË okolinskih silaπto odreuju rast i razvoj ljudskogtijela - kulturoloπka tradicijapromovira odreene aktivnosti isposobnosti i postavlja standardefiziËkog dobrostanja - fiziËkeaktivnosti, ukljuËujuÊi i one πportske,

koje su pod utjecajem kulture, pomaæuizgraditi tijelo. U staroj je GrËkojtjelesni odgoj bio podijeljen nagimnastiku i agonistiku. Potonja jepodrazumijevala razne varijantevjeæbanja Ëiji je cilj bio postizanjerezultata tijekom natjecanja. UgrËkome jeziku agon je oznaËavao,dakle, nadmetanje. Meutim, uz tu jerijeË postojala i rijeË âthlos, koja jetakoer znaËila natjecanje - atletika jepodrazumijevala gimnastiËka ikonjiËka natjecanja (Beyer, 1987:42).Od otprilike 500. godine prije Kristanadalje naziv atlet se koristio za svekoji su se kroz dugaËak i strukturirantrening pripremali za atletske agonekoji su ukljuËivali borilaËke, trkaËke ibacaËke discipline (Beyer, 1987:70).

Pojam gimnastika opet sejavlja u renesansi

©port i πportska natjecanja su, dakle,prolazili razne promjene. Primjerice,rimski car Theodosius I. godine 393.poslije Krista ukinuo je olimpijske igresmatrajuÊi ih, u skladu s tadaπnjim

uvjerenjima krπÊanstva kojemu je isam pripadao, poganskimaktivnostima. Naziv se gimnastikanakon doba Antike ponovo poËinjekoristiti tek u renesansi (Renson,2002.) i predstavlja prijelaz premastvaranju i uporabi novoga naziva,kineziologija (cinésiologie), koji Êe seu 19. stoljeÊu poËeti koristiti zaoznaËavanje “znanosti o kretanju injezine povezanosti s obrazovanjem,higijenom i terapijom” (Prot, 1997.;Renson, 2000.; Renson, 2002.). Uistome se stoljeÊu u Engleskoj iFrancuskoj razvija koncept πporta uonom znaËenju u kakvome gashvaÊamo danas.

RazliËit odnos druπtvaspram tjelovjeæbe i πporta

©port, meutim, nisu samo rezultati -on je dio kulture, on je naËin æivota,naËin izraæavanja. Biti fit znaËi bitisvjestan uloge tjelovjeæbe koju onaima kako na fiziËko, tako i na psihiËkozdravlje. Biti fit znaËi imati znanjekoje se danas smatra dijelom odreene


47

razine obrazovanja. Imidæ tijela danasnije sinonim za ljepotu, nego zanjegovu sposobnost i funkcionalnost -to je odraz naπega stava prema svijetukoji nas okruæuje. Odnos prematjelovjeæbi i πportu uveliko je odreenstavovima u druπtvu. Kottak opisujekako se u Sjedinjenim AmeriËkimDræavama djevojke potiËu natjelovjeæbu i sudjelovanje u πportskimaktivnostima - cilj je biti u formi, ali ibiti vitak, iako se danas u znanstvenimkrugovima raspravlja o tome da vitkosti dobra forma nisu nuænokomplementarni pojmovi. Na primjer,Blake i suradnici za tipiËan opis osobekoja je u formi koriste rijeËi poputsnaæan, mrπav i miπiÊav (Blake, Milleri Brown, 2000.), ali istodobno navode iraspravu Barlowa i suradnika o tomemoæe li osoba imati prekomjernutjelesnu teæinu, a ipak biti fit.

Androgeni imidæ æenskog tijela,meutim, nije popularan u svimkulturama. Tako Kottak opisuje(2000.) da se u Brazilu tolerira viπemasnoga tkiva na tijelu te da se æene ubrazilskome druπtvu ne potiËu tolikona πportske aktivnosti kao πto je tosluËaj u ameriËkom druπtvu - dovoljnaje usporedba broja ameriËkih ibrazilskih πportaπica koje sudjeluju,primjerice, u meunarodnim atletskimi plivaËkim natjecanjima.

©portski pojmovi sastavni dio svakodnevnekomunikacije

©port i tjelovjeæba se ne ogledajusamo u imidæu tijela - oni su postali idijelom svakodnevne jeziËnekomunikacije. RijeËi poput teretana,fitnes ili tjelesno vjeæbanje dio su

svakodnevnog diskursa. Kada smopretjerali s poslom treba malo stati naloptu, kada netko ne poπtuje pravilaigre u bilo kakvoj komunikaciji moæedobiti crveni karton, u autu smo kadasmo indisponirani, a svakome u æivotutreba odskoËna daska da bi zapoËeoneπto novo. Nije dobro raditi pogreπkeu koracima, a cilj je svake poslovneaktivnosti biti prva liga. Razvojtrgovine je donio konkurenciju natræiπtu - kvaliteta nekoga proizvodapredmetom je nadmetanja konkurenataËiji je cilj pridobiti πto viπe kupaca.Kada shvatimo da gubimo bitkuvrijeme je da bacimo ruËnik u ring.Æivot je utakmica, a utakmica je,naravno, nadmetanje. A nadmetanje jeigra (Huizinga, 1970:71). I ples je igra.Ples je i naËin komunikacije - on jesredstvo izraæavanja. Platon je smatraoda je ples boæanskog podrijetla(Chevalier i Gheerbrant, 1983:514),dok ga je Aristotel usporeivao spoezijom (History of dance, 2005.).Igra je i zabava, a zabava je jedno odobiljeæja πporta (McPherson, Curtis iLoy, 1989:15).

Veza izmeu novca i πporta©port danas, meutim, ima i drugu

funkciju - on je postao veliki business.Od njega se oËekuje ne samoekonomska dobit za πportaπa, nego i zaniz onih koji su na razne naËinepovezani sa πportom i πportskimnatjecanjima - treneri, sponzori,televizijske kuÊe itd. Ljudi koji suorganizirali olimpijski pokret u 19.stoljeÊu i sponzorirali moderneolimpijske igre nisu bili iz siromaπnihradniËkih slojeva. To su bili bogatiaristokrati koji su svoju moÊ iskoristilida bi etablirali definiciju amatera koja

je privilegirala πportaπe iz bogatihsredina (Coakley, 2003:327). Ta svezaizmeu novca i πporta postoji i danas -vrlo su rijetki sluËajevi uspjeπnihπportaπa iza kojih ne stoji financijskapomoÊ okoline s jedne strane, a sdruge, oko gotovo svakog uspjeπnogπportaπa stvara se krug financijskizainteresiranih subjekata. ©port je igra,on je i zabava, ali i veliki posao.Meutim, s druge strane, maknemo lipogled s pozornice velikih πportskihuspjeha, i obratimo li paænju naobiËnog Ëovjeka neπportaπa, onda jenezaobilazno spomenuti da je danasviπe nego ikada tjelovjeæba postalaistoznaËnicom modernoga naËinaæivljenja u kojemu Ëovjek nastoje zasebe uËiniti neπto dobro, neπtokreativno.

Literatura:Beyer, E. (1987.). Wörterbuch der

Sportwissenschaft. Deutsch, Englisch, Französisch.Dictionary of Sport Science. German. English.French. Dictionnaire des Sciences du Sport.Allemand. Anglais. Français. (str. 42, 70)Schorndorf: Verlag Karl Hofmann.

Blake, A., Miller, & W. C., Brown, D. A.(2000.). Adiposity does not hinder the fitnessresponse to exercise training in obese women, TheJournal of Sports Medicine and Physical Fitness,40(2): 170-177.

Chevalier, J., & Gheerbrant, A. (1983.). RjeËniksimbola. Mitovi, sni, obiËaji, geste, oblici, likovi,boje, brojevi. (str. 514). Zagreb: Nakladni zavodMatice Hrvatske.

Coakley, J. (2003.). Sports in society: issues andcontroversies. (str. 327). Osmo izdanje,International edition. Boston: McGraw Hill HigherEducation.

Graves, R. (2003.). GrËki mitovi. (str. 19).Zagreb: Biblioteka Mitologica, Knjiga 9, LDKpromet.

History of dance. (2005.).http://en.wikipedia.org/wiki/History_of_dance,30.11.2005.

Huizinga, J. (1970.). Homo ludens. O podrijetlukulture u igri. (str. 71). Zagreb: Matica Hrvatska.

Kottak, C. P. (2000.). Anthropology. Theexploration of human diversity. Boston: McGraw-Hill HigherEducation.

McPherson, B. D., Curtis, J. E., & Loy, J. W.(1989.). The social significance of sport. Anintroduction to the sociology of sport. (str. 15).Champaign: Human Kinetics Books.

Prot, F. (1997.). Nicolas Dally: life and work(1795. - 1865.). U D. MilanoviÊ (ur.) Zbornik 1.meunarodne znanstvene konferencije okineziologiji 'Kineziologija - sadaπnjost ibuduÊnost', Dubrovnik, 25. - 28. rujna, 1997., (str.13-17). Zagreb: Fakultet za fiziËku kulturuSveuËiliπta u Zagrebu.

Renson, R. (2000.). New insights in thebiography and scientific background of NicolasDally (1795. - 1862.), father of kinesiology(1857.), Kinesiology, 32 (1): 5-14.

Renson, R. (2002.). Kinesiologists: raiders ofthe lost paradigm? Kinesiology, 34 (2): 210-221.

Ê


Svi oni koji su uæivo gledali nekisportski dogaaj, sloæit Êe se da,bez obzira na prednosti

atmosfere i ambijenta, sam prizordjeluje mnogo uvjerljivije gledan naekranu. Kada gledamo te kadrove ukrupnom planu, bez drugih prizorakoji nam odvlaËe paænju,koncentrirani iskljuËivo na njih,dogaaji na ekranu postaju“stvarniji od æivota”.

Filmske kamere prvi put na OI 1900.

Sport i film su od samih poËetakatoliko dobro funkcionirali zajedno daje iz danaπnje perspektive gotovoteπko povjerovati kako ne postojifilmski zapis s I. olimpijskih igara uAteni 1896. godine. Meutim,filmske su kamere veÊ snimaledogaanja na II. olimpijskim igrama1900. u Parizu. Ideja o sluæbenomfilmu o olimpijskim igrama javlja setek 1938. godine. Ipak, veÊ dvijegodine ranije, na Olimpijskim igramau Berlinu, snimljena je Olympia,arhetipski sportski dokumentarni filmnjemaËke redateljice LeniRiefenstahl. Diskusije o tom filmukao dijelu nacistiËke propagande trajusve do danas, iako je nedvojbeno da

su dogaanja na tim igrama prikazanakrajnje objektivno. Redateljica se Ëaksuprotstavila nacistiËkom ministrupropagande Josephu Goebbelsu koji jetraæio da se iz filma izbace Jesse Owensi Ralph Metcalfe, jer su ti crnoputisprinteri negirali nacistiËku teoriju onadmoÊi arijevske rase. Savrπenimnizanjem scena najuzbudljivijih

sportskih trenutaka, uz glazbu inaraciju, Leni Riefenstahl je uspjelakreirati film koji je postao paradigmaprikazivanja sporta na ekranu. FilmOlympia je 1938. godine osvojio GrandPrix na Meunarodnom filmskomfestivalu u Veneciji, gdje je ukonkurenciji bio i film Walta DisneyjaSnjeguljica i sedam patuljaka.

Poznati redatelji reæiralifilmove o OI

Osim filma Leni Riefenstahl,najpoznatiji filmovi o olimpijskimigrama su Slava sporta, koji pokazujedogaaje na XIV. igrama u Londonu1948. godine i film Vizija osmorice oXX. olimpijskim igrama u Münchenu1972. godine. Taj se film sastoji odosam zasebnih filmova razliËitihredatelja, meu kojima su i Milos

Filmovi o olimpijskim igrama su mnogo viπe odfaktografskog izvjeπtavanja. To je priËa o pobjedi iporazu, fiziËkom postignuÊu i sportskoj inteligenciji,slobodi i ustrajnosti, prijateljstvu i suparniπtvu

Piπe Ana PopovËiÊ

UMJETNOST I SPORT Olimpijske igre na ekranu

ljudskom tijelu i Himna

48

1936. 1948.


Forman i Kon Ichikawa. Nadalje, tu jei Bijela stijena, film Tonyja Maylama oXII. zimskim olimpijskim igrama uInnsbrucku 1976. i odliËan filmMaraton, Carlosa Saure o XXV.olimpijskim igrama u Barceloni 1992.godine.

Bud Greenspan, moæda najpoznatijikroniËar olimpijskih igara, snimio je

©esnaest dana slave o Igrama u LosAngelesu 1984., a pratio je iolimpijske igre u Calgaryju (1988.),Seoulu (1988.), Barceloni (1992.) iLillehammeru (1994.). Poznati su ifilmovi o zimskim olimpijskimigrama u Grenobleu (1968.), SnjegoviGrenoblea Jacquesa Ertauda i Jean-Jacquesa Languepina i Trinaest danau Francuskoj Claudea Leloucha.Svakako treba spomenuti i film NoÊobasjana suncem Patrica Segala oparaolimpijskim igrama u Arnhemu1980. godine. Filmovi o olimpijskimigrama su mnogo viπe odfaktografskog izvjeπtavanja. To jepriËa o pobjedi i porazu, fiziËkompostignuÊu i sportskoj inteligenciji,slobodi i ustrajnosti, prijateljstvu isuparniπtvu, himna ljudskom tijelu iduhu.

Prvi televizijski prijenosi

KljuËna veza izmeu olimpijskihigara i televizije, dogodila sepoËetkom 60ih, upotrebom satelita.Olimpijske igre su i prije toga bile"pokrivene" i na televiziji. To je prviputa bilo na OI u Berlinu 1936., aliprijenos nije bio direktan. U trenutkukada se sportski dogaaj prikazivaona ekranu, svi su veÊ znali ishod, papravog uzbuenja nije bilo. Prvidirektan prijenos sa olimpijskih igarabio je iz Tokyja 1964. godine. Svremenom je televizija nepovratnopromijenila iskustvo gledanja sporta.Osim toga, televizija viπe ne prenosisamo sportski dogaaj veÊ je postaladio tog dogaaja. Prijenos iponavljanje usporene snimke kljuËnogtrenutka, statistiËki podaci, komentari,diskusije, debate i analize, sve je topovezano u cjelinu.

Suvremeni TV prijenosiZa veÊinu ljubitelja sporta,

najzanimljiviji dio televizijskogprograma u veljaËi 2006. godine bilesu XX. zimske olimpijske igre uTorinu. Svi koji nisu mogli osobnoprisustvovati natjecanjima mogli su ihgledati iz svojih domova. ©toviπe,danas, za razliku od prije desetakgodina, svaka televizijska kuÊa moæe

izabrati sportove i prijenose koje Êeemitirati i individualizirati svojeizvjeπtavanje. Nacionalne televizijskekuÊe mogu se usredotoËiti na izvedbesvojih natjecatelja i dopunjavati ihintervjuima. Ipak, te prednosti bi setrebale koristiti u pravom olimpijskomduhu i izbjeÊi iskljuËivo nacionalnipogled na dogaanja. Upravo je to bioglavni problem prijenosa sovogodiπnjih ZOI na Hrvatskojteleviziji. Sudjelovanje naπih sportaπajoπ bi nas se viπe dojmilo da smo ihimali priliku pratiti u kontekstu veÊegbroja prijenosa drugih sportova. Bezolimpijske aure, izolirani nastupinaπih natjecatelja nisu bitno razliËitiod bilo kojeg drugog natjecanja, naprimjer svjetskog kupa. VeÊ je danasizvjesno da Êe razvojem digitalnetelevizije u vrlo skoroj buduÊnostisvakom gledatelju biti omoguÊeno dasam izabere program koji æeli gledati,pa Êe zapravo biti urednik.

»vrsta veza izmeu olimpijskihigara i televizije oËituje se i uastronomskim ciframa koje seisplaÊuju za televizijska prava i taËinjenica je bitno, ako ne i presudnoutjecala na to da su igre postaleozbiljan biznis. Izjava PeteraDiamonda iz televizijske kuÊe NBC tonajbolje ilustrira: "Olimpijske igre sujednostavno najveÊi show nateleviziji. Niπta se sa njima ne moæeusporediti".

duhuPrvitelevizijskiprijenos sa OI1936.

49

1984.


UnazoËnosti predsjednikaRepublike Stjepana MesiÊa,brojnih hrvatskih politiËkih

uglednika, sportskih, javnihduænosnika i gospodarstvenika tedomaÊina sveËanosti, predsjednikaHrvatskog olimpijskog odbora mr.sc. Zlatka Mateπu i glavnog tajnikaJosipa »opa, u zagrebaËkojKoncertnoj dvorani VatroslavaLisinskog 16. sijeËnja obiljeæen jeVeliki dan hrvatskog sporta i

U osam kategorija za naslove najuspjeπnijihkonkuriralo je viπe od 70 kandidata i 20 nacionalnihreprezentacija i ekipa koji su u proπloj godinisudjelovali na 345 meunarodnih natjecanja svjetskei regionalne razine

Piπe Radica Jurkin

SVE»ANOST ZA NAJBOLJE

Veliki dans najuspjeπnijima

Ministar Dragan Primorac,potpredsjednica Vlade Jadranka

Kosor, predsjednik dræave StjepanMesiÊ, predsjednik HOO-a Zlatko

Mateπa i Æeljko Mataja


proglaπeni najuspjeπniji sportaπi iekipe u iznimno bogatoj sportskoj2005. U osam kategorija za naslovenajuspjeπnijih konkuriralo je viπe od70 kandidata i 20 nacionalnihreprezentacija i ekipa koji su uproπloj godini sudjelovali na 345meunarodnih natjecanja svjetske iregionalne razine.

nn Najuspjeπnijom sportaπicom2005. godine proglaπena jeolimpijka i alpska skijaπica JanicaKosteliÊ s tri pobjede (slalom, spusti kombinacija) na Svjetskomprvenstvu i 2. mjestom ukupno uSvjetskom kupu. Najuspjeπnijisportaπ je tenisaË Ivan LjubiËiÊ kojije s hrvatskom momËadi osvojioDavisov kup i bio 9. na ATP rang-listi. Najuspjeπnija hrvatska muπkasportska ekipa prema ocjenistruËnog savjeta HOO-a je hrvatskateniska reprezentacija (sËetvorkom Mario AnËiÊ, GoranIvaniπeviÊ, Ivo KarloviÊ i IvanLjubiËiÊ), dok je najuspjeπnijomæenskom sportskom ekipomproglaπena hrvatska stolnoteniskareprezentacija (Andrea Bakula,Tamara Boroπ, Sandra PaoviÊ iCornelia Vaida) sa 2. mjestom naEuropskom prvenstvu.

nn Najuspjeπnijom ekipom sportaπa sinvaliditetom u 2005. godiniproglaπena je hrvatska rukometnareprezentacija gluhih koja jeosvojila prvo mjesta naOlimpijskim igrama gluhih. Unjenom su sastavu Davor BareπiÊ,Mario BaπiÊ, Goran »ehiÊ, BorisGramnjak, Edin HaviÊ, Pero JukiÊ,Sabahudin JusiÊ, Toni Kerum,Damir LomËariÊ, Oliver LuπiÊ,Davor Maæuran, Angel Numovski,Ivan PajiÊ, Dejan ©agovac, Darko©vec te kapetan Mario LuπiÊ

nn NajveÊim nadama, sportaπicamaod kojih hrvatski sport rezultate tekoËekuje, ocjenjene su atletiËarkaDanijela GrgiÊ koja je na 400 mosvojila 2. mjesto na Svjetskomjuniorskom prvenstvu te karatisticaPetra NaranËa koja je u kategorijido 60 kg osvojila 3. mjesto naSvjetskom juniorskom prvenstvu.Od brojnih nominiranih u muπkoj

konkurenciji sportaπi - najveÊe nadehrvatskog sporta su ËlanovijedriliËarske posade ©ime Fantela iIgor MareniÊ, s 1. mjestom naSvjetskom juniorskom prvenstvu,tenisaË Marin »iliÊ s osvojenimRoland Garrosom, te atletiËarÆeljko Vincek s 1. mjestom naEuropskom juniorskom prvenstvu udisciplini 400 m.

nn Najuspjeπniji promicateljiHrvatske u svijetu je hrvatskanogometna reprezentacija koja je2005. godine bez poraza u 10kvalifikacijskih utakmica izborilaodlazak na Svjetsko prvenstvo 2006.u NjemaËkoj. Stoga Êe, kaosudionici svjetskog nogometnog

medijskog spektakla, nogometaπisvoju misiju promicanja Hrvatske ihrvatskoga sporta nastaviti i u 2006.godini. Sastav nogometnereprezentacije - najuspjeπnijihpromicatelja Hrvatske 2005:Tomislav Butina, Joseph AntonyDidulica, Stipe Pletikosa, Josip©imuniÊ, Dario ©imiÊ, RobertKovaË, Niko KovaË, Stjepan Tomas,Darijo Srna, Igor Tudor, MarkoBabiÊ, Niko KranjËar, Dado Prπo,Ivica OliÊ, Boπko Balaban, JuricaVranjeπ, IvanBoπnjak, Mario TokiÊ,Ivan Leko, Jerko Leko, Eduardo DaSilva, Antony ©eriÊ, Ivan KlasniÊ iizbornik Zlatko KranjËar

nn Najuspjeπnijim trenerom u 2005.godini proglaπen je Nikola PiliÊ,

51

‹

Predsjednik Zlatko Mateπa i glavni tajnik HOO-a Josip »op


52

izbornik i trener hrvatske teniskereprezentacije osvajaËe Davisovakupa. Njemu su konkurirali AnteKosteliÊ (skijanje), Pero TadiÊ(boks), Lino »ervar (rukomet), IvanIvanËiÊ (atletika) i Vladimir Cvjetan(karate).

nn Na sveËanosti Velikog danauruËena je i nagrada Meunarodnogolimpijskog odbora “Sport i fair-play” i nagrada HOO-a za “Fair-play” koje je dobio mladi hrvatskitenisaË Deni Æmak.

nn Posebna priznanja HOO-a zadoprinos promicanju sportskogstvaralaπtva dobili su RadiπaMladenoviÊ, legendarni majstorsportske fotografije, i VeljkoRogoπiÊ, najuspjeπniji svjetskiplivaËki maratonac svih vremena.

nn Prestiænu Nagradu Hrvatskogolimpijskog odbora koja nosi nazivjednog od najtrofejnijih hrvatskiholimpijaca - MATIJA LJUBEK za2005. godinu, odlukomOcjenjivaËkog suda (na Ëelu sdopredsjednikom HOO-a i uglednimolimpijcem StojkomVrankoviÊem, uz ËlanoveTomislavom ©epecom,Katicom Ileπ,Dinkom Vuletom,Biserkom Permante uz dva zamjenskaËlana, Antu Æaju iBranka Zorka) zaizniman doprinos razvojuhrvatskog sporta iolimpizma dobili su:MarinkoMikulandra,jedriliËar i sportskiduænosnik izDubrovnika, MirkoNovosel, koπarkaπkitrener i sportskiduænosnik izZagreba, VladimirJankoviÊ,odbojkaπkitrener i kinezioloπki struËnjak izZagreba, Damir KovaËiÊ, trener isportski duænosnik dizanja utega izOsijeka, te StreljaËko druπtvoDalmacijacement iz Solina, koje usvojim redovima ima brojnehrvatske reprezentativce i osvajaËemedalja na svjetskim i europskimprvenstvima.

1

2

3

4

‹


Kapetan nauspjeπnijereprezentacije πportaπa sinvaliditetom, Mario LuπiÊ

Radiπa MladenoviÊ i VeljkoRogoπiÊ, dobitniciposebnog priznanja HOO-a

Cornelia Vaida, AndreaBakula i Tamara Boroπ sizbornikom NevenomCegnarom (lijevo) iËlanicom VijeÊa MoranomPalikoviÊ-Gruden

1

2

3

4

5

5

6

7

Petra NaranËa i DanijelaGrgiÊ najveÊe sportskenade - sportaπice

Dobitnici nagrade MatijaLjubek za 2005: SiniπaVitez, Vladimir JankoviÊ,Mirko Novosel, DamirKovaËiÊ i MarinkoMikulandra

Mlade nade hrvatskogπporta jedriliËari IgorMareniÊ i ©ime Fantela sDankom RadiÊem,Ëlanom VijeÊa HOO-a

Marin »iliÊ, ©imeFantela i Igor MareniÊnajveÊe sportske nade -sportaπi

6

7


54

Basketball je imekoπarka dobio uZagrebu

Od naziva dozvijezda

Pet poglavlja knjigepredstavlja pettematskih cjelina kojedaju povijesni pregledrazvoja koπarke uZagrebu, ulogupojedinaca i klubova

Glavni urednik KrunoSaboliÊ i izvrπni

urednik Jovan Kosijerokupili su grupu autorakoji su svojim znanjempridonijeli nastanku knjige“Basketball je ime koπarka

dobio u Zagrebu”.Koπarka je sport koji jenastao u proπlom stoljeÊu ivrlo brzo se proπiriocijelim svijetom. NiHrvatska nije izuzetak, ikod nas se posljednjihπezdesetak godina koπarkaudomaÊila kao jedan odsportova koji se igra oddvoriπta i πkolskih dvoranado koπarkaπkih centara.

Pet poglavlja knjigepredstavlja pet tematskihcjelina koje daju povijesnipregled razvoja koπarke uZagrebu, ulogu pojedinacai klubova. Prvo poglavljeje povijesni prikaznastanka igre i prvihpravila koje je postavioJames Naismith. SljedeÊepoglavlje posveÊeno jerazvoju koπarke uHrvatskoj, posebno uZagrebu. Opisane su ulogekoje su u razvoju koπarke

u Hrvatskoj imali Hrvatskisokol, Izidor Krπnjavi,Franjo BuËar, pa sve doCibone i Croatije, a sve jebogato ilustriranofotografijama idokumentimaprikupljenim za potrebeknjige.

Ukupno 19 pojedinacapredstavljeno je upoglavlju pod nazivom“ZagrebaËka dvoranaslave”: Milan Kobali,Lucijan KovaËiÊ, ZulejkaStefanini, VladimirJankoviÊ, Marijan Maræan,Ivan ArapoviÊ “Arap”,Zvonimir NeferoviÊ“Nef”, Zorko CvetkoviÊ,Ivan ©afar, BranimirVolfer, Marijan PasariÊ,Mirko Novosel, RuæicaMeglaj Rimac, NikolaPleÊaπ, Kreπimir ∆osiÊ,Draæen PetroviÊ, Koraljka“Korie” Hlede, ÆeljkoCindriÊ i Stjepan MiroslavSoboËan.

Posebno poglavljeposveÊeno je ljudima itrenucima koji suzagrebaËku koπarku Ëiniliprepoznatljivom,trenerima, sucima,lijeËnicima, novinarima,estradnim zvijezdama,Bukureπtu '46.,Eurobasketu '61., Zagrebui NBA, Zagrebu '87. i 89.itd.

I na kraju poglavljeZagrebaËka koπarka ubrojkama. Predstavljen jeKoπarkaπki savez Zagrebai svi zagrebaËki klubovi,klupski rezultati,reprezentacijska natjecanjau kojima su nastupilizagrebaËki sudionici inastupi za reprezentacijuHrvatske.

Knjiga je veliËine21,5cmx30,5 na 284stranice. Prvo izdanje nijeu prodaji.

PUBLICISTIKA

TajneplemenitevjeπtineSve o najveÊimsvjetskim i domaÊimnatjecanjima,osvajaËima medalja imnogim zanimljivostimaiz amaterskog iprofesionalnog boksa uknjizi “©ampionihrvatskog i svjetskogboksa” autoraZvonimira BuπiÊa

Pod pokroviteljstvomHrvatskog olimpijskog

odbora i u suradnji saHrvatskim πportskimmuzejom, izdana je knjiga“©ampioni hrvatskog isvjetskog boksa”Zvonimira BuπiÊa. Uprvom dijelu knjige autorse bavi povijesnimrazvojem boksa u nas i usvijetu. Opisana su i svavaænija dogaanja do 1988.godine. Detaljno je opisanoπakanje od starihcivilizacija, Asira, Krete,Stare GrËke i Rima,srednjeg vijeka do boksakao modernog πporta uEngleskoj poËetkom XVIII.stoljeÊa.

U dokumentarnom dijeluzapisana su imena svihosvajaËa medalja naolimpijskim igrama,svjetskim i europskimprvenstvima, svjetskomkupu i svim sluæbenimdomaÊim natjecanjima. Tusu i imena najboljihhrvatskih boksaËa, te

Piπe Milena DragiπiÊ

Piπe Denis Vazdar


55

najboljih profesionalacateπke kategorije od JohnaSullivana doMuhammada Alija, kao iniz zanimljivosti izamaterskog iprofesionalnog boksa.

Tekst je pisan jasno isaæeto, popularno, sbeskrajnom ljubaviprema dogaajima, ukojima je autor i samzduπno sudjelovao.

RijeË je o dragocjenojknjizi, ne samo za boks,nego i za fiziËku kulturu,a joπ viπe za naraπtajekoji Êe zavoljeti boks iborilaËki πport. Ovajbogato ilustrirani rukopisdobro Êe doÊi mladimgeneracijama da nauËe,zavole i bolje upoznajuplemenitu vjeπtinu.

Knjiga ima 480stranica, 520 fotografijadjelomiËno u boji i naenciklopedijskomformatu. Moæe senabaviti kod autoraZvonimira BuπiÊa pocijeni od 260 kn.Informacije na telefon:01/37 40 273.

Hrvatskonogometnopredstavniπtvo1940. - 2005.

Oni suobiljeæili naπnogometNajveÊi dio knjige, i utome je njenadokumentacijskavrijednost, su podacivezani uz nastuphrvatske nogometnereprezentacije od 2. travnja 1940. do12. listopada 2005. godine

Pratiti nacionalnupovijest jednog sporta

teæak je i mukotrpan, ali iradostan rad. To je upravoono πto je Ëinio MarijanRogiÊ, novinar i publicist,u knjizi Hrvatskonogometno predstavniπtvo1940. - 2005. godine.

RogiÊ na poËetku knjigepiπe o Ëetiri vaæneskupπtine Hrvatskognogometnog saveza:utemeljiteljskoj 1912.,obnoviteljskoj 1939.,skupπtini razdruæivanja1991. i aktualnoj skupπtini2002. - 2005. Za svaku odskupπtina autor ispisujeimena duænosnika teodrednice rada koje suusvojene tijekomzasjedanja.

©ezdesetak stranica knjigeRogiÊ posveÊujepojedincima koji su, premanjegovom miπljenju,obiljeæili nogometnostoljeÊe. Prof. dr. MilovanaZoriËiÊa, dr. Ivu KraljeviÊa

i Vlatka MarkoviÊapredstavlja kaonajznaËajnije predsjednike,a Miroslava ∆iruBlaæeviÊa, Tomislava IviÊai Luku Kaliternu kaotrenere koji su svojimdjelovanjem u nacionalnimmomËadima ostavilinajviπe traga. Svaki sportima svoja pravila zapoπtivanje kojih suzaduæeni suci, a uHrvatskoj su premaRogiÊu, tri suca koja su seposebno iskazala na tompodruËju: dr. Milan Graf,Antun MlinariÊ i LeoLemπiÊ. Rudolf Sabljak,Ante PavloviÊ i ZorislavSrebriÊ svojimdjelovanjem u nogometuizdvojeni su kao primjerljudi koji su takoer vaæni.I novinarskoj struci se diviRogiÊ, a prema njegovommiπljenju, tri su se peraizdvojila - dr. Jerko ©imiÊ,Piπe Milena DragiπiÊ

Zvone Mornar i ZvonimirMagdiÊ Amigo.

Ipak, najveÊi dio knjige, iu tome je njenadokumentacijskavrijednost, su podacivezani uz nastup hrvatskenogometne reprezentacije.Navedeni su podaci omjestu, sucima, strijelcima,sastavima na svimutakmicama od 2. travnja1940. do 12. listopada2005. godine.

Knjiga je veliËine14,50x20,50 cm i ima 432stranice. StruËnu recenzijusu napravili prof. dr. sc.Ivan »izmiÊ i prof. AntunToni PetriÊ. Knjiga jeizdana u vlastitoj nakladiautora, a po cijeni od 100kuna moæe ju se nabavitina telefon 01/2361555, kodautora u Hrvatskomnogometnom savezu.


56

nn Program vrijedan 101,5 milijuna kuna Uz dva amandmana nacionalnih sportskih saveza, Skupπtina Hr-

vatskog olimpijskog odbora je, na redovnoj sjednici u prosincu2005. godine u zagrebaËkom hotelu Panorama, prihvatila prijedlogprograma javnih potreba u sportu dræavne razine i proraËun HOO-a za 2006. godinu. Program 'teæak' 101,5 milijuna kuna bit Êe po-kriven najveÊim postotkom iz hrvatske lutrije (46) i marketinπkeaktivnosti (15), te priËuve za Zimske olimpijske igre Torino 2006.Udio dræave u ovom programu iznosi 36 milijuna kuna.

nn Imenovana treÊa Ëlanica VijeÊa TreÊom Ëlanicom u VijeÊu, SkupπtinaHOO-a je u prosincu 2005. godine je-dnoglasno imenovala Zvjezdanu Tu-ma-Pavlov iz Osijeka. Zvjezdana Tu-ma-Pavlov predstavnica je Zajednicesportova OsjeËko-baranjske æupanije uSkupπtini HOO-a, a donedavno je bilaËlanica Nadzornog odbora HOO-a.

nn HPS i HKS pridruæeni ËlanoviSa statusom pridruæenog Ëlana, od prosinca 2005. godine, novi

su Ëlanovi HOO-a Hrvatski pikado savez (HPS) sa sjediπtem u Za-grebu, KoledineËka 3 (www.hps-dart.hr) i Hrvatski kasaËki savez(HKS), takoer sa sjediπtem u Zagreba, Radoslava Cimermana 5.Njihovi predstavnici u Skupπtini HOO-a, ujedno i predsjednici sa-veza, su Branko ©ubiÊ (HPK) i Stjepan BagiÊ (HKS).

nn Magma nova Ëlanica POOL-a Ugovorom o sponzorstvu u vrijednosti Ëetiri milijuna kuna do

2008. godine, HOO-u se pridruæila nova Ëlanica POOL-a, tvrtkaMagma iz Zagreba, Ëija je sportska oprema North Spirit postalasluæbena oprema hrvatskih olimpijaca. Prvo javno i uspjeπno pred-stavljanje sportske kolekcije modernog dizajna i vizualnog identi-teta odjeÊe tvrtka Magma imala je za nastupa hrvatskih sportaπa naMI Almerija 2005.

nn T-Hrvatski Telekom zlatni partner HOO-a Hrvatski olimpijski odbor i dosadaπnji zlatni sponzor T-Hrvatski

Telekom produæili su partnerski odnos na joπ jedan olimpijski ci-klus. Ugovor vrijedan πest milijuna kuna su, u nazoËnosti predsje-dnika HOO-a Zlatka Mateπe i suradnika, u prosincu 2005. potpisa-li glavni tajnik HOO-a Josip »op i predsjednik Uprave T-HT-a Ivi-ca MudriniÊ.

Predsjednik Mateπa zahvalio je dugogodiπnjem partneru i zla-tnom sponzoru HOO-a na dosadaπnjoj suradnji, naglasivπi uloguugledne komunikacijske kompanije T-HT u poticaju razvoja naci-onalnog programa hrvatskog sporta, kao i izravno sponzoriranjesportskih klubova i pojedinaca.

nn IvaniπeviÊ podnio ostavku Dopredsjednik HOO-a, proslavljeni tenisaË i olimpijac Goran

IvaniπeviÊ podnio je neopozivu ostavku na sve funkcije u HOO-u.IvaniπeviÊ je nakon imenovanja u srpnju 2005. godine obnaπao iduænost predsjednika Odbora za lokalni sport, a ostavku je po-dnio, kako je naveo, iz obiteljskih razloga, te nedostatka vremenada se u potpunosti posveti tim odgovornim funkcijama.

nn O hrvatskim sportaπima na ZOI U Novinarskom domu u Zagrebu je, u veljaËi, predstavljena

knjiga "Hrvatski πportaπi na Zimskim olimpijskim igrama" ugle-dnog sportskog novinara i TV komentatora Borisa MutiÊa koji imaizvjestiteljsko iskustvo sa 16 olimpijskih igara. U nazoËnosti auto-ra, brojnih uglednika hrvatskog sporta, novinara i publicista, knji-gu - koja na 200 bogato ilustriranih stranica sadræi zapise o nastu-pima hrvatskih sportaπa od prvih igara 1924. u francuskomChamonixu do Ëetiri olimpijska odliËja Janice KosteliÊ u Salt La-ke Cityju 2002. - predstavili su predsjednik HOO-a Zlatko Mateπate televizijski novinari Goran MiliÊ i Bruno KovaËeviÊ.

nn Potencijalni kandidati za OI Peking 2008.RazmatrajuÊi prijedlog Odbora za ljetne olimpijske sportove,

Glavni u Hrvatskom olimpPiπeRadica Jurkin

OD OLIMPA DO OLIMPA


57

dogaajimpijskom odboru

VijeÊe je u veljaËi odluËilo o izboru sportaπakoji su potencijalni kandidati za Olimpijskeigre u Pekingu 2008. godine. Na popisu spor-taπa koji su razvrstani u skupine A i B kandida-ta trenutaËno je 64 sportaπa, meu kojima je 18rukometaπa.

"A" olimpijski kandidati: Ivana BrkljaËiÊ,Sanja GavriloviÊ, Andras Haklits (kladivo),Edis ElkaseviÊ, Danijela GrgiÊ i Blanka VlaπiÊ(atletika), Marijo ©ivolija Jelica, (boks), Niko-laj Peπalov (dizanje utega), Mate Arapov i Ma-rin Miπura (jedrenje), Duje Draganja i GordanKoæulj (plivanje), Zoran Primorac, Tamara Bo-roπ, Cornelia Vaida (stolni tenis), Josip Gla-snoviÊ (streljaπtvo), Martina ZubËiÊ (taekwon-do), Mario AnËiÊ, Ivan LjubiËiÊ, Karolina©prem (tenis), Nikπa Skelin i Siniπa Skelin (ve-slanje).

"B" olimpijski kandidati: Vera BegiÊ, Juri-ca GrabuπiÊ, Ivan Pucelj, Josip ©oprek, ÆeljkoVincek (atletika), Vedran –ipalo, Borna Kata-

liniÊ (boks), NevenÆugaj (hrvanje), Ante∆esiÊ i Ante KujundæiÊ (jedrenje), MiÊoJaniÊ, Stjepan JaniÊ (kajak), Sanja Jova-noviÊ, Aleksej Puninski, Dajana ZoretiÊ(plivanje), hrvatska rukometna reprezen-tacija, Ruiwu Tan i Roko ToπiÊ (stolni te-nis), Suzana Cimbal ©pirelja (streljaπtvo),Josipa KusaniÊ i Matija ©antiÊ (taekwon-do), Ivo KarloviÊ, Jelena KostaniÊ, MateaMezak, Ana VrljiÊ (tenis), Ante Kuπurin iMario VekiÊ (veslanje).

nn S Privrednom bankom ZagrebHrvatski olimpijski odbor i Privredna

banka Zagreb, redovna Ëlanica hrvatskogolimpijskog POOL-a koja godiπnje ulaæedva milijuna eura u nacionalni i regional-ni program sporta, obnovili su u veljaËiugovor o sponzorstvu vrijedan tri milijunakuna. Ugovor - koji su u nazoËnosti pred-sjednika HOO-a Zlatka Mateπe, ËlanicaVijeÊa HOO-a Morane PalikoviÊ Grudeni Nade SenËar, direktora marketingaHOO-a Ranka »etkoviÊa, glavnog dire-ktora Grupe PBZ Vinka LuciÊa te pred-stavnika medija potpisali glavni tajnikHOO-a Josip »op i predsjednik UpraveBoæo Prka - jamËi sudjelovanje ove ugle-

dne financijske institucije upripremi hrvatskog sporta zaOI Peking 2008. godine.

nn U znaku olimpijskihigara

Hrvatski olimpijski odbor,tradicionalni partner Zagre-baËkog velesajma, nastupioje u veljaËi na 15. meunaro-dnom sajmu sporta i nautike.Hrvatski olimpijski odbor,koji ove godine takoer slavi15. godiπnjicu djelovanja,posvetio je svoj πtand prosla-vi uspjeha hrvatskih spor-taπa na olimpijskim igramaod osamostaljenja - ljetnimu Barceloni 1992., Atlanti1996., Sydneyju 2000. i Ate-ni 2004., te zimskim u Alber-tvilleu 1992., Lillehammeru1994., Naganu 1998. i SaltLake Cityju 2002. Isti tako

uspjeπan nastup HOO je pripremio na 22. meunarodnom sajmunautike, sporta i tehniËke kulture odræanom u Rijeci, u oæujku2006. godine.

nn Hrvatsko Ëlanstvo u EOC-u Odlukom Izvrπnog odbora Europskih olimpijskih odbora u sije-

Ënju ove godine, predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa imenovan jeËlanom Komisije za pripremu olimpijskih igara EOC-a, kojompredsjedava Norveæanka Marit Miramael. Uz Janicu KosteliÊ kojaje u svibnju proπle godine imenovana Ëlanicom Komisije za spor-taπe, predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa drugi je Hrvat imenovan utijela EOC-a s Ëetverogodiπnjim mandatom do 2009. Istodobno,joπ su dvojica hrvatskih predstavnika potvrena za Ëlanove redo-vnih radnih skupina. »lan Skupπtine HOO-a i predsjednik Komi-sije za razvoj sporta Luciano Suπanj u radnoj je skupini EOC-aSport za sve i zaπtitu okoliπa, dok je voditeljica poslova tajniπtvaHOO-a Vesna Peran imenovana Ëlanicom radne skupine za komu-nikaciju.

nn S Kutjevom do 2008. Ugovorom o poslovnoj suradnji, Hrvatskom olimpijskom odbo-

ru se u poticanju razvoja sporta pridruæio i jedan od vodeÊih hrvat-skih proizvoaËa vina, tvrtka Kutjevo d.d. Prema ugovoru koji supotpisali glavni tajnik HOO-a Josip »op i predstavnik tvrtke Ku-tjevo Damir PejakoviÊ, ova Êe uspjeπna hrvatska tvrtka biti uz hr-vatski sport i sportaπe do kraja olimpijskog ciklusa, odnosno doPekinga 2008. godine.






62


63



PriËa o vinskom Kutjevu seæe u daleku proπlost, u 13. stoljeÊe kada je izgraen

stari podrum koji i danas æivi svojim punim æivotom.

KutjevaËki podrum je renomirani proizvoaË kvalitetnih i vrhunskih vina, nositelj

znaka HR kvalitete i aktualni najbolji vinar godine. Na domaÊim i meunarodnim

natjecanjima KutjevaËka vina su najnagraivanija vina Hrvatske.

Naπa vina svoju osebujnost, skladnost i bogatstvo mirisa i okusa duguju prirodnim

faktorima najboljeg vinogorja kontinenta Hrvatske, ali i iskusnim ljudima koji su

tradicionalno u dubokom predanju lozi i vinu.

Ako nas ne stiæete posjetiti svakako kuπajte naπa vina i ona Êe vas oduπeviti, a

godiπnji odmor Êete pamtiti po KutjevaËkim vinima.





Documents

OLIMP 18