OLIMP 17

BROJ 17 • PROSINAC 2005.ISSN 1331-9523 M A G A Z I N H R V A T S K O G O L I M P I J S K O G O D B O R A

10. do 26. veljaËe 2006.

OLIMP-prelom 17/2005 12/14/05 21:05 Page 1


5 Vaæne sportske obljetnice 2006. godine

7 Kalendar natjecanja 2006. SIJE»ANJ-VELJA»A-OÆUJAK

8 Goranko FiæuliÊ, dopredsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora

Zakon o sportu neÊe rijeπiti problem dotoka sponzorskog novca

11 Zimske olimpijske igre u Torinu

Ponoviti Salk Lake City

14 Sportske nade: Samoborka za svjetski vrh

16 Olimpijske legende: Mirjana OgnjenoviÊ

18 Olimpizam: Münchenska tragedija

22 Religija i sport

24 Sport i televizija

26 Grijesi sportskih novinara

29 Prilog

POVIJEST HRVATSKOG SPORTA

42 Sociologija i sport

44 Predstavljamo vam sportski grad: Virovitica

46 Novi sport u Hrvatskoj

48 Publicistika

50 Umjetnost i sport

52 Sportska arhitektura

54 ©portska fotografija

Od Olimpa do Olimpa

56 Glavni dogaaji u Hrvatskom olimpijskom odboru

ZA NAKLADNIKA

Hrvatski olimpijski odbor Josip »op

UREDNIK

Ante DrpiÊ

UREDNI©TVO

Æeljko Kavran, Draæen Harasin,Gordana GaÊeπa,

Nada SenËar,Damir SenËar,

Zdenko JajËeviÊ,Radica Jurkin, Jura Ozmec

UREDNIK FOTOGRAFIJE

Damir SenËar

LEKTURA

MARE

OBLIKOVANJE I PRIJELOM

Zlatko Vrabec

GRAFI»KA PRIPREMA

VEA d.o.o., Zagreb

TISAK

Stega tisak, Zavrtnica 17Zagreb

Naklada: 2.000 primjeraka

www.hoo.hr E-mail: [email protected]

3

Dragi Ëitatelji,

pred vama je Ëetvrti i posljednji ovogodiπnji broj Ëasopisa "Olimp" ukojem su, prema mom miπljenju, najbolje predstavljena naπa

nastojanja da "Olimp" postane pravi sportsko-kulturoloπki magazin.

U njemu nema senzacija i dnevnih tema, jer je to gotovo i nemoguÊazadaÊa za tromjeseËnik. Zato Êemo i u buduÊnosti nastojati s

razliËitih aspekata pisati o temama iz podruËja tjelovjeæbe, sporta iolimpizma.

U ovom broju, uz naπe standardne rubrike Povijest sporta, Od Olimpado Olimpa, Sportska arhitektura, Religija i sport, Olimpijske legende i

Sportske nade uveli smo i nove rubrike kao Sport i televizija,Sportska fotografija i Sociologija sporta.

Naravno da neÊemo zanemariti Ëinjenicu da je izdavaË ovepublikacije Hrvatski olimpijski odbor i zato Êemo u iduÊem broju

posebnu pozornost i prostor posvetiti proslavi Velikog dana hrvatskogsporta i nastupu naπih na Zimskim olimpijskim igrama u Torinu, na

kojima Êe sudjelovati dosad najviπe hrvatskih sportaπa.

Njima, kao i svim ostalim hrvatskim sportaπicama i sportaπima,njihovim roditeljima, sportskim duænosnicima i vama poπtovani

Ëitatelji æelim sretan BoæiÊ i mnogo sreÊe, zdravlja i sportskih uspjehau olimpijskoj 2006. godini.

Josip »op, dipl. oec.glavni tajnik Hrvatskog

olimpijskog odbora



5

VAÆNE ©PORTSKE GODI©NJICE U 2006. GODINI

Osnivanje klubova koji znaËe poËetakπportske grane44.. IIII.. 11888866.. Osnovan ZagrebaËkiπahovski klub - 120. godina

2255.. IIVV..11990066.. Osnovan Prvi hrvatskiautomobilski klub - 100. godina

2200.. II.. 11993311.. Osnovan Prvijugoslavenski kajak klub Zagreb - 75. godina

Godiπnjice roenja25. XI. 1866. Roen πportski djelatnikFranjo BuËar - 140. godina

2233.. IIII.. 11886666.. Roena uËiteljicatjelovjeæbe Ivana Hirschman - 140.godina

1111.. VVIIIIII.. 11990066.. Roen biciklist StjepanLjubiÊ - 100. godina

22.. XXII.. 11990066. Roena hazenaπica iatletiËarka Ivana TomljenoviÊ - 100.godina

1166.. VVIIII.. 11992266.. Roen nogometaπ IvicaHorvat - 80. godina

2222.. VV.. 11994466.. Roen rukometaπ HrvojeHorvat - 60. godina

88.. VVIIIIII.. 11994466.. Roen stolnotenisaËDragutin ©urbek - 60. godina

Godiπnjice smrti44.. XXII.. 11887766.. Umro uËitelj tjelovjeæbeMiroslav Singer - 130. godina

1111.. XX.. 11994466.. Umro nogometaπ IcoHitrec - 60. godina

2266.. XXIIII.. 11994466.. Umro πportski djelatnikFranjo BuËar - 60. godina

Osnivanje organizacija44.. VVIIII.. 11889966.. Osnovano Druπtvo uËiteljagimnastike - 110. godina

1100.. XX.. 11990066.. Osnovan Hrvatski πportskiklub Concordia - 100. godina

11992266.. Osnovano Sportsko druπtvoTreπnjevka - 80. godina

11993366.. Osnovano Sportsko druπtvoTekstilac - 70. godina

Godiπnjice dogaaja2299.. VVII.. 11888866.. Odræana prva biciklistiËkautrka u Zagrebu - 120. godina

22.. -- 44.. IIXX.. 11990066.. Odræan I. hrvatskisvesokolski slet u Zagrebu - 100. godina

2288.. XX..11990066.. Odigrana prva nogometnautakmica u Zagrebu - 100. godina

Novinarstvo33.. XX.. 11992266.. Izvrπen prvi radio prijenosnogometne utakmice u svijetu - 80. godina

2288.. XXII.. 11995566.. Izvrπen prvi πportski TVprijenos na hrvatskoj televiziji izinozemstva - 50. godina

Utakmica H©K Concordia na“Elipsi” danaπnjemSrednjoπkolskom igraliπtu 1970 godine.

IvanaTomljenoviÊ

FranjoBuËar

Priredio Zdenko JajËeviÊ



7

KALENDAR NATJECANJA 2006.SIJE»ANJKlizanjeEuropsko prvenstvo uumjetniËkom klizanjuLyon, Francuska16. - 22. sijeËnja

KonjiËki sportFEI Svjetski kup,preponeLeipzig, NjemaËka19. - 22. sijeËnja

PlivanjeSvjetski kup Berlin, NjemaËka21. - 22. sijeËnja

Moskva, Rusija25. - 26. sijeËnja

Skijanje

FIS Svjetski kup uskokovimaInnsbruck, Austrija4. sijeËnjaBischofshofen,Austrija6. sijeËnja

Sapporo Okurayama,Japan21. - 22. sijeËnjaZakopane, Poljska28. - 29. sijeËnja

FIS Svjetski kup ualpskom skijanju zaæeneZagreb, Sljeme,Hrvatska5. sijeËnjaMaribor, Slovenija7. - 8. sijeËnjaBad Kleinkirchheim,Austrija11. - 13. sijeËnjaSt. Moritz, ©vicarska17. - 22. sijeËnjaCortina d'Ampezzo,Italija27. - 29. sijeËnja

FIS Svjetski kup ualpskom skijanju zamuπkarceAbelboden, ©vicarska7. - 8. sijeËnja

Wengen, ©vicarska11. - 15. sijeËnjaKitzbuhel, Austrija18. - 22. sijeËnjaGarmisch, NjemaËka28. - 29. sijeËnja

TenisAustralija Open -Grand Slam

Melbourne, Australija16. - 29. sijeËnja

VELJA»AKarate33. EKF Europskoprvenstvo za juniore ikadeteSiCG17. - 19. veljaËe

KlizanjeSvjetsko prvenstvo uumjetniËkom klizanjuOberstdorf, NjemaËka26. veljaËe - 4. oæujka

PlivanjeSvjetski kup New York, SAD3. - 4. veljaËe

SkijanjeFIS Svjetski kup ualpskom skijanju zamuπkarceChamonix, Francuska3. - 4. veljaËe

Zimske olimpijskeigreXX. zimskeolimpijske igreTorino, Italija10. - 26. veljaËe

FIS Svjetskojuniorsko prvenstvou alpskom skijanjuQuebec City, Kanada28. veljaËe - 8. oæujka

StreljaπtvoEuropsko prvenstvo(10 m)

Moskva, Rusija

27. veljaËe - 5. oæujka

OÆUJAK

Atletika11. IAAF Svjetskoprvenstvo u dvorani

Moskva, Rusija

3. - 5. oæujka

Moskva, Rusija

10. - 12. oæujka

KlizanjeSvjetsko prvenstvo uumjetniËkom klizanju

Kaunas, Elektrenai,Litva

20. - 26. oæujka

Svjetsko prvenstvo usinkroniziranomklizanju

Budimpeπta,Maarska, 31. oæujka

SkijanjeFIS Svjetski kup ualpskom skijanju zaæeneHafjell-Kvitfjell,Norveπka3.- 5. oæujkaLevi, Finska10. - 11. oæujka

FIS Svjetski kup ualpskom skijanju zamuπkarceYongpyong, Koreja4. - 5. oæujka

FIS Svjetski kup ualpskom skijanju zaæene i muπkarceAare, ©vedska15. - 19. oæujka

Zimskeparaolimpijske igreTorino, Italija10. - 19. oæujka

©ahSvjetsko prvenstvo zaæeneEkaterinaburg, Rusija10. - 27. oæujka

Priredila Milena DragiπiÊ SIJE»ANJ - VELJA»A - OÆUJAK

Matea Ferk

Ana JeluπiÊ


INTERVIEW:Goranko FiæuliÊ, dopredsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora

8

Zakon o sportuneÊe rijeπiti

problem dotokasponzorskog novca

Protiv sam toga da cijeli sport bude okrenutstvaranju vrhunskih sportaπa. To nije

smisao bavljenja sportom, vrhunski sportaπbi trebao svojom pojavom privlaËiti druge

da se bave sportom


Neki Êe reÊi da je prezahtjevanprema svojim radnicima, a nekida je radoholiËar koji smatra

kako i svi ostali imaju toliko energije.Kako bilo, Goranko FiæuliÊ veÊgodinama uspjeπno plovi sportskim iposlovnim vodama. Uz njegovo seime ne veæu nikakvi incidenti nitiafere, πto dovoljno govori otransparentnosti njegovih projekata. Idok s jedne strane bivπi ministargospodarstva osigurava dotoksponzorskog novca u Hrvatskiolimpijski odbor, s druge strane jelansirao tvrtku Magma meu skupljedionice na burzama. Usporedo je veÊ15 godina predsjednik HrvatskogjedriliËarskog saveza, koji svakegodine biljeæi vrijedne rezultate.

Koliko je Hrvatski olimpijskiodbor zadovoljan brojem sponzoranakon Olimpijskih igara u Ateni,odnosno koliko je zadovoljannovcem zaraenim od sponzora?

- Vrlo smo zadovoljni brojemsponzora s obzirom na stanje ukakvom je HOO. A naroËito smozadovoljni ako sadaπnje stanjeusporedimo s onim koje je bilo u

HOO-u prije Ëetiri godine. Brojsponzora je u stalnom rastu. Posebnomi je drago πto to nisu sponzoripolitiËkog tipa. Dakle, to nisu dræavnetvrtke na koje netko mora politiËkipritiskati da bi bile sponzori HOO-a.Naprotiv, tvrtke upravo u HOO-unalaze moguÊnost za svojemarketinπke programe, promocijusvojih proizvoda i usluga. I to jepotpuni novitet u odnosu na situacijukoju smo imali prije nekoliko godina.Naravno, neÊete nikad ni od koga skorisniËke strane, a pogotovo usportu, Ëuti da je u potpunostizadovoljan. Uvijek moæe bolje i viπe.Sponzorskog novca nikad dovoljno.

Prema vaπem miπljenju, kolikonovi zakon o sportu moæe rijeπitiprobleme u hrvatskom sportu?

9

‹

Biografija

Goranko FiæuliÊ roen je 14. oæujka 1956. u Kotoribi. Nakon zavrπene osnovne isrednje πkole diplomirao je na 1980. godine na Fakultetu graevinskih znanostiSveuËiliπta u Zagrebu. Aktivno se sluæi engleskim jezikom. Sudjelovao je u Do-movinskom ratu kao dragovoljac 1991. i 1992. godine. »lan je Rotary Cluba Za-greb.

Od 2002. godine pa sve do danas FiæuliÊ je dopredsjednik HOO-a i Ëlan VijeÊaHOO-a. Duænost Ëlana OpÊe Skupπtine HOO-a FiæuliÊ obavlja joπ od 2000. godinekada je i postao predsjednik Hrvatskog jedriliËarskog saveza.

FiæuliÊ je bio zastupnik u Hrvatskom saboru od 2002. do 2004. godine, a 2000. i2001. godine je bio ministar gospodarstva. Trenutno je predsjednik SkupπtineHrvatske brodogradnje, Ëlan Skupπtine Ine i HEP-a, Ëlan Nadzornog odboraHrvatskih telekomunikacija, Croatia osiguranja, Jadranskog naftovoda, Hrvatskebanke za obnovu i razvitak, Ëlan je Upravnog odbora Hrvatskog fonda za priva-tizaciju, Ëlan Uprave DAB-a, utemeljitelj i potpredsjednik predsjedniπtva HUP-a(1993. - 1998.) te osnivaË i predsjednik uprave tvrtke Magma (1989.).

Iza uspjeha svakog sportaπa nemoæe stati samo druπtvo ucjelini, nego sportaπ morapronaÊi druge izvore financiranja

Piπe Igor MijiÊ


10

- Mislim da novi zakon u principune rjeπava probleme dotokasponzorskog novca. Osnovno jepitanje mogu li oni koji rade ugospodarstvu u HOO-u pronaÊivrijednost za svoja marketinπkaulaganja i programe. Novca u sportutreba biti onoliko koliko se novacmoæe putem marketinπkih akcija naadekvatan naËin valorizirati.

Prema Zakonu u sportu, samonogometni i koπarkaπki klubovimogu biti dioniËka druπtva, a sdrugim klubovima to nije sluËaj.Koliko je dobro ili loπe?

- Koliko je realno da imamoprofesionalni aparat u nogometu ilikoπarci, najbolji je odgovor na pitanje.Mislim da ne treba postavljatiograniËenja na formiranje dioniËkihdruπtava u drugim sportova, ali toznaËi kako oËekujemo da oni zaraujunovac kao dioniËko druπtvo, a ne kaoneprofitabilna udruga graana. Nisamsiguran koliko je to realno u danaπnjevrijeme, s obzirom na træiπte na kojemradimo, broj sportaπa i atraktivnostpojedinih sportova. Svi znamo da jejedva nekoliko nogometnih klubovakadro preæivljavati bez potporepolitike ili lokalnih vlasti.

Sukladno tome, bi li seZakonom o sportu mogaokvalitetnije rijeπiti statuspojedinaËnih sportaπa, odnosnoolimpijaca?

- UzimajuÊi u obzir sredstva kojimaraspolaæemo jedva nalazimooptimalna rjeπenja za postojeÊi ukupnibroj sportaπa. Iza uspjeha svakogsportaπa ne moæe stati samo druπtvo ucjelini, nego sportaπ mora pronaÊidruge izvore financiranja. Vaæno jeistaknuti da mi, omoguÊujuÊi mlaimuzrastima bavljenje sportom,omasovljujemo bavljenje sportom utim kategorijama. VeÊina klupskog i

struËnog rada u mlaim naraπtajima jevezana uz odgoj i trening moguÊihbuduÊih zvijezda, odnosno vrhunskihsportaπa. Onda se dogaa to da ukljuËnom razdoblju razvoja djecegubite moguÊnost omasovljenja sportajer nemate dovoljno uvjeta uklubovima da se prati πto koje dijeteæeli. Moæda ne æeli biti profesionalac,nego dobar rekreativac. Protiv samtoga da cijeli sport bude okrenutstvaranju vrhunskih sportaπa. To nijesmisao bavljenja sportom, vrhunskisportaπ bi trebao svojom pojavomprivlaËiti druge da se bave sportom.

Kakav je vaπ stav prema'sluËaju Draganja'? Moæe li se ikako u buduÊnosti sprijeËitiponavljanje takvog sluËaja?

- Naravno da Êe se to dogaati. Alito je pitanje vrhunskih sportaπa, nevidim niπta dramatiËno u tome. Pacijela naπa nogometna vrsta igra uinozemstvu! Gotovo svi naπi najboljikoπarkaπi igraju vani. Neki naπivrhunski sportaπi su prijavili mjestoboravka u Monte Carlu i tamo plaÊaju

porez. A nitko se zbog toga ne brine.Mislim da je nepotrebnodramatiziranje i stvaranje sluËaja gdjesluËaja nema. Svaki vrhunski sportaπ,kao i svaki graanin ovog planeta,moæe birati zemlju gdje se æelinatjecati, æivjeti, raditi... Ako onsmatra da mu je bolje u Kataru, nekaosvaja medalje za Katar ili bilo kojudrugu zemlju.

Nedavno je osnovanoNacionalno vijeÊe za sport. HoÊe lito mijenjati ulogu i ovlasti HOO-a?

- Nije baπ jasno πto bi to NacionalnovijeÊe za sport trebalo raditi ako je tosavjetodavno tijelo ministarstava iliVlade. Osobno nemam niπta protiv,ali HOO ima potpuno drugu ulogu uhrvatskom sportskom i javnom æivotu.Dakle, mislim da te dvije uloge ne bitrebalo mijeπati i ne vidim naËina dabi doπlo do zamjena funkcija ilinadleænosti.

Koliko je realno oËekivati dahrvatski jedriliËari poprave kontoolimpijskih medalja u Pekingu2008. godine?

- To je vrlo dobro pitanje. Naravnoda bih kao predsjednik Saveza trebaojamËiti osvajanje medalje nasljedeÊim Igrama, ali i sami znate datreba mnogo viπe od naπe æelje iplanova za medalju. Prije svega trebasportske sreÊe. Ono πto æelimo imoæemo napraviti da bismoflisprovocirali« medalju je dapoveÊamo broj sudionika u klasamakoji mogu ravnopravno konkurirati,ako veÊ ne za medalju, onda za vrhsvjetskog jedrenja. Na proπlim Igramasmo imali predstavnike u tri klase.Sada æelimo da hrvatski predstavnicibudu nazoËni u barem joπ jednoj iliviπe klasa na OI.

‹

Kad je o Draganji rijeË, ne vidim niπta dramatiËno u tome. Pacijela naπa nogometna vrsta igra u inozemstvu! Gotovo svinaπi najbolji koπarkaπi igraju vani. Neki naπi vrhunski sportaπisu prijavili mjesto boravka u Monte Carlu i tamo plaÊajuporez. A nitko se zbog toga ne brine. Mislim da je nepotrebnodramatiziranje i stvaranje sluËaja gdje sluËaja nema. Svakivrhunski sportaπ, kao i svaki graanin ovog planeta, moæebirati zemlju gdje se æeli natjecati, æivjeti, raditi...


Zimske olimpijske igre su predvratima, Torino i pokrajinaPijemont na nekoliko su sati

voænje od naπe zemlje, dakle, nikadbliæe i pristupaËnije, a JanicaKosteliÊ je u formi iz Salt LakeCityja.

"Dani slave i ponosa" iz dræaveUtah, fenomenalne tri zlatne i jednasrebrna olimpijska medalja naπe"Snjeæne kraljice" joπ su u svjeæemsjeÊanju svih Hrvata. Iako su proπleËetiri godine, Ëetiri JaniËine medalje,tragiËni pad Ivice KosteliÊa uslalomu, te senzacionalni nastupboba s hrvatskom πahovnicomnezaboravni su dogaaji koje Êe,naoko, biti teπko nadmaπiti u Torinu.Ipak, samo naizgled, jer Êe Hrvatskau Torinu, prvi put u povijestizimskih igara, biti zastupljena sa Ëakdvadesetak sportaπa, πto je upravonevjerojatan broj za zemlju s vrloograniËenim uvjetima za bavljenjezimskim sportovima.

Za Torino je, krajem listopada,HOO akreditirao 33 sportaπa u πestsportova - alpskom skijanju,skijaπkom trËanju, biatlonu,bobu, umjetniËkom klizanju iskeletonu, s tim da ih baremdesetak joπ u sijeËnjumora ostvariti olimpijskunormu.

Zastupljeni u polovici sportova

Toliki broj naπih zimskiholimpijaca bio je nezamisliv 1992. uAlbertvilleu, kada je Hrvatskupredstavljalo Ëetvero sportaπa, uLillehammeru 1994. su bila samo

11

ME–UNARODNE SPORTSKE PRIREDBE

Ponoviti

‹

Hrvatska Êe u Torinu, prvi put u povijesti zimskih igara, biti zastupljena sviπe od 20 sportaπa, πto je nevjerojatan broj za zemlju s vrlo ograniËenim

uvjetima za bavljenje zimskim sportovima

Salt Lake CityPiπe Robert ©alinoviÊ

XX. Zimske olimpijske igre u Torinu, od 10. do 26. veljaËe 2006.


trojica, u Naganu 1998. tada 16-godiπnja Janica i joπ πestoro, a uSalt Lake Cityju je broj prvi put biodvoznamenkast (14). Ako se ostvariprognoza nastupa u sedam sportova,Hrvatska Êe na Zimskimolimpijskim igrama imatipredstavnike u Ëak polovicisportova. Oznaka "CRO" neÊe sepojaviti u nordijskoj kombinaciji,hokeju na ledu, brzom klizanju i"short-tracku", snowboardu,skijaπkim skokovima, "freestyleu" icurlingu. No, ako se nastavi sadaπnjitrend, na sljedeÊim Êe ZOI uVancouveru 2010. Hrvatska imatipredstavnike i u nekom od tih, zahrvatske sportaπe "nedodirljivih"sportova.

Koliko se hrvatsko skijanje razvilou proπle Ëetiri godine pokazuje iËinjenica da je Ëak 12 naπih skijaπaispunilo normu za Torino, pa usvakoj disciplini imamo pravo na poËetiri natjecatelja, πto Êe bitiodreeno internim kvalifikacijama.U svakoj od disciplina nastupit Êe,naravno, Janica KosteliÊ, koja Êe uTorinu biti jedna od najveÊihzvijezda Igara s "teretom" Ëetirimedalje iz Salt Lake Cityja i uoËisezone u kojoj je dosad najmanjetrenirala, πto zbog bolesti, πto zbogozljeda, koje Êe je, nadamo se,zaobiÊi do veljaËe 2006. CijelaHrvatska bit Êe uz Janicu prvo 15.veljaËe na spustu u San Sicario-Fraiteveu, pa na kombinacijskomspustu na istoj stazi ujutro 17.veljaËe i dva kombinacijska slalomapopodne i naveËer na stazi Sestriere-Colle, superveleslalomu u SanSicariju 19. veljaËe, slalomu uSestriereu 22. i konaËno,veleslalomu, 24. veljaËe.

Ovoga puta Janica Êe imatizasigurno brojnu podrπku hrvatskihnavijaËa, ali i kolegica izreprezentacije jer Nika Fleiss i AnaJeluπiÊ mogu po rezultatima izproπle sezone vrlo visoko u slalomu,dok se i Mateja Ferk i YvonneSchnock pribliæavaju svjetskomvrhu.

HoÊe li se u Torinu konaËnoostvariti æivotni san Ivice KosteliÊao olimpijskoj medalji, doznat Êemo25. veljaËe kada se u Sestriereu vozislalom. Ivica je, prema najavama,spreman za "slalomski rulet", ovesezone Êe prvi put voziti i brzediscipline, a pripreme su odraene

prema planu i, πto je najvaænije, bezozljeda. U Salt Lake Cityju je bionadomak odliËju, pao je pet vrataprije cilja, no iste godine je osvojioMali kristalni globus u Svjetskomkupu u disciplini u kojoj Êekonkurencija moæda biti i najveÊa nacijelim Igrama u Torinu.

Bob viπe nije egzotika

Dalibor ©amπal, Ivan RatkiÊ,Natko ZrnËiÊ-Dim, Danko Marinelli,Ivan Olivari i Tin ©iroki imat Êepriliku prvi put osjetiti kako jenastupiti na Olimpijskim igrama.

Nevjerojatna priËa hrvatskog bobanije se "ugasila" nakon Salt LakeCityja jer je "spiritus movens" Ivan©ola u proπle Ëetiri godine napornotrenirao na ledenim stazama πiromsvijeta. Hrvatska posada viπe nijeegzotika nego konkurentna ekipakoja za najboljima viπe ne zaostajepo nekoliko sekundi veÊ samonekoliko desetinki sekunde, apogotovu su napredovali u vrlovaænom segmentu - guranju. ©olinuekipu tvore bivπi i sadaπnji atletiËariNiki DrpiÊ, Slaven KrajaËiÊ, DejanVojnoviÊ i Jurica GrabuπiÊ, ahrvatski Ëetverosjed nakon utrka na

stazi Cesana Pariol sigurno neÊe bitimeu posljednjima.

Novost je da Êe istom stazomnajvjerojatnije juriti i æenski bob-dvosjed s Martinom Makoπ iAnabelom Straga, koje su sada upoziciji muπkog boba iz Salt LakeCityja. Bob-natjecanja su na Igramauvijek iznimno praÊena, ali i ona uskeletonu, gdje Êe Hrvatska takoerdoæiviti olimpijsku premijeru jer zapravo spuπtanja olimpijskom stazomCesana bore se Ëak dva skeletonca -Nikola Nimac i Ivan Pokos.

Idora Hegel je devetim mjesto naEuropskom prvenstvu uumjetniËkom klizanju pokazala dapripada u sam svjetski vrh i naIgrama u Torinu neÊe biti samo"prolaznica", kao prije Ëetiri godine.Ustrajnim radom pokazala je da utorinskoj dvorani Palavela nijeupitan njezin plasman u finale - ta bise ZagrepËanka mogla boriti Ëak i zaplasman meu prvih deset klizaËica.

Damir JurËeviÊ, Denis KlobuËar, anajvjerojatnije i Alen AbramoviÊ iMaja Kezele nastavit Êe hrvatskutradiciju nastupa u skijaπkomtrËanju, iako se od njih u tomiznimno popularnom sportu na staziu Pragelatu ne oËekuju vrhunskirezultati. Isti je sluËaj i s

12

‹


biatlonkama Ana-Marijom BrajdiÊ iPetrom StarËeviÊ, koje Êe, ako sekvalificiraju u sijeËnju, iskustvo sutrka stazom u Cesani-San Sicarijupamtiti cijeli æivot.

Pred Hrvatskim olimpijskimodborom Êe u Torinu stajatizahtjevna zadaÊa i briga o dosadnajveÊem broju hrvatskih sportaπa, azasigurno i gostiju, sponzora igledatelja, koji Êe zbog blizineboriliπta i oËekivanih uspjeha doÊi uvelikom broju. U Torinu i cijelomalpskom dijelu oko Sestrierea veÊ jeu kolovozu bilo gotovo nemoguÊerezervirati smjeπtaj.

Iako Talijani imaju problema skaπnjenjem radova i financijama,moæe se oËekivati da Êe XX. zimskeolimpijske igre od 10. do 26. veljaËe2006. ponuditi vrhunski doæivljaj.Nadamo se i s hrvatskim medaljama.

13


SPORTSKE NADE:Nika Fleiss, skijaπica i olimpijka

Put Nike Fleiss prema svjetskomvrhu razlikuje se poneπto odonoga koji je proπla Janica

KosteliÊ. Iako ima i sliËnosti. Nijebio tako strelovit, jer takav jevjerojatno moguÊ jednom u 20 ili 30godina, no Nika je svakako svojomnadarenoπÊu i velikim radomuspjela. Uvijek je mlada Samoborkapokazivala veliku nadarenost. Oddolaska u Svjetski kup oËekivanjaod nje stoga nisu bila mala, no kaoda je trebala svladati neku zapreku usebi, da bi taj dar bio ostvaren ivrhunskim skijanjem.

PoËelo je, baπ kao i u JaniËinomsluËaju, pobjedama na slovenskimdjeËjim utrkama. Pa je uslijediopoznat put - Topolino, Pinocchio,Andora... Ubrzo je postalo jasno da jeHrvatska dobila vrlo nadarenu iperspektivnu skijaπicu. Na skije jestala s tri godine na Sljemenu, a otacju je uveo u sport koji je ubrzo postaonjen naËin æivota. Samo godinu danakasnije imala je prvu utrku i prvupobjedu za Skijaπki klub Samobor.Godinu za godinom, utrku za utrkom,Nika je pokazivala sve veÊu volju zapobjedom i veliki skijaπki osjeÊaj.

Nika je joπ mlada skijaπica, s nebaπ mnogo iskustva u Svjetskomekupu. Motiva joj svakako nenedostaje. Ono πto Êe i sama reÊi,samo da ne bude ozljeda, koje jedosad nisu baπ zaobilazile.

- Slalom mi ide malo bolje. Ali,jako volim i veleslalom. No, unjemu je malo teæe proskijati uSvjetskom kupu. Veleslalom skijajui 'tehniËari' i oni iz 'brzih' disciplina.Straπna je konkurencija. Teπko seprobiti naprijed, kazala je Nika uoËiove olimpijske sezone, tvrdeÊi da jeipak samo pitanje vremena kad Êe sei njoj 'otvoriti' veleslalom.

Iako nikad ne moæete biti sigurnida osjeÊaj koji imate ne vara, uNikinu sluËaju bio je pravi. Njenavrijednost i u veleslalomu nijezapravo bila sporna, no nikako nijeuspijevala spojiti dobre voænje, a stime nije bilo ni rezultata. Nika jepoËela sezonu u Söldenu zaistasjajno - 15. mjestom u veleslalomu.Prvi ulazak u drugu veleslalomskuvoænju znaËio je za mladuSamoborku velik iskorak. Odluka daviπe vremena u treningu posvetibrzim disciplinama donijela je NikioËit napredak u veleslalomu.

Nikin otac Reno je i njen trener.Upravo ju je otac uveo u skijanje.Sa svojim iskustvom trudi se kÊeripokazati put do uspjeha.

- Rijetko Êe se moÊi dogoditi toda je netko nagovori, objasni joj ilipokaæe, da se baci "na glavu", kakoto skijaπi kaæu. Prema momemiπljenju, Nika to ne zna, i nikad nineÊe znati. Ona Êe svojim znanjem,iskustvom i rutinom napredovatirezultatski polako. Tako Êe doÊi i dopobjedniËkih postolja. S drugestrane, prekretnica u njenoj karijerislijedi, jer se okreÊe brzimdisciplinama. Kod nje napredak nedolazi preko noÊi, nema naglihskokova, kaæe otac Reno Fleiss.

Samoborka

14


15

U Salt Lake Cityju 12. u slalomu

Roena je 14. prosinca 1984. uBreæicama u Sloveniji. Visoka je167 cm, a teπka 63 kg. PoËela jeskijati s tri godine na Sljemenu, a nanatjecanja je krenula sa Ëetirigodine. »lanica je SK Samobor.

Oprema koju koristi: vezovi icipele Atomic te skije Dynamic.Ima svoju internetsku stranicu w iadresu elektroniËke poπ[email protected]. Stariji bratSebastijan bavi se daskanjem na

snijegu (snowboardom).Nadimak joj je Fika.

Na juniorskom SP-u2004. u Mariboru u

slalomu je biladruga. Na

seniorskom

SP-u2003. u St.

Moritzu zauzela jeosmo mjesto, a dvije

godine kasnije u Bormiju bilaje deseta. U ukupnom poretkuSvjetskog kupa bila je 83. u sezoni2002./2003, 58. u sezoni2003./2004. i 39. u sezoni2004./2005. Na Zimskimolimpijskim igrama 2002. u SaltLake Cityju je u slalomu zauzela 12. mjesto.

za svjetski vrhKod nje napredak ne dolazi preko noÊi, nema naglihskokova, kaæe Reno Fleiss, Nikin otac i trener

Piπe Liljana Jazbinπek


Rukomet, to je æivot MirjaneOgnjenoviÊ. Lijepa rukometnapriËa, koja i danas traje,

poËela je u zagrebaËkoj Osnovnojπkoli u Voltinom gdje su tjelovjeæbupredavali bivπi rukometaπi BrkljaËiÊi DasoviÊ, nastavljena je u Prvojgimnaziji u ©kolskom sportskomdruπtvu Vihor gdje je trener biodanaπnji glavni urednik SlobodneDalmacije Mladen Pleπe, a tehniËkireferent danas poznati odvjetnik»edo ProdanoviÊ. Mirjanu, kojugotovo svi zovu »ipa, je kao 15-godiπnju djevojËicu na gradskomsrednjoπkolskom prvenstvu jednogvikenda zapazio tadaπnjiLokomotivin trener prof. KreπoPavlin i veÊ sljedeÊeg utorka bila jena Lokomotivinim zimskimpripremama u rumunjskomTemiπvaru.

Rukomet ispred koπarke

Igrala je i koπarku zaMontmontaæu no, premda su mnogigovorili da je sjajna koπarkaπica,njeno je srce kucalo za - rukomet. Iostavila je koπeve, u to je vrijemerukomet za nju, kaæe, bio najvaænijastvar na svijetu. Jednostavno -fascinirao ju je. Kasnije je »ipa,igrajuÊi, fascinirala mnoge. Baπzbog nje prekrπeno je pravilo darukometaπice registrirane u klubu nesmiju igrati na srednjoπkolskomprvenstvu.

»ipa je plijenila i kao klinka uudarnoj Lokomotivinoj postavi,nadmudrujuÊi mnogo iskusnijeigraËice, i u πkolskoj ekipi, gdje jebila neuhvatljiva i za vrπnjakinje. IzPrve gimnazije preselila se u ©estu,gdje je profesoru takoer æilamatekao rukomet. Bivπi “zagrebaπ”Zdravko MaliÊ kasnije je kaoizbornik Italije sa svojom bivπomuËenicom u glavnoj ulozi osvojiomediteransko zlato u Damasku. Uπkolskim klupama s Mirjanom je bioi Ante PaviÊ, danas Treπnjevkinpredsjednik. Kad je o »ipi rijeË, kudgod se okrenuli - rukomet.

- »ipa je imala sjajnu intuiciju zaigru, malo ih je bilo tada koje sutako dobro kao ona igrale i u napadui u obrani. Bila je krhka, no vrloizdræljiva i iznimno borbena,

16

OLIMPIJSKE LEGENDE:Mirjana OgnjenoviÊ, rukometaπica

Do medalja u dvije reprezentacije

Mirjana OgnjenoviÊ, u rukometnom svi-jetu znana po nadimku »ipa, bila jesvojedobno meu najboljim svjetskimlijevim krilima. Roena je 17. rujna1953. godine u Zagrebu gdje je kao15-godiπnjakinja zapoËela karijeru uLokomotivi. Dvaput je s gradskom re-prezentacijom, tada joπ s djevojaËkimprezimenom Cecchini, osvajala naslovsrednjoπkolskih europskih prvakinja.Igrala je i za Treπnjevku s kojom je1982. osvojila Kup IHF-a. U Italiji jeigrala u Rimu, Casano Magnanu s ko-jim je triput bila dræavna prvakinja,Borgho San Lorenzu i Umbriju. Igra-Ëku karijeru zavrπila je u Treπnjevki kao41-godiπnjakinja.

Igrala je za reprezentacije bivπe Jugo-slavije i Italije. S Jugoslavijom je osvoji-

la zlato na Olimpijskim igrama 1984. uLos Angelesu, srebro na Igrama 1980.u Moskvi, broncu na Svjetskom prven-stvu 1982. u Maarskoj, te zlato naMediteranskim igrama 1978. u Splitu,a s Italijom takoer zlato na Mediteran-skim igrama, u Siriji 1988. Hrvatska jerukometaπica s najviπe nastupa nasvjetskim prvenstvima, πest puta bila jena svjetskim smotrama, od toga je-dnom u talijanskom dresu. Za Jugosla-viju je odigrala 150 utakmica i postiglaoko 400 pogodaka, a za Italiju je oko150 pogodaka postigla u 30 utakmica.Nakon igraËke karijere ostala je uTreπnjevki gdje je nakratko bila sport-ska direktorica, a veÊ 12 godina je gla-vna tajnica kluba. Poloæila je trenerskiispit, ali se trenerskim poslom nije bavi-la.Mirjana je majka blizanaca Maπe i Mira-na, koji je talijanski reprezentativac iigra u prvaku Meranu.

Bila je meu najboljim lijevimkrilima svijeta: krhka, no vrloizdræljiva i iznimno borbena,neuhvatljivo brza, sa sjajnimudarcem

U Los Angelesu na vrhusvijeta

Piπe Zvonimir VukeliÊ


neuhvatljivobrza, sasjajnimudarcem. Stim osobinamaodgovorila bi idanaπnjimzahtjevima rukometa.Imala je sve odlike pravog voe,primjerom je na terenu pokazivalakako treba igrati, bila je uzormlaim igraËicama koje su upijalenjene poteze - iscrtao je prof. MaliÊrukometni profil MirjaneOgnjenoviÊ.

Bila je meu najboljim lijevimkrilima na svijetu u to vrijeme, aodliËno je igrala i kao srednjavanjska igraËica. U obrani je moglaodigrati sve uloge uspjeπno, ipak,najbolja je bila kao lijevi half iliprednji. Prof. Pavlin oboæavao jenaËin na koji je »ipa igrala u tojnjegovoj 3-2-1 obrani.

Sama Êe reÊi da je imala sreÊu πtoje radila s najboljim trenerima poputprof. Pavlina, prof. Vilima TiËiÊa iprof. Josipa Samaræije. S Ticom jeosvojila u Treπnjevki Kup IHF-a, a sBepom Samaræijom olimpijsko

srebro i zlato,te svjetsku

broncu. Krovsvijeta dotakla

je u LosAngelesu 1984.

zlatom naOlimpijskim igrama.

»ipinih 16 od 18- Osvojiti olimpijsko zlato

prekrasan je osjeÊaj, tom medaljomvraÊeno je sve godinama ulagano urukomet. Naravno, ne financijskigledano, tada u rukometu nije biovelik novac. Ta je reprezentacijabila skup ne samo sjajnih igraËicanego i sjajnih osoba. Na golu je bilaJasna Ptujec, na desnom kriluSvetlana Anastasovska, ulazila jeJankoviÊ, na crti Ema ErËiÊ, a uvanjskoj liniji Svetlana KitiÊ, JasnaMerdan i Biserka ViπnjiÊ. S Bisomsam najviπe voljela igrati, i danassmo najbolje prijateljice. »etirigodine ranije, u Moskvi, branila jeVesna MiloπeviÊ, na crti bila KajaIleπ. IgraËki, nismo teπko stigle dozlata jer na Igrama nije biloRuskinja i istoËnih Njemica s

kojima smo inaËe vodile najveÊuborbu. No, nikoga nismo podcijenilena tom putu do trona, a bile smonajbolje - prisjetila se MirjanaOgnjenoviÊ tih dana olimpijskogslavlja.

Prisjetila se i kako je najloπijiplasman te reprezentacije bilo petomjesto na svjetskom prvenstvu. Eh,kad bi danas tako bilo. No danas unas nema ni igraËice kakva je »ipabila. U udarnoj reprezentativnojsedmorki bila je od 1975. do 1986.,zlato na SP-u 1973. izmaklo joj jezbog trudnoÊe. A kasnije je, zbogmajËinskih obveza, Ëesto otkazivalareprezentativne nastupe naturnirima, igrala je uglavnom samona velikoj sceni. I bila je igraËica zaveliku scenu.

Mirjanin otac je Talijan, otuda joji talijanska putovnica, pa je nakonolimpijskog zlata igrala i natalijanskim parketima. I odmah, usvom prvom nastupu, oËarala jetalijanske rukometne poklonike.Njen rimski klub igrao je sprvakinjama iz Milana, a »ipa je uneoËekivanu 18-16 pobjeduRimljanki ugradila ni manje ni viπenego Ëak 16 golova!

17


Olimpizam i politikaVjerovanja prema kojima sport i politika

ne idu ruku pod ruku ili, joπ viπe, da jeplemenito natjecanje sportaπa naolimpijskim igrama vrijeme kada sepolitiËke i vjerske razlike i sukobizaboravljaju i kada se stvaraju preduvjeti zabolji svijet lako bi se mogla nazvatiutopistiËkim. Uistinu, ne treba zagrepstidublje pod koæu svjetskog sporta iliolimpizma da bi se uoËila njihova snaænapolitiËka uvjetovanost. Danas je vrlo teπkonaiÊi na kritiËka razmiπljanja o olimpizmu,olimpijskim igrama i Meunarodnomolimpijskom odboru s jedne strane i svijetapolitike s druge strane koja kao glavnupremisu nemaju stav “sport nema niπta spolitikom”. To, naravno, ne treba tumaËitikao izostanak veze politike i olimpijskogpokreta nego, moæda, samo kao razmiπljanjeda uzviπenu ideju olimpizma treba zaπtiti odmnogima odioznog, prljavog i prizemnogsvijeta politike.

Ne ulazeÊi u rasprave o odnosu sporta iolimpizma s politikom, njihovoj povezanostii meuovisnosti, zaustavimo se tek nakonstatacijama koje ovom prilikom nemoæemo posebno dokazivati - politika utjeËena olimpijski pokret i olimpijski je pokretduboko proæet politikom.

Politika je u sportu i olimpijskom pokretuoËito pronaπla moÊno sredstvo koje nerijetkoi ponekad sebiËno koristi nauπtrb samog

sporta, a ponekad upravo politika dajesportu i olimpizmu vaænost, znaËenje iteæinu koju danas imaju. U oba sluËajasjetimo se bojkota Olimpijskih igara uMoskvi (1980.) i Los Angelesu (1984.).Pokuπajmo zamisliti sport i olimpijske igrebez utjecaja politike i moæda se uspijemopribliæiti spoznaji o uzaludnosti odbacivanjai nijekanja povezanosti politike iolimpijskog pokreta.

Ovom prilikom Êemo prikazati jedan odnajtragiËnijih trenutaka olimpijskog pokretakoji je bio posljedica politiËkog djelovanja -teroristiËki napad i ubojstvo 11 izraelskihsportaπa na Olimpijskim igrama 1972.godine u Münchenu.

Igre radosti postale igre strave

“Igre radosti” bio je slogan Igara koji jepredstavio organizacijski odbor Olimpijskihigara u Münchenu 1972. godine. Ideja je bilastvaranje pozitivnog ozraËja koje je trebalopremostiti neugodna sjeÊanja na “nacistiËkeigre” u Berlinu 1936. godine. Organizatorisu uËinili sve ne bi li to i ostvarili, ne πtedeÊitruda i novca. Po svemu sudeÊi, Olimpijskeigre u Münchenu trebale su biti festivalsporta, umjetnosti (organizirano jenatjecanje u umjetnosti na kojem susudjelovali veliki svjetski umjetnici) isportske znanosti (prvi put je organiziran iolimpijski znanstveni kongres o pitanjima

vrhunskog sporta). No igre radosti postale suigre strave i tuge.

U rano jutro 5. rujna grupa ekstremnihpalestinskih boraca preskoËila je ograduOlimpijskog sela i uπla u zgradu gdje suboravili izraelski sportaπi. Dvojicu sportaπasu pritom ubili, a njih devetero uzeli kaotaoce zahtijevajuÊi puπtanje iz izraelskihzatvora 200 Palestinaca. Izraelska vlada

Piπe Zrinko »ustonja

OLIMPIZAM

Münche

18

Operacija spaπavanja zavrπilaje krvoproliÊem

Zgrada uolimpijskom selugdje je poËinjenaotmica


odbila je zahtjev, a Palestinci su odbiliponudu njemaËke vlade o neograniËenojsvoti novca i slobodnom izlasku iz zemlje.Nakon πto su svi pokuπaji pregovora propalivlasti su pristale na zahtjeve otmiËara ihelikopterom ih, zajedno s taocima, prebaciliu vojnu zraËnu bazu u Fürstenfeldbruck snamjerom da ih tamo svladaju silom.

Izvrπni odbor MOO-a oduzeo jetadaπnjem predsjedniku MOO-a AveryjuBrundageu pravo mijeπanja u kriznusituaciju pod izlikom da je to iskljuËivoodgovornost njemaËke vlade iorganizacijskog odbora. U sluæbenojpovijesti MOO-a kaæe se da je iste veËeriodræana i izvanredna sjednica, “session”MOO-a tijekom koje je procurila vijest da susvi taoci na sigurnom, a otmiËari svladani.Pod dojmom te vijesti i nastale euforijeodluËeno je da Êe se odræati kratkaceremonija za dvojicu ubijenih sportaπa i daÊe se Igre nesmetano nastaviti. Tek susljedeÊeg jutra shvatili straπnu istinu.

Pri pokuπaju spaπavanja ubijeno je svihdevetero otetih izraelskih sportaπa, jedanpolicajac te trojica otmiËara. Na zamolbuorganizacijskog odbora OI, Izvrπni odborMOO-a donio je samo odluku o odgodinastavka natjecanja za 24 sata, odredivπi tajdan kao dan æalosti: “Olimpijske igre senastavljaju zbog dobrobiti sporta i zbogsporta iskljuËivo… Sve daljnje ceremonijeodræavat Êe se πto je moguÊe jednostavnije”.Ostali izraelski sportaπi vratili su se kuÊi.

“Igre se morajunastaviti”

Na ceremoniji za ubijene sportaπepredsjednik MOO-a . Brundage izrekao jesvoj stav o sportu i politici: “… Naæalost, uovom nesavrπenom svijetu, kako olimpijskeigre postaju veÊe i znaËajnije, postaju iizloæenije pritisku komercijalizacije, politikei sada kriminala. Igre 20. olimpijade bile su

izloæene dvama divljaËkim napadima.Izgubili smo i bitku za Rodeziju zbog golepolitiËke ucjene. Jedina naπa snaga suuzviπeni ideali. Uvjeren sam kako Êe sejavnost sloæiti da ne moæemo dopustiti πaËiciterorista da uniπti jezgru meunarodnesuradnje i dobre volje koju posjedujeolimpijski pokret. Igre se moraju nastaviti imi moramo nastaviti naπa nastojanja da ihoËuvamo neokaljanim, Ëistim i poπtenim teproπirimo sportski duh i na ostalapodruËja…” Igre su nastavljene zbog“dobrobiti meunarodnog razumijevanja imira.” Bila je to jedna od najkritiziranijihodluka MOO koja je vjerojatno omoguÊiladaljnji æivot olimpijskoj ideji.

Jedan kroniËar olimpizma zapisao je:“Olimpijske igre u Münchenu dosegnule suvrhunac u pogledu organizacije, javnogmnijenja, umjetnosti i tragedije”. No,Olimpijske igre u Münchenu 1972. godinenisu uvele politiku u olimpijski pokret - onisu veÊ mnogo ranije postali nerazdvojni.

19

Devedeset pet posto problema s kojima sam se susretao kao predsjednik Meunarodnog olimpijskog odbora ukljuËivali su dræavnu i meunarodnu politika.

Lord M. Killanin, predsjednik MOO-a 1972. - 1980.

henska tragedija

Memorijalna ceremonijana Olimpijskomstadionu


RELIGIJA I SPORT

UkljuËenje crkve u sport jest prije svegapastoralne i evaneoske naravi. Crkvaæeli ponajprije proπiriti pastoralnu crtu

djelovanja u svojoj programskoj aktivnosti dabi dala odgojne metode u samom sportu kao upodruËju svoga djelovanja u krπÊanskoj zaje-dnici. Treba pronaÊi naËin kako povezati ljud-sku osobu s Bogom kao najviπim vjeËnim bi-Êem u obliku pastorala i krπÊanske prakse. Tra-æiti vezu izmeu Boga i sporta, te sportske or-ganizacije da bi se nadiπli svi problemi te ista-knule ljudske vrijednosti. Tako Crkva pridajeveliku vaænost sportu kao slobodnom vremenu.Papa Ivan Pavao II. zatraæio je od PapinskogvijeÊa za laike 3. kolovoza 2004. da se osnujeflodjel za sport«.

Sport je jedna od veoma vaænih toËaka su-vremene kulture, ali se kroz sport mogu promi-cati i evaneoske vrijednosti. Crkva svakakoæeli biti prisutna i u sportu, da bi kroz njegapromicala te evaneoske vrednote i dala pasto-ralnu brigu onima koji sudjeluju u sportskimaktivnostima i natjecanjima. To se ponajprijeodnosi na olimpijske i mediteranske igre, svjet-ska prvenstva, univerzijade. Za takav naËin dje-lovanja u sportu mjesna crkva Êe biti ukljuËenau duπobriæniπtvo sporta, a tu je i suradnja izme-u katoliËkih sportskih druπtava i dræavnihudruæenja. Podupirat Êe razliËite aktivnostikroz koje Êe se davati svjedoËenje krπÊanskogæivota.

Odgoj je stvar srca Crkva æeli skrenuti paænju na razliËite nega-

tivnosti u sportu, koje ne obogaÊuju sport negoga nazaduju. Siguran sam da Êe, uz sve malver-zacije, dopinπke kontrole, trgovanje sportaπimai financijske skandale, znati nositi i boriti pro-tiv takvog zla koje naruπava æivot sportaπa isvijet sporta. Svojim pastoralnim radom Crkvaæeli pridonijeti kulturi sporta koja Êe biti u slu-æbi cjelovitog rasta ljudske osobe, mira i zaje-dniπtva. Crkva je, dajuÊi vaænost sportu krozodjel Crkva i sport, svjesna da je sport vrlo va-æan segment u ljudskom æivotu. Probudit Êe usvakom Ëovjeku duh tolerancije, natjecanja i li-jepog ponaπanja. Ne samo u onih koji se natje-Ëu nego i u onih koji gledaju sportska natjeca-nja. Time Êe se pridonijeti poπtivanju ljudskogdostojanstva u sportu i izvan njega, a svakakopotaknuti krπÊane koji se bave sportom da usportu budu æivi svjedoci evanelja.

Sport kao jedan od segmenata u ljudskom æi-votu Ëovjeka odgaja na svim njegovim razina-ma. Kao sredstvo je koristan u odgoju djece imladih. Mladi danas razmiπljaju kako postatidobri sportaπi poput mnogih drugih koji suubrali brojna odliËja i postali slavni. RoditeljiËija se djeca profesionalno bave sportom vjeru-ju da je njihovo dijete predodreeno da budezvijezda koja Êe pokupiti sva dræavna i svjetskaodliËja. PriliËno je malo djece svjesno toga daje bavljenje sportom korisno i uËinkovito, jer sedijete tako miËe s ulice i sport ne ostavlja pro-stor za nekakve ovisnosti i sklonosti. Sportuvodi mladog Ëovjeka u druπtveni æivot i soli-darnost prema drugome, uËi ga kako se pobje-uje i kako se gubi.

Odgojna dimenzija sporta treba biti vidljivana samom poËetku. Mladi Ëovjek se formira usportaπa s naznakom da treba biti solidaran,druπtven i radiπan. Don Bosco je znao reÊi da jeodgoj stvar srca. Srce u ovom sluËaju znaËiprodiranje u dubinu mladenaËkog duha, vre-dnovanje unutarnjeg svijeta, buenje i opleme-njivanje vrednota koje u sebi nosi. DoÊi domladiÊeve nutrine, “steÊi njegovo srce”, znaËipridobiti ga za dobro. Don Bosco nas tako po-uËava da otkrivamo Boæju prisutnost koja i da-

nas djeluje u naπem odgojnom zalaganju, to jestda doæivljavamo Boga na djelu meu nama uprijateljstvu, solidarnosti, radosti i kao Æivot iLjubav. Mi vjerujemo da Bog ljubi mlade i daæeli dijeliti sav æivot s mladima. Oni su nadanove buduÊnosti.

Sport je u sluæbi Ëovjeka, a ne Ëovjek u slu-æbi sporta, zato dostojanstvo ljudske osobe jestcilj i mjera u prosudbi svake sportske aktivno-sti. Crkvu zanima sport jer je zanima Ëovjek, jerje duboko povezana s njegovom sudbinom te jepo svom pozivu i poslanju zauzeta za njegovospasenje. U svojoj prvoj enciklici Ivan PavaoII. je napisao da je Ëovjek “prvi i temeljni putCrkve” (Redemptor hominis, br 14).

I igra i natjecanjeIgra i sport su bili sastavni dio æivota Ëovje-

ka svake dobi, osobito onih malih, djece i mla-deæi. Sport ima vaænost, a to je vjeæbanje u vr-linama. Igra moæe biti samo rekreacija i opuπta-nje, ali moæe postati i natjecanje. Igra je mjestoslobodnog i bezuvjetnog izraæavanje sebe, mje-sto otkriÊa sebe kao pojedinca u razvoju. Igra jedoista vjeæbaliπte æivota. Ako se djeca odmale-na nauËe igrati prijateljski, u ozraËju slavlja i

20

Crkvu zanima sport jer je zanima Ëovjek, jer je duboko povezana s njegovomsudbinom te je po svom pozivu i poslanju zauzeta za njegovo spasenje

Vjeæbanje u vrlinama

Piπe don Vitomir ZeËeviÊ


radosti za sve, to Êe im pomoÊi da lakπe rastu ukritiËkom odnosu prema onoj igri koja vodiprema destrukciji. Sport ima u sebi natjecatelj-ski duh, ali sport je i odgojno sredstvo. Sport usebi sadræi i igru i natjecanje. Glavni sadræaj jeigra, ali u sebi ima i usporeivanje sposobnostii talenta s drugom stranom kada postane natje-canje. Sport u svom sadræaju njeguje pobjedni-ke za mala i velika natjecanja.

Ideal sportaπa je biti pobjednik, ali nikada netreba zanijekati odgojne uËinke sporta. On ra-zvija u mladom Ëovjeku tjelesne, duπevne i eti-Ëke sposobnosti. Mlada se osoba poËinje formi-rati kroz sport i sport ga odgaja za zdraviji æi-vot. Roditelji imaju veoma veliku ulogu u pra-Êenju djece i mladih u sportu. Oni su uz trene-re, motiviraju svoju djecu da se opredijele zaodreene sportove. Prate djecu na svim natjeca-njima i pruæaju veliku podrπku. Djeca stjeËu si-gurnost i tada uviaju da je sport dobro opre-djeljenje, gdje se stvara duh prijateljstva, igre izajedniπtva. Roditelji trebaju biti oslonac svojedjece i kroz sport pribliæavati djecu druπtvenomæivotu. Kad roditelji prate svoju djecu kroz na-tjecanja, treninge i druæenja, i oni se zbliæavajus drugim roditeljima, a djeca se upoznaju s dru-gom djecom.

Otac jednog djeteta kojemu tri sina trenirajunogomet kaæe: “Moja djeca su izabrala nogo-met kao najdraæi sport. Redovito treniraju i natreninge odlaze sami. Trener ih kao osoba poti-Ëe i otkriva u njima fiziËke sposobnosti za igru.Ozbiljno su shvatili nogomet i nikada ne pro-puπtaju treninge. Supruga i ja pratimo njihovanatjecanja. Djelujemo odgojno na njih i kad po-bjeuju i kad gube. U sebi oni razvijaju i drugekreposti. PrateÊi djecu, stekli smo mnogo novihprijatelja. Nama je vaæno da djeca svoje slobo-dno vrijeme utroπe u sport, a ne da krenu po-greπnim putem. Svi mi roditelji smo u strahu danam djeca ne krenu po zlu. Bdijemo uz njih inastojimo im ukazati na njihove manjkavosti itako ih odgajati u poπtene graane”.

Sport odgaja cijelu osobu u svim njezinimrazinama. Stoga je vaæno naglasiti da sport tre-ba izgraivati kod mladih razliËite darove i kre-posti. Roditeljska prisutnost uz djecu koja sebave sportom je nuæna. Mlade treba poticati iodgajati za viπe ciljeve i razvijati darove kojesu primili od Boga.

Crkveno uËiteljstvo i sport

Crkva je uvijek pridodavala vaænost sportukao slobodnom vremenu i sredstvu odgoja.KrπÊanska vizija vrlo jasno vidi da je sportsredstvo koje pripada Ëovjekovoj baπtini, zaizgradnju duha i odgoja ljudi. Drugi vatikanskikoncil prvi je od koncila, u dugoj crkvenoj po-vijesti, dotaknuo mnoge probleme s kojima seCrkva suoËava, pa tako i problem sporta kaojednog od naËina koriπtenja slobodnog vreme-na. Sport treba organizirati u odgojnim ustano-vama i πkolama. Pastoralna konstitucija II. va-tikanskog sabora “Gaudium et spes” o Crkvi usuvremenom svijetu donosi i vaænosti vezaneuz slobodno vrijeme i sport. Tako pod brojem61 kaæe: “Neka se slobodno vrijeme upotrijebi

za odmor, za jaËanje duπevnog i tjelesnog zdra-vlja, i to. Slobodnim aktivnostima i studijem, ...sportskim vjeæbanjem i priredbama koje poma-æu da se oËuva psihiËka ravnoteæa, takoer uzajednici, i da se uspostave bratski odnosi me-u ljudima svih staleæa, narodnosti i rasa. Nekadakle krπÊani surauju na tome da skupne kul-turne manifestacije i akcije, koje su svojstvenenaπem vremenu, budu proæete i krπÊanskim du-hom” (Dokumenti II. vat. sabora, str. 709.). Isam papa Ivan Pavao II. u knjizi “Otac i uËiteljmladeæi” prigodom 100. obljetnice smrti donBosca, kada ga proglaπava “Ocem i uËiteljemmladih”, kaæe: “Treba spomenuti πiroki prostori dostojanstvo koje je don Bosco pridavao re-kreaciji, sportu, glazbi, kazaliπtu ili kako je onvolio reÊi, dvoriπtu. Upravo tu u spontanosti iradosti odnosa, pronicljivi odgajatelj pronalazinaËine interveniranja, jednako blage u izrazukao i djelotvorne u trajnosti i ozraËju u kojemse ostvaruje”. Don Bosco je kao odgojitelj iuËitelj mladih uvidio vaænost sporta u odgoju.Stoga je preporuËio da se to njeguje u svim sa-lezijanskim centrima, æupama i πkolama.

Prigodom jubilarne 2000. godine papa IvanPavao II. je 29. listopada 2000. proslavio“Sportski jubilej” i na stadionu Olimpico u Ri-mu sluæio svetu misu sa sportaπima. Cijeli sudan bile razliËite aktivnosti vezane uz jubilejsportaπa. U susretu sa sportaπima za njihov ju-bilej je rekao: "Nadam se da Êe ovaj sportski ju-bilej biti prilika za sve odgovorne u sportu(sportske upravitelje, menadæere, fanove i na-tjecatelje) da pronau kreativni put bavljenjasportom na naËin da se konstruktivno odgovorina kompleksne zahtjeve koje potiËu kulturne isocijalne promjene, s onim nepromjenjivim za-htjevima ljudskog biÊa”. U svojoj molitvi podmisom zakljuËio je susret: “Gospodine IsuseKriste, pomozi ovim sportaπima da budu tvojiprijatelji i svjedoci tvoje ljubavi. Pomozi im dase jednako trude oko svoga osobnog napretkakao πto se trude oko sporta; pomozi im da shva-te skladno i dosljedno jedinstvo tijela i duπe.Neka budu dobri uzori onima koji ih gledaju.Pomozi im da budu sportaπi duha, tako da mo-gnu postiÊi Tvoju neprocjenjivu nagradu, vije-nac koji ne propada nego ostaje za vjeËnost.Amen”.

LITERATURA:

1. Dalmazio Maggi, I sport ima duπu, Salezijanski bogo-

slovni dom, Zagreb, 2001.

2. Talijanska biskupska konferencija, ©port i krπÊanski

æivot, Salom, Zagreb 2002.

3. Giovanni Savini i Jaroslaw Cielecki, La parita della

vita, Koine, Roma 2001.

4. Ivan MarijanoviÊ, Odgajati πportom, KSC, Zagreb

1993.

5. Stipe Nimac, Zbornik radova, Tijelo, sport i teologija,

FranjevaËki samostan Gospe Lurdske, Zagreb 1986.

6. Svjetlo rijeËi, Broj 256/257, Sarajevo, srpanj-kolovoz

2004.

7. Ivan Pavao II., Otac i uËitelj mladeæi, KSC, Za-

greb1988.

8. Ivan Pavao II., Redemptor hominis, KS, Zagreb 1979.


Prije nego πto definiramo etiku i njezinulogu u πportu potrebno je istaknuti daje ona filozofska disciplina te kao takva

i dio filozofije. Stoga, da bismo boljerazumjeli utjecaj etike na πport, primarnomoramo definirati pojam filozofije.

Filozofija (grË. philosphia, mudroslovlje),izvorno znaËi “ljubav spram mudrosti”,dolazi od grËke rijeËi philos, πto znaËiprijatelj, i sophia, πto znaËi mudrostsvjetovnog mudraca. Grci su tako nazivalinastojanje i djelatnost onih koji su teæili zamudroπÊu. Prema predaji, prvi koji jeupotrijebio rijeË filozofija bio je Pitagora, a ustalnu upotrebu uveli su je Sokrat i Platon. Tadvojica velikih filozofa i mislilaca za sebe seskromno tvrdila da nisu mudraci nego samoljubitelji mudrosti, mudri onoliko koliko setrude oko mudrosti.

Ne moæemo ovdje istaknuti definicijufilozofije s kojom bi se svi usuglasili, filozofisu kroz povijest razliËito odreivali predmet ipojam filozofije. No neÊemo pogrijeπiti akodamo odreenje koje je dovoljno opÊenito ikaæemo da je filozofija istraæivanje i traganjeza smislom, ona je pitanje o bitku, svijetu iistini, a u svojim rezultatima nazor o svijetu iæivotu.

GledajuÊi kroz povijest u filozofiji su serazvile razne filozofske discipline, nofilozofiju najËeπÊe dijelimo na: teoretsku,praktiËnu i poetiËku. Teoretskim disciplinamapripadaju ontologija, gnoseologija, filozofijaprirode…, praktiËnim etika, filozofijapolitike, prava, povijesti..., a poetiËkimestetika, poetika, retorika, filozofijatehnike… Te grane filozofije nisu separatnecjeline nego njezini dijelovi u uskojmeusobnoj vezi, kao i rjeπenja kojaproizlaze iz postavljenih problema koji surazliËiti aspekti istih pitanja.

»ovjek je mjera svih stvari

Etika (grË. ethos, obiËaj, Êudoree) javljase kao moralna filozofija i temeljni je diopraktiËne filozofije, ona ispituje podrijetlo,motive, norme i svrhe moralnog djelovanja iprosuivanja. Njezina je tema dobro kaomisao vodilja “ispravnog djelovanja”, a timei Êudorednoga æivota. Ovisno o odreenju

konaËnog cilja razlikujemo sljedeÊe etiËkeoblike: eudaimonizam - etika sreÊe,hedonizam - etika uæitka, utilitarizam - etikakoristi, perfekcionizam - etika usavrπavanja,da spomenemo samo neke.

Prema Aloisu Halderu svaka je etika su-odreena nekim temeljnim razumijevanjemËovjekove biti. To je sa svoje straneukorijenjeno u zbiljskom æivljenome etosu(temeljnom æivotnom dræanju, karakteru) nakoji se etika kritiËki odnosi. Odatle danas iproizlazi poteπkoÊa formuliranja etike utradicionalnome smislu, nakon πto je svakoodreenje biti, a poglavito odreenjaËovjekove biti, postalo upitnim, te time πto jekritiËka etiËka refleksija u posebnoj mjeriizraz krize etosa. Mnogo se mudraca krozpovijest bavilo etikom i njezinim utjecajem,navest Êemo samo neke i to poznatije teusporediti njihova razmiπljanja. Ukozmoloπkom razdoblju grËke filozofijenajznaËajniji predstavnik antiËkog atoizmabio je slavni Demokrit iz Abdere (460. -370.). Demokrit smatra da Ëovjek trebaprevladati osjetilna zadovoljstva i prolazneæelje za izvanjskim dobrima i teæitiostvarenju trajnijih vrijednosti kao πto suspoznaja, razumnost, mudrost, dobrota,prijateljstvo, umjerenost, vedrina ispokojnost, jer “ljudima priliËi starati se viπeza duπu nego za tijelo” (fr. 187).Demokritova je etika u skladu s njegovimopÊim realistiËkim glediπtem. Uantropoloπkom razdoblju grËke filozofije, anakon pobjede nad Perzijancima sredinom 5.stoljeÊa, doπlo je do procvata grËkecivilizacije i kulture. To je doba Eshila,Sofokla i Euripida, Pindara i Fidije, sofista iSokrata, a kasnije Platona i Aristotela. U todoba doπlo je do promjene filozofskoginteresa s pitanja kozmosa na pitanje Ëovjeka.Tako su sada u srediπtu etiËka pitanja vrline,prava, obiËaja, zakonitosti, odgoja - dakleproblemi ljudske prakse. Glavana teza sofistai Protagore kao predstavnika jest da je Ëovjekje mjera svih stvari. Protagora na taj naËinzapoËinje zastupati relativnost etiËkih nazora.

Jedan od najpopularnijih filozofa svakakoje Sokrat (469. - 399.) koji æeli popravitidruπtvo, preodgojiti sugraane, usmjeriti ihprema idealima. IstiËe da je smisaoËovjekova æivota u krepostima kao πto su

22

ETIKA I ©PORT

za osobu,©port je Svaki πportaπ bi se trebao

zapitati nekolikojednostavnih pitanja u æelji

da provjeri svoj odnosprema etici u πportu. ©tobi bilo kada bi svi na istinaËin izigrali pravila? Zar

je izgovor ako to i drugirade? Je li pristup sam po

sebi dobar te kako seodraæava na sami πport ikamo nas vodi? Poπteno

natjecanje zahtijeva odsvakog igraËa i momËadipristup istim tehnikama i

taktikama propisanimpravilima. EtiËan πport

omoguÊuje natjecateljuiskazivanje svih

sposobnosti te pobjeduigraËu ili momËadi Ëija je

predanost, æelja zapobjedom, kreativnost i

sposobnost veÊa

Piπe Saπa Ceraj, prof.

a ne obrnuto


poπtivanje zakona, umjerenost,samosvladavanje, usavrπavanje, te istiËepoznatu gnomu “Spoznaj sama sebe”.Zanimljivo, Sokrat izjednaËuje krepost saznanjem, odnosno znanje s krepoπÊu. TakoetiËki intelektualizam dovodi do etiËkogoptimizma.

“Fair play”, moralnavrijednost πporta

Joπ jedan veliki mislilac Aristotel (384. -322.) tvrdi da Êe Ëovjek biti sretan akorazvije specifiËnu i umnu prirodu i to upraktiËnoj djelatnosti i spoznaji. KonaËno, ukrπÊanstvu nalazimo etiku i to etiku ljubavi,zapovijedi nenasilja, praπtanja i milosra kojesu osvojile svijet. Inzistira se na ËistoÊinamjere i na smislu Ëina, a ne na njegovomobliku.

RazmiπljajuÊi o naslovu i definiciji etike uπportu generalno moæemo reÊi da je toapliciranje opÊe poznatih moralnihvrijednosti na same situacije u πportu i πportu cjelini. Zanimljivo je da πport sam implicirasvoje etiËke norme i moralne standarde nasve one koji se njime bave. Velika je razlikaizmeu pojma etike u πportu i etike i πporta.Etika u πportu se bavi unutarnjim pitanjimakoja se odnose na πport i etiËko, moralnoponaπanje, dok kod etike i πporta moæemogovoriti o etiËkim pitanjima koja proizlaze izdrugih podruËja druπtva. Pa tako moæemogovoriti o poznatoj kategoriji “fair playja” i

kako “biti dobarπportaπ”. Tekategorije su vaæneiz viπe razloga.Jedan od razloga jetaj da se veÊina ljudibavi πportom izuæitka pa stoga i æeledjelovati moralno iigrati po pravilima“fair playja”. Osobe koje vole πportskanadmetanja æele se nadmetati fer i premaunaprijed utvrenim pravilima, pravilimakoja jamËe pobjedu sposobnijem i boljem, ane onome koji ta pravila krπi.

“Fair play” i πportska pravila su ustoliËenasa æeljom da nas nauËe pozitivnimvrijednostima, veselju u pobijedi, ali idostojanstvenom prihvaÊanju poraza. Takomoæemo reÊi da “fair play” kao kategorijapripada etici u πportu, a rasizam pripadaetiËkim pitanjima u druπtvu, samim time ietiËkim pitanjima i πportu. “Fair play”moæemo promatrati kao moralnu vrijednostπporta, kao jamstvo poπtenog natjecanja,prihvaÊanje pravila, respektiranje πporta, kaodogovor ili kao izreku “Fair play as play”.

Utakmica dobivena trikom

Uvaæavati i pridræavati se pravila tepoπtovati “fair play” znaËi biti dobar πportaπ.Dobar πportaπ cijeni πport, cijeni igru, dræi sepravila i igra poπteno, prepoznajuÊi da je to

jedini put za dobro odigranu utakmicu ilinastup i jamstvo zadovoljstvu poslije nje.Takav πportaπ nastoji i trudi se davatimaksimum na svakom nastupu, prihvaÊa ipodræava πportska pravila i poruku koju onanose. OpÊenito je prihvaÊeno da nas πport uËivrijednostima, i sadræaju tih vrijednosti, stogaje vrlo vaæno na koji naËin se te vrijednostiprakticiraju, odnosno hoÊe li one bitipozitivne ili negativne. ©port takoerizgrauje karakter i to putem zahtjevnihnatjecanja, treninga, odricanja, psihiËkih ifiziËkih napora. Postavlja se pitanje je liutakmica koja je dobivena trikom zaistadobivena ili je samo prodan πportaπevintegritet. Svaki πportaπ bi se trebao zapitatinekoliko jednostavnih pitanja u æelji daprovjeri svoj odnos prema etici u πportu. Na

primjer, πto bi bilo kada bi svi na isti naËinizigrali pravila? Zar je izgovor ako to i drugirade? Je li pristup sam po sebi dobar te kakose odraæava na sami πport i kamo nas vodi?Poπteno natjecanje zahtijeva od svakog igraËai momËadi pristup istim tehnikama itaktikama propisanim pravilima. EtiËan πportomoguÊuje natjecatelju iskazivanje svihsposobnosti te pobjedu igraËu ili momËadiËija je predanost, æelja za pobjedom,kreativnost i sposobnost veÊa.

ZakljuËio bih s citatom V. PozaiÊa kojilijepo kaæe: “Geslo πport je za osobu, a neobrnuto, nije nipoπto samo zvuËna fraza. Toje vrlo zahtjevna istina i stvarnost. To jemjerilo kojim se mjeri valjanost ilipromaπenost πportskih natjecanja i priredbi.Ako su tjelesne kretnje kultura tek onda kadasu sredstva u kojima Êemo izraziti nekoplemenito duπevno stanje, onda πport morastajati u sluæbi cjeline Ëovjekove osobe,tjelesna kultura mora stajati u sluæbi kultureduha. Istinski πport ne smije biti svrhasamom sebi, on je u sluæbi Ëitavog Ëovjeka”.

23


24

Danas je iznimno teπko definirati sport.Uostalom, ako u internetski pretraæivaËGoogle upiπemo "sport" pojavit Êe se

podatak da je sama rijeË spomenuta naimpozantnih 380,000.000 stranica. PraktiËnomoæemo reÊi da svaki Ëovjek ima neku svojudefiniciju sporta.

Povijesno je priËa dosta jednostavna: ljudisu davno primijetili da oni kojibræe trËe, plivaju, skaËu, gaaju ilibacaju koplje imaju veÊe πanseuloviti divlju æivotinju, obraniti seod neprijatelja, saËuvati svoj i tuiæivot te - ne najmanje vaæno -sluæiti na Ëast svojoj zajednici:plemenu, gradu, dræavi… »ak idanas, ako bolje pogledamodiscipline od kojih se sastojikraljica sportova, atletika,uviamo da su to stiliziranevjeπtine bitne ratnicima i lovcima:bacanje koplja i kladiva, trËanje, trËanjepreko prepreka, maraton, da ne spominjemosportove poput streliËarstva i streljaπtva.

Stari su Grci, uz aktivno provoenjekrilatice zdrav duh u zdravom tijelu, doπli nagenijalnu ideju: organizirati natjecanjesportaπa razliËitih polisa, gradova- dræava,gdje bi se pokazalo tko je bolji, bræi i jaËi.Temelj olimpijskog duha u biti je ideja da seljudi bore za rezultat, a ne meusobno, da sebez rata, nasilja i krvi vidi Ëiji grad daje boljesinove, snaænije ratnike i kvalitetniju obuku -u fer i prijateljskom natjecanju.

Dobro provedenopopodne

No, vratimo se u bliæu povijest. Sportaπi sudo iza Drugog svjetskog rata veÊinom biliamateri, ljudi koji su voljeli fiziËku aktivnosti koji su dobivali popularnost koja je donosilaslavu, ali ne i novac. Komercijalni su bili

samo boksaËi, adosta novca sevrtjelo i okokonjskih utrka iako,istini za volju,jahaËi i nisu odsvega toga mnogozaraivali.Olimpijske igre suizgledale kao skupneπto veÊeg i vrlosimpatiËnog

amaterskog druπtva - gomila zaljubljenikaoboruæanih primitivnom opremom, velikimstrpljenjem i bezgraniËnom voljom.

Nakon Drugog svjetskog rata poËelo seπiriti tehnoloπko dostignuÊe koje na prvipogled nije imalo mnogo veze sa sportom -televizija. Od poveÊe drvene kutije s malomzaobljenom katodnom cijevi na kojoj semogla vidjeti drama uæivo ili lokalne vijesti,televizija je napredovala - veÊi ekran, jasnijaslika, boje… Malo po malo, od πezdesetih doosamdesetih godina proπlog stoljeÊa pojamdobro provedenog popodneva postalo jeizleæavanje u fotelji, s nekoliko piva pri ruci i

Sport moæemo podijeliti u dvije faze: prije i nakon dolaskatelevizije. Prije televizije sport je bio uglavnom sport. Nakontelevizije sport je dobrim dijelom postao biznis

Piπe mr. sc. Goran VojkoviÊ

potkoπuljom kao glavnim odjevnimpredmetom. »isto patriotsko bodrenjelokalnog kluba i odlazak na utakmicepomalo gubi bitku s daljinskim upravljaËemi velikim metarskim ekranom na kojem sedetalji mnogo bolje vide nego iz tridesetogreda na stadionu za 50.000 ljudi.

Velika gledanost znaËila je i veliku cijenusekunde reklamiranja u programu. Naravno,na velikom ekranu u boji sve su reklameljepπe i promidæbeno uËinkovitije odstaromodnih panoa po igraliπtima. Sve usvemu, veliki show je dolaskom televizije uboji mogao poËeti! Vaπ klub za odreeniiznos nosi ime neke tvrtke i po njegovompoloæaju na sportskoj ljestvici vidi se ipoloæaj sponzora - uspjeπni klubovi imajudobru cijenu i moæe ih sponzorirati samojaka firma. Ali, tu uspjeh sve manje ovisi opojedincu, a sve viπe o financijskoj snazisponzora koji moæe platiti vrhunsku prateÊuekipu. Osnovni problem je πto onda svepostaje nezanimljivo - dobar primjer su utrkeFormule 1. Bile su daleko posjeÊenije igledanije u doba kada je pilot bio mnogovaæniji od tehniËkih karakteristika bolida, akoje ovise najviπe o svoti novca kojomraspolaæe razvojni tim. A da o hrvatskom

©to je sport,

a πto biznis

SPORT I TELEVIZIJA


25

nogometu, gdje se uglavnom priËa vrti okonovca i transfera, a tek usput se pojavi i kojavijest o tome da netko zabije gol, da i nepriËamo…

No, nisu sve stvari u svezi s televizijom isuvremenim sportom negativne, naprotiv.Raaju se potpuno novi sportovi, a neke jesama televizija izvukla iz zaborava. TipiËanprimjer je biljar. Otkriveno je da je svojomdinamikom, πarenim kuglicama i igranjem uzatvorenom salonu idealan za popodnevni tv-prijenos i popularnost mu je naglo porasla,tako da je danas biljar od igre zadimljenihbarova postao vrhunski sport u kojem sezarade najboljih mjere s onima u NBA-ligi. Ani skijaπki uspjesi hrvatskih sportaπazasigurno ne bi bili toliko poznati da nematv-prijenosa.

Prilog zdravom æivotu

Kada je sve postalo komercijalno, postalo jei dosadno - osamdesete su opet otkrile Ëarimasovnog, amaterskog rekreacijskog sporta.Sve u svemu, rekreacijski sport je odliËan:prvo je zdrav, jer je bolje gledati popodne

πumu negoli i najbolji trinitron monitor,drugo, Ëovjek napokon shvati da oni πto trËeterenom i nemaju baπ lagodan æivot, i treÊe -masovan sport je odliËan potroπaË svihmoguÊih sportskih potrepπtina najrazliËitijihrobnih marki. Takoer, osim u brojusudionika, rekreacijski sport je golem i usvojim varijacijama: poËinje laganim izletimai planinarenjem po okolnom brdu subotomujutro, nastavlja se igranjem u lokalnom klubu6. ili 7. lige i zavrπava kod sportova tipaiskakanja iz aviona s daskom za surfanje navalovima i padobranom… Ne zaboravite daamaterski sport moæe biti i financijskikoristan: uz cijenu goriva od osam kunabiciklizam je opet u modi, a uz financijskuuπtedu dolazi i bolja kondicija, prilog zdravomæivotu i osvijeπten ekoloπki odnos premaokolini.

Ono πto je zanimljivo je pitanje πto Êe sedogoditi iduÊih godina: hoÊemo li na televizijigledati iskljuËivo natjecanja profesionalaca izakojih stoji tim od nekoliko desetaka ljudi isponzor snage naftne kompanije ili telekomoperatera, ili Êe natjecanja amatera, iza kojihsu skromni uvjeti i veoma mnogo truda, naÊisvoje mjesto na plazmama visoke rezolucije.


26

Nedavno se u programzagrebaËkog Radija 101 javiosluπatelj koji misli da su u

“sluËaju Draganja” sportski novinariodigrali negativnu ulogu i da su ispalilicemjeri. Nije im, rekao je, smetalokada je olimpijska odliËja za Hrvatskuosvajao Nikolaj Peπalov, a DujuDraganju su proglaπavali izdajnikom iplaÊenikom kada je najavio moguÊnostnastavka plivaËke karijere podkatarskom zastavom. Spomenutisluπatelj je zbog toga traæio oËitovanjeHrvatskog zbora sportskih novinara.

Vrlo paæljivim iπËitavanjem ipresluπavanjem svega πto su hrvatskisportski novinari napisali i rekli tijekomviπemjeseËne “katarske sage” nismo,meutim, pronaπli doslovce ni jedannovinarski autorski uradak koji bipotvrivao gornju tvrdnju. Naprotiv,novinari su za (tada joπ samo) moguÊiDraganjin odlazak iz hrvatskog plivanjaprozivali i Hrvatski olimpijski odbor, iMinistarstvo znanosti, obrazovanja isporta, i nepostojanje sportskog sustava,i nezainteresiranost sponzora za hrvatskisport… Za Draganjinu æivotno-sportskudvojbu su, πtoviπe, pokazivali mnogorazumijevanja i uvaæavali su njegoveargumente.

U Ëemu je, dakle, problem? Kao iuvijek, u izboru sugovornika, tj. onihkoji u medijima dobivaju prostor zakomentiranje i analiziranje odreenogproblema. Novinari su i ovom prigodomomoguÊili mnogim sportaπima isportskim duænosnicima da se oËituju ozadanoj temi i u tim je iskazima, istina,bilo mnogo licemjerja, pa i sasvimneprimjerenih ocjena Draganjinenamjere. No, treba li zbog togalicemjerima nazvati novinare? Moæda

GrijesiPiπe Marin ©arec

sport


27

samo onda kada nedostatak vlastitogastava “kamufliraju” izjavama ljudi doËijeg je miπljenja, navodno, javnosti jakostalo.

Ono zbog Ëega se, meutim, sportskimnovinarima s pravom moæe predbacivatinaglaπeno je na DubrovaËkim danimamedija. Tamo je ocijenjeno da veÊinamedija ima izrazito negativnu uloguprigodom najava nogometnih derbijaodnosno tzv. utakmica visokog rizika.Tako je, primjerice, prema istraæivanjunapravljenom za potrebe toga skupa,uoËi utakmice Dinamo - Hajduk,navijaËkom nasilju dano viπeprostora nego samom sportskomdogaaju. “Novinari bi trebaliizostaviti opseæne prikazenasilnika jer to oni smatrajunagradom i potvrdom vlastitevrijednosti”, naglaπeno je naspomenutom skupu uDubrovniku i to je apsolutnaistina kada je o odnosu novina inovinara prema izgrednicimarijeË. To je grijeh sportskihnovinara koji je teπko ili nemoguÊeporeÊi.

U svim ostalim sluËajevima tvrdnja dasu novinari krivi za negativno ozraËje jerprenose problematiËne izjave sportaπa,trenera i razno-raznih duænosnika “ne dræivodu”. Neosporno je, primjerice, da jeoptuæba Zvjezdana CvetkoviÊa da suHajdukovi igraËi skloni dopingu naruπilasportsko ozraËje uoËi utakmice Dinamo -Hajduk, no uistinu je teπko oËekivati datakvu “pikanteriju” novinari zanemare i neobjave. Jesu li zato novinari bili krivi zaratniËko ozraËje uoËi derbija? Svakako ne.Kada bi se novinari bavili “peglanjem”izjava i postupaka sportaπa i sportskihduænosnika tada ne bi bili novinari, negoono πto se Ëesto od njih æeli napraviti -glasnogovornici pojedinih klubova isportskih saveza. Sportski novinarisvakako nisu nevinaπca, no pretjerano ihje optuæivati za sve i svaπta samo zato jerrade posao koji se od njih i oËekuje.

Kada bi se novinari bavili “peglanjem” izjava i postupaka sportaπa isportskih duænosnika tada ne bi bili novinari, nego ono πto se Ëesto od njihæeli napraviti - glasnogovornici pojedinih klubova i sportskih saveza

t skih novinara



UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X GODINA 36 • BROJ 135 • PROSINAC 2005.

»lanovi I. hrvatskog biciklistiËkog druπtva: Erih Aleksander, Mirko Bothe i Mirko KleπËiÊ, 1887. godine


KotaË se nije dao zaustavitiRad prvog biciklistiËkog kluba u Hrvatskoj odobren je 26. lipnja 1885. To jepoËetak biciklizma kao πportske grane. Klub je u godini osnivanja tiskaoknjiæicu Pravila voznih propisa u kojoj je propisano ponaπanje Ëlanova. To jebilo potrebno, jer je prve bicikliste veÊina puËanstva doËekala neprijateljski.Bilo je i prijedloga da se voænja biciklom zabrani ili nametne velika taksa zauporabu bicikla

OBLJETNICE

Piπe Zdenko JajËeviÊ

Kao prometno sredstvo bicikl se u Hrvatskoj pojavio πezdesetihgodina XIX. stoljeÊa, a kao πportska grana 20 godina kasnije.Biciklizam se u nas nazivao i koturaπtvo, a bicikl - kotur, ko-

turaËa, samovoz, trkalica, brzonoga i dvokolica. Prvi bicikl u Zagrebje donio trgovac Ladislav Beluπ, sa svjetske izloæbe u Parizu 1867.godine. PoËetkom osamdesetih godina bicikli su uobiËajena pojavana ulicama hrvatskih gradova.

Osnivanje prvoga kluba

U molbi za odobrenje pravila Prvog hrvatskog druπtva biciklista,koju je potpisao Franjo Sollar, navedeno je da je svrha postojanjakluba: unapreivati i praktiËno upotriebljavati bicikl-stroj. Rad pr-vog biciklistiËkog kluba u Hrvatskoj odobren je 26. lipnja 1885. go-dine. To je poËetak biciklizma kao πportske grane. Klub je u godiniosnivanja tiskao knjiæicu Pravila voznih propisa u kojoj je detaljnopropisano ponaπanje Ëlanova. To je bilo potrebno, jer je prve bicikli-ste veÊina puËanstva doËekala neprijateljski. Bilo je i prijedloga dase voænja biciklom zabrani ili nametne velika taksaza uporabu bicikla. Ali kotaË bicikla nije se dao za-ustaviti. Za voænju nespretni velosipedi, bicikli svelikim prednjim kotaËem, bili su u uporabi relati-vno kratko, samo desetak godina.

Prva biciklistiËka utrka

Prvo hrvatsko druπtvo biciklista je 29. lipnja1886. godine priredilo na Zrinskom trgu u Zagrebuprvu biciklistiËku utrku u nas. VozaËi su nastupalina niskim biciklima i velosipedima, na 2400 meta-ra i 20 kilometara. VozaËi su za nastup plaÊali viso-ku pristojbu, tzv. start-geld: tri forinte za prvu, a pet forinti za drugudisciplinu. Prihod s te utrke bio je namijenjen izgradnji Hrvatskogglumiπta, kasnije nazvanog Hrvatsko narodno kazaliπte.

Osnivanje novih biciklistiËkih klubova

U rujnu 1886. godine u Osijeku je odobren rad Druπtva biciklistahConcordia. Svrha druπtva bila je promicati koli razπirenje toli prakti-Ënu uporabu valocipeda. Na inicijativu Franje Hochmanna, uËiteljatjelovjeæbe i struËnog voe Hrvatskog sokola, u Zagrebu je 1877. go-dine utemeljena druga velika biciklistiËka organizacija, Hrvatskiklub biciklista Sokol. U prvim godinama djelovanja najbolji biciklistu klubu bio je Ivan MiheliÊ. Voænja na kotaËima bez zraËnica bila jenaporna i neudobna. No to nije ometalo odvaæne mladiÊe da se na ve-losipedima upute na daleka putovanja. Tako su 1887. godine trojicazagrebaËkih maturanata, Erik Alexander, Mirko Bothe i MirkoKleπËiÊ, otputovali u Trst. Na putu su proveli mjesec dana.

Izgradnja trkaliπta

Agilni Ëlanovi Hrvatskog kluba biciklista Sokol izgradili su 1891.

godine na prostoru danaπnjeg Rooseveltovog trga u Zagrebu prvokruæno trkaliπte duæine 333 metara. Na tom je trkaliπtu 25. lipnja1892. godine prireeno Prvo prvenstvo Hrvatske, Slavonije i Dalma-cije na 5000 metara. Pobijedio je Vilko BorπiÊ. Uz 3000 gledateljautrku je pratio i hrvatski ban Khuen Hedervary.

Sve do poËetka XX. stoljeÊa biciklizam je bio najrazvijeniji πportu Hrvatskoj. I u drugim gradovima se osnivaju klubovi. U njima se,uz πport, njeguju druπtveni i kulturni æivot. Prvi biciklistiËki klub uKarlovcu, Hrvatski klub biciklista Napred, zapoËeo je djelovati uoæujku 1892. godine. U kolovozu 1894. godine klub je priredio utrkuod Senjske ceste u Karlovcu do Duge Rese i natrag. Godine 1895.,Prvo hrvatsko druπtvo biciklista u Zagrebu izgradilo je svoje trkaliπteiza Glavnog kolodvora, juæno od danaπnje Koturaπke ceste. Duæinaovalne staze trkaliπta iznosila je 500 m, a tribine za sjedenje veÊimdijelom su bile natkrite. Za izgradnju trkaliπta tiskane su i dionice uvrijednosti od 100 kruna. Varaædinski klub biciklista zapoËeo je ra-dom 1894. godine. Klub je prireivao utrke i organizirao izlete. U li-

pnju 1895. godine u Varaædinu je otvorenobiciklistiËko trkaliπte velikom meunaro-dnom utrkom.

Prvi uspjeπni biciklisti

Druga velika biciklistiËka organizacija uVaraædinu, Koturaπko druπtvo Sloga, ute-meljeno je 1897. godine. Za prvog predsje-dnika izabran je Andrija Siber. Radom uklubu istiËu se Vladimir Jungman i Seba-stijan Beleznay. Zbog igradnje zgrade Sre-dnjoπkolskih zavoda na danaπnjem Roose-

veltovom trgu u Zagrebu, 1895. godine, Hrvatski klub biciklista So-kol morao je napustiti tamoπnje trkaliπte i izgraditi novo na mjestudanaπnjeg stadiona u Maksimiru. Staza trakliπta bila je duga 333 me-tara, πiroka πest, a na zavojima uzdignuta tri metra. Trkaliπte je otvo-reno meunarodnom utrkom, 4. rujna 1897. godine.

Najbolji vozaËi u to vrijeme bili su Adolf Fritz i Nikola KoπÊec,koji je nastupao pod pseudonimom Marcel Roza. Neki su natjecate-lji u tada joπ neafirmiranim πportovima, kakav je bio biciklizam, pri-krivali svoje pravo ime. Prve uspjehe na inozemnim trkaliπtima, kra-jem pretproπlog stoljeÊa u jakoj meunarodnoj konkurenciji, ostva-rio je Vinko FerkoviÊ. On je pobjeivao na utrkama u Austriji, Fran-cuskoj i ©vicarskoj.

Prvi strukovni πportski savez u Hrvatskoj

Prva cestovna biciklistiËka utrka u Hrvatskoj odræana je 14. kolo-voza 1892. godine na relaciji Zagreb - Petrinja. Nastupilo je osam vo-zaËa na niskim i Ëetiri na visokim biciklima. Vilko BorπiÊ pobijedioje u konkurenciji niskih bicikla u vremenu 2 sata i 30 minuta, a na ve-losipedima najbolji je bio Emil Daranay. Franjo BuËar, voditelj Te-

2

STO DVADESET GODINA BICIKLIZMA U HRVATSKOJ

Svaki biciklista mora imati na vozilkizavor, sviralicu i zapadom suncaupaljenu svetiljku. Sviralicom dajeπznak tek kod oπtra zavoja na uzkihstaza ili noÊju. Nepotrebno sviranje ilizvonjenje strogo se zabranjuje.

Vozni propisi Prvog hrvatskog druπtva

biciklista, 1885.


3

Ëaja za uËitelje gimnastike u Zagrebu od 1894.do 1896. godine, stavio je u program nastave iobuku voænje biciklom. Biciklisti su 1894. go-dine osnovali prvi strukovni πportski savez unas. »lanovi Saveza hrvatskih biciklistah bili suzagrebaËki klubovi, Prvo hrvatsko druπtvo bici-klista, Hrvatski klub biciklista Sokol, Koturaπkiklub Slovjen, Hrvatski klub biciklista Napred izKarlovca, Druπtvo biciklista Sokol iz Siska iVaraædinski klub biciklista. Utemeljitelj i prvipredsjednik Saveza hrvatskih biciklistah bio jeFranjo Sollar, a tajnik Nikola PeËornik, pionirbiciklizma u Varaædinu. Prve godine djelovanjaSavez hrvatskih biciklistah je pokrenuo Sport,glasilo za sve sportske struke.

Prva tvornica bicikla u Hrvatskoj

Bicikli su se nabavljali u inozemstvu, ali su se izraivali i u Zagre-bu. Poduzetni zagrebaËki obrtnik Ivan Dirnbacher nazvao je svojubravarsko-mehaniËarsku radionicu u PreradoviÊevoj ulici 32 Prvomhrvatskom tvornicom kotaËa - Croatia. Na meunarodnoj industrij-skoj izloæbi u Londonu, pod nazivom International Exhibition at theRoyal Aquarium of London, 1896. godine, Dirnbacherov bicikl"Croatia" dobio je prvu nagradu. Prvi biciklistiËki klub u Rijeci, Ve-loce Club Fiumano osnovan je u svibnju 1895. godine. »lanovi klu-ba mogli su biti dame i gospoda koji su navrπili 17 godina. No, onikoji joπ nisu imali 17 mogli su se primiti za uËenike biciklizma. PrvibiciklistiËki klub u Puli, Veloce Club Polese zapoËeo je djelovati1896., a biciklistiËko trkaliπte izgraeno je 1899. godine.

Ferdinand Budicki - pustolov na biciklu

Strastveni zagrebaËki biciklist i pionir automobilizma u nas, Ferdi-nand Budicki, ostvario je 1897. godine nesvakidaπnji pothvat. Zaosam mjeseci Budicki je prevalio cestama Europe i sjeverne Afrike17 tisuÊa kilometara. Poslije toga je otputovao u sjevernu Ameriku,gdje je na biciklu otiπao na svjetsku izloæbu u Chicagu. Prvi bicikli-stiËki klub u Koprivnici, Podravski klub biciklista, osnovan je 1898.godine. Talijani su u Zadru 1894. godine osnovali Veloce Club, aneπto kasnije utemeljen je biciklistiËki odjel Hrvatskog sokola. Prvibicikli pojavli su se u Splitu osamdesetih godina proπlog stoljeÊa, aprvi klub, Cyclistic Club Spalato, utemeljen je 1898. godine. Inicija-tiva za osnivanje kluba doπla je nakon posjeta grupe biciklista iz Za-dra i beËkog Radfahrcluba, 1897. godine

Nogomet umanjio popularnost biciklizma

Pod naletom modernog πporta koji je poËetkom XX. stoljeÊa poËeoosvajati Hrvatsku popularnost biciklizma je lagano padala. Interes ja-vnosti okreÊe se automobilizmu i πportskim igrama, prije svega no-gometu. Neslogom biciklistiËkih klubova, 1898. godine prestaje izla-ziti struËno glasilo Sport. Utrka je sve manje, a i mladiÊa koji æeleodjenuti biciklistiËku majicu. Zamire i djelovanje Saveza hrvatskihbiciklistah. Nakon desetljeÊa stagnacije, 1909. godine osnovani sunovi biciklistiËki klubovi. To su Poæeπki koturaπki klub Lastavica iKoturaπki klub Lastavica u Kostajnici. Rezultati utrke biciklista opetsu na prvim stranicama dnevnih novina, a delegati Prvog hrvatskogdruπtva biciklista i ZagrebaËkog koturaπkog kluba Orao sudjeluju uosnivanju Hrvatskog πportskog saveza 1909. godine. Ponovnu æivostu naπ biciklizam unio je i Milan Meniga, πportaπ s blistavom karije-rom. Biciklizmom se poËeo baviti sa 15 godina. Sudjelovao je na 618trkaliπnih, cestovnih i brdskih utrka. Postizavao je vrhunske rezulta-te kontinuirano 30 godina. Meniga je inicijator osnivanja Zagreba-Ëkog koturaπkog kluba Orao 1904. godine, a na njegov poticaj u Bje-

lovaru je 1908. godine poËeo djelovati Hrvat-ski koturaπki klub Sokol. TrπÊansko slovenskobiciklistiËko druπtvo Balkan organiziralo je1909. na 100 km dugoj cesti od Ljubljane doTrsta prvo cestovno prvenstvo za naslov prva-ka Juænih Slavena. Pobijedio je Milan Menigaispred Franje Gregla, koji je na toj utrci bio pr-vi 1910. i 1911. godine.

Uspjesi Franje Gregla

Gregl je na utrkama u pravilu deklasiraosvoje suparnike. U Budimpeπti 1912. godinepobijedio je u kvalifikacijskoj utrci za nastupna V. olimpijskim igrama u Stockholmu. Nastazi od 200 kilometara Gregl je ostvario 30minuta prednosti ispred drugoplasiranog voza-Ëa. BuduÊi da je Hrvatska u to vrijeme, dræa-vno-pravno, bila u uniji s Maarskom, naπiπportaπi nisu mogli nastupiti samostalno naolimpijskim igrama, nego samo pod maar-skom zastavom. Meutim, hrvatski πportskidjelatnici nisu dopustili nastup naπih πportaπapod takvim okolnostima. Tako je naæalost pro-

pala moguÊnost nastupa Franje Gregla na najveÊoj svjetskoj πport-skoj priredbi.

U Zagrebu je u travnju 1911. godine poËeo djelovati Prvi hrvatskigraanski πportski klub. Godinu dana nakon osnivanja zapoËela jedjelovati i biciklistiËka sekcija. U njoj su ponikli brojni uspjeπni hr-vatski biciklisti koji su djelovali u meuratnom razdoblju. To su biliAntun Banek, Koloman SoviÊ, Kazimir ©oπtarko i drugi. Kada je1924. godine izgraen stadion Prvog hrvatskog graanskog πport-skog kluba u Koranskoj ulici, na njemu je ureena i biciklistiËka sta-za. BiciklistiËka sekcija u ÆeljezniËarskom πportskom klubu Victoriaosnovana je 1913. godine. Poslije prvog svjetskog rata ta je sekcijadjelovala u sklopu ©portskog kluba ÆeljezniËar, a istaknuti Ëlanovibili su Viktor KrËeliÊ, Mijo Ormuæ i Drago DavidoviÊ.

Izvori i literatura

1. Pravila i vozni propisi Prvog hrvatskog druætva biciklista u Zagre-bu, Zagreb 1885, BrzotiskomA. Brusine.

2. Prva meunarodna utrka na vlastitom trkaliπtu kluba iza Obrtneπkole u nedjelju dne 29. lipnja 1892, Zagreb 1892, Nakl. Kluba biciklista Hrvatskog sokola.

3. Spomen knjiga prigodom proslave zlatnog jubileja 50 - godiπnjiceopstanka kluba 1887 - 1937, Zagreb 1937, Tiskara F. MarjanoviÊ.

4. LjubiÊ, S. (1965). Osamdeset godina biciklistiËkog sporta u Hrvat-skoj. Zagreb: Sportska πtampa.

MilanMeniga

FranjoGregl


Piπe Goran BobiÊ

Tek nakon brojnih blistavih uspjeha, bjelovarski su rukometaπi dobili primjereniprostor za djelovanje. U gradu je 4. prosinca 1976. otvorena ©kolska-sportska dvorana

POLA STOLJE∆A RUKOMETNOG KLUBA BJELOVAR (1955. - 2005.)

Prvaci Europe nisu imali dvoranu

4

ZahvaljujuÊi nastavniku tjelesnog odgoja Stanku TonËiÊu,rukomet su u Bjelovaru poËeli igrati uËenici Dræavne re-alne gimnazije u πkolskoj godini 1939./1940. Prvi sluæbe-

ni nastup imali su 2. lipnja 1940. na Srednjoπkolskom igraliπtuu Zagrebu, gdje su se susreli s ekipom Dræavne I. muπke real-ne gimnazije. ZagrepËani su bili uspjeπniji (7-2), a oba pogotkaza bjelovarsku momËad postigao je Ivan Fingerhut.

Rukomet se ponovo poËeo igrati na svibanjskim sletovima1951. i 1953. godine. Na poticaj nastavnika tjelesnog odgojaAleksandra LonËara, 1. svibnja 1954. na igraliπtu ondaπnjegNogometnog kluba BraÊa BakiÊ, utakmicu u velikom rukometuodigrali su srednjoπkolci Bjelovara i Rijeke (5-5).

Osnivanje ORK PartizanRukomet se u Bjelovaru ponovo poËeo igrati prije pola stolje-

Êa. Nakon srednjoπkolskih prvenstava u kojima su nastupale ra-zredne momËadi, u bjelovarskoj gimnaziji su osnovana dva ru-kometna kluba - Srednjoπkolac i Slaven. Inicijativni sastanakza osnivanje rukometne sekcije Druπtva tjelesnog odgoja Parti-zan odræan je 26. veljaËe 1955. Na njemu su bili Æeljko Seleπ,Mladen Tribuson i Pero RajËeviÊ. Prvu utakmicu sekcija je odi-grala 19. oæujka 1955. s momËadi bjelovarskog garnizona udvorani na VojnoviÊu. Pod vodstvom profesora tjelesnog odgo-ja Æeljka Seleπa nastupili su: Antun AntoliÊ, Vlado BariπiÊ,Gojko Budimir, Rudi Horvat, Stanko PavliÊ, Boæo Peter, PeroRajËeviÊ, Dado SaboloviÊ, Ivan ©erepec, Mladen Tribuson,Vlado TurkoviÊ i Mirko VidakoviÊ. Na vrata su stavljene nogo-metne mreæe, a linije igraliπta oznaËene su kredom. BuduÊi daigraliπte nije bilo dovoljno πiroko nastupalo je samo pet igraËau polju. Sudio je Aleksandar LonËar.

U dvije godine 97 dvoboja

U oæujku 1955. osnovan je Rukometnipodsavez u Bjelovaru, koji je 27. oæujka1955. pred komisijom Rukometnog savezaHrvatske organizirao prve ispite za rukome-tne suce. VeÊ dva tjedna nakon prve utakmi-ce organizirano je ligaπko natjecanje Ruko-metnog podsaveza Bjelovar uz sudjelovanje

osam momËadi. Tri iz Bjelovara (Srednjoπkolac, Slaven i Par-tizan), dvije iz Virovitice i po jedne iz Kriæevaca, Koprivnice iSuhopolja. Ekipa Rukometne sekcije DTO Partizan je natjeca-nje zavrπila na πestom mjestu sa samo Ëetiri osvojena boda. Pra-vu lekciju sekciji dala je Lokomotiva iz Virovitice pod vod-stvom trenera Vilima TiËiÊa. Na igraliπtu kod "Sokolane" Viro-vitiËani su 5. lipnja 1955. pobijedili sa 19-1.

U jesen 1955. godine, Rukometnoj sekciji DTO Partizan pri-stupili su igraËi srednjoπkolskih klubova Srednjoπkolac i Sla-ven. Na turniru, odræanom poËetkom 1956. godine u organiza-ciji ZagrebaËkog rukometnog podsaveza u dvorani Zagreba-Ëkog velesajma, klub je osvojio drugo mjesto u konkurencijiπest momËadi. U iznimno kratkom vremenu, za samo dvije go-dine, klub je od srednjoπkolske momËadi postao dobar prvoli-gaπki klub u dræavi u kojoj je rukomet bio snaæan i na meuna-rodnom planu. Tome je vjerojatno pridonio i velik broj odigra-nih utakmica. U razdoblju od prvog susreta 1955. godine, do sr-pnja 1957. klub je odigrao 97 dvoboja, a pobijedio je 67. puta.

Proboj u I. Ligu i odmah naslov

U srpnju 1957. godine ORK Parizan je na kvalifikacijskomturniru u Skopju izborio ulazak u Prvu ligu i u njoj je prvi putnastupao u sezoni 1957./1958. Prvi prvenstveni susret odigranje 15. rujna 1957. godine s RK Zagreb, jednim od favorita pr-venstva. Oko terena od nabite ilovaËe kod "Sokolane" okupilisu se brojni gledatelji. Nakon velike borbe pobijedio je doma-Êin (15-13). Sudio je Reno Vinek, kasnije poznati πportski no-vinar. U prvoj prvoligaπkoj sezoni klub je osvojio dræavno pr-venstvo. Postigao je devet pobjeda, dvaput je igrao nerijeπeno,a tri puta izgubio. U prvom nastupu u Kupu europskih prvaka,ORK Partizan je igrao s Dinamom iz Bukureπta. Dvoboj je odi-

Ekipa ORK Partizana i vodstvo na aerodromuu Düsseldorfu nakon osvajanja KEP-a 1972.godine. Slijeva: Mladen MartinoviÊ, MilutinMatiÊ (lijeËnik), Marijan JakπekoviÊ, Zvonko

JandrokoviÊ, Æeljko Seleπ, Hrvoje Horvat,Miroslav PribaniÊ, Æeljko Nimπ, Albin VidoviÊ,

Nikola Hasan, Milan UsumoviÊ (predsjednikkluba), Ivan –uranec i Josip PeÊina. »uËe:

Miroslav MilinoviÊ, Nedeljko ProdaniÊ,Vjekoslav ©minderovac (voa puta), Æeljko

JandrokoviÊ i Vladimir SmiljaniÊ


5

gran 11. sijeËnja 1959. u paviljonu "Maπinogradnje" na Zagre-baËkom velesajmu, pred 1500 gledatelja. Dan ranije obje sumomËadi nastupile na usmenim novinama u Bjelovaru. IskusniRumunji su bili daleko bolji (17-5). Na prijedlog domaÊina,drugog dana u Bjelovaru je odigrana prijateljska utakmica u ko-joj je pobijedio ORK Partizan (14-10). Utakmica je odigrana naigraliπtu koje je toga dana bilo oËiπÊeno od snijega. Godinu ka-snije ORK Partizan je osvojio rukometni kup Jugoslavije. Ukupu je 1960. nastupilo 12.000 momËadi.

Na putu do naslova pobijedili su rijeËko RK Primorje, ARKMladost (Zagreb), RK Borac (Banja Luka), RK Zagreb i u fina-lu RK RabotniËki iz Skopja u Bjelovaru (22-13).

Prvi reprezentativac

Prvi reprezentativac iz ORK Partizan bio je Boæidar Peter.On je prvi put nastupio za reprezentaciju na Svjetskom prven-stvu 1958. u NjemaËkoj. Nakon osvajanja Kupa 1960. godinepozivi su upuÊeni Zvonku JandrokoviÊu i Ivanu –uranecu, ko-ji su nastupili na SP-u 1961. Osvojeno dræavno prvenstvo1960./1961. godine pokazalo je da prvi naslov nije bio sluËajani da su ti uspjesi plod iznimnog struËnog rada trenera Æeljka Se-leπa i njegovih suradnika. U drugom nastupu u Kupu europskihprvaka 1961. godine, ORK Partizan je ispao u prvome kolu. Uklubu je redovito treniralo viπe od stotinu igraËa raznih uzrasta,a teren na igraliπtu pokraj "Sokolane" bio je zauzet cijeli dan.MomËad se bez veÊih teπkoÊa pomlaivala novim igraËima ko-ji su stasali u domaÊoj πkoli rukometa. Atmosfera u klubu odi-sala je entuzijazmom, a u iznimno skromnim uvjetima igraËi suza osvojena prvenstva bili nagraivani satom, kravatom ili pr-stenom.

Finale Kupa europski prvaka

U treÊem nastupu u Kupu europskih prvaka, ORK Partizan jeizborio finale koji se igrao 8. travnja 1962. u Parizu u DvoraniPierre de Coubertin pred 5000 gledatelja. U ravnopravnoj uta-kmici bolja je bila njemaËka ekipa Frischauf iz Göppingena(13-11). BjelovarËani su prethodno pobijedili prvake Austrije,©vicarske i Danske. Valja istaknuti Ëinjenicu da je rukometnoigraliπte u Bjelovaru asfaltirano 1965. godine.

Naslov dræavnog prvaka klub je ponovo osvojio 1967. godi-ne. U 26. prvenstvenih susreta klub je poraæen samo jednom. Tomu je omoguÊilo Ëetvrti nastup u Kupu europskih prvaka 1968.godine. Nakon pobjeda nad prvakom Islanda, Poljske i ©panjol-ske u polufinalu je izgubio od praπke Dukle. BuduÊi da u Bjelo-varu nije postojala adekvatna dvorana, susreti u Kupu europskihprvaka igrani su u Karlovcu.

U petom pohodu na naslov prvaka Europe 1971. godine,ORK Partizan je ponovo ispao u polufinalu, izgubivπi od Stea-ue iz Bukureπta. U prvoj utakmici u Karlovcu pobijedio je sapet zgoditaka prednosti (19-14), ali je u uzvratu izgubio (9-17).

NajveÊi uspjeh

Naslov dræavnog prvaka 1972. omoguÊio mu je ponovni na-stup u Kupu europskih prvaka. Na putu do finala klub je pobi-jedio momËad Antonio Genovesia iz Rima, FK Hafnarfjord i upolufinalu moskovski MAI. Povijesna utakmica s njemaËkimVfL Gummersbach odigrana je 19. veljaËe 1972. uWestfallenhalle u Dortmundu. SuparniËku momËad je predvo-dio Hansi Schmidt, tada ponajbolji svjetski igraË. Meu 12.500gledatelja bilo je i nekoliko stotina iz Bjelovara. Pobjedu 19-14izborili su: Boris BradiÊ, Ivan –uranec, Nikola Hasan, HrvojeHorvat, Marijan JakπekoviÊ, Mladen MartinoviÊ, Æeljko Nimπ,Miroslav PribaniÊ, Josip PeÊina, Nedeljko ProdaniÊ, VladimirSmiljaniÊ i Albin VidoviÊ.

IduÊeg dana, noseÊi srebrni pokal teæak 13 kilograma, pobje-dnike je u Bjelovaru doËekalo 5000 ljudi. I sljedeÊe 1973. go-dine ORK Partizan je igrao finale KEP-a, no bez Hrvoja Hor-vata, Marijana JakπekoviÊa i Vladimira SmiljaniÊa. Slavio jemoskovski MAI (26-23). Klub je u tom renomiranom europ-skom klupskom natjecanju igrao i 1978. i 1980. godine. Prosla-vljeni trener bjelovarskog rukometnog Ëuda Æeljko Seleπ je na-kon 19 godina voenja momËadi 1974. godine dao ostavku.

Napokon, nakon brojnih blistavih uspjeha koje je postigao unajjaËoj svjetskoj konkurenciji, klub je dobio primjereni prostorza djelovanje. U Bjelovaru je 4. prosinca 1976. otvorena ©kol-ska-sportska dvorana.

Literatura

1. ParipoviÊ, J. (1982). Omladinski rukometni klub PartizanBjelovar 1955 - 1981. Bjelovar: NI©RO Prosvjeta.

2. ParipoviÊ, J. (1988). Hrvoje Horvat rukomet - moj æivot.Bjelovar: NI©RO Prosvjeta.

3. Flander, M. (1986). Razvoj rukometa u Hrvatskoj, Zagreb:Rukometni savez Hrvatske.

4. FrntiÊ, F. (1970). Omladinski rukometni klub Partizan, Po-vijest sporta, 3, 280 - 281.

5. Obad, Z. (1985). Trideset godina ORK Partizan Bjelovar,Povijest sporta, 65, 487-488.

Ekipa ORK Partizana1965. godine. Stojeslijeva: MarijanJakπekoviÊ, BorisBradiÊ, MiroslavPribaniÊ, Æeljko Nimπ,Æeljko JandrokoviÊ iVladimir SmiljaniÊ.Sjede: NedeljkoProdaniÊ, Josip PeÊina,Hrvoje Horvat, MiroslavMilinoviÊ, Albin VidoviÊi Ivan –uranec


6

Ponos naπih maËevalaca Kao dugogodiπnji glavni uËitelj maËevanja u TeËaju u BeËkom NovomMjestu, Milan NeraliÊ je uæivao velik ugled u vojsci i graanstvu. Uono vrijeme kada je maËevanje bilo sastavni dio dobrog odgoja, NeraliÊje sluæio kao primjer odgojiteljima i odgajanima. Kao borac i pedagogstavljen je u red najveÊih maËevalaca svijeta

Milan NeraliÊ

PRVI HRVATSKI OLIMPIJAC RO–EN JE PRIJE 130 GODINA

Milan, iz milja zvan MiÊa, potjeËe iz seljaËke obitelji.Roen je u Slunju 26. veljaËe 1875., a umro je u Be-Ëkom Novom Mjestu 17. veljaËe 1918. godine. Pretke

mu znamo unatrag viπe od 160 godina. Sve nam poznate gene-racije NeraliÊa odlikovale su se bistrinom duha i odliËnim fi-ziËkim kvalitetama. Otac Mijat, roen 1851. godine, imao jetri sina i tri kÊeri. Najstarije dijete bio je Milan. Milanov bra-tiÊ (brat od strica) Fran (1885. - 1963.) bio je bankarski Ëino-vnik i operni solist. Fran i Ljubica roena PotoËki, roditelji sunaπeg slavnog opernog pjevaËa Tomislava NeraliÊa.

NeraliÊevo πkolovanje

Osam razreda "Graanske uËionice" zavrπio je u Slunju1882./1890. Dva razreda "Kraljevske muæke πkole" (uËiteljskeπkole) svrπio je u Petrinji (1890./1992.). Upisao se u treÊi, azavrπni teËaj nije mu bio dopuπten ni u Petrinji, niti u Zagrebu.Razlog tome bili su razni aËki nestaπluci, te po jednoj verziji -neposluπnost prema profesoru i uËitelju Mili BabiÊu, a prema dru-goj sukob s profesorom Antunom Pechanom, koji mu je predavaoHrvatski ili srbski jezik i stenografiju. Prema toj drugoj verziji pri-likom "nogometanja" razbijen je profesorov prozor. Nakon togaprofesor je u πkoli postavio Milanu pitanje: "Reci ti meni jednupogodbenu reËenicu". Milan je ustao i odgovorio: "Uh da mi do-eπ πaka, smrvio bih te". Uvidjevπi da ne moæe nastaviti πkolova-nje u UËiteljskoj πkoli, dobrovoljno se prijavio u vojsku u Karlov-cu (1893.). Tu je prvi put vidio maËevanje na maËevalaËkoj aka-demiji Ëasnika i podËasnika. Pravi razlog NeraliÊeva udaljenja izπkole valja traæiti u njegovom mladenaËkom, gotovo neobuzda-nom temperamentu. No kasnije, u BeËkom Novom Mjestu, vidi-mo ga u sasma drugom svjetlu.

Svestrani sportaπ

Bio je srednjeg rasta, πirokih ramena, Ëvrstih kostiju, velikogobujma prsnog koπa i kapaciteta pluÊa. VeÊ u najranijoj mladostiiskazivao je odlike sve-stranog sportaπa. Bio jeizvrstan vjeæbaË na ruËa-ma, preËi i krugovima.Isto tako bio je odliËan pli-vaË. Rado je vjeæbao diza-nje utega. Planinarenje muje bilo velika strast. Gle-daoci su se divili njego-vim smjelim skokovima uKoranu kada je izvodiodvostruki salto. Skijao seu Alpama. Bio je u stanjuna leima ponijeti biljar-ski stol. U rodnom krajuËesto se nadmetao u baca-nju kamena s ramena i uskokovima na mjeπinu.Nikada nje mirovao, a ka-ko je sam govorio ,"nikadanije imao vremana". U

svemu je traæio uzroke i zahtijevao donoπenje otvorenih odluka. Uradu nije priznavao poteπkoÊe, a neustraπivost je izvirala iz Ëitavanjegova biÊa. Bio je dobronamjeran, altruist, svi su ga voljeli ipoπtovali. Iako je najveÊi dio æivota proveo u BeËkom NovomMjestu, BeËu i Berlinu, srcem i duπom ostao je Kordunaπ, govo-rio je njemaËki, a "mislio hrvatski". Veliki dio zarade dijelio je snaπim studentima u inozemstvu.

»esti posjeti rodnom kraju

Milan se oæenio Wilchelminom roenom Preis u Berlinu 1911.godine. »esto je sa suprugom sudjelovao na zabavama koje je pri-reivalo slunjsko pjevaËko druπtvo Lovor, u Slunju, GeneralskomStolu, Plitvicama i LeπiÊu. Da i sam izravno doprinese uspjehu za-bave, sa svojom suprugom u Slunju je, u sklopu zabave, prirediomaËevalaËku akademiju. »esto je dobivao pozive istaknutih li-Ënosti ondaπnje Austrije i NjemaËke da sudjeluje u lovu. "Draæami je slunjska bujad - odgovorio je, ËitajuÊi ta pisma u Slunju - ne-go njihovi dvorci i staklenici s palmama". Imao je jedan dvoboj.Nije se mogao pomiriti s Ëinjenicom da mora raniti protivnika.Smiπljeno, uËinjeno. Navalio je i protivniku nanio laku ranu. Li-jeËnik je zaustavio borbu, a sekundanti oglasili "Zadovoljπtina jedata u potpunosti". Nikada nisam, govorio je Richard Verderber,komandant teËaja, vidio NeraliÊa tako sretna kao taj put. Po svo-joj plemenitoj naravi ni u dvoboju nije mogao nekome neπto na-æao uËiniti.

TeËaj za uËitelje maËevanja

U teËaju za vojne uËitelje maËevanja i tjelovjeæbe u BeËkomNovom Mjestu 1895./1998., iskazala se njegova upornost, proni-cljivost i nepokolebljiva volja za svladavanjem zadataka. Svakuakciju morao je u potpunosti ovladati. U TeËaj je uπao kao mladiÊs ocjenom: zbijen, zdepast, trom i neelastiËna hoda. Prema tojocjeni vjerovalo se da u TeËaju ne Êe uspjeti i da Êe biti vraÊen upukovniju. No od loπeg uËenika postao je odliËan uËitelj i borac,

a od zdepasta Kordunaπa -elegantan Ëovjek. U TeËajsu primani samo najperspe-ktivniji maËevaoci i vjeæba-Ëi iz svih pukovnija Austro-Ugarske. Nakon tri mjesecavjeæbanja u TeËaju je oba-vljana rigorozna selekcija.Na prvom kontrolnom ispi-tu NeraliÊ je dobio negati-vnu ocjenu, ali je uËinioono πto nitko nije oËekivao.Zamolio je zapovjednika damu da rok za popravak.Iskrena molba i odluËnostimponirala je zapovjedni-ku. Molba je pozitivno ri-jeπena. NeraliÊeva æeljeznavolja doπla je do punogizraæaja. Rad nogu vjeæbaoje u spavaonici, a kada mu

Milivoj RadoviÊ

(Objavljujemo ovajizvanredan Ëlanak

istaknutoghrvatskog

povjesniËara πportakoji je tiskan u

prvom brojuËasopisa Povijest

sporta 1970. godine)

Trening MilanaNeraliÊa i grofaSchaffenberga uBerlinu 1911.godine


7

je to bilo zabranjeno, nastavio je svjeæbanjem na tavanu, pa i do polanoÊi. Kada mu je i to mjesto za vje-æbanje bilo zabranjeno, nastavio je upodrumu kasarne. Da mu se lijevanoga ne pomiËe naprijed, vezao ju jeza tavanicu. Tako je usavrπavao ma-ËevalaËki ispad. Nakon nekolikomjeseci, na ponovnom ispitu Nerali-Êu je dodijeljena ocjena - odliËan!

NeraliÊ postaje glavni uËitelj

maËevanja

Umjesto da se vrati u pukovniju,zavrπio je "Normalni kurs", a godinudana iza toga i "Specijalni kurs". Za-tim je u TeËaju (od 1898.) bio pomo-Êni, a od 1901. do 1908. godine gla-vni uËitelj maËevanja. Rad noguusavrπio je do te mjere da je jedini usvijetu izvodio "shut" ("leteÊi ispad")tj. skok naprijed - ispad. Kod oveakcije nakon skoka umjesto doskokamaËevalac (dok leti) u zraku naËiniispad. U tom poloæaju pada na tlo.'Shut' nije izvodio niti Aladár Gere-viÊ, najveÊi sabljaπ svih vremena imaËevalac koji je u praksi rad nogudotjerao do savrπenstva. Radiusavrπavanja obrane lijevim bi se ra-menom postavio uza zid te se braniosamo oruæjem, a ne i uzmicanjem. Uistu svrhu uËio se braniti sa sabljom,u koje je lit bila skraÊena (prebijena)na 30 do 40 cm duæine. Radi vjeæba-nja navale protivnik je stao uza zid, aNeraliÊ je napadao. Napad (korak na-prijed - ispad) mu je bio tako brz dase gotovo i nije naπao maËevalac koji bi taj napad branio, pa ma-kar je NeraliÊ - radi vjeæbe unaprijed, izjavio na koji dio pogoaj-ne plohe Êe gaati. Od rane mladosti u rodnom Kordunu imao jepasiju hvatati zmije otrovnice i hrvati se s medvjedom. Tako je inesvjesno vjeæbao refleks i maËevalaËki "tempo" u napadu i obra-ni. UËio je maËevanje sa sva tri oruæja. Pobjeivao je u sva tri oru-æja, a najjaËi je bio u sablji.

NeraliÊ kao uËitelj maËevanja

Bio je izvrstan trener i odliËan pedagog. Njegovu oku, pa bilo uuËionici i do 40 uËenika, nije niπta izbjeglo. NajveÊe je zadovolj-stvo pokazivao kada je kojem obeshrabrenom uËeniku vratio vo-lju za uËenje i vjeru u uspjeh. Njegovi uËenici bez predaha sluπalisu njegova teoretska predavanja, a s osobitim zanimanjem pratilisu njegovo pokazivanje akcija. U TeËaju (1908./1914.) bio je do-stojan nasljednik svojih velikih uËitelja Heinricha Tennera i Ru-dolfa Broscha, a u "Union - Fechtklubu" u BeËu slavnog LuigijaBarbasettija. VojniËki staleæ napustio je 1908. te otiπao u Berlin,gdje je (1908./1914.) poduËavao u graanskim i vojniËkim klubo-vima (Centralni zavod za tjelovjeæbu, NjemaËko-talijanski maËe-valaËki klub, Oficirski maËevalaËki i jahaËki klub, VojnotehniËkaakademija, MaËevalaËka dvorana domobranskog oficirskog Kasi-na, MaËevalËka dvorana NeraliÊ "Fechtsaal Neralitsch", Berlin,Charlottenburg 2). Od 1914. do 1917. poduËavao je maËevanje iskijanje u Terezijanskoj vojnoj akademiji (TheresianischeMilitärakademie) u BeËkom Novom Mjestu i beËkom "Union -Fechtklubu". I u NeraliÊevo vrijeme u TeËaju je maËevanje uËiostanovit broj teËajaca iz naπih krajeva, koji svoje znanje imaju za-hvaliti upravo NeraliÊu.

NeraliÊ kao natjecatelj

Kao profesionalni uËitelj maËevanja na turnirima nije nastupaou borbi s amaterima. VeÊ od 1898. godine kao pomoÊni uËiteljmaËevanja, a zatim kao uËitelj maËevanja, nastupao je s velikimuspjehom na vojnim turnirima (Armeefechtturnieren) i maËevala-

Ëkim akademijama po cijeloj Au-stro-Ugarskoj, te na velikim turniri-ma i maËevalaËkim akademijama uinozemstvu. S velikim francuskimmajstorom Kirchhofferom imao jemeË u BeËu 1904. godine.

Dosad nismo bili u moguÊnostiskupiti podatke o svim NeraliÊevimnastupima. Navodimao samo naj-markantnije nastupe, a podatke crpi-mo iz Ëlanka Richarda Verderbera:"MaËevalaËki fenomen" (Der Fech-sport, BeË, 1931.), pisma Wilc-helmine NeraliÊ koja posjeduje izre-ske iz novina, te dr. Ferenc Mezö:"Les jeux olympiques" (1956.).

U Parizu su 1900. odræane II.olimpijske igre. U maËevanju, natje-canje u sablji za uËitelje maËevanjaprofesionalce odræano je od 23. do27. lipnja 1900. KonaËni rezultati: 1.Conte (Italija) 7 pobjeda; 2. Santelli(Italija) 6 pobjeda; 3. NeraliÊ (Au-strija) 4 pobjede; 4. Delibes (Fran-cuska) 3 pobjede; 5. Michaux(Francuska) 3 pobjede; 6. Anchetti(Francuska) 2 pobjede; 7. Zachavrot(Francuska) 2 pobjede, 8. Hebrant(Francuska) 1 pobjeda.

Utjecaj NeraliÊa

na maËevanje u nas

NeraliÊ, kao dugogodiπnji glavniuËitelj maËevanja u TeËaju u Be-Ëkom Novom Mjestu (1901./1908.),uæivao je velik ugled u vojsci i gra-anstvu. U ono vrijeme kada je ma-

Ëevanje bilo sastavni dio dobrog odgoja, NeraliÊ je sluæio kao pri-mjer odgojiteljima i odgajanima. Kao borac i pedagog stavljen jeu red najveÊih maËevalaca svijeta. Velik broj podoficira i oficiraiz naπih krajeva svrπili su TeËaj u BeËkom Novom Mjestu, uËeÊimaËevanje bilo izravno od NeraliÊa, bilo od NeraliÊevih uËenika.SluæeÊi zatim po cijeloj naπoj zemlji, prenosili su steËeno znanjena naπe maËevaoce. Meu polaznicima TeËaja posebno su zaslu-æni za razvitak naπeg maËevanja Matija MurkoviÊ, Stjepan Kerec,Karlo Blaha, Ottokar Schulz, Dragutin Pötzl, Janko MesariÊ i–ore Barako. NeraliÊev uËenik Rudolf Cvetko, prvi Slovenac naolimpijskim igrama, osvojio je 1912. godine u Stockholmu srebr-nu medalju. U svoj rodni Slunj i Zagreb dolazio je radi maËeva-nja i odmora. U Zagrebu je nastupao na maËevalaËkim akademi-jama (1902. u sablji), na koje je dovodio i ondaπnje najbolje uËi-telje maËevanja. Godine 1912. priredio je maËevalaËku akademi-ju u Slunju i nastupao sa suprugom Wilchelminom. Od NeraliÊe-vih maËevalaËkih rekvizita saËuvan je floret i bijeli dres (bluza ihlaËe). Te rekvizite i dio opreme saËuvala je Ljubica udova FranaNeraliÊa, a danas su u fundusu Muzeja fiziËke kulture Hrvatske.NeraliÊev dolazak u Slunj i Zagreb najavljen je s najveÊom pa-ænjom. Njegovi nastupi na akademijama praÊeni su s osobitim za-nimanjem i uvijek su davali novi polet razvoju naπeg maËevanja.NeraliÊ je bio i ostao ponos naπih maËevalaca od najstarijih gene-racija do danas.

Izvori i literatura

1. Neralich, M. (1914), Einleitung zum Degenfechten, Berlin.2. Silberer, V. In memoriam, Allgemeine Sport - Zeitung, BeË,

24. 2. 1918.3. Verderber, R. Ein fechterisches Phänomen, Der Fechtsport,

BeË, 1931, str. 13.4. Mezo, F. (1956), Les jeux olympiques modernes, Budim-

peπta.5. RadoviÊ, M. NeraliÊ, Sportska tribina, Zagreb, 1964, br. 24.

MilanNeraliÊ


8

©ezdeset godina Sportskih novostiRekord u izdavanju Sportske novosti su ostvarile 10. kolovoza 1981. kada je list tiskan u305.599 primjeraka, o objavio je izvjeπtaj s prvenstvene utakmice Dinama i Hajduka (0-0). Uto vrijeme list se distribuirao vlastitim transportom, ali i avionskim linijama,svakodnevno u New York 1600 primjeraka, Toronto 1100 i u Australiju 570 primjeraka

OBLJETNICE

Piπe Ljiljana Jazbinπek

Prvi πportski list u Hrvatskoj Sport Dalmato izlazio je uSplitu 1890. godine, a prodavao se iskljuËivo putempretplate. Do I. svjetskog rata pojavila su se joπ dva

πportska lista, Hrvatski πportski list 1908. i ©port i umjetnost1912. godine. U meuratnom razdoblju izlazilo je dvadese-tak πportskih listova koji su na træiπtu u pravilu ostajalikratko. Prvi broj Ilustriranih fizkulturnih novina izaπao je 9.kolovoza 1945. godine. List je nastavio tradiciju Ilustrovanihsportskih novosti, najpoznatijih prijeratnih hrvatskih πport-skih novina. Glavni urednik tih novina bio je VladimirBiÊaniÊ, a izlazile su od 1936. do 1941. godine.

Ilustrirane fizkulture novineNa ideju o pokretanju πportskog lista nekoliko mjeseci

nakon zavrπetka II. svjetskog rata doπao je MiroslavHabunek, urednik πportske redakcije Narodnog lista koja senalazila u Zagrebu, na II. katu u Masarykovoj 28. Odluku oizlaæenju Ilustriranih fizkluturnih novina donio je konzorcijNarodnog lista u sastavu: Miroslav Habunek, Franjo Hartl,Slavko GrubeπiÊ, Milan PracaiÊ, Branko Priselac i Aleksan-dar ©okorac. Osnovne smjernice o djelovanju lista, u ËlankuOsnovi naπe fizkulture, napisao je u prvome broju HrvojeMacanoviÊ. Akademski slikar Bojan StraniÊ, kasnije uspjeπnitrener odbojkaπa Mladosti, izradio je naslovnicu. U prvih de-setak brojeva autori Ëlanaka nisu bili potpisani, a tekponegdje objavljeni su njihovi inicijali. U kreiranjugrafiËkog izgleda lista s crteæima i vinjetama sudjelovao jeOtto Reisinger, a prvi suradnici bili su Mladen DeliÊ, JosipGjuriÊ, Leo LemeπiÊ, Stjepan LjubiÊ, Zvone Mornar, ©imePoduje, Josip Poljak, Ante ©krtiÊ i Emil VukotiÊ. Ilustriranefizkulturne novine su izlazile jednom tjedno.

Narodni sportOd 10. prosinca 1945. godine list je promijenio naziv u

Narodni sport. Izgled prve stranice izradio je Andrija Mau-roviÊ, poznati ilustrator i crtaË stripova. Prvi kolegij Naro-dnog sporta formiran je 1947. godine. Uz glavnog urednikaMiroslava Habuneka u njemu su bili Zvone Mornar, BorisJankoviÊ i Vladimir Bizjak. U æelji da list uËine πto popu-larnijim, na velike meunarodne πportske priredbe poËeli suse slati specijalni izvjestitelji. Prvi izvjestitelj s Olimpijskihigara u Londonu 1948. godine bio je Miroslav Habunek. Od4. oæujka 1949. godine list je poËeo izlaziti dvaput tjedno i toponedjeljkom i petkom. Meunarodnom πportu poËela se pri-davati sve veÊa vaænost pa je za urednika meunarodnerubrike angaæiran Ante ©ktriÊ. Pokrenuto je i prvo specijalnoizdanje, revija Sport, koja je izlazila u razdoblju od 1950. do1952. godine. Tijekom 1951. izdavana je Mala bibliotekaNarodnog sporta. Posve nova etapa u razvitku Narodnogasporta zapoËela je 1951. godine kada je list preπao pod okril-

je novoosnovanog Novinsko izdavaËkog poduzeÊa Sportskaπtampa, a izlazio je tri puta tjedno. Redakcija lista se preselilau PalmotiÊevu 5. U deset godina postojanja lista profesional-ni radni odnos imali su sljedeÊi novinari: Vladimir Bizjak,Miroslav Habunek, Vilko Luncer, Zvone Mornar, BerislavNikpalj, Predrag ©ariÊ, Ante ©krtiÊ, Vilko Vuncer, PeroZlatar, fotoreporter Radiπa MladenoviÊ i tehniËki urednikMiroslav Galamboπ. Dopisnici iz gradova takoer su se pro-fesionalizirali. Roman Garber i Zlatko JuriËko su bili dopis-nici iz Splita, Slavoljub LukiÊ je bio urednik beogradskogdopisniπtva, a Drago Kranjc je bio dopisnik iz Ljubljane. Ka-da je 1952. prestala izlaziti revija Sport u studenome iste go-dine poËelo je tiskanje Sportske panorame, revijalnog tjedni-ka koji je izlazio utorkom. Od 1954. do 1955. godine izlazioje humoristiËki Ëasopis Ofsajd.

Sportske novostiPoËetkom 1962. godine, na prijedlog direktora NI©P Vjes-

nik –ure Kladarina, Narodni sport je doπao pod okrilje togpoduzeÊa. Redakcija je preseljena u danaπnju Slavonskuaveniju 4. Nakon sedamnaest godina izlaæenja i 1670tiskanih brojeva, 27. veljaËe 1962. novine su integrirane uNI©P Vjesnik. UlazeÊi u novu etapu razvoja, redakcija je otome obavijestila Ëitatelje: "Od 1. oæujka list nastavljaizlaæenje u novoj grafiËkoj opremi i pod novim imenomSportske novosti. Gotovo kompletnom uredniËkom, surad-niËkom i tehniËkom kadru pridruæit Êe se i novi suradnici, paÊe Sportske novosti i ubuduÊe biti tribina naπega sporta, skoje Êe Ëitatelji biti informirani o sportskim zbivanjima uzemlji i inozemstvu". Za novog glavnog urednika imenovanje Vladimir OreπkoviÊ, dotadaπnji urednik u kulturnoj rubri-ci VeËernjeg lista. On je tu duænost obnaπao deset godina.Prvi broj izaπao je 1. oæujka 1962. godine na 16 stranica i snaslovnicom koju je kreirao slikar Josip Vaniπta. Od 1962.izlaze pet puta tjedno (ponedjeljak, utorak, Ëetvrtak, subota inedjelja), a od 1967. svakodnevno, osim nedjeljom. U prvombroju objavljene su informacije iz dvadeset πportova, a osimvijesti poËinju se razvijati i druge forme novinarskog izraæa-vanja. Objavljivane su i brojne rubrike: Ekspres intervju,Glas iz publike, Nekad i sad, Nije za πtampu, Naπi inozemci,U prolazu, Iz prakse u praksu, U poljednji Ëas, Na TVekranu, Samo citati, Sportska prognoza i dr. Redakcija je iz-davala i posebno izdanje: Moto magazin (1966. - 1969.).

Izdavanje republiËkih i regionalnih izdanjaDa bi list mogao πto djelotvornije funkcionirati osigurani

su i razliËiti izvori informiranja, od domaÊeg Tanjuga dobrojnih europskih agencija. Na starom radijskom aparatu simproviziranom antenom u redakciji su praÊeni strani πport-ski programi i kasnije objavljivani kao vijesti. Velika popla-va u Zagrebu 1964. godine uniπtila je arhivu i kliπeje, pa je


9

privremeno obustavljeno izlaæenje Sportskih novosti, a kas-nije su neko vrijeme izdavane u tiskari lista Borba u Pre-radoviÊevoj ulici. Redakcija je uskoro uselila u malu "kuÊiciu cvijeÊu" uz Savski cestu, u nekadaπnje prostorije glavnogdirektora NI©RO Vjesnik. Tu lokaciju je 1970. godine zami-jeno prostor u "plavom hodniku" Vjesnikovog nebodera, a1972. redakcija se uselila na treÊi, a zatim na Ëetvrti kat u is-toj zgradi. Godine 1987. redakcija se preselila unovosagraenu zgradu gdje je bio glavni press-centar Uni-verzijade ´87. List je 1974. izdavan u sto tisuÊa primjeraka itakva tiraæa je ostala sve do 1987. godine. Sportske novostisu bile najtiraæniji πportski list u Jugoslaviji. Takvoj iz-vanrednoj prodaji pridonijela je struËnost novinara, velik brojsuradnika, inovacije u grafiËkom ureivanju, orijentacija pre-ma regijama, obuhvatno praÊenje meunarodnog πporta -posebno velikih meunarodnih πportskih natjecanja i dr. Ve-likoj tiraæi su pridonijeli i znaËajni πportski uspjesi utadaπnjoj dræavi. Tiskana su regionalna izdanja za Sloveniju,Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Vojvodinu, a na podruËjuHrvatske za srediπnju Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Istru iHrvatsko primorje, Hrvatsko zagorje i Meimurje te za in-ozemstvo.

NajveÊa tiraæa lista

Izvjeπtaje, reportaæe, Ëlanke, feljtone i druge priloge ob-likovala je ekipa eksperata. Velika se paænja posveÊivala fo-tografijama zahvaljujuÊi Radiπi MladenoviÊu i Æeljku Pajvo-

tu. GrafiËki izgled lista oblikovali suurednik Miroslav Galamboπ i karikaturistRudi StipkoviÊ. Afirmirali su se i ko-mentatori sa svojim stalnim rubrikama.»itateljima su ponuene posebne rubrikepoput Æariπta, Reflektora, Punog kontak-ta, Antispina, Vremena sadaπnjeg,Sedam dana meu koπevima, Korak, Pe-ta Ëetrvtina, Izvan staklenog zvona, Vodaneπto nosi i dr. U ponedeljak 14. stu-denoga 1977. Sportske novosti su tiskaneu 302.674 primjeraka. U njima je objavl-jen izvjeπtaj s kvalifikacijske utakmiceza nastup na Svjetskom nogometnom pr-venstvu, izmeu reprezentacija Ru-munjske i Jugoslavije (4-6). Rekord u iz-davanju ostvaren je 10. kolovoza 1981.kada je list tiskan u 305.599 primjeraka,o objavio je izvjeπtaj s prvenstvene utak-mice Dinama i Hajduka (0-0). U to vri-jeme list se distribuirao vlastitim trans-portom, ali i avionskim linijama, svakod-nevno u New York 1600 primjeraka,Toronto 1100 i u Australiju 570 primjer-aka. Sportske novosti su bile najraspros-tranjeniji hrvatski dnevnik na teritorijunekadaπnje dræave. Dobru prodaju ost-varila su i uspjela revijalna izdanja, SNrevija i Revija SN (1976.- 1985.), Sprint(1986. - 1990.) i Sport Magazin (1990. -1991.). Glavni urednici lista u tom raz-doblju bili su Zvone Mornar (1972. -1984.) i Vilko Luncer (1984. - 1991.).

Privatizacija Sportskih novostiVeliku krizu list je doæivio poËetkom

zadnjeg desetljeÊa XX. stoljeÊa kada jedoπlo do velikog smanjenja træiπta. Priva-tizacija je obavljena 1992. godine, aveÊinski vlasnik postao je Vice Meugo-

rac. On je 1999. godine prodao list novom veÊinskom vlas-niku Europapress Holdingu d.o.o. Redakcija je 2004. godinepreseljena u Koransku ulicu 2. Od 2. rujna 2001. godineSportske novosti izlaze i nedjeljom. Izdavano je i revijalnoizdanje Super Sport (1993. - 2000.) i posebna izdanja za sv-jetsko, 2002., i europsko nogometno prvenstvo 2004. godine.Sportske novosti vode i izbor sportaπa i sportaπice godine,koje se odræava od 1950. Izbor “Sportaπa godine- poËeo je1950. u sklopu revije Sport, a od 1951. akciju je preuzeoNarodni sport. Od 1958. televizija je poËela prenositi tupriredbu i vrlo brzo izboru se poËelo pridavati dræavnoznaËenje. Redakcija Sportskih novosti bira i proglaπava na-jboljeg nogometaπa Europe od 2001. godine i najbolje πpor-taπe u koπarci, rukometu, vaterpolu i drugim πportovima.Tradicionalni “Kros Sportskih novosti- prvi put je odræan1973., a nakon stanke od jedanaest godina obnovljen je 2002.U tome razdoblju duænost glavnih urednika obavljali suDarko Tironi (1991. - 1999.) i Janko Goleπ (1999. - 2001.), aod 2001. Branko Tuen.

Literatura1. MaroviÊ, D. (1995). Sportske novosti 1945. - 1995. Za-

greb: Hrvatska tiskara.2. JajËeviÊ, Z., Nebesny, T., i J. Srπen, (1987.). Sportska

publicistika u Hrvatskoj. Zagreb: Knjiænice grada Zagreba.3. FrntiÊ, F. (1975.), 30 godina Sportskih novosti u Zagre-

bu. Povijest sporta, 23, 2068-2070.

Redakcija Sprinta 1986. godine

Proglaπenje “Sportaπa godine 1988.”


10

Vrijedna zbirka svestranogπportaπa Ive DonovalaTrofejni predmeti, fotografije, dokumenti i tiskovine svjedoËe o brojnimaktivnostima koje je Donoval uloæio u stvaranje hrvatskoga πporta

SPORTSKA MUZEOLOGIJA

Piπe Mirko PoldrugaË

Ivan Donoval roen je 27.lipnja 1915. u Zagrebu, aumro je 9. svibnja 2001.

godine u rodnom gradu. Ime-na oca i majke su Ciprijan iKatarina. Po zanimanju jebio elektriËar, a radio je ustruci u Zavodu za fiziËkiodgoj u KaËiÊevoj ulici. Go-dine 1961. zavrπio je Save-znu prednjaËku trenerskuπkolu u Beogradu. Kao akti-vni πportaπ i πportski djela-tnik djelovao je gotovo polastoljeÊa.

Donoval se bavio gimna-stikom u Hrvatskom sokolu(1927. - 1928.) i Sokolskomdruπtvu Zagreb III. (1931. -1932.) godine. Nogomet jeigrao u zagrebaËkim nogo-metnim klubovima Sokol,Zrinski i Zagorac (1929. -1930.). Boksom se bavio uTAK Croatia, a 1931. godineosvojio je dræavno prvenstvoi prvenstvo Savske banovineu perolakoj kategoriji. Skijaoje u SK Marathon, a prvakZagreba u spustu bio je 1939.godine. U istom druπtvuigrao je i hokej na ledu i ho-kej na travi. Kao Ëlan I. hrvat-skog Moto-kluba Zagreb uprijeratnom razdoblju nekoli-ko je puta vozio Trku krozCrikvenicu i brdske utrke naSljeme na motociklu snage125 ccm. Kao Ëlan kajakaπkesekcije SK Marathon prvakje dræave u slalomu 1939. -1940. godine. Na meunaro-dnoj kajakaπkoj regati uMünchenu nastupio je 1940.godine. U poratnom razdo-blju, hokej na ledu, hokej natravi i hokej na koturaljkamaigrao je u AHK Mladost.Igrao je u ekipi hokeja na le-du koja je Prvenstvo Jugosla-vije osvojila 1947. i 1949.

godine. Posljednju utakmicu uhokeju na ledu odigrao je1965. godine. Dræavni repre-zentativac bio je u kajakaπtvu,hokeju na ledu, hokeju na tra-vi i boksu. Bavio se i automo-bilizmom, jedrenjem, odboj-kom, podvodnim ribolovom,skijanjem na vodi, stolnim te-nisom i tenisom

Viπi πportski trener bio je uhokeju na ledu, hokeju na travii hokeju na koturaljkama. Tre-nirao je ekipe u hokeju na leduu πportskim klubovima Napri-jed, Mladost, Zagreb i Me-dveπËak, a 1948. godine vodioje i reprezentaciju Hrvatske.StruËnim radom naroËito seistakao u omladinskoj πkoliHK MedveπËak, pokrenutoj1960. godine. Trener hokejana travi bio je u Marathonu,Zagrebu, Elektrostroju, Jedin-stvu iz ZaËretja, Jedinstvu,Mladosti i Treπnjevki. Saveznisudac bio je u atletici, boksu,hokeju na koturaljkama, hoke-ju na ledu, plivanju i vaterpolu.

Tajnik TehniËkog odboraHrvatskog πakaËkog savezabio je 1944. godine. U sklopuFiskulturnog saveza Hrvatske(FISAH-a), bio je Ëlan stru-Ënih odbora u raznim πport-skim granama. Viπegodiπnjije Ëlan upravnih odbora usportskim druπtvima Marat-hon, Zagreb, Mladost, Elek-trostroj i MedveπËak. Bio jestruËni tajnik u boksaËkom isavezima hokeja na ledu i natravi i Ëlan tehniËkih komisijaraznih saveza na dræavnoj igradskoj razini. Nekoliko jeputa bio struËni suradnik Viso-ke πkole za fiziËku kulturu prirealiziranju nekih projekata.

Nagrada fiziËke kulture gra-da Zagreba dodijeljena mu je1963. godine.

ZahvaljujuÊi gospoi Nadi Donoval roenojHohnjec (sa stanom u VojnoviÊevoj ulici 38 u

Zagrebu), Hrvatskom πportskom muzejudonirana je iznimno vrijedna πportska

ostavπtina njenog supruga Ive Donovala.Predmeti Ive Donovala imaju izuzetnu

nacionalno-povijesnu odnosno muzeoloπkuvrijednost. Trofejni predmeti, fotografije,dokumenti i tiskovine svjedoËe o brojnimaktivnostima koje je taj Ëovjek uloæio u

stvaranje hrvatskoga πporta. U prvom reduneobiËno je bogatstvo raznih aktivnosti u

kojima je neposredno sudjelovao, a kasnije jeulagao izniman napor u odgoj novih

generacija πportaπa. Trofejni predmeti IveDonovala nemaju meunarodno znaËenje, ali

su istinsko svjedoËanstvo o osnovnojdjelatnosti koja Ëini onu πiroku bazu na kojoj

poËiva snaga πporta nekoga druπtva.

Medalje, plakete i pokali Ive Donovala


11

Hokejaπi na travi SK Marathona1939. godine. Ivo Donoval jeËetvrti slijeva

Lijevo: Ivo Donoval snimljen 1930. godine

Dolje lijevo: »lanovi SK Marathona Ivo Donoval,Boris Bival i Dejan DejanoviÊ 1938. godine

Dolje: Ivo Donoval na Savi u Podsusedu

Ivo Donoval na Triglavu 1935. godine


12

UZagrebu je 24. studenoga 2005. umro Tomislav Kri-zmaniÊ, jedan od najboljih hrvatskih boksaËa koji jenastupao polovicom proπlog stoljeÊa.

Prije njega najbolji teπkaπi u Hrvatskoj bili su Emil Kr-leæa i Ivan Hladni. Prije nego πto se ustalio u teπkoj kate-goriji, nastupao je u gotovo svim teæinskim kategorijama.Prvi veÊi uspjeh ostvario je na Prvenstvu Hrvatske 1949.godine. Pred velikim brojem gledatelja u pulskoj Areni bo-rio se s iskusnim Ninom Gui-dicijem, Ivanom Hladnim iArturom Marsijem. Prvoga jepobijedio tehniËkim nokau-tom, svoga trenera Hladnog nabodove, a u finalu je na opÊeiznenaenje nokautirao Marsi-ja. SliËno iznenaenje priredioje u finalu Prvenstva Jugosla-vije 1951. godine, kada je fa-voriziranog Ljubivoja MiÊovi-Êa devet puta ruπio na pod. Je-dnu od svojih najblistavijihpobjeda postigao je 25. travnja1952. u susretu gradskih repre-zentacija Zagreba i Stockhol-ma. Na bodove je pobijedioIngemara Johansona, kasnijeprofesionalnog prvaka svijeta(1959. - 1960.).

Tomislav KrizmaniÊ roenje u Bosanskom Petrovcu 28.veljaËe 1929. godine. S rodite-ljima se 1935. doselio u Za-greb, a 1943. godine poËeo sebaviti boksom u BK Radnik,gdje mu je trener bio Amerika-nac Jimmy Lyggett.

Nastupao je za reprezentaciju Zagreba, Hrvatske i Jugo-slavije. Seniorsko prvenstvo Hrvatske osvojio je sedamputa (1949., 1953., 1954., 1955., 1956., 1959. i 1960. go-dine), a prvenstvo Jugoslavije Ëetiri puta (1951. - 1954.).Za boksaËku reprezentaciju Jugoslavije nastupio je 14 pu-ta, ubiljeæivπi 12 pobjeda, jedan nerijeπeni rezultat i samojedan poraz.

Na Europskom prvenstvu 1953. godine osvojio je bron-Ëanu medalju u teπkoj kategoriji. Nastupio je i na Olimpij-skim igrama 1952. i na EP-u 1955. godine. Nakon toga svedo 1959. nastupao je samo za svoj klub, Metalac. U svimtim dvobojima je pobijedio. Ukupno je imao 49 meunaro-

dnih borbi s boksaËima iz 42 zemlje. ©esnaest je meËevadobio nokautom, πest tehniËkim nokautom, 20 na bodove,neodluËeno je boksao Ëetiri puta, a izgubio je tri borbe.

Popularnost boksa u Zagrebu u to vrijeme izvanredno jeopisao Zvonimir BuπiÊ u knjizi ©ampioni hrvatskog i svjet-skog boksa, str. 246.

"Viπe od 3000 gledatelja okupilo se 13. prosinca 1953.godine u novoj dvorani Zagre-baËkog velesajma na proslavi10. obljetnice nastupanja uringu Tomislava KrizmaniÊa.U programu su nastupili jedanBelgijac, Ëetiri Austrijanca igotovo najbolji boksaËi Jugo-slavije. Uz KrizmaniÊa prosla-vljali su i Zlatko HrbiÊ 15 go-dina aktivnog rada u boksu iStjepan TisaniÊ petu obljetni-cu i stoti suret u ringu. SusretKrizmaniÊa i Marsilla bio je ucentru pozornosti. Svi su s ne-strpljenjem Ëekali posljednjuborbu, jer je to bio 'πlag' veËe-ri. Kad su boksaËi izaπli naring, gledatelji su obojicu bur-no pozdravili. Prvo koloproπlo je u odmjeravanju sna-ga. Marsille je odliËan tehni-Ëar i neobiËno brz. Ima preci-zan i jak udarac. KrizmaniÊ jekraj njega izgledao malen ipolagan. Ipak, suci su u tomprvom kolu dali malu prednostKrizmaniÊu. U drugom kolupreπlo se na djelo. KrizmaniÊje navaljivao i sve ËeπÊe dije-

lio snaæne udarce. Marsille uzvraÊa i Tomo dobiva tri'Ëista' udarca u lice, ali to je sve. KrizmaniÊ udara sve ja-Ëe, u seriji i gotovo svi udarcu pogaaju. Ta je runda je-dnoglasno pripala KrizmaniÊu. U posljednjem treÊem ko-lu KrizmaniÊ æeli Ëistu pobjedu i stalno je u napadu. Od je-dnog snaænog udarca Marsille se naπao na podu, ali se di-æe i nastavlja borbu. KrizmaniÊ je osjetio da dolazi njegovtrenutak i udarci pljuπte. Marsille je gotov. TisuÊe glada-laca oËekuju pad Belgijanaca koji je 'grogi', ali sudacNagy pravilno zaustavlja borbu, spaπava Marsilla od no-kauta i proglaπava KrizmaniÊa pobjednikom tehniËkim no-kautom".

Odlazak jednog od najboljihhrvatskih boksaËaTomislav KrizmaniÊ bio je jedan od najboljih hrvatskih boksaËa koji jenastupao polovicom proπlog stoljeÊa

IN MEMORIAM

Piπe Miroslav ©ariÊ



SOCIOLOGIJA SPORTA

Tijelo i duh uharmoniji suæivota

odræavaju Ëovjeka uformi, dobro seosjeÊa, jer je u

ravnoteæi. "Zdravotijelo" i "sretno

srce" ideal jeËovjekove

cjelovitosti

42

Suvremeni Ëovjek poznaje brojne i razli-Ëite aktivnosti koje su ga uËinileumnim, odraslim, izgraenim ili kul-

turnim biÊem. BaveÊi se umjetnoπÊu, filozo-fijom, znanoπÊu, unaprijedio je svoj svijet.Industrija i trgovina su ga obogatili. Posta-vlja se pitanje: koje mjesto meu njegovimaktivnostima zauzima sport? Ta se akti-vnost, naime, sve viπe nameÊe, okuplja ma-se, poboljπava meunarodne odnose, promi-Ëe solidarnost i prijateljstva meu dræavamasvijeta. Javnosti se sve viπe nameÊe kao po-java s kojom treba ozbiljno raËunati, kako uprivatnom tako i u javnom æivotu. Postao jesuvremen, probudio interes svjetskih institu-cija, podigao na noge odgovorne za odgoj ioblikovanje mladih, a poËeo je sve viπe pri-donositi afirmaciji nacionalne svijesti poje-dinih dræava. Sredstva druπtvenog priopÊa-vanja su tu suvremenost razbuktala do pla-netarnih razmjera.

Sport je postao fenomen meunarodnevaænosti i sve viπe dobiva na znaËenju.Teπko je predvidjeti krajnje domete te sveta-Ëkom aureolom, ali i najopasnijim sumnja-ma obiljeæene ljudske djelatnosti.

Od arena do olimpijskih igara

Sport, ta plemenita i tjelesnom i duπ-evnom zdravlju nuæna aktivnost, bila je pri-sutna od samih poËetaka Ëovjekova druæenjai njegove potrebe da sa dokaæe, i sebi i dru-gima. Ta prisutnost je u primitivnoj kulturibila povezana s borbom za opstanak, uvje-æbavanjem te borbe ili s manifestacijama ukojima se slavio homo ludens, zaigrani Ëo-vjek, dokoliËar, hrvaË i natjecatelj. Sport jeu toj staroj i dojuËeraπnjoj kulturi bio margi-nalna druπtvena pojava, banalna, ludiËka za-bava i pojava sasvim sporedna znaËenja. Uneπto mlaem povijesnom razdoblju bio jeprivilegij bogatijeg sloja druπtva i pojedina-ca koji su si mogli priuπtiti bavljenje spor-tom radi zdravlja i bolje forme, πto Êe reÊi dasu se sportom bavili dokoni mladiÊi radi za-bave, uæitka i probitka. Do poæeljnog seizgleda najprije muπkog, a s vremenom iæenskog svijeta, dolazilo tjelovjeæbom. Naj-kraÊi put do poæeljne vienosti bio je igra.Ideal mladosti starog svijeta bio je muπkaracjaËi i uspjeπniji od ostalih, sve poæeljnijiuzor tjelesnosti. Moæda je upravo tada nasta-la Juvenalova uzreËica Mens sana in corpo-re sano (zdrav duh u zdravom tijelu), πto Êekasnije postati opÊe prihvaÊeno geslo europ-ske civilizacije. Uz na poËetku rijetke i samoplemenitaπke sportaπe povjesniËari biljeæe inavijaËku publiku πto je imalo znaËiti da jeu Ëovjekovu biÊu, osim za igrom, skrivena

Nadmetanje Ëovjekova tijela i duha

Piπe Anto StojiÊ

Nadmetanje Ëovjekovatijela i duha


43

pritajena potreba za zabavom, opuπtanjem i oslo-baanjem unutarnjih napetosti. Sportske prire-dbe su dobrodoπla manifestacija kako borilaËkesrËanosti protagonista, tako i navijaËkogoduπevljenja i emotivnih provala gledatelja.

Nije na odmet spomenuti joπ jednu izrekuistog rimskog pjesnika, nastalu u povodom ma-sovnog okupljanja na pozornicama staroga svije-ta, koja glasi panem et circenses (kruha i igara).IzreËena je doduπe kao kritika suvremenicimakoji jedva Ëekaju da mogu doÊi u arenu, kao su-dionici spektakla od najobiËnijeg jaËanja dookrutnih pogubljenja, jer drugih uzviπenijih ide-ala nisu imali. Vlast je to, naravno, zduπno podr-æavala, jer je besplatnim cirkuskim zabavamanarodne mase dræala u pokornosti. Prvi dio izre-ke "kruha i igara" povijest Êe zadræati za sebe, adrugi Êe dobivati sve viπe na vaænosti. Igre Êe to-liko napredovati da Êe u naπe vrijeme Ëovjekaodrediti kao "igraËa". Suvremenim nazivom "ho-mo ludens" pokuπava se reÊi da je Ëovjek uistinuËovjek ili u potpunosti Ëovjek istom u igri. Me-unarodne igre suvremene civilizacije, razneolimpijade i univerzijade poËele su to potvriva-ti.

Kultni pojam i praksa»ovjek, nerazdvojna cjelina tijela i duha, u

sportu sudjeluje s obje svoje dimenzije. Tijelomvidljivo odreuje sportsku aktivnost i ona razvi-ja neke fiziËke osobine viπe od ostalih, iako u ko-naËnici nisu moguÊa odvajanja tijela i duha, jersport zahvaÊa sveukupnu tjelesnost i ravnomjer-no pridonosi tjelesnom i duπevnom zdravlju.

Tijelo je u staroj GrËkoj bilo u sluæbi ljepote,u Rimskom Carstvu veliËalo se kao tijelo uæitka,u srednjem je vijeku bilo zapostavljeno na raËunduha, dok je modernost ljudsku tjelesnost tolikoizloæila javnosti da se govori o pravoj obuzetostitijelom. Za razliku od starog vremena u kojem suse tijelom mogli baviti samo bogati plemenitaπi,danas je njega tijela postala masovnom pojavom.Njeguje se ponajprije zdravo tijelo i medicinamu nudi cijele apoteke proizvoda za poboljπanjeopÊeg stanja i pojedinih organa. »asopise proda-ju savjeti za privlaËan izgled, vjeæbaonice niËukao gljive poslije kiπe jer mladost æeli zadræativitko tijelo, a i starijima je fitness dobro rjeπenjeda uspore vremenski proces starenja. Saloni lje-pote, dvorane, solariji, "oaze" svih vrsta, jog-ging, sportska odjeÊa i obuÊa pokrenuli su indu-striju i stavili je u sluæbu tjelesnosti do oboæava-nja. Tjelesnost je postala kultni pojam i praksa,ima svoje obrede, ærtve, sveËanosti, hramove,misterijski rjeËnik, procesije, simbole i svetiπta.Lijepo, zdravo, poæeljno i "super" tijelo postaloje hit suvremene civilizacije. Sport je na svoj na-Ëin pridonio postavljanju tijela u srediπte pozor-nosti. Zanimljivo je zapaziti da sport oæivljavastaru izreku "zdrav duh u zdravu tijelu". On uve-like uvaæava i duhovnu stranu Ëovjekove prirodepa je na strani biblijske misli iz Sirahove knjige:"Nema blaga nad zdravljem tjelesnim, niti sreÊenad sretnim srcem" (30, 16). Tijelo i duh u har-moniji suæivota odræavaju Ëovjeka u formi, do-bro se osjeÊa, jer je u ravnoteæi. "Zdravo tijelo" i"sretno srce" ideal je Ëovjekove cjelovitosti.


44

VeÊ u srednjem vijeku Virovitica jena kriæiπtu vaænih puteva postalakraljevski grad, 1234. godine. U

krilu virovitiËke kraljevske tvre napisanaje i znamenita " Zlatna bula ", spovlasticama zagrebaËkom Gradecu. Podokriljem Sv. Roka i franjevaca u Viroviticije stoljeÊima bujao katoliËki,srednjoeuropski duhovni æivot, a grad jeobavljao srediπnje gospodarske funkcije zaznatan dio Sjeverne Hrvatske. Virovitica jedala neprijeporan prinos ukupnoj hrvatskojkulturi i sportu.

Tjelovjeæba i sport u Virovitici imajuveoma bogatu i dugu tradiciju. Razvojsporta i tjelovjeæbe u Virovitici poËeo je uXIX. stoljeÊu. Upravo od tog stoljeÊapostoje prvi pouzdani zapisi o sportskimaktivnostima na virovitiËkom podruËju.Stanovnici Virovitice tada su se bavilijahanjem, lovom, ribolovom, streljaπtvom istreliËarstvom.

Prva sportska dvorana 1913.

U Virovitici je od 1854. do 1860. godinekao privremena uËiteljica sluæbovalaMarija FabkoviÊ. Bila je kulturna iπkolovana, prva, a neko vrijeme i jedinauËiteljica tjelesnog odgoja u Hrvatskoj. Odnajranije mladosti bavila se gimnastikom,plivanjem i skijanjem pa je te navikeprenijela iz Praga u Viroviticu, gdje su jevrlo brzo poËeli poπtovati i cijeniti graani,a naroËito roditelji Ëija su djeca polazilaπkolu.

Organizirani sportski, odnosno sportsko-zabavni æivot poËinje u Virovitici relativnokasno, 1895. godine, otvaranjem ViπepuËke πkole koja je imala obvezatanpredmet "gimnastika". BuduÊi da uVirovitici nije bilo uËitelja za gimnastiku,na tu je duænost 1896. godine rasporeen

Miroslav OstojiÊ, jedan od polaznika prvogTeËaja za uËitelje gimnastike kojeg je viπezanimao sport, a manje tjelovjeæba.

U Virovitici se prvo organizirajubiciklisti, klizaËi i tenisaËi. I biciklisti iklizaËi radili su povremeno. Biciklisti zaljetnih, a klizaËi za zimskih dana. Osim uπkoli, omladina nije imala prilike baviti sesportom. Prijatelji tjelovjeæbe poduzimajuzato akciju da se u gradu osnuje u tovrijeme jedna od najpopularnijih inajmasovnijih organizacija za tjelovjeæbuHrvatski sokol, koji je i osnovan 1906.godine. Oni odmah kreÊu s projektomgradnje sportske dvorane, koja je ujednobila prva sportska dvorana u Virovitici, asveËano je otvorena 13. kolovoza 1913.godine.

Danas u gradu postoji niz sportskihklubova i druπtava koji omoguÊuju svakompojedincu zadovoljavanje njegovih potrebai æelja prema osobnom afinitetu (tenis,

nogomet, rukomet, karate, sportski ribolov,kuglanje, koπarka, stolni tenis, plivanje,bodybuilding, streljaπtvo i skijanje). Nekesportske grane su se, naæalost, ugasile iakosu dale mnoge priznate sportaπe i rezultatekoji su pridonijeli afirmaciji sportskogæivota u Virovitici, kao πto su vaterpolo,atletika, boks, a posebno odbojka, koja jeimala vaænu ulogu u nacionalnomprvenstvu i podarila jednog od najboljihigraËa tadaπnje reprezentacije.

Memorijal Zdenka Mikine U Virovitici se odbojka poËela igrati joπ

u vremenu izmeu dva svjetska rata, urazdoblju izmeu 1918. i 1941. godine.Kao osnivaËi i voditelji odbojke pojavljujuse sportske organizacije Hrvatski sokol iHrvatski junak, gimnastiËka druπtva kojasu imala dosta sekcija, a najatraktivnija jebila, i najbrojnija, odbojkaπka sekcija.

Poslije Prvog svjetskog rata pa sve do1940. u sklopu Hrvatskog sokola odbojkaje bila najpopularnija. Igrala se na tzv.sletskim igrama od Osijeka, pa sve doZagreba.

BuduÊi da je Virovitica æupanijsko srediπte, nuæno je ulagati viπe novca u izgradnju sportskih igraliπta igradske sportske dvorane koju Virovitica joπ nema, nego sportski klubovi koriste πkolske dvorane koje su

slobodne tek nakon zavrπetka nastave, πto ne ostavlja dovoljno termina za rad sportskih klubova

Piπe Ivan Srnak

SPORTSKI GRAD: Virovitica

U potrazi za nekimnovim prvacima

Prvenstveni susret TVIN-Trgocentar - RK Treπnjevka,

29.10.2005. godine


45

Zavrπetkom rata, veÊ 1946. godinenastavlja se igranje odbojke. Najprije seosniva prvi gimnazijski odbojkaπki klubMladost, a neπto kasnije u sklopuSportskog druπtva Borac i odbojkaπkasekcija. Slobodno se moæe reÊi da je u tovrijeme odbojka bila iskljuËivo sportsrednjoπkolaca i bila je vrlo popularna.Godine 1947. u gimnaziju dolazi prof.Janko MihaliÊ i osniva Odbojkaπki klubMladost.

ZnaËajan uspjeh odbojkaπi postiæu 1948.godine na turniru OK ÆeljezniËar izOsijeka, gdje su zauzeli drugo mjesto,odmah iza domaÊina. Iste godine nakonkvalifikacija odbojkaπi Virovitice stjeËupravo natjecanja za prvenstvo Hrvatske,koje se igralo u Rijeci. Na tom natjecanjuzauzimaju treÊe mjesto.

Slijede nastupi u Mariboru, Ljubljani,gdje VirovitiËani pobjeuju, kao i vrlouspjeπan nastavak u Hrvatskoj ligi. Krajem1948. godine najprije iz ekipe odlaziZdenko Mikina, kojega su nestrpljivooËekivali u zagrebaËkom OK Mladost gdjevrlo brzo postaje najbolji igraË i to nesamo OK Mladost, nego i reprezentacije.MomËad se krajem 1948. godine pomaloosipa odlaskom nekih igraËa na viπe πkole.U jesen 1948. Petar JanoπeviÊ i Ivan BalaiÊodlaze na studij i igraju za zagrebaËkeklubove, a iste godine Viroviticu napuπtaJanko MihaliÊ, prvi trener virovitiËkihodbojkaπa, i odlazi u Karlovac.

Dolazi do stagnacije. Aktivnost se svelana samo nekoliko prijateljskih utakmicabez veÊeg uspjeha, jer su i ostali igraËiprestali s radom. U jesen 1948. odbojkaπiVirovitice viπe ne postoje.

U Zagrebu se svake godine odræavaturnir u odbojci koji nosi naziv MemorijalZdenka Mikine, πto je jedan od dokazakakvog je vrhunskog odbojkaπa dalaVirovitica u kojoj danas ne samo da nepostoji odbojkaπki klub, nego nema niigraliπta na kojem bi se igralo.

NajveÊi sportski dogaaj u Virovitici jeposjet svjetskog πahovskog prvakaAleksandra Aljehina 1930. godine, koji jeodigrao simultanku s virovitiËkimπahistima. To je do danas ostalo jedinogostovanje svjetskog πahovskog prvaka uVirovitici. Od 35 partija koje je Aljehinodigrao protiv VirovitiËana, 33 je dobio,jednu remizirao i jednu izgubio. Joπ jedanznaËajan sportski dogaaj, ne samo zaViroviticu nego i za Hrvatsku, bilo jeSvjetsko prvenstvo za rukometaπice koje jeodræano 1957. godine na terenimadanaπnjeg TVIN-a.

Rukomet zadræao odliËne rezultate

Rukomet je jedna od rijetkih sportskihgrana u Virovitici koja je zadræala odliËnerezultate iz proπlosti sve do danas. Povijestrukometa u Virovitici je vrlo bogata i seæeu 1948. kada na rad u virovitiËkuGimnaziju dolazi profesor Vilim TiËiÊ kojizapoËinje s radom rukometne πkole iosobno je predvodi. Iste godine poËinjedjelovati Rukometna sekcija πkolskogsportskog druπtva Mladost.

Od tada do danas æenski klub je nekolikoputa mijenjao ime. Zvao se Drvodjelac,Virovitica, TVIN, Lokomotiva i u timuvodnim godinama dvaput je bio prvak

dræave. Dokaz dominacije virovitiËkihrukometaπica je i podatak da su Ëak Ëetirirukometaπice u to vrijeme bilereprezentativke (Hosi, MihaliÊ, ©erbeija,Ostrun). Bitan datum u povijesti rukometau Virovitici je 1957. godina kada se u tomgradu odigrao dio Svjetskog prvenstva zaæene. Na svakoj utakmici bilo je 3000gledatelja. Pad virovitiËkog rukometazapoËinje odlaskom Vilima TiËiÊa koji1961. napuπta Viroviticu. Tek 1997. opetpoËinju dani ponosa i slave virovitiËkogrukometa kada TVIN-Trgocentar postajeprvoligaπ.

U gradu egzistiraju joπ mnoge sportskegrane koje se bore na B prvenstvima i udrugim hrvatskim ligama, kao πto suKoπarkaπki klub Virovitica te PlivaËki klubVirovitica osnovan 1999. godine, koji imai medalje s dræavnih B prvenstava.

Vaænu ulogu na nacionalnoj razini, ali ina meunarodnoj ima Karate klubVirovitica koji ima i nekolikoreprezentativaca πto se uspjeπno natjeËu nanacionalnim i meunarodnim prvenstvima(Mirna ©enjug).

BuduÊi da je Virovitica æupanijskosrediπte, nuæno je ulagati viπe novca uizgradnju sportskih igraliπta i gradskesportske dvorane koju Virovitica joπ nema,nego sportski klubovi koriste πkolskedvorane koje su slobodne tek nakonzavrπetka nastave, πto ne ostavlja dovoljnotermina za rad sportskih klubova.

U predπkolskoj i πkolskoj populacijiveliko je zanimanje za sport i to daje naduda Êe Virovitica ponovo postati vaænosportsko srediπte i da Êe iznjedriti nekenove prvake.

PlivaËko prvenstvoSlavonije i Baranje

u Virovitici u srpnju2005. godine


46

Hrvatski kickboxing savez je u HOO primljen 6. studenoga 1996. kao pridruæeni Ëlan. Od tadaje gotovo svake godine po rezultatima sportaπana meunarodnoj sceni najuspjeπniji nacionalnisportski savez Ëlan HOO-a. Godine 1996. odukupno 180 hrvatskih medalja, kickboksaËi suosvojili viπe od treÊine, 62

Piπe Mark Deπa

NOVI SPORT U HRVATSKOJ: Kickboxing

na svijetuMeu najbona svijetu

Amerikanac Mike Anderson je1972. godine napisao pravila zanovi sport koji je nazvao

"svestilski sportski karate". Njegovmotiv bio je privuÊi interes publike,sponzora i televizije za novu verzijusportskog karatea. Stari, tradicionalnikarate koji se vjeæbao nije imaopubliku, bio je neatraktivan zatelevizijske prijenose i sve je manjenovca bilo investirano sa strane.Novost u ovom novom sportu bila jenoπenje zaπtitne opreme: rukavice,πtitnici za potkoljenice i stopala,πtitnik za genitalije. Andersonova jenamjera bila da novi sport bude πtosigurniji u izvoenju, da bi smanjiomoguÊnost ozljeivanja i da bi se,tako opremljen, natjecatelj viπeusredotoËio na tehniku i time izveoviπe dopuπtenih akcija. Drugo,Anderson se posluæio lukavim trikomda sport naËini vizualno dopadljivim iuveo noπenje πarene opreme zavrijeme borbe, koja je bila posebnodizajnirana da se u njoj, bez smetnji,mogu izvoditi svi visoki noæni udarci.Materijali su bili lagani i tanki, a krojje predvidio nuæni umetak izmeunogu koji je omoguÊavao da se nogeslobodno kreÊu u svim pravcima.

Pravila nove sportske grane

Te ideje su bile ravne revoluciji pa jebilo mnogo otpora, Ëak i prijezira. Svisu bili protiv uvoenja zaπtitneopreme, a pogotovo πarene odore.Njihovo objaπnjenje bilo je da je sve toprotivno tradiciji. SreÊa je bila da jeMike Anderson tada bio vlasniknajprodavanijeg Ëasopisa za borilaËkesportove na svijetu - Profesionalkarate. Bilo je to jedino mjesto gdje semoglo proËitati neπto o sportovimasrodnim karateu i uopÊe o sportskomaspektu karatea. Svuda se pisaloiskljuËivo o tradicionalnom naËinuvjeæbanja vjeπtine. Iskoristivπi svojpoloæaj, Anderson se posluæio i malomucjenom: promotori novog sportamorali su se pridræavati obvezanoπenja zaπtitne opreme kao i toga damoraju osigurati tisuÊu ameriËkihdolara nagrade za pobjednika, inaËe nijedna njihova aktivnost neÊe bitipopraÊena u njegovom magazinu.PoËetnicima je bilo jasno da, ako ihjavnost ne prati kroz novine, kao da ihnema. Bio je to odliËan potez. Interesje bio golem, promotori su moraliraditi po ujednaËenim standardima,nova pravila su zaæivjela. Novi sport jeuπao na πiroko otvorena vrata.

Osvajanje Europe bio je AndersonovsljedeÊi cilj. Godine 1974. njegovveliki prijatelj i uËenik Georg F.Brückner pomogao mu je u prodoru uEuropu i uloæio je velike napore danovi sport uhvati korijene u Europi paje u Berlinu 17. svibnja 1974.organizirao Europsko pojedinaËno sve-stilsko karate prvenstvo i borbu SAD -Europa. Anderson je, kao i svakiAmerikanac, mislio da novom sportutreba dati novo, zvuËno ime. To je bionjegov najveÊi i najriskantniji potez.

Branko CikatiÊ


47

boljimaNapisao je pravila za novi sport koji jenazvao full contact karate, sport ukojem su borci mogli ostvariti potpun,realan kontakt, gdje je knock outznaËio pobjedu, a ne diskvalifikaciju,gdje su bili dopuπteni udarci nogama irukama u tijelo i glavu bez zadrπke.

Kickboxing u HrvatskojPrvi hrvatski kickboxing borci su

potekli iz karatea i taekwondoa, a prvimajstorski crni pojas koji je MikeAnderson dodijelio nekom od svojihuËenika bilo je baπ vjeæbaËu izCrikvenice Duπanu KruæiÊu.

Georg Brückner je u Berlinu 17.svibnja 1974. priredio Europskootvoreno pojedinaËno sve-stilskokarate prvenstvo i borbu timova SAD -Europa. Prvo svjetsko profesionalnofull contact karate prvenstvo odræanoje tek 14. rujna 1974. godine u LosAngelesu. Tako je u to vrijeme, iakozvuËi nevjerojatno, u Splitu 1974.odræana jedna od prvih kickboxingpriredbi u povijesti, kada su se sastalefull contact selekcije Dalmacije iostatka Hrvatske. Godine 1976. su uHrvatskoj poËela sustavna dræavna imeurepubliËka natjecanja koja jeorganizirao Emin TopiÊ iz Zagreba.Odbor za full contact Karate savezaHrvatske formiran je 1977., a njegovpredsjednik je bio Stjepan IvasiÊ izZagreba. Svoju djelatnost su usmjerilina stvaranje πire baze, tj. formiranjenovih klubova te odræavanje seminara,teËajeva i savjetovanja. Hrvatskikickboxing savez je osnovan 16.svibnja 1992. godine. Prvi predsjednikHKBS-a do 1995. je bio Vjekoslav©afraniÊ iz Zagreba. Od 1995. do2000. godine tu je duænost obnaπaoJosip Cerovec iz Kutine, a sadaπnjipredsjednik je Predrag Znaor izMalinske. HKBS je Ëlan Svjetskekickboxing federacije WAKO.

Najuspjeπniji sportaπiPrvo europsko prvenstvo u full

contactu je odræano 1977. u dva dijela(u Rotterdamu i u BeËu). Marin Batinaiz Splita je osvojio prvo mjesto uBeËu. Europsko prvenstvo u semicontactu je poËelo godinu kasnije.

Odræana su dva turnira za poredak nakonaËnoj rang-listi. Na drugom turniruu semi contactu 1978. koji je odræan uBaselu (©vicarska) Slobodan ©okota izRijeke je osvojio prvo mjesto.

Prvo svjetsko prvenstvo u fullcontactu je bilo 1978. u Berlinu.Branko ÆgaljardiÊ iz Rijeke je tadapostao prvi amaterski svjetski prvak ufull contactu u povijesti. Za tajpovijesni uspjeh je dobio i Nagradugrada Rijeke. Na 3. EP-u u Milanu1979. dobili smo i prve europskeprvake u full contactu. To su do 84 kgBranko ÆgaljardiÊ, a do 79 kg BrankoCikatiÊ iz Splita. Tih godinakickboxing razvijaju udruge "Budokai"koju osniva Emin TopiÊ iz Zagreba,"Mugendo" s Petrom MijiÊem iz Splitai "Jeet kune do" Branka Tenæere izSplita. U Trogiru je 1988. odræanoEuropsko seniorsko prvenstvo u fullcontactu i glazbenim formama, aRepublika Hrvatska je 1997. uDubrovniku bila domaÊin Svjetskogseniorskog kickboxing prvenstva ulight contactu i low kicku.

Hrvatski kickboxing je poznat usvijetu. Najpoznatiji naπ borac BrankoCikatiÊ "Hrvatski tigar" prvi jepobjednik najcjenjenijeg thaikickboxing turnira na svijetu koji seorganizira u Japanu pod popularnimnazivom K-1. Jedan od trenutaËnonajcjenjenijih svjetskih boraca jenjegov bivπi uËenik Mirko FilipoviÊ"Cro Cop". O ugledu Hrvata nasvjetskoj borilaËkoj sceni govoriËinjenica da je glavni tajnik HKBS-a,meunarodni kickboxing sudac

Romeo Deπa iz Omiπlja, izabran zatehniËkog direktora WAKO-a te da jedanas zaduæen za nadzor i voenjesvjetskih i europskih kickboxingprvenstava.

Jedan od najuspjeπnijihhrvatskih sportskihsaveza

Hrvatski kickboxing savez je uHrvatski olimpijski odbor primljen 6.studenoga 1996. kao pridruæeni Ëlan.Od tada je gotovo svake godine porezultatima sportaπa na meunarodnojsceni najuspjeπniji nacionalni sportskisavez Ëlan HOO-a. Godine 1996. odukupno 180 hrvatskih medalja,kickboksaËi su osvojili viπe od treÊine,62. Takoer treba uvaæiti Ëinjenicu dasportaπi i treneri HKBS-a kao iduænosnici gotovo svaki vikend tokomgodine imaju neko natjecanje jer segodiπnje odræava 27 dræavnihprvenstava, a usto, reprezentacijeobavezno sudjeluje na svjetskim ieuropskim prvenstvima, kao πto iklubovi sudjeluju na tradicionalnimmeunarodnim tzv. Open turnirima uNjemaËkoj, Italiji, Austriji, Sloveniji,Maarskoj i BiH. Isto tako Hrvatskikickboxing savez organiziratradicionalni BoæiÊni meunarodniturnir u Kutini "Croatia Open" , koji jedrugi po veliËini "Open" kickboxingturnir u Europi, kao i niz drugihkupova i pozivnih turnira. Savez ima131 klub, a djeluju i æupanijskikickboxing savezi.

Mirko FilipoviÊ

Ê


48

Dalmacija i nogomet

“Nogomet u Splitu iDalmaciji do osnutka'Hajduka' 1911.godine” autora JuriceGizdiÊa bavi sepovijesnim razvojemnajpopularnijeg ivjerojatnonajrasprostranjenijegsporta na svijetu

Povijest sporta,sportskih disciplina i

sportskih natjecanjapodruËje je opÊe povijestikoje je od 15. rujna 2005.godine obogaÊeno joπjednom vrijednom

knjigom naslovljenom“Nogomet u Splitu iDalmaciji do osnutka'Hajduka' 1911. godine”autora Jurice GizdiÊa.Knjigu je izdao Splitskisavez πportova - Komisijaza povijest πporta, astruËnu recenziju napisaoRenato VuËetiÊ - SpliÊo.Format knjige je 15x21cm, tvrdi uvez, i ima 80stranica.

Autor se bavi povijesnimrazvojem najpopularnijeg ivjerojatnonajrasprostranjenijegsporta na svijetu -nogometa. U prvom dijeluknjige bavi se povijesnimrazvojem u svijetu, a drugidio posveÊen je ponajprijerazvoju nogometa uDalmaciji.

Povijest razvojanogometa dijeli se u dva

razdoblja. Prvo razdobljesmatra se onim kojeobiljeæavaju razliËite igre,a od 1863. kada jenogomet postaosamostalna sportska igra jedrugo razdoblje povijestinogometa.

Autor podsjeÊa da su igruu kojoj su dvije momËadigurale loptu nogamapoznavali najprije u Kini,a poslije i u Japanu 400godina prije nove ere.SliËne igre igrali su i stariGrci i Rimljani. U ranomsrednjem vijeku igrali suje Englezi, Francuzi iTalijani. Zanimljivo je da ina podruËju Dalmacije(Dubrovnik, Jelsa, Split,©ibenik, Sinj, Zadar,Postire na BraËu, Omiπ) iztog vremena postojekameni i pisani dokumentikoji potvruju igru loptomvrlo sliËnoj onoj πto sedanas naziva nogometom.

Jurica GizdiÊ se mnogodetaljnije posveÊujenogometu u Dalmaciji kojise, kako tvrdi, pojavio1887. kada su Zadraniprvi put vidjeli tu igru kaovjeæbu 50 Ëasnikabritanske mornarice.Opisuje i pojavu igre uostalim gradovimaDalmacije, Trogiru,zadarskom zaleu, Kninu,Dubrovniku, Sinju, KaπtelSuÊurcu, otoku KorËuli,Splitu.

Knjiga je bogatoilustrirana povijesnimdokumentima ifotografijama. Moæe senabaviti kod izdavaËaSplitskog saveza πporta,OsjeËka 11, 21.000 Splitpo cijeni od 70 kn.

PUBLICISTIKA

Pola stoljeÊapod koπevimaKnjiga “KoπarkaBerislava RadiπiÊa”Zdravka ©vegara,karlovaËkog sportskognovinara i publicista,posveÊena je Karlovcu ikoπarkaπkom razvoju iputu Berislava RadiπiÊa- PaËke

Karlovac obiljeæavakoπarka, a karlovaËku

koπarku u proπlih pola stoljeÊaobiljeæio je i Berislav RadiπiÊ.Knjiga “Koπarka BerislavaRadiπiÊa” Zdravka ©vegara,karlovaËkog sportskognovinara i publicista,posveÊena je Karlovcu ikoπarkaπkom razvoju i putuBerislava RadiπiÊa - PaËke.©vegar naglaπava da bi taknjiga trebala biti podsjetnik,ali i poticaj mladima koji seodluËe za koπarku kao svojsport, a primjer BerislavaRadiπiÊa najbolji je putokaz.

Knjiga je podijeljena u petpoglavlja koja prate RadiπiÊevrazvojni put. U prvom dijeluga upoznajemo kao igraËa odgimnazijskih dana, koπarkaπajuniora ÆeljezniËara, Metalca,sudionika meunarodnihnatjecanja sve do kraja 1961.godine kada prestaje njegovanatjecateljska karijera.Poglavlje koje slijediposveÊeno je trenerskomposlu. Od 1963. kada je postaopomoÊnik Milenka Mamule uÆeljezniËaru, 1972. trenerskogi izborniËkog mjestareprezentacije Nigerije pa svedo povratka meu najmlaehrvatske osnovnoπkolskemomËadi, zatim ponovnoaktivnije ukljuËivanje uprofesionalnu koπarku krajem

Piπe Milena DragiπiÊ

Piπe Milena DragiπiÊ


49

devedesetih i aktivnijevoenje veterana u ovomtisuÊljeÊu, raznoliki jetrenerski put kojim jeRadiπiÊ hodio. TreÊepoglavlje posveÊeno jepedagoπkom radu. RadiπiÊje, naime, diplomirao naViπoj pedagoπkoj πkoli zanastavnika fiziËke kulture izemljopisa. Kao uspjeπanpedagog proveo je viπe odËetiri desetljeÊa meugeneracijama uËenikakarlovaËkih πkola.

Mirko Novosel, MilenkoMamula, Giuseppe Giergia -Pino, Vladimir DikliÊ -»aplja, Æivko Kasun - Æir,Slobodan KolakoviÊ - Boco,Bogdan TanjeviÊ, SlavkoCvitkoviÊ, dr. DankoPlevnik i Viπnja KolakoviÊu Ëetvrtom poglavljusvjedoËe iz vlastitogiskustva o RadiπiÊu. Petopoglavlje posveÊeno jefotografijama iz obiteljskogalbuma.

Knjiga je izaπla u izdanjukarlovaËke TiskarePeËariÊ&RadoËaj, u tvrdomuvezu, 18x25 cm, ima 85stranica. Knjigu se po cijeniod 70 kn moæe nabaviti kodBerislava RadiπiÊa,Pivovarska 5, Karlovac, tel. 047/414863.

„Guinness WorldRecords 2005.“„Guinness WorldRecords Ltd“

Guinnessovaknjigarekordaproslavlja 50. roendanPod poglavljem ozimskim πportovimanavodi se da su Ëetiriskijaπice osvojile po trizlatne olimpijskemedalje: VreniSchneider, KatjaSeizinger, DeborahCompagnoni inaravno naπa JanicaKosteliÊ, a od te Ëetirivelike skijaπiceobjavljena je upravoJaniËina fotografija

„Guinnessova knjigarekorda 2005.“ izaπla je2004. godine u izdanjunakladniËke kuÊe „GuinnessWorld Records Ltd“. Formatknjige je 31x23 cm, tvrdiuvez, a ima 288 stranica ioko 500 fotografija u boji.Ovim zlatnim izdanjem,koje sadræi najuzbudljivijenove rekorde i zadivljujuÊeslike sa svih strana svijeta,Guinnessova knjiga rekordaproslavlja 50. roendan.Golem uspjeh u povijestiizdavaπtva za Guinnessovuknjigu rekorda bila je 2003.godina kada je objavljen100-milijunti primjerakkojim su postali knjiga snajveÊim brojem prodanihprimjeraka svih vremena.

Ovogodiπnje izdanje nudijedinstvenosti poput priËakoje su u pozadini nekih odnajslavnijih svjetskih

rekorda te razgovora snizom rekordera u nekolikozadivljujuÊih i ekskluzivnihintervjua. ZaËeci knjige seæudo 1951. godine, kako je uuvodu istaknuto, kada se sirHugh Beaver, glavnidirektor Pivovare Guinness,ukljuËio u raspravu o tomeje li zlatni pijukavac najbræaeuropska ptica ili nije. Bio jerazoËaran kada nije mogaopronaÊi knjigu koja bi mupruæila toËan odgovor. Tadase dosjetio da bi knjiga kojabi davala odgovor na takvapitanja, predmet Ëestihrasprava, bila vrlo traæena,te se posvetio osmiπljavanjutakve knjige.

Niz zanimljivih πportskihinformacija opisan je na 68stranica ove knjige. Pa sutako opisani rekordi usljedeÊim poglavljima:AmeriËki nogomet,Baseball, Koπarka, Hokej naledu, Nogomet, Ragbi,Kriket, ©portovi s loptom,Tenis, ©portovi s reketom,Atletika, Najbræi Ëovjek,BorilaËki πportovi,Izdræljivost i snaga, Zimskiπportovi, Golf, Vodeniπportovi, Plivanje, ©portoviu sedlu, ©portovi u zraku,Ravno u metu, Motorniπportovi, Biciklizam,Majstorije nakotaËima iNeobiËni πportovi.Pod poglavljem ozimskimπportovimaistaknut je podatako najviπeosvojeniholimpijskih zlata ualpskom skijanjuza æene. »etiriskijaπice osvojilesu po tri zlatneolimpijskemedalje: VreniSchneider(©vicarska), KatjaSeizinger(NjemaËka),

Deborah Compagnoni(Italija) i naravno naπaJANICA KOSTELI∆(Hrvatska). Posebno jelijepo vidjeti da su od teËetiri velike skijaπice autoriodluËili objaviti fotografijuJanice KosteliÊ.

Æelite li doznati tko jenajskuplji nogometaπ, zakoliko vremena je postignutnajbræi gol na svjetskomprvenstvu u nogometu,koliko iznosi najbræi teniskiservis, tko je najveÊi sumohrvaË, koja je najveÊa brzinau sanjkanju, tko je najmlaisvjetski prvak u snookeru,koji πportaπ je osvojionajviπe prvenstava formule 1ili Tour de Francea, u„Guinnessovoj knjizirekorda 2005.“ naÊi Êeteodgovore na ta pitanja ipregrπt drugih zanimljivihinformacija. Ubrajate li se unatprosjeËne i smatrate daste baπ vi jedan od buduÊihGuinnessovih rekordera, nazadnjoj stranci knjigepronaÊi Êete upute za prijavusvog buduÊeg rekorda.

Knjigu moæete kupiti uknjiæarama „Algoritma“ pocijeni od 197 kuna ili nainternetskoj adresi:www.guinnessworldrecords.com

Piπe Saπa Ceraj, prof.


50

NeobiËna je koincidencija da seolimpijske igre, kao paradigmamodernog sporta, i film pojavljuju

na povijesnoj sceni na istom mjestu i uisto vrijeme. Na pariπkoj Sorboni u lipnju1894. godine, Pierre de Coubertin jeobnovio olimpijske igre, a uprosincu sljedeÊe godine uistom gradu, braÊa LumiËre supriredila prvu filmskuprojekciju. Usporeivanjesporta i filma nameÊe odreenesliËnosti. I sportaπu i glumcuosnovno orue rada je vlastitotijelo, oboje teæe πto boljojizvedbi i odræavaju probe itreninge pod paskom redatelja ilitrenera. Nisam sigurna do kojemjere je ta usporedba odræiva sobzirom na to da su ciljevi u sportujasnije determinirani, ali mora sepriznati da fraze „svjetlo, kamera,akcija" i „priprema, pozor, kreni"imaju odreenih sliËnosti.

Sportske i filmske zvijezde

Filmski djelatnici su rano uoËilizvjezdani potencijal sportaπa. Takvih

primjera ima mnogo, a JohnnyWeissmüller je sigurno najpoznatiji.Legendarni plivaË, osvajaË petzlatnih medalja na olimpijskimigrama 1924. i

1928. godine glumio je likTarzana u 19 filmova od 1932.do 1948. godine. Joπ jedna sjajnaplivaËica na filmu je EstherWilliams, zvijezda glazbenihfilmova Ëetrdesetih i pedesetihgodina proπlog stoljeÊa, kaoπto su “Bal na vodi” i“Neptunova kÊi”. Ona jesvojim izvanrednim filmskimkreacijama odigrala glavnuulogu u promocijisinkroniziranog plivanjakao sportske discipline.Kao Ëlanica ameriËkereprezentacije u plivanjutrebala je nastupiti na OI

I sportaπu i glumcu osnovno orue rada jevlastito tijelo, oboje teæe πto boljoj izvedbi iodræavaju probe i treninge pod paskomredatelja ili trenera. U svakom sluËaju, fraze„svjetlo, kamera, akcija" i „priprema, pozor,kreni" imaju odreenih sliËnosti

Piπe Ana PopovËiÊ

UMJETNOST I SPORT

- ogledalo æivotaSportski film


51

1940. godine, ali su one otkazane zbog II.svjetskog rata.

Da publika voli gledati sportskezvijezde na velikom ekranu primjer je inorveπka klizaËica Sonja Henie,pobjednica na ZOI 1928., 1932. i 1936.godine. Kao jedna od najuspjeπnijihglumica kompanije 20th Century Foxsnimila je 11 filmova, Ëime je potaknulai rasprave o svojem amaterskom statusu.

U novije vrijeme francuski skijaπ Jean-Claude Killy, pobjednik u tri alpskediscipline na ZOI 1968. godine, glumio jeu tri filma.

Sport kao simbolnatjecateljskog druπtvaGotovo da se svi sportski filmovi mogu

podijeliti u tri kategorije: 1. trijumfanonimca koji na poËetku priËe nemanikakve πanse, 2. pad, a ponekad ipovratak πampiona i 3. filmovi koji kaopozadinu priËu imaju sportski dogaaj.

Sport je prikladan za prikazivanje nafilmu jer savrπeno simboliziranatjecateljsko druπtvo danaπnjice. Od svihsportova, boks je oduvijek bionajprivlaËniji redateljima. Za to postojiviπe razloga. Osim πto je sam boksaËkimeË konstruiran kao predstava s ringomkao pozornicom, u temama vezanim uzboks najËeπÊe su sadræani svi kliπejivezani uz filmove o sportu. Junak jeobiËno iz siromaπne sredine i simbolizirapoπtenje i talent. Meutim okruæen jekorumpiranim kriminalcima, a uspijeva

oslanjajuÊise iskljuËivo na vlastite snage. Poslijeboksa, najveÊi broj sportskih filmovavezan je uz bejzbol i ameriËkinogomet, a razlog za to vjerojatno jepopularnost tih sportova u SAD-u.

Biografski filmovi

Velik je i broj biografskih filmovakoji opisuju æivotne priËe velikihπportaπa kao πto su Joe Louis, SugarRay Robinson i Muhamed Ali. U

“BronËanom Ëovjeku” Burt Lancester igraulogu Jima Thorpea, olimpijskogpobjednika u petoboju i desetoboju 1912.godine. Njemu su medalje kasnijeoduzete, navodno zbog novca koji jedobio od kluba. Zanimljiv je podatak da jei Jim Thorpe glumio u viπe od 20 filmova.

Vjerojatno najbolji sportski film svihvremena, “Vatrene koËije”, temelji se naistinitoj priËi o Haroldu Abrahamsu,osvajaËu zlatne medalje na 100 m na OI1924. i Ericu Liddellu, pobjedniku na 400m na istim OI. Film je osobit jer negiraklasiËni obrazac sportskog filma.Prikazuje sudbine dvojice trkaËa koji semeusobno ne natjeËu. Svakako trebaspomenuti i "Razjarenog bika" MartinaScorsesea s Robertom de Nirom u uloziJackea La Mottae, svjetskogprofesionalnog prvaka u srednjojkategoriji. Osim navedenih, filmovi kojise stalno pojavljuju na listama najboljihsportskih filmova svih vremena su i film obiciklizmu "Breaking Away" (1979.),"Rocky" (1976.), "Hazarder" (1961.),"Najduæa milja" (1974.), "Polje snova"(1989.) i "Bull Durham" (1988.).

Brojnifilmovi sa sportskomtematikom

Neke od najboljih sportskih scenaprikazane su u filmovima koji nisuprimarno sportski. Kultna je scena izfilma “Jour de Fete” Jacquesa Tatija ukojoj poπtar, kojeg glumi sam Tati, uzavrπnici filma prestiæe natjecatelja nabiciklu. U filmu “Cool Hand Luke” PaulNewman igra zatvorenika koji nastupa uizuzetnoj sceni boksaËkog meËa uzatvoru. OdliËnih sportskih scena uraznim filmovima ima bezbroj. To je naprimjer i scena s ameriËkim nogometom ufilmu "Forrest Gump" i kratki dijalog okoπarci u filmu "Annie Hall". Gotovo danema velikih redatelja i glumaca koji sebarem jednom nisu dotaknuli sporta.

Sinonim na æivotnu priËuKaæe se da je sport πkola æivota, a film

ogledalo æivota. Glavni razlog zaπto jesport toliko atraktivan za prikazivanje nafilmu leæi u priËi o pojedincu ili ekipi kojise iz prosjeËnosti, svojim radom, talentomi osobnoπÊu uspinju do vrha i odanonimaca postaju heroji. BuduÊi da jeljudima potreban poticaj i ohrabrenje, a toje u sportskom filmu jasno definirano,ciljevi i teænje sami su po sebi razumljivi,πto najËeπÊe nije sluËaj u stvarnom æivotu.Tu Ëesto leæi razlog zaπto mnogi filmovi osportu nisu osobito kvalitetni. Oni sujednostavno zarobljeni u tom kliπeju,skreÊu u banalnost i ostaju povrπni ijednodimenzionalni kao i sportski rezultat- postoji pobjednik i poraæeni, a temeljnepriËe zapravo nema. Oni pak sportskifilmovi koji se uspiju uzdiÊi iznadpovrπne priËe, postaju mnogo viπe odzabave. Oni postaju svjedoËanstvo oæeljama, naporima i ostvarenjima uhumanoj varijanti najljepπim ljudskihstremljenja.


Mjesto radnje: Atena. Vrijemeradnje: godinu dana nakonOlimpijskih igara.

Tuæan prizor pustih πportskihgraevina i kompleksa koje Ëuvavojska… Desetak beba-riba uprekrasnoj, golemoj bazenskojdvorani s olimpijskim bazenom,tornjem za skokove. U πportskimdvoranama navuËeni teπki crnizastori. Suha betonska koritapoligona za kanu na divljimvodama. Sablasno pust Calatravin,

glavni olimpijski kompleks. U prostoru marine stotine parkiranihsluæbenih vozila koja od IgaraËekaju bolje dane… I nije nekasreÊa, zar ne?

Na pitanje domaÊinima πto Êe bitis pojedinim lokacijama, uvijekspremno slijedi odgovor: PretvoritÊemo ovo u mjesto za raznehappeninge - uglavnom naotvorenom i, naravno, joπnedefinirane. Pitam se samo kolikotakvih lokacija treba Ateni, koja je i

inaËe cijela prostor za dogaaje naotvorenom!

S druge strane, nove su ceste puneautomobila, olimpijsko selo prikraju je preureenja u stambenonaselje u sistemu socijalnestanogradnje s ambulantama,πkolama, trgovinama i sliËno,ureeni sistem metroa vrviputnicima… ZakljuËak? Atena je,Ëini se, bar zasad profitirala ''samo''od infrastrukture koja je pratilaorganizaciju velikog πportskog

52

SPORTSKA ARHITEKTURA

U razvijenim zemljama s dobrim socijalnim programom graanima su pristupaËni razni πportskisadræaji u brojnim πportskim graevinama lokalnog karaktera. Te graevine su jeftine,funkcionalne i posjeÊene, a ne spomenici arhitekture, taπtine ili gramzivosti. Razraeni, tipskiprimjeri primjenjivi su u svim sredinama, pogotovo pri odgojnim ustanovama

Piπu Gordana GreguriÊ, dia

ili pet jeftinijihJedan ali vrijedanGRADNJA


53

dogaaja i izgradnju boriliπta.Nusprodukt postao je tiha glavnazvijezda, a πto Êe biti sa zvijezdamakoje su sjajile kojih mjesec dana,pokazat Êe vrijeme.

SliËno se dogodilo i u Sydneyu.

Uvijek na istom mjestuZbog tih se situacija mnogi

gradovi danas ne æele prihvatitiorganizacije velikih πportskihpriredbi ili pak od njih odustajunakon opseænijih financijskihstudija. Tu vreba opasnost za male iæeljne afirmacije (poput nas), kojinakon poËetne euforije i jednokratnezarade, bez dugoroËnih planova zabuduÊnost, osjete financijski teretneiskoriπtenih kapaciteta.

Jedan stariji kolega je predloæio:kad se veÊ tako skupo gradi, velikeπportske manifestacije trebaodræavati uvijek na istom mjestu ilitreba smisliti sistem montaæno-demontaænih graevina koje bi senakon priredbe prenijele na drugulokaciju. Troπkove bi, prema raznimkoeficijentima, snosile sve zemlje-Ëlanice krovne meunarodneπportske udruge.

Postavlja se pitanje potrebebrojnih skupih πportskih graevina udanaπnje doba kad je ljudskazainteresiranost kratkog vijeka iπirokog spektra, kad nema toga πtose ne nudi, kad traju samo rijetkeπportske veliËine koje privlaËegledatelje i kad je jedini stvarni

kontinuum πportska edukacija inaπa navika i æelja zasvakodnevnom rekreacijom.

Moraju li rekreativci, πkolarci,umirovljenici i niæeligaπki kluboviplivati, skakati, igrati i trenirativaterpolo ili se jednostavnorazgibavati, u vodi unutarnjegbazena vrijednog oko 70 milijunakuna? Trebaju li dimenzije bazenskeπkoljke biti proizvoljne, tako da bise njome zadovoljile sve potrebegravitirajuÊe populacije (iakopostoje standardi za njenu veliËinu)?Zavrjeuje li πaËica πportaπa, kojugleda πaËica gledatelja, boravak napoludovrπenoj graevini, na koju je,dosad, utroπeno neπto manje od polamilijarde kuna? Je li igdje moguÊenapraviti tako malo s tako mnogonovca?

Nikakav luksuz, a πportaπi imaju sve

U razvijenim zemljama s dobrimsocijalnim programom, npr. uSkandinaviji, graanima supristupaËni razni πportski sadræaji ubrojnim πportskim graevinamalokalnog karaktera. Te graevine sujeftine (u izgradnji i odræavanju),funkcionalne i posjeÊene. To nisunikakvi spomenici arhitekture,taπtine ili gramzivosti. Razraeni,tipski primjeri primjenjivi su, uzmanje modifikacije, u svimsredinama, pogotovo pri odgojnimustanovama. Jer u njima je πport i

dalje, najveÊim dijelom, ono πto bi itrebao biti - samo igra.

Ako, pak, uzmemo natjecateljskiπport, situacija je opet sliËna. Kakoizgleda npr. ameriËki Olimpijskitrening-centar u Colorado Springsu?Golem komad zemlje s brojnimzgradama organiziranim kaokampus (boriliπta, restorani,smjeπtaj, zabava i dr.); nikakavluksuz, a πportaπi imaju sve πto imje potrebno.

Za oba primjera - pogledajmo,prilagodimo i primijenimo.

»ini se da odnos prema uloziπporta u Ëovjekovu æivotu diktira iformu πportske graevine. No, i tateorija pada u nas u vodu, dokle godmnogi amateri imaju profesionalnijiodnos prema πportu nego deklariraniprofesionalci.

Zato prepustimoprofesionalcima samostalnost uodluËivanju i financiranju, jerprofiterski profesionalizam uπportu ima sasvim drugi oblik, pai arhitektonski. Ali on u nas joπnije definiran…

Sva struËna i druga pitanja molimuputiti na:Odjel πportske infrastrukture

KriæaniÊeva 5, 10000 ZagrebTel.: 4610-117, 4622-633Fax.: 4622-635e-mail:[email protected]


54

©portska fotografija ima povijesnu,dokumentaristiËku, arhivsku,tehniËku i umjetniËku vrijednost.

Brojne πportske fotografije u nas, nalazese u fundusu Muzeja za umjetnost i obrt,Muzeja grada Zagreba i Hrvatskogapovijesnog muzeja. NajveÊi broj nalazise u posebnom odjelu Hrvatskogaπportskog muzeja, gdje je evidentiranooko 100.000 fotografija i desetak tisuÊanegativa. Portreti πportaπa i πportskihdjelatnika uloæeni su u biografske omote,a sve ostale fotografije rasporeene su poπportskim granama. VeÊina prvihπportskih fotografija snimljena jepoËetkom devedesetih godina XIX. st. U to vrijeme najpopularniji πport uHrvatskoj bio je biciklizam, ali snimljenisu i prizori iz streljaπtva, maËevanja,klizanja, skijanja, gimnastike, veslanja,konjiËkog πporta, balonstva i tenisa.PoËetkom XX. stoljeÊa u Hrvatskoj jepoËelo organizirano igranje nogometa.On je vrlo brzo postao popularan uhrvatskom puËanstvu, prije svega zbogjednostavnih pravila i jasnog cilja igre -postizavanje pogodaka. Niπta nam bolje,osim fotografija, ne moæe doËaratiatmosferu na terenima i gledaliπtimanogometnih igraliπta. Objavljenefotografije su iz fundusa Hrvatskogaπportskog muzeja.

©PORTSKA FOTOGRAFIJA

NajviπeπportskihfotografijaposveÊenoje nogometu

1

2

3

4

Pripremio Zdenko JajËeviÊ


1. Prvenstveni susret uzmeu NK Lokomotive FK Partizana (Beograd) nabivπem igraliπtu Graanskog u Koranskoj ulici 16. II. 1947. godine.

2. Prvenstveni susret izmeu NK Dinama i NK Hajduka na stadionu uMaksimiru 1986. godine

3. Susret ponajboljih hrvatskih klubova u meuratnom razdoblju: I.hrvatski graanski πportski klub i JSK Hajduk na igraliπtuGraanskog u Koranskoj ulici 1935. godine.

4. Druga utakmica hrvatske nogometne reprezentacije odigrana je uBernu 21. IV. 1940. sa reprezentacijom ©vicarske.

5. Svjetsko nogometno prvenstvo. Susret izmeu reprezentacijeHrvatske i Argentine u Bordeauxu 26. VI. 1998.

6. Æene su u Hrvatskoj poËele igrati nogomet 1937. godine. EkipaHrvatskog πportskog kluba Zagreb u Banja Luci 1938. godine.

7. Srediπnje mjesto hrvatskoga nogometna u prvih deset godinapostojanja bila je tzv "Elipsa" danaπnje Srednjoπkolsko igraliπte.Utakmica izmeu Müegyetemi athletica és football cluba i HA©K-a19. VI. 1910 (3 : 1)

5

6

7


56

nn NATJE»AJ ZA NAGRADU HOO-a MATIJA LJUBEK

Hrvatski olimpijski odbor raspisao je u studenome natjeËaj za dodjelunajviπe nagrade HOO-a, Matija Ljubek za æivotno djelo u podruËju sporta.Za izbor je zaduæen, odlukom VijeÊa iz listopada, OcjenjivaËki sud na Ëe-lu s predsjednikom Stojkom VrankoviÊem, dopredsjednikom HOO-a. »la-novi Suda su ugledna imena hrvatskog sporta: Katica Ileπ, Biserka Per-man, Tomislav ©epec i Dinko Vuleta. Zamjenski Ëlanovi su Ante Æaja iBranko Zorko.

nn U ZAGREBU S POVODOM U nazoËnosti glavnog tajnika Hrvatskog stre-

ljaËkog saveza Tomislava ©epeca, dopredsjedni-ka Saveza Ivana JelenËiÊa, tajnika ZagrebaËkogstreljaËkog saveza Dragutina Vrbeka i tajnika Or-ganizacijskog odbora SP-a Zagreb 2006. PereStojniÊa, predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa ugo-stio je, u studenom, predstavnike Svjetske strelja-Ëke federacije (ISSF), tehniËkog tajnika FranzaSchreibera i delegata SP-a Davida R. V. Parisha.Povod primanju je 49. svjetsko prvenstvo u stre-ljaπtvu πto Êe se odræati u Zagrebu od 21. srpnjado 6. kolovoza 2006. i koje Êe u 50 streljaËkih di-sciplina okupiti oko 3000 sportaπa iz 100 zema-lja. Svjetsko prvenstvo u streljaπtvu bit Êe posve-Êeno i proslavi 220. godiπnjice organiziranog ba-vljenja streljaπtvom i osnutku prvog graanskogstreljaËka druπtva utemeljenog 1786. godine.

nn PREPORUKE REGIONALNOG SEMINARA ZA ÆENE U SPORTU

Hrvatska predstavnica Komisije za æene usportu, πportaπica Ana Srπen sudjelovala je u stu-denom u Istanbulu u radu Regionalnog seminaraza æene u sportu nacionalnih olimpijskih odborajuæne Europe. Meu brojnim dokumentima regi-onalnog seminara su i preporuke Meunarodnogolimpijskog odbora i Olimpijske solidarnosti napoticanje programa Olimpijske solidarnosti kojepodupiru sudjelovanje djevojaka i æena u sportu. Vaæna je i preporuka na-cionalnim olimpijskim odborima da osiguraju najmanje 20 posto æena napozicijama odluËivanja, obrazovne programe za bivπe natjecateljice na pu-tu ka profesionalnoj karijeri u sportu te lobiraju u medijima za problemati-ku ravnopravnosti spolova.

nn NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ©PORTUU Ministarstvu znanosti, obrazovanja i πporta u studenome je javnosti

predstavljen nacrt novog prijedloga zakona o πportu. Predsjednik HOO-aZlatko Mateπa uvjeren je da novi prijedloga zakona - Ëijem su predstavlja-nju nazoËili, uz ministra Dragana Primorca i njegove suradnike, dopred-sjednik i glavni tajnik HOO-a Stojko VrankoviÊ i Josip »op te saborski za-stupnici Franjo ArapoviÊ, Lino »ervar i Biserka Perman te brojni sportskii Vladini struËnjaci za pitanja zakonodavstva u sportu - rjeπava svaku dvoj-bu o potrebi razdvajanja amaterskog i profesionalnog sporta, osiguravatransparentno poslovanje klubova, ali isto tako sadræi rjeπenja kojima seπtiti postojeÊa πportska infrastruktura.

nn LOKALNE SPORTSKE ZAJEDNICE O ZAKONU

U Zagrebu je pod predsjedavanjem glavnog tajnika HOO-a Josipa »o-pa u studenome odræan kolegij tajnika lokalnih sportskih zajednica na te-mu nacrt prijedloga zakona o πportu, novi porezni propisi, zajedniËki pro-grami HOO-a i LSZ-a te informatizacije u sportu. Sudionicima kolegijanajspornije je pitanje u zakonu osnivanje Nacionalnog vijeÊa sporta, kojesmatraju “paralelnom institucijom”, odnosno oduzimanjem HOO-u statusanajviπeg nevladinog sportskog tijela, a dvojben im je i izostanak obvezneminimalne stope izdvajanja u visini od 5 posto za sport na lokalnoj razini.

nn POSJET PEKINGU

Predsjednik i glavni tajnik HOO-a ZlatkoMateπa i Josip »op su, s direktorom marke-tinga HOO-a Rankom »etkoviÊem, posjetiliu listopadu Organizacijski odbor Ljetniholimpijskih igara u Peking 2008. da bi dogo-vorili pojedinosti nastupa hrvatskih sportaπau Kini. »elnici HOO-a sastali su se s pred-stavnicima odjela za odnose s nacionalnimolimpijskim odborima, te odjelima zasmjeπtaj sportaπa, transport, akreditacije imedije. Posebnu su pozornost posvetili pro-jektu Hrvatske kuÊe u Pekingu i sportskojsuradnji koja je 2003. godine dogovorenaMemorandumom sporazuma Dræavne upra-ve za sport NR Kine i Ministarstva prosvje-te i sporta Republike Hrvatske.

nn »VR©∆A REGIONALNA SURADNJA

Predsjednik i glavni tajnik HOO-a ZlatkoMateπa i Josip »op sastali su u listopadu uSkopju s Ëelnicima nacionalnih olimpijskihodbora Bosne i Hercegovine, Makedonije,Slovenije te Srbije i Crne Gore. Poslije Lju-bljane i Sarajeva, to je treÊi u nizu sastankaradi ËvrπÊe meusobne suradnje i jaËanjapozicija unutar europske i svjetske olimpij-ske obitelji.

nn EUROPSKA DÆUDO UNIJA ZADOVOLJNA

Predsjednik i glavni tajnik HOO-a Zlatko Mateπa i Josip »op ugostili suu listopadu predsjednika i glavnog tajnika Europske dæudo unije MariusaL. Vizera i Envica Galea, predsjednicu Hrvatskog dæudo saveza (HJS)Sandu »orak sa suradnicima, te Ëlanove Organizacijskog odbora Europ-skog juniorskog dæudo prvenstva odræanoga u rujnu u Zagrebu. Zahvalju-juÊi na domaÊinstvu, Ëelnici Europske dæudo unije izrazili su zadovoljstvoorganizacijom Europskog prvenstva koje je, prema njihovim rijeËima,ispunilo oËekivanja po broju i kvaliteti natjecatelja, ali i iznenadilo intere-som javnosti. Za predsjednicu HJS-a Sandu »orak Europsko juniorsko pr-venstvo u Zagrebu novi je poËetak za dæudo u Hrvatskoj i dodatna moti-vacija mladima.

nn AP VARAÆDIN NOVA »LANICA POOLA

Potpisivanjem Ëetverogodiπnjeg ugovora vrijednog Ëetiri milijuna kunau studenom 2005., Hrvatskom olimpijskom odboru pridruæio se u sljede-

Glavni u Hrvatskom olimpPripremile Radica Jurkin iGordana GaÊeπa

OD OLIMPA DO OLIMPA


57

dogaajimpijskom odboru

Êem olimpijskom ciklusu i vodeÊi nacionalni autobusni prijevoznik, tvrtkaAP Varaædin. Ulazak AP Varaædina u Ëlanstvo poola pozdravio je pred-sjednik HOO-a Zlatko Mateπa, rekavπi da Êe kvaliteta i sigurnost, kao gla-vne odlike tvrtke AP Varaædin, jamËiti sigurnost u prijevozu hrvatskihsportaπa.

nn OBILJEÆENO 20 GODINA H©MV-a

Nekadaπnji Koπarkaπki medicinski vjesnik, a od 1991. Hrvatski πport-skomedicinski vjesnik u izdanju Hrvatskog olimpijskog odbora proslavioje, u nazoËnosti bivπih i sadaπnjih Ëelnika HOO-a, znanstvenika i akademi-ka te predstavnika Hrvatskog koπarkaπkog saveza, u zagrebaËkom hoteluPanorama, 20. godiπnjicu izlaæenja. Puna dvadesetljeÊa ta jedinstvena publikacija objavlju-je znanstvene i struËne Ëlanke iz podruËjasportske medicine, fiziologije, antropologije,kineziologije, kliniËke farmakologije i dopin-ga, prehrane te sportske traumatologije. Osni-vaËima i dugogodiπnjim urednicima prof. dr.sc. Radovanu Medvedu, prof. dr. sc. MarkuPeÊini i mr. sc. Ivi VidoviÊu tom je prigodompredsjednik HOO-a Zlatko Mateπa uruËio po-sebna priznanja i plaketu HOO-a za ureivaËkipothvat i doprinos razvitku sportske medicineu Hrvatskoj.

nn IMENOVANO UREDNI©TVO GLASILA HOO-a

VijeÊe Hrvatskog olimpijskog odbora ime-novalo je u studenome uredniπtvo Sluæbenogglasila HOO-a na Ëelu s glavnim tajnikom Jo-sipom »opom, a Ëlanovi su Biserka Vrbek, Ra-dica Jurkin, Ljiljana Ujlaki, Saπa Ceraj i An-dreja Vadla. ZadaÊa je Uredniπtva pokrenutinovi, deveti broj Glasila nakon Ëetverogo-diπnje stanke.

nn ISPRIKA MALTE©KOM OLIMPIJSKOM ODBORU

Nakon izgreda i divljanja dijela hrvatskihnavijaËa na Malti, na kvalifikacijskoj utakmici za Svjetsko nogometno pr-venstvo 2006., predsjednik i glavni tajnik HOO-a Zlatko Mateπa i Josip»op uputili su u rujnu pismo isprike Malteπkom olimpijskom odboru. Svo-jim su kolegama Ëelnici HOO-a izrazili æaljenje zbog nereda na utakmicireprezentacija Malte i Hrvatske te πtete koju su “navijaËi” nanijeli, oπtroosudivπi u pismu njihovo divljaËko i vandalsko ponaπanje te naglasivπi daoni nipoπto nisu odraz pravih i istinskih navijaËa.

nn MLADIMA PRIHODI OD OLIMPIJSKE SRE∆KE

Olimpijska sreÊka, prigodna lutrija koju su organizirali HOO i Hrvatskalutrija, a uz sponzorstvo Auto kuÊe Zubak za potporu mladim i perspekti-vnim hrvatskim sportaπima, korisnicima Individualnog programa, priskr-bila je HOO-u od srpnja do studenoga oko 420.000 kuna.nn ZDRAVSTVENA SKRB O KANDIDATIMA ZA TORINO

Do 21. prosinca 2005. svi evidentni i potencijalni sportaπi sudionici ZOITorino 2006., uz dopinπku kontrolu, moraju obaviti i osnovni lijeËniËkipregled, da bi troËlano povjerenstvo Komisije obradilo zdravstvene karto-

ne, glavni je zakljuËak redovne sjednica Zdravstvene komisije odræane ustudenom u Zagrebu pod predsjedavanjem predsjednika komisije, prof. dr.Borisa Labara.

nn DOLENCU I ©OLJANU “FRANJO BU»AR” ZA ÆIVOTNO DJELO

U nazoËnosti brojnih sportskih i dræavnih djelatnika i duænosnika, meukojima i predsjednika i glavnog tajnika HOO-a Zlatka Mateπe i Josipa »o-pa, te Æeljka Mataje, izaslanika predsjednika Stjepana MesiÊa, u palaËiDverce u Zagrebu u studenome ministar znanosti, obrazovanja i sportaDragan Primorac uruËio je Dræavnu nagradu πporta “Franjo BuËar” za

2005. godinu. Za æivotno djelo nagradu su do-bili Irislav Dolenc iz Vele Luke, svestrani vr-hunski πportaπ, trener, pedagog, teoretiËar i pu-blicist i Vicko ©oljan iz Starog Grada na Hva-ru, utemeljitelj daljinskog plivanja i osnivaËHrvatskog saveza daljinskog plivanja i njegovpredsjednik. Godiπnju nagradu “Franjo BuËar”dobili su Josip Berket, Ivan Fattorini, RadicaJurkin, Stjepan Korbar, Zlatko KranjËar, IvanLovrekoviÊ, Zvonimir Miloπ Boæikov, JelicaPavliËiÊ ©tefaËiÊ, Dado Prπo, Robert Seligman,Mile Smodlaka te Stolnoteniski klub “Donat”.

nn MARIJU PESCANTEU JO© JEDAN MANDAT

Predsjednik i glavni tajnik Hrvatskog olim-pijskog odbora, Zlatko Mateπa i Josip »op, su-djelovali su u radu OpÊe izborne skupπtine Eu-ropskih olimpijskih odbora u Dublinu poËe-tkom prosinca, na kojoj su delegati 48 nacio-nalnih olimpijskih odbora potvrdili novi man-dat, do 2009. godine, dosadaπnjim ËelnicimaEOC-a: predsjedniku Mariju Pescanteu, do-predsjedniku Alexanderu Kozlovskyom i gla-vnom tajniku Patricku Hickeyu. Uz osam do-sadaπnjih, novi Ëlanovi u Izvrπnom odboruEOC-a su Danac Kai Holm, Poljak Piotr

Nurowski i Nijemac Klaus Steinbach te Slovenac Janez KocijanËiË, pred-sjednik Slovenskog olimpijskog odbora.

nn LITERARNE POBJEDE 2005. Na meunarodnom natjeËaju "Olimpijski πport i knjiæevnost" u organi-

zaciji Hrvatskog olimpijskog odbora, Meunarodnog olimpijskog odbora iMinistarstva obrazovanja, znanosti i πporta, a po izboru OcjenjivaËkog su-da, u sastavu Kreπimir BagiÊ, Draæen Harasin i Morana PalikoviÊ Gruden,najuspjeπnijim literarnim radovima proglaπeni su, u listopadu 2005., na-jbolji autori; 1. Matilda Bilaver iz Zagreba, O© Lauder Lea Deutsch, 2.Maja JelaËiÊ iz Oroslavja, O© Oroslavje, 3. Lovro FilipoviÊ iz »azme, O©»azma (do 12 godina) 1. Hrvoje BoæiÊ iz Zagreba, O© Davorina Trstenja-ka 2. Tamara BuÊan iz IvaniÊ Grada, O© –ure DeæeliÊa, IvaniÊ Grad, 3.Dorja Habazin iz Zagrreba, Gimnazija Lucijana Vranjanina (od 12 do 18godina), te 1. Vlatka BiËiÊ, Filozofski fakultet Zadar (Sukoπan), 2. IvanaCrvelin Stomatoloπki fakultet Zagreb, 3. Ognjen VukoviÊ TehniËka πkolaBjelovar (iznad 19 godina).






62


63







Documents

OLIMP 17