okoliša od katastrofa i velikih nesreća · PRIRODNE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE 2.1.1. Poplave Na području Grada Malog Lošinja, obzirom na litološki razvoj, nema razvijene površinske

Procjena ugroženosti stanovništva,

materijalnih i kulturnih dobara te

okoliša od katastrofa i velikih nesreća

Grad Mali Lošinj

Rujan, 2015.

PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA

I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ

51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr

Stranica 2 od 104

Naručitelj: GRAD MALI LOŠINJ

PREDMET: PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH

DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA

Oznaka dokumenta: RN/2014/0274

Izrađivač: DLS d.o.o. Rijeka

Voditelj izrade: Goranka Alićajić dipl.ing.građ.

Suradnici: Ivana Orlić Kapović dipl.ing.pom.prom.

Domagoj Krišković dipl.ing.preh.tehn.

Branko Markota dipl.ing.brodogr.

Datum izrade:

Datum revizije:

Rujan, 2011.

Rujan, 2015.

M.P.

Ovaj dokument u cijelom svom sadržaju predstavlja vlasništvo Grada Malog Lošinja te je zabranjeno kopiranje,

umnožavanje ili pak objavljivanje u bilo kojem obliku osim zakonski propisanog bez prethodne pismene suglasnosti

odgovorne osobe Grada Malog Lošinja

Zabranjeno je umnožavanje ovog dokumenta ili njegovog dijela u bilo kojem obliku i

na bilo koji način bez prethodne suglasnosti ovlaštene osobe tvrtke DLS d.o.o. Rijeka.

http://www.dls.hr/




Stranica 3 od 104

S A D R Ž A J

1. UVOD ......................................................................................................................... 5

2. VRSTE INTENZITET I UČINCI TE MOGUĆE POSLJEDICE DJELOVANJA KATASTROFA I

VELIKIH NESREĆA .............................................................................................................. 7

2.1. PRIRODNE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE ........................................................................... 7

2.1.1. POPLAVE ....................................................................................................................................... 7

2.1.2. POTRESI ........................................................................................................................................ 9

2.1.3. OSTALI PRIRODNI UZROCI ............................................................................................................... 20

2.2. TEHNIČKO - TEHNOLOŠKE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE ................................................... 30

2.2.1. TEHNIČKO TEHNOLOŠKE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE IZAZVANE NESREĆAMA U GOSPODARSKIM OBJEKTIMA

30

2.2.2. TEHNIČKO TEHNOLOŠKE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE IZAZVANE NESREĆAMA U PROMETU ....................... 49

2.2.3. PROLOMI HIDROAKUMULACIJSKIH BRANA.......................................................................................... 51

2.2.4. NUKLEARNE I RADIOLOŠKE NESREĆE ................................................................................................. 51

2.2.5. EPIDEMIOLOŠKE I SANITARNE OPASNOSTI .......................................................................................... 53

2.2.6. NESREĆE NA ODLAGALIŠTIMA OTPADA .............................................................................................. 58

2.3. NESREĆE U KAPACITETIMA U KOJIMA SE PROIZVODE, SKLADIŠTE, PRERAĐUJU, RUKUJU,

PREVOZE, SKUPLJAJU I OBAVLJAJU DRUGE RADNJE S OPASNIM TVARIMA JEDNAKIM ILI IZNAD

PROPISANIH GRANIČNIH VRIJEDNOSTI IZ PRILOGA I.A, DIJELOVA 1. I 2. STUPACA 2. I 3. I PRILOGA I.B

STUPACA 2. I 3. UREDBE .............................................................................................................. 60

2.4. RATNA RAZARANJA I TERORIZAM ...................................................................................... 60

3. SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE ............................................................................. 63

3.1. POSTOJEĆI KAPACITETI I SNAGE REDOVNIH SLUŽBI I PRAVNIH OSOBA KOJE SE ZAŠTITOM I

SPAŠAVANJEM BAVE U OKVIRU REDOVNIH DJELATNOSTI ............................................................ 63

3.1.1. STOŽER ZAŠTITE I SPAŠAVANJA ......................................................................................................... 63

3.1.2. SNAGE CIVILNE ZAŠTITE .................................................................................................................. 63

3.1.3. VATROGASNE POSTROJBE ............................................................................................................... 65

3.1.4. DRUGE OPERATIVNE SNAGE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA ............................................................................. 66

3.1.5. OPERATIVNE SNAGE KOJE DJELUJU NA PODRUČJU GRADA MALOG LOŠINJA, A NISU U NADLEŽNOSTI GRADA TE

POSTUPAJU PREMA VLASTITIM OPERATIVNIM PLANOVIMA ................................................................................. 67

3.2. POTREBNE SNAGE ZA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE OVISNO O KATASTROFI I VELIKOJ NESREĆI, SA

STRUKTUROM I VELIČINOM POTREBNIH OPERATIVNIH SNAGA, DRUGIH PERSONALNIH I

ORGANIZACIJSKIH RESURSA TE MATERIJALNIH RESURSA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE ..................... 69

4. ZAKLJUČNE OCJENE ................................................................................................... 74

4.1. POPLAVA .......................................................................................................................... 74

4.2. POTRESI ............................................................................................................................ 74

http://www.dls.hr/




Stranica 4 od 104

4.3. OSTALE PRIRODNE OPASNOSTI .......................................................................................... 75

4.4. TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE IZAZVANE NESREĆAMA S OPASNIM

TVARIMA U GOSPODARSKIM OBJEKTIMA I PROMETU ................................................................. 75

4.5. EPIDEMIOLOŠKE I SANITARNE OPASNOSTI ......................................................................... 76

4.6. PROLOMI HIDROAKOMULACIJA ......................................................................................... 78

4.7. NUKLEARNE I RADIOLOŠKE NESREĆE .................................................................................. 78

5. ZEMLJOVIDI .............................................................................................................. 79

6. POLOŽAJ I KARAKTERISTIKE PODRUČJA ..................................................................... 80

6.1. PODRUČJE ODGOVORNOSTI .............................................................................................. 80

6.2. STANOVNIŠTVO ................................................................................................................ 81

6.3. MATERIJALNA I KULTURNA DOBRA TE OKOLIŠ .................................................................... 85

6.4. PROMETNO-TEHNOLOŠKA INFRASTRUKTURA .................................................................... 96

7. OVLAŠTENJE ............................................................................................................ 103

http://www.dls.hr/




Stranica 5 od 104

1. UVOD

Zakon o sustavu civilne zaštite (NN 82/15) uređuje sustav i djelovanje civilne zaštite; prava i

obveze tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih i

fizičkih osoba; osposobljavanje za potrebe sustava civilne zaštite; financiranje civilne zaštite;

upravni i inspekcijski nadzor nad provedbom ovog Zakona i druga pitanja važna za sustav

civilne zaštite.

Temeljne zadaće sustava zaštite i spašavanja su prosudba mogućih ugrožavanja i

posljedica, planiranje i pripravnost na reagiranje, reagiranje u zaštiti i spašavanju u slučaju

katastrofa i velikih nesreća te poduzimanje potrebnih aktivnosti i mjera za otklanjanje

posljedica radi žurne normalizacije života na području nastanka izvanrednog događaja. U

ostvarivanju prava i obveza iz područja zaštite i spašavanja, predstavnička tijela jedinica

lokalne i područne (regionalne) samouprave uz ostale Zakonom propisane obveze, obveznici

su izrade Procjene ugroženosti i Plana zaštite i spašavanja.

Procjenom ugroženosti razrađuju se moguće ugroze po stanovništvo, materijalna i kulturna

dobra i okoliš od opasnosti, nastanka i posljedica katastrofa i velikih nesreća, potrebna

sredstva za zaštitu i spašavanje, kao i njihova spremnost za djelovanje u zaštiti i spašavanju.

Temeljni dijelovi Procjene su:

1. vrste, intenzitet, i učinci te moguće posljedice djelovanja prirodnih i tehničko -

tehnoloških katastrofa i velikih nesreća po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te

okoliš,

2. snage za zaštitu i spašavanje,

3. zaključne ocjene,

4. zemljovidi.

Podaci o položaju i karakteristikama područja za koje se izrađuje Procjena, temelj su

prosuđivanja dijelova i dio su priloga Procjene.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u posebnom izvatku iz Procjene,

naslovljenom kao „Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja“, utvrđuju

i propisuju preventivne mjere čijom će se implementacijom umanjiti posljedice i učinci

djelovanja prirodnih i antropogenih katastrofa i velikih nesreća po kritičnu infrastrukturu te

povećati stupanj sigurnosti stanovništva, materijalnih dobara i okoliša. Ovaj izvadak je sastavni

dio dokumenata prostornog uređenja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa i

velikih nesreća za Grad Mali Lošinj izrađena je sukladno Pravilniku o metodologiji za izradu

procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN 30/14, 67/14). Procjenu ugroženosti

stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa i velikih nesreća za Grad

Mali Lošinj izradila je ovlaštena pravna osoba kojoj je izdana suglasnost za obavljanje stručnih

poslova u području planiranja zaštite i spašavanja.

http://www.dls.hr/




Stranica 6 od 104

Zakonske odredbe:

- Zakon o sustavu civilne zaštite (NN 82/15),

- Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja

(30/14, 67/14),

- Pravilnik o mobilizaciji i djelovanju operativnih snaga zaštite i spašavanja (NN 40/08,

44/08),

- Pravilnik o ustrojstvu, popuni i opremanju postrojbi civilne zaštite i postrojbi za

uzbunjivanje (NN 111/07).

Zadnja Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od

katastrofa i velikih nesreća za Grad Mali Lošinj je u prosincu 2010. godine. Potreba revizija

navedene Procjene proizlazi iz novog Pravilnika o metodologiji za izradu Procjena ugroženosti

i Planova zaštite i spašavanja (NN 30/14) i Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o

metodologiji za izradu Procjena ugroženosti i Planova zaštite i spašavanja (NN 67/14).

http://www.dls.hr/




Stranica 7 od 104

2. VRSTE INTENZITET I UČINCI TE MOGUĆE POSLJEDICE

DJELOVANJA KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA

2.1. PRIRODNE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE

2.1.1. Poplave

Na području Grada Malog Lošinja, obzirom na litološki razvoj, nema razvijene površinske

hidrografske mreže. Oborine koje padnu na istražnom prostoru u potpunosti se infiltriraju u

podzemlje. Površinski tokovi formirani u karbonatima isključivo su aktivni za obilnih oborina.

Područje Grada karakterizira pojava povremenih bujičnih tokova, male i srednje veličine sliva

(mali sliv površine <1 km2, srednji 1-10 km2). Granice slivova definirane su hidrogeološkom

razvodnicom koja je zonarna jer ovisi o vodnosti krškog podzemlja.

Na području Grada Malog Lošinja utvrđeno je postojanje sljedećih bujica:

- Jadrešćica (Punta Križa),

- Bujični tok u Velom Lošinju,

- Bujični tok u Malom Lošinju,

- Draga ( Susak),

- Kalvarija (Mali Lošinj),

- Bučanje ( Nerezine),

- Peštine (Nerezine) i

- više bujičnih tokova na Susku.

Grad Mali Lošinj ima blagu sredozemnu klimu, koju karakteriziraju vruća i suha ljeta te kišovite

zime. Prosječne godišnje padaline iznose 869 mm (najveća u listopadu 122 mm i studenom

114 mm) iz čega zaključujemo da najviše padalina ima u jesen pa je tada i najveća pojavnost

bujičnih tokova. Na slici 1 dana je karta izohijeta Primorsko – goranske županije.

http://www.dls.hr/




Stranica 8 od 104

Slika 1. Karta izohijeta Primorsko goranske županije, 1961 – 1990.

Izvor: DHMZ

Iz priložene karte vidljivo je da na području Primorsko – goranske županije Grad Mali Lošinj

ima najmanju količinu oborina godišnje.

Na području Grada Malog Lošinja nisu zabilježene elementarne nepogode uzrokovane

bilo klasičnim bilo bujičnim poplavama te možemo zaključiti da područje Grada nije

ugroženo od poplava.

Posljedice po kritičnu infrastrukturu

Od plavljenja su u manjoj mjeri (bujični tokovi za vrijeme najjačih oborina) ugrožene pojedine

lokalne (nerazvrstane) ceste. U slučaju eventualnih prekida određenih pravaca uslijed

plavljenja bujičnih voda, obzirom na dobru povezanost Grada sa okolinom, ne bi došlo u pitanje

funkcioniranje samog Grada.

http://www.dls.hr/




Stranica 9 od 104

2.1.2. Potresi

Republika Hrvatska se nalazi u mediteransko – transazijskom pojasu, te se stoga ovo područje

odlikuje izraženom seizmičkom aktivnošću. To poglavito vrijedi za priobalno područje i

sjeverozapadni dio, a posebice za južnu Dalmaciju.

Grad Mali Lošinj nalazi se u seizmičkom području max. VI MCS (jaki potresi) po karti

Seizmološkog zavoda RH za povratni period od 500 godina.

Na priloženim kartama1 prikazani su maksimalni intenziteti očekivanih potresa izraženi u

stupnjevima MCS ljestvice sa vjerojatnošću pojave 63%, i za povratna razdoblja 50, 100,

200 i 500 godina. Slika 2. Intezitet potresa za povratno razdoblje od 50 godina

1 Podaci Seizmološke službe, Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta

Mali Lošinj

http://www.dls.hr/




Stranica 10 od 104

Za povratno razdoblje od 50 godina, na području Grada Malog Lošinja očekuje se intezitet

potresa jačine V MCS ljestvice.

Slika 3. Intenzitet potresa za povratno razdoblje od 100 godina


potresa jačine VI MCS ljestvice.

Mali Lošinj

http://www.dls.hr/




Stranica 11 od 104

Slika 4. Intezitet potresa za povratno razdoblje od 200 godina


potresa jačine VI MCS ljestvice.

Mali Lošinj

http://www.dls.hr/




Stranica 12 od 104

Slika 5. Intenzitet potresa za povratno razdoblje od 500 godina


potresa jačine VI MCS ljestvice. Ova karta je mjerodavna za utvrđivanje inteziteta potresa

te iz nje procjenjujemo da područje Grada spada u VI MCS ljestvice.

U posljednjih 125 godina na području Grada Malog Lošinja nisu zabilježeni jaki i razorni

potresi.

U tablici 1 dan je prikaz učestalosti potresa na području Grada za razdoblje od 1879. do 2003.

godine u MCS ljestvici:

Mali Lošinj

http://www.dls.hr/




Stranica 13 od 104

Tablica 1 . Učestalost potresa na području Grada Malog Lošinja za razdoblje od 1879. do 2003. godine

GRAD Čestine intenziteta ºMCS

V VI VII VIII

Mali Lošinj 2 0 0 0

Izvor podataka: Grad Mali Lošinj

Prognoza štete na stambenom fondu

Tablica 2. Podaci o broju stanovnika, stambenih jedinica i kućanstava na području Grada Malog Lošinja (Popis stanovništva 2011. godine)

Redni broj

Naselje Broj stanovnika

1. Belej 55

2. Ćunski 165

3. Ilovik 85

4. Male Srakane 2

5. Mali Lošinj 6.091

6. Nerezine 353

7. Osor 60

8. Punta Križa 63

9. Susak 151

10. Sveti Jakov 77

11. Unije 88

12. Ustrine 22

13. Vele Srakane 3

14. Veli Lošinj 901

SVEUKUPNO 8116

Broj stambenih jedinica Broj kućanstava

3006 3028

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku

Procjena štete na stambenom fondu u Gradu Mali Lošinj izraditi će se uz sljedeće

pretpostavke:

http://www.dls.hr/




Stranica 14 od 104

- potres jačine 6 MCS ljestvice pogodio je Grad Mali Lošinj (prema kartama

intenziteta za 500 godišnje povratno razdoblje Grad Mali Lošinj se nalazi u zoni 6

MCS.)

- akceleracija za VI stupanj iznosi 1,0 m/s2 i jednaka je na cijelom području

- trajanje potresa je 15 sekundi

- u naseljima se nalazi maksimalan broj stanovnika iz popisa 2011.godine

- procjena će se izraditi za slučaj da se potres dogodio u punoj turističkoj sezoni kada

se stanovništvo znatno uvećava, pa će se za ukupan broj stanovnika uzeti ukupan

broj iz popisa 2011. uvećan za broj povremenih stanovnika koji je procjenjen preko

broja stanova za odmor i rekreaciju2 (17 000 stanovnika)

- broj stanova po popisu 2011. je bilo 8144 stana

- u trenutku potresa svi stanovnici se nalaze u stambenim zgradama

- u cilju sagledavanja mogućih šteta korišten je proračun koji određuje štete na objektima

po kategorijama gradnje, broj ranjenih i poginulih, količinu građevinskog otpada koji bi

nastao kod potresa VII stupnja MCS, površinu zemljišta potrebnu za deponiranje tolike

količine otpada, potrebnu mehanizaciju za uklanjanje količine od 20% otpada koliko je

u prva dva dana potrebno ukloniti zbog spašavanja zatrpanih osoba

- u trenutku potresa svi stanovnici se nalaze u stambenim zgradama/kućama

PODJELA OBJEKATA PO KATEGORIJAMA GRADNJE:

Područje Grada možemo podijeliti u dvije zone prema vremenu gradnje stambenih objekata

- stari dio (Zona 1) gdje se nalaze zgrade građene prije 1960. godine. Objekti su

građeni uglavnom od kamena u vapnenom malteru s debljinom zidova do 80 cm, a

pokrov su kamene ploče i kupa kanalica. U stropovima ima nešto AB greda, ali bez

horizontalnih i vertikalnih serklaža

- noviji dio (Zona 2) koji okružuje stare jezgre

I – zidane zgrade (zgrade zidane do 1940. godine)

II – zidane zgrade s armirano betonskim serklažima (od 1945-tih godina do 1960-tih godina)

III – armiranobetonske skeletne zgrade (od 1960-tih godina do danas)

IV – zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova (od 1960-tih godina do danas)

V – skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima (od 1960-tih godina do danas)

Svi ovi objekti svrstani su u 2 zone koje u velikom postotku sadrže objekte određene kategorije

prema vremenu gradnje. Naravno, u svakoj od ovih zona postoje objekti iz više kategorija

gradnje, ali se ovakvim zoniranjem može najviše približiti i grupirati objekte kako bi se dobila

podjela prema stvarnom stanju. Ovakav način zoniranja primjenjiv je dok se ne napravi

mikrozoniranje i snimka stanja postojećih objekata koji će dati još preciznije procjene šteta.

- U ZONI 1 pretežno su objekti kategorije I i II

2 Izvor: Prostorni plan Grada Malog Lošinja

http://www.dls.hr/




Stranica 15 od 104

- U ZONI 2 pretežno su objekti kategorije III, IV i V

Analizom tipova gradnje odredilo se koliko približno objekata spada u određenu kategoriju (I

do V) po vremenu gradnje i došlo se do sljedećih najbližih aproksimacija:

- 30 % zidane zgrade Tip I

- 30 % zidane zgrade s armirano betonskim serklažima Tip II (od 1945-tih godina do

1960-tih godina)

- 20 % armiranobetonske skeletne zgrade Tip III (od 1960-tih godina do danas)

- 10 % zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova Tip IV (od 1960-tih godina

do danas)

- 10 % skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima Tip V (od 1960-tih godina

do danas)

U kategoriju I (zidane zgrade) svrstano je 30% objekata što predstavlja oko 2443 zidana

objekta - stare jezgre.

Od tih 2443 objekta:

- 60% ili 1466 objekta neće imati nikakvih oštećenja

- 25% ili 611 objekata imati će neznatna oštećenja i 6% građevinske štete

- 10% ili 244 objekta imati će umjeren stupanj oštećenja i 20% građevinske štete

- 5% ili 122 objekata imati će jaka oštećenja i 40% građevinske štete

U kategoriju II (zidane zgrade s armirano betonskim serklažima) svrstano je 30% ili oko 2443

objekta. To su zgrade zidane u šezdesetim godinama, pa do devedesetih godina.

Od tih 2443 objekta:

- 60% ili 1466 objekata neće doživjeti nikakva oštećenja

- 25% ili 611 objekata će imati neznatan stupanj oštećenja uz 6% građevinske štete

- 15% ili 366 objekata će imati umjereni stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete

U kategoriju III (armirano betonske skeletne zgrade) svrstano je 20% ili 1629 objekata.

Od tih 1629 objekata:

- 70% ili 1140 objekata neće doživjeti nikakva oštećenja

- 30% ili 489 objekata će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete

U kategoriju IV (sustav armiranobetonskih nosivih zidova) svrstano je 10% ili 814 objekta.


- 80% ili 652 objekta neće doživjeti nikakva oštećenja


http://www.dls.hr/




Stranica 16 od 104

U kategoriju V (skeletne zgrade s armirano betonskim nosivim zidovima) svrstano je 10% ili

814 objekata


- 95% ili 774 objekta neće doživjeti nikakva oštećenja


Tablica 3. Prikaz stupnjeva oštećenja u postocima za svaku kategoriju zgrade, te nastala građevinska šteta

RED.

BROJ STUPANJ

OŠTEĆENJA I II III IV V GRAĐEVINSKA

ŠTETA %

1. nikakvo-

nema 60,00% 60,00% 70,00% 80,00% 95,00% 0,00%

2. neznatno 25,00% 25,00% 30,00% 20,00% 5,00% 6,00%

3. umjereno 10,00% 15,00% 20,00%

4. jako 5,00% 40,00%

5. totalno 62,00%

6. rušenje 100,00%

Izvor: Aničić: Civilna zaštita I i II(1992)2, 135-143 str.

Prognoza broja žrtava

U žrtve potresa ubrajamo plitko, srednje i duboko zatrpane osobe.

Plitko zatrpane osobe - moguće spašavanje uporabom lake opreme za spašavanje bez

specijalnih radova i građevinskih strojeva.

Duboko zatrpane osobe - osobe koje je moguće spasiti unutar 20 čovjek/sati, specifičnim

radovima, specijalnom opremom i građevinskim strojevima (specijalizirana jedinica za

spašavanje iz ruševina).

Broj plitko i srednje zatrpanih osoba izračunava se prema formuli (1), a broj duboko zatrpanih

osoba prema formuli (2)

(BPSZ) = A * * ( (1)

(BDZ) = A * * ( (2)

gdje je:

http://www.dls.hr/




Stranica 17 od 104

- BPSZ – broj plitko i srednje zatrpanih osoba

- BDZ – broj duboko zatrpanih osoba

- A – ukupan broj osoba koji žive na nekom području

- B – postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sustava u ukupnom broju

stambenih zgrada određene gradske zone

- C – postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sustava prema

stupnjevima oštećenja za određeni intenzitet potresa u odnosu prema ukupnom broju

zgrada tog sustava

- D – postotak plitko i srednje zatrpanih za j-to oštećenje u i-tom konstruktivnom sustavu

- E – postotak duboko zatrpanih za j-to oštećenje u i-tom konstruktivnom sustavu

Tablica 4. Prikaz stupnjeva oštećenja sa pripadajućim postotnim udjelima ranjenih i poginulih

RED.BROJ STUPANJ OŠTEĆENJA POSTOTAK RANJENIH POSTOTAK

POGINULIH

D E

1 nikakvo - nema 0% 0%

2 neznatno 0% 0%

3 umjereno 1% 0%

4 jako 2% 0,25%

5 totalno 10% 1,00%

6 rušenje 100% 20%

http://www.dls.hr/




Stranica 18 od 104

Tablica 5. Prikaz stupnjeva oštećenja sa pripadajućim brojem zgrada, brojem ranjenih i poginulih

KATEGORIJA GRAĐEVINE

ST. OŠTEĆENJA I II III IV V

BZ BP

SZ BDZ BZ

BPS

Z

B

DZ BZ

BP

SZ

BD

Z BZ

BPS

Z BDZ BZ

BPS

Z BDZ

NIKAKVO -

NEMA

146

6 0 0 1466 0 0 1140 0 0 652 0 0 774 0 0

NEZNATNO 611 0 0 611 0 0 489 0 0 163 0 0 41 0 0

UMJERENO 244 5 0 366 8 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

JAKO 122 5 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

TOTALNO 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

RUŠENJE 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

UKUPNO 244

3 10 1 2443 8 0 1629 0 0 814 0 0 814 0 0

BZ Broj zgrada po kategoriji

BPiSZ Broj plitko i srednje zatrpanih

BDZ Broj duboko zatrpanih

Izračunom dobiven ukupan broj plitko i srednje zatrpanih i duboko zatrpanih osoba

- plitko i srednje zatrpanih osoba 18

- duboko zatrpanih osoba 1

U daljnjem postupku plitko i srednje zatrpane osobe nakon intervencija snaga za zaštitu i

spašavanje možemo smatrati preživjelim srednje i teško ranjenim osobama, dok duboko

zatrpane osobe u velikom postotku smatramo poginulim osobama.

http://www.dls.hr/




Stranica 19 od 104

Procjena količine građevinskog otpada

Gore navedenim proračunom građevinskih šteta potrebno je odrediti količinu građevinskog

otpada koji će nastati kod totalnog rušenja objekata. Količina ovog otpada važna je da bi se

dimenzioniralo i odredilo područje gdje će taj građevinski otpad biti privremeno pohranjen.

Otpad će se proračunati metodom koju upotrebljava US Army Corps of Engineers (USACE)3.

Gore navedenim proračunom utvrđeno je da u Gradu Malom Lošinju neće doći do

potpunog rušenja i totalnog oštećenja objekata. Samim time nije potrebno predvidjeti

područje za privremeno deponiranje otpada.

Procjena građevinske mehanizacije i broja ljudstva

Procjena građevinske mehanizacije i broja ljudstva potrebnog za uklanjanje dijela ruševina u

prva dva dana spašavanja nakon potresa nije potrebna obzirom da je proračunom utvrđeno

da u Gradu Malom Lošinju neće doći do potpunog rušenja i totalnog oštećenja objekata.

U slučaju potresa intenziteta 5º - 6º MCS skale što je u realnoj procjeni moguće, došlo bi od

laganih pa do umjerenih oštećenja kamenih kuća, dok bi za ostale objekte Grada moglo doći

samo do laganih oštećenja. Može biti ugroženo oko 5% stanovnika i to uglavnom zbog

nastanka panike u zatvorenim prostorima.


- Posljedice po proizvodnju i distribuciju električne energije

Obzirom na opremljenost i ekipiranost HEP-a sve posljedice bi trebale biti otklonjene unutar

48 sati čime funkcioniranje Grada neće biti dovedeno u pitanje. Ukoliko do otklanjanja

problema ipak nebi došlo u spomenutom vremenu, koristit će se alternativni načini dobivanja

električne energije (agregati).

- Posljedice po opskrbu vodom

Ukoliko bi došlo do jakog potresa (VI°) moglo bi doći do manjeg zamućenja i zagađenja vode

te kratkotrajnog prekida opskrbe vodom u naseljima na području Grada Mali Lošinj.

- Posljedice po objekte javnog zdravstva

Oštećenja bi se odrazila na objektu ambulante u sklopu Doma zdravlja PGŽ ispostava „Dr.

Dinko Kozulić“ te bi došlo do poteškoća u pružanja medicinskih usluga.

- Posljedice po proizvodnju, skladištenje, preradu, rukovanje, prijevoz, skupljanje i druge

radnje s opasnim tvarima

3 USACE vidi FEMA IS-632

http://www.dls.hr/




Stranica 20 od 104

Spremišta opasnih tvari trebala bi biti projektirana za predmetnu seizmičku zonu te samim

time otporne na potrese tako da ne postoje štetne posljedice.

- Posljedice po telekomunikacijski sustav

Mogući kratkotrajni prekidi u radu fiksne telefonske mreže, TV odašiljača i TV signala, te

smanjen signal mobilne telefonije.

- Posljedice po prometni sustav

Predviđena snaga potresa može imati štetne posljedice na promet odnosno prometne pravce

(D-100 kao važniji prometni pravac). U određenim slučajevima može doći do odrona cesta

na strmim kosinama i do mjestimičnih pukotina u cestama. Posljedice su prekid javnog

prometa, povećan broj prometnih nesreća, izolacija, prekid u distribuciji hrane i ljekova, otežan

dolazak snaga za zaštitu i spašavanje.

- Posljedice po kulturna dobra

U slučaju potresa od VIº i više po MCS pojedini objekti kao što su sakralni objekti, kurije,

povijesne građevine i tradicionalne kuće pretrpjela bi određena oštećenja - pucanje prozorskih

stakala, oštećenja krovišta.

2.1.3. Ostali prirodni uzroci

Procjene ugroženosti od ostalih prirodnih uzroka rađene su temeljem Meteorološke podloge

za izradu procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša za

područje Primorsko - goranske županije izrađene od strane Državnog hidrometeorološkog

zavoda.

Suša

Na području Grada Malog Lošinja prosječno godišnje ima 262 dana bez oborine. U prosjeku

najviše takvih dana javlja se u srpnju i kolovozu (26 dana) dok u ostalim mjesecima ima od 18

do 22 dana bez oborine. Vrijednosti standardnih devijacija, koje predstavljaju prosječno

odstupanje od srednjaka, upućuju na nešto manju stabilnost u hladnom dijelu godine (od rujna

do veljače). U analiziranom 20-godišnjem razdoblju najveći broj dana bez oborine najčešće je

bio u srpnju (37% slučajeva) i kolovozu (29% slučajeva). Najsušniji mjesec na postaji Mali

Lošinj bio je srpanj 1988. kada tijekom cijelog mjeseca nije pala oborina. U analiziranom

razdoblju najmanji broj dana bez oborine najčešće je bio u studenom (22% slučajeva), a zatim

slijede veljača, rujan i listopad (15% slučajeva). Najmanje bezoborinskih dana zabilježeno je

u studenom 2000. godine kada je bilo 8 dana bez oborine.

http://www.dls.hr/




Stranica 21 od 104

Tablica 6. Broj dana bez oborine

MJESEC

I

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD

BROJ DANA BEZ OBORINE

SRED 22.1 20.7 22.6 19.9 21.7 22.2 25.6 25.8 21.3 20.9 18.4 20.6 261.6

STD 4.6 3.5 2.8 2.6 4.0 3.1 2.9 1.9 4.7 4.7 5.3 4.0 11.4

MIN 15 14 15 13 13 17 18 23 12 10 8 11 237

MAKS 30 26 26 23 29 28 31 29 28 29 27 28 284

Izvor podataka: Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske

Na sljedećim slikama prikazana su razdoblje s ekstremnim sušama na području Republike

Hrvatske (u posljednjih 10 godina). Sušna razdoblja su zabilježena na području Grada Malog

Lošinja u više navrata tijekom zadnjih 10 godina i to ekstremno sušno u proljeće i ljeto 2003.

godine, vrlo sušno ljeto 2001. i jesen 2006. godine te sušno proljeće 2000., zima 2002., ljeto

2004., jesen 2007., jesen i zima 2008. te proljeće i ljeto 2009. godine.


Grad Mali Lošinj

http://www.dls.hr/




Stranica 22 od 104


Na osnovu gore navedenih podataka zaključujemo da je ovo područje ugroženo od pojave

suše. Pojava suše na ovom području ima značajan utjecaj u ljetnim mjesecima kada se uslijed

višestrukog povećanja broja stanovnika na ovom području poveća i potrošnja vode. Moguće

posljedice od pojave suše su:

- uslijed smanjenja pritiska vode u sustavu uvođenje redukcije vode, pa čak i potpunog

prestanka isporuke vode,

- financijski gubitci uzrokovani prijevremenim odlaskom turista,

- moguća pojava zaraznih bolesti,

- znatne štete na poljoprivrednim kulturama ponajviše maslinama.

Najveće štete suša bi prouzročila na poljoprivrednim površinama, posebno u početnoj fazi

rasta kulture. Dolazi do isušivanja tla i raspucavanja zemljišta. Obrada takvog zemljišta

zahtijevati će povećani rad i sredstva za ponovnu sadnju. Od posljedica suše mogu se

očekivati i slabiji prinosi voća i povrća u toj godini a u težim slučajevima stradavaju i

višegodišnje kulture (vinogradi, voćnjaci i maslinici).

Grad Mali Lošinj

http://www.dls.hr/




Stranica 23 od 104

Nedostatak oborina u duljem vremenskom razdoblju može, s određenim faznim pomakom,

uzrokovati i hidrološku sušu koja se očituje smanjenjem površinskih i dubinskih zaliha vode.

Hidrološka suša može ugroziti snabdijevanje vodom dijela stanovnika Grada.

Od posljedica duže suše, pogotovo povezane s povišenim temperaturama i sušnim tlom,

može se očekivati stradavanje dijela stanovnika, naročito starije dobi (dehidracija).

Nedostatak čiste vode za piće i potrebe osobne higijene može dovesti do širenja širokog

spektra po život opasnih bolesti.

U posljednjih 10 godina na području Grada Malog Lošinja nisu bile proglašene

elementarne nepogode od suše.



Posljedice od suše očituju se smanjenjem kapaciteta vodocrpilišta, pritisak vode u sustavu

pada te dolazi do poteškoća u opskrbi stanovništva vodom.

- Posljedice po poljoprivredne površine

Štete na usjevima, sušenje biljaka. Gubitak jednogodišnjih i višegodišnjih uroda, smanjeni

prinosi, dio usjeva uništen.

Toplinski val

Ljetnu polovinu godine na području Grada Malog Lošinja karakteriziraju suše i visoke

temperature praćene malom količinom padalina pa možemo reći da je područje Grada

ugroženo od pojave toplinskog vala te se u ljetnim mjesecima očekuje stradavanje dijela

stanovnika, naročito starije dobi (dehidracija). Stoga je potrebno u to doba godine osigurati

dovoljne količine pitke vode. Radi ublažavanja posljedica uzrokovanih pojavom toplinskog

vala potrebno je pojačano držati u pripravnosti službe medicinske pomoći tijekom turističke

sezone radi eventualnih hitnih intervencija.

Olujno i orkansko nevrijeme

Za cjelovitu sliku vjetrovnog režima promatranog područja izrađena je i analiza srednjeg

mjesečnog i godišnjeg broja dana s jakim i olujnim vjetrom za Grad Mali Lošinj u razdoblju

1981–2000.

U Malom Lošinju bura je najučestaliji vjetar s izraženom sjevernom komponentom (14.3 % iz

NNE smjera), a zatim se javlja jugo (10.7% iz S smjera). Bura najčešće puše zimi (15.9%), a

jugo u proljeće (14.5%). Ljeti se pored NNE i S smjerova (13.3% i 11.1% redom) relativno

često javlja i WSW smjera (9.4%). Na postaji Mali Lošinj zmorac ima izraženu više južnu nego

sjevernu komponentu zbog položaja same postaje. Osim zmorca na vanjskim jadranskim

otocima javlja se i sezonska zračna struja etezija NW smjera koja nastaje kao razlika tlaka u

http://www.dls.hr/




Stranica 24 od 104

južnoj Europi između azorske anticiklone i Karači-depresije. Superpozicijom etezije i zmorca

nastaje poznati vjetar maestral.

Tablica 7. Broj dana s jakim i olujnim vjetrom

MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD

BROJ DANA S JAKIM VJETROM

SRED 3.3 2.7 3.7 3.0 1.7 1.4 1.4 0.8 1.6 1.7 4.1 4.6 29.7

STD 4.3 3.0 3.8 4.8 3.1 2.6 2.4 1.4 3.1 2.8 5.6 4.2 31.3

MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2

MAKS 15 10 13 20 10 9 7 5 12 9 20 12 108

BROJ DANA S OLUJNIM VJETROM

SRED 0.5 0.3 0.5 0.4 0.2 0.2 0.2 0.2 0.2 0.1 0.9 0.6 4.0

STD 1.1 0.7 1.2 1.8 0.5 0.7 0.4 0.5 0.5 0.4 2.5 1.1 7.4

MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

MAKS 3 3 5 8 2 3 1 2 2 2 11 4 26

MAKSIMALNI UDARI VJETRA (m/s)

MAKS 31.4 27.2 31.9 24.9 26.0 26.3 21.5 28.0 27.7 22.3 25.4 30.0 31.9

WSW NE ENE NE NNE WSW SW NNE N WSW ENE NNE ENE


Iz priloženih podataka zaključujemo da je ovo područje ugroženo od olujnog nevremena.

Najčešći vjetar koji se javlja na ovom području je bura, a zatim jugo. Vjetar i olujno nevrijeme

je posebno opasno na moru. U periodima ljetnih oluja česti su slučajevi spašavanja manjih

brodica i turista sa neadekvatnim plovilima i poznavanjem prilika na moru. Olujno nevrijeme

je posebno opasno za brojne turističke brodove koji prevoze veći broj putnika.

Moguće posljedice orkanskog vjetra po stanovništvo i objekte su:

- prekid opskrbe električnom energijom,

- obustava prometa za određene vrste prijevoznih sredstva i/ili potpuna zabrana

prometa,

- oštećenja građevina,

- rušenje stabala (posebno se odnosi na stabla alepskog bora koji se nalazi u stanju

ekološke prezrelosti te lako dolazi do rušenja koje može dovesti do ozljeda te

materijalnih šteta na objektima i automobilima. Nužno je stoga provoditi održavanje i

uređivanje šuma što uključuje pripremu staništa za prirodno pomlađivanje i

pošumljavanje),

- nesreće na moru,

- izoliranost otoka zbog prekida pomorskog prometa.

Na području Grada Malog Lošinja u posljednjih 10 godina nije bila proglašena

elementarna nepogoda izazvana olujnim i orkanskim nevremenom.4.

4 Izvor podataka: Grad Mali Lošinj

http://www.dls.hr/




Stranica 25 od 104



Na području Grada tijekom godine realno je očekivati olujne do orkanske udare bure koji mogu

izazvati prekide u napajanju električnom energijom uslijed oštećenja na elektroopskrbnim

sustavima.


Štete na usjevima. Gubitak jednogodišnjih i višegodišnjih uroda, smanjeni prinosi, dio usjeva

uništen.


Zakrčenje prometnica uslijed rušenja stabala. Kratkotrajni prekid prometovanja.

- Posljedice po kulturna dobra

U slučaju jakog olujnog nevrema i bure pojedini objekti kao što su sakralni objekti, kurije,

povijesne građevine i tradicionalne kuće pretrpjela bi određena oštećenja - pucanje prozorskih

stakala, oštećenja krovišta.

Klizišta

Na području Grada Malog Lošinja nema evidentiranik klizišta. Teren prekriven lesom

(posebno područje otoka Suska, debljina lesa do 90m) izložen je lokalnim odronima na

nezaštićenim i prestrmim zasjecima. Kod nepažljivo izvedenih građevinskih zahvata izražena

je opasnost od pojave erozije. Prema podacima s terena, evidentirana su oštećenja na

stambenim objektima uzrokovana erozijom na pješčanoj podlozi te je za otok Susak i slične

pješčane površine drugih otoka (Unije, Vele i Male Srakane) prioritetno je izraditi temeljnu

stručnu dokumentaciju zaštite od erozije.

Zbog konfiguracije terena na području Grada Malog Lošinja nema aktivnih ni

potencijalnih klizišta5.

Pijavice

U posljednjih 10 godina na području Grada nije bilo pijavica. Pijavice su razorne i

posebno ugrožavaju stambene i druge građevine te voćnjake, maslinike i vinograde.


http://www.dls.hr/




Stranica 26 od 104

Snježne oborine

Snježni režim ovog područja prikazuje se prema podacima glavne meteorološke postaje Mali

Lošinj. U tablici su prikazani srednji mjesečni i godišnji broj dana s padanjem snijega,

standardna devijacija kao mjera odstupanja od srednjaka u vremenu, te najveći i najmanji broj

dana s padanjem snijega koji je zabilježen u višegodišnjem razdoblju. Slijede podaci o

najvećoj visini novog snijega i najvećoj visini snježnog pokrivača izmjereni u pojedinom

mjesecu u istom višegodišnjem razdoblju, te procjena maksimalne visine snježnog pokrivača,

koji se može očekivati u prosjeku jednom u 50 godina (prema nizu 1961-1990.).

Tablica 8. Broj dana s padanjem snijega

MJESECI 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 ZIMA

BROJ DANA S PADANJEM SNIJEGA SRED 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.1 0.4 0.5 0.1 0.0 0.0 0.0 1.0

STD 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.2 1.2 1.3 0.3 0.0 0.0 0.0 1.8

MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

MAKS 0 0 0 0 0 1 5 5 1 0 0 0 6

MAKSIMALNA VISINA NOVOGA SNIJEGA (cm)

MAKS 0 0 0 0 0 3 9 12 0 0 0 0 12

MAKSIMALNA VISINA SNJEŽNOG POKRIVAČA (cm)

MAKS 0 0 0 0 0 3 9 21 0 0 0 0 21

MAKS. ZABILJEŽENA VISINA 21 cm


Podaci Malog Lošinja ukazuju da je padanje snijega na kvarnerskim otocima rijetko (7 puta

u 20 godina) i da je trajalo 1 do 6 dana s prekidima u razdoblju od prosinca do ožujka.

Najveća zabilježena visina novog snijega iznosila je 12 cm u veljači 1986., kada je izmjerena

i najveća visina snježnog pokrivača od 21 cm.

S obzirom na prikazane podatke zaključujemo da područje Grada Malog Lošinja nije

ugroženo od pojave snježnih oborina. Snježne oborine na ovom području su sporadične

i pravovremeno najavljene od strane DHMZ-a tako da snage zaštite i spašavanja

pravodobno reagiraju. Samim time nije dovedeno u pitanje funkcioniranje Grada Malog

Lošinja uslijed snježnih oborina.

Poledica

U hladno doba godine na području Grada Malog Lošinja može se očekivati pojave ledene

kiše, poledice i površinskog leda (zaleđeno i klizavo tlo) koje mogu dovesti do pojave

zaleđenih kolnika čime u znatnoj mjeri ugrožavaju promet i ljudske živote. Ove pojave se u

Republici Hrvatskoj prate i bilježe.

http://www.dls.hr/




Stranica 27 od 104

Analiza godišnjeg hoda broja dana s povoljnim uvjetima za poledicu na meteorološkoj postaji

Mali Lošinj u razdoblju 1981.-2000. godina pokazuje vrlo mali rizik od poledice čak i u zimskim

mjesecima prosincu, siječnju i veljači u kojima je srednji broj povoljnih dana manji od 2.

Najveći broj i najveće varijacije pokazuje veljača koja bilježi i maksimalni broj od 8 dana 1986.

godine, a minimalno niti jedan dan. U ožujku i studenom vjerojatnost za poledicu je minimalna,

dok u ostalim mjesecima uvjeti za poledicu uopće nisu zabilježeni u promatranom razdoblju.

Tablica 9. Broj dana s poledicom

BROJ DANA S POLEDICOM (Rd≥0.1mm i tmin5cm0.0°C)

MJES. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD.

SRED 0.6 1.5 0.3 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.2 0.5 3.0

STD 1.8 2.0 0.6 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.5 0.9 3.6

MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

MAKS 7 8 2 0 0 0 0 0 0 0 2 3 13


Pojava zaleđenih kolnika može biti uzrokovana meteorološkim pojavama ledene kiše, poledice

i površinskog leda (zaleđeno i klizavo tlo). To su izvanredne meteorološke pojave koje u hladno

doba godine ugrožavaju promet i ljudsko zdravlje, a u motriteljskoj praksi republike Hrvatske

opažaju se i bilježe. Značajnije poledice na području Grada nisu zabilježene.



Od poledice je na području Grada Malog Lošinja najviše ugrožena cestovna infrastruktura što

može dovesti do kratkotrajnog prekida u javnom prometovanju.

Tuča

U tablici su prikazani srednji mjesečni i godišnji broj dana s krutom oborinom te maksimalni i

minimalni mjesečni i godišnji broj dana u razdoblju 1981–2000. godine.

Meteorološka Meteorološka postaja Mali Lošinj ima prosječno godišnje 1.1 dan s krutom

oborinom. U prosjeku najviše takvih dana javlja se u veljači 0.4 dana. U ostalim mjesecima

srednji broj dana je od 0.1 do 0.2. U ožujku, svibnju, rujnu i listopadu nije zabilježen ni jedan

dan s krutom oborinom.

http://www.dls.hr/




Stranica 28 od 104

Tablica 10. Broj dana s tučom

MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD

BROJ DANA S TUČOM

SRED 0.1 0.4 0.0 0.2 0.0 0.1 0.1 0.1 0.0 0.0 0.2 0.2 1.1

STD 0.2 0.6 0.0 0.5 0.0 0.2 0.2 0.2 0.0 0.0 0.5 0.4 1.2

MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

MAKS 1 2 0 2 0 1 1 1 0 0 2 1 4


Područje Grada Malog Lošinja je ugroženo od pojave tuče. U srpnju 2009. godine

proglašena je elementarna nepogoda uzrokovana tučom.6 Tom prilikom su popisane

štete na vinovoj lozi, maslinama i povrtlarskim kulturama. Procjenjena šteta je iznosila 128

322,73 kn. Sustav obrane od tuče ne postoji na području Grada Malog Lošinja.



Štete na usjevima, sušenje biljaka. Gubitak jednogodišnjih i višegodišnjih uroda, smanjeni

prinosi, dio usjeva uništen.

Uspori

Uspori znani u narodu kao visoka voda – aqua alta ili plimni val u Jadranu se javljaju pod

utjecajem tlaka zraka i vjetra, naročito juga koje potiskuje vodene mase prema zatvorenom

kraju bazena te tako podiže razinu mora. Nastajanje olujnih uspora, koji izazivaju plavljenje

pojedinih obalnih područja u sjevernom Jadranu, rezultat je dugotrajnog (višednevnog)

puhanja juga duž cijelog ili većeg dijela Jadrana. Olujno dugotrajno jugo je posljedica stabilne

sinoptičke situacije s genovskom ciklonom stacioniranom nad Tirenskim morem i sjevernim

Jadranom te područjem visokog tlaka koje se proteže ka istoku Mediterana. Pri takvim

situacijama jugo puše nad cijelim Jadranom, a osim zbog vjetra, podizanje razine mora u

sjevernom Jadranu je i izravna posljedica barometarskog odziva mora na djelovanje tlaka

zraka.

Osim pozitivnih uspora koji uzrokuju poplavljivanje obalnih područja, u Jadranu se javljaju i

negativni uspori kod puhanja dugotrajne olujne bure koja potiskuje vodene mase prema

talijanskoj obali Jadrana. Pri tome, zbog njezine nehomogene prostorne razdiobe, sniženje

razine mora uz istočnu obalu Jadrana nije uniformno. Utjecaj tlaka zraka u odnosu na vjetar

je ovdje značajan, te u ekstremnim situacijama može sniziti razinu mora i preko 30 cm. Iako

je ova pojava znatno manje opasna od visoke vode, ipak može izazvati štete na plovilima u

luci i na dijelovima gdje su male dubine na prostoru Grada Malog Lošinja. Visoka voda može


http://www.dls.hr/




Stranica 29 od 104

uzrokovati plavljenje obalne površine. Usljed podizanja mora može doći do oštećenja brodica

privezanih u lučicama, do oštećenja privezišta i rive te plavljenja objekata na obali.

U proteklih 10 godina na području Grada bila je proglašena elementarna nepogoda od

plimnog vala u kolovozu 2008. godine.7


- Posljedice na gospodarske objekte

Plavljenje prizemlja zgrada i ugostiteljskih objekata, plavljenje glavnog gradskog trga i ulica.


Od plimnog vala je na području Grada Malog Lošinja ugrožena cestovna infrastruktura uz

obalu što može dovesti do kratkotrajnog prekida u javnom prometovanju.

- Posljedice po pomorski promet

Od plivnog vala ugrožena je malološinjska luka gdje postoji opasnost od prevrtanja i potapanja

brodica.


http://www.dls.hr/




Stranica 30 od 104

2.2. TEHNIČKO - TEHNOLOŠKE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE

2.2.1. Tehničko tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane nesrećama u

gospodarskim objektima

Mogućnost nastanka tehničko-tehnoloških nesreća za koje postoji opasnost prerastanja u

veliku nesreću ili katastrofu ovisi o vrsti, koncentraciji i količini opasne tvari na lokaciji.

Posljedice i utjecaji ovakvih katastrofa na okolinu mogu biti raznovrsne. Najvažniji utjecaj koji

mogu imati je ponajprije na život i zdravlje ljudi nastanjenih u bližoj i daljoj okolini, zatim na

stanje u okolišu te na okolno gospodarstvo i objekte kritične infrastrukture. Jačina utjecaja

katastrofe ovisi o vrsti, koncentraciji i količini opasne tvari u postrojenju, geofizičkom položaju,

njegovoj udaljenosti od najbližeg naselja te brzini reagiranja snaga spašavanja.

Nesreća u tehnološkom postrojenju može nastati uslijed istjecanja i/ili eksplozije opasne tvari

koje može biti posljedica korištenja neispravne opreme, nemarnog rada ili namjerne diverzije.

Dužnost svih tehnoloških postrojenja, a ponajviše onih koji koriste opasne tvari u svom radu,

je provođenje preventivnih mjera za sprječavanje nesreće, ograničavanje pristupa u dijelove

postrojenja s opasnim tvarima samo ovlaštenom osoblju te odgovorno ponašanje prema

okolini u vidu upoznavanja lokalnog stanovništva s mogućim opasnostima, poduzetim

mjerama za sprječavanje nesreća te metodama samozaštite, do dolaska snaga zaštite i

spašavanja, u slučaju nesreće.

U donjoj tablici su navedeni privredni subjekti na području Grada Malog Lošinja koji bi

svojom djelatnošću mogli uzrokovati tehničko tehnološke nesreće s posljedicama po

stanovnike, materijalna i kulturna dobra te okoliš.

Tablica 11. Popis privrednih subjekata koje posluju s opasnim tvarima

Br. Gospodarski

subjekt

Opasna tvar Količina

opasne

tvari

Indeks

opasnosti i

opasno

svojstvo

Način

skladištenja

1. LOŠINJSKA

PLOVIDBA -

BRODOGRADILI

ŠTE d.o.o.,

Lošinjskih

Brodograditelja

bb, Mali Lošinj

otpadna ulja 30 t D=3

opasnost po

okoliš,

nadzemni

spremnici

2. Aerodrom Mali

Lošinj, Privlaka

19 Mali Lošinj

Aviation gas 50 m3 D=3

opasnost po

okoliš,

zapaljivost

podzemni

spremnik

Jet fuel 50 m3 D=4 Podzemni

spremnik

http://www.dls.hr/




Stranica 31 od 104

opasnost po

okoliš,

zapaljivost

3. INA BP Mali

Lošinj – Grad

Veloselska

cesta bb

Benzin 110 m3 D=2

opasnost po

okoliš,

zapaljivost,

eksplozivnost

Podzemni

spremnici

Disel 50 m3 D=2

opasnost po

okoliš,

zapaljivost

Podzemni

spremnik

4. INA BP Mali

Lošinj – Obala

Priko bb

Benzin 105 m3 D=2

opasnost po

okoliš,

zapaljivost,

eksplozivnost

Podzemni

spremnici

Disel 90 m3 D=2

opasnost po

okoliš,

zapaljivost

Podzemni

spremnici

5. Tifon BP

Benzin 60 m3 D=2

opasnost po

okoliš,

zapaljivost,

eksplozivnost

Podzemni

spremnici

Disel 60 m3 D=2

opasnost po

okoliš,

zapaljivost

Podzemni

spremnici

6. Adria Oil BP Benzin 60 m3 D=2

opasnost po

okoliš,

zapaljivost,

eksplozivnost

Podzemni

spremnici

Disel 60 m3 D=2

opasnost po

okoliš,

zapaljivost

Podzemni

spremnici

7. Srednja škola

Ambroza

Haračića,

Omladinska 10

Mali Lošinj

LUEL 40 m3 D=2

opasnost po

okoliš,

zapaljivost

Podzemni

spremnik

http://www.dls.hr/




Stranica 32 od 104

8. Jadranka d.d.

Servisno

skladišna zona

Kalvarija bb

Mali Lošinj

Amonijak 1,5 t

(režim -

10oC)

Otrovnost po

ljude i ostala

živa bića,

opasno po

okoliš

Nadzemni

spremnici

1,5 t

(režim -

30oC)

9. Jadranka d.o.o.

Kamp Čikat

UNP 3x5 m3 Nadzemni

spremnici

10. Jadranka d.o.o.

Kamp Bijar

LUEL 2 m3 D=2

opasnost po

okoliš,

zapaljivost

Nadzemni

spremnik

11. Jadranka d.o.o.

Kamp Baldarin

UNP 5 m3 Nadzemni

spremnik

UNP 2x5 m3 Podzemni

spremnici

12. Hotel Manora UNP 1 m3 Podzemni

spremnici

13. Hotel Bellevue UNP 2x 11 t Podzemni

spremnici

Natrijev

hipoklorit

2 t Otrovnost po

živa bića,

opasno po

okoliš

Nadzemni

spremnik

14. Hotel Aurora UNP 3 x 20 t

Podzemni

spremnici

Natrijev

hipoklorit

3,5 t Otrovnost po

živa bića,

opasno po

okoliš

Nadzemni

spremnik

15. Hotel Vespera UNP (zajednički podzemni spremnici Hotela Aurora)

Natrijev

hipoklorit

3,5 t Otrovnost po

živa bića,

opasno po

okoliš

Nadzemni

spremnik

16. Vitality Hotel

Punta

UNP 30 t Podzemni

spremnici

Natrijev

hipoklorit

5 t Otrovnost po

živa bića,

opasno po

okoliš

Nadzemni

spremnik

http://www.dls.hr/




Stranica 33 od 104

LOŠINJSKA PLOVIDBA - BRODOGRADILIŠTE se nalazi na adresi Lošinjskih

Brodograditelja bb u Malom Lošinju. Na lokaciji, od opasnih tvari, se nalazi 30 t otpadnih ulja.

Ova ulja u slučaju ispuštanja predstavljaju opasnost za okoliš. Njihov neposredni utjecaj na

život ljudi je zanemariv.

AERODROM MALI LOŠINJ se nalazi na adresi Privlaka 19 u Malom Lošinju u nenaseljenom

dijelu. Na lokaciji su instalirana 2 podzemna spremnika od po 50 m3 Jet fuel te Aviation gas.

Oba spremnika su izrađena sukladno zakonu te osigurana. Do nesreće na lokaciji može doći

prilikom punjenja spremnika ili samih aviona. U tom slučaju maksimalni doseg negativnog

utjecaja nesreće koja uključuje ove opasne tvari ne prelazi područje pod odgovornošću

privrednog subjekta. Lokacija je pravilno osigurana te je onemogućen neovlašteni pristup

aerodromu i predmetnim spremnicima. Vjerojatnost odvijanja akcidenata na ovoj lokaciji je

zanemariva.

BP INA - grad se nalazi na adresi Veloselska cesta bb u naseljenom području. Apsolutni doseg

utjecaja potencijalne nesreće nastale na području pod odgovornošću BP INA je 310 m za

nesreće nastale pri punjenu benzinskih spremnika i 192 m za nesreće nastale pri punjenju

dizelskih spremnika. Smrtno stradale možemo očekivati u radijusu od 12 m, a teže ozlijeđene

u radijusu od 110 m od izvora akcidenta. U oba slučaja utjecaj prelazi područje pod

odgovornošću razmatrane pravne osobe te zahvaća okolne objekte.

U najgorem mogućem slučaju realno je očekivati žrtve, pa čak i smrtno stradale među

zaposlenicima benzinske postaje. Žrtve među korisnicima usluga navedene benzinske postaje

se ne očekuju s obzirom da je veća vjerojatnost da do nesreće dođe tijekom punjenja

spremnika, a tada se postaja zatvara i ne pruža usluge. Možemo očekivati stradale i među

okolnim stanovništvom te štete na objektima koji se nalaze u blizini postaje.

Slika 6. Zona ugroženosti u benzinskoj pumpi INA - grad

http://www.dls.hr/




Stranica 34 od 104

Na slici je crveno označena zona utjecaja u najgorem slučaju (nesreća pri punjenju benzinskih

spremnika). Kako je navedeno, smrtno stradali se očekuju u krugu od 12 m. Ta zona ne

obuhvaća okolne objekte te se stradali očekuju među zaposlenicima postaje (2-3 stradale

osobe). Plavo je označena zona unutar koje se usljed nesreće očekuju teže ozlljeđene osobe

(stanari okolnih objekata, i korisnici benzinske pumpe, te osobe u automobilima koji će se naći

unutar zone ugroženosti u trenutku nesreće) te materijalne štete na objektima. Ta zona

obuhvaća oko 50 objekata i cca 150 osoba. Štete se očekuju i na prometnoj infrastrukturi

(posebno državna cesta D100).

BP INA - obala se nalazi na adresi Priko bb u naseljenom području. Apsolutni doseg utjecaja

potencijalne nesreće nastale na području pod odgovornošću BP INA je 310 m za nesreće

nastale pri punjenu benzinskih spremnika i 192 m za nesreće nastale pri punjenju dizelskih

spremnika. Smrtno stradale možemo očekivati u radijusu od 12 m, a teže ozlijeđene u radijusu

od 110 m od izvora akcidenta. U oba slučaja utjecaj prelazi područje pod odgovornošću

razmatrane pravne osobe te zahvaća okolne objekte. U najgorem mogućem slučaju realno je

očekivati žrtve, pa čak i smrtno stradale među zaposlenicima benzinske postaje. Žrtve među

korisnicima usluga navedene benzinske postaje se ne očekuju s obzirom da je veća

vjerojatnost da do nesreće dođe tijekom punjenja spremnika, a tada se postaja zatvara i ne

pruža usluge. Možemo očekivati stradale i među okolnim stanovništvom te štete na objektima

koji se nalaze u blizini postaje.

Slika 7. Zona ugroženosti u benzinskoj pumpi INA – obala

http://www.dls.hr/




Stranica 35 od 104





(stanari okolnih objekata, i korisnici benzinske pumpe, te osobe u automobilima koji će se naći

unutar zone ugroženosti u trenutku nesreće) te materijalne štete na objektima. Ta zona

obuhvaća oko 60 objekata i cca 200 osoba. Štete se očekuju i na prometnoj infrastrukturi.

Poseban naglasak treba staviti na onečišćenje mora budući da je benzinska postaja smještena

na obali. U slučaju istjecanja opasnih tvari u more nužno je obavijestiti nadležne službe i

postupiti prema Planu intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora. Ukoliko isti nije donesen

treba ga izraditi u što kraćem vremenskom roku.

ADRIA OIL BP – se nalazi na samom ulazu u Marinu. Apsolutni doseg utjecaja potencijalne

nesreće nastale na području pod odgovornošću razmatrane BP je 310 m za nesreće nastale

pri punjenu benzinskih spremnika i 192 m za nesreće nastale pri punjenju dizelskih spremnika.

Smrtno stradale možemo očekivati u radijusu od 12 m, a teže ozlijeđene u radijusu od 110 m

od izvora akcidenta. U oba slučaja utjecaj prelazi područje pod odgovornošću razmatrane

pravne osobe te zahvaća okolne objekte. U najgorem mogućem slučaju realno je očekivati

žrtve, pa čak i smrtno stradale među zaposlenicima benzinske postaje. Žrtve među korisnicima

usluga navedene benzinske postaje se ne očekuju s obzirom da je veća vjerojatnost da do

nesreće dođe tijekom punjenja spremnika, a tada se postaja zatvara i ne pruža usluge.

Možemo očekivati stradale i među okolnim stanovništvom, korisnicima marine te štete na

objektima koji se nalaze u blizini postaje.

Slika 8. Zona ugroženosti u benzinskoj pumpi ADRIA OIL

http://www.dls.hr/




Stranica 36 od 104





(korisnici benzinske pumpe i marine te osobe u automobilima koji će se naći unutar zone

ugroženosti u trenutku nesreće) te materijalne štete na brodovima. U zoni ugroženosti ne

nalaze se stambeni objekti te se među korisnicima marine i pumpe te osoba u automobilima

koji će se naći unutar zone ugroženosti u trenutku nesreće očekuje oko 20 teže ozlijeđenih

osoba. Štete se očekuju i na prometnoj infrastrukturi (državna cesta D100).





TIFON BP LOŠINJ – se nalazi u Nerezinama na cesti za Lošinj, 1 km od mosta za Osor.

Apsolutni doseg utjecaja potencijalne nesreće nastale na području pod odgovornošću

razmatrane BP je 310 m za nesreće nastale pri punjenu benzinskih spremnika i 192 m za

nesreće nastale pri punjenju dizelskih spremnika. Smrtno stradale možemo očekivati u

radijusu od 12 m, a teže ozlijeđene u radijusu od 110 m od izvora akcidenta. U oba slučaja

utjecaj prelazi područje pod odgovornošću razmatrane pravne osobe te zahvaća prometnicu

koja povezuje Nerezine s Lošinjom. U najgorem mogućem slučaju realno je očekivati žrtve, pa

čak i smrtno stradale među zaposlenicima benzinske postaje. Žrtve među korisnicima usluga

navedene benzinske postaje se ne očekuju s obzirom da je veća vjerojatnost da do nesreće

dođe tijekom punjenja spremnika, a tada se postaja zatvara i ne pruža usluge. Možemo

očekivati stradale i među okolnim stanovništvom, korisnicima marine te štete na objektima koji

se nalaze u blizini postaje.

Slika 9. Zona ugroženosti u benzinskoj pumpi TIFON (Nerezne)

http://www.dls.hr/




Stranica 37 od 104





(korisnici benzinske pumpe te osobe u automobilima koji će se naći unutar zone ugroženosti

u trenutku nesreće). U zoni ugroženosti ne nalaze se stambeni objekti. Štete se očekuju i na

prometnoj infrastrukturi (državna cesta D100).





SREDNJA ŠKOLA AMBROZA HARAČIĆA - se nalazi na adresi Omladinska 10 u Malom

Lošinju. LUEL se nalazi u podzemnom spremniku izrađenom prema svim zakonskim

normama, pravilno označenom i osiguranom. Provedena je analiza zona ugroženosti za ovo

područje. Rezultati analize prikazani su slikom 13.

Vjerojatnost da na ovoj lokaciji dođe do nesreće koja uključuje istjecanje i zapaljenje

predmetne tekućine je mala, no ipak nije nemoguća pa se na ovo treba obratiti posebnu

pozornost s obzirom da se na lokaciji nalazi srednja škola te u njenoj neposrednoj blizini

osnovna škola i vrtić.

Slika 10. Analiza zona ugroženosti

http://www.dls.hr/




Stranica 38 od 104

U analizi je pretpostavljeno da je do akcidenta došlo uslijed istjecanja 15 t LUEL-a iz cisterne

prilikom punjenja spremnika na navedenoj lokaciji. Iz priložene slike je vidljivo da u zoni od 40

m od mjesta akcidenta možemo očekivati smrtne slučajeve u roku od 60 sec od trenutka

akcidenta, u zoni do 50 m od mjesta akcidenta možemo očekivati ozlijeđene s opekotinama

drugog stupnja te će svi prisutni u zoni od 75 m u roku od 60 sekundi od trenutka akcidenta

osjećati bol.

Slika 11. Zona ugroženosti u Srednjoj školi Ambroza Haračića

Stradali se očekuju među učenicima i djelatnicima škole (oko 370 osoba)

JADRANKA d.d (servisno skladišna zona) – nalazi se na adresi Kalvarija bb u Malom

Lošinju. Na ovoj lokaciji u vlasništvu navedenog privrednog subjekta se nalaze hladnjače koje

u svom sustavu hlađenja koriste amonijak. Amonijak se nalazi u 2 spremnika od kojih je svaki

kapaciteta 3 t te rade na režimu od – 10 odnosno – 30 oC. Provedena je analiza rizika za

navedenu lokaciju te su pretpostavljena 2 slučaja. Najgori mogući slučaj pretpostavlja

ispuštanje 3 t amonijaka direktno iz sustava hlađenja. Do ispuštanja može doćii uslijed

oštećenja na sustavu. Pretpostavljeno je trajanje ispuštanja 10 minuta uz brzinu ispuštanja od

http://www.dls.hr/




Stranica 39 od 104

300 kh/min. Za provedbu ove analize pretpostavljeni su sljedeći atmosferski uvjeti brzina vjetra

1.5 m/sec sjeverni vjetar, temperatura zraka 20 oC. Analizom rezultata dobiveni su sljedeći

podaci:

- ispuštanje će trajati 10 minuta,

- maksimalna brzina ispuštanja je 300 kg/min,

- ukupno je ispušteno 3 t amonijaka,

- kemikalija je ispuštena kao smjesa plina i aerosola,

- na udaljenosti od 244 m koncentracija amonijaka 1100 ppm-a u 60 minuta

(smrtonosna koncentracija amonijaka u zraku); na udaljenosti od 648 m

koncentarcija amonijaka je 160 ppm-a u 60 minuta (ozbiljne, dugotrajne posljedice

na zdravlje ljudi); te na udaljenosti od 1,5 km od mjesta akcidenta koncentaracija

amonijaka je 30 ppm-a u 60 minuta od odvijanja akcidenta (bez značajnih posljedica

po zdravlje).

Slika 12. Zona ugroženosti u slučaju nesreće na lokaciji servisno skladišne zone JADRANKA d.d.

Na slici je prikazana zona unutar koje je, u slučaju nesreće, u zraku prisutna smrtonosna

koncentracija opasne tvari. Unutar ove zone nalazi se srednj škola Ambroz Haračić, te se

procjenjuje da bi bilo ugroženo oko 1000 osoba.

Crveni krug prikazuje granice zone ugroženosti unutar koje je koncentracija opasne tvari u

zraku opasna po ljudsko zdravlje te uzrokuje ozbiljne zdravstvene probleme. Unutar ove zone

http://www.dls.hr/




Stranica 40 od 104

uz dječiji vrtić nalazi se i srednja škola. Procjenjuje se da se unutar ove zone nalazi oko 5000

ljudi uzimajući u obzir učenike i djecu u vrtiću.

JADRANKA KAMPOVI d.o.o KAMP ČIKAT - nalazi se na udaljenosti od 2 km od centra

Grada Mali Lošinj. Na lokaciji kampa Ĉikat u vlasništvu tvrtke Jadranka kampovi d.o.o. nalaze

se 3 podzemna spremnika UNP – a od 5 m3 i jedan nadzemni spremnik UNP – od 1,75 m3.

U plinskoj stanici nalazi se još 28 boca od 35 kg UNP – a i u punionici 9 boca od 35 kg UNP –

a. U okviru sigurnosnih udaljenosti nema izvora paljenja kao ni nadzemnih vodova električne

energije.

Slika 13. Zona ugroženosti Kamp Čikat

U slučaju eksplozije UNP – a na lokaciji kampa Čikat zona ugroženosti u kojoj su moguće

smrtne posljedice iznosi oko 242 m u radijusu oko spremnika, a zona u kojoj dolazi do

razbijanja stakala iznosi oko 303 m u radijusu oko spremnika. U slučaju nesreće ugroženi bi

bili zaposlenici kampa i turisti (oko 350 osoba).

JADRANKA KAMPOVI d.o.o KAMP BIJAR - nalazi se na udaljenosti od oko 500 m od grada

Osora smještenog na otoku Cresu na prevlaci koja je nekad spajala Cres i Lošinj. Na lokaciji

kampa Bijar u vlasništvu tvrtke Jadranka kampovi d.o.o. nalazi se nadzemna prostorija u kojoj

je spremnik lož ulja od 1500 l. Spremnik se nalazi u sredini kampa, na udaljenosti od oko 200

m od recepcije i oko 100 m od mora. U okviru sigurnosnih udaljenosti nema izvora paljenja

kao ni nadzemnih vodova električne energije.

http://www.dls.hr/




Stranica 41 od 104

Slika 14. Zona ugroženosti

U slučaju zapaljenja lož ulja na lokaciji kampa Bijar zona ugroženosti u kojoj su moguće smrtne

posljedice iznosi oko 33 m u radijusu oko spremnika, zona u kojoj dolazi do opeklina drugog

stupnja iznosi oko 48 m u radijusu oko spremnika a zona u kojoj nastaje bol unutar 60 sekundi

iznosi oko 75 m u radijusu oko spremnika. U slučaju nesreće ugroženi bi bili zaposlenici kampa

i turisti (oko 200 osoba).

JADRANKA KAMPOVI d.o.o KAMP BALDARIN - smješten je na krajnjem južnom djelu otoka

Cresa (područje Grada Mali Lošinj), između uvala Bokinić i Baldarin. Na lokaciji kampa

Baldarin u vlasništvu tvrtke Jadranka kampovi d.o.o. nalazi se jedan nadzemni spremnik UNP

– a kapaciteta 5 m3. Spremnik je učvršćen za temelj i spojen na uzemljenje. U okviru

sigurnosnih udaljenosti nema izvora paljenja kao ni nadzemnih vodova električne energije.

http://www.dls.hr/




Stranica 42 od 104

Slika 15. Zona ugroženosti kod eksplozije

U slučaju oslobađanja i eksplozije UNP - a na lokaciji kampa Baldarin u vlasništvu tvrtke

Jadranka kampovi d.o.o. zona ugroženosti u kojoj dolazi do razbijanja stakala iznosi oko 302

metra u radijusu od spremnika u smjeru puhanja vjetra. Zona u kojoj su moguće ozbiljne

ozlijede iznosi oko 241 metar u radijusu oko spremnika u smjeru puhanja vjetra. U slučaju

eksplozije ugroženo bi bili objekti kampa i oko 400 osoba (ako se nesreća desi u sezoni).

HOTEL MANORA - je smješten u turističkom mjestu Nerezine, udaljen oko 400 metara od

plaže. Na lokaciji hotela, od opasnih tvari skladišti se UNP u jednom podzemnom spremniku

koji je ukopan na parkiralištu izvan hotela. Pristup spremniku omogućen je jedino odgovornim

osobama hotela, a područje je korektno i prema zakonu označeno znakovima obavijesti i

upozorenja.

http://www.dls.hr/




Stranica 43 od 104

Slika 16. Zone ugroženosti u slučaju ispuštanja UNP-a iz autocisterne

Zona ugroženosti unutar koje može doći do smrtnih ozljeda (10,00 kW/m2) proteže se od izvora

nesreće do 82 m u radijusu od autocisterne u smjeru puhanja vjetra. Procjenjuje se da bi moglo

stradati oko 80 ljudi. Zona ugroženosti u kojoj dolazi do opeklina drugog stupnja (5,00 kW/m2)

proteže se od 82 m do 120 m u radijusu od autocisterne u smjeru puhanja vjetra. Zona

ugroženosti unutar koje se osjeća bol (2,00 kW/m2) proteže se od 120 do 188 m u radijusu od

autocisterne u smjeru puhanja vjetra. Unutar ove zone nalazi se predmetni hotel, prometna

infrastruktura te naseljeni objekti. Procjenjuje se da bi moglo stradati oko 150 ljudi.

HOTEL BELLEVUE - smješten je u Čikatu, najelegantnijoj lošinjskoj uvali. Nalazi se u mirisnoj

borovoj šumi, samo nekoliko koraka od mora. Uvala Čikat proteže se od Crkve sv. Nikole na

jugu do hotela Kredo na sjeveru. Na lokaciji objekta, od opasnih tvari skladište se UNP, natrijev

hipoklorit (NaOCl) i sumporna kiselina (H2SO4). UNP se skladišti u dva podzemna spremnika

u ograđenom prostoru izvan hotela, a natrijev hipoklorit i sumporna kiselina se nalaze unutar

objekta u prostoru za kemiju bazena.

http://www.dls.hr/




Stranica 44 od 104

Slika 17. Zone ugroženosti uslijed eksplozije para UNP-a

Zona ugroženosti unutar koje može doći do smrtnih ozljeda (10,00 kW/m2) proteže se od izvora

nesreće do 82 m u radijusu od autocisterne u smjeru puhanja vjetra. Procjenjuje se da bi moglo

stradati oko 80 ljudi. Zona ugroženosti u kojoj dolazi do opeklina drugog stupnja (5,00 kW/m2)

proteže se od 82 m do 120 m u radijusu od autocisterne u smjeru puhanja vjetra. Zona

ugroženosti unutar koje se osjeća bol (2,00 kW/m2) proteže se od 120 do 188 m u radijusu od

autocisterne u smjeru puhanja vjetra. Unutar ove zone nalazi se predmetni hotel te plaža.

Procjenjuje se da bi moglo stradati oko 150 ljudi.

Slika 18. Zone ugroženosti uslijed stvaranja toksičnog oblaka

http://www.dls.hr/




Stranica 45 od 104

Zona u kojoj dolazi do životne ugroženosti (5000 ppm) proteže se do 10 m u radijusu od izvora

nesreće. Unutar ove zone ugroženi bi bili zaposlenici i gosti hotela. Zona ugroženosti u kojoj

dolazi do snažnih iritacija (1000 ppm) proteže se od 10 m do 30 m u radijusu od mjesta

ispuštanja. Unutar ove zone bili bi ugroženi zaposlenici i gosti hotela.

HOTEL AURORA smješten je u Sunčanoj uvali, udaljen svega 50 metara od mora i sportskih

sadržaja te 20 minuta lagane šetnje od centra Malog Lošinja. Na lokaciji objekta, od opasnih

tvari skladište se UNP, natrijev hipoklorit (NaOCl) i sumporna kiselina (H2SO4). UNP se

skladišti u tri podzemna spremnika svaki kapaciteta 20 tona u ograđenom prostoru izvan

objekta hotela, navedeni spremnici koriste se i za hotel Vesperu, a natrijev hipoklorit (3,5 t) i

sumporna kiselina (3,5 t) se nalaze u spremnicima unutar objekta hotela u prostoru za kemiju

bazena.

Slika 19: Zone ugroženosti uslijed eksplozije para UNP-a

Zona u kojoj dolazi do vjerojatno ozbiljnih ozljeda (3.5 psi) iznosi 230 metara. Na slici je

označena narančastom bojom. Unutar te zone ugrožen je parkirališni prostor za goste i

djelatnike Hotela Aurora i Vespera, šuma u blizini te Hotel Vespera sa popratnim objektima.

Zona na slici označena žutom bojom proteže se od 230 do 300 metara (1.0 psi). Unutar te

zone ugrožen je parkirališni prostor za goste i djelatnike Hotela Aurora i Vespera, šuma u blizini

te Hotel Vespera sa popratnim objektima. Procjenjuje se da je od posljedica lakših ozljeda i

manje materijalne štete ugroženo oko 50 osoba.

http://www.dls.hr/




Stranica 46 od 104

Slika 20: Zone ugroženosti uslijed stvaranja toksičnog oblaka




ispuštanja. Unutar ove zone bili bi ugroženi zaposlenici i gosti hotela te slučajni prolaznici.

HOTEL VESPERA smješten je u Sunčanoj uvali, 50 metara od mora i plaže nagrađene

Plavom zastavom, te 2 km (20ak minuta) lagane šetnje od centra Malog Lošinja. Na lokaciji

objekta, od opasnih tvari skladište se UNP, natrijev hipoklorit (NaOCl) i sumporna kiselina

(H2SO4). UNP se skladišti u tri podzemna spremnika svaki kapaciteta 20 tona u ograđenom

prostoru izvan objekta hotela, navedeni spremnici koriste se i za hotel Auroru i obrađeni su u

Procjeni za spomenuti Hotel, a natrijev hipoklorit (3 t) i sumporna kiselina (2,5 t) se nalaze u

spremnicima unutar objekta hotela u prostoru za kemiju bazena.

http://www.dls.hr/




Stranica 47 od 104





ispuštanja. Unutar ove zone bili bi ugroženi zaposlenici i gosti hotela te slučajni prolaznici.

HOTEL PUNTA smješten je u ulici Šestavine 17 u mjestu Veli Lošinj. Na lokaciji objekta, od

opasnih tvari skladište se UNP, natrijev hipoklorit (NaOCl) i sumporna kiselina (H2SO4). UNP

se skladišti u jednom podzemnom spremniku u zelenom pojasu istočno od hotela, a natrijev

hipoklorit i sumporna kiselina se nalaze unutar objekta hotela u prostoru za kemiju bazena.

Slika 22: Zone ugroženosti uslijed eksplozije para UNP-a

http://www.dls.hr/




Stranica 48 od 104

Zona u kojoj dolazi do vjerojatno ozbiljnih ozljeda (3.5 psi) iznosi 240 metara. Na slici je

označena narančastom bojom. Unutar te zone ugrožen je hotel Punta sa popratnim objektima,

plaža te nekoliko naseljenih objekata i apartmana.

Zona na slici označena žutom bojom proteže se od 240 do 300 metara (1.0 psi). Unutar te

zone ugrožen je hotel Punta sa popratnim objektima, zelene površine, plaža te nekoliko

naseljenih objekata i apartmana. Procjenjuje se da je od posljedica lakših ozljeda i manje

materijalne štete ugroženo oko 70 osoba.





ispuštanja. Unutar ove zone bili bi ugroženi zaposlenici i gosti hotela.

http://www.dls.hr/




Stranica 49 od 104

2.2.2. Tehničko tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane nesrećama u prometu

CESTOVNI PROMET - Promet opasnim tvarima u Gradu Malom Lošinju ne smatra se gustim,

a što je uzrokovano njegovim položajem. Od opasnih tvari ovim područjem se provoze naftni

derivati za opskrbu benzinskih postaja koje se nalaze na ovom području, te ostalih subjekata

koji koriste naftne derivate za grijanje, zatim otpadne vode i ulja iz brodogradilišta.

Prilikom prijevoza opasnih tvari cisternom prema benzinskim postajama postoji mogućnost

izlijevanja naftnih derivata u more (osim benzinske pumpe INA-grad). Kako bi se eventualne

štetne posljedice svele na najmanju moguću mjeru navedene bezinske postaje trebaju imati

Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora.

Posebnu opasnost predstavlja izlijevanje opasnih tvari u blizini vodoopskrbnih objekata. To se

posebno odnosi na magistralni opskrbni cjevovod uz državnu cestu D100. Uz navedenu

državnu cestu nalaze se vodospreme 'Osor', 'Nerezine', Sv. Jakov', 'Ćunski', uz županijsku

cestu Ž5159 vodosprema 'Čikat', uz županijsku cestu Ž5158 vodosprema 'Kalvarija', uz

županijsku cestu Ž5161 vodosprema 'V. Lošinj', te uz lokalnu cestu L58101 vodosprema

'Grmožaj'. Na području Grada Malog lošinja ne postoje veće i značajnije vodene površine koje

bi bile ugrožene eventualnim izlijevanjem opasnih tvari usljed nesreće u cestovnom prometu.

Postotak ugroženosti ovisiti će o mjestu nesreće. Najteže posljedice bile bi ukoliko bi do

nesreće došlo prilikom dostave i punjenja spremnika na lokaciji gdje se okuplja veći broj ljudi

(škola – ukupno 370 učenika i djelatnika) stoga je potrebno vršiti edukacije o ponašanju u

slučaju nesreće. Veća opasnost nastala bi i u slučaju istjecanja opasnih tvari u sustav

vodoopskrbe (zagađenje vodocrpilišta, izvorišta pitke vode..) i tada postoji mogućnost

ugroženosti stanovništva u smislu prekida u vodoopskrbi te je nužno osigurati alternativne

izvore pitke vode (cisterne s vodom i slično).

U nastavku je prikazana metodologija izračuna vjerojatnosti nesreće pri transportu benzina.

Vjerojatnost pojave iznenadnog događaja prilikom transporta opasnih tvari računa se prema

slijedećim izrazima (IAEA metoda):

Np,t=N*p,t + nsu+npδ+nn

gdje je:

Np,t – broj vjerojatnosti

N*p,t – prosječni broj vjerojatnosti za promet tvari

nsu – korekcijski parametar broja vjerojatnosti za sigurnosne uvjete prometnog sustava

npδ - korekcijski parametar broja vjerojatnosti za gustoću prometa

nn - korekcijski parametar broja vjerojatnosti za smjer vjetra prema naseljenom području

U okviru prikazane metodologije N se određuje kao broj vjerojatnosti. Ovom broju uvijek se

pridružuje ekvivalentna vrijednost učestalosti P.

Odnos između N i P je slijedeći:

http://www.dls.hr/




Stranica 50 od 104

N = |log10P|

Za slučaj transporta benzina cestom za promet motornih vozila može se izračunati:

N= 8,5 + 1 + (-2,5) + 0 = 7

Uz pretpostavke:

a) nsu – cesta kojom se prevozi benzin može se klasificirati kao sigurna

b) npδ - godišnji broj vozila je veći od 500 a manji od 2000, odnosno više od 1 i manje od 5

cisterni dnevno

P=1 x10-7

Odnosno: postoji vjerojatnost da će nesreća u transportu benzina dogoditi jednom u 10 000

000 dostave/transporta.

Iz svega navedenog može se zaključiti da najveću opasnost na području Općine Mali Lošinj,

a vezano za cestovni promet, predstavlja prijevoz naftnih derivata.

POMORSKI PROMET - Luke na području Grada Malog Lošinja uglavnom su se prestale

koristiti za prekrcaj tereta te se danas u njima odvija pretežno putnički promet.

Luka Mali Lošinj otvorena je za javni promet (županijski značaj) dok je ostalih 12 luka otvorenih

za javni promet lokalnog značenja. Sve postojeće luke otvorene za javni promet ograničenog

su kapaciteta i mogućnosti za prihvat modernih i većih plovnih jedinica. Budući da akvatorijem

Grada ne prolaze veći brodovi koji prevoze opasan teret smanjena je mogućnost nastanka

havarija brodova koje bi doveli do katastrofe ili velike nesreće.

ZRAČNI PROMET - Međunarodni aerodrom Lošinj smješten je na središnjem dijelu otoka

Lošinja, a od Malog je Lošinja udaljen približno 8 km. Nalazi se na adresi Privlaka 19. Drugi je

aerodrom u Hrvatskoj po apsolutnom broju slijetanja (iza Zagreba). Mogu sletjeti zrakoplovi

kapaciteta do 40 mjesta (Dash 7 - 8, L - 410 Turbolet, Cessne 150 - 500, King Air 100, King

Air 90, King Air 200, Piper i slični tipovi). Od opasnih tvari na lokaciji aerodroma nalaze se dva

podzemna spremnika kapaciteta 50 m3 (Jet fuel, aviation gas). Potencijalnu opasnost

predstavlja prekrcaj goriva iz autocisterne u njih. S obzirom na udaljenost od naseljenih

područja, u slučaju tehničko tehnološke nesreće (eksplozija, zapaljenje autocisterne pri

prekrcaju goriva, pad aviona) na lokaciji aerodroma, ugrožena bi bila infrastruktura aerodroma

te ljudi koji se u vrijeme nesreće zateknu na lokaciji aerodroma (zaposlenici i korisnici

aerodroma).



Opasnost predviđa nastanak havarija na trafostanicama višeg srednjeg naponskog nivoa, a

istu možemo i na nisko naponskom nivou za određen broj trafostanica koje se nalaze u sklopu

stambenih objekata, poslovnim objektima, i dr. Obzirom na dobru ekipiranost i tehničku

http://www.dls.hr/




Stranica 51 od 104

opremljenost Elektroprimorja može se računati na relativno brzo otklanjanje svih mogućih

kvarova.


Većih gospodarskih objekata koji mogu ugroziti normalno funkcioniranje vodoopskrbnog

sustava na području Grada nema. Prometnice kojima se prevoze opasne tvari ne prolaze kroz

područja lociranih vodoopskrbnih objekata.

- Posljedice po proizvodnju, skladištenje, preradu, rukovanje, prijevoz, skupljanje i druge

radnje s opasnim tvarima

Ukoliko dođe do većih nesreća (eksplozije, eventualni požari) na benzinskim pumpama ili u

prodavaonici plina, najugroženiji će biti djelatnici istih, uključujući okolno stanovništvo i okoliš,

a doći će i do kratkotrajnog zastoja u radu na benzinskim pumpama.

Najveća šteta bila bi izazvana pri transportu opasnih tvari, budući da cisterne sa naftnim

derivatima opskrbljuju benzinske postaje na području Grada (došlo bi do eksplozija, izlijevanje

naftnih derivata, zagađenja mora i obale a i stanovništvo Grada bilo bi ugroženo).


Moguće nesreće mogu izazvati privremeni prekid u cestovnom prometu na županijskim i

lokalnim cestama kojima se opasne tvari dopremaju do krajnjih korisnika. Međutim, postoje

alternativni pravci tako da su posljedice neznatne. U lukama i u morskom akvatorijiu na

području Grada postoji opasnost od izlijevanja derivata u more i njegovog zagađenja.

2.2.3. Prolomi hidroakumulacijskih brana

Na predmetnom području nema opasnosti od proloma hidroakumulacijskih brana. Na području

Grada ne postoje postrojenja s hidroakumulacijskim branama.

2.2.4. Nuklearne i radiološke nesreće

Nuklearne i radiološke nesreće obrađuju se isključivo na državnoj razini dok jedinice lokalne

samouprave svojim Planovima razrađuju provođenje obveza iz državnih planova i programa u

ovom području.

http://www.dls.hr/




Stranica 52 od 104

Sukladno Procjeni ugroženosti Republike Hrvatske, područje Grada Malog Lošinja ne nalazi

se unutar područja utjecaja NE Krško što se vidi na slijedećoj slici.

Slika 24. Karta zona i sektora neuklearnih nesreća u nuklearnim elektranama

Izvor podataka: Procjena ugroženosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehničko – tehnoloških katastrofa i velikih

nesreća

U Republici Hrvatskoj je na snazi Pravilnik o granicama izlaganja ionizirajućem zračenju te o

uvjetima izlaganja u posebnim okolnostima i za provedbe intervencija u izvanrednom događaju

Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske, kojim se generičke intervencijske razine

preporučene od IAEA usvajaju kao nacionalne. Prema popisu opasnih izvora u Primorsko

goranskoj županiji Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost, niti jedna lokacija se

ne nalazi na području Grada Malog Lošinja, samim time nema opasnosti od radioloških

nesreća s izvorima ionizirajućeg zračenja.

Grad Mali Lošinj

http://www.dls.hr/




Stranica 53 od 104

2.2.5. Epidemiološke i sanitarne opasnosti

Zarazne bolesti na području PGŽ - a karakterizira:

- sezonska pojavnost (sukladno epidemiologiji pojedine zarazne bolesti),

- ujednačenost u ukupnom broju oboljelih kroz godine,

- ujednačenost u redoslijedu vodećih zaraznih bolesti,

- mali broj epidemijskih incidenata kroz godinu, koji su karakterizirani malim opsegom u

broju oboljelih osoba zahvaćenih objekata (crijevne zarazne bolesti, ljeti – salmoneloze

najučestalije, influenza, variccele – zimi).

U tablici 12. prikazane su najučestalije bolesti na području Primorsko-goranske županije u

razdoblju od 2004. – 2013. godine.

Tablica 12. Prijavljene zarazne bolesti na području PGŽ u periodu od 2004. do 2013. godine

Dijagnoza Broj zabilježenih slučajeva u godini

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

AIDS 1 4 - 1 4 1 - 5 4 2

ANGINA

STREPTOCOCCICA 511 438 296 355 514 576 461 352 331 349

ANTRAX - 4 1 - 1 - - - - -

BRONCHO-PNEUMONIA 480 580 419 341 312 374 585 605 352 449

CAMPYLOBACTER. - - - - - 187 328 276 270 236

CHLAMYDIASIS 123 83 31 28 42 25 13 9 18 19

DYSENTERIA BAC. 5 3 1 6 3 1 15 - 14 14

ECHINOCOCCOSIS - - 2 - - - 1 - - 1

ENCEPHALITIS 3 1 - - - 1 - - 2 1

ENTEROCOLITIS 713 909 859 1006 1096 557 380 585 503 472

ENTEROVIROSES 30 31 23 72 82 229 189 210 216 486

ERYSIPELAS 178 153 156 132 142 126 133 139 88 106

ERYHEMA INF. - - 2 - - - - - - -

FEBRIS HAEMOR. 1 - - - 13 - 1 2 28 1

FEBRIS Q 39 14 5 4 2 1 2 - 5 -

GASTROENTEROCOLITIS

VIROSA - - - 11 195 207 210 135 53 49

GIARDIASIS - - - - - 30 25 23 23 13

GONORRHOEA 4 1 1 1 - 2 - - - 2

HELMINTOSES 21 26 29 9 14 10 24 48 33 58

HEPATITIS VIROSA A 3 17 8 7 8 1 2 2 2 2

HEPATITIS VIROSA EBV. - - - - - - - - - -

HEPATITIS VIROSA B 8 12 17 28 10 10 15 3 6 24

HEPATITIS VIROSA C 24 25 22 26 20 11 13 10 8 36

HEPATITIS VIROSA N.I. - 1 3 1 5 2 - 3 1 -

http://www.dls.hr/




Stranica 54 od 104

Dijagnoza Broj zabilježenih slučajeva u godini

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

HERPES ZOSTER 410 395 344 351 367 362 389 412 438 459

LEGIONELOSIS - 4 2 - 3 4 3 3 2 2

LEPTOSPIROSIS - - - - - - 1 - - 1

LYME BORRELIOSIS 27 22 20 27 24 51 27 36 19 49

MALARIA 1 2 3 1 - - 6 2 7 10

MENINGITIS BACT. 1 1 2 4 4 9 3 10 9 7

MENINGITIS VIROSA 25 18 35 130 25 35 24 16 25 8

MENINGOENCEPHAL.

IXODIDEA - - - - - 10 5 2 2 6

MONONUCLEOSIS

INFECTIOSA 202 182 165 194 179 157 148 136 126 160

MORBILI - - - - - - - 2 - -

MORBUS CREUTZFELDT - - - - - - 3 - 1

NOSIL. HCV 6 30 42 7 - 4 7 15 7 6

NOSILAŠTVO HBsAg 8 10 9 10 9 7 5 4 3 2

Nosilaštvo HIV ant. 4 6 6 - 2 3 2 11 11 5

ORNITHOSIS

PSITTACOSIS - 1 2 - - - - - - -

OSTALE SPOLNE

BOLESTI 28 48 30 5 31 37 36 23 24 22

PARATYPHUS - - - - - - - - - -

PAROTITIS EPIDEMICA 2 2 5 5 21 12 7 1 - -

PEDICULOSIS 21 30 32 51 62 35 26 28 51 43

PERTUSIS 1 5 - 13 1 1 4 1 - 2

RICKETTSIOSES - - - - - - 1 2 - 1

RUBEOLA - - - - - - 1 - - -

SALMONELLOSES 509 449 531 288 317 262 154 159 117 117

SCABIES 34 13 33 30 17 21 36 64 51 56

SCARLATINA 344 222 275 306 339 325 254 152 181 253

SEPSIS PURULENTA - - - - - 20 14 11 17 29

SYPHILIS 1 4 9 5 6 2 1 2 1 20

TOXIINFECTIO

ALIMENTARIS 175 210 188 178 47 44 37 24 23 56

TOXOPLASMOSIS 6 4 3 6 4 4 3 1 4 5

TRICHINELLOSIS - - - 1 - - - - - -

TRICHOMONIASIS 3 3 1 6 11 7 5 3 8 4

TUBERCULOSIS ACT. 72 53 63 60 56 69 42 54 57 53

VARICELLE 1328 1039 2043 2084 1203 1315 1995 1157 1540 1842

YERSINOSIS - - - - - 8 6 10 5 6

Izvor podataka: Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ

http://www.dls.hr/




Stranica 55 od 104

Epidemiološka Ispostava Mali Lošinj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-

goranske županije kontinuirano provodi nadzor nad kretanjem zaraznih bolesti za područje

Grada Malog Lošinja.

Podaci se prikupljaju sustavnom:

1. Obradom i analizom prijava zaraznih bolesti za 64 bolesti i stanja koji podliježu

obaveznom prijavljivanu od liječnika sa terena,

2. Zdravstvenim nadzorom oboljelih, te njihovih ukućana i drugih kontakata –

anketiranjem i odgovarajućom laboratorijskom obradom uzoraka za analizu

(humanih i okolišnih),

3. Obradom i zbrinjavanjem epidemijskih incidenata,

4. Zdravstvenim nadzorom ciljanih grupa djelatnika:

- u proizvodnji i prometu namirnica i vode za piće,

- zdravstvenih djelatnika,

- u ustanovama za predškolski odgoj,

- ostalih ustanova za odgoj i obrazovanje (škole, đački i studentski domovi i sl.),

- ustanove za zdravstvenu i socijalnu skrb starijih, nemoćnih i slično,

- higijenskih uslužnih djelatnosti (kozmetičari, frizeri i sl.),

- nadzorom nad putnicima u međunarodnom prometu temeljem Rješenja granične

sanitarne inspekcije.

5. Zdravstvenim odgojem ciljanih grupa djelatnika u proizvodnji i prometu namirnicama

i vode za piće,

6. Nadzorom nad provedbom obveznog programa cijepljenja,

7. Cijepljenje prema epidemiološkoj indikaciji određenih skupina izloženih

potencijalnom riziku od određenih zaraznih bolesti (radno mjesto, putovanje u

međunarodnom prometu i sl.),

8. Sustavnom provedbom stručnog nadzora nad izvršenjem preventivnih DDD mjera,

9. Prati se kretanje bjesnoće, te cijepljenje osoba koji su ozlijeđeni od nepoznate,

uginule ili odlutale životinje za koju se sumnja ili je potvrđeno da boluje od bjesnoće,

odnosno od životinje koja se ne može podvrgnuti desetodnevnim veterinarskim

nadzorom.

10. Sustavom zakonske interne kontrole prati higijensko stanje u više od 150 objekata;

ugostiteljskih objekata, trgovina, odgojno-obrazovnih ustanova te domova za

smještaj odraslih osoba.

11. Implementira se HACCP sustav u ugostiteljskim objektima

Ovaj kontinuirani sustav rada u svezi praćenja i prevencije zaraznih bolesti, te mjera suzbijanja

(izolacija oboljelog, kontrola kliconoštva, preventivne i protuepidemijske DDD mjere) rezultira

dobrim poznavanjem trenda kretanja zaraznih bolesti za promatrano područje. Kako je za

očekivati da će smrtnost od određenih zaraznih bolesti u eventualno mogućim katastrofama

biti izravno uvjetovan sadašnjom epidemiološkom situacijom, to je njeno detaljno poznavanje

osnova za poduzimanje adekvatnih i pravovremenih preventivnih mjera u mogućim

katastrofama.

Na području Grada Malog Lošinja u 2013. godini prijavljene su sljedeće zarazne bolesti:

- Angina Streptococcica (streptokokna angina) 6 slučaja

http://www.dls.hr/




Stranica 56 od 104

- Broncho-pneumonia (upala pluća) 8 slučaja

- Campylobacter 4 slučaja

- Enterocolitis (enterokolitis) 18 slučaja

- Erysipelas (erizipelas) 5 slučaj

- Hepatitis vir. B 1 slučaja

- Hepatitis vir. C AC. 1 slučaj

- Herpes zoster 17 slučaja

- Mononucleosis infectiva (mononukleoza) 1 slučaja

- Scabies (svrab) 1 slučaja

- Syphilis (sifilis) 1 slučaja

- Turbeculosis act. (tuberkuloza) 3 slučaja

- Varicellae (vodene kozice) 88 slučaja8

Zarazne bolesti za područje Grada Malog Lošinja karakterizira: sezonska pojavnost (sukladno

epidemiologiji pojedine zarazne bolesti), ujednačenost u ukupnom broju oboljelih kroz godine,

ujednačenost u redoslijedu vodećih zaraznih bolesti te mali broj epidemijskih incidenata kroz

godinu, koji su karakterizirani malim opsegom u broju oboljelih osoba zahvaćenih objekata

(crijevne zarazne bolesti, ljeti – salmoneloze najučestalije, influenza, varičele – zimi).

Novopojavljujuće zarazne bolesti

Primorsko-goranska županija je značajna turistička destinacija kao i Grad Mali Lošinj,

prometno dinamičan, što uvjetuje veliku fluktuaciju ljudi. Uz činjenicu da za mikroorganizme

(uzročnike bolest) ne postoje granice, to znači da je u svezi sa rizikom od pojave bilo koje nove

bolesti iz bilo kojeg dijela svijeta jednostavno dostupna , tj. «blizu».

Bioterorizam

Pojava neočekivanih zdravstvenih entiteta ili velikih epidemija ima utjecaj ne samo na

zdravstvenu službu koja se mora na djelotvoran način organizirati i s njima suočavati već i na

društvo kao cjelinu. Osobita je povezanost infektivnih bolesti i socioekonomskih čimbenika.

U svezi sumnje na bioteroristički napad Hrvatski zavod za javno zdravstvo dao je promptne

naputke o postupanju sa potencijalno zaraženim pošiljkama i osobama u mogućem riziku od

zaražavanja, te prostorijama (mjere kemoprofilakse i dezinfekcije).

Mogućnost pojave stočnih zaraznih bolesti (epizootija)

8 Zdravstveno-statistički ljetopis Primorsko-goranska županije za 2013. godinu

http://www.dls.hr/




Stranica 57 od 104

Stočarstvo, koje je kroz povijest bilo jedna od osnovnih djelatnosti stanovništva ovoga kraja,

praktično više ne postoji. Na području Grada Maloga Lošinja uspostavljeno je 6 županijskih

lovišta čija ukupna površina iznosi 14.744 ha. Unutar te površine lovna površina zauzima

znatan prostor od 12.881 ha. Lovišta su dana u zakup lovozakupnicima koji su u pravilu fizičke

osobe ili trgovačka društva, a samo za lovište "Nerezine" lovozakupac je lovačko društvo. Od

divljih životinja na ovim lovištima pronalazimo divlju svinju, zeca, fazana, kamenjarka, jelen

lopatar te muflon. Na području Grada nema zabilježenih bolesti među životinjama koje bi

potencijalno mogle ugroziti stanovništvo.

Mogućnost pojave bolesti biljnih poljoprivrednih proizvoda9

Što se tiče bolesti na biljkama ovdje posebnu pažnju treba posvetiti bolestima stabala maslina

i vinove loze. Bolest stabala maslina se javlja redovito , a posebno Paunovo oko (Spilocaea

oleagina/Cast./) najraširenija je gljivična bolest na maslini. Gljivica je prisutna u svim

područjima gdje se maslina uzgaja, i to cijele godine, kako na zelenim, tako i na otpalim

bolesnim listovima.

Krajem travnja gotovo u svim maslinicima završena je rezidba maslina, no velike i česte

oborine i toplo vrijeme potiču razvoj i širenje bolesti paunova oka. Mjere zaštite sastoje se u

tome da je neophodno utvrditi stanje i prskati biljke zaštitnim sredstvima Simptomi paunova

oka su vidljivi na listu, koji gljivice najčešće i napadaju. Znakovi bolesti na zaraženim listovima

tijekom ljeta i jeseni vidljivi su tek u proljeće kada dolazi do novih zaraza na listovima, a

zaraženi listovi otpadaju od ožujka do lipnja, kada je moguć i potpuni gubitak listova. Paunovo

oko najčešće napada lišće na donjim dijelovima krošnje, te se često na maslinama uočava

gornji dio krošnje sa zdravim listovima, a donji dio bez listova.

Bolesti vinove loze su sve promjene u fiziologiji prehrane loze i svaki gljivični, bakterijski i

virusni napadaj, kao i napadaj fitoplazmoza na bilo kojem njenu organu (korijenu, rozgvi, listu,

cvatu, grožđu.) zbog kojega biljka trpi štetu, zaostaje u razvoju i propada ili zbog kojeg bude

djelomice ili potpuno uništen urod grožđa, odnosno smanjena kvaliteta ploda i proizvoda koji

se dobije njegovom preradbom. Među glavne bolesti vinove loze ubrajamo plamenjaču, (koju

vinogradari češće zovu peronospora), pepelnicu, crveni palež lista, sušicu cvata, antraknozu,

fomopsis ili crnu pjegavost odnosno eskoriozu, sivu plijesan, klorozu, trulež korijena loze, rak

vinove loze, virusnu infektivnu degeneraciju, ESKU, žuticu (fitoplazmozu) vinove loze i dr.

U povijesti su ove bolesti nanosile ogromne štete vinogradarima. Danas se sve ove bolesti, uz

upotrebu sredstava za zaštitu, mogu kontrolirati i suzbijati. Mjere koje vinogradari poduzimaju

prema poljoprivrednim prognozama u pravilu su dostatne da se izbjegnu velike štete. Na lozi

najveću štetu može napraviti tuča i olujno nevrijeme, pa strategija obrane vinograda mora

danas pored redovnih zaštitnih špricanja ići u smjeru i fizičke zaštite loze u periodu dozrijevanja

sa zaštitnim mrežama.

Tu treba naglasiti i problem alohtone divljači na otoku koja ugrožava egzistenciju stočara i

poljoprivrednika, ali i sigurnost otočana.

9 Izvor podatak: poljoprivredno-savjetodavna služba PG županije

http://www.dls.hr/




Stranica 58 od 104

Alohtonu divljač na ovom prostoru ukloniti na osnovu Programa sačinjenog od strane stručnih

institucija korištenjem iskustava poznatih na području EU.

Mogućnost pojave epidemija (ljudi) ili epizotija (životinja) mala je na cijelom području

Grada Malog Lošinja. Postojeće medicinske službe dostatne su za intervencije.

2.2.6. Nesreće na odlagalištima otpada

Na području grada Malog Lošinja postoji odlagalište otpada ´´Kalvarija´´ kojim upravlja

komunalno društvo Komunalne usluge Cres Lošinj d.o.o. Deponij je uređen i ograđen te kao

takav predstavlja minimalan rizik ugroženosti. Isto tako na navedenom deponiju provode se

zakonski propisane mjere Deratizacije i dezinsekcije (uz stručan nadzor Nastavnog zavoda za

javno zdravstvo Primorsko – goranske županije) dva puta godišnje, proljetna i jesenska akcija).

Veći rizik predstavlja područje oko deponija (Skarcin). Na navedenom lokalitetu u iznimno

lošim higijensko sanitarnim uvjetima živi određeni broj obitelji, a u istim tim uvjetima uzgajaju

se domaće životinje (rizik pojavnosti zoonoza).

Slika 25. Prikaz lokacije odlagališta „Kalvarija“

Izvor podataka: Plan gospodarenja otpadom za Grad Mali Lošinj

Odlagalište otpada „Kalvarija“

http://www.dls.hr/




Stranica 59 od 104

„Divlja odlagališta“ i otpadom onečišćen okoliš na području Grada

Malog Lošinja

Na području Grada Malog Lošinja sanirana su sva „divlja“ odlagališta. Povremeno se u

dijelovima naselja Grada utvrde lokacije za privremeno odlaganje građevinskog otpada koje

se zatim saniraju.

Posljedice na okoliš i ljudsko zdravlje „divljih odlagališta“ su:

- Štetni utjecaji „divljih odlagališta“ na izvore vode i kvalitetu vode uključuje začepljenje

vodenih tokova te posljedično nastajanje poplavina; Onečišćenje površinskih i

podzemnih voda kemikalijama štetnim ne samo za okolinu već za ljudsko zdravlje.

- Rizik za ljudsko zdravlje predstavlja i opasnost od ozljede oštrim predmetima, pojava

glodavaca, potencijalno širenje bolesti (virus zapadnog nila, encefalitis, Denge

vrućica, malarija) koje prenose komarci kojima je olakšano razmnožavanje u vodi koja

se zadržava u otpadu npr. starim gumama.

- Možda najvažnija komponenta nastanka ilegalnog odlagališta je kontinuirano

obezvrjeđivanje okoliša koje za posljedicu ima neminovno ekonomsku deprecijaciju

zemljišta i smanjen gospodarski razvoj. Ekonomske posljedice stvaranja „divljih

odlagališta“ uključuju: smanjenu vrijednost nekretnina te porast poreza i prireza

zajednice radi troškova sanacije odlagališta. Radi navedenogsmanjuje se

atraktivnostlokaliteta za život pa se posljedično narušava i demografska struktura.

- Sanacija „divljih odlagališta“ troši novac poreznih obveznika i troši sredstva budžeta

lokane zajednice koja bi se u protivnom mogla uložiti u sanaciju lokalnih cesta,

izgradnju vrtića i škola, bolju zdravstvenu uslugu i slično.

- Trovanje i širenje bolesti putem ptica, pasa i mačaka.

- Okupljanje pasa lutalica koji se udružuju u čopore i/ili divljih životinja.

- Efekt domina ilegalnog odlaganja otpada (jedna vrećica uskoro narasta u brdo

otpada).

http://www.dls.hr/




Stranica 60 od 104

2.3. NESREĆE U KAPACITETIMA U KOJIMA SE PROIZVODE, SKLADIŠTE,

PRERAĐUJU, RUKUJU, PREVOZE, SKUPLJAJU I OBAVLJAJU DRUGE

RADNJE S OPASNIM TVARIMA JEDNAKIM ILI IZNAD PROPISANIH

GRANIČNIH VRIJEDNOSTI IZ PRILOGA I.A, DIJELOVA 1. I 2. STUPACA 2. I 3. I

PRILOGA I.B STUPACA 2. I 3. UREDBE

Pravne osobe u kojima se proizvode, skladište, prerađuju, rukuju, prevoze, skupljaju i/ili

obavljaju druge radnje s opasnim tvarima a na čijim se lokacijama nalaze opasne tvari u

količinama iznad propisanih graničnih vrijednosti iz Priloga I.A, dijelova 1. i 2. stupaca 2. i 3. I

Priloga I.B stupaca 2. i 3. Uredbe o sprečavanju velikih nesreća i scenariji nesreća koje

uključuju opasne tvari ne postoje na području Grada Malog Lošinja.

2.4. RATNA RAZARANJA I TERORIZAM

Prema članku 11. Pravilnika o metodologiji za izradu Procjena ugroženosti i Planova zaštite i

spašavanja (30/14, 67/14) procjena posljedica od ratnih djelovanja i terorizma izrađuje se na

temelju strategijskih dokumenata Republike Hrvatske, javno dostupnih dokumenata koje

izrađuje Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova, uzimajući u obzir definiranu

strukturu, veličinu i postupke operativnih snaga za djelovanje u katastrofama i velikim

nesrećama u odnosu na zahtjeve za njihovom primjenom tijekom otklanjanja posljedica ratnih

djelovanja i terorizma.

Opasnost od ratnih djelovanja

Na temelju prosudbe prostora, prijetnji i rizika, može se zaključiti da trenutačno protiv

Republike Hrvatske nije, i da u dužem vremenskom razdoblju neće biti, izrađena neposredna

konvencionalna prijetnja, premda se ona ne smije u potpunosti isključiti.

Mala je vjerojatnost da će se u nastupajućem razdoblju razviti konvencionalni sukob u kojem

će područje RH biti dio većeg ratišta. Države koje bi eventualno mogle ugroziti Republiku

Hrvatsku ne posjeduju visoko sofisticirane snage, nego su uglavnom konvencionalne.

Unatoč trendu postupne stabilizacije još uvijek postoji mogućnost pojave i širenja nestabilnosti

u okružju Republike Hrvatske. Prijetnje dobivaju novi karakter i u budućnosti će se vrlo teško

moći razdvojiti njihova vojna i nevojna komponenta. Izrađena je mogućnost posrednog utjecaja

kriza s izvorištem u bližem okruženju i destabilizacijskog utjecaja asimetričnih i

transnacionalnih prijetnji.

Ugroza od minskoeksplozivnih i neeksplodiranih ubojnih sredstava

Razminiranjem prioritetnih područja za povratak raseljenog stanovništva i obnovu

gospodarskih i stambenih objekata, ukupne infrastrukture, turističkih destinacija i zaštite

okoliša te revizijom općeg izvida utvrđeno je da u Republici Hrvatskoj minski sumnjivo područje

(MSP) zauzima površinu od 695,3 km2. Sukladno Procjeni ugroženosti Republike Hrvatske na

području Primorsko-gorasnka županije nema značajnih minsko sumnjivih područja što je

vidljivo iz sljedeće slike. Minski sumnjiva područja na karti obojena su crvenom bojom.

Slika 26. Minski sumnjiva područja

http://www.dls.hr/




Stranica 61 od 104

Izvor: Hrvatski centar za razminiranje

Opasnost od terorizma

Na globalnoj razini posebno je izražena prijetnja međunarodnog terorizma, koji daje novu

dimenziju svim ostalim oblicima transnacionalnih prijetnji, a može prouzročiti i konvencionalne

sukobe.

Terorizam je u vrlo kratkom vremenu i s nedvojbeno velikim učinkom uspio ugroziti sigurnost

svih demokratskih društava, ostvarujući prvi u nizu svojih ciljeva – stvaranje osjećaja

nesigurnosti u populaciji ciljanih država. Proliferacija oružja masovnog uništavanja omogućava

stvaranje novih vojnih i terorističkih prijetnji. Dostupnost ovih oružja tehnološki slabijim

oružanim snagama agresivnih nedemokratskih država, pa i manjim skupinama, kao i

mogućnost njihove uporabe predstavljaju prijetnju svjetske sigurnosti.

Ova prijetnja zahtijeva koordinirani odgovor cjelokupnog međunarodnog sustava sigurnosti, a

ne samo policijskih i/ili vojnih snaga pojedinih država. Organizirana trgovina narkoticima i

ljudima, kao i ostali oblici organiziranog kriminala, uz već izračene destabilizatore, postali su

dio izvora sredstava za financiranje terorističkih skupina.

Razvoj i intenzivna primjena komunikacijskih i informatičkih tehnologija prate i specifični

sigurnosni izazovi, koji se reflektiraju na opću stabilnost i sigurnost, te je razvoj sposobnosti

odgovora na takve izazove imperativ na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

RH je izložena i rizicima velikih šteta i ljudskih žrtava kao posljedice velikih prirodnih i ljudskom

djelatnosti izazvanih katastrofa. Postoji visoka vjerojatnost da će se u sustavu sprječavanja

Grad Mali Lošinj

http://www.dls.hr/




Stranica 62 od 104

većih posljedica, te u uklanjanju i ublažavanju nastalih, zahtijevati potpora i pomoć

obrambenog sustava.10

VRSTA IZVANREDNOG DOGAĐAJA

VODEĆE TIJELO ZA

PREVENTIVU

VODEĆE TIJELO ZA PLANIRANJE I

REAGIRANJE/SURADNJA

VODEĆE TIJELO ZA OPORAVAK/OBNOVU

Terorizam (konvencionalan/opsadno stanje/situacija s taocima)

MUP

MUP/ surađuju tijela nacionalne obrane i

sigurnosne službe, druga središnja tijela državne

uprave, DUZS (Stožer ZiS)

Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo socijalne

politike i mladih, Strategijska radna

skupina za usklađivanje procesa

obnove

Terorizam (Kemijski, biološki, radiološki,

nuklearan): uključujući i izravno i neizravno

ispuštanje kemijskih, bioloških, radioloških, nuklearnih materijala

MUP

MUP/ surađuju druga središnja tijela državne

uprave/surađuju sigurnosne službe, DUZS

(Stožer ZiS) Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo socijalne

politike i mladih – Krizni Stožer, Hrvatski zavod za

javno zdravstvo

Središnje tijelo državne uprave prema posebnoj odluci Vlade

(ovisno o posljedicama).

10 Strateški pregled obrane, MORH 2005. godine

http://www.dls.hr/




Stranica 63 od 104

3. SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE

3.1. POSTOJEĆI KAPACITETI I SNAGE REDOVNIH SLUŽBI I PRAVNIH OSOBA

KOJE SE ZAŠTITOM I SPAŠAVANJEM BAVE U OKVIRU REDOVNIH

DJELATNOSTI

3.1.1. Stožer zaštite i spašavanja

Stožer zaštite i spašavanja Grada Malog Lošinja broji 10 članova.11

Osim njih, Gradonačelniku je ostavljena mogućnost da predloži preostale članove Stožera.

Stožer zaštite i spašavanja je stručno, operativno i koordinativno tijelo koje pruža stručnu

pomoć i priprema akcije zaštite i spašavanja. Osniva se za upravljanje i usklađivanje aktivnosti

operativnih snaga i ukupnih ljudskih i materijalnih resursa zajednice u slučaju neposredne

prijetnje, katastrofe i veće nesreće s ciljem sprečavanja, ublažavanja i otklanjanja posljedica

katastrofe i veće nesreće na području Grada Malog Lošinja.

Članovi Stožera pozivaju se u pravilu putem Županijskog centra 112 Područnog ureda za

zaštitu i spašavanja Rijeka.

3.1.2. Snage civilne zaštite

Za zapovijedanje snagama i sredstvima civilne zaštite u slučaju neposredne prijetnje,

katastrofe i velike nesreće sukladno članku 17. Pravilnika o mobilizaciji i djelovanju operativnih

snaga ZiS imenovano je Zapovjedništvo civilne zaštite Grada Mali Lošinj12.

Zapovjednik zapovjedništva u pravilu je čelnik upravnog odjela gradske uprave u čijoj

nadležnosti su zdravstvo i socijalna skrb.

U zapovjedništvo su imenovani predstavnici gradskih tijela, predstavnik PUZS Rijeka, te

stručne osobe za pojedina područja sukladno strukturi snaga i mjerama zaštite i spašavanja

koje moraju provesti.

11 Odluka o osnivanju i imenovanju Stožera zaštite i spašavanja Grada Malog Lošinja; Klasa: 810-01/09-01/07

12 Odluka o imenovanju Zapovjedništva civilne zaštite Grada Malog Lošinja; Klasa 810-01/12-01/04

http://www.dls.hr/




Stranica 64 od 104

Postrojba CZ opće namjene ustrojena je na sljedeći način:

Naprijed navedene postrojbe popunjene su na teritorijalnom principu od članova udruga i

građana od značaja za zaštitu i spašavanje. Postrojba je sastavljena od Tima koji u svom

sastavu ima 3 skupine. Svaka skupina u svom sastavu ima 3 ekipe po 3 pripadnika. Tim se

sastoji od 33 pripadnika - zapovjednika tima, zamjenika zapovijednika tima, 3 zapovjednika

skupine i bolničara i 9 ekipa sa po 3 pripadnika. Prva skupina zadužena je za logistiku. Dvije

ekipe zadužene su za dostavu hrane i pripravu pitke vode, a treća za organizaciju i sigurnost

u prihvatnim kampovima. Ostale su dvije skupine educirane za ispomoć kod spašavanja iz

ruševina i spašavanja na moru.

Nakon formiranja tima potrebno je redovito voditi računa o opremi njegovih pripadnika, te vršiti

učestale smotre i vježbe sukladno namjenama definiranim u Procjeni.

Također je potrebno učestalo provoditi zajedničke vježbe na svim nivoima te edukaciju

sudionika u aktivnostima sustava ZiS, postrojbi, pravnih subjekata i sl. koji bi u katastrofama

sudjelovali u aktivnostima civilne zaštite.

Smatramo da se ovakve zajedničke vježbe trebaju izvoditi jednom u dvije godine.

Tim CZ za opće namjene

3. SKUPINA

1. EKIPA 3 pripadnika

2.EKIPA 3 pripadnika


1. SKUPINA 2. SKUPINA

1. EKIPA 3 pripadnika



1. EKIPA 3pripadnika



http://www.dls.hr/




Stranica 65 od 104

3.1.3. Vatrogasne postrojbe

Na području Malog Lošinja provodioci aktivnosti zaštite i spašavanja čine Vatrogasne snage,

koje se sastoje od Javne vatrogasne postrojbe te vatrogasne zajednice Grada. Na području

Grada djeluju:

1. Javna vatrogasna postrojba Mali Lošinj

Vozila kojim raspolaže:

- Navalno vozilo Mercedes Atego

- Šumsko vozilo Mercedes U500

- Šumsko vozilo Mercedes U500

- Autocisterna Iveco

- Zapovjedno vozilo Toyota

- Vozilo za prijevoz ljudi Citroen Jumper.

Javna vatrogasna postrojba Grada Mali Lošinj je središnja profesionalna vatrogasna postrojba

za područje Grada Malog Lošinja, a područje odgovornosti je čitavo područje Grada Malog

Lošinja. Javna vatrogasna postrojba Grada Mali Lošinj uključuje 23 profesionalnih

vatrogasaca, uključujući zapovjednika i zamjenika (uvijek prisutna dva vozača u smjeni).

2. DVD Lošinj: 10 operativaca, vatrogasnu opremu i vozila koriste od JVP Mali Lošinj

Područje djelovanja Dobrovoljnog vatrogasnog društva Lošinj je područje Grada Mali Lošinj.

Broji najmanje 10 osposobljenih vatrogasaca koji djeluju u središtu društva. DVD koristi

vatrogasnu opremu JVP Grada Malog Lošinja koja je u skladu s Pravilnikom o minimumu

opreme kojom mora biti opremljena dobrovoljna vatrogasna postrojba ovog ranga.

3. DVD Susak: 10 operativaca, teretno vozilo TAM T-80, 3 motorne vatrogasne pumpe,

osobna zaštitna oprema, ostala vatrogasna oprema (cijevi, mlaznice..)

Područje djelovanja Dobrovoljnog vatrogasnog društva Susak je područje matičnog otoka.

Broj osposobljenih dobrovoljnih vatrogasaca je 10, uključujući zapovjednika i njegovog

zamjenika. DVD Susak pored svoje koristi i opremu JVP koja je u skladu sa Pravilnikom o

minimumu opreme kojom mora biti opremljena dobrovoljna vatrogasna postrojba ovog

ranga.

http://www.dls.hr/




Stranica 66 od 104

3.1.4. Druge operativne snage zaštite i spašavanja13

Gradsko društvo Crvenog križa Mali Lošinj - (2 zaposlenih, petstotinjak

volontera, 15 torbica prve pomoći) Oformit će ekipe prve pomoći, organizirat će

dobrovoljno davanje krvi, službu traženja, a prema potrebi organizirat će i

humanitarne akcije.

Hrvatska gorska služba spašavanja – Stanica Rijeka – obavještajna točka Mali

Lošinj - Za traženje i spašavanje nestalih ili ozlijeđenih osoba može se uključiti

Gorska služba spašavanja sa svojim članovima koji su osposobljeni i opremljeni za

navedene zadaće. (30 ljudi, 4 osobna vozila, 1 kombi vozilo, 1 prikolica).

Lječilište Veli Lošinj (50 zaposlenih, od toga 5 liječnika)

Komunalne usluge Cres Lošinj d.o.o. (osobno vozilo – 2 kom, traktor – 2 kom, pogrebno vozilo – 1 kom, vozilo autosmećar – 7 kom, kamion kiper – 2 kom, kombi vozio – 1 kom, kamion sandučar – 4 kom)

Vodoopskrba i odvodnja Cres – Lošinj d.o.o. (osobna vozila - 6 kom, autocisterne – 2 kom, ostala teretna vozila – 8 kom, mopedi – 6 kom, 42 zaposlenih)

Veterinarska stanica Rijeka – ambulanta u Malom Lošinju (2 veterinara, 2

osobno-teretna vozila)

Poduzeća i obrti koja mogu pomoći strojevima i mehanizacijom

Na području Grada Malog Lošinja registrirane su i djeluju pravne i fizičke osobe koje se bave

građevinskom i prijevozničkom djelatnošću od interesa za zaštitu i spašavanje, te se one po

potrebi u slučaju izvanrednih situacija, a u suradnji s drugim nadležnim službama, mogu svojim

zaposlenicima, poslovnim prostorima i postojećom mehanizacijom uključiti u pomoć žrtvama

većih nesreća i katastrofa. To su:

- Elektro voda d.o.o. (35 zaposlenih; bager – 9 kom, rovokopač – 2 kom, buldožer –

1 kom, valjak – 1 kom, rezalica za asfalt – 1 kom, motorni vibrator – 1 kom, motorna

pila – 1 kom, agregat za struju – 1 kom, kamion – 11 kom, mikser – 3 kom)

- Kamenolom Brdo Kušč d.o.o. (6 zaposlenih; dizalica 40 t – 1 kom, rovokopač – 2

kom, utovarivač – 2 kom, kamion 20 t – 1 kom, labudica – 1 kom)

- Lošinj Beton d.o.o (građevinsko poduzeće) – rovokopač 9 kom, utovarivač 1 kom,

kamion kiper 6 kom, valjak 2 kom, mini damper 1 kom, zračni kompresor 1 kom,

mobilna drobilica 1 kom, sitoseparacija 2 kom i dr.

Pravne osobe za osiguranje prehrane

- Jadranka trgovina d.o.o. (dostava hrane i napitaka)

- A&D (dostava napitaka)

Udruge građana koje se uključuju u sustav zaštite i spašavanja

13 Odluka o određivanju operativnih snaga zaštite i spašavanja i pravnih osoba od interesa za zaštitu i spašavanje u Gradu Malom Lošinju; Klasa:821-02/14-01/04; Ur.broj: 2213/01-01-15-17; 11.ožujak 2015.

http://www.dls.hr/




Stranica 67 od 104

- Diver sport Lošinj (2 brodice dužine 11m sa dva motora od 300 KS, brodica dužine

6 m s motorom snage 115 KS, 4 instruktora ronjenja osposobljenih za pružanje

prve pomoći, 25 kompleta ronilačke opreme, 60 boca)

- Lovačko društvo „Kamenjarka“ (57 članova)

- Planinarski klub „Osorčica“ (85 članova)

- Institut Plavi svijet

Treba spomenuti i gospodina Richarda Kostića, on je volonter spasioc te posjeduje čamac

(gumenjak) za spašavanje s motorom od 50 KS, te ime 2 kompletne opreme za sve vrste

spašavanja na vodi. On po pozivu Lučke kapetanije sudjeluje u intervencijama na vodi.

Mediji

- Radio Jadranka Mali Lošinj

3.1.5. Operativne snage koje djeluju na području Grada Malog Lošinja, a nisu u

nadležnosti Grada te postupaju prema vlastitim operativnim planovima

Županijske snage

- Zavod za hitnu medicinu PGŽ - ispostava Mali Lošinj (4 tima, jedan tim je uvijek u

pripravnosti, ukupno ima 4 doktora, 4 medicinskih sestara i 4 vozača)

- Dom zdravlja PGŽ – Ispostava Dr. Dinko Kozulić, Mali Lošinj (6 doktora primarne

zaštite, 5 specijalista, 3 stomatologa, 16 medicinskih sestara)

- Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ (11 liječnika specijalista epidemiologije, 2

specijalizanta epidemiologije, 2 ostalih liječnika (obiteljska medicina), 12 diplomiranih

sanitarnih inženjera , 12 sanitarnih tehničara; 30 vozila, od čega 16 u Zavodu, a 14

pri higijensko-epidemiološkim ispostavama (od toga 29 vozila su osobni automobili i 1

pick up vozilo))

- Županijski operativni centar PGŽ

- Županijska uprava za ceste PGŽ (59 cestara; 12 kamiona 2 t za ophodnju, manje

intervencije i prijevoz djelatnika, 40 kamiona 12 t s opremom za zimsku službu, 11

specijaliziranih vozila-unimog s opremom za zimsku službu, 2 traktora s opremom za

zimsku službu i 12 utovarivača)

- Dezinskekcija d.o.o. Rijeka (81 djelatnik; 2 vakuum cisterne, brodica tip ECO 2000, 3

brodice tipa ECO 13/4, 1 brodica za osmatranje akvatorija i prijevoz osoba, 5 brodica

za rad s branama/aplikaciju disperzanata, 1 Power vac, 2 visokotlačne pumpe, 8

visokotlačnih uređaja za ispiranje toplom vodom, 6 centrifugalnih pumpu, 3

membranske pumpe, 4 potopne pumpe, 2 pužne pumpe, 4 valjkaste pumpe, 1690 m

zaštitne plutajuće barijere za sprječavanje širenja zagađenja na vodama visine 0.6 m,

500 m zaštitne plutajuće barijere za sprječavanje širenja zagađenja na vodama visine

1.2 m)

- IND EKO d.o.o. Rijeka (35 djelatnika; 7 vakum cisterni, 2 vacupress-a, 5 dostavnih

vozila, pomoćna oprema za sanacije onečišćenja na vodi i tlu)

http://www.dls.hr/




Stranica 68 od 104

- Rijekatank d.o.o. Rijeka (30 operativaca, 70 djelatnika; 8 autocisterni 8-25 t s

potpunom ekološkom opremom, 5 kombija, 4 dostavna vozila, 3 motorna čamca za

aplikaciju disperzanata, 1 brodica od 11 m)

Državne snage

- MUP, Policijska uprava primorsko goranska, Policijska postaja Mali Lošinj (U sklopu

policijskih postaja organizirano je 24-satno dežurstvo. Operativna dežurstva policijskih

postaja primaju obavijest o iznenadnom događaju, te upućuju policijske službenike na

provjeru točnosti obavijesti. Ukoliko se utvrdi točnost obavijesti, policijska postaja

podatke prenosi operativnom dežurstvu policijske uprave, koji izvješćuje Županijski

centar 112.)

- Centar za socijalnu skrb Rijeka

- Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Područni ured Rijeka

- Lučka kapetanija Rijeka, Ispostava Mali Lošinj (5 zaposlenih, 2 broda kapaciteta 12

osoba)

- Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb – Ispostava Rijeka

- Hrvatske šume d.o.o. - šumarija Cres - Lošinj

- Poljoprivredna savjetodavna služba, Područni ured jadranske Hrvatske – Podružnica

PGŽ (5 djelatnika)

- Hrvatske vode, VGO Rijeka - Vodnogospodarska ispostava za mali sliv "Kvarnersko

primorje i otoci" sa sjedištem u Rijeci

- HEP d.d., Elektroprimorje Rijeka – Pogon Cres, Lošinj (intervencije kod prekida

napajanja električnom energijom)

http://www.dls.hr/




Stranica 69 od 104

3.2. POTREBNE SNAGE ZA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE OVISNO O KATASTROFI I

VELIKOJ NESREĆI, SA STRUKTUROM I VELIČINOM POTREBNIH

OPERATIVNIH SNAGA, DRUGIH PERSONALNIH I ORGANIZACIJSKIH

RESURSA TE MATERIJALNIH RESURSA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE

Potrebne snage zaštite i spašavanja u slučaju potresa:

Snage u nadležnosti Grada Malog Lošinja:

- Stožer zaštite i spašavanja Grada Malog Lošinja (prikupljanje podataka o stanju u

srušenim i oštećenim objektima, posebno u javnim objektima: škole, vrtići, trgovine,

ugostiteljski objekti, prikupljanje informacija o stanju kritične infrastrukture (vodoopskrba,

elektroopskrba, plinoopskrba, telekomunikacije), utvrđivanje prioriteta u raščišćavanju

ruševina, određivanje mobilizaciju materijalno-tehničkih sredstava nakon analize,

organiziranje evakuacije i zbrinjavanja stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara,

organiziranje prihvat pomoći, ako postojeće snage i materijalna sredstva nisu dovoljna

traži se pomoć od Županije)

- Zapovjedništvo i postrojba civilne zaštite opće namjene Grada Malog Lošinja (izviđanje

i pretraživanje ruševina, spašavanje stradalih iz ruševina, osiguranje pristupnih putova

od eventualnih prepreka (ruševina), osiguravanje dopreme osnovnih životnih namirnica,

organizacija evakuacije i zbrinjavanja stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara)

- JVP Mali Lošinj, DVD Lošinj, DVD Susak (provodi mjere tehničkih intervencija,

spašavanje iz ruševina, gašenje požara), profesionalne vatrogasne postrojbe

- Hrvatska gorska služba spašavanja – Stanica Rijeka (traženje i spašavanje nestalih ili

ozlijeđenih osoba)

- Gradsko društvo Crvenog križa Mali Lošinj

- Veterinarska ambulanta Mali Lošinj (organizacija pružanja veterinarske pomoći,

organizacija prikupljanja životinjskih leševa)

- Komunalna poduzeća

Vodoopskrba i odvodnja Cres Lošinj d.o.o. (redovna opskrba vodom)

Komunalne usluge Cres Lošinj d.o.o.

- Građevinske tvrtke: (raščišćavanje ruševina)

Elektro-voda d.o.o. Cres

Kamenolom Brdo Kušč d.o.o.

Lošinj Beton d.o.o.

- Udruge građana: (potraga i spašavanje iz ruševina)

Lovačko društvo „Kamenjarka“

Planinarski klub „Osorčica“

Diver sport Lošinj

- Pravne osobe za osiguranje prehrane

Jadranka trgovina d.o.o.

A&D

Snage koje djeluju na području Grada Malog Lošinja no nisu u nadležnosti Grada i djeluju

prema vlastitim operativnim planovima:

http://www.dls.hr/




Stranica 70 od 104


- Zavod za hitnu medicinu PGŽ, Ispostava Mali Lošinj (pružanje prve medicinske pomoći)

- Dom zdravlja PGŽ – Ispostava Dr. Dinko Kozulić, Mali Lošinj (pružanje medicinske

pomoći, opskrba sanitetskim materijalom i opremom)

- Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ (organizacija higijensko-epidemiološke zaštite,

praćenje stanja i provođenje aktivnosti na sprječavanju nastanka ili širenja zaraznih

bolesti)

- Centar za socijalnu skrb Rijeka (pružanje psihološke pomoći unesrećenima)

- MUP, Policijska uprava primorsko-goranska, Policijska postaja Mali Lošinj (donošenje

odluka o zabrani cestovnog prometa poradi zaštite sigurnosti na pogođenom području,

uspostava alternativnih prometnih pravaca, nadzor i čuvanje ugroženog područja,

osiguravanje područja intervencija)

- Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb - Ispostava Rijeka (popravak prometne infrastrukture)

- Županijska uprava za ceste PGŽ (ocjena stanja i funkcionalnosti prometa,

komunikacijskih sustava i objekata, popravak prometne infrastrukture)

- Hrvatske šume d.o.o., Šumarija Cres Lošinj

- HEP d.d., Elektroprimorje Rijeka – Pogon Cres Lošinj, interventne službe, proizvodnja,

distribucija (uspostava opskrbe električnom energijom)

Potrebne snage zaštite i spašavanja u slučaju ostalih prirodnih uzroka (suša, tuča,

olujno nevrijeme i dr.):


- Stožer zaštite i spašavanja Grada Malog Lošinja (planiranje, organiziranje, usklađivanje

i nadziranje provođenja zadaća zaštite i spašavanja, prikupljanje informacija i procjena

trenutne situacije, posebno o stanju elektroopskrbe, vodoopskrbe i sustava

telekomunikacija u suradnji sa ŽC 112, vlasnicima kritične infrastrukture i načelnikom,

prikupljanje podataka o stanju prometnica)

- Zapovjedništvo i postrojba civilne zaštite opće namjene Grada Malog Lošinja (osiguranje

pristupnih putova od eventualnih prepreka, osiguravanje dopreme osnovnih životnih

namirnica)

- JVP Mali Lošinj, DVD Lošinj, DVD Susak (provođenje mjera tehničkih intervencija,

gašenje požara, dobava pitke vode, vatrogasna dežurstva, osiguranje preventivnih

mjera, snabdijevanje stanovništva vodom i hranom, otklanjanje posljedica oštećenih

građ. objekata, objekata kritične infrastrukture, omogućavanje odvijanje prometa,

raščišćavanje, sanacija uklanjanje i odvoženje na unaprijed određene lokacije)

- Gradsko društvo Crvenog križa Mali Lošinj



- Komunalno poduzeće Vodoopskrba i odvodnja Cres Lošinj d.o.o. (redovna opskrba

vodom)

- Komunalne usluge Cres Lošinj d.o.o.

- Građevinske tvrtke: (raščišćavanje ruševina)

Elektro-voda d.o.o. Cres

Kamenolom Brdo Kušč d.o.o.

http://www.dls.hr/




Stranica 71 od 104

Lošinj Beton d.o.o.

- Udruge građana: (pomažu u zadovoljavanju potreba osoba i životinja –opskrba vodom)



Institut Plavi svijet




- Zavod za hitnu medicinu PGŽ (pružanje prve medicinske pomoći)



- MUP, Policijska uprava primorsko-goranska, Policijska postaja Mali Lošinj (donošenje

odluka o zabrani cestovnog prometa poradi zaštite sigurnosti na pogođenom području,

uspostava alternativnih prometnih pravaca, nadzor i čuvanje ugroženog područja,

osiguravanje područja intervencija)

- Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb - Ispostava Rijeka

- Županijska uprava za ceste PGŽ (redovito i izvanredno održavanje javnih cesta,

osiguravaju ljudstvo i tehniku i rade na saniranju posljedica olujnog i orkanskog

nevremena na prometnicama

- Hrvatske šume d.o.o., Šumarija Cres Lošinj (osiguravaju ljudstvo i tehniku i rade na

saniranju posljedica ostalih prirodnih uzroka)

- HEP d.d., Elektroprimorje Rijeka – Pogon Cres Lošinj interventne službe, proizvodnja,

distribucija (osigurava neprekidnu isporuku električne energije, sanira posljedice olujnog

i orkanskog nevremena na elektroenergetskim postrojenjima)

Procijenjeni učinci prirodnih vremenskih nepogoda najčešće će izazivati posljedice na

ograničenom dijelu Grada, što će omogućiti koncentraciju snaga ZiS.

Potrebne snage zaštite i spašavanja u slučaju tehničko-tehnološke nesreće u

stacionarnim objektima i u prometu:


- Snage operatera (profesionalne vatrogasne postrojbe)


i nadziranje provođenja zadaća zaštite i spašavanja)

- JVP Mali Lošinj, DVD Lošinj, DVD Susak (provođenje mjera tehničkih intervencija,

gašenje požara, dobava pitke vode, vatrogasna dežurstva, osiguranje preventivnih

mjera, snabdijevanje stanovništva vodom i hranom, otklanjanje posljedica oštećenih

građ. objekata, objekata kritične infrastrukture, omogućavanje odvijanje prometa,

raščišćavanje, sanacija uklanjanje i odvoženje na unaprijed određene lokacije, pomoć

pri zbrinjavanju ugroženog stanovništva)

- Zapovjedništvo i postrojba civilne zaštite opće namjene Grada Malog Lošinja (osiguranje

pristupnih putova od eventualnih prepreka (ruševina), osiguravanje dopreme osnovnih

http://www.dls.hr/




Stranica 72 od 104

životnih namirnica, organizacija evakuacije i zbrinjavanja stanovništva, materijalnih i

kulturnih dobara, osiguranje prihvata ugroženog stanovništva)

- Gradsko društvo Crvenog križa Mali Lošinj (oformit će ekipe prve pomoći, organizirat će

dobrovoljno davanje krvi, službu traženja, a prema potrebi organizirat će i humanitarne

akcije)



- Komunalno poduzeće Vodoopskrba i odvodnja Cres Lošinj d.o.o. (redovna opskrba

vodom)

- Komunalne usluge Cres Lošinj d.o.o. (prijevoz pokojnika)

- Udruge građana: (pomažu u zadovoljavanju potreba osoba i životinja)









- MUP, Policijska uprava primorsko-goranska, Policijska postaja Mali Lošinj (osiguranje

javnog reda i mira, osiguranje putova evakuacije, osiguranje pratnje konvoja, reguliranje

prometa)

- Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb - Ispostava Rijeka (popravak prometne infrastrukture)

- Županijska uprava za ceste PGŽ (ocjena stanja i funkcionalnosti prometa,

komunikacijskih sustava i objekata, popravak prometne infrastrukture)

- HEP d.d., Elektroprimorje Rijeka – Pogon Cres Lošinj, interventne službe, proizvodnja,

distribucija (osigurava neprekidnu isporuku električne energije, sanira posljedice

tehničko-tehnološke nesreće na elektroenergetskim postrojenjima)

- Lučka kapetanija Rijeka, Ispostava Mali Lošinj (intervencija kod nesreća na moru)

- Centar za socijalnu skrb Rijeka (pružanje psihološke pomoći unesrećenima)

- Dezinskekcija d.o.o. Rijeka

- IND EKO d.o.o. Rijeka

- Rijekatank d.o.o. Rijeka

Potrebne snage zaštite i spašavanja u slučaju epidemije i sanitarne opasnosti i

nesrećama na odlagalištima otpada:



i nadziranje provođenja zadaća zaštite i spašavanja)

- Dobrovoljno vatrogasno društvo Mali Lošinj (gašenje požara na divljim odlagalištima)

http://www.dls.hr/




Stranica 73 od 104

- Zapovjedništvo i postrojba civilne zaštite opće namjene Grada Malog Lošinja

(organizacija evakuacije i zbrinjavanja stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara,

osiguranje prihvata ugroženog stanovništva)

- Komunalno poduzeće Vodoopskrba i odvodnja Cres Lošinj d.o.o. (osigurava redovnu

isporuku pitke vode dezinfekcija prostora i objekata)

- Komunalne usluge Cres Lošinj d.o.o.




prema vlastitim operativnim planovima




- Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ (organizacija higijensko-epidemiološke zaštite,

praćenje stanja i provođenje aktivnosti na sprječavanju nastanka ili širenja zaraznih

bolesti)

- Poljoprivredna savjetodavna služba, Područni ured jadranske Hrvatske – Podružnica

PGŽ

- MUP, Policijska uprava primorsko-goranska, Policijska postaja Mali Lošinj (osiguranje

prometa i zaštita lokacije)

Snage za djelovanje kod katastrofa i velikih nesreća konkretno će se strukturirati prema

događaju i angažirati u potrebnom obimu uvažavajući sljedeća načela:

- prvenstveno korištenje osposobljenih snaga kojima je zaštita i spašavanje redovna

djelatnost (komunalno poduzeće, DVD, HGSS, interventne snage operatera), a tek

potom ostalih snaga zaštite i spašavanja,

- kvalitetno utvrđeno stanje izazvano katastrofom ili velikom nesrećom (stožeri),

učinkovitost u angažiranju vlastitih snaga i resursa, te pravovremena i slijedno zatražena

pomoć s viših organizacionih razina,

- procjena i uvažavanje prioriteta u zaštiti i spašavanju, informiranje javnosti.

Sukladno Zakonu o o sustavu civilne zaštite (NN 82/15) u slučaju neposredne prijetnje od

nastanka katastrofe ili velike nesreća na području Grada Malog Lošinja gradonačelnik ima

pravo i obvezu mobilizirati sveukupne ljudske i materijalno-tehničke potencijale s područja

Grada sukladno Planu zaštite i spašavanja. Kada je gradonačelnik uposlio sve kapacitete i

mogućnosti s područja Grada upućuje zahtjev Županu Primorsko-goranske županije za

dopunsku pomoć s područja Županije.

Kako je cilj ove Procjene sagledati mogućnosti postojećih snaga za sanaciju i pomoć žrtvama

katastrofa, te predložiti eventualnu korekciju u broju ljudi i opremi, analizom svega smatramo

da je potrebno da Grad Mali Lošinj opremi postrojbu civilne zaštite sukladno Pravilniku o

ustrojstvu, popuni i opremanju postrojbi civilne zaštite i postrojbi za uzbunjivanje (NN 117/07).

Nadalje, predlažemo određivanje 11 povjerenika civilne zaštite (po jedan za svako naselje) te

sklapanje ugovora (ili drugi oblik suradnje) s poduzećima i obrtima na području Grada koji

posjeduju strojeve i mehanizaciju kako bi mogli pomoći u zaštiti i spašavanju.

http://www.dls.hr/




Stranica 74 od 104

4. ZAKLJUČNE OCJENE

Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša za Grad Mali

Lošinj izrađena je sukladno Zakonu o sustavu civilne zaštite ("Narodne novine", broj 82/15),

te sadrži sve elemente propisane Pravilnikom o metodologiji za izradu procjene ugroženosti i

planova zaštite i spašavanja (NN 30/14, 67/14). Područje Grada do danas nije bilo suočeno

s većim katastrofama koje bi bile uzrokovane bilo prirodnim nepogodama bilo tehničko -

tehnološkim nesrećama, no unatoč tome s obzirom na nepredvidivost meteoroloških

promjena javila se potreba za razvijanjem sustava zaštite i spašavanja.

4.1. POPLAVA

Sobzirom na sve navedeno i na dostupne podatke zaključujemo da područje Grada Malog

Lošinja nije ugroženo od poplava bilo klasičnog bilo bujičnog tipa u mjeri da izazove katastrofu

ili veliku nesreću. Postojeće vatrogasne snage dostatne su za sanaciju šteta nastalih

poplavljivanjem objekata uslijed oborinskog nevremena, raščišćavanja prometnica od srušenih

stabala uslijed nevremena. U slučaju potrebe za evakuaciju ljudi i životinja iz ugroženog

područja i potrebe za njihovim zbrinjavanjem svakako se može pretpostaviti da redovne snage

koje se bave zaštitom i spašavanjem u tom slučaju nisu dostatne pa je stoga potrebno u

aktivnosti zaštite i spašavanja uključiti postrojbu CZ opće namjene, veterinarsku ambulantu,

te Stožer zaštite i spašavanja i Zapovjedništvo CZ Grada Mali Lošinj za koordinaciju snaga

ZiS. Po potrebi uključile bi se i druge snage zaštite i spašavanja navedene u ovoj Procjeni. Ne

očekuje se da bi bile potrebno uključivati snage ZiS van Grada. Sve operativne snage koristile

bi sve svoje materijale resurse.

U posljednjih 10 godina na području Grada Malog Lošinja nije bilo proglašeno stanje

elementarne nepogode.

4.2. POTRESI

Na ovom području maksimalni intenzitet potresa koji se očekuje je VIo (jaki potres). U tom

slučaju očekuje se 18 ranjenih osoba te jedna poginula osoba. Znatnija materijalna šteta s

većom količinom građevinskog otpada neće nastati. Eventualna oštećenja mogu nastati u

starim jezgrama. Redovne snage zaštite i svi njihovi materijalni resursi dostatni su za saniranje

eventualnih šteta koje bi nastale.

Područje Grada Malog Lošinja ugroženo je od potresa VI. stupnja intenziteta po MCS skali

(jaki potresi) što ukazuje na potrebu prepoznavanja rizika od potresa te planiranje zaštite od

istog.

Sve nove građevine izgrađene su tako da neće biti većih oštećenja (male pukotine u zidovima,

otpadanje većih komada žbuke, klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima, otpadanje

dijelova dimnjaka i sl.).

Sve operativne snage koristile bi sve svoje materijale resurse.

http://www.dls.hr/




Stranica 75 od 104

Sklapanjem ugovora sa poduzećima i obrtima koji posjeduju strojeve i mehanizaciju definirano

je da u slučaju potrebe imaju obavezu stavljanja svojih ljudskih i materijalne resurse na

raspolaganje Stožeru ZiS Grada Malog Lošinja.

4.3. OSTALE PRIRODNE OPASNOSTI

Od ostalih prirodnih opasnosti ovo područje je ugroženo od tuče, suše (za što su čak i

proglašene elementarne nepogode) te pojave visokih voda u zimskim mjesecima uslijed jakog

juga. Olujno nevrijeme je također značajno za ovo područje, ovdje se očekuju i jaki udari bure.

Pri izradi Plana zaštite i spašavanja potrebno obratiti posebnu pozornost na ove elementarne

nepogode. Postojeće operativne snage su ljudski i materijalno dobro ekipirane te su dovoljne

u otklanjanju posljedica ugroze navedenih nepogoda.

4.4. TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE IZAZVANE

NESREĆAMA S OPASNIM TVARIMA U GOSPODARSKIM OBJEKTIMA I

PROMETU

Na području Grada Malog Lošinja od značajnijih gospodarskih objekata gdje se drži određena

količina opasnih tvari su:

- Lošinjska plovidba – brodogradilište d.o.o.

- Aerodrom Mali Lošinj

- INA BP Mali Lošinj – Veloselska cesta

- INA BP Mali Lošinj – Obala Priko

- Tifon BP

- Adria Oil BP

- Srednja škola Ambroza Haračića

- Jadranka d.d. Servisno skladišna zona Kalvarija

- Jadranka kampovi (Čikat, Bijar, Baldarin)

- Hotel Manora

- Hotel Bellevue

- Hotel Aurora

- Hotel Vespera

- Vitality Hotel Punta

Pripadnici JVP Grada Malog Lošinja obaviti će složene poslove detekcije, mjera zaštite i

sprečavanja širenja opasne tvari, gašenja eventualnih požara i drugo kao i tvrtke ovlaštene

za sanaciju onečišćenja izazvanog tehničko-tehnološkom nesrećom (Rijekatank d.o.o., IND-

EKO d.o.o.).

U slučaju kad sve aktivirane snage Grada ne mogu sanirati posljedice nesreće aktivirati će se

županijske operativne snage uz koordinaciju Stožera ZiS PGŽ uključujući i specijalističke

postrojbe CZ-a PGŽ.

http://www.dls.hr/




Stranica 76 od 104

Kada ni ove snage ne bi bile dostatne, dodatne snage osigurale bi se u koordinaciji sa

Stožerom ZiS RH, službama DUZS sa interventnim specijalističkim postrojbama CZ, a po

potrebi u pomoć bi pritekle postrojbe HV-a i dodatne snage MUP-a.

U slučaju tehničko – tehnološke nesreće na moru aktivirao bi se Županijski operativni centar

PGŽ koji bi proveo koordinaciju te aktivirao operativne snage sukladno Operativnom planu

intervencija kod iznenadnog onečišćenje mora.

Od opasnih tvari na području Grada Malog Lošinja imamo većinom naftne derivate. Svi

spremnici su izvedeni kao podzemni te u skladu sa zakonskim propisima. Do akcidenta na

svim lokacijama može doći u slučaju propuštanja spremnika u zemlju pri čemu dolazi do

onečišćenja okolnog tla. Vjerojatnost odvijanja ovog događaja je minimalna. Veća je

vjerojatnost da će doći do akcidenta tijekom punjenja spremnika iz autocisterni. U slučaju

odvijanja ovakvog akcidenta procjenjujemo da bi za sve privredne subjekte, a s obzirom na

njihove pojedinačne lokacije, negativni utjecaj prešao područje pod odgovornošću pojedinog

akcidenta i ugrozio okolno stanovništvo te objekte. Najveća opasnost u Gradu Malom Lošinju

prijeti od amonijaka koji se skladišti i koristi na lokaciji Kalvarija bb u pogonima tvrtke Jadranka

d.d.

Promet opasnim tvarima u Gradu Malom Lošinju ne smatra se gustim, a što je uzrokovano

njegovim položajem. Od opasnih tvari ovim područjem se provoze naftni derivati za opskrbu

benzinskih postaja koje se nalaze na ovom području te ostalih subjekata koji koriste naftne

derivate za grijanje. To se prvenstveno odnosi na državnu cestu D100 uz koji prolazi i

magistralni opskrbni cjevovod. U slučaju prometnih nesreća može biti ugroženo stanovništvo

ili drugi sudionici u prometu. Posljedice za okoliš bile bi zagađenje tla i mora a ugrožen je

vodoopskrbni sustav.

Redovne operativne snage dovoljne su za otklanjanje ugroza. Eventualno je potrebno dodatno

educirati i opremiti vatrogasne snage za rad u ugroženom području od opasnih tvari. Za

sanaciju prostora ukoliko je to potrebno angažiraju se specijalizirane tvrtke koje se bave

saniranjem okoliša.

Do aktiviranja dodatnih snaga moglo bi doći jedino uslijed tehničko – tehnoloških katastrofa ili

velikih nesreća u prometu u blizini objekata u kojima boravi veći broj ljudi, te bi u tom slučaju

gradonačelnik uz pomoć članova Stožera ZiS procijenio potrebu za aktiviranjem dodatnih

operativnih snaga. Za provedbu evakuacije ugroženog stanovništva u tom slučaju potrebno je

osigurati 3 autobusa.

4.5. EPIDEMIOLOŠKE I SANITARNE OPASNOSTI

Mogućnost pojave epidemija (ljudi) ili epizotija (životinja) mala je na cijelom području Grada

Malog Lošinja. Na području Grada postoji jedan legalni deponij ´´Kalvarija´´ kojim upravlja

Komunalne usluge Cres Lošinj d.o.o. Deponij je uređen i ograđen te kao takav predstavlja

minimalan rizik ugroženosti. Veći rizik predstavlja područje oko deponija (Skarcin). Na

navedenom lokalitetu u iznimno lošim higijensko sanitarnim uvjetima živi određeni broj obitelji,

a u istim tim uvjetima uzgajaju se domaće životinje (rizik pojavnosti zoonoza).

Postojeće medicinske službe dostatne su za intervencije. U slučaju pojave većih epidemija biti

će potrebno angažirati timove zdravstvene zaštite iz Rijeke.

http://www.dls.hr/




Stranica 77 od 104

Zarazne bolesti na području Grada Malog Lošinja u uvjetima prirodnih i civilizacijskih

katastrofa:

1. S epidemiološkog stanovišta negativne posljedice takvih situacija koje se mogu

očekivati su slijedeće:

- masovne migracije i masovne okupljanje stanovništva

- improviziran i često skučen privremeni smještaj ljudi

- oskudna opskrba pitkom vodom

- oskudna i kvalitetna manjkava prehrana

- improvizirana dispozicija ljudskih i ostalih otpadnih tvari

- nedostatna osobna higijena

Posljedice takvih zbivanja očitovati će se u prvom redu u mortalitetu stanovništva vezano

slijedeće zarazne bolesti: crijevne zarazne bolesti, bolesti manjkave osobne higijene, bolesti

respiratornog sustava, bolesti prirodnih žarišta, bolesti masovnog traumatizma, ostale

zarazne bolesti.

2. Mogućnost pojave stočnih zaraznih bolesti

Veterinarska služba u Primorsko – goranskoj županiji je dobro organizirana. U posljednjih

deset godina nije zabilježena pojava zaraznih bolesti životinja koja bi imala teže posljedice te

razmjer epidemije.

3. Mogućnost pojave bolesti biljnih poljoprivrednih proizvoda

U posljednjih 10 godina nije zabilježena pojava biljnih bolesti širih razmjera. Pojava bolesti se

prati redovito, te se povremeno poduzimaju mjere za zaštitu bilja i biljnih proizvoda na

odgovarajući način.

U slučaju epidemija i sanitarnih opasnosti te pojave stočnih zaraznih bolesti i biljnih bolesti

mjere zaštite i spašavanja provodit će županijske snage: NZZJZ Primorsko – goranske

županije i Veterinarska stanica Mali Lošinj uz pomoć svih građana. Po potrebi angažirat će

se i JVP, Savjetodavna poljoprivredna služba Primorsko – goranske županije te nadležne

inspekcijske službe.

http://www.dls.hr/




Stranica 78 od 104

4.6. PROLOMI HIDROAKOMULACIJA

Na ovom području ne postoje hidroakomulacije te samim time ne postoji ni opasnost od

proloma istih pa time nema ni ugroze stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara na ovom

području.

4.7. NUKLEARNE I RADIOLOŠKE NESREĆE

Na području Grada Malog Lošinja nema opasnosti od nuklearnih i radioloških nesreća.

http://www.dls.hr/




Stranica 79 od 104

5. ZEMLJOVIDI

U digitalnom obliku priloženi su kartografi iz Prostornog plana uređenja Grada Malog Lošinja

u mjerilu 1:25 000 kako slijedi:

1. Karta-1.A.-Koristenje-i-namjena-prostora

2. Karta-1.B.-Korištenje-i-namjena-prostora

3. Karta-2.1.A.-Infrastrukturni-sustavi-telekomunikacija-i-pošta

4. Karta-2.1.B.-Infrastrukturni-sustavi-telekomunikacija-i-pošta

5. Karta-2.2.A.-Infrastrukturni-sustav-odvodnja-otpadnih-voda

6. Karta-2.2.B.-Infrastrukturni-sustav-odvodnja-otpadnih-voda

7. Karta-3.1.A.-Podrucja-posebnih-ogranicenja

8. Karta-3.1.B.-Područja-posebnih-ograničenja-u-prostoru

9. Karta-3.A.-Uvjeti-za-korištenje-uređenje-i-zaštitu-prostora1

10. Karta-3.B.-Zastita-prirode-i-kulturnih-dobara

http://www.dls.hr/




Stranica 80 od 104

6. POLOŽAJ I KARAKTERISTIKE PODRUČJA

6.1. PODRUČJE ODGOVORNOSTI

Ukupna površina područja i ostale geografsko-klimatske karakteristike

Otok Područje Grada Malog Lošinja obuhvaća dio Cresa južno od Ustrina i Beleja, čitav otok

Lošinj i lošinjski otočni arhipelag koji čini 7 većih nastanjenih otoka; Unije, Vele i Male Srakane,

Susak, Ilovik i Sv. Petar, te 19 manjih nenastanjenih otoka, grebena i hridi u prostranom

morskom području. Površina tog područja je 225 km2: površina otoka Lošinja iznosi 74,4 km2,

Unija 16,9 km2, Ilovika 5,5 km2, Suska 3,8 km2, Velih i Malih Srakana nešto više od 1 km2,

svetog Petra nešto manje od 1,0 km2 i ostalih otočića oko 4,5 1 km2. Duljina obale iznosi oko

327,2 km.

Granica Grada je samo manjim djelom kopnena i to na sjevernom dijelu gdje na kopnu i na

moru graniči s Gradom Cresom. Na ostalom dijelu granica grada ide morem, zapadno graniči

s Istarskom županijom, istočno s Gradom Rabom i Ličko-senjskom županijom, južno graniči

sa Zadarskom županijom, te u nastavku granica grada slijedi državnu granicu na moru.

Pored naselja Mali Lošinj u sastav Grada su uključena naselja Belej, Ćunski, Ilovik, Male

Srakane, Nerezine, Osor, Punta Križa, Susak, Sveti Jakov, Unije, Ustrine, Vele Srakane i Veli

Lošinj koja s Malim Lošinjem čine prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu povezanu

svakodnevnim potrebama stanovništva koje su lokalne važnosti.

U sistemu naselja je Mali Lošinj, kao gradsko naselje koje se izdvaja veličinom, brojem

stanovnika, gospodarskom snagom i standardom stanovanja, zauzeo funkciju centralnog

naselja otoka i upravnog središta. Druga dva veća naselja; Nerezine i Veli Lošinj imaju

određene centralne funkcije, dok su sva ostala naselja slabije razvijena i imaju manje od 200

stanovnika.

Grad Mali Lošinj je urbano, gospodarsko, društveno, kulturno i osobito turističko središte u

kojem su znatno razvijeni, uz turizam još trgovina, ugostiteljstvo, brodarstvo i brodogradnja,

osnovno i srednje školstvo, zdravstvo i gradska uprava.

Nerezine su pretežno ruralno naselje, s nekim urbanim obilježjima. U njemu se odvija proces

smanjenja domicilnog stanovništva i agresivne prostorne ekspanzije izazvane gradnjom kuća

za odmor stanovnika iz kopnenog dijela zemlje. Povoljna geografska i prometna lokacija

omogućuje jačanje funkcija centra zone.

Veli Lošinj je naselje s povijesnom jezgrom i periferijom ruralnog značaja. Centar je

zdravstvenog turizma s lječilištem velike tradicije i povoljne razvojne perspektive zbog blizine

Malog Lošinja.

Naselje je naglašenih ambijentalnih vrijednosti kod kojeg je prisutna tendencija funkcionalne i

prostorne integracije s Malim Lošinjem.

Ostalih 11 naselja čine dvije diferencirane skupine: prvu čine naselja južnog Cresa: Osor,

Belej, Ustrine, Punta Križa i naselja sjevernog dijela otoka Lošinja: sv. Jakov i Ćunski, sve

naselja s naglašenim trendom smanjenja broja stanovnika. Drugu skupinu čine naselja na

malim otocima: Susak, Ilovik, Unije, Vele Srakane i Male Srakane, čiji prostor zauzimaju

vlasnici kućica za odmor iz priobalnih i kopnenih područja zemlje. Potpunijom i profitabilnijom

turističkom valorizacijom ta se naselja mogu uz državnu pomoć revitalizirati u kraćem roku.

http://www.dls.hr/




Stranica 81 od 104

Klima

Prostor Grada Malog Lošinja ima blagu sredozemnu klimu s prosječno 200 vedrih i samo oko

60 oblačnih dana i sa 2600 sunčanih sati godišnje, pa spada u red najsunčanijih područja u

Europi.

Osnovna obilježja klime ovog područja čine suha i vruća ljeta te blage i kišovite zime.

Prosječne godišnje padaline iznose 869 mm (najveća u listopadu 122 mm i studenom 114

mm). Prosječna godišnja temperatura zraka je 15,3°C a površinska temperatura mora oko

16°C (godišnji minimum oko 10°C i godišnji maksimum oko 25°C). Najučestaliji vjetrovi u

zimskom dijelu godine su bura koja puše iz smjera sjeveroistoka i jugo s jugoistoka. Ljeti je

najčešći maestral koji puše sa zapada. Na području Malog Lošinja prosječno godišnje ima

262 dana bez oborine. U prosjeku najviše takvih dana javlja se u srpnju i kolovozu (26 dana)

dok u ostalim mjesecima ima od 18 do 22 dana bez oborine. najveći broj dana bez oborine

najčešće je bio u srpnju (37% slučajeva) i kolovozu (29% slučajeva) kada dolazi do zastoja

vegetacije. Najsušniji mjesec na postaji Mali Lošinj bio je srpanj 1988.

6.2. STANOVNIŠTVO

Prostor grada Malog Lošinja bio je od davnina privlačan i nastanjen, a u toku stoljeća održavala

se ravnoteža između djelatnosti stanovnika i prirodnog prostora na otocima i moru. Privremeni

prirodni poremećaji ili posljedice ratova otklanjali su se u relativno kratkim rokovima. U 20.

stoljeću ubrzao se gospodarski razvoj i posebno razvoj brodarstva, brodogradnje i

infrastrukture, a od 1960-ih godina i turizma, što je znatno utjecalo na korištenje prostora i

veliku diferencijaciju u stupnju koncentracije izgradnje i stupnja naseljenosti. Tradicionalna

poljoprivredna djelatnost ustupa svoje mjesto novim djelatnostima (brodarstvu, brodogradnji i

turizmu) i dolazi do moderne transformacije načina života stanovništva i korištenja prostora.

Napušta se poljoprivreda i velik dio poljoprivrednih površina prepušten je širenju makije i

korova, stara seoska naselja u unutrašnjosti otoka se napuštaju, ljudi i turizam sve više

zauzimaju kvalitetne prirodne prostore uz more, a nove prometnice uspostavljaju nove pravce

kretanja ljudi i roba. Taj razvoj odvijao se uglavnom neplanski, uz neracionalan odnos prema

prostoru sve dok početkom 70-ih godina prošlog stoljeća nije uvedeno strože usmjeravanje

korištenja prostora planovima prostornog i urbanističkog uređenja. Tako je prostor lošinjskog

arhipelaga dobio tretman važnog elementa nacionalnog prirodnog resursa. Ukupan broj

stanovnika povećao se od 8.078 u 1961. na 8.825 1991. i onda se smanjio na 8.388 u 2001.

No najveći je udio stanovnika u razvijenoj zoni Malog Lošinja, dok se u ostale dvije zone taj

udio znatno smanjio 2001. prema 1961. i to u zoni Osor-Nerezine za 46,5% i u zoni lošinjskih

otočića za 79,6%. Tome je razlog nedovoljna turistička koncentracija i komunalna opremljenost

u navedene dvije zone i veća ekonomska emigracija iz tih nerazvijenih zona. To potvrđuje i

broj domaćinstava koji je 2001. dostigao u prvoj zoni udio od 85,7%, dok se njihov udio u druge

dvije zone smanjio na 14,3% (samo 416), što je izrazita pojava procesa depopulacije u ostale

dvije zone.

Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine, na području Grada živi 8116 stanovnika, što je

222 (2,7%) stanovnika manje nego 2001. godine. Pad stanovništva, uz veliki broj stanova za

povremeno stanovanje (od ukupno 8144 stambenih jedinica po popisu iz 2011.g. 3705 su za

stalno stanovanje) upućuje na smanjenje doseljavanja.

http://www.dls.hr/




Stranica 82 od 104

U sljedećoj tablici prikazani je broj stanovnika po naseljima:

Tablica 13. Broj stanovnika Grada Malog Lošinja po naseljima

Redni broj

Naselje Broj

stanovnika

1. Grad Mali Lošinj 8.116

2. Belej 55

3. Ćunski 165

4. Ilovik 85

5. Male Srakane 2

6. Mali Lošinj 6.091

7. Nerezine 353

8. Osor 60

9. Punta Križa 63

10. Susak 151

11. Sveti Jakov 77

12. Unije 88

13. Ustrine 22

14. Vele Srakane 3

15. Veli Lošinj 901

Izvor podataka: DZZS, Popis stanovništva 2011.

U Gradu je evidentirano 7087 aktivnog stanovništva, od kojih njih 3326 obavlja zanimanje,

1791 koristi mirovine, dok se 695 školuje.

Tablica 14. Stanovništvo staro 15 i više godina prema trenutačnoj aktivnosti

Spol Ukupno Zaposleni Nezaposleni Ekonomski neaktivni

Nepoznato

SV. 7078 3326 461 3282 9

M 3437 1829 237 1363 8

Ž 3641 1497 224 1919 1


Na području Grada od 8116 stanovnika 4129 tvore žene, što je 50,8% stanovništva, a 3987

muškarci. Dobna struktura stanovnika prikazana je na sljedećoj tablici:

http://www.dls.hr/




Stranica 83 od 104

Tablica 15. Dobna i spolna struktura stanovništva

Spol Ukupno

Starost

0 - 4

5 - 9

10 - 14

15 - 19

20 - 24

25 - 29

30 - 34

35 - 39

40 - 44

45 - 49

50 - 54

55 - 59

60 - 64

65 - 69

70 - 79

80 - 89

90 I

VIŠE

SV. 8.116 353 335 350 484 535 581 512 432 516 676 803 679 523 359 342 322 193

M 3.987 192 177 181 266 270 288 284 233 236 318 374 375 243 187 151 113 63

Ž 4.129 161 158 169 218 265 293 228 199 280 358 429 304 280 172 191 209 130


U tablici 17. prikazane su brojnost ranjivih skupina prema spolu i starosti, kao i kategorije

ranjivih skupina stanovništva:

Tablica 16. Brojnost i struktura ranjivih skupina

Grad Mali Lošinj Spol Ukupno Starost

0-14 15-49 50-69 70 i više

Ukupno

SV. 1167 29 228 476 434

M 550 19 136 248 147

Ž 617 10 92 228 287

Osoba treba pomoć druge osobe

SV. 355 11 42 92 210

M 129 6 26 40 57

Ž 226 5 16 52 143

Osoba koristi pomoć druge osobe

SV. 327 11 36 79 201

M 115 6 23 33 53

Ž 212 5 13 46 148


U slučaju potrebe za evakuacijom potrebno je vršiti evakuaciju pojedinih kategorija građana

na području Grada. U tu kategoriju obavezno spadaju majke s djecom mlađom od 10 godina,

osobe mlađe od 15 godina organizirano, bolesne i nemoćne osobe i osobe starije od 70

godina.

Na području Grada Malog Lošinja tako bi se sigurno vršila evakuacija 675 djece do 10 godina

s majkama, 1167 bolesnih, nemoćnih i invalidnih osoba te 423 starijih od 70 godina. Ukupno

bi za obaveznu mjeru evakuacije bilo potrebno planirati 3275 osoba. U planovima zaštite i

spašavanja treba razraditi sve potrebite čimbenike za provođenje mjera evakuacije.

http://www.dls.hr/




Stranica 84 od 104

Tablica 17. Brojnost i struktura ranjivih skupina

Kategorija Broj

Djeca 0-9 godina starosti 675

Roditelj/staratelj djece starosti 0-9

godina (u pratnji) 675

Djeca 10-14 godina koja se evakuiraju

bez roditelja/staratelja 335

Osobe starije od 70 godina 423

Bolesni, invalidni, nemoćni 1167

Ukupno 3275

Gustoća naseljenosti Grada Malog Lošinja prema Popisu stanovništva iz 2011. je 36,4

stanovnika po km², odnosno 2,7% manje nego 2001. godine.

http://www.dls.hr/




Stranica 85 od 104

6.3. MATERIJALNA I KULTURNA DOBRA TE OKOLIŠ

Kulturna dobra

Spomenici kulture, kao najvredniji dio kulturne baštine, sastavni su i nerazdvojivi dio okoliša.

Na prostoru Grada Malog Lošinja nalazi se više arheoloških i hidroarheoloških zona i lokaliteta,

od toga je upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske tri (3) kopnena, te devet (9)

podmorskih lokaliteta. Obzirom da se većina nalazi izvan naselja i mogućnosti adekvatne

zaštite i kontrole, te se kontinuirano devastiraju, trebalo bi izraditi plan prezentacije, odnosno

zaštite (podvodnih – zaštitnim mrežama), te ih uvrstiti u turističku ponudu.

Sintezirani prikaz evidentiranog kulturno-povijesnog naslijeđa, od značaja za Županiju i od

značaja za Grad naveden je u slijedećem tabelarnom prikazu:

ARHEOLOŠKI LOKALITETI

ARHEOLOŠKI KOPNENI LOKALITETI – EVIDENTIRANI

ARHEOLOŠKI KOPNENI LOKALITETI – EVIDENTIRANI

Aratore - Arbit (gradina) - vrh Tovar (prapovijesna gradina)? - Vlak (gradina)

Ćunski

- Stan -prapovijesna gradina - Ćunski (gradina istočno od današnjeg naselja Ćunski) - Polanči (Polanža - gradine iz brončanog doba) - uvala Studienčić (antička vila, ostaci starokršćanske crvke)

Ilovik

- ostaci crkve sv. Andrije (starokršćansko doba) na predjelu Sićadrija, Sut Jadrij, sveti Andrija) - Did - Mala Straža - Križine - Strižine (gradina) - Vela Straža (gradina iz brončanog doba)

otok Koludarac

- Monah

Mali Lošinj

- ruševine oko luke u Malom Lošinju (prapovijesni lokalitet) - Kaštel (gradina) - Krbočak (gradina) - vrh Umpiljak (prapovijesna gradina) - Vela Straža (gradina)

Nerezine - Bardo (gradina) - Televrin

Osor

- Područje oko naselja Osor – Osorski Dolac, Jazrimska luka, Kampa - prostor između uvale Sonte, uvale Jaz i rta Seka - sjeverno od stana Castellano - Halmac (prapovijesna gradina)? - Hramarić (prapovijesna gradina) - Konopičje

http://www.dls.hr/




Stranica 86 od 104

ARHEOLOŠKI PODVODNI LOKALITETI – EVIDENTIRANI

- Laće (gradina) - Mala prepoved - Malžicerica - sv. Marija Magdalena - Motičina - ruševine benediktinske opatije sv. Nikole na Osoršćici - Osor (gradina) - poluotok Seka (Suplatunski-sv. Platon) - sv. Petar - Tržić (prapovijesna gradina) - Vela jama

Punta Križa

- Gradac - Grmožaj gornji - uvala Jadrišćica (sv. Andrija) - Jami na sredi - Maslovnik (gradina) - uvala Martinščica - Sv. Mihovil - Parhavac (sv. Anton) - Pešćenji (gradina) - Podolci - Pogana - naselje Punta Križa (toponimi Opatija i Polače) - poluotok sv. Damjan - uvala Tovaršćica (sv. Ivan) - područje oko vrha Vela Straža na Punti Križa

Srem - selo

Unije

- Arbit (gradina) - Kalk - Kaštel - Malanderski (Malondarski - gradina) - Turan - Vela Straža - uvala Mirišće (Vrulje -rimska vila) - pod Žalinom

Ustrine - Gračišće

- kraj crkva sv. Marina (ostaci rimske vile)

Veli Lošinj

- Bulbin (gradina)

- Kalvarija (gradina)

- Mulmon (gradina)

- Pogled (gradina)

- Sv. Ivan (gradina)

Vele Srakane

- Artić

- Vela Straža (brončano dobna gradina)

podmorje uz istočnu obalu otoka Cresa od uvale Lupeška do rta Meli

podmorje uz istočnu obalu Punta Križa od uvale Malžicarica do uvale Matešić

http://www.dls.hr/




Stranica 87 od 104

podmorje uz južnu obalu Punta Križa oko rta suha do rta Baldarin

podmorje uz zapadnu obalu Punta Križa oko rta Plantur do iza uvale Mejanska

podmorje u Lošinjskom kanalu od uvale Sonte kod Osora do uvale Zakalčić pod Sv. Jakovom

podmorje u osorskom zaljevu od rta Kolo do rta Županja

podmorje uz istočnu obalu naselja Mali i Veli Lošinj od rta Kijac do rta Kriška

podmorje uz obalu otoka Lošinja od rta Kurila do rta Torunža

Ilovik i sv.

Petar

podmorje uz obalu otoka Ilovik i otoka Sv. Petar

Koludararc i Murtar

podmorje između otočića Koludarc i Murtar

Punta Križa - uvala Martišnjica (antička vila) - uvala Toverašćica

Osor uvala Sonte (ostaci rimske vile)

Susak podmorje uz jugoistočnu obalu otoka Suska

Unije

- podmorje uz zapadnu obalu otoka Unije od rta Vele stine do južno od uvale Vrulje (zidovi rimske vile) - Rt Lokunji - Maračol - Rt Mišnjak - Samunćel - Rt Vnetak

KULTURNO-POVIJESNE CJELINE - EVIDENTIRANE

POVIJESNO-MEMORIJALNA

PODRUČJA

Mali Lošinj groblje sv. Martin

Susak groblje na Susku

Veli Lošinj groblje u Velom Lošinju

POVIJESNA NASELJA I DIJELOVI

NASELJA

Povijesne seoske cjeline

Belej: Banići, Belej, Kačićevi

Ćunski Županijsko

značenje

lovik Županijsko

značenje

Kozjak Županijsko

značenje

Male Srakane

Punta Križa Županijsko

značenje

Susak Županijsko

značenje

http://www.dls.hr/




Stranica 88 od 104

Sv. Jakov

Unije Županijsko

značenje

Ustrine

Vele Srakane

ETNOLOŠKA PODRUČJA

–EVIDENTIRANA

PASTIRSKI STANOVI

Punta Križa

Plat Srem Verin Arci Baldarin Bokinić Draga Drakovac Gračišće Gradac Grmožaj Donji Grmožaj Gornji Kalk Loze Lusare Mali Mikložan Marinska Matalda Murtovnik Ograde Parhavac Peski Podolci Pogana Riduja Smrečje Vela Draga Veli Mikložan

POJEDINAČNE GRAĐEVINE/KOMPLEKSI GRAĐEVINA - evidentirane

MEMORIJALNE GRAĐEVINE I KOMPLEKSI

Ilovik memorijalni spomenik u Iloviku

Osor memorijalni spomenik u Osoru

Veli Lošinj memorijalni spomenik u Velom Lošinju

Verin spomenik u uvali Galboka

CIVILNE GRAĐEVINE I KOMPLEKSI

Ilovik mlin za masline

Mali Lošinj rezidencijalne građevine

Unije svjetionik mlinovi za masline (hrvatski i talijanski)

Osor mlin

Osor tunera

Rovenska mlin za masline

VOJNE GRAĐEVINE I KOMPLEKSI

Mali Lošinj Kaštel

Nerezine Kula Kolana Draže

http://www.dls.hr/




Stranica 89 od 104

Palacol Kasnoantička/bizantska utvrda

Sv. Petar Četvrtasta kula iz 1597. g

Vele Srakane

Stari kaštel (zbijeg-utvrda)

Veli Lošinj Obrambena Kula iz XV. st. ( venecijanska

kula)

SAKRALNE GRAĐEVINE

Belej Župna crkva sv. Roka

Loze Majka Božja od Loza

Ćunski sv. Nikola

Nerezine kapela sv. Nikole na Osoršćici Franjevački samostan i crkva sv. Franje sv. Marija Magdalena župna crkva Gospe od zdravlja kapelica sv. Antuna Padovanskog Sv. Lovreč (V. Tržić),

Mali Lošinj Gospa od navještenja (Anuncijata) crkva sv. Martina s grobljem Župna crkva

Osor Sv. Lovre kraj Osora (ostaci komora

pustinjaka)

Oruda Troapsidalna bazilika sv. Ivana

Plat sv. Augistin

Punta Križa sv. Andrija (Punta Križa) sv. Damjan sv. Augustin (Lusare) sv. Andrija (uvala Jadrišćica) sv. Martin (uvala Martinšćica, crkva i samostan ili dva sakralna objekta) sv. Anton (Perhavac) sv. Ivan (Matalda) sv. Marija Magdalena (Podolci) sv. Platon (rt. Seka) sv. Mihovil (Vela Straža)

Osor Sv. Marija Magdalena (podno Osoršćice) Sv. Petar (podno Osoršćice)

Srem sv.Vid

Sv. Jakov sv. Jakov na groblju župna crkva sv. Marije

Sv. Petar ostaci benediktinske opatije sv. Petra

Veli Lošinj crkva sv. Marije ili Gospe od Anđela, crkva sv. Ivana, crkva sv. Nikole i sv. Ane, crkva sv. Josipa crkva sv. Križa (na groblju) kapela presvetog srca Isusova, sv. Petar, sv. Antun Opat

http://www.dls.hr/




Stranica 90 od 104

Unije župna crkva sv.Andrije crkva sv. Andrije na groblju

Ustrine Sv. Mihovil s grobljem (romanička polukružna apsida i šiljasti gotički svod), Župna crkva sv. Martin (zaselak Gradiška)

Verin sv. Tudor

Ostale crkve, kapele i vjerske građevine:

Mali Lošinj:

crkva Sv. Nikole, Ulica lošinjskih brodograditelja

kapela Sv. Antona, Riva lošinjskih kapetana

kapela Sv. Josipa, centar

kapela Srca Isusovog, Priko

kapela Majke Božje od žalosti, Budovina

Križni put (Kalvarija)

Ostali spomenici i spomen obilježja:

Mali Lošinj :

Josip Kašman, Mali Lošinj, centar naselja, Riva lošinjskih kapetana

Ambroz Haračić, Čikat

NB Crvena zvijezda, Čikat

26. streljanih partizana, Čikat

Posebno vrijedni dijelovi prostora štite se kao kultivirani krajolik i posebno vrijedna

područja:

Belej prostor lokve Rovinji kultivirani krajolik -

evidentirano

Belej prostor 3 lokve i put za

Štivan

kultivirani krajolik -

evidentirano

Srem prostor lokve Pogana kultivirani krajolik -

evidentirano

Osor prostor lokve Dobra kultivirani krajolik -

evidentirano

http://www.dls.hr/




Stranica 91 od 104

Veli Lošinj padina podno Sv. Ivana do

Sv. Nikole

kultivirani krajolik -

evidentirano

Otok Cres prostor zapadne obale od Punta Križe do Ustrina

posebno vrijedno područje

– županijski značaj

Nacionalni parkovi, parkovi prirode, rezervati, šumske površine

Na Temeljem Zakona o zaštiti prirode zaštićeni su slijedeći dijelovi prirode:

- POSEBNI REZERVAT - ORNITOLOŠKI "MALI BOK - UVALA KOROMAČNA" NA

OTOKU CRESU - gnjezdište i stanište bjeloglavih supova i drugih rijetkih ptica.

- POSEBNI REZERVAT - rezervat u moru – uz istočne obale otoka Cresa i Lošinja, na

dijelu Kvarnerića uz otoke Cres i Lošinj. Morsko područje uz istočne obale otoka Cresa

i Lošinja, obuhvaćajući i otočiće Ćutin, Trstenik, Oruda i Orjule, predstavlja područje

posebnih vrijednosti s obzirom da se u njemu hrani i redovito pojavljuje populacija

dupina (Tursiops trucantus).

- PARK ŠUMA "ČIKAT" NA OTOKU LOŠINJU - sađena šuma veće krajobrazne

vrijednosti, namijenjena odmoru i rekreaciji.

- PARK ŠUMA "POD JAVORI" NA OTOKU LOŠINJU - sađena šuma veće

krajobrazne vrijednosti, namijenjena odmoru i rekreaciji.

- SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE - PINJ U UVALI ŽALIĆ NA OTOKU

LOŠINJ - pojedinačno stablo zaštićeno kao rijedak primjerak drveća.

Pored zaštićenih dijelova prirode na prostoru Grada Maloga Lošinja su kao posebno vrijedni

evidentirani slijedeći dijelovi prirode:

1. VELE I MALE STINE NA OTOKU UNIJE - posebni rezervat – geomorfološki

2. SJEVEROISTOČNI DIO OTOKA UNIJE - posebni rezervat – ornitološki

3. OTOK VELI OSIR - posebni rezervat – botanički

4. OTOK ORUDA - posebni rezervat – botanički i ornitološko - botanički

5. OTOK PALACOL - posebni rezervat – botanički i ornitološko botanički

6. ŠUMA LISKI ZAPADNO OD ĆUNSKOG, OTOK LOŠINJ - posebni rezervat šumske

vegetacije

Za zaštitu su predloženi, kao posebni rezervati u moru slijedeći predjeli:

7. PODMORJE OTOČIĆA MALI I VELI ČUTIN, posebni rezervat – rezervat u moru

8. PODMORJE OTOKA PALACOL, posebni rezervat – rezervat u moru

9. PODMORJE OTOKA UNIJA

http://www.dls.hr/




Stranica 92 od 104

10. PODMORJE OTOKA SUSKA

Za zaštitu su predloženi, kao spomenici prirode slijedeći dijelovi prirode:

11. LOKVA U NASELJU UNIJE NA OTOKU UNIJAMA

12. IZVOR NA PUNTI KRIŽA NA OTOKU CRESU

13. SVE VEĆE LOKVE OTOKA CRESA

14. MEDVJEĐA PEĆINA KOD UVALE LUČICA, OTOK LOŠINJ - posebno vrijedan ekosustav

u moru

15.- 24. ZAMULJENE UVALE PLITKIH DNA - pojedinačni posebno vrijedni ekosustavi u moru

15. UVALA KOLORAT, OTOK CRES

16. UVALA UL, OTOK CRES

17. UVALA BALDARIN, OTOK CRES

18. UVALA MELI, OTOK CRES

19. UVALA JADRIŠĆICA, OTOK CRES

20. UVALA MARTIŠNJICA, OTOK CRES

21. UVALA KALDONTA, OTOK CRES

22. UVALA SONTE, OTOK CRES

23. UVALA SRIDNJA, OTOK UNIJE

24. UVALA VOGNJIŠĆA, OTOK UNIJE

Za zaštitu su predloženi, kao značajni krajobraz slijedeći predjeli:

25. OTOK ILOVIK

26. OTOK SUSAK (zaštićeni krajobraz- geomorfološko-pejzažni)

27. PUNTA KRIŽA, OTOK CRES

28. POJEDINE BILJNE I ŽIVOTINJSKE SVOJTE

PODRUČJA POSEBNO VRIJEDNIH EKOSUSTAVA U MORU

29. koraligenske zajednice (KORALIGENSKI FACIJES)

30. livade morske cvjetnice posidonije - POSIDONIA OCEANICA

POJEDINAČNI POSEBNO VRIJEDNI EKOSUSTAVI U MORU

31. PODMORSKE SPILJE

32. VRULJE

http://www.dls.hr/




Stranica 93 od 104

Vodoopskrbni objekti

Opskrba vodom otoka Cresa i Lošinja je omogućena prvenstveno postojanjem prirodnog

fenomena kriptodepresije zvanog Vransko jezero a smještenog na centralnom dijelu otoka

Cresa (dužine 5,5 km, najveće širine 1,5 km) i najveće dubine 75 m što daje zapremninu od

cca 220 mil. m3). Srednja kota vodnog lica je 13 m n.m. što znači da je dno cca 62 m ispod

nivoa mora.

Relativno mala udaljenost njegovih obala od mora (3-5 km), upućuje na oprez prilikom

njegovog korištenja (ispumpavanja) kako ne bi došlo do utjecaja mora na vode u jezeru.

Najnovija istraživanja dotoka i gubitaka a time i mogućnosti crpljenja za vodoopskrbu pokazuju

da ono može ići do 100 l/s prosječno godišnje na koju količinu glasi i suglasnost Hrvatskih

voda, VGO - Rijeka. Zbog velike razlike u potrebama pitke vode ljeto-zima (qcr max/prosj.=

350 l/s, qcr min./prosj.= 60 l/s) potreban je stalni nadzor, posebno što vodostaj u jezeru ne

prati promptno dinamiku ispumpavanja, padanja oborina i isparavanja (zaostaje 2-3 mj.)

Postojeći vodoopskrbni sustav (prikazan je na kartama 2a i 2b u poglavlju Zemljovidi) se dalje

sastoji od:

zajedničkog dijela područja Gradova Cresa i Malog Lošinja

vodozahvat i C.S. "Vrana" ∇ 18 m n.m.

tlačni čelični cjevovod φ 600 mm od C.S. "Vrana" do V. "Vrana 1" (3.500 m3 ∇

227,5 m n.m.)

v. "Vrana 1" iz koje se distribuira voda na sjeverni ogranak prema Cresu i južni

ogranak prema Lošinju.

Vodosprema: Grmožaj, Osor, Nerezine, Sv. Jakov, Ćunski, Čikat, Umpiljak,

Kalvarija, V. Lošinj

Prekidna komora Osor

Crpna stanica Grmožaj

Poljoprivredne površine

Na Prirodni uvjeti za razvitak intenzivne poljoprivredne proizvodnje nisu povoljni, osim na

nekoliko podesnih lokacija za uzgoj povrća i vinograda. Velike površine pašnjaka omogućuju

razvoj ovčarstva i to tako da se ovce tijekom čitave godine ostavljaju na otvorenom.

Vinogradarstvo je gotovo nestalo, a vino se proizvodi samo za vlastitu potrošnju. Započeo je

proces revitalizacije vinogradarstva na otoku Susku zasadivši na 14 ha novih vinogradarskih

površina oko 15.000 mladica visokorodnih sorti. Maslinarstvo ima vrlo povoljne prirodne uvjete

za uzgoj, ali je veoma zapušteno. Zasađeno je nekoliko novih nasada maslina na Kurilima i

Punta Križi. Manji broj otočana bavi se pčelarstvom koje se oslanja na prošireno domaće

ljekovito bilje.

Poljoprivreda je dopunska djelatnost stanovništva i zapošljava profesionalno oko 25 osoba.

http://www.dls.hr/




Stranica 94 od 104

Broj industrijskih i drugih gospodarskih zona i objekata

Na području Grada Malog Lošinja postoji jedna industrijska zona „Kalvarija“ smještena na

području naselja Čikat.

Stambeni, poslovni, sportski, i kulturni objekti u kojima boravi i može biti ugrožen velik

broj ljudi

U Gradu Malom Lošinju stanovništvo živi u višeobiteljskim stambenim građevinama i u

obiteljskim kućama.

Značajniji objekti u kojima može biti ugrožen veći broj ljudi su:

- župne crkve na području Grada

- ambulanta opće medicine

- osnovna škola

- hoteli (Aurora, Bellevue, Vespera)

- kampovi

Skloništa s kapacitetima i drugi objekti za sklanjanje

Sukladno Pravilniku o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju

graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu nije utvrđena obaveza izgradnje skloništa osnovne

zaštite otpornosti 100 kPa, kao ni dopunske zaštite otpornosti 50 kPa.

Sklanjanje ljudi stoga se osigurava privremenim sklanjanjem stanovništva, prilagođavanjem

pogodnih podrumskih i drugih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što

se utvrđuje Planom zaštite i spašavanja, odnosno posebnim planovima koji se izrađuju za

trenutno stanje u prostoru u svrhu civilne zaštite.

Na području Grada postoji atomsko sklonište, ispod Dječjeg vrtića na Kalvariji, kapaciteta 400

osoba.

Kapaciteti za zbrinjavanje (smještajni i za pripremu hrane)

Na području Malog Lošinja postoji jedno sklonište osnovne zaštite (atomsko), ispod Dječjeg

vrtića na Kalvariji, čiji je kapacitet 400 osoba, dok je zbrinjavanje većeg broja stanovnika

moguće u sljedećim objektima:

1. Dječji vrtić Cvrčak , Kalvarija bb, kapacitet 350 osoba

2. Osnovna škola Maria Martinolića, Kalvarija, kapacitet 700-800 osoba

3. Srednja škola Ambroza Haračića, Kalvarija, kapacitet 350-400 osoba

4. Sportska dvorana Bočac, kapacitet 300 osoba

5. Kino Vladimira Nazora, kapacitet 300 osoba

6. Dom za odgoj djece, nalazi se na više lokacija: pored kina, 2 objekta pored crkve

Sv. Marije, jedan objekt pored bivše Osnovne škole (Zagrebačka ul.), jedna objekt

pored Policije, ukupni kapacitet 200 osoba,

7. Palača Fritzy, kapacitet 200 osoba

8. Palača Kvarner, kapacitet 300 osoba

9. 2 Dječja vrtića u Velom Lošinju (Žižula i Nešpula), kapacitet 70 osoba

http://www.dls.hr/




Stranica 95 od 104

10. Dječji vrtić, podružnica Perla, kapaciteta 50 osoba.

11. Osnovna škola u Velom Lošinju, kapacitet do 150 osoba

12. Dom kulture, Zagrebačka, kapacitet 250 osoba

13. Crkva Sv.Marije, kapacitet 400 osoba,

14. Crkva sv. Martin na groblju, kapacitet 250 osoba

15. Zgrada mjesnog odbora u Ćunskom, kapacitet 50 do 100 osoba

16. Zgrada mjesnog odbora Belej, kapacitet 100 osoba.

17. Zgrada Osnovne škole u Nerezinama (i jedna podružnica Dječjeg vrtića, Žalići),

kapacitet 100 osoba

18. Zgrada mjesnog odbora u centru Nerezina, kapacitet 50 osoba

19. Zgrada mjesnog odbora u Osoru, kapacitet 50 osoba

20. Arheološka zbirka Osor, kapacitet 50 osoba

Na području Grada Mali Lošinj postoji veći broj objekata u kojima se može pripremiti veće

količine hrane. To su:

- odgojni domovi (nalaze se na adresama: Braće I. i S. Vidulića 56, Sveti Martin BB,

Š.K. Kozulića 68, Zagrebačka 16, Zagrebačka 20)

- u sklopu Sportske dvorane Boćac

- Hoteli: Aurora, Bellevue, Vespera

- Dom kulture

Zdravstveni kapaciteti

U zdravstvu primarnu zaštitu zdravlja stanovništva i turista obavlja Dom zdravlja u Malom

Lošinju "dr. Dinko Kozulić" s osam jedinica, zatim šest privatnih ordinacija opće medicine i

dvije privatne specijalističke ordinacije. Zubarsku njega obavlja pet stomatoloških ordinacija i

dva zubotehnička laboratorija. Osim toga postoji Dječja bolnica u Velom Lošinju i ispostava

županijskog Zavoda za javno zdravstvo Rijeka.

NASELJE PRIMARNA ZAŠTITA SEKUNDARNA ZAŠTITA

TERCIJARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

ILOVIK AMBULANTA

MALI

LOŠINJ

DOM ZDRAVLJA

- ordinacije opće prakse

- specijalističke ordinacije

- stomatološke ordinacije

OPĆA BOLNICA

I STACIONAR

bolnička stanica za

transfuzijsku

medicinu

LJEKARNA

http://www.dls.hr/




Stranica 96 od 104

HITNA

MEDICINSKA

POMOĆ

STACIONARI

AMBULANTA

NEREZINE AMBULANTA (radi samo ljeti)

LJEKARNA

PUNTA

KRIŽA AMBULANTA

SUSAK AMBULANTA

UNIJE AMBULANTA

VELI

LOŠINJ AMBULANTA LJEČILIŠTE

Izvor: Prostorni plan Grada Malog Lošinja

Socijalnu zaštitu provodi Centar za socijalnu skrb u Malom Lošinju, a smještaj starijih soba

obavlja Dom umirovljenika u Velom Lošinju koji se brine za 90 korisnika.

6.4. PROMETNO-TEHNOLOŠKA INFRASTRUKTURA

Cestovna infrastruktura

Na Cestovni promet otoka Cresa i Lošinja povezan je s cestovnim prometom na kopnu dvjema

trajektnim vezama:

- trajektnom linijom Brestova - Porozina (istočna obala Istre),

- trajektnom linijom Valbiska - Merag (otok Krk).

Glavna je cestovna magistrala na Cresu i Lošinju državna cesta D100, koja počinje u trajektnoj

luci Porozina, prolazi uzdužno Cresom i Lošinjem te završava kod Malog Lošinja. Vrlo je važan

i spoj trajektne luke Merag s državnom cestom D100, pa je ta cesta također svrstana u državne

ceste i nosi oznaku D101.

- Državne ceste

http://www.dls.hr/




Stranica 97 od 104

Tablica 18. Državne ceste

Red. Broj Broj ceste DRŽAVNE CESTE Duljina u km

1.

D100 Porozina (trajektna luka)

- Cres - M. Lošinj

80,4 km

(ukupna duljina)

33 450 m (Grad

Mali Lošinj)

- Županijske ceste

Tablica 19. Županijske ceste

Red. Broj Broj ceste ŽUPANIJSKE CESTE Duljina u m*

1. Ž5157

Zračna luka Lošinj –

Ćunski (D100) 2 729

2. Ž5158 D100 – Mali Lošinj 656

3. Ž5159

Trajektna luka Čikat –

Mali Lošinj (D100) 2 584

4. Ž5160 Ž5159 – Trajektna luka

Sunčana Uvala 1 180

5. Ž5161 Mali Lošinj (D100) - Veli

Lošinj 3 315

*metri se odnose na područje Grada

- Lokalne ceste

Tablica 20. Lokalne ceste

Red. Broj Broj ceste LOKALNE CESTE Duljina u m*

1. L58099 Ustrine - D100 1 792

2. L58101 Osor (D100) - Punta

Križa - T.L. Baldarin 14 924

3. L58103 T.L. Artatore - D100 1 398

4. L58115 D100 – Nerezine –

D100 3 721

*metri se odnose na područje Grada

http://www.dls.hr/




Stranica 98 od 104

- Nerazvrstane ceste – na području Grada Malog Lošinja nerazvrstanih cesta ima

547, ukupne duljine 312 953 metara.14

Grad Mali Lošinj obuhvaća i otoke Ilovik, Susak, Unije te Vele i Male Srakane, koji su također

naseljeni. Na tim otocima nema cestovnog prometa, pa ne postoje ni javne ceste. Na otocima

postoje putovi koji se koriste kao pješački, ali također i za kretanje manjih poljoprivrednih vozila

(motokultivatori, manji traktori i sl.), kojima su putovi uglavnom prilagođeni.

Željeznička infrastruktura

Na prostoru Grada Malog Lošinja ne postoji sustav željezničkog prometa.

Zračne luke, morske luke otvorene za međunarodni promet i luke otvorene za domaći

promet

Sukladno Zakonu o morskim lukama (NN 108/95.) luke na prostoru Grada Malog Lošinja se

po namjeni razvrstavaju na luke otvorene za javni promet i luke posebne namjene.

Luke otvorene za javni promet:

- Mali Lošinj (ukupno 287 vezova)

- Baldarka (ukupno 12 vezova)

- Čikat

- Ilovik (ukupno 80 vezova)

- Jadrišćica (Puna Križa)

- Nerezine (ukupno 55 vezova)

- Osor (ukupno 62 vezova)

- Rovenska (ukupno 84 vezova)

- Sarkane Vele (ukupno 55 vezova)

- Sveti Martin

- Susak (ukupno 54 vezova)

- Unije (ukupno 12 vezova)

- Veli Lošinj (ukupno 48 vezova)

Luka Mali Lošinj je određena kao luka otvorena za javni promet županijskog značaja dok je

ostalih 12 luka otvorenih za javni promet lokalnog značenja.

Luka otvorena za javni promet - putnička luka Mali Lošinj je, uz riječku luku, jedina luka u

županiji u kojoj se odvija međunarodni trajektni promet.

14 Odluka o popisu nerazvrstanih cesta na području Grada Malog Lošinja (S.N. PGŽ 8/15)

http://www.dls.hr/




Stranica 99 od 104

Za područje grada Malog Lošinja su značajne trajektne luke preko kojih se ostvaruje cestovna

veza s kopnom: Brestova, Porozina, Valbiska i Merag.

Mali Lošinj je danas povezan redovnom brodskom linijom s Ilovikom-Velim Srakanama-

Suskom-Unijama-Martinšćicom-Cresom i Rijekom a u ljetnoj sezoni sa Suskom-Ilovikom-

Novaljom-Rabom i Rijekom. Jednom tjedno održava se trajektna veza Lošinj – Premuda - Silba

– Oib – Ist - Zadar.

Luke posebne namjene:

Na prostoru Grada postoji 7 luka posebne namjene, koje su po djelatnosti

Vojna luka i luka tijela unutarnjih poslova

- Kovčanje, Mali Lošinj

Luka nautičkog turizma

- YC Marina, Mali lošinj

- AC Poljana, Mali Lošinj

- Uvala Maračol, Unije

- Ilovik – Sv. Petar, između Ilovika i Sv. Petra

Brodogradilišna luka

- Brodogradilište Mali Lošinj

- Brodogradilište Nerezine

Po veličini i značaju ove luke su

- luke republičkog značaja (Kovčanje)

- i luke županijskog značaja.

Pored navedenih luka koje su klasificirane sukladno navedenom Zakonu i koje su u evidenciji

Ureda za pomorstvo - Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji na ovom prostoru

postoji čitav niz luka, lučica, mandrača i sidrišta koja se koriste se za pristajanje, privez i

sidrenje plovila stalnih i povremenih stanovnika te nautičara. Razina njihove uređenosti varira

od uređenih kamenih obala i lukobrana kakvog nalazimo u Uvali Zela podno Beleja do

improviziranih pontona i mandrača u suhozidu, te prirodnih uvala koje se nelegalno i bez ikakve

opreme koriste za sidrenje, često i u dužim vremenskim periodima ljeta.

http://www.dls.hr/




Stranica 100 od 104

Zračni promet

Aerodrom Lošinj

Međunarodni aerodrom Lošinj smješten je na središnjem dijelu otoka Lošinja, a od Malog je

Lošinja udaljen približno 8 km. Tehničke su mu karakteristike sljedeće:

- referentni kod 2C

- duljina / širina USS 900/30 m (STOL)

- vrsta kolnika asfalt

- kategorija IFR

Međunarodni aerodrom Mali Lošinj imao je do 1990. godine isključivo turistički promet,

ograničen na turističke kapacitete Lošinja i Cresa. U razdoblju 1980. - 1990. godine zračni je

promet u čitavoj Hrvatskoj pokazivao znakove stagnacije. Najveći godišnji promet aerodroma

Mali Lošinj u tom razdoblju nije prelazio 15.000 putnika, što predstavlja mali dio njegovog

kapaciteta. 1990. Godine zabilježen je promet od 11.374 putnika te 2.360 zrakoplova. U 1994.

godini ostvareni promet bio je još manji i iznosio je oko 7.000 putnika. Za 2004. godinu

zabilježeno je 1345 letova i 2460 putnika. Povećanje broje putnika početkom 2014 godine s

obzirom na isto razdoblje u godini prije za Zračno pristanište Mali Lošinj iznosi 34,64 posto.

Mali lošinj također ima hidroavionsku vezu prema Puli i Splitu. Hidroavion polijeće i slijeće

na aerodromu Mali Lošinj. Let od Malog Lošinja do Pule traje svega 16 minuta, do Splita 45

minuta.

Letjelište Unije

Uz međunarodni aerodrom, na području Grada Malog Lošinja postoji i letjelište na Unijama,

preko kojeg je od kolovoza 1994. godine ostvarena veza otoka Unije s aerodromom na Lošinju.

Letjelište je smješteno na sjevernom dijelu Unijskog polja. Od naselja Unije s kojim je povezano

pješačkom stazom je udaljeno manje od 500 m.

Staza na letjelištu je dužine oko 900 m i širine oko 22 m, ukupne površine oko 20.000 m2 ili

2,0 ha. Za potrebe letjelišta je na lokaciji smještena montažna građevina.

Na relaciji između Unija i Lošinja vrši se putnički promet malim zrakoplovom koji može prevesti

četiri putnika. Za Unije trenutno nisu + uspostavljene redovne zračne linije, već samo

povremene.

Mostovi, vijadukti i tuneli

Od značaja za Grad Mali Lošinj je pokretni most Osor preko kanala koji razdvaja otoke Lošinj

i Cres te most na Privlaci.

U Osoru i na Privlaci, neposredno pred ulazom u Mali Lošinj, cesta prelazi preko morskih

tjesnaca koji su premošćeni niskim pokretnim mostovima. Ta mjesta predstavljaju uska grla,

http://www.dls.hr/




Stranica 101 od 104

jer se periodično zaustavlja cestovni promet kad se kroz tjesnac propuštaju plovila. Taj je

problem naročito izražen u ljetnim mjesecima, kad i cestovni i pomorski promet imaju znatno

pojačan intenzitet.

Dalekovodi i transformatorske stanice

Najznačajniji elektroenergetski objekt na području obuhvata plana je trafostanica 110/35 kV

Lošinj. Trafostanica je izvedena s vanjskim 110 kV postrojenjem, s dva transformatora 110/35

kV snage 2x20 MVA i zgradom u kojoj je smješteno 35 kV postrojenje, komandno-upravljački

dio i pomoćna postrojenja trafostanice.

Napajanje trafostanice izvedeno je 110 kV vodom TS 110/35 kV Krk - TS 110/35 kV Lošinj,

ukupne dužine cca 66 km.

Iz trafostanice 110/35 kV Lošinj izvedeno je preko tri 35 kV voda napajanje za tri trafostanice

35/10 kV TS Lošinj, TS Lošinj 2 i TS Osor, koje su smještene na području obuhvata plana. 35

kV mreža, izvedena kabelskim vodovima, omogućava potpunu rezervu u napajanju između

trafostanica 35/10 kV TS Lošinj i TS Lošinj 2. Iz TS Lošinj 2 izveden je i 35 kV kabelski vod za

napajanje trafostanice 35/10 kV Silba, smještene izvan granica ovog plana, na istoimenom

otoku, a trasa kabela prolazi i otokom Ilovikom. 35 kV vod, preko kojeg je izvedeno napajanje

za trafostanicu 35/10(20) kV Osor, izveden je pretežno kao nadzemni vod.

Distribucija električne energije prema potrošačima vrši se iz trafostanica 10(20)/0,4 kV u

vlasništvu distribucije.

Energetski sustavi

Na području Grada Malog Lošinja nema izgrađenih termoelektrana, hidroelektrana ni drugih

energetskih sustava odnosno objekata.

Telekomunikacijski sustavi

U pogledu značaja Grada Malog Lošinja u sustavu telekomunikacija Županije potrebno je

napomenuti da telekomunikacijska magistrala ovog područja predstavlja dio magistralnog

otočkog pravca.

S obzirom na udaljenost između pojedinih naselja te gustoću postojećih TT korisnika

(stambenih objekata) unutar naselja kao i pripadajućih otoka, na području Grada Malog Lošinja

instalirano je više lokalnih telefonskih centrala, odnosno dislociranih digitalnih pretplatničkih

stupnjeva (UPS). Ti udaljeni pretplatnički stupnjevi pripadaju automatskoj digitalnoj centrali

Krk.

http://www.dls.hr/




Stranica 102 od 104

Instalirani su sljedeći dislocirani digitalni pretplatnički stupnjevi:

UPS INSTALIRANI

KAPACITET

PODRUČJE POKRIVANJA

Belej 128 naselje Belej

USTRINE * 30 naselje Ustrine

Punta Križa 256 naselje Punta Križa sa zonom auto kampa

Nerezine * 512 naselja Nerezine, Osor, Sveti Jakov, auto

kamp Lopari te vikend naselje Bučanje

Artatore 256 naselja Artatore i Ćunski te zona

aerodroma Mali Lošinj

MALI LOŠINJ 3.072 naselje Mali Lošinj

VELI LOŠINJ * 640 naselje Veli Lošinj

ILOVIK * 120 otok Ilovik

SUSAK * 256 otok Susak

VELE SRAKANE 30 otoci Vele i Male Srakane

UNIJE 256 otok Unije

ČIKAT 384 zona Čikat, turistička zona Sunčana uvala

(hoteli) i industrijska zona Kalvarija

ĆUNSKI** 0

* UPS nedovoljnog kapaciteta

** planirani UPS

MOBILNA TELEFONIJA

Postoje još djelomično problemi u pokrivanju GSM signalom kompletnog područja Republike,

Županije pa tako i Grada Malog Lošinja, no to će se ugradnjom svih planiranih baznih postaja

za GSM prijenos riješiti.

Plinovodi i naftovodi

Prema istraživanjima koja se provode na cijelom Jadranu i u relativnoj blizini otoka Lošinja

pronađene su znatne količine zemnog plina. Akvatorij spada u zonu posebnog interesa za

daljnje istražne radove. Prognoza o mogućoj realizaciji plinoopskrbe i potrošnja predviđena

PPO Cres - Lošinj 2000. godine nisu realizirane. Početak korištenja dodatnih, alternativni,

nekonvencionalnih izvora energije očekivao se do 2000. g., ali do danas ozbiljnijih programa

nije bilo.

http://www.dls.hr/




Stranica 103 od 104

7. OVLAŠTENJE

http://www.dls.hr/




Stranica 104 od 104

http://www.dls.hr/

Documents

okoliša od katastrofa i velikih nesreća · PRIRODNE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE 2.1.1. Poplave Na području Grada Malog Lošinja, obzirom na litološki razvoj, nema razvijene površinske