Upload
others
View
3
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
Održivo gospodarenje šumama
u Češkoj republici vezano uz
klimatske promjene
Radek Pokorný
MENDELU - Mendelovo sveučilište u Brnu (www.mendelu.cz)
Institut osnivanja i uzgajanja šuma
Sadržaj predavanja
# Trenutno stanje šuma ČR (+povijesni kontekst)
# Utvrđivanje stanja šume
# Nacionalna inventarizacija šuma
# Mreže: ICP Forests / CzechTerra
# CzeCOS – stanice ekosistema s Eddy-kovarijancijom
# Sklonost drvenastih vrsta oštećenju abiotičkim i biotičkim faktorima
# Prognozirane promjene uvjeta rasta i potencijalna ekspanzija drvenastih biljaka vezano uz klimatske promjene
# Mjere adaptacije
Trenutno stanje šumskih
sastojina+ povijesni kontekst
Povijest i trenutno stanje sastojina
Šuma različitih dobnih razreda
Obnova + uzgoj
Struktura sastojina – sastav vrsta
prirodni
Rekonstruirani prirodni, trenutni i preporučeni sastav šuma
preporučeni trenutni
listopadne
crnogorične
Razvoj udjela vazdazelenih i listopadnih sastojina na cjelokupnoj plohi šuma u ČR (%)
Trenutni sastav vazdazelenih sastojina po vrstama u usporedbi s preporučenim sastavom za ČR (%)
Ostalo vazdazeleno
Ariš
Bor
Jela
Smreka
preporučeni sastav trenutni sastav preporučeni sastav trenutni sastav
Ostalo lisnato
Joha
Lipa
Breza
Brijest
Javor
Jasen
Grab
Bukva
Hrast
Trenutni sastav listopadnih sastojina po vrstama u usporedbi s preporučenim sastavom za ČR (%)
Eksploatacija
Obnova
Grafički prikaz razvoja eksploatacije drva (tisuće m3 b.k.)
Grafički prikaz razvoja prinudne (neplanirane) sječe drveća (tisuće m3 b.k.)
Elementarne nepogode
Invazija kukaca
Ekshalacija
Ostali razlozi
Crnogorica ukupno
Listopadno drveće ukupno
Prirodna obnova se ne uračunava u „Pošumljavanje ukupno”. Od 2002. godine
se zbog izmjena u metodici u prirodnu obnovu ubraja i obnova u već obraslim
šumama (prethodno se uračunavala samo obnova na golosječi).
Grafički prikaz razvoja pošumljavanja (ha)
Moguća prijetnja (oštećenja) drveća
od vjetra (wind) i snijega (snow)
Spruce – smrk - smreka
Fir – jedle - jela
Birch – bříza - breza
Aspen – osika - jasika
Poplar- topol - jablan
Douglas fir- douglaska - duglazija
Pine- borovice - bor
Cherry – třešeň – trešnja
Oak – dub - hrast
Larch – modřín - ariš
Beech – buk - bukva
Oak – dub - hrast
Hornbeam – habr - grab
Alder – olše - joha
Ash – jasan - jasen
Abiotički faktori
nis
ki r
izik
vis
oki r
izik
Mehanička stabilnost – korijenov sustav
c) k. s. sa glavnim korijenima položenima neposredno
ispod površine tla.
Prema dubini korijenova sustava
-plitki korijen – smreka, jarebika, iva, jasika
-srednje duboki korijen – klen, javor mliječ, vrbe, breza
-duboki korijen – jela, ariš, bor, duglazija, bukva, hrast, jasen, lipa, grab
Morfologija korijenovog sustava smreke
u različitim staništima)
(prema Köstler et al. 1968)
a) k. s. s jednim glavnim korijenom poput štapa
b) k. s. u obliku srca
H = f (dob)
Starost stabala (g)
Visina stabala (m)
Brz
ina v
jetr
a (
m/s)
Polo
m o
d v
jetr
a (
%)
Odnos između visine, brzine vjetra i udjela izvale stabala u sastojini
Primjer – sitkanska smreka (Irska)
Razvoj dobne strukture šumskih sastojina u ČR (%)
Broj vrsta insekata – štetočina, koji utječu na
glavne ekonomske drvne vrste Europe
Prema Klimetzek 1992
Biotički faktori
iglice/list
šiške/plodovi
izdanci, grane
deblo
Nacionalna inventarizacija šuma
Ranije – praćenje rasta šume na lokalnoj razini
Sada – Nacionalna inventarizacija šuma
I (2001. – 2004.), II (2011. – 2015.)
http://www.uhul.cz
NIŠ2 dopunjava statički karakter informacija iz NIŠ1 podacima o trendu razvoja
(npr. pretpostavljena promjena ploštine šumskih površina, pretpostavljena
promjena ukupnih zaliha drveta) te prije svega dinamičkim veličinama (npr.
pretpostavljena količina eksploatiranog drveta, pretpostavljeni prirast drvne
mase, kretanje veličina područja među praćenim kategorijama terena) koje
nikada ranije u češkoj povijesti nisu objavljene na temelju podataka izravno
prikupljenim ponovnim istraživanjem na istim lokacijama terena. U okviru
drugog ciklusa osnovana je nova inventarizacijska mreža, na kojoj će se u
budućnosti provoditi kontinuirana inventarizacija (NIŠ3, 2016. – 2020.)
Primjer inventarizacijske površine s kružnim plohama obnove.
Obnovljeni
krugovi
Stabla
Subpovršine
CzechTerra
Inventarizacija krajolika na temelju više izvora:
i. Interpretacija zrakoplovnih snimaka 450×450 m
ii. Terensko istraživanje površina(500 m2)
iii. Laboratorijske analize uzoraka tla
http://www.czechterra.cz/
#
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
##
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
#
Površina
Lokalitet
450×450 m
7x7 km
500 m2
Republika
0.3 % bez utjecaja
0.5 % slabi utjecaj
3.1 % jaki utjecaj
31.8 % vrlo jaki utjecaj
64.3 % šumske plantaže Površine pod šumom i utjecaj čovjeka
46.1 %
Poljoprivredne površine
89.7 % bez poškození
2.3 % malé poškození
8.0 % značné poškození Četnost poškození
7.4 kg/m2 Sadržaj ugljika u tlu
204 t/ha Nadzemna biomasa
35.1 %
Pošumljenost
4.8 % vazdazelena
33.4 % dugovječna lisnata
46.6 % kratkodobna lisnata
0.6 % mrtva stabla
14.6 % bez stabala Vrste stabala u prirodno-bliskim elementima
7 886 519 ha Ploština Češke republike
512 153 ha Zastavěná plocha
8.3 %
Prirodi-bliski elementi
6.1 % 7.3 % 12.8 % Udio bukve
do 400 m, 400-700 m, iznad 700 m n.m.
30.9 m Prosječna visina
stabala sa DBH 50 cm
20.3 m Prosječna visina
50godišnjih stabala
820 mil. m3
rezerva
22 mill. m3/rok
Roční přírůst
90.1 % bez loma 2.7 % lom na vrhu 1.2 % lom u krošnji 0.1 % lom debla 1.5 % izvala 4.4 % zamjenski vrh Udio tipa poloma i izvale
27.3 C/N u finoj frakciji
117 m/ha 159 m/ha 80.4 m/ha Prosječna duljina ruba šume na ha
do 400 m, 400-700 m, iznad 700 m n.m.
68 m3/ha 36 m3/ha 10 m3/ha Volumen debla u blisko-prirodnim elementima
do 400 m, 400-700 m, iznad 700 m n.m.
CzechTerra – inventarizacija krajolika
58.1 % bez obnove
28.4 % obnova pod vegetacijom
8.0 % obnova na golosječi
Učestalost obnove
102 t/ha Ugljika u nadzemnoj
biomasi
44.3 % smreka
10.1 % obični bor
7.9 % obična bukva
7.7 % hrast
5.1 % breza Udio vrsta stabala u šumi
ICP Forests http://icp-forests.net/
Vazdazeleno drveće
Listopadno drveće
Površina praćenja
ICOS – mreža stanica ekosistema
Dugotrajno praćenje tokova
energije i tvari (ugljičnog dioksida
i vodene pare) u europskim šumama
u interakciji s klimatskim sustavom
Nacionalna mreža stanica ekosistema u ČR
CzeCOS
Beech forest Štítná Vláří, Karpaty Mts.
Floodplain forest- Lanžhot
Highland spruce forest- Rájec
Agroforestry -Domanínek
Eddy-kovarijancijski sustav
-250
-200
-150
-100
-50050
100
150
31.05.
26.05.
21.05.
16.05.
11.05.
06.05.
01.05.
26.04.
21.04.
16.04.
11.04.
06.04.
01.04.
27.03.
22.03.
17.03.
12.03.
07.03.
02.03.
-250
-200
-150
-100
-50050
100
150
31.08.
26.08.
21.08.
16.08.
11.08.
06.08.
01.08.
27.07.
22.07.
17.07.
12.07.
07.07.
02.07.
27.06.
22.06.
17.06.
12.06.
07.06.
02.06.
-250
-200
-150
-100
-50050
100
150
30.11.
25.11.
20.11.
15.11.
10.11.
05.11.
31.10.
26.10.
21.10.
16.10.
11.10.
06.10.
01.10.
26.09.
21.09.
16.09.
11.09.
06.09.
01.09.
31.05.
26.05.
21.05.
16.05.
11.05.
06.05.
01.05.
26.04.
21.04.
16.04.
11.04.
06.04.
01.04.
27.03.
22.03.
17.03.
12.03.
07.03.
02.03.
0:0
0
21:0
0
18:0
0
15:0
0
12:0
0
9:0
0
6:0
0
3:0
0
0:0
0
-30--20 -20--10 -10-0 0-10 10-20
31.08.
26.08.
21.08.
16.08.
11.08.
06.08.
01.08.
27.07.
22.07.
17.07.
12.07.
07.07.
02.07.
27.06.
22.06.
17.06.
12.06.
07.06.
02.06.
0:0
0
21:0
0
18:0
0
15:0
0
12:0
0
9:0
0
6:0
0
3:0
0
0:0
0
-30--20 -20--10 -10-0 0-10 10-20
30.11.
25.11.
20.11.
15.11.
10.11.
05.11.
31.10.
26.10.
21.10.
16.10.
11.10.
06.10.
01.10.
26.09.
21.09.
16.09.
11.09.
06.09.
01.09.
0:0
0
21:0
0
18:0
0
15:0
0
12:0
0
9:0
0
6:0
0
3:0
0
0:0
0
-30--20 -20--10 -10-0 0-10 10-20
# Trenutni problemi šumarstva
(ne samo u vezi s klimatskim promjenama)
Globalne klimatske promjene - suše, obilne kiše,
vjetrovi snage vihora i orkana, teški snijeg, kasni
mrazevi, nagao početak proljeća.
Štetnici - insekti
Širenje fitopatogena (patogeni gljiva)
Plodnost
Divljač
Očekivani
ukupni volumen
prinudne sječe
u nasadima
smreke u
razdoblju 2015.
- 2065
Najveća prinudna
sječe smreke u
idućih 50 godina
može se očekivati na
području Šumave u
regionu Južne Češke
i Plzenja, u Češkoj
šumi u Karlovarskom
kraju, u okolici
Jihlave, na području
Hrubý i Nízký Jeseník
u sjevernoj
Moravskoj i u
području Javorníka,
gdje može doći i do
sječe i preko 6 mil.
m3. Područja s
najmanjom
očekivanom
prinudnom sječom su
u dolini Labe, u
donjem toku rijeke
Morave i kod
Ostrave, tj. u
najmanje
pošumljenim
kotarevima, s
najnižim udjelom
smreke.
Predviđanje
(GZK)
Smreka
IPSL model
ES 45
Uvjeti za uzgoj smreke na temelju De Martonneova indeksa aridnosti
Razdoblje 1961. – 1990.
Neodgovarajući (aridno)
Uvjetno odgovarajući (aridno)
Optimalni
Uvjetno odgovarajući (humidno)
Neodgovarajući (humidno)
Predviđanje
(GZK)
Smreka Uvjeti za uzgoj smreke na temelju De Martonneova indeksa aridnosti
Razdoblje 1991. – 2014.
Neodgovarajući (aridno)
Uvjetno odgovarajući (aridno)
Optimalni
Uvjetno odgovarajući (humidno)
Neodgovarajući (humidno)
Predviđanje
(GZK)
Smreka Uvjeti za uzgoj smreke na temelju De Martonneova indeksa aridnosti
Razdoblje 2021. – 2040.
Neodgovarajući (aridno)
Uvjetno odgovarajući (aridno)
Optimalni
Uvjetno odgovarajući (humidno)
Neodgovarajući (humidno)
Predviđanje
(GZK)
Smreka Uvjeti za uzgoj smreke na temelju De Martonneova indeksa aridnosti
Razdoblje 2041. – 2060.
Neodgovarajući (aridno)
Uvjetno odgovarajući (aridno)
Optimalni
Uvjetno odgovarajući (humidno)
Neodgovarajući (humidno)
Predviđanje
(GZK)
Hrast Uvjeti za uzgoj hrasta na temelju De Martonneova indeksa aridnosti
Razdoblje 1961. – 1990.
Neodgovarajući (aridno)
Uvjetno odgovarajući (aridno)
Optimalni
Uvjetno odgovarajući (humidno)
Neodgovarajući (humidno)
Predviđanje
(GZK)
Hrast Uvjeti za uzgoj hrasta na temelju De Martonneova indeksa aridnosti
Razdoblje 1991. – 2014.
Neodgovarajući (aridno)
Uvjetno odgovarajući (aridno)
Optimalni
Uvjetno odgovarajući (humidno)
Neodgovarajući (humidno)
Predviđanje
(GZK)
Hrast Uvjeti za uzgoj hrasta na temelju De Martonneova indeksa aridnosti
Razdoblje 2021. – 2040.
Neodgovarajući (aridno)
Uvjetno odgovarajući (aridno)
Optimalni
Uvjetno odgovarajući (humidno)
Neodgovarajući (humidno)
Predviđanje
(GZK)
Hrast Uvjeti za uzgoj hrasta na temelju De Martonneova indeksa aridnosti
Razdoblje 2041. – 2060.
Neodgovarajući (aridno)
Uvjetno odgovarajući (aridno)
Optimalni
Uvjetno odgovarajući (humidno)
Neodgovarajući (humidno)
Pomak
produkcijskog
optimuma
hrasta lužnjaka
i hrasta kitnjaka
kao posljedica
klimatskih
promjena u
Češkoj Republici
Trenutni proizvodni potencijal
hrasta u Češkoj republici je
relativno malo varijabilan i na
većini područja prevladavaju
boniteti u rasponu 22 – 26 m.
Najveće vrijednosti se primjećuju
na sjeveroistoku zemlje u području
Hrubý Jeseník, Podbeskydská
pahorkatina, Kelečská pahorkatina
i u sjevernom dijelu gornjeg toka
rijeke Morave.
Najniže vrijednosti su pak tipične
za područje Krušné hory, dolinu
Labe i dolinu Južne Češke
PRODUKCIJSKI POTENCIJAL HRASTA
U RAZDOBLJU 1981. - 2000
Prosječna godišnja temperatura
zraka u tom razdoblju
Ellenbergov klimatski koeficijent
u razdoblju 1981. - 2000
Apsolutni visinski bonitet (m)
Pomak
produkcijskog
optimuma
hrasta lužnjaka
i hrasta kitnjaka
kao posljedica
klimatskih
promjena u
Češkoj Republici
Unatoč povećanoj toleranciji
hrasta na nedostatak vlage, na
kraju ovog stoljeća je moguće
očekivati smanjenje produkcije
ovih stabala na najnižim
položajima Češke republike.
U usporedbi s referentnim
razdobljem može se očekivati
smanjenje čak do 15 % u podnožju
Krušné Hory, u dolini Labe i u
južnomoravskoj udolini.
Za razliku od toga, pozitivan pomak
povezan s povećanjem
temperature može se očekivati na
najviše položenim dijelovima ČR,
gdje se bonitet može povećati čak
do 10 %. Na većini područja se ne
mogu očekivati veće promjene (u
rasponu 5 %).
OČEKIVANA PROMJENA PRODUKCIJSKOG
POTENCIJALA HRASTA U RAZDOBLJU
1981. – 2000 RCP 4.5
Promjena prosječne godišnje temperature
zraka u razdoblju 1981. – 2000. (°C)
Promjena Ellenbergova klimatskog koeficijenta
u razdoblju 1981. – 2000. (°C mm-2)
Promjena apsolutnog visinskog boniteta (%)
Novi pristup – „prirodi blisko“ šumarstvo
Novi zahtjevi na strukturu šuma
Manja sklonost oštećenju
Odgovarajuća ekonomska bilanca
Bolja prilagodba za višestruko iskoristivo šumarstvo
Nastanak novih šumskih sastojina
Trajno stvarajuća šuma (Möller)
Mješovite šume (Gayer)
Ekološki uravnotežene
šume (Thomasius)
Udio
mje
šovit
ih s
ast
oji
na(%
)
Koncept „Dauerwald“ – prirodi bliske šume
Narůstající kalamity a požadavky na plnění funkcí lesa
(ekosystémové služby)
Sve učestalije nepogode i zahtjevi na šume
da obavljaju određene funkcije (usluge ekosistema)
gosp
odars
ka f
unkcij
a
dru
štvena f
unkcij
a
ekolo
ška f
unkcij
a
Od obrasca do procesa:
EuMIXFOR FP 1206:
Studija transekta kroz Europu
40 trostrukih oglednih nasada
bor, bor/bukva, bukva
Podjednake starosti
40 – 60 godina
Na vrhuncu rasta
Mješavina pojedinačnih stabala
20/40/20 stabala po uzorku
Razlike: prirodi bliska šuma vs. šume različite starosti
Parametar prirodi bliska šuma umjetna šuma
Pogonska sila priroda čovjek
Princip iskorištenje prirodnih sila pretežno priroda
Sastav vrsta ovisi o staništu ovisi o ekonomskim ciljevima
Energetska ravnoteža uravnotežena neuravnotežena
Protok tvari minimalizirani ulazi i izlazi / neograničeno
Stabilnost visoka niska
Elastičnost visoka niska
Iskorištenje izborna prerada golosječna šuma dobnih razreda
Održivost šumske sastojine veće šumske cjeline
Adaptacijska strategija – mehanička i ekološka stabilnost
(Cienciala 2011, D´Amato et al. 2011, Kölstrom et al. 2011, Serengil et al. 2011, Brang et al.2014, Lafond et al. 2014, Park et al.
2014, Spathelf et al. 2015)
Održavanje ili povećanje genetičke varijabilnosti u okviru vrsta šumskih
stabala:
dugotrajna i bogata prirodna obnova koja potiče od mnogo stabala u sastojini,
obogaćenje domaće populacije populacijama iz toplijih i suših područja,
uzgoj raslinja koje ne reducira varijabilnost,
Utjecaji koji ugrožavaju genofond: imisije, klimatski faktori (vjetar, snijeg, suša), biotički faktori (bolesti, štetnici), način gospodarenja
Koji genofond treba zaštititi: izvornu autohtonu populaciju, manje zastupljene i ugrožene vrste
Zašto – prilagođene su danim uvjetima te imaju polimorfnu strukturu (veliki udio heterozigota), faktor su prirodne stabilnosti u krajoliku, značajne su za organizme vezane za šumu, očuvanje genetske raznolikosti stvara preduvjete za daljnje oplemenjivanje
Smreka
H. Cvrčková a Máchová, 2013.
Studium polymorfismu u vybraných populací smrku ztepilého
pomocí DNA analýz.
Studija polimorfizma kod izabranih populacija smreke pomoću DNK analiza.
Jela
H. Cvrčková a Máchová, 2016. Jedle bělokorá- páteř evropských lesů.
Hodnocení genetické variability vybraných populací jedle bělokoré
Jela – kralješnica europskih šuma
Ocjena genetičke varijabilnosti odabranih populacija obične jele
Strategija adaptacije
Povećanje raznolikosti vrsta drveća u šumskoj sastojini: promjene
Povećanje strukturne raznolikosti nasada: preustroj, uzgoj nasada različite
dobi i životnosti.
Povećanje otpornosti pojedinih stabala na biotičke i abiotičke stresne faktore:
- Jače uzgojne intervencije (na raznim razinama),
- Uzgoj dugih krošnji, odgovarajući kvocijent vitkosti
- Veći prostor za rast pojedinih stabala
Promjena (pretvorba) visokorizičnih nasada:
- Prijevremena obnova (grupna sječa ili djelomična sječa),
- Preustroj (pretvorba).
Održati relativno niske rezerve nasada (manji ekonomski rizik):
raniji početak obnove nasada
jače uzgojne intervencije.
Promjene
Temeljita promjena sastava vrsti nasada kroz prijevremenu ili ubrzanu obnovu
prema ciljani udio vrsti drveća.
Opseg i stupanj pretvorbe: potpuna, pretežna ili djelomična pretvorba
Kako:
Obnavljanje sječe s iskorištenjem velike varijabilnosti svjetlosnih uvjeta
za prirodnu obnovu, drveća koje voli sjenu i onog koje voli svjetlo
(površine 0,05 – 0,5 ha)
Dodatna sadnja drveća pogodnih za stanište (i introduciranih),
odgovarajući uzgoj, zaštita od oštećenja od divljači…
Koncept na ŠLP od 1.1. 2013 – uplatnitelné v širších provozních
podmínkách, dále jako demonstrační objekt, výuka, výzkum; dva
lesnické úseky – 1. Soběšice (polesí Vranov) cca 900 ha, 2. Borky
(polesí Habrůvka) cca 670 ha
1
2
Koncept: Šuma koja neprestano stvara obnova: pretežno prirodna generativna, u manjim ili većim grupama, nastupa nakon
izvlačenja ciljanih stabala, tj. u sadnim prazninama (elementi obnove) do cca 0,1 ha prema
zahtjevima omlađivanih stabala: dugo odn. neprekinuto trajanje obnove, bez ciljanih i
vrijednih stabala (smreka, bor, ariš, hrast, jela itd) moguće je popuniti na umjetni način.
uzgoj – ne na cijeloj površini, u dvije faze → 1. faza (do stadija letvika): prepušta se pretežno
spontanom razvoju (iznimke navedene u smjernicama) s usmjeravanjem sastava sastojine
automatski se inicira visinski prirast. Stvara se konačna duljina čistog debla (cca 10 – 12 m) i
usmjerava se sastav prema vrstama. → 2. faza (stadij letvik do početka nastanka debla) –
metoda ciljanih stabala = početak prirasta promjera sistematičnim oslobađanjem ciljanih
stabala (cca 100 – 150, kasnije 30 – 60 stabala)
sječa ciljanih zrelih stabala – trupci (debla): cjeloplošni nepravilni odabir stabala – prema
zdravstvenom stanju, kvalitetu, zrelosti, prema uvjetima rasta i staništa pojedinačni do grupni
(stablimice do grupimice) do 0,1 ha, prema kriterijima eksploatacije
o zdravstveno stanje
o kvalitet
o zrelost – ciljne debljine (oko 50 cm... precizirat će se)
o razvoj prirodne obnove (vrijedi prije svega za smreku i stabla koja vole svjetlo)
o intenzitet sječe – prema konkretnim uvjetima staništa i potrebama sastojine,
orijentaciono treba održati vrijednost ukupnog redovnog prirasta (cca 7 m3/ha godišnje)
Sposobnost raznih formi prirodi bliskog uzgoja šuma da se implementira 6 principa adaptacije na klimatsku promjenu
Tip Raznolikost vrsta stabala
Strukturna
raznolikost
Genetička
varijabilnost
Otpornost pojedinih stabala
Pretvorba ugroženih sastojina
Manje rezerve sastojina Pojedinačno
preborna šuma
Grupimično preborna šuma
Srednji i niski oblici
Prostorna struktura
Bez intervencija u uzgoju Grupimično preborni način
Mosandl 2014
Prijelazi, transformacije temeljita promjena sastava stabala i teksture sastojina tj. prostornog rasporeda i
kombiniranje po rastu i razvoju raznovrsnih jedinica sastojina i njihovih većih cjelina.
Promjena oblika šume, načina gospodarenja ili forme – niska i srednja šuma
Cilj prijelaza za daljnju budućnost: Stvaranje niske šume, koja će se eksploatirati sječom za 30 godina; u vremenu eksploatacije će se na površini sječe osim niske šume pojavljivati još oko 80 kom/ha ostavljenih oko 60godišnjih stabala. Postupak obnove: Obnova golosječom s podrškom prirodnoj obnovi (vegetativnoj i generativnoj) ostavljanjem cca 80 kom/ha soliternih stabala na obnavljanoj površini. Preferirati da se ostavlja prije svega listopadno drveće (hrast, jasen, grab i lipa), od vazdazelenih za tu svrhu birati prije svega bor i ariš. Planirano okvirno vrijeme obnove je 30 god.
KÚ: Řečkovice, Polesí Vranov
Oddělení: č. 79 – 82 (nízký les)
č. 83 – 85 (střední les)
Porostní půda celkem: 192, 93 ha
Adaptacijske strategije EU
Eliminacija golosječa (mikroklimatski ekstremi), degradacija tla, gubitak ugljika
Potpora prirodne obnove
Primjena prirodi bliskih postupaka gospodarenja
Povećanje adaptacijskog potencijala diverzifikacijom strukture i genofonda, odabir stabala tolerantnih na stres (i njihovih sorti/ekotipova) i/ili prilagodljivih na klimatske ekstreme (ev. Njihova introdukcija)
Povećanje bioraznolikosti i ulaganja ugljika u šumske ekosisteme (uključujući tlo)
Razvoj sustava praćenja zdravstvenog stanja, populacije divljači, eliminacija šteta od divljači i prevencija nastanka gradacije i širenja štetnih insekata, vaskularnih mikoza, bolesti itd.
Revizija tipološkog sustava
Smanjenje trajanja vremena produkcije, produljenje vremena obnove
Potpora pošumljavanju poljoprivrednog zemljišta i uzgoj brzorastućih vrsta stabala
Adaptacijska strategija – pozitivna (uravnotežena)
vodna bilanca
šume - krajolika
70%
HETR _ukupno
isparavanje
30%
HCO_ ukupno odticanje
evaporace
evapotranspirace
60% 30% 10%
HS = HTR + HIN + HVP + HOP + HVS
HETR = HTR + HIN + HVP = transpirace + intercepce + isparavanje iz tla
polje – livada- šuma Retardacija
Infiltracija
Utjecaj na kulminacijsko odticanje
slivno područje
Hvala na pažnji!
Promjene su izazov!
Svaki šumar svojim radom sebi gradi spomenik, bilo na slavu ili na sramotu. (J. Ressel)