Odluka o utvrđivanju službenih geodetskih datuma i ... · Zadužuje se ravnatelj Državne geodetske uprave da u roku od 6 mjeseci od dana objave ove Odluke, donese program uvođenja

Odluka o utvrđivanju službenih geodetskih datuma

i kartografskih projekcija

Republike Hrvatske

Pripremili: Mirko Husak i Miljenko Lapaine

UVODNIK ................................................................................................................... 2

ZAKON O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA – IZVADAK............... 3

ODLUKA O UTVRĐIVANJU SLUŽBENIH GEODETSKIH DATUMA I KARTOGRAFSKIH PROJEKCIJA REPUBLIKE HRVATSKE..................................... 5

ISPRAVAK.................................................................................................................. 7

UPUTA ZA NASTAVNO POSTUPANJE .................................................................... 8

OBRAZLOŽENJE UZ PRIJEDLOG ODLUKE O UTVRĐIVANJU SLUŽBENIH GEODETSKIH DATUMA I KARTOGRAFSKIH PROJEKCIJA REPUBLIKE HRVATSKE .............................................................................................................. 10

OBRAZLOŽENJE ODREDBI ODLUKE .................................................................... 12

ZNANSTVENO-STRUČNO OBJAŠNJENJE ODLUKE O UTVRĐIVANJU SLUŽBENIH GEODETSKIH REFERENTNIH KOORDINATNIH SUSTAVA REPUBLIKE HRVATSKE (SASTAVNI DIO ODLUKE) ............................................. 16

PROGRAM UVOĐENJA SLUŽBENIH GEODETSKIH DATUMA I KARTOGRAFSKIH PROJEKCIJA ........................................................................................................... 29

LITERATURA ........................................................................................................... 34

Odluka o utvrđivanju službenih geodetskih datuma i kartografskih projekcija Republike Hrvatske

2

UVODNIK

Donošenjem Odluke o utvrđivanju službenih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija Republike Hrvatske (dalje Odluka), još nije izrađena publikacija koja bi na jednom mjestu objedinila radove koje sadrže cjelovitu informaciju o tome. Odluka je objavljena u Narodnim novinama (Propis 2004a i 2004b) odlukom Vlade RH, a na osnovi Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Propis 1999). Odluka ima temeljno značenje za geodetski prostorni sustav RH.

Geodetski prostorni sustav Republike Hrvatske određen je povijesnim geodetskim datumima (položajni, visinski i gravimetrijski) i kartografskim projekcijama. O tom datumu dostupna je literatura, a geodetski stručnjaci su je mogli usvojili kroz svoje školovanje.

Ovu kompilaciju izradio sam kako bi geodetski, ali i ostali stručnjaci, koji žele usvojiti Odluku, na jednom mjestu mogli pročitati logičnim redoslijedom relevantne činjenice koje se odnose na Odluku počevši od Zakona (1999), Odluke (2004a i 2004b), Znanstveno-stručnog objašnjenja, Upute za postupanje i Programa uvođenja. Ti tekstovi imaju svrhu približiti je svima onima kojima je više ili manje nerazumljiva, a možda i odbojna, kako bi postala jasnijom i prihvatljivijom.

Za čitanje svih tekstova potrebna su osnovna znanja geodezije i kartografije. Tekstovi najviše koriste gradiva Matematičko-fizikalne geodezije, Više geodezije i Matematičke kartografije te Satelitske geodezije. Tekstovi u ovoj kompilaciji su informacijama vrlo zgusnuto napisani i za cjelovito razumijevanje zahtjevaju potpuno znanje temelja geodezije i kartografije, ali i vrlo pažljivo i možda čak višestruko čitanje. Ovaj je tekst namijenjen svim korisnicima kartografskih i drugih izdanja službene kartografije Republike Hrvatske u analognom i digitalnom obliku.

Na kraju ovoga uvoda navodim i dodatne izvornike koji će pojedinim čitateljima biti od pomoći za dublje razumijevanje problematike. Ti izvornici nisu neophodni za razumijevanje odluke, ali bez tih radova se novi geodetski datumi i kartografske projekcije ne bi mogle realizirati.

Baveći se ovom problematikom višeslojno i dubinski mogu reći da se geodetski i kartografski radovi vezani na službene geodetske datume i kartografske projekcije ne mogu ni zamisliti bez ove infrastrukture. Može se reći da je vrijeme do donošenja Odluke o službenim geodetskim datumima i kartografskim projekcijama stara era, a nakon donošenja odluke nova era u geodeziji Republike Hrvatske. Tom se odlukom definiraju polazne točke za cjelokupnu geodeziju, ali i srodne struke.

Mirko Husak

U Varaždinu, 8. siječnja 2006.


3

ZAKON O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA – IZVADAK Narodne novine 128/1999

I. OPĆE ODREDBE Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje državna izmjera, katastar nekretnina, registar prostornih jedinica, katastar vodova, geodetski radovi za posebne potrebe, nadležnost i obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina, te ustrojstvo Državne geodetske uprave i osniva javna ustanova za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina - »Hrvatski geodetski institut«. Članak 2.

(1) Državna izmjera je sustav mjernih i opisnih podataka trodimenzionalnog prikaza područja Republike Hrvatske, utemeljen na prikupljanju, obradi i prikazivanju topografskih i zemljišnih podataka geodetskim metodama (fizikalne, matematičke, astronomske, satelitske geodezije, daljinskog pronicanja i dr.).

(2) Katastar nekretnina jest evidencija o česticama zemljišta, zgradama i dijelovima zgrada kao i drugim građevinama koje trajno leže na zemljištu ili ispod njegove površine, ako zakonom nije drukčije određeno. Članak 3.

Poslovi državne izmjere i katastra nekretnina od interesa su za Republiku Hrvatsku. Članak 4.

(1) Podaci državne izmjere i katastra nekretnina su javni ukoliko ovim Zakonom, posebnim zakonom ili propisima donijetim na temelju tih zakona nije drukčije određeno.

(2) Podaci državne izmjere i katastra nekretnina daju se na uvid, a isprave, ispisi, zračni snimci i drugi dokumenti utemeljeni na tim podacima izdaju se na način određen ovim Zakonom i propisima donijetim na temelju ovoga Zakona.

(3) Isprave, ispisi, zračni snimci, dokumenti, kartografski (analogni i digitalni) i drugi materijali smiju se koristiti samo u svrhu za koju su izdani. Članak 5.

(1) Podaci katastra nekretnina temelj su za zemljišne knjige koje vode zemljišnoknjižni sudovi.

(2) Podaci državne izmjere i katastra nekretnina temelj su za vođenje i drugih službenih očevidnika u svezi s prostorom, koji se vode prema ovom Zakonu i drugim propisima. Članak 6.

(1) Poslovi državne izmjere i katastra nekretnina obavljaju se na temelju višegodišnjih i godišnjih programa.

(2) Programima iz stavka 1. ovoga članka (u daljnjem tekstu: program) utvrđuju se osobito područja na kojima će se obaviti osnovni geodetski radovi, topografske izmjere i izradba državnih zemljovida, izmjera i označavanje državne granice, izradba katastra nekretnina i izvori financiranja za provedbu programa.

(3) Višegodišnje programe donosi Hrvatski državni sabor, a godišnje programe Vlada Republike Hrvatske.

(4) Programi se objavljuju u »Narodnim novinama«.


4

(5) Sredstva potrebna za izvršenje programa te za izradbu i održavanje katastra nekretnina osiguravaju se u državnom proračunu kao i iz drugih izvora.

(6) U osiguravanju sredstava za obavljanje poslova iz članka 3. ovoga Zakona mogu sudjelovati županije, gradovi, općine, druge zainteresirane pravne i fizičke osobe.

II. DRŽAVNA IZMJERA Članak 7.

Poslovi državne izmjere obuhvaćaju:

1. osnovne geodetske radove,

2. topografsku izmjeru i izradbu državnih zemljovida,

3. izmjeru i označavanje državne granice.

1. Osnovni geodetski radovi Članak 8.

Osnovni geodetski radovi temelj su za uspostavu, održavanje, kontrolu i praćenje državnog geodetskog kao i drugih prostornih sustava. Članak 9.

(1) Geodetski prostorni sustav Republike Hrvatske određen je povijesnim geodetskim datumima (položajni, visinski i gravimetrijski) i ravninskim kartografskim projekcijama do donošenja odluke o utvrđivanju službenih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija Republike Hrvatske.

(2) Odluku o utvrđivanju službenih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija Republike Hrvatske donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Državne geodetske uprave. Članak 10.

(1) Osnovni geodetski radovi jesu:

1. uspostavljanje i održavanje polja stalnih geodetskih točaka normirane gustoće koji čine osnovu državnoga geodetskoga prostornog sustava, jednoznačno određenog u odnosu na europske i svjetske referentne sustave i povezanog s njima,

2. provođenje neprekidne kontrole polja stalnih geodetskih točaka, te određivanje odnosa (parametara transformacije) između državnog geodetskoga prostornog sustava i drugih referentnih sustava (nacionalnih ili globalnih),

3. postupci uspostave, održavanja i kontrole polja stalnih geodetskih točaka koji obuhvaćaju radove satelitske, terestičke položajne i visinske, astronomsko-geodetske, gravimetrijske i magnetometrijske izmjere najviše točnosti,

4. određivanje parametara Zemljinog polja sile teže u Republici Hrvatskoj,

5. uspostavljanje i održavanje sustava za određivanje položaja na trajnoj osnovi za potrebe topografske izmjere i navigacije.

(2) Rezultat osnovnih geodetskih radova jesu položajne koordinate, visina i ubrzanje sile teže pojedinih u prostoru posebno određenih točaka. Na jedinstveni sustav osnovnih točaka oslanjaju se sve ostale izmjere i radovi.

(3) Pravilnik o načinu izvođenja osnovnih geodetskih radova iz stavka 1. ovoga članka donijet će ravnatelj Državne geodetske uprave.


5

ODLUKA O UTVRĐIVANJU SLUŽBENIH GEODETSKIH DATUMA I KARTOGRAFSKIH PROJEKCIJA REPUBLIKE HRVATSKE Vlada Republike Hrvatske 2107

Na temelju članka 9. stavka 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (»Narodne novine«, broj 128/99) Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 4. kolovoza 2004. godine, donijela

ODLUKU O UTVRĐIVANJU SLUŽBENIH GEODETSKIH DATUMA I RAVNINSKIH KARTOGRAFSKIH PROJEKCIJA REPUBLIKE HRVATSKE I.

Položajni datum Republike Hrvatske 1) Europski terestrički referentni sustav za epohu 1989,0 (European Terrestrial Reference System 1989) – skraćeno ETRS89, utvrđuje se službenim nepromjenjivim i o vremenu neovisnim položajnim referentnim koordinatnim sustavom za Republiku Hrvatsku.

2) Elipsoid GRS80 s veličinom velike poluosi a = 6378137,00 m i spljoštenošću µ = 1/298,257222101 određuje se službenim matematičkim modelom za Zemljino tijelo u Republici Hrvatskoj.

3) Položajna mreža koju čini 78 osnovnih trajno stabiliziranih geodetskih točaka čije su koordinate određene u ETRS89, određuje se osnovom položajnog referentnoga koordinatnog sustava Republike Hrvatske.

4) Položajnom referentnom koordinatnom sustavu Republike Hrvatske u kojem su koordinate 78 osnovnih geodetskih točaka određene 1996. godine određuje se naziv – Hrvatski terestrički referentni sustav za epohu 1995.55 – skraćeno HTRS96. II.

Visinski datum Republike Hrvatske 1) Ploha geoida koja je određena srednjom razinom mora na mareografima u Dubrovniku, Splitu, Bakru, Rovinju i Kopru u epohi 1971.5 određuje se referentnom plohom za računanje visina u Republici Hrvatskoj.

2) Visinska mreža koju čine trajno stabilizirani reperi II. nivelmana visoke točnosti čije su visine određene u sustavu (normalnog) Zemljinog polja sile teže, određuje se osnovom visinskog referentnog sustava Republike Hrvatske.

3) Visinskom referentnom sustavu Republike Hrvatske određenom na temelju srednje razine mora određuje se naziv – Hrvatski visinski referentni sustav za epohu 1971.5 – skraćeno HVRS71. III.

Gravimetrijski datum Republike Hrvatske 1) Referentni sustav za određivanje ubrzanja sile teže čiju osnovu čini međunarodna gravimetrijska standardna mreža (International Gravity Standardisation Network 1971) – skraćeno IGSN71 određuje se gravimetrijskim referentnim sustavom Republike Hrvatske.

2) Referentnim nivo-elipsoidom za određivanje normalnog polja ubrzanja sile teže u Republici Hrvatskoj određuje se elipsoid GRS80 s pripadajućim fizikalnim parametrima: geocentričnom gravitacijskom konstantom GM = 3 986 00,5 × 109 m3s-2 i kutnom brzinom Zemljine rotacije ω = 7,292 115 × 10-5 rad s-1.

3) Osnovna gravimetrijska mreža koju čini 6 trajno stabiliziranih točaka apsolutne gravimetrijske mreže i 36 trajno stabiliziranih gravimetrijskih točaka gravimetrijske mreže I. reda, na kojima je ubrzanje sile teže određeno u IGSN71 određuje se osnovom gravimetrijskog referentnog sustava Republike Hrvatske.


6

4) Gravimetrijskom referentnom sustavu Republike Hrvatske u kojem je ubrzanje sile teže na 42 točke osnovne gravimetrijske mreže određeno 2003. godine, određuje se naziv – Hrvatski gravimetrijski referentni sustav 2003 – skraćeno HGRS03. IV.

Ravninske kartografske projekcije Republike Hrvatske 1) Koordinatni sustav poprečne Mercatorove (Gauss-Krügerove) projekcije – skraćeno HTRS96/TM, sa srednjim meridijanom 16°0' i linearnim mjerilom na srednjem meridijanu 0,9999 određuje se projekcijskim koordinatnim sustavom Republike Hrvatske za područje katastra i detaljne državne topografske kartografije.

2) Koordinatni sustav uspravne Lambertove konformne konusne projekcije – skraćeno HTRS96/LCC, sa standardnim paralelama 43°05' i 45°55' određuje se projekcijskim koordinatnim sustavom Republike Hrvatske za područje pregledne državne kartografije.

3) Koordinatni sustavi kartografskih projekcija temelje se na hrvatskom terestričkom referentnom sustavu definiranom u točki 1. ove Odluke.

4) Za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske usvaja se projekcijski koordinatni sustav univerzalne poprečne Mercatorove projekcije (Universal Transverse Mercator – UTM) sukladno Sporazumu o standardizaciji »STANAG 2211«, država članica NATO saveza, 5. izdanje od 15. srpnja 1991. godine. V.

Novi službeni geodetski datumi i ravninske kartografske projekcije u službenu uporabu uvodit će se postupno.

Zadužuje se ravnatelj Državne geodetske uprave da u roku od 6 mjeseci od dana objave ove Odluke, donese program uvođenja novih službenih geodetskih datuma i kartografskih projekcija u službenu uporabu. VI.

Zadužuje se Državna geodetska uprava da uvede nove službene geodetske datume i ravninske kartografske projekcije u službenu uporabu, najkasnije do 1. siječnja 2010. godine. VII.

Odluku o načinu i dinamici uvođenja kartografske projekcije iz točke IV. stavka 4. ove Odluke, donijet će ministar obrane. VIII.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u »Narodnim novinama«.

Klasa:931-01/04-01/01

Urbroj:5030115-04-1

Zagreb, 4. kolovoza 2004.

Predsjednik dr. sc. Ivo Sanader, v. r.


7

2206

Nakon izvršenog uspoređivanja utvrđena je pogreška u Odluci o utvrđivanju službenih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija Republike Hrvatske objavljenoj u »Narodnim novinama« broj 110 od 11. kolovoza 2004., te se daje

ISPRAVAK ODLUKE O UTVRĐIVANJU SLUŽBENIH GEODETSKIH DATUMA I RAVNINSKIH KARTOGRAFSKIH PROJEKCIJA REPUBLIKE HRVATSKE

U točki IV. podtočka 1 umjesto broja »16°0' « treba stajati broj »16°30' «. Urbroj: 50501-04-893 Zagreb, 24. kolovoza 2004.

Glavna urednica Slavica Banić, v. r.


8

Odluka o utvrđivanju službenih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija Republike Hrvatske,

UPUTA ZA NASTAVNO POSTUPANJE

REPUBLIKA HRVATSKA

Državna geodetska uprava

Klasa: 931-02/04-01/01

Ur.broj: 541-01-05/1-04-20

Zagreb, 05. studeni 2004.

PODRUČNI UREDI ZA KATASTAR

GRADSKI ZAVOD ZA KATASTAR I

GEODETSKE POSLOVE GRADA ZAGREBA

HRVATSKI GEODETSKI INSTITUT

HRVATSKI HIDROGRAFSKI INSTITUT

GEODETSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA I INŽENJERA U GRADITELJSTVU – RAZRED INŽENJERA GEODEZIJE

FIZIČKE I PRAVNE OSOBE OVLAŠTENE ZA OBAVLJANJE POSLOVA DRŽAVNE IZMJERE I KATASTRA NEKRETNINA

PREDMET: Odluka o utvrđivanju službenih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija Republike Hrvatske, - uputa za nastavno postupanje

Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 04. kolovoza 2004. godine donijela je Odluku o utvrđivanju službenih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija Republike Hrvatske koja je objavljena u Narodnim novinama br. 110/2004 od 11. kolovoza 2004. godine. Zbog uočene greške u prijepisu u Narodnim novinama br. 117/2004 od. 25. kolovoza 2004. godine objavljen je Ispravak Odluke.

Donošenje Odluke o utvrđivanju službenih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija samo je prvi korak u prijelazu na novi geodetski referentni sustav Republike Hrvatske. Implementacija novih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija u službenu uporabu biti će vrlo opsežan, složen i dugotrajan proces, koji zahtjeva sustavnu razradu, provedbu i rješavanje cijelog niza različitih aktivnosti i zadataka.

Zbog tih činjenica u Odluku su uvrštene odredbe da će novi geodetski datumi i ravninske kartografske projekcije u službenu uporabu uvoditi postupno temeljem Programa uvođenja novih geodetskih


9

datuma i kartografskih projekcija koji treba biti donešen u roku od 6 mjeseci od dana objave Odluke, a to znači najkasnije do 04. veljače 2005. godine.

Državna geodetska uprava počela je sa izradom prethodno spomenutog Programa, jer tek donošenjem Programa, kao i ostalih nedostajućih propisa i tehničkih uputstva (Pravilnik o načinu izvođenja osnovnih geodetskih radova, i sl.) moći ćemo započeti sa postupnom primjenom novih referentnih sustava u okviru izvršenja određenih praktičnih zadataka. Do donošenja Programa i ostalih propisa svi geodetski radovi obavljaju se po dosadašnjim propisima, a rezultati se iskazuju u dosadašnjem državnom koordinatnom sustavu. Iznimno, Državna geodetska uprava može, ako ocijeni da su za to ispunjeni svi uvjeti, za određene zadatke propisati iskazivanje rezultata u novim referentnim koordinatnim sustavima (tu se prvenstveno podrazumijeva iskazivanje rezultata izmjere dopunskih mreža geodetske osnove).

Za cilju Vašeg što boljeg informiranja, na našu web stranicu www.dgu.hr pored teksta same Odluke, stavili smo Znanstveno-stručna objašnjenja odredbi Odluke, kao i tekst obrazloženja kojim smo pred Vladom Republike Hrvatske branili opravdanost uvođenja novog geodetskog referentnog sustava.

S poštovanjem,

Ravnatelj: Prof.dr.sc. Željko Bačić


10

OBRAZLOŽENJE UZ PRIJEDLOG ODLUKE O UTVRĐIVANJU SLUŽBENIH GEODETSKIH DATUMA I KARTOGRAFSKIH PROJEKCIJA REPUBLIKE HRVATSKE

Uvod Pod pojmom povijesni geodetski datumi i ravninske kartografske projekcije podrazumijevaju se naslijeđeni geodetski referentni sustavi kojima su se koristile države u čijem se sastavu nalazila Republika Hrvatska prije osamostaljenja. Definicije tih referentnih sustava odnose se na vremenske epohe koje su datirane više od sto godina unatrag, a naslijeđeni geodetsko-prostorni sustav i polja stalnih točaka uspostavljeni su za tadašnje države ne vodeći računa o nacionalnim interesima Republike Hrvatske kao samostalne države. Samostalna i neovisna Republika Hrvatska sada je u poziciji da utvrdi geodetske datume i ravninske kartografske projekcije prema vlastitim shvaćanjima i nacionalnim interesima, a što dosad nije bio slučaj jer su postojeće geodetske mreže bile razvijane za područje bivših država u čijem se sastavu nalazila današnja Republika Hrvatska.

Pritom treba, zbog pridruživanja Europskoj Uniji, voditi računa o poštivanju europskih smjernica, standarda i programa budući da se preko njih već postavljaju i sve će se više postavljati sve jasniji zahtjevi za povezivanjem i razmjenom prostornih podataka. U tom smislu potrebno je geodetsko referentni sustav Republike Hrvatske uspostaviti kao dio europskog referentnog sustava.

Novi geodetski datumi, odnosno referentni sustavi, usklađeni su s europskim trendovima i omogućit će nesmetanu i jednostavnu razmjenu podataka sa međunarodnim institucijama u svrhu realizacije međunarodnih projekata i uključivanja u europske i svjetske sustave. Pri izradi prijedloga novih geodetskih datuma i kartografskih projekcija uvažavana su iskustva drugih europskih država uz maksimalno vođenje računa o nacionalnim interesima i mogućnostima.

Drugi razlog koji ukazuje na potrebu uspostave novog geodetskog referentnog sustava je napredak znanosti i tehnologije odnosno metoda geodetske izmjere. Sve jasnije se naglašavaju potrebe i zahtjevi korisnika (izvoditelja geodetskih radova, korisnika raznih geografsko informacijskih sustava) da im postojeći geodetski referentni sustav onemogućava kvalitetni napredak, odnosno učinkovitije i ekonomičnije obavljanje geodetskih poslova.

Temelj za donošenje Odluke Zakonska osnova za donošenje ove Odluke sadržana je u članku 9. stavku 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 128/99), koji glasi:

(1) Geodetski prostorni sustav Republike Hrvatske određen je povijesnim geodetskim datumima (položajni, visinski i gravimetrijski) i ravninskom kartografskom projekcijom do donošenja odluke o utvrđivanju službenih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija Republike Hrvatske.

(2) Odluku o utvrđivanju službenih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija Republike Hrvatske donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Državne geodetske uprave.

Temeljem navedene zakonske odredbe izrađen je prijedlog Odluke o utvrđivanju službenih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija Republike Hrvatske. Prijedlogom Odluke definiraju se novi službeni geodetski datumi (položajni, visinski i gravimetrijski) i kartografske projekcije Republike Hrvatske te novi referentni sustavi Republike Hrvatske. Prijedlog Odluke sadrži najbitnije parametre i pojmove koji definiraju nove referentne sustave, kao i osnovne podatke o njihovim praktičkim realizacijama, novom hrvatskom terestričkom referentnom sustavu, novom hrvatskom visinskom referentnom sustavu i novom hrvatskom gravimetrijskom referentnom sustavu, kao i koordinatnim sustavima kartografskih projekcija.

U izradi predloženih rješenja i konačnom oblikovanju prijedloga geodetskih datuma i kartografskih projekcija za Republiku Hrvatsku aktivno su sudjelovali znanstvenici Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, najeminentnije geodetske institucije u Republici Hrvatskoj. Također su u svrhu


11

ocjenjivanja prijedloga angažirani i međunarodni savjetnici, eksperti iz područja matematičko-fizikalne geodezije i kartografije. Sve te aktivnosti rezultirale su prijedlozima geodetskih datuma i kartografskih projekcija koji su navedeni u prijedlogu Odluke o utvrđivanju službenih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija Republike Hrvatske.

Ciljevi koji se žele postići ovom Odlukom Usvajanjem europskog terestričkog referentnog sustava za svoj nacionalni geodetski referentni sustav Republika Hrvatska se uključuje i povezuje s europskim i svjetskim terestričkim referentnim sustavima. Taj sustav je temelj za geo-referenciranje u Europi i kao takav preporučen je za usvajanje od Europske zajednice, NATO saveza i EuroGeographicsa (udruženja europskih nacionalnih kartografskih organizacija) čija članica je Državna geodetska uprava ispred Republike Hrvatske.

Utvrđivanjem geodetskih referentnih sustava koji uključuju geodetske datume i kartografske projekcije Republika Hrvatska će zadovoljiti suvremene potrebe geodetske znanosti i prakse. Naime, geodezija je u posljednjih dvadesetak godina doživjela velik tehnološki napredak, pa bi to bilo nemoguće u okviru postojećih geodetskih referentnih sustava.

Utvrđivanjem novih geodetskih referentnih sustava ustrojava se suvremen geodetsko-prostorni sustav koji će udovoljiti znanstvenim, stručnim, tehnološkim, gospodarskim, nacionalnim i međunarodnim potrebama.

U svrhu uspostave međusobne vojne i druge suradnje sa državama članicama NATO-a, sa susjednim državama i državama u regiji nužno je postojanje zajedničkog jedinstvenog koordinatnog sustava. Upravo je to i glavni razlog za izbor posebne ravninske kartografske projekcije za Oružane snage RH, kao i činjenica da je ona već prihvaćena i implementirana od strane država članica NATO saveza. Prijelazi između koordinata novouvedenih kartografskih projekcija riješit će se donošenjem potrebnih formula za međusobnu transformaciju.

Posljedice koje će usljediti donošenjem Odluke Odlukom o utvrđivanju službenih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija Republike Hrvatske stječu se i formalni uvjeti da se nova položajna i visinska mreža Republike Hrvatske stavi u službenu uporabu.

Stavljanjem u službenu uporabu nove položajne i visinske mreže, odnosno uspostavom hrvatskog terestričkog referentnog sustava i hrvatskog visinskog referentnog sustava omogućiti će se bitno kvalitetnija realizacija u prvom redu Programa državne izmjere i katastra nekretnina za razdoblje 2001.-2005., a također i Projekta sređivanja zemljišnih knjiga i katastra.

No, mora se naglasiti da će implementacija Odluke o utvrđivanju službenih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija Republike Hrvatske u svakodnevnu geodetsku praksu biti dugotrajan i složen proces te se Državna geodetska uprava obvezuje izraditi program uvođenja novih službenih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija u službenu uporabu.

Veliku pozornost nakon donošenja Odluke treba posvetiti pripremi i edukaciji, u prvom redu djelatnika Državne geodetske uprave i geodetskim tvrtkama ovlaštenim za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina. Analiza strukture kadrovske osposobljenosti zaposlenih ukazuje da su Državna geodetska uprava, većina geodetskih tvrtki i ostalih institucija koje se bave geodetskom djelatnošću kadrovski osposobljene za proces uvođenja novih referentnih sustava, naravno uz dobro provedenu edukaciju.

Izvori potrebnih sredstava za provođenje Odluke Najsloženiji i najobimniji poslovi koji se odnose na uvođenje novih referentnih sustava, a to je uspostava referentnih okvira, odnosno osnovnih položajnih, visinskih i gravimetrijskih geodetskih mreža stalnih točaka već su obavljeni, a u završnoj je fazi i uspostava baze podataka stalnih točaka geodetske osnove, temeljnih preduvjeta koje treba ispuniti za nesmetano uvođenje novih referentnih sustava.


12

Budući da će se novi referentni sustavi uvoditi postupno, prvenstveno kroz realizaciju Programa državne izmjere i katastra nekretnina za razdoblje 2001.-2005. godine i nastavnog Programa za razdoblje 2006.-2010., odnosno Projekta sređivanja zemljišnih knjiga i katastra, kao i kroz realizaciju međunarodnih projekata koji su u tijeku (CRONO GIP II, GTZ, SIDA) to će se troškovi uvođenja novih referentnih sustava financijski pokriti kroz te programske i redovne aktivnosti Državne geodetske uprave i rastegnuti na dulje razdoblje.

Svakako najveći dio troškova uvođenja novih referentnih sustava odnosi se na troškove edukacije osoblja, kao i izradu i publiciranje odgovarajućih pravilnika i ostale tehničke literature, a oni će se najvećim dijelom pokriti kroz Projekt sređivanja zemljišnih knjiga i katastra koji se i vremenski podudara s procesom uvođenja novih referentnih sustava.

Kako je sukladno Izvješćima o provedbi Programa državne izmjere i katastra nekretnina za razdoblje 2001.-2005. godine za 2001., 2002. i 2003. godinu realizacija Programa gotovo stopostotna (a u okviru koje su izvršeni neki zadaci izravno vezani za uvođenje novih referentnih sustava) za očekivati je da će sredstva predviđena za realizaciju Programa zajedno s ostalim sredstvima (donacije, zajmovi, vlastiti prihodi) biti dostatna da prate proces uvođenja novih referentnih sustava, te je naša ocjena da uvođenje novih referentnih sustava ne iziskuje osiguravanje dodatnih sredstava u državnom proračunu.

OBRAZLOŽENJE ODREDBI ODLUKE

Uz točku I. Točkom I. Odluke definira se položajni datum i njegova realizacija - položajni referentni koordinatni sustav Republike Hrvatske.

Stavkom 1. utvrđujemo da za položajni datum odnosno položajni referentni koordinatni sustav Republike Hrvatske usvajamo ETRS89. Definicija ne sadrži eksplicite pojam položajni datum nego definira novi položajni referentni koordinatni sustav. Naime, pojam položajni datum opisuje skup parametara koji definiraju oblik referentne plohe i teorijsku vezu pojedinih referentnih sustava u odnosu na Zemljino tijelo. Kad se položajni datum realizira putem mreže trajno-stabiliziranih točaka na zemljinoj površini sa izračunanim koordinatama (što je slučaj i ETRS89) podrazumijeva se da je uspostavljen određen položajni referentni koordinatni sustav. Opisivanje i definiranje geodetskih referentnih koordinatnih sustava sadržano je i objašnjeno u normi ISO 19111 (službeno prihvaćena 2003.godine) koja se bavi geoinformacijama i opisivanjem prostornih referentnih koordinatnih sustava.

Međunarodno udruženje za geodeziju IAG-EUREF (International Association for Geodesy – European Reference Frame) čija je članica i Republika Hrvatska donijelo je rezoluciju (Rezolucija br. 1, simpozij EUREF-a u Firenci, 1990.) o prihvaćanju ETRS89 za jedinstveni položajni referentni koordinatni sustav za područje Europe. Isto to tijelo poziva sve europske države koje još nisu usvojile ETRS89 za svoj položajni referentni koordinatni sustav da to što prije učine (Rezolucija br. 2, simpozij EUREF-a u Toledu, 2003.). Također je i EuroGeographics izrazio zahtjev da se razmjena podataka za određene prostorne podatake koji će se voditi na razini cijele Europe obavlja u ETRS89.

Stavkom 2. definira se službeni matematički model za Zemljino tijelo u Republici Hrvatskoj – GRS80 elipsoid na kojem se temelji i ETRS89 i mnogi drugi referentni sustavi koji se danas koriste u svijetu.

Stavkom 3. određuje se osnova novog položajnog koordinatnog sustava Republike Hrvatske. Republika Hrvatska se na poziv EUREF-a 1994. uključila u realizaciju ETRS89 i u okviru provedenih mjernih kampanja GPS tehnologijom u razdoblju od 1994.-1996. godine, određene su koordinate 78 stalnih geodetskih točaka u koordinatnom sustavu ETRS89. Od tih 78 točaka, 10 točaka ima status službenih EUREF točaka. Rezolucijom EUREF-a br.1 na simpoziju u Dubrovniku, 2001. godine potvrđeni su konačni rezultati izjednačenja te je cijela mreža prihvaćena kao poboljšanje i proširenje ETRS89.


13

Stavkom 4. novom položajnom referentnom koordinatnom sustavu Republike Hrvatske određuje se naziv Hrvatski terestrički referentni sustav za epohu 1995.55, koja se odnosi na sredinu vremenskog razdoblja (1994.-1996.) u kojem su provedene mjerne kampanje, kao i njegova službena kratica – HTRS96.

Uz točku II. Točkom II. Odluke definira se visinski datum i njegova realizacija - visinski referentni sustav Republike Hrvatske.

Stavkom 1. definira se da je visinski datum Republike Hrvatske određen plohom geoida kao referentnom plohom za određivanje visina u Republici Hrvatskoj. Ta je ploha određena srednjom razinom mora za epohu 1971.5 na pet mareografa jednoliko raspoređenih duž obale Jadranskog mora (Dubrovnik, Split, Bakar, Rovinj i Kopar). Mareografska opažanja na tim mareografima provedena su za puni vremenski interval mjerenja mora od 18.6 godina i to u razdoblju od 1962.2 do 1980.8, a srednja razina mora određena je za vremensku epohu 1971.5 koja odgovara sredini razdoblja izmjere nivelmanske mreže II. NVT. Iako se visinski datum uobičajeno definira samo jednom ishodišnom točkom ovaj je pristup pokazao vrlo dobre rezultate, jer usporedba mareografskih i geometrijskih mjerenja ukazuje na pravilnost plohe geoida duž obale Jadranskog mora, a zahvaljujući takvom pristupu podaci visinskog sustava usklađeni su sa fizikalnim realitetom.

Stavkom 2. određuje se osnova visinskog referentnog sustava Republike Hrvatske. Osnovu visinskog referentnog sustava Republike Hrvatske čini polje stalnih točaka – repera temeljne nivelmanske mreže nazvane II. nivelman visoke točnosti - II. NVT, čije su visine izražene u odnosu na novu definiciju visinskog datuma. Terenska izmjera II. NVT izvršena je u razdoblju 1970.-1973. uz primjenu unificiranog instrumentarija i jasnih zanstvenih i stručnih kriterija za izvedbu nivelmana visoke točnosti. Rezultati izjednačenja ukazuju da je postignuta primjerena točnost sukladna kriterijima koje mora zadovoljiti nivelman visoke točnosti.

Stavkom 3. visinskom referentnom sustavu Republike Hrvatske određuje se naziv Hrvatski visinski referentni sustav za epohu 1971.5, koja se odnosi na sredinu vremenskog razdoblja u kojem je provedena terenska izmjera II. NVT, kao i njegova službena kratica – HVRS71.

Uz točku III. Točkom III. Odluke definira se gravimetrijski datum i njegova realizacija - gravimetrijski referentni sustav Republike Hrvatske.

Stavkom 1. određuje se da se za gravimetrijski referentni sustav Republike Hrvatske preuzima međunarodni gravimetrijski referentni sustav čiju okosnicu čini međunarodna gravimetrijska standardna mreža – IGSN71. IGSN71 referentni sustav za ubrzanje sile teže usvojen je rezolucijom br. 16, za vrijeme zasijedanja generalne skupštine Međunarodnog udruženja za geodeziju i geofiziku – IUGG (International Union of Geodesy and Geopyisics) u Moskvi 1971. godine. IGSN71 zadovoljava svim većim zahtjevima geodezije i geofizike te su je mnoge države preuzele za svoje gravimetrijske referentne sustave.

Stavkom 2. elipsoid GRS80 sa fizikalnim parametrima, geocentričnom gravitacijskom konstantom i kutnom brzinom Zemljine rotacije određuje se referentnim nivo-elipsoidom za određivanje normalnog polja sile teže u Republici Hrvatskoj.

Stavkom 3. određuje se osnova gravimetrijskog referentnog sustava Republike Hrvatske koju čine trajno stabilizirane gravimetrijske točke apsolutne gravimetrijske mreže i gravimetrijske mreže I. reda na kojima je ubrzanje sile teže određeno u IGSN71 gravimetrijskom referentnom sustavu. Apsolutna gravimetrijska mreža uspostavljena je apsolutnim gravimetrijskim mjerenjima na 6 točaka ravnomjerno raspoređenih po čitavom teritoriju Republike Hrvatske (Dubrovnik, Makarska, Split, Pula i dvije u Zagrebu – Maksimir i Puntijarka) u razdoblju od 1996. – 2000. godine u okviru međunarodnog projekta UNIGRACE (UNIfication of GRAvity system in Central Europe). 2003. uspostavljena je i izmjerena metodom relativne gravimetrije gravimetrijska mreža I. reda Republike


14

Hrvatske. Izjednačenje i konačni rezultati te ostvarena točnost ukazuju da je izvedba mreže provedena sukladno međunarodnim preporukama i standardima.

Stavkom 4. gravimetrijskom referentnom sustavu Republike Hrvatske određuje se naziv Hrvatski gravimetrijski referentni sustav 2003, s obzirom da je u 2003. godini uspostavljena osnovna gravimetrijska mreža, kao i njegova službena kratica – HGRS03.

Uz točku IV. Točkom IV. Odluke definiraju se kartografske projekcije Republike Hrvatske

Stavkom 1 određuje se Mercatorova poprečna projekcija sa srednjim meridijanom 16030' i linearnim mjerilom na srednjem meridijanu 0,9999 za službenu kartografsku projekciju Republike Hrvatske za područja katastra i detaljne državne topografske kartografije. Predložena kartografska projekcija prekriva čitavo područje Republike Hrvatske jedinstvenim koordinatnim sustavom. Za taj projekcijski koordinatni sustav određuje se oznaka (kratica) HTRS96/TM što je sukladno normi ISO 19111.

Stavkom 2 određuje se uspravna Lambertova konformna konusna projekcija sa standardnim paralelama 43005' i 45055' službenom kartografskom projekcijom Republike Hrvatske za područje pregledne državne kartografije. Male linearne deformacije, dobro očuvanje površinskih oblika kao i univerzalnost njene uporabe glavni su razlozi zbog kojih se predlaže kao službena projekcija za preglednu državnu kartografiju. Sukladno normi ISO 19111 za taj projekcijski koordinatni sustav određuje se oznaka (kratica) HTRS96/LCC.

Stavkom 3 konstatira se da se obje kartografske projekcije temelje na hrvatskom terestričkom referentnom sustavu.

Stavkom 4 određuje se univerzalna poprečna Mercatorova projekcija (Universal Transverse Mercator – UTM) službenom kartografskom projekcijom za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske. Projekcija UTM je usvojena od strane država članica NATO saveza i kao takva definirana u Standardizacijskom sporazumu STANAG 2211 (STANdardization AGreement – STANAG 2211 - Geodetic datums, Ellipsoids, Grids and Grid References, Edition 5, 15 July 1991). Razlog izbora ove projekcije proizlazi iz članstva Republike Hrvatske u Partnerstvu za mir (PfP) i njenog skorog pridruživanja NATO savezu.

Uz točku V. Ovom točkom, stavkom 1. regulira se postupno uvođenje novih službenih geodetskih datuma i kartografskih projekcija u službenu uporabu, a stavkom 2. Državna geodetska uprava zadužuje se da u roku od 6 mjeseci donese program uvođenja novih službenih geodetskih datuma i kartografskih projekcija.

Naime, uvođenje novih službenih geodetskih datuma i kartografskih projekcija stvara obvezu prikupljanja i obrade podataka u novim referentnim sustavima jer o obimu prikupljenih novih podataka ovisi inicijalna mogućnost pretvorbe postojećih podataka u nove referentne sustave. To podrazumijeva uspostavu dobro dizajniranih i struktuiranih baza podataka (baza podataka stalnih točaka geodetske osnove, baza topografskih podataka, baza podataka digitalnog katastarskog plana, baza hrvatske osnovne karte 1:5000) koje će omogućiti unos i prihvat podataka u starom i novom sustavu, kao i zamjenu koordinata i ostalog sadržaja baze u jednoznačno određenom trenutku vremena. Pretvorba postojećih podataka u nove referentne sustave moguća je samo ako su podaci obuhvaćeni i obrađeni na moderan način (u digitalnom obliku) uz primjenu odgovarajućih transformacijskih modela koje je potrebno razviti. Iz svega toga vidljivo je da je uvođenje novih geodetskih datuma i ravninskih projekcija vrlo složen i dugotrajan proces koji zahtjeva vrlo dobru organizaciju i koordinaciju izvršenja cijelog niza zadataka, te je zato potrebno razraditi i donijeti poseban program.


15

Uz točku VI. 01.01.2010. godine određuje se za krajnji rok do kojeg Državna geodetska uprava u potpunosti mora uspostaviti nove referentne sustave, jer je isti rok postavljen i za prevođenje postojećih podataka u digitalni oblik.

Uz točku VII. Ovom točkom ovlašćuje se ministar obrane za donošenje posebne odluke o načinu i dinamici prijelaza Oružanih snaga na novi projekcijski koordinatni sustav iz točke IV. stavak 4. ove Odluke.

Uz točku VIII. Ovom točkom određuje se početak primjene ove Odluke. Novi geodetski datumi i kartografske projekcije odmah po objavljivanju ove Odluke postaju službeni što omogućuje da se njihovim postupnim uvođenjem steknu uvjeti za definitivni prijelaz i njihovu primjenu prilikom obavljanja svih vrsta geodetskih zadataka.


16

REPUBLIKA HRVATSKA

DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GEODETSKI FAKULTET

Zagreb, lipanj 2004.

ZNANSTVENO-STRUČNO OBJAŠNJENJE ODLUKE O UTVRĐIVANJU SLUŽBENIH GEODETSKIH REFERENTNIH KOORDINATNIH SUSTAVA REPUBLIKE HRVATSKE (SASTAVNI DIO ODLUKE) U izradi prijedloga novih službenih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija Republike Hrvatske kao i u konačnom oblikovanju nacrta ove Odluke aktivno su sudjelovali profesori Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i to:

- Prof.dr.sc. Tomislav Bašić za položajni i gravimetrijski datum

- Prof.dr.sc. Ladislav Feil za visinski datum

- Prof.dr.sc. Miljenko Lapaine za kartografsku projekciju

Budući se u ovoj odluci spominju stručni termini i pojmovi koji su poznati samo uskom krugu geodetskih stručnjaka smatramo da je u obrazloženju ove Odluke potrebno malo opširnije objasniti osnovne pojmove, kao i načine uspostave i definiranja referentnih koordinatnih sustava.

Prijedlog novog položajnog datuma i referentnog koordinatnog sustava Obrazloženje uz točku 1. i 2. – definiranje položajnog datuma i elipsoida Kad se uzmu u obzir svi topografski i oceanografski detalji, Zemljina fizička površina ima vrlo nepravilan i složen oblik. Da bi sve te detalje moglo geodetski snimiti i na odgovarajući način definirati, potreban je jednostavniji matematički model za Zemljino tijelo na kojemu će se temeljiti uporabni koordinatni sustav. Budući da je Zemlja spljoštena na polovima, jednostavni matematički model koji se dobro približava tom obliku je rotacijski elipsoid, trodimenzionalno tijelo koje dobivamo rotacijom elipse oko njezine kraće osi. Kraća os elipsoida približno koincidira s rotacijskom osi Zemlje. U geodetskoj upotrebi su u povijesti bili i još uvijek jesu elipsoidi različitih dimenzija i smještaja u prostoru, od kojih neki najbolje odgovaraju cijeloj Zemlji (globalni elipsoidi), a neki najbolje odgovaraju nekoj regiji ili državi (referenc-elipsoidi).

Predloženi elipsoid GRS80 (Geodetic Reference System 1980 – Geodetski Referentni Sustav 1980) je projektiran da najbolje odgovara cijeloj Zemlji. Moderni je trend korištenje elipsoida GRS80 svuda zbog globalne kompatibilnosti. Oblik (geometrija) nekog elipsoida potpuno je definiran s dva parametra dok se ostali mogu izračunati preko formula. To je najčešće dužina velike poluosi a (udaljenost ishodišta do elipsoidnog ekvatora) i još jedna od sljedećih veličina: dužina male poluosi b (udaljenost od ishodišta do elipsoidnog pola) ili spljoštenost elipsoida µ (odnos razlike velike i male poluosi elipsoida izražena u jedinicama velike poluosi; µ=(a-b)/a). Veličina velike poluosi GRS80 elipsoida iznosi a = 6378137,00 m, dok je spljoštenost µ = 1/298,257222101. U Republici Hrvatskoj je


17

T

TZPN

hϕ=ϕΤ

λ=0O

λ=λΤY

x

λΤϕΤ

PS

još uvijek u službenoj uporabi Besselov elipsoid definiran 1841. godine s veličinom velike poluosi a = 6377397,155 m i spljoštenošću µ = 1/299,15281285.

Nakon što smo fizički oblik Zemlje zamijenili jednostavnim matematičkim modelom potrebno je definirati koordinatni sustav kojim se može jedinstveno i točno prikazati položaj bilo koje diskretne točke kao uređena N-torka brojeva.

Koordinatni sustav predstavlja skup matematičkih pravila nužnih za definiranje kako se koordinate pridružuju točkama, dok se referentni koordinatni sustav prema stvarnom svijetu odnosi uz pomoć geodetskog datuma.

Kartezijev koordinatni sustav definira položaj točaka u odnosu na N međusobno okomitih osi (u geodeziji je najčešće N = 1, 2, ili 3) dok elipsoidni koordinatni sustav omogućuje definiranje položaja neke točke geodetskom ili elipsoidnom širinom, geodetskom ili elipsoidnom dužinom i geodetskom ili elipsoidnom visinom (slika 1)

Sustav pravokutnih kartezijevih prostornih koordinata (X,Y,Z) definiran je tako da je ishodište tog koordinatnog sustava smješteno u centar elipsoida O, dok se Z-os podudara s rotacijskom osi elipsoida, X-os je presječnica ravnine početnog meridijana (Greenwich) i ravnine ekvatora, a Y-os se nalazi u ravnini ekvatora i prolazi okomito na X-os.

Sustav elipsoidnih geodetskih koordinata (φ,λ,h) je definiran geodetskom širinom ϕ (kut između elipsoidne ravnine ekvatora i normale na elipsoid u točki T′), geodetskom dužinom λ (kut između ravnine nultog meridijana i meridijanske ravnine kroz točku T′) i geodetskom ili elipsoidnom visinom

h (udaljenost točke na fizičkoj površini Zemlje od plohe elipsoida po normali). Dogovorno se kao početni meridijan u geodeziji koristi Greenwich-ki meridijan (λ = 00), dok su pozitivne geodetske širine sjeverno od ekvatora i pozitivne geodetske dužine istočno od Greenwich-kog meridijana. Elipsoidna visina podrazumijeva da se radi o geometrijskoj veličini, a ne o visini u sustavu Zemljinog polja ubrzanja sile teže definiranoj s obzirom na težišnicu (smjer ubrzanja sile teže).

Slika 1: Sustav pravokutnih kartezijevih koordinata i sustav elipsoidnih koordinata

Položaj bilo koje točke definiran geodetskom ili elipsoidnom širinom, dužinom i visinom može se također opisati jedinstvenim skupom trodimenzionalnih kartezijevih koordinata, i obratno, ali je važno naglasiti da to vrijedi

samo za koordinate koje se odnose na isti odabrani elipsoid (radi se dakle o konverziji koordinata unutar istog datuma). Sustav pravokutnih kartezijevih koordinata (X,Y,Z) i sustav elipsoidnih koordinata (φ,λ,h) se koriste u području globalne geodezije i državne izmjere.

Postoji još jedan tip koordinata, a koje se zovu ravninske (pravokutne) koordinate. Ove se koordinate koriste za određivanje položaja na katastraskom planu ili karti, koja je dvodimenzionalni prikaz zakrivljene Zemljine površine. Ravninske koordinate koriste se dvodimenzionalnim kartezijevim sustavom sa dvije osi koje se zovu sjeverna (ili x-os) i istočna (ili y-os). Ravninske koordinate jedne točke izračunavaju se iz njezine geodetske dužine i širine pomoću standardnih formula određenih kartografskih projekcija. Ravninske koordinate predstavljaju najčešći oblik korištenja koordinata u dijelu geodezije koji se bavi problemima u ravnini, kao što je katastarska izmjera, topografska izmjera i različiti praktični inženjerski zadaci (najviše za potrebe graditeljstva). Naravno da je i kod upotrebe ove vrste koordinata važno znati na koji se odabrani elipsoid one odnose.


18

Pod pojmom geodetskog datuma podrazumijeva se skup paramatara kojima se definira položaj ishodišta, mjerilo i orijentacija koordinatnog sustava s obzirom na Zemljino tijelo. U pravilu uključuje i definiciju elipsoida kao matematičkog oblika Zemlje. Uz pomoć datuma se referentni koordinatni sustav definira u odnosu na stvarni svijet. U geodetskoj praksi susreću se lokalni i globalni datum (slika 2).

Lokalni geodetski datum uveden je sa željom da se matematičkim modelom (referentnim elipsoidom) što je moguće bolje aproksimira na području od interesa oblik Zemlje – geoid i karakterističan je za dosadašnje klasično definirane geodetske referentne sustave, najčešće uz pomoć astronomije i geodezije (astrogeodetska metoda).

Karakterizira ga sljedeća definicija:

Rotacijska os elipsoida paralelna je s rotacijskom osi Zemlje, Postoji fundamentalna točka P0 u kojoj su poznati otklon vertikale ϑ i geoidna undulacija N, uz

pomoć kojih je odabrani elipsoid smješten u odnosu na Zemljino tijelo. Ovo može biti ostvareno i poznavanjem pomaka središta elipsoida M(XM,YM,ZM) u odnosu na centar Zemljinih masa S (geocentar),

Oblik i veličina rotacijskog elipsoida: a, b (ili a, µ). Budući da je općenito S≠M, to je neki lokalni datum definiran s minimalno poznatih 5 parametara u fundamentalnoj točki (3 parametra položaja i 2 parametra za referentni elipsoid):

ϕ0, λ0, h0, … geodetske (elipsoidne) koordinate ili komponente otklona vertikale (u

(ili ξ0, η0, N0) ravnini meridijana i prvog vertikala) i geoidna undulacija,

a, b (ili a, µ) … velika i mala poluos (ili velika poluos i spljoštenost) elipsoida.

Slika 2: Lokalni i globalni geodetski datum

Globalni (svjetski) geodetski datum karakterizira želju da se matematičkim modelom – globalnim elipsoidom što je bolje moguće globalno (cijeli svijet) aproksimira geoid. On je u pravilu geocentrički (ishodište koordinatnog sustava smješteno je u centar Zemljinih masa).

Definiran je tako da se:

Središte elipsoida poklapa s geocentrom (S=M), Rotacijska os Zemlje poklapa se s malom poluosi elipsoida.

Zbog S=M nije potrebno definirati nikakve parametre položaja, pa je globalni datum određen s minimalno dva parametra za oblik i veličinu globalnog ili srednjeg Zemljinog elipsoida:

a, b (ili a, µ) …. velika i mala poluos (ili velika poluos i spljoštenost) elipsoida.

S

N

H

h

M

ur geoid

elipsoid


19

Nasljeđeni položajni datum u Republici Hrvatskoj jest lokalni geodetski datum, koji se temelji na astro-geodetskim radovima Vojnogeografskog instituta nekadašnje Austro-Ugarske Monarhije iz druge polovice 18. stoljeća. Fundamentalna točka tog geodetskog datuma je Hermannskögel, čiji je položaj φ0=48016΄15,29'', λ0=33057΄41,06'' (od Ferra) bio određen astronomskim mjerenjima, jednako kao i orijentacija trigonometrijske mreže, koja je definirana astronomskim azimutom A=107031΄41,70'' prema susjednoj točki triangulacijske mreže - Hundesheimer Berg. Kao matematički model za Zemlju odabran je tada Besselov elipsoid iz 1841. godine (a = 6377397,155 m, µ = 1/299,15281285). Ta triangulacijska mreža dobro je pokrila područje današnje Hrvatske te bila izjednačena po uvjetnim mjerenjima u 7 zasebnih blokova.

U pripremi prijedloga novih datuma često je bilo postavljano pitanje «Zašto se želi ukinuti Besselov elipsoid? Što njemu nedostaje kada je tako dugo uspješno korišten kod nas?, i sl.». Iz toga bi se moglo isčitati kako je nacionalni interes zadržati Besselov elipsoid i ne uvoditi neki noviji. Dakle, nije problem u dimenzijama Besselova elipsoida, već u definiciji dosadašnjeg datuma, odnosno smještaju tog elipsoida s obzirom na Zemljino tijelo, te posebno u točnosti realizacije tog datuma kroz položajnu trigonometrijsku mrežu (jasne nehomogenosti 1-2 metra na državnom nivou, kojeg decimetra na županijskom nivou te 10-tak centimetara na nivou gradova). S druge strane već je rečeno da se Europa odlučila na referentni koordinatni sustav ETRS89, koji koristi elipsoid GRS80. Budući da se kao država nalazimo u fazi izvođenja i planiranja mnogo novih geodetskih izmjera te izrade različitih digitalnih baza podataka (s obzirom na loše nasljeđe iz bivše države), te da ćemo kad-tad biti dio Europske zajednice i morati intenzivno razmjenjivati s državama Europe različite prostorne i uz prostor vezane podatke, tada je sasvim logično da i mi u ovom trenutku uvedemo novi referentni koordinatni sustav i s njim povezani referentni elipsoid GRS80.

Međutim, danas se za definiciju datuma više ne koristi jedna jedina fundamentalna točka. Umjesto toga, datum se definira 'implicitno' primjenom određenih uvjeta na izračunate koordinate cijelog skupa točaka, od kojih ni jedna nema posebnu važnost. Ova je metoda naročito postala uobičajena ovođenjem satelitskog sustava globalnog pozicioniranja (GPS) i uz njega povezanog referentnog koordinatnog sustava u 1980-im godinama. Izbjegavanje oslanjanja na jednu jedinu točku daje praktičnu robustnost definiciji datuma i čini analizu pogrešaka izravnijom.

Da bi u potpunosti mogli razumjeti način na koji je definiran ETRS89 koji se predlaže za novi službeni položajni datum Republike Hrvatske nužno je nešto reći o globalnom sustavu pozicioniranja (Global Position System). Referentni koordinatni sustav koji se koristi za GPS-pozicioniranje naziva se WGS84 (World Geodetic System 1984). On se sastoji od trodimenzionalnog kartezijevog koordinatnog sustava i pridruženog elipsoida WGS84, tako da se pozicije točaka u WGS84 mogu definirati kartezijevim koordinatama (X,Y,Z) ili elipsoidnom širinom, dužinom i visinom (φ,λ,h). Spomenimo da se dimenzije elipsoida WGS84 vrlo malo razlikuju od elipsoida GRS80 (veličina velike poluosi im je identična; a = 6378137 m, dok je spljoštenost elipsoida WGS84 µ = 1/ 298,257223563, a elipsoida GRS80 µ = 1/ 298,257222101). Ishodište tog datuma je smješteno u geocentar (centar zemljinih masa). Sustav je projektiran za pozicioniranje bilo gdje na Zemlji uz pomoć 24 GPS-satelita, koji stalno odašilju svoje koordinate u sustavu WGS84. Satelitske pozicije WGS84 određuje mreža pratećih stanica čiji je položaj precizno izračunat. Prateće stanice promatraju satelite i određuju koordinate satelita WGS84.

Kod WGS84-datuma treba naglasiti sljedeće: prvo, elipsoid je projektiran da najbolje odgovara geoidu Zemlje u cjelini. To znači da on uglavnom ne odgovara geoidu (uvjetovano definicijom srednje razine mora) kao ni lokalnom datumu (ne-geocentrički smješten elipsoid) u određenoj zemlji. U Republici Hrvatskoj leži elipsoid GRS80 oko četrdesetpet metara ispod plohe globalnog geoida.

Zbog kretanja tektonskih ploča, razni dijelovi svijeta miču se u odnosu jedan prema drugom brzinama reda veličine kojeg centimetra godišnje. Međunarodni referentni meridijan i pol, te stoga i datum WGS84 su stacionarni u odnosu na prosjek svih tih gibanja, ali to istovremeno znači da su u pokretu u odnosu na bilo koju određenu regiju ili državu. Koordinatni sustav centriran u središtu Zemljinih masa, oceana i atmosfere može na prvi pogled izgledati vrlo teškim za ostvarenje. No, ova je definicija vrlo prikladna za smještanje satelita, jer je geocentar jedno od žarišta elipsoidnih orbita svih Zemljinih satelita pod pretpostavkom da je masa satelita zanemariva. Stoga nam promatranje satelita može reći,


20

više-manje, gdje se nalazi središte Zemlje. WGS84-položaj bilo koje točke na površini Zemlje stalno se mijenja zbog raznih čimbenika, od kojih je najvažniji tektonsko kretanje litosfernih ploča.

Međutim, ipak je korisno imati koordinatni sustav koji je kompatibilan s GPS-om. To se čini tako da se odabere posebni moment u vremenu, koji u geodeziji nazivamo epoha te navedu WGS84-koordinate točaka u području interesa s obzirom na tu epohu, bez obzira na vrijeme promatranja. Prihvaćanje određene WGS84-epohe kako bi se otklonile posljedice tektonskih gibanja učinjeno je na raznim mjestima u svijetu – u stvari svuda gdje je WGS84 prihvaćen kao službeni datum. Primjeri datuma poput WGS84 koji postupno odstupaju od WGS84 su Sjevernoamerički datum 1983, Novozelandski Geodetski datum 2000, te Geodetski datum Australije. Nama je svakako interesantniji europski primjer, Europski terestrički referentni sustav 1989 – ETRS89 koji, kako mu i samo ime kaže, ukazuje na datum koji je koincidirao s WGS84 u momentu vremena 1989.0, te od onda polako odstupa, krećući se s euroazijskom kopnenom masom. ETRS89 prihvaćen je kao službeni geodetski datum u većini europskih zemalja.

Iako nisu istovjetni s WGS84, ovi lokalno fiksirani GPS-datumi lako se i točno povezuju natrag s WGS84. To je stoga što je kretanje tektonske ploče vrlo ujednačeno, predvidljivo i točno poznato. Koordinate svake točke u ETRS89 može se lako konvertirati u koordinate u WGS84 jednostavnom transformacijom.

Obrazloženje uz točku 3. i 4. – realizacija novog hrvatskog terestričkog referentnog sustava – HTRS96 S definicijom datuma smješteni su ishodište, osi i odabrani elipsoid (koordinatni sustav) u odnosu na centar Zemljinih masa i fizičku površinu Zemlje, na kojoj se nalazi ono što se geodetski želi izmjeriti i opisati. Sada se dolazi do problema kako da se taj koordinatni sustav upotrebi u praksi. Ako će se koordinatni sustav dosljedno upotrebljavati na velikom području (područje jedne države), to je velik zadatak. On uključuje postavljanje infrastrukture točaka do kojih korisnici imaju pristup, a kojih su koordinate poznate u trenutku mjerenja. Te referentne točke su tipično ili na tlu, ili na satelitima koji kruže oko Zemlje. Sve metode pozicioniranja oslanjaju se na dogledanje od instrumenta za promatranje do referentne točke poznatih koordinata. Stavljanje referentnih točaka na satelite u orbiti ima prednost da je svaki satelit vidljiv s velikog dijela Zemljine površine u bilo koje doba. To je smisao satelitskog pozicioniranja.

Mreža referentnih točaka s poznatim koordinatama naziva se terestrički referentni okvir (Terrestrial Reference Frame –TRF), a svrha joj je da realizira koordinatni sustav tako da pruži pristupačne točke s poznatim koordinatama. Primjeri TRF-a su stara mreža triangulacijskih točaka koje su smještene na dominantnim točkama terena po cijeloj Hrvatskoj, ali i 24 GPS-satelita kojima upravlja Ministarstvo obrane Sjedinjenih Američkih Država. Obadva TRF-a služe istoj svrsi: oni su dobro vidljive točke poznatog položaja u određenom koordinatnom sustavu (u slučaju satelita, te se točke kreću, te je 'poznati položaj' funkcija vremena). Korisnici mogu promatrati te TRF-točke koristeći uređaje za pozicioniranje (teodolit, GPS prijemnik, ...) i tako dobivaju nove položaje ranije nepoznatih točaka u korištenom referentnom koordinatnom okviru.

Većina geodeta ne govori o TRF-ima – umjesto toga obično upotrebljavaju izraz 'datum' za obadva pojma. To dovodi do dosta nesporazuma, naročito kad se uspoređuju nepodudarnosti između dva koordinatna sustava. Da bismo pravilno razumjeli odnos između dva koordinatna sustava, trebamo razumjeti da se razlike u njihovim datumima mogu dati točnim skupom parametara, iako možda ne znamo koji su to parametri. S druge strane, razlika u njihovim TRF-ima (a to je ono što obično stvarno želimo znati) može se opisati samo približno, uz izjavu o statističkoj točnosti koja se nalazi uz opis.

Osnovna pojmovna razlika između nekog terestričkog referentnog sustava TRS (dakle, koordinatnog sustava koji se preko datuma definira s obzirom na Zemljino tijelo) i TRF-a je ta da TRS nije podložan pogreškama, dok TRF jest. Datum može biti neprikladan za određenu aplikaciju, ali ne može sadržavati pogreške jer je on samo skup konvencionalno prihvaćenih parametara – oni su po definiciji točni! S druge strane, TRF uključuje fizičko promatranje koordinata mnogih točaka – a gdje god je uključeno fizičko promatranje, pogreške su neizbježne. Stoga je krivo govoriti o pogreškama u


21

datumu: one se pojavljuju u realizaciji tog datuma od strane TRF-a kako bi on bio dostupan korisnicima.

Postojeći položajni datum koji se koristi realiziran triagulacijskom mrežom I. reda koju je uspostavio Vojno geografski institut iz Beča još u drugoj polovini 19. stoljeća, a koja je obuhvatila i područje današnje Republike Hrvatske. Između dva svjetska rata je Vojnogeografski institut iz Beograda uspostavio, oslanjajući se na postojeću austro-ugarsku mrežu i koristeći istu fundamentalnu točku i Besselov elipsoid (dakle, isti referentni koordinatni sustav), triangulacijsku mrežu I. reda tadašnje Jugoslavije, koja je nakon II. svjetskog rata nanovo izmjerena, no rezultati tih mjerenja nikad nisu bili potpuno uvedeni u civilnu upotrebu. Nekoliko je bitnih nedostatka postojeće triangulacijske (položajne) mreže. Prvo, visine točaka su bitno lošije određene od položajnih koordinata, što danas predstavlja značajan problem kod trodimenzionalne transformacije koordinata. Drugi je nedostatak sadržan u činjenici da je postojeća položajna mreža loše dokumentirana te treći da su stabilizacije ovih točaka uglavnom nepogodne za moderna GPS-mjerenja, jer se nalaze u pravilu na visokim i uglavnom teško pristupačnim brdima. No, najvažniji je nedostatak postojeće temeljne položajne mreže njena netočnost, koja ne zadovoljava današnju rutinsku točnost mjerenja koju ostvarujemo primjenom moderne satelitske (GPS) i klasične (totalne stanice, niveliri, ...) tehnologije, pa moramo kvariti visoko-točna mjerenja kako bi iskazali rezultate mjerenja u postojećem referentnom koordinatnom okviru (nesigurnost 1-2 m na nivou države, kojeg dm na novou županija te 10-tak cm na lokalnom nivou).

Imajući u vidu takvo stanje svoje položajne mreže Republika Hrvatska prihvatila je poziv europskih zemalja i spremno se sredinom devedesetih uključila u realizaciju Europskog terestričkog referentnog sustava ETRS89. ETRS89 realiziran je EUREF-mrežom stalnih geodetskih točaka razmještenih preko cijele Europe, nazvanom ETRF89. Republika Hrvatska je uključena u taj sustav sa deset EUREF točaka ravnomjerno raspoređenih po njenom teritoriju. Od 1989. godine taj se sustav progušćuje u mnogim zemljama Europe kako bi se omogućio dobar lokalni pristup, pa je on u Republici Hrvatskoj progušćen 1996. godine CROREF GPS mrežom od 78 trajno stabiliziranih stalnih geodetskih točaka čije su koordinate određene u ETRS89 koordinatnom sustavu. Za tu realizaciju, budući se ona odnosi na vremensku epohu 1995,55 utvrđuje se službeni naziv Hrvatski Terestrički Referentni Sustav u epohi 1995,55 – ili skraćeno HTRS96.

Literatura: Bašić T., Markovinović D., Rezo M., Hećimović Ž., Šljivarić M., Špoljarić D. (2000): Prijedlog službenih geodetskih datuma Republike Hrvatske. Elaborat za Državnu geodetsku upravu Republike Hrvatske, 1-93, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Bašić T., Rezo M., Markovinović D. (2002): Jedinstveno izjednačenje 10-km GPS mreže Republike Hrvatske, Elaborat za Državnu geodetsku upravu Republike Hrvatske, 1-128, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Bašić T. (2004): Jedinstveno izjednačenje 10-km GPS mreže Republike Hrvatske. U «Izvješća o znanstveno-stručnim projektima iz 2002. godine», Državna geodetska uprava Republike Hrvatske, Glavni urednik I. Landek, 67-79, Zagreb.

Bašić T., Markovinović D., Rezo M., Bosiljevac M. (2004): Izrada dokumentacije neophodne za usvajanje službenog položajnog i gravimetrijskog datuma Republike Hrvatske. Elaborat za Državnu geodetsku upravu Republike Hrvatske, 1-65, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Brockmann E., Harsson B.-G., Ihde J. (2001): Geodetic Reference System of the Republic of Croatia - Consultants Final Report on Horizontal and Vertikal Datum Definition, Map Projection and Basic Networks, 1-35.

ISO: International standard ISO19111 (2003): Geographic information – Spatial referencing by coordinates, ISO copyright office, Geneva, 1-43.

NN 128/99 : Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Hrvatski sabor.

NN 64/01: Program državne izmjere i katastra nekretnina za razdoblje 2001.-2005. Hrvatski sabor.


22

Prijedlog novog visinskog datuma i visinskog referentnog sustava Obrazloženje uz točku 1. – definiranje referentne plohe Da bi se moglo određivati apsolutne visine točaka na fizičkoj površini Zemlje, na temelju relativnih mjerenja visinskih razlika, potrebno je definirati i realizirati odgovarajući visinski referentni koordinatni sustav. Položaj i orijentacija tog koordinatnog sustava treba biti određena u odnosu na tijelo Zemlje, lokalno (državni teritorij) ili globalno, po mogućnosti u što je moguće boljem suglasju s fizikalnim realitetom. Zbog nepravilnosti Zemlje kao planetnog tijela i visinske razvedenosti njene fizičke površine, oblik Zemlje se za potrebe definiranja visinskih referentnih koordinatnih sustava (ortometrijski, normalno-ortometrijski, normalni, elipsoidalni, dinamički, geopotencijalni) uobičajeno aproksimira plohama elipsoida ili geoida. Tradicijski se za potrebe visinskih koordinatnih sustava kao referentna ploha, koja definira oblik Zemlje, usvaja ploha geoida. Ova teorijski definirana ploha je ishodišna ploha za određivanje apsolutnih visina, tj. ploha tzv. «nulte visine». Visina neke na fizičkoj površini Zemlje je udaljenost te točke, određena duž težišnice, do plohe geoida. Geoid je referentna ploha za određivanje visina koja je u svakoj svojoj točci okomita na smjer sile teže. Ona je tzv. ekvipotencijalna ili nivo ploha, tj. ploha istog potencijala sile teže, kontinuirana je, prostorno razvedena i zatvorena ploha. Ploha geoida je zbog nepravilnosti u zemljinom polju sile teže nepravilna ploha, ali sa svojstvom da je u svim svojim točkama okomita na smjer sile teže.

Sukladno tradicijskoj definiciji ploha geoida je materijalizirana površinom svih oceanskih i morskih vodenih masa homogene gustoće u stanju mirovanja, koja se proteže i ispod kopnenih masa. U obalnim regijama, a na pojedinim diskretnim točkama (mareografske stanice), moguće je materijalizirati položaj plohe geoida određivanjem srednje razine vodostaja oceanske ili morske površine, temeljem kontinuiranih mjerenja vodostaja u vremenskim razdobljima odgovarajuće duljine. Važno je naglasiti da ploha geoida nije identična s plohom referentnog elipsoida.

Visinski datum koji je u službenoj uporabi u Republici Hrvatskoj određen je srednjom razinom Jadranskog mora na mareografu u Trstu, iz jednogodišnjih mjerenja morskog vodostaja provedenih 1875. godine. U odnosu na srednju razinu određena je apsolutna (nadmorska) visina ishodišnog repera visinskog sustava u iznosu 3,3520 m, a visine svih repera sustava definirane su u normalno-ortometrijskom sustavu visina. Krajem dvadesetog stoljeća potvrđeno je da srednja razina mora na mareografu u Trstu nije u suglasju s fizikalnim realitetom, tj. odstupa od pravilno određene srednje razine mora za približno 12 cm (položaj srednje razine mora je za 12 cm niži u odnosu na pravilno određenu srednju razinu), što je posljedica samo jednogodišnjeg mjerenja razine mora. Za pravilno određivanje srednje razine mora potrebno je obaviti mjerenja u vremenskom razdoblju od 18,6 godina. Obzirom na pogrešku definiranja srednje razine jasno je da su sve nadmorske visine repera u službenom visinskom sustavu države inicijalno prevelike za navedeni iznos, te kumulativno, zbog prirasta pogrešaka u visinskim mrežama, poprimaju iznose do 35 cm.

U svrhu pravilnog određivanja srednje razine mora obavljena su, u punom vremenskom intervalu od 18,6 godina, između 1962. i 1981. godine (za vremensku epohu 1971,5 godine), mareografska mjerenja na pet mareografa (Dubrovnik, Split, Bakar, Rovinj i Kopar) duž obale Jadranskog mora. Na temelju tih mjerenja računski su određene srednje razine mora, koje na lokacijama mareografa materijaliziraju položaj plohe geoida kao ishodišne plohe za određivanje visina. Na temelju srednjih razina definirane su nadmorske visine ishodišnih repera visinskog sustava u neposrednoj blizini mareografa. Prema tome, novi visinski datum Republike Hrvatske određen je plohom geoida kao referentnom plohom za računanje visina čiji je položaj određen srednjim razinama mora na lokacijama pet mareografa – Dubrovnik, Split, Bakar, Rovinj i Kopar. Takva je definicija visinskog datuma u određenoj mjeri specifična, jer visinski sustav nema samo jednu već istodobno pet ishodišnih točaka. Ovaj je pristup u praksi pokazao vrlo dobre rezultate, budući su mareografska mjerenja i nivelmanska mjerenja koja povezuju mareografe ukazala na vrlo dobro međusobno slaganje, što upućuje na pravilnost plohe geoida duž obalne linije. Na taj su način i nadmorske visine repera duž obalne linije primjereno usklađene sa fizikalnim realitetom.


23

Obrazloženje uz točku 2. i 3. – realizacija novog hrvatskog visinskog referentnog sustava – HVRS71 Uz definiciju i realizaciju visinskog (vertikalnog) datuma potrebno je odrediti i vrstu visinskog sustava u kojem će se određivati visine točaka. U visinskim sustavima europskih država koriste se pretežno tri vrste sustava visina. To su: normalni, ortometrijski i normalno-ortometrijski sustav visina. Sve navedene vrste visina imaju praktični karakter i koriste se za praktične potrebe (metričke visine).

Za ortometrijski i normalni sustav visina potrebno je poznavati vrijednosti ubrzanja sile teže na lokacijama repera, a kod ortometrijskih visina i duž težišnice. Posebna vrsta ortometrijskih visina su normalne ortometrijske visine, koje su definirane s normalnim vrijednostima ubrzanja sile teže. Sustav normalnih ortometrijskih visina koristio se dosad kao službeni visinski sustav u Republici Hrvatskoj te se predlaže da se i dalje zadrži, ali s novom definicijom visinskog datuma. Razlog je nepoznavanje vrijednosti ubrzanja sile teže duž nivelmaskih vlakova, jer nikada nije izvedena njihova cjelovita i sustavna gravimetrijska izmjera. Stoga je najlogičnije rješenje koje se nameće zadržavanje sustava normalnih ortometrijskih visina za sve praktične potrebe na teritoriju Republike Hrvatske. Tom u prilog ide i tradicijska uporaba tog sustava visina, poznavanje tog sustava od strane geodetske prakse kao i činjenica da se visine vrlo malo razlikuju od visina određenih neposrednim mjerenjima, posebno u geometrijskim nivelmanima nižih redova.

Definicijom i realizacijom visinskog datuma te usvajanjem vrste visinskog sustava definiran je referentni visinski sustav.

Realizaciju referentnog visinskog sustava čini polje stalnih točaka – repera temeljne nacionalne (državne) nivelmanske mreže - tzv. nivelmana visoke točnosti.

Visinski referentni sustav Republike Hrvatske koji se nalazi u službenoj uporabi nastao je u dugom vremenskom periodu. Ustrojen je za trajanja Austro-Ugarske monarhije, te ažuriran mjerenjima I. nivelmana visoke točnosti (skraćeno I.NVT) nakon II. svjetskog rata (u periodu od 1946 do 1953. godine). Na taj način ustrojen je referentni okvir koji je dopunjen tijekom dugog vremenskog razdoblja geometrijskim nivelmanima nižih redova te su podaci visinskog sustava preneseni na sva ostala polja stalnih i trajno stabiliziranih geodetskih točaka, odnosno korišteni su za rješavanje različitih geodetskih i ostalih zadaća. Pored pogrešne definicije datuma ta mreža ima i niz drugih ozbiljnih nedostataka, te u brojnim elementima ne odgovara trenutnim i budućim potrebama. Napomenut ćemo samo najvažnije: geometrijska konfiguracija nije prilagođena teritorijalnom obliku Republike Hrvatske, zbog pogreške u definiciji datuma kao i usljed nehomogenosti mreže te primjenjenih postupaka prilikom izjednačenja nivelmanske mreže visine svih repera su pogrešne i rastu proporcionalno udaljavanju od ishodišnog repera od 12 cm u Istri pa do čak 35 cm u istočnoj Slavoniji odnosno Dubrovniku (što u priobalnom području stvara velike probleme kod izvedbe određenih građevinskih radova), visinska točnost repera mreže nije zadovoljavajuća sukladno znanstvenim i stručnim suvremenim kriterijima.

Prethodno navedeni problemi prepoznati su još u bivšoj državi te se je šezdesetih godina pristupilo pripremama za realizaciju novog referentnog visinskog sustava. U okviru tih radova obavljeno je i već spomenuto definiranje novog visinskog datuma na temelju mjerenja srednje razine na mareografima u Dubrovniku, Splitu, Bakru, Rovinju i Kopru. Temeljna nivelmanska mreža nazvana II. nivelman visoke točnosti (skraćeno II.NVT) je geometrijski konfigurirana na način da trase nivelmanskih vlakova prate cestovne i željezničke komunikacije. Ta geometrijska konfiguracija nije u potpunosti prilagođena teritorijalnom obliku i veličini današnje Republike Hrvatske budući je mreža projektirana za područje bivše zajedničke države. Stabilizacija šest fundamentalnih repera pravilno raspoređenih po području Republike Hrvatske – to su reperi u Brajkovićima, Otočcu, Kninu, Kostajnici, Koprivnici i Strizivojni izvršena je izuzetno kvalitetno. Također je i stabilizacija ostalih repera mreže obavljena na primjeren način. Terenska izmjera mreže II.NVT izvršena je u razdoblju od 1970. do 1973. godine uz unificiranu uporabu instrumentarija i jasno preciziranih znanstvenih i stručnih kriterija za izvedbu nivelmana visoke točnosti. Obradu rezultata mjerenja i izjednačenje proveli su znanstvenici Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu uz posebnu pozornost eliminiranju grubih i sistematskih pogrešaka. Za visinske razlike računate su popravke mjerila letava, kao i ortometrijske popravke koje su računate pomoću normalnih vrijednosti ubrzanja sile teže budući nisu obavljena sustavna


24

gravimetrijska mjerenja duž nivelmanskih vlakova. Rezultati izjednačenja ukazuju na zadovoljavajuću točnost mjerenja, a postignuta je primjerena visinska točnost od +/- 1 cm čvornih repera mreže sukladna je kriterijima koje mora zadovoljiti nivelman visoke točnosti.

Sukladno tome polje trajno stabiliziranih stalnih visinskih točaka – repera II. nivelmana visoke točnosti određuje se osnovom novog referentnog visinskog sustava Republike Hrvatske. Za novi referentni visinski sustav Republike Hrvatske koji je definiran novim visinskim datumom i praktično realiziran mrežom repera II.NVT određuje se naziv Hrvatski Visinski Referentni Sustav u epohi 1971,5 ili skraćeno HVRS71.

Literatura: Feil, L., Rožić, N.(2000): Prijedlog službenog visinskog datuma Republike Hrvatske. Elaborat za Državnu geodetsku upravu Republike Hrvatske, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Feil, L., Rožić, N., Pavičić, S., Gucek M., Bosiljevac M. (2004): Izrada dokumentacije neophodne za usvajanje službenog visinskog datuma Republike Hrvatske. Elaborat za Državnu geodetsku upravu Republike Hrvatske, 1-65, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.





Prijedlog novog gravimetrijskog datuma i gravimetrijskog referentnog sustava Obrazloženje uz točku 1. i 2. – definiranje gravimetrijskog datuma i gravimetrijskog referentnog sustava Gravimetrija je grana fizikalne geodezije koja se bavi proučavanjem svojstava osnovne sile na Zemlji – ubrzanja sile teže, njezinim određivanjem, promjenama i utjecajima tih promjena na druge fizikalne veličine. Za geodeziju je poznavanje ubrzanja sile teže važno prvenstveno zbog rješavanja jedne od osnovnih zadaća, određivanja oblika (geoida) i vanjskog polja ubrzanja sile teže, no ono je potrebno i za definiciju visina Zemljinog polja ubrzanja sile teže, redukciju geodetskih mjerenja, istraživenja promjena srednje razine mora, te za raznoliku interdisciplinarnu primjenu. U tom kontekstu posebno je danas porastao značaj geoida za čije računanje su podaci gravimetrijskih mjerenja nezaobilazni, i to stoga što se koristi za direktnu transformaciju između GPS elipsoidnih i niveliranih visina.

Metode određivanja ubrzanja sile teže dijelimo na apsolutne i relativne. Apsolutnom metodom svi se potrebni elementi određuju neposrednim mjerenjima uz pomoć apsolutnih gravimetara, odnosno takvim mjerenjem dobije se vrijednost ubrzanja sile teže u apsolutnom iznosu. Relativnom metodom mjerenja uz primjenu relativnih gravimetara (manji i jeftiniji od apsolutnih) određuju se razlike ubrzanja sile teže između pojedinih točaka.

Apsolutnim određivanjem ubrzanja sile teže dobijemo na određenom broju točaka (za sada u Hrvatskoj 6) vrijednosti ubrzanja sile teže koje se koriste za definiranje gravimetrijskog datuma, pa te točke (obično zvane apsolutna gravimetrijska mreža) čine osnovu za razvijanje ostalih gravimetrijskih mreža koje se temelje na relativnim gravimetrijskim mjerenjima. Gravimetrijski datum se definira dakle izravno s apsolutnim gravimetrijskim mjerenjima, dok se realizacija gravimetrijskog referentnog sustava, mjerenjem razlika ubrzanja sile teže u osnovnoj gravimetrijskoj mreži, obavlja relativnim gravimetrijskim mjerenjima.

U periodu između 1900. i 1971. godine uspostavljena su, najprije u okviru "Internationale Erdmessung", a zatim pod okriljem International Union of Geodesy and Geophysics (IUGG), ukupno


25

tri referentna sustava za ubrzanje sile teže. Kod toga su za područje Hrvatske interesantna zadnja dva, u kojima se mogu naći definirani podaci za ubrzanje sile teže na našem području. Prvi je Potsdamski sustav za ubrzanje sile teže usvojen je na 16. općoj konferenciji "Internationale Erdmessung" u Londonu 1909. godine, a drugi Internacionalna gravimetrijska standardna mreža 1971 - IGSN71, uvedena IUGG-rezolucijom br. 16, za vrijeme XV. generalne skupštine IUGG u Moskvi 1971. godine. IGSN71 zadovoljava svim većim zahtjevima u geodeziji i geofizici, a u međuvremenu je pomoću priključnih mjerenja i preračunavanja preuzeta u mnogobrojne nacionalne gravimetrijske mreže. Nedostaci ovog sustava su prije svega neravnomjerni raspored točaka i nedovoljno dobra stabilizacija. Ovaj se sustav ne može koristiti za praćenje vremenskih promjena ubrzanja sile teže.

Kao matematički model realnog polja ubrzanja sile teže danas se koristi tzv. standardni model za Zemljino polje ubrzanja sile teže, koji omogućuje vrlo jednostavno računanje gravimetrijskih podataka, samo na osnovi koordinata točke u prostoru. Najčešće se za definiciju standarnog modela ili tzv. normalnog polja ubrzanja sile teže koristi nivoelipsoid. Nivoelipsoid Zemlje je definiran kao i rotacijski elipsoid s time da mu se pridodaje ukupna masa Zemlje M i kutna brzina rotacije Zemlje ω. Geometrija mu je zadana s velikom poluosi a i geometrijskom spljoštenošću µ=(a-b)/a, pri čemu je b mala poluos elipsoida. Površina (ploha) elipsoida je ujedno i nivoploha normalnog polja ubrzanja sile teže. Usvojena je pri tome simetrija s obzirom na rotacijsku os i s obzirom na ravninu ekvatora. U skladu s teoremom Stokes-Poincaréa, vanjsko polje ubrzanja sile teže nivoelipsoida potpuno je određeno s 4 parametra: a, µ, M, ω, te opisano uz pomoć normalnog potencijala sile teže U. Pripadne vrijednosti predloženog službenog nivoelipsoida GRS80 su: velika poluos a = 6378137 m, geocentrička gravitacijska konstanta GM = 398 600,5 x 109 m3s-2, spljoštenost elipsoida µ = 1/298,257222101, kutna brzina Zemljine rotacije ω= 7, 292115 x 10

-5 rad s

-1, te normalni potencijal na

elipsoidu Uo = 6,263 6861 x 107 m

2s-2.

S obzirom da se je gravimetrijski referentni sustav koji se i do sada koristio kod nas zapravo svjetski IGSN71 (premda se dosta gravimetrijskih podataka može naći u Potsdamskom sustavu), to nema razloga da i dalje ne ostane službeni, no treba voditi računa da se kod računanja različitih anomalija ubrzanja sile teže koristi formula za normalno ubrzanje sile teže u GRS80 sustavu. Osnovni problem raspoloživih gravimetrijskih podataka proizlazi iz činjenice da su oni bili tretirani kao vojna tajna, pa se stoga u pravilu ne raspolaže s dovoljno informacija o načinu mjerenja, kalibraciji gravimetara računanju hoda gravimetara, kao i računanju normalne vrijednosti ubrzanja sile teže. Nemamo pouzdane podatke o većini točaka, a zbog načina stabilizacije, izbora mjesta, neodržavanja i ratnih šteta mnoge su gravimetrijske točke nepovratno izgubljene.

Obrazloženje uz točku 3. i 4. – realizacija novog hrvatskog gravimetrijskog referentnog sustava – HGRS03 Kada je riječ o gravimetrijskom datumu, valja naglasiti da je za razliku od položajnog i visinskog datuma on direktno određen apsolutnim gravimetrijskim mjerenjima u svakoj pojedinoj apsolutnoj gravimetrijskoj točki. Moderna gravimetrijska mreža se temelji stoga na više apsolutnih gravimetrijskih točaka koje čine apsolutnu gravimetrijsku mrežu ili gravimetrijsku mrežu 0. reda. U tom smislu za Republiku Hrvatsku uspostavljenja je apsolutna gravimetrijska mreža koju čini 6 točaka, ravnomjerno raspoređenim po čitavom teritoriju Republike Hrvatske, u Puli, Makarskoj, Dubrovniku, Osijeku i dvije u Zagrebu-Maksimir i Zagreb-Puntijarka. Njeno progušćenje obavljeno je kao nulta serija opažanja 2003. godine na 36 točaka gravimetrijske mreže I. reda, tako da je stvorena osnovna gravimetrijska mreža s 42 gravimetrijske točke, koja predstavlja praktičnu realizaciju IGSN71 datuma u Republici Hrvatskoj Hrvatskoj. Obrada i rezultati izjednačenja osnovne gravimetrijske mreže Republike Hrvatske pokazuju da su mjerenja provedena u skladu s međunarodnim preporukama i kriterijima, a ostvarena točnost više je nego zadovoljavajuća (srednja referentna pogreška je bolja od 7×10-8 ms-2). Ona je osnova novog hrvatskog gravimetrijskog referentnog sustava - skraćeno HGRS03.


26

Literatura: Bašić T., Markovinović D., Rezo M., Hećimović Ž., Šljivarić M., Špoljarić D. (2000): Prijedlog službenih geodetskih datuma Republike Hrvatske. Elaborat za Državnu geodetsku upravu Republike Hrvatske, 1-93, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Bašić T., Markovinović D., Rezo M., Špoljarić D., Hećimović Ž. (2001): Studija stanja i prijedlog nove Osnovne gravimetrijske mreže Republike Hrvatske. Elaborat za Državnu geodetsku upravu Republike Hrvatske, 1-65, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Bašić T., Rezo M., Markovinović D. (2001): Studija stanja i prijedlog nove Osnovne gravimetrijske mreže Republike Hrvatske. U «Izvješća o znanstveno-stručnim projektima iz 2000. godine», Državna geodetska uprava Republike Hrvatske, Glavni urednik I. Landek, 33-42, Zagreb.


Bašić T., Markovinović D., Rezo M. (2004): Osnovna gravimetrijska mreža Republike Hrvatske. U «Izvješća o znanstveno-stručnim projektima iz 2002. godine», Državna geodetska uprava Republike Hrvatske, Glavni urednik I. Landek, 51-65, Zagreb.





Prijedlog novih kartografskih projekcija Kartografskom projekcijom općenito nazivamo matematički definiran proces preslikavanja točaka s rotacijskog elipsoida ili sfere na ravninu (kartu). Najprije se s fizičke Zemljine površine prelazi na matematičku plohu – rotacijski elipsoid ili sferu. Taj se prijelaz ostvaruje ortogonalnim projiciranjem točaka fizičke površine na matematičku plohu pomoću mreže točaka geodetske osnove, koja omogućava točno određivanje položaja i orijentaciju sadržaja karte u okviru referentnog koordinatnog sustava na elipsoidu i potom na karti. Nakon toga slijedi prijelaz s plohe rotacijskog elipsoida ili sfere u ravninu. Zakrivljena ploha elipsoida ne može se bez deformacija preslikati u ravninu. Međutim, raspodjela deformacija i njezin iznos mogu se odrediti ako poznajemo zakon preslikavanja. Drugim riječima, primjena kartografskih projekcija omogućuje numeričko određivanje deformacija i njihovo isključivanje iz podataka preuzetih s karata. Potrebno je, stoga, za svaku kartografsku projekciju uspostaviti funkcionalnu vezu između točaka na plohi elipsoida i u ravnini projekcije. Ta se funkcionalna ovisnost izražava osnovnim kartografskim jednadžbama. Ravninske ili pravokutne koordinate neke točke izračunavaju se iz njezine elipsoidne geografske širine i dužine pomoću odgovarajućih formula, a cijela konverzija naziva se kartografska projekcija. Pri izboru projekcije za potrebe državne izmjere posebno je važno da su na što je moguće većem području preslikavanja deformacije duljina, površina i kutova u većini praktičnih geodetskih radova zanemarive. Može se reći da su deformacije projekcije zanemarive ako iz pravokutnih koordinata u danoj projekciji izračunane duljine, površine i kutove bez ikakvih popravaka možemo smatrati jednakim odgovarajućim elementima na elipsoidu, odnosno ako izmjerene duljine i kutove na terenu bez ikakvih popravaka zbog deformacija projekcija možemo upotrijebiti za računanja u ravnini projekcije po formulama ravne trigonometrije.

Od 1924. godine kao kartografska projekcija državne izmjere u tadašnjoj Jugoslaviji upotrebljava se Gauß-Krügerova konformna poprečna cilindrična projekcija trostupanjskih meridijanskih zona.


27

Postojeća projekcija definirana je tako da se na cijelom području koje zahvaća jedan koordinatni sustav zadaci u katastru mogu rješavati kao u ravnini, koristeći se samo pravokutnim koordinatama. To je omogućeno time što postojeća projekcija na području Republike Hrvatske nema linearnu deformaciju veću od 1 dm na 1 km, no zbog tog uvjeta nije moguće cijelo područje Republike Hrvatske preslikati u jedinstven koordinatni sustav, već imamo dva koordinatna sustava (zone). Počevši od Greenwicha, Hrvatsku zahvaćaju uglavnom 5. i 6. sustav, sa srednjim meridijanima kojima odgovaraju 15° i 18° istočne geografske dužine (samo manji dio zapadnoga hrvatskog područja do granice epikontinentalnog mora zahvaća 4. sustav). Svakoj zoni, u ravnini projekcije, pripada pravokutni koordinatni sustav s ishodištem u presjeku projekcija srednjeg meridijana i ekvatora. Tako koncipirani koordinatni sustavi imaju negativne ordinate za čitavo područje zapadno od početnog meridijana, a apscise se povećavaju u smjeru sjevera. Takve koordinate nazivamo nereduciranim koordinata. Reducirane koordinate nastaju kao rezultat smanjenja mjerila na srednjem meridijanu za 0,0001, dodavanja konstantne vrijednosti 500 000 m svim ordinatama, kako bi se izbjegli negativni predznaci, te dopisivanju još i broja odnosnog sustava pred tako povećanu vrijednost ordinata.

Za karte u mjerilu 1:5000 i krupnijem (Hrvatska osnovna karta i katastarski planovi) svaki od državnih pravokutnih koordinatnih sustava koji zahvaćaju područje Hrvatske dijeli se na kolone širine 22,5 km i redove širine 15 km. Jedinice takve podjele nazivamo trigonometrijskim sekcijama. Stupce ili kolone označavamo velikim slovima abecede, a retke arapskim brojevima. Te trigonometrijske sekcije su osnovni kostur za podjelu planova i karata krupnih mjerila. Samo na spojevima dviju zona, odnosno pripadajućih pravokutnih koordinatnih sustava, pojavljuju se stanovite osobitosti koje su posebno regulirane tehničkim propisima. Ovdje je potrebno naglasiti da se postojeća projekcija temelji na Besselovom elipsoidu, dakle isti elipsoid koji je sastavni dio definicije dosadašnjeg referentnog koordinatnog sustava.

Za novu kartografsku projekciju predlaže se poprečna Mercatorova projekcija (što je drugi naziv za Gauß-Krügerovu projekciju), ali sa samo jednim koordinatnim sustavom, srednjim meridijanom 16°30' i linearnim mjerilom 0,9999 uzduž srednjeg meridijana. Nova predložena kartografska projekcija temelji se na elipsoidu GRS80 kojim je definiran i novi hrvatski geodetski referentni koordinatni sustav. Predložena projekcija ima jedinstveni koordinatni sustav za čitavo područje Republike Hrvatske, ali zato u područjima udaljenim više od 127 km od srednjeg meridijana uvodi deformaciju veću od 1 dm na 1 km. Ta bi se projekcija upotrebljavala za izradu katastarskih planova, hrvatske osnovne karte 1: 5000 i detaljnih topografskih karata u mjerilima od 1:25 000 do 1:300 000.

Budući je linearno mjerilo na srednjem meridijanu 0,9999 (što znači da je srednji meridijan time skraćen za 1dm po 1 km) sve koordinate izražene u novoj projekciji pomnožene su faktorom m0 = 0,9999. Linearno mjerilo povećava se udaljenošću od srednjeg meridijana i na oko 90 iznosi 1, tj. u tom području praktički nema deformacija. Na udaljenosti od 127 km linearno mjerilo iznosi 1,0001 i to je granica do koje možemo računanja za potrebe katastra izvoditi u ravnini projekcije, iz razloga što se smatra da je linearna deformacija od 1 dm na 1 km za radove u katastru prihvatljiva, odnosno zanemariva. Područja istočnije i zapadnije od 127 km od srednjeg meridijana prikazuju se u novoj projekciji s linearnom deformacijom većom od 1,0001. U tom području prilikom računanja moramo uzeti u obzir deformaciju projekcije, i to na način da mjerene duljine (koje u sebi ne sadrže deformaciju projekcije) pomnožimo sa lokalnim mjerilom deformacije, odnosno uvedemo jednaku deformaciju mjerenih duljina koja je sadržana i u koordinatama stalnih geodetskih točaka na tom području te na taj način računamo sa međusobno usklađenim podacima. Umjesto dosadašnjih oznaka x i y za koordinate u ravnini projekcije predlažu se oznake N (northing – sjeverno)i E (easting – istočno), što je u skladu s normom ISO 19111 koja se bavi geoinformacijama i prostornim koordinatama.

Za pregledne državne topografske karte u mjerilu 1:500 000 i sitnijim mjerilima predlaže se uvođenje Lambertove konformne konusne projekcije s dvije standardne paralele 43005' i 45055'. I ta se kartografska projekcija temelji se na elipsoidu GRS80, odnosno na novom hrvatskom geodetskom referentnom koordinatnom sustavu. U toj projekciji meridijani se preslikavaju kao pravci koji konvergiraju prema jednoj točci, dok se paralele preslikavaju kao kružnice čije se središte nalazi u projekciji sjevernog pola. Osim u topografskoj kartografiji, karte izrađene u Lambertovoj konformnoj konusnoj projekciji smatraju se najpogodnijima i u zrakoplovnoj navigaciji. Male linearne deformacije, dobro očuvanje površinskih oblika, dovoljna točnost aproksimacijskog rješavanja


28

problema dužina i pravaca, kao i univerzalnost njezine upotrebe svojstva su i prednosti Lambertove konformne konusne projekcije u odnosu na ostale vrste projekcija s obzirom na oblik i veličinu teritorija Republike Hrvatske te se iz tih razloga predlaže kao službena projekcija za pregledne državne topografske karte u mjerilu 1:500 000 i sitnijim mjerilima. Takva se projekcija i do sada upotrebljavala, ali s drugim parametrima (standardne paralele bile su određene za područje bivše države i koristio se stari geodetski referentni koordinatni sustav).

Za potrebe službene pomorske i vojne kartografije navedeni koordinatni sustavi za kartografske projekcije nisu dostatni i potrebno ih je što prije definirati.

Literatura: Lapaine, M. (2004): Izrada dokumentacije za usvajanje prijedloga službenih kartografskih projekcija Republike Hrvatske. Elaborat za Državnu geodetsku upravu Republike Hrvatske, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Lapaine, M. (2000): Prijedlog službenih kartografskih projekcija Republike Hrvatske. Elaborat za Državnu geodetsku upravu Republike Hrvatske, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Brockmann E., Harsson B.-G., Ihde J. (2001): Geodetic Reference System of the Republic of Croatia – Consultants Final Report on Horizontal and Vertical Datum Definition, Map Projection and Basic Networks, 1-35.

ISO: International Standard ISO19111 (2003): Geographic information – Spatial referencing by coordinates, ISO copyright office, Geneva, 1-43.




29

PROGRAM UVOĐENJA SLUŽBENIH GEODETSKIH DATUMA I KARTOGRAFSKIH PROJEKCIJA Temeljem točke V. Odluke Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju službenih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija Republike Hrvatske (NN 110/04, 117/04) ravnatelj Državne geodetske uprave donosi

PROGRAM UVOĐENJA SLUŽBENIH GEODETSKIH DATUMA I RAVNINSKIH KARTOGRAFSKIH PROJEKCIJA

UVOD I.

(1) Ovim se Programom određuju poslovi i zadaci nužni za uvođenje novih službenih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija u službenu uporabu, vremenski plan i način njihovog izvršenja te nositelji i subjekti u njegovoj provedbi.

(2) Naročito se utvrđuju mjere i aktivnosti koje će poduzeti Državna geodetska uprava u cilju uvođenja novih službenih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija u opću uporabu svih korisnika prostornih informacija u Republici Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na tijela državne uprave i javne sustave. II.

Svrha Programa je:

uvesti službene geodetske datume i ravninske kartografske projekcije u praktičnu uporabu na cijelom području Republike Hrvatske, u sve službene evidencije i baze podataka i obavljanje poslova iz nadležnosti Državne geodetske uprave,

osigurati geodetski referentni okvir za uspostavu Nacionalne infrastrukture prostornih podataka (NIPP) Republike Hrvatske,

stvoriti nužne preduvjete i osigurati podršku za uvođenje službenih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija u sve službene prostorno referencirane evidencije i baze podataka tijela državne uprave,

stvoriti nužne preduvjete i osigurati podršku za uvođenje službenih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija u gospodarstvu i građanstvu,

razraditi donošenje i primjenu propisa, normi i specifikacija nužnih za provedbu Programa,

razraditi i uspostaviti sustav obrazovanja i osposobljavanja geodetskih stručnjaka za izvršavanje zadataka u novom geodetskom referentnom sustavu Republike Hrvatske koji će osigurati provedbu Programa. III.

Podloga za izradu Programa su:

Studija «Prijedlog službenih geodetskih datuma Republike Hrvatske»

Studija «Prijedlog službenog visinskog datuma Republike Hrvatske»

Studija «Prijedlog službenih kartografskih projekcija Republike Hrvatske»

Studija «Izrada dokumentacije neophodne za usvajanje službenog položajnog i gravimetrijskog datuma Republike Hrvatske»

Studija «Izrada dokumentacije neophodne za usvajanje službenog visinskog datuma Republike Hrvatske»


30

Studija «Izrada dokumentacije neophodne za usvajanje prijedloga službenih kartografskih projekcija Republike Hrvatske»

Program državne izmjere i katastra nekretnina za razdoblje 2001.-2005. (NN 64/01)

Zakon o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za projekt sređivanja zemljišnih knjiga i katastra (NN 2/03 – Međunarodni ugovori) i pripadajući mu dokumenti

Studija izvedivosti permanentne GNSS-mreže Republike Hrvatske IV.

Izvršenje Programa ostvarit će se provedbom poslova i zadatka podijeljenih u sljedeće zaokružene zakonske, tehnološke i organizacijske cjeline:

Osnovni geodetski radovi i izmjera državne granice

Topografska izmjera i izrada državnih zemljovida

Katastar nekretnina

Registar prostornih jedinica

Katastar vodova i geodetski poslovi za posebne namjene

Informiranje, obrazovanje i izrada normativno-tehničke regulative

POSLOVI I ZADACI V.

Poslovi i zadaci na uvođenju službenih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija koji se po svom karakteru odnose na područje osnovnih geodetskih radova i izmjeru državne granice su sljedeći:

1. Uspostava permanentne GNSS-mreže RH – CROPOS u svrhu određivanja položajnih koordinata točaka u novom službenom geodetskom referentnom sustavu s centimetarskom točnošću na cijelom području Republike Hrvatske. (A1)

2. Izrada jedinstvenog modela transformacije HTRS96/HDKS u svrhu transformacije geodetskih podataka iz povijesnog referentnog sustava u novi službeni geodetski referentni sustav i obrnuto. (A2)

3. Izrada novog modela geoida u svrhu prijelaza iz elipsoidnih visina u ortometrijske visine. (A3)

4. Obnova i sanacija stalnih točaka geodetske osnove i uspostava sustava trajnog održavanja stalnih točaka osnovnih geodetskih mreža (A4)

5. Kontrolna izmjera osnovne mreže koja se provodi sukladno preporukama i uputama EUREF-a. (A5)

6. Obnova osnovne visinske mreže u okviru koje će se uspostavom novih vlakova njena geometrijska konfiguracija prilagoditi državnom teritoriju te provesti sustavna gravimetrijska izmjera. (A6)

7. Izrada modela transformacije HVRS71/Trst u svrhu transformacije visina iz povijesnog visinskog sustava u novi službeni visinski referentni sustav i obrnuto. (A7)

8. Dovršenje osnovne gravimetrijske mreže koje obuhvaća uspostavu mikro-gravimetrijskih mreža na apsolutnim gravimetrijskim točkama i proširenje osnovne gravimetrijske mreže I. reda na otoke. (A8)

9. Uspostaviti gravimetrijska mreže II. reda. (A9)

10. Osiguranje uvjeta za izmjeru i određivanja koordinata graničnih oznaka u novom službenom geodetskom referentnom sustavu. (A10)


31

VI.

Uvođenje novih službenih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija u topografsku izmjeru i izradu državnih zemljovida obuhvaća sljedeće poslove i zadatke:

1. Transformaciju topografske baze podataka u novi projekcijski koordinatni sustav - HTRS96/TM i izradu novih listova TK25. (B1)

2. Transformaciju listova DOF5 u novi projekcijski koordinatni sustav HTRS96/TM. (B2)

3. Transformacija listova HOK5 u novi projekcijski koordinatni sustav HTRS96/TM i izrada novih listova HOK5. (B3)

4. Uspostavu uvjeta (razrađeni algoritmi za računanje i utvrđena podjela na listove) za izradu topografskih zemljovida u ostalim službenim mjerilima izravno u kordinatnom sustavu nove kartografske projekcije. (B4) VII.

Uvođenje novih službenih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija u katastar nekretnina obuhvaća sljedeće poslove i zadatke:

1. Stvaranje uvjeta za provođenje novih katastarskih izmjera u novom službenom geodetskom referentnom sustavu RH. (C1)

2. Transformacija digitalnih (nastalih kroz provođenje katastarskih izmjera) i digitaliziranih (nastalih vektorizacijom) katastarskih planova dobivenih provedbom Programa državne izmjere i katastra nekretnina za razdoblje 2001.-2005. u novi projekcijski koordinatni sustav -HTRS96/TM. (C2)

3. Transformacija (digitaliziranih) katastarskih planova izrađenih u Gauss-Krűgerovoj projekciji meridijanskih zona (prije Programa državne izmjere i katastra nekretnina za razdoblje 2001. – 2005.) u novi projekcijski koordinatni sustav - HTRS96/TM. (C3)

4. Transformacija (digitaliziranih) katastarskih planova grafičke izmjere u novi projekcijski koordinatni sustav - HTRS96/TM. (C4) VIII.

Poslovi i zadaci vezani za uvođenje novih službenih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija u središnji registar prostornih jedinica su sljedeći:

1. Transformacija rasterskih i vektorskih podataka baze središnjeg registra prostornih jedinica u projekcijski koordninatni sustav HTRS96/TM. (D1)

2. Zamjena dosadašnjih rasterskih podataka TK25 podacima topografske baze podataka. (D2) IX.

Uvođenje novih službenih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija u izvođenje poslova za posebne namjene, poslova na održavanju geografsko-informacijskih sustava, kao i u izvođenje poslova katastra vodova podržat će se:

1. Informiranjem javnosti organizacijom seminara na nacionalnoj (godišnjih) i regionalnoj razini o uvođenju i primjeni novih službenih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija. (E1)

2. Pružanjem znanstveno-stručne pomoći tijelima državne uprave, javnim sustavima i gospodarstvu u transformaciji njihovih georeferenciranih prostornih evidencija u novi geodetski referentni sustav. (E2)

3. Osiguravanjem uvjeta za izvođenje geodetskih radova u novom geodetskom referentnom sustavu na cijelom području Republike Hrvatske. (E3) X.

Informiranje, obrazovanje i osposobljavanja geodetskih, GIS i drugih stručnjaka za izvršavanje zadataka u novom geodetskom referentnom sustavu Republike Hrvatske i izrada normativno-tehničkih propisa obuhvaća sljedeće poslove i zadatke:


32

1. Informiranje stručne i opće javnosti putem postojećih publikacija (Geodetski informator i Katalog proizvoda) i proizvoda Državne geodetske uprave, kao i posebnim brošurama o uvođenju i primjeni novog geodetskog referentnog sustava. (F1)

2. Razvoj i ugradnja modula o uvođenju i primjeni novog geodetskog referentnog sustava u sustav obrazovanja i osposobljavanja geodetskih, GIS i drugih stručnjaka Državne geodetske uprave. (F2)

3. Izradu i usvajanje Pravilnika o načinu izvođenja osnovnih geodetskih radova koji će poduprijeti novi geodetski referentni sustav zajedno sa novim prihvatljivim i učinkovitim metodama izvođenja osnovnih geodetskih radova. (F3)

4. Izradu tehničkih specifikacija za praktičnu primjenu nove ravninske kartografske projekcija Republike Hrvatske – HTRS96/TM. (F4)

VREMENSKI PLAN, NAČIN I SREDSTVA ZA IZVRŠENJA PROGRAMA XI.

Ovaj Program se izvršava kroz godišnje programe Državne geodetske uprave i Hrvatskog geodetskog instituta. XII.

Poslovi i zadaci iz ovog Programa izvršavat će se sukladno vremenskom planu koji prileži ovom Programu i njegov je sastavni dio. XIII.

Sredstva za provedbu ovog Programa osigurat će se na poziciji Državne geodetske uprave u državnom proračunu Republike Hrvatske kao dio redovnih programskih aktivnosti.

NOSITELJI I SUDIONICI IZVEDBE PROGRAMA XIV.

Nositelj provedbe Programa je Državna geodetska uprava koja je ujedno i odgovorna za provedbu istog. XV.

(1) Sektor za državnu izmjeru odgovoran je za provedbu zadataka iz područja osnovnih geodetske radova i izmjere državne granice (zadaci A1-A10), geodetskih radova za posebne namjene i katastra vodova (zadaci E1-E3) te za informiranje, obrazovanje i izradu normativno-tehničkih propisa (zadaci F1-F4).

(2) Sektor za topografsku izmjeru i državne karte odgovoran je za provedbu zadataka iz područja topografske izmjere i izrade državnih zemljovida (zadaci B1-B4).

(3) Sektor za katastarski sustav odgovoran je za provedbu zadataka iz područja katastra nekretnina (zadaci C1-C4) i registra prostornih jedinica (zadaci D1-D2).

(4) Čelnici pojedinih Sektora zadužuju se za koordinaciju međusektorskih aktivnosti i provedbu zadataka iz nadležnosti svog Sektora sukladno vremenskom planu.

(5) O provedbi Programa iz svoje nadležnosti čelnici pojedinih Sektora dužni su izvjestiti ravnatelja kroz godišnja izvješća o radu Sektora. XVI.

(1) Neposredni izvršitelji poslova iz ovog Programa su Državna geodetska uprava, Hrvatski geodetski institut, fizičke i pravne osobe ovlaštene za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina.

(2) Izvršenje specifičnih znanstveno-stručnih poslova i projekata povjerit će se Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.


33

(3) U provedbu Programa mogu se uključiti međunarodne institucije i mjerodavne organizacije drugih zemalja koje na temelju ugovora o zajmovima ili tehničkoj suradnji pružaju znanstveno-stručnu, tehničku i financijsku podršku provedbi istog. XVII.

Sudionici provedbe Programa zajednički sudjeluju u planiranju, projektiranju i izvršenju aktivnosti i zadataka iz Programa, utvrđuju dinamiku njihove provedbe te predlažu mjere i postupke za unapređenje procesa koji se koriste za izvođenje zadataka iz Programa.

Klasa: 931-02/04-01/04

Urbroj: 541-01/1-05-10

Zagreb, 15. rujan 2005.

Ravnatelj:

Prof.dr.sc. Željko Bačić

LITERATURA Propis (1999): Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Narodne novine 128.

Propis (2001): Program uvođenja službenih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija, Narodne novine

Propis (2004a): Odluka o utvrđivanju službenih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija Republike Hrvatske, Narodne novine 114, Vlada Republike Hrvatske.

Propis (2004b): Ispravak Odluke o utvrđivanju službenih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija Republike Hrvatske, Narodne novine 117, Vlada Republike Hrvatske.

Propis (2004c): Odluka o utvrđivanju službenih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija Republike Hrvatske, – uputa za nastavno postupanje, Državna geodetska uprava Republike Hrvatske.

Obrazloženje uz prijedlog Odluke o utvrđivanju službenih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija Republike Hrvatske

Znanstveno-stručno objašnjenje odluke o utvrđivanju službenih geodetskih referentnih koordinatnih sustava Republike Hrvatske (sastavni dio Odluke)

Dodatna literatura: Elaborati za Državnu geodetsku upravu Republike Hrvatske Bašić T., Markovinović D., Rezo M., Hećimović Ž., Šljivarić M., Špoljarić D. (2000): Prijedlog službenih geodetskih datuma Republike Hrvatske. Elaborat za Državnu geodetsku upravu Republike Hrvatske, 1-93, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Feil, L., Rožić, N.(2000): Prijedlog službenog visinskog datuma Republike Hrvatske. Elaborat za Državnu geodetsku upravu Republike Hrvatske, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Lapaine, M. (2000): Prijedlog službenih kartografskih projekcija Republike Hrvatske. Elaborat za Državnu geodetsku upravu Republike Hrvatske, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.


Feil, L., Rožić, N., Pavičić, S., Gucek M., Bosiljevac M. (2004): Izrada dokumentacije neophodne za usvajanje službenog visinskog datuma Republike Hrvatske. Elaborat za Državnu geodetsku upravu Republike Hrvatske, 1-65, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Lapaine, M. (2004): Izrada dokumentacije za usvajanje prijedloga službenih kartografskih projekcija Republike Hrvatske. Elaborat za Državnu geodetsku upravu Republike Hrvatske, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Bašić T., Rezo M., Markovinović D. (2002): Jedinstveno izjednačenje 10-km GPS mreže Republike Hrvatske, Elaborat za Državnu geodetsku upravu Republike Hrvatske, 1-128, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Bašić T., Markovinović D., Rezo M., Špoljarić D., Hećimović Ž. (2001): Studija stanja i prijedlog nove Osnovne gravimetrijske mreže Republike Hrvatske. Elaborat za Državnu geodetsku upravu Republike Hrvatske, 1-65, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.


35

Izvješća o znanstveno-stručnim projektima iz 2000. godine Bašić T., Rezo M., Markovinović D. (2001): Studija stanja i prijedlog nove Osnovne gravimetrijske mreže Republike Hrvatske. U «Izvješća o znanstveno-stručnim projektima iz 2000. godine», Državna geodetska uprava Republike Hrvatske, glavni urednik I. Landek, 33-42, Zagreb.

Izvješća o znanstveno-stručnim projektima iz 2002. godine Bašić T. (2004): Jedinstveno izjednačenje 10-km GPS mreže Republike Hrvatske. U «Izvješća o znanstveno-stručnim projektima iz 2002. godine», Državna geodetska uprava Republike Hrvatske, glavni urednik I. Landek, 67-79, Zagreb.

Bašić T., Markovinović D., Rezo M. (2004): Osnovna gravimetrijska mreža Republike Hrvatske. U «Izvješća o znanstveno-stručnim projektima iz 2002. godine», Državna geodetska uprava Republike Hrvatske, glavni urednik I. Landek, 51-65, Zagreb.

Izvješća o znanstveno-stručnim projektima iz 2003. godine Bašić T. (2005): Izrada dokumentacije neophodne za usvajanje službenog položajnog i gravimetrijskog datuma Republike Hrvatske., U «Izvješća o znanstveno-stručnim projektima iz 2003. godine», Državna geodetska uprava Republike Hrvatske, glavni urednik I. Landek, 1-13, Zagreb.

Feil, L., Rožić, N. (2005): Izrada dokumentacije neophodne za usvajanje službenog visinskog datuma Republike Hrvatske., U «Izvješća o znanstveno-stručnim projektima iz 2003. godine», Državna geodetska uprava Republike Hrvatske, glavni urednik I. Landek, 15-37, Zagreb.

Lapaine, M. (2005): Izrada dokumentacije za usvajanje prijedloga službenih kartografskih projekcija Republike Hrvatske., U «Izvješća o znanstveno-stručnim projektima iz 2003. godine», Državna geodetska uprava Republike Hrvatske, glavni urednik I. Landek, 39-43, Zagreb.

Ostalo Brockmann E., Harsson B.-G., Ihde J. (2001): Geodetic Reference System of the Republic of Croatia - Consultants Final Report on Horizontal and Vertikal Datum Definition, Map Projection and Basic Networks, 1-35.


NN 128/1999: Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Hrvatski sabor.

NN 64/2001: Program državne izmjere i katastra nekretnina za razdoblje 2001-2005. Hrvatski sabor.

Documents

Odluka o utvrđivanju službenih geodetskih datuma i ... · Zadužuje se ravnatelj Državne geodetske uprave da u roku od 6 mjeseci od dana objave ove Odluke, donese program uvođenja