BROJ 19 - VELJAČA 2017.

Zlat

ko M

esić Od srca srcu

Intervju s učenikom Mislavom Tadićem Projektni dan u školi Dan škole

Vrijedi živjeti za ono što voliš

PUNA ŠKOLARADIONICA

PUNA ŠKOLARADIONICA

Sretan ti 130. rođendan, Školo!

Str. 19. Str. 7. Str. 12-13.

2

UVODNIK

SADRŽAJ:Uvodnik .......................................................................................................................... 2

Projekti ........................................................................................................................ 3-7

Medičar-licitar ............................................................................................................. 8

Državno natjecanje stolara ................................................................................... 9

Događanja ...........................................................................................................10-11

Dan škole ............................................................................................................... 12-13

Nastava izvan škole ................................................................................................14

Iz aktiva ........................................................................................................................15

Eko-škola .....................................................................................................................16

Naši uspjesi .................................................................................................................17

Dragi gosti ..................................................................................................................18

Intervju .........................................................................................................................19

Sport ..............................................................................................................................20

Ekskurzije .....................................................................................................................21

Mladi kreativci ...........................................................................................................22

Zabava .........................................................................................................................23

Fotostranica ...............................................................................................................24

ZLATOVEZ: List učenika i djelatnika Srednje strukovne škole Antuna Horvata, Đakovo

IZDAVAČ: Srednja strukovna škola Antuna Horvata, ĐakovoZA IZDAVAČA: Mirko Ćurić, prof.

GLAVNI UREDNIK: Marcel Rebić, 3. TM

SURADNICI UČENICI: M. Kepić, M. Mačinković, F. Rašić, M. Rebić, I. Bibković, V. Sito, G. Bejuk, J. Bilić, D. Kerovec, N. Bosi, K. Jagodić, M. M. Tomšić, T. Obrovac, S. Prakljačić, M. Pešut, M. Kovačević, D. Tišma

SURADNICI PROFESORI: H. Matković, M. Breulj, I. Išasegi, D. Scharmitzer, T. Jakšić, I. Grubišić, R. Kolarević, F. Bekavac, S. Malević, A. Božić, Lj. Ćališ, K. Biberović, N. Rimac, I. Haršanji, D. Marić, M. Brdar

PROFESOR VODITELJ: Matea Ćurić, prof.GRAFIČKI PRIJELOM: Miroslav Pavleković, dipl. oec.

FOTOGRAFIJE: Zlatko Mesić, majstor fotograf, Marcel Rebić (3. TM), Tomislav Obrovac (3. TM), učenici 2. G/SL/FOT (smjer fotograf)TISAK: Hardy, Đakovo

RIJEČ UREDNIKASto trideset godina imamo Školu,

devetnaest godina Zlatovez! Godina za godinom. veljača za veljačom, Zla-tovez za Zlatovezom – nema odmora za školsku ekipu, učitelje i učenike koji nas marljivo dovode do uspjeha, izvrsnih rezultata i, konačno, do ovo-ga što sada držite u rukama – našeg školskog lista. No držimo se sljedećeg: Manje hvali, više radi i uspjeh će biti zajamčen! Naša je škola još uvijek uključena u različite projekte, dajemo priliku učenicima da zamijene svo-je uloge s mentorima, profesorima i nastavnicima jer je iskustvo najbolja škola! Surađujemo s drugim fakulte-tima, školama iz različitih država i gradova jer želimo otvoriti svoje srce svima: i malima, i velikima, i onima koji ostaju, i onima koji odlaze, ali u jedno smo sigurni – još se uvijek tru-dimo da nas zapamte po najboljem i da znaju da su naša vrata uvijek otvorena. U godinu dana uspješno su realizirane brojne ideje suradnika koje ne bi bile ostvarene bez učenika jer tu smo jedni za druge. Putujemo iz sadašnjosti u prošlost želeći sačuvati

svoju baštinu i tradiciju pa je jedna od tema projektnog dana ove školske godine bila vezana za srednjovjekov-lje o čemu su svjedočili brojni plakati, suveniri, ukrasi, dvorci u školskome prizemlju. Zakoračili smo izvan gra-nica Hrvatske i uključili se u projekt Europski tjedan vještina stečenih u strukovnom obrazovanju u kojemu smo pokazali da ne živimo samo u prošlosti, ne ostajemo u sadašnjosti, već gradimo i bolju budućnost. Medi-čari, licitari, predavanja, natjecanja, izvanškolska nastava, uspjesi, puto-vanja, stručne ekskurzije… I ono naj-važnije – zagazili smo u 131. godinu što smo posebno obilježili izdajući mo-nografiju kao sažetak svega onoga što se dogodilo u posljednjem desetljeću. I to još nije sve, ali ne možemo baš sve ni otkriti odmah! Udobno se smjestite, okrenite sljedeću stranicu i upoznajte se s novim Zlatovezom dok mi kreće-mo u nove radne pobjede i polako ve-zemo zlatne niti u stranice sljedećeg, okruglog broja!

Uredništvo školskog lista Zlatovez

Svakodnevni jezični savjeti

Kabel/kabaoPri tvorbi oblika imenice kabel često se gri-ješi. Nominativ množine imenice kabel glasi kabeli jer se u hrvatskome standardnom jeziku glasovna promjena nepostojano e provodi samo u kajkavskim prezimenima i toponimima. Pogrešno je: *Kablovi su prerezani. i *Kabli su prerezani., a pravilno je: Kabeli su prerezani. Oblici kablovi i kabli nominativ su množine imenice kabao, a ne imenice kabel. Imenica kabel sklanja se u jednini ovako: NA kabel, G kabela, DL kabelu, I kabelom, a u množini ovako: N kabeli, G kabela, DLI kabelima, A kabele. Imenica kabao sklanja se u jednini ovako: NA kabao, G kabla, DL kablu, I kablom, a u množini ovako: N kablovi/kabli, G kablova/kabala, DLI kablovima/kablima, A kablove/kable.

*Dobijati > dobivatiHrvatskomu standardnom jeziku ne pri-pada glagol *dobijati, nego glagol dobivati. Često se griješi tako da se glagolski oblici umjesto od glagola dobivati tvore od glagola *dobijati. Pogrešno je: *Naš klub dobija utakmicu, *Od sunca dobijam bore, *Ne budeš li učio, dobijat ćeš loše ocjene, a pra-vilno: Naš klub dobiva utakmicu, Od sunca dobivam bore, Ne budeš li učio, dobivat ćeš loše ocjene.

3

PROJEKTI

Domaćinstvo i karijera

TRI, DVA, JEDAN – MIJENJAJ!

Oblikovanje na daščiciUčenici pokazuju oblikovanje tijesta, a gosti uče

I učenici mogu postati uči-telji što su pokazali u listopadu 2016. godine kada su preuzeli ulogu svojih mentora i učitelja te dokazali da i ono što je na-izgled teško, u njihovim ruka-ma postaje lako. Učenici 2. K razreda (zanimanje kuhar) pra-vili su rezance na brdo čime su postali dio projekta Domaćin-stvo i karijera koji je osmislila nastavnica Dubravka Schar-mitzer.

ZAMIJENILI SMO ULOGE

U listopadu u kuharskom praktikumu učenici 2. K razre-da, zanimanje kuhar, preuzeli su ulogu učitelja. Bilo je vrlo za-nimljivo promatrati kako mladi budući kuhari oblikovanje reza-naca vješto pokazuju gošćama i suradnicima s radija, iz Muze-ja, škole, vrtića, Suda, Porezne uprave i KUD-ova. Svima se svidjela ideja o zdravoj i tradi-cijskoj prehrani, kao i način na koji se rezanci oblikuju na po-sebno napravljenim daščicama. Cijela nastava bila je dio projek-ta Domaćinstvo i karijera koji je osmislila nastavnica Dubravka Scharmitzer.

KAKO SU NASTALI REZANCI NA BRDO

Riječ je o postupku koji je izravno povezan s tkanjem, od-

nosno proizvodnjom tkanine (platna) križanjem i prepleta-njem pređe, najčešće pod pravim kutom, prema pravilima tkalač-kog veza. Niti koje se protežu uzduž tkanine čine osnovu, a poprečne niti potku. Svaka nit prolazi kroz dio tkalačkog sta-na koji se naziva brdo, a o njemu ovisi broj i gustoća niti. Svaki tkalački stan može imati razli-čite veličine brda. Zahvaljujući tom, nadasve neobičnom, dijelu tkalačkog stana, nastala je do-maća tjestenina rezanci na brdo, makaroni, grkljuši, grljčići ili crvići. Dobivena je miješenjem brašna i jaja, rastanjivanjem i re-zanjem te oblikovanjem na brdu pomoću vretena.

DUGOTRAJAN POSAO

Zbog vremena i truda koji su potrebni da bi se svaki četvero-kut oblikovao na brdu, rezanci se koriste samo u posebnim pri-likama. To su najčešće svatovi, crkveni godovi, blagdani, kršte-nja ili nedjeljni ručak. Danas se spravljanje domaćih jela može naći i u gastronomskoj ponudi u okviru agroturizma. Sâmo oblikovanje rezanaca na brdo može poslužiti kao događaj koji se predstavlja gostu. Rezanci su pronašli i svoje mjesto u škol-skim projektima pa se umjesto brda može upotrijebiti posebno napravljena daščica s utorima. Napravljena tjestenina prodaje

se na sajmovima kao proizvod učeničke zadruge.

ŠIRIMO SVOJU KREATIVNOST

U studenome u Vinkovcima, u Poljoprivredno šumarskoj ško-li, održano je Međužupanijsko stručno vijeće za nastavnike koji rade s učenicima s poteškoćama u razvoju. Na tom skupu na-stavnica Dubravka Scharmitzer održala je predavanje pod nazi-vom Izrada autohtone tjestenine – rezanci na brdo. Izradu tjeste-nine prezentirale su učenice 2. K razreda, zanimanje kuhar: Nikolina M., Marija M., Ga-brijela J., Ivana K. i Klaudija K. Učenice su ponovno pokazale svoju kreativnost i snalažljivost poučavajući nastavnike i poka-zujući im umijeće oblikovanja tjestenine. Svi su bili odušev-ljeni, a naše učenice zaradile su pohvale i dobile poziv za sljedeći skup. Bravo!

Dubravka Scharmitzer, dipl. ing.

Rezanci na brdo

Izrađivanje tjestenine

4

Svome gradu za blagdane

EJ, KAD SU STARI SVINJE ŽIROVALI

Tradiciju treba čuvati moto je, mogli bismo reći, naših uče-nika i nastavnika što potvrđuje ostvareni projekt utemeljen na tradicionalnom uzgoju svinja. Profesorica Dubravka Schar-mitzer vratila se u prošlost te svojom idejom potaknula ostale nastavnike koji su, zajedno sa svojim pomagačima – učenici-ma, u školskom prizemlju pri-premili pravu slavonsku gozbu. Što je zapravo žirovanje, tko je čordaš i ostale zanimljive po-datke saznajte čitajući dalje.

KAKO JE SVE POČELO

Dugo vremena svinje su se uzgajale radi prehrane, odnosno slanine i masti koji su bili naj-važniji proizvodi svake slavonske obitelji. Najjednostavniji i najjef-tiniji uzgoj i tovljenje svinja bilo je žirovanje. U slavonskim seli-ma postojali su ljudi koje su zva-li čordašima i oni su svaki dan prikupljali svinje po selu i tjerali ih u čordu. Veliki utvaji bili su pravi raj za svinje svih uzrasta, a često je utvaj bio uz šumu gdje se našao i pokoji žir. Čordaš, pastir ili svinjar osoba je koja se brine o životinjama na otvorenom i to uz pomoć pasa i kandžije. Osim što su čuvali stoku, čordaši su nepre-stano mijenjali mjesto boravka. Hodali su po šumama, poljima

PROJEKTI

i pašnjacima. Svinje su „rovale“ šumu, jele žirove i polako taloži-le masnoću pod kožu. Tako su i nastali stihovi jedne pjesme:

“Ej, kad su stari svinje žiro-vali,

Ej, debele su krmače imali.“

TRADICIONALNA ODJEĆA I OPREMA

Muška slavonska narodna nošnja odlikuje se jednostavno-šću bez suvišnih detalja. Čordaš u slavonskoj narodnoj nošnji ima na sebi košulju – rubinu, malo otkopčanu, sa širokim ru-kavima. Zimi se košulja uvlači u hlače. Na nogama su vunene čarape pletene iglama i ukrašene različitim šarama s opancima od čvrste kože. Hlače su sašivene od samta i zovu se rajthozne. Na glavi je obavezno šešir s ukra-snom trakom. Na ramenu je uvijek čordaška torba sa slani-nom, kruhom i rakijom, a u ruci kandžija. Nekada je čordaš imao tamburicu ili dvojnice. Ako su čordaši bili oženjeni ili su imali djevojku, s njima su se susretali i na žirovanju. Čordaš je opisan i stihovima:

„Bećar jesam i uvik ću biti,Kulen jesti i rakiju piti.“

I TAKO JE NASTAO JOŠ JEDAN PROJEKT

Tradicijski uzgoj svinja – žirovanje, čordaška slavonska muška nošnja i bećarci potaknuli su profesoricu Dubravku Schar-mitzer da u studenome 2016. go-dine zajedno s dvadeset profeso-ra i sto pedeset učenika osmisli i realizira projekt nazvan Ej, kad su stari svinje žirovali. Cijeli pro-jekt činile su eko-etno radionice, recitacije i bećarci s predavanji-ma na temu svinja. Radionicama su učenici i profesori prezentira-li, u različitim strukama i tehni-kama rada, svinjokolju i sve što se povezuje s tradicijom i uzgo-jem svinja. Pripremali su kolače od sala, tzv. salenjake, krofne, lo-llipop-slatkiše u obliku praščića, oblikovali su suvenire – sapune, pravili kobasice, ćevape, a i kuke za vješanje kobasica u pušnici, mozgalice na engleskom, stra-ničnike (bookmarkere) te sudje-lovali u još mnogo zanimljivih predavanja i razgovora. Gosti iz vinkovačke Strukovne škole predstavili su paštetu od čvara-ka i jetrice kao kanape-sendviče, a Udruga đakovačkih kulinara predstavila je kulen kao gastro-nomski suvenir. Zanimljivo je bilo gledati pravljenje kobasica u školskom holu s mesarskom punilicom. Za kobasice je bio zadužen majstor Ante Vrhovac,

mesar iz Đakova, a pomoćnici su mu bili učenici mesari 1. M/P/MP razreda. Poseban gost bio je i Vlado Ćorić, predsjednik Udruge kulinara Đakovački ku-lin, koji je predstavio đakovački kulen kao prehrambeni suvenir Slavonije.

A ŠTO DRUGI KAŽU O NAMA

Okusi i mirisi domaćih pro-izvoda, dobra pjesma i još bolji glas nisu ostali samo u školskim hodnicima. Projekt Ej, kad su stari svinje žirovali predstavljen je i najavljen 17. studenoga 2016. godine na Vinkovačkoj televiziji u emisiji Tu oko nas. - Navedena emisija emitira razgovore uživo, a u prvi plan stavlja teme kojima se ne može posvetiti dovoljno vremena u informativnim i osta-lim specijaliziranim emisijama - rekao nam je voditelj Marko Miladinović. Gošće emisije bile su profesorica i organizatorica projekta Dubravka Scharmitzer i Mia Molnar, učenica 2. K ra-zreda (zanimanje kuhar). Raz-govor je tekao vrlo opušteno, a Mia je svoju svestranost i ljubav prema tradiciji pokazala pjevaju-ći bećarce koji su neizostavni dio projekta.

Dubravka Scharmitzer, dipl. ing.

Slastice na temu svinjokoljeDio učenika koji su sudjelovali u projektu

5

PROJEKTI

Svome gradu za blagdane

EJ, KAD SU STARI SVINJE ŽIROVALI

U sklopu projekta i eko-etno radionice Ej, kad su naši stari svi-nje žirovali 24. studenog 2016. godine u našoj je školi održano pre-davanje pod nazivom Hrvatske autohtone pasmine svinja. Navedene autohtone pasmine predstavljaju nacionalnu, kulturnu i povijesnu vrijednost naše zemlje.

Predavanju su prisustvovali učenici trećeg razreda (poljoprivred-ni tehničari) i prvog razreda (mesarska struka) sa svojim profesorica-ma Nevenkom Kokalović i Mihaelom Tosenberger Andrić. U svrhu očuvanja pasmina osnovane su udruge uzgajivača crne slavonske svi-nje i turopoljske svinje koje su hrvatske autohtone pasmine. Repu-blika Hrvatska donijela je Nacionalni program očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja. Crna slavonska svinja kom-binirana je pasmina, kasno-zrela, masno-mesnog tipa i pogodna za ekološku proizvodnju mesa. Simbol je nizinskog hrvatskog prostora – Slavonije i Baranje. Nastala je u 19. stoljeću na imanju grofa Karla Pfeiffera u Orlovnjaku (okolica Osijeka) zbog čega se i naziva fajfe-rica. Navedena pasmina skromna je kada je riječ o hranidbi, ispaši i žirovanju. Žirovanje svinja najviše je zastupljeno u okolici Vinkovaca i Županje, odnosno na području Spačvanske šume. Godine 2007. za-branjeno je žirovanje svinja u svim šumama, a 2016. godine pokrenuti su pregovori s Ministarstvom poljoprivrede i s Hrvatskim šumama o ponovnom dopuštanju žirovanja. Turopoljska pasmina svinja nasta-la je u Turopolju i naziva se domaćim Pietrenom. Na predavanju su istaknute glavne odlike i prednosti autohtonih domaćih pasmina, a neke su od njih otpornost na loše uvjete držanja i hranidbe, korištenje prirodnih resursa, manja financijska ulaganja, bolja kvaliteta mesnih proizvoda koji su vrlo značajni i u zdravstvenom smislu. Sve veća i razvijenija svijest o očuvanju okoliša u posljednjih desetak godina dovela je do značajnog povećanja uzgoja crnih slavonskih svinja ili fajferica u Republici Hrvatskoj.

Jadranka Mergeduš, dipl. ing.

Ante Vrhovac, poznati đakovački mesar

Slastice na temu svinjokolje

Dubravka Scharmitzer s đakovačkim kulinarima

Predavanje profesorice Jadranke Mergeduš

AUTOHTONE PASMINE – NAŠE BLAGO

Prezentacija o autohtonim hrvatskim pasminama svinja

Predavanje profesorice Jadranke Mergeduš

6

Susret štokavskih i čakavskih riči

ČUVARI JEZIČNE I KULTURNE BAŠTINEKako se čuva nematerijalna

baština, uvjerili smo se u rujnu kada su se u školskoj knjižnici „oči u oči“ susreli čakavski i što-kavski govor čemu su svjedočili učenici i nastavnici naše škole, kao i predstavnici još jedne ško-le koju smo rado ugostili.

U našoj je školi od 8. do 10. rujna 2016. godine održan Su-sret riči. Ugostili smo učenike i nastavnike iz Osnovne škole Bijaći, Kaštel Novi, povezujući dva školska projekta – njihovu ČAkavsku rič i naše Riči šokač-ke. Glavni je cilj povezivanja tih dvaju projekata promicanje svije-sti o potrebi i važnosti očuvanja nematerijalne baštine – dijalek-talnih govora u Hrvatskoj, a u tome su nam pomogli i ostali go-sti koji su sudjelovali u susretu: pjesnikinja iz Kaštela Zvjezda-na Čagalj, naša đakovačka Snaš’ Kata, pravim imenom Marija Grizak, te Vlado Matoković, izvorni šokački govornik iz Sela-ca Đakovačkih.

U školskoj knjižnici govorile su se i slušale čakavske i šokačke riječi, ali i učilo o tradiciji i mi-nulim vremenima pa smo, među ostalim, kušali različite šokačke kolače koje su ispekli učenici kuhari i agroturistički tehničari sa svojim profesoricama. U pro-gramu su sudjelovali, divaneći po šokački, učenici Marko Tremboš, Ana Lasić i Barbara Damjano-vić, a neizostavni su bili i zvuci tamburice koju je svirao Ivan Ži-

vić. ČAkavsku rič predstavile su ravnateljica OŠ Bijaći Jadranka Šošić, učiteljica savjetnica Ivana Lukas Bartulović, profesor glaz-bene kulture i glazbenik Ivan Ci-notti te deset učenika. OŠ Bijaći sa svojim projektom već se dva-deset pet godina predstavlja na ČAkavskoj večeri u Kaštelima, a mi smo svoje Riči šokačke pokre-nuli prošle školske godine.

Kroz niz aktivnosti prisjetili smo se brojnih riječi koje pomalo prelaze u zaborav, a za neke od njih većina učenika nije uopće čula. Nakon zajedničkih radio-nica održanih u školi kaštelanski gosti nastupili su u Hrvatskom domu na svečanoj akademiji gdje smo uživali u sjajnim recitator-skim, literarnim, glumačkim i glazbenim izvedbama njihovih učenika i nastavnika. Gošća aka-demije bila je i Katica Bošnjako-vić, predsjednica Udruge Šokaca Đakovštine.

Nakon susreta sa sigurnošću možemo istaknuti da je ostvaren cilj projekta – učenici su upo-znali nematerijalnu kulturnu i jezičnu baštinu naših krajeva ja-čajući zajedništvo kroz ostvare-nu suradnju. Veliko je to bogat-stvo koje ćemo i ubuduće čuvati i njegovati, baš kao što kazuje bećarac:

„Ja ću uvik šokački divanit, nema toga ko će mi zabranit!“

Henrieta Matković,prof. i dipl. knjiž.

Od 25. listopada do 7. studenog 2016. godine učenici naše škole sudjelovali su u projektu simulacije predsjedničkih izbora u SAD-u koji je organiziralo Hrvatsko-američko društvo. Glavni je cilj projek-ta upoznavanje učenika sa sustavom predsjedničkih izbora u SAD-u. Ukupno je sudjelovalo dvadeset i devet osnovnih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj, a svaka je škola zastupala jednu saveznu drža-vu. Naša škola predstavljala je New Jersey. U glasovanju je sudjelova-lo dvjesto osamdeset i pet učenika. Donald Trump pobijedio je sa sto dvadeset i tri glasa, Hillary Clinton dobila je sto devetnaest glasova, a četrdeset i tri glasačka listića bila su nevažeća. Slijedom rezultata glasanja u našoj školi, Trump je osvojio 14 elektora. Na razini cje-lokupnog projekta uvjerljiva je pobjednica bila Hillary Clinton. Ko-ordinatorica projekta bila je Iva Grubišić, a sudjelovali su i svi ostali profesori engleskoga jezika sa svojim učenicima koji su uživali u ulozi birača i postali dio još jednoga projekta.

Iva Grubišić, prof.

PROJEKTI

Detalji sa zajedničke akademije

Susret riči u školskoj knjižnici

Simulacija predsjedničkih izbora u SAD-u

Trump tijesno pobijedio Hillary

Učenici kao sudionici izbora

USA MOCK ELECTION PROJECT

Select the next US president in your school....

PROJECT COORDINATOR: HRVATSKO-AMERIČKO DRUŠTVO

www.cas.hr

BRINGING AMERICA TO YOU!

7

PROJEKTI

Projektni dan u našoj školi

Svaka školska godina do-nosi nešto novo pa su tako u prosincu 2016. godine učenici i njihovi nastavnici ponovno pokazali svoju kreativnost, inovativnost, želju za istraživa-njem i učenjem. Iza vrata svake učionice krile su se radionice vezane za čak nekoliko projeka-ta. I dalje smo ponosni na svoje strukovno obrazovanje, i dalje smo ekološki osviješteni, i dalje smo uključeni u europske pro-jekte i surađujemo s različitim državama. O kojoj je sada riječ, možete pročitati u nastavku.

Ove školske godine naš je projektni dan održan 5. prosinca 2016. godine. Osmišljen je i pro-veden kao niz radionica u kojima smo čuvali đakovačku i hrvatsku kulturnu baštinu te obilježili Europski tjedan vještina steče-nih u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. Taj se tjedan organizira diljem Europe od 5. do 9. prosinca s ciljem promo-cije strukovnoga obrazovanja kao prvog izbora u obrazovanju, inspiriranja i poticanja svih na otkrivanje i upotrebu vlastitog talenta kroz visokokvalitetne programe strukovnog obrazo-vanja koji su odskočna daska za uspješne karijere. Organizatori su Europskog tjedna vještina stečenih u strukovnom obrazo-vanju i osposobljavanju Europ-ska komisija u suradnji s Europ-skim centrom za razvoj strukov-nog obrazovanja i Europskom zakladom za stručnu izobrazbu, a u našoj školi učenici su primje-njivali stečena znanja i vještine kroz praktični rad: izrađivali su LED panel za prikaz vremena i

PUNA ŠKOLA RADIONICA

temperature, mali automobil za karting utrke, a započet je i du-goročni projekt izrade automo-bila na solarni pogon. Također su pravili maketu đakovačke ka-tedrale, različite suvenire za pro-daju na Božićnom sajmu te cije-pili stare sorte voćki. Istoga dana održan je i ekoprojektni dan naše Ekoškole. Kroz temu Crkva stolna – za stoljeća, prigodom 150. obljetnice početka gradnje đakovačke katedrale, u nizu ra-dionica bolje smo upoznali našu katedralu kao značajan dio hr-vatske kulturne baštine. U okvi-ru ekoprojektnog dana također smo prikupljali stare elektronič-ke uređaje da bismo ih zbrinuli

na ispravan način te plastične boce i čepove.

Svoju baštinu čuvali smo i kroz projektnu temu Srednjovje-kovlje u Hrvatskoj i Francuskoj. Riječ je o projektu o srednjovje-kovlju koji ove školske godine provodimo u suradnji s partner-skom školom iz Lyona, a finan-ciran je sredstvima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. U više radionica učenici su sa svojim nastavnicima proučavali jezike, pisma, kulturu, običa-je, društvene i povijesne prilike toga vremena kroz terenski rad, pisanje, kuhanje i ukrašavanje. Proučavali smo matematiku u srednjem vijeku povezujući ju

s glagoljicom, jednim od hrvat-skih pisama. Izrađeni su plakati vezani za navedeno pismo, Ba-šćanske ploče i glagoljska slova od glinamola te srednjovjekovni dvorci. Naučili smo nešto o po-ljoprivredi u srednjem vijeku, ljekovitom bilju, srednjovjekov-nim kolačima koje su učenici i nastavnici mogli isprobati.

Nakon završetka projektnih aktivnosti u holu su predstavlje-ni i izloženi rezultati rada, a neki od njih kasnije su krasili školske štandove na đakovačkom Božić-nom sajmu.

Henrieta Matković, prof. i dipl. knjiž.

Predstavljanje radova u školskome prizemlju

Razvijamo strukovne vještine - Darko Skorup sa svojim učenicimaProizvodi koji nas privlače svojim okusom i mirisom

8

PROJEKTI

UNESCO priznata nematerijalna kulturna baština

U sklopu projektnog dana, odnosno projekta Srednjovje-kovlje učenici 3. M/P/K razre-da i 4. PT razreda izrađivali su licitare koji imaju dugu tradici-ju na području Panonske Hr-vatske. Saznali smo nešto više o povijesti licitara i medičara, a naši su se učenici potrudili oču-vati njihovu tradiciju i predsta-vili svoje radove.

Što je licitar?

Licitar je šareno ukrašeni kolač od medenoga tijesta koji se oblikovao pomoću kalupa koji su u početku bili drveni, a kasnije su ih zamijenili kalupi od bakrenog lima – šteheri. Da-nas se za izradu licitarskog tije-sta umjesto meda koristi šećer budući da je jeftiniji.

Licitar je bio najčešće žarko crvene boje, a proizvodio se u različitim veličinama, oblicima i bojama – srca, trešnje, bebe, ptičice, gljive, potkove, vjen-čići ili konjići. Prodavao se na štandovima za vrijeme crkve-nih godova i darivao u poseb-nim prigodama, osobito kada je mladić želio djevojci iskazati svoju privrženost i ljubav. Taj običaj darivanja ovjekovječen je i u glasovitom baletu Krešimira Baranovića Licitarsko srce izvo-đenom na pozornicama diljem svijeta.

Crtice iz povijesti

Medičarstvo i svjećarstvo imaju višestoljetnu tradiciju na području Panonske Hrvatske.

MEDIČARI I LICITARI

Začetci voskara sežu već u 14. stoljeće, licitara u 17., a zlatno doba obuhvaća 18. i 19. stoljeće. U mnogim hrvatskim muzejima čuvaju se predmeti i proizvodi spomenutoga obrta. Povijest medičarstva i svjećarstva izrav-no je vezana za uzgoj pčela. Lju-di su od pamtivijeka poznavali pčele i pčelinje proizvode – med, saće i vosak. Upotrebljavali su ih za prehranu, no s vremenom

se uporaba proširila pa su pče-linji proizvodi postali osnovni sastojci medičarskog i svjećar-skog obrta. Samostani su bili mjesta u kojima se neuki puk u srednjem vijeku osposobljavao za razne vještine. Tako su sveće-nici podučavali talentirane po-jedince obrtima i umjetničkom rukotvorstvu. Dobro čuvane tajne samostanskih poslastica i njihovi recepti ipak su došli

među narod. Kolači od meda s dodatkom raznih mirodija, na-stali u samostanskim kuhinjama srednjega vijeka, šire se i izvan njihovih zidina zahvaljujući nji-hovu finu okusu, ali i vještini majstora. Pretpostavlja se da su medičari i svjećari djelovali u gradovima blizu kraljevskoga dvora, na prošteništima ili na križanjima važnih trgovačkih putova kako bi što lakše nabavili sirovine, poglavito tropske mi-rodije, koje su trgovci dovozili iz dalekih zemalja. Već u srednjem vijeku osnovni proizvodi licitara i voskara bili su bijeljeni pčelinji vosak, voštanice, medeni kolači i pića od meda. Licitari i voskari pripadali su često najuglednijim i najbogatijim građanima, a po-nekad su bili i članovi gradskih uprava. Medičari su se udruživa-li u početku najčešće s pekarima, a tek u 16. stoljeću osnivaju prve samostalne cehove. Prvi poznati međustrukovni ceh osnovan je u zajedništvu s pekarima 1276. g. u Augsburgu, a prvi samostalni cehovi u Dijonu i Nürnbergu tek 1530., u Reimsu 1571., Pa-rizu 1595., Grazu 1597., Brati-slavi 1619., Budimpešti 1719. godine.

Zvjezdana Bogdan, Nevenka Kokalović i Marija Katilović sa svojim učenicima

Pečenje tijesta kao prva faza u izradi licitara Licitarsko srce koje su izradili učenici

9

NATJECANJA

Licitari u Hrvatskoj

Hrvatska je također jedna od zemalja u kojoj su se pčelar-stvo i trgovina medom razvi-li već u srednjem vijeku. Prvi pisani dokumenti u kojima se spominju imena voskara na po-dručju Hrvatske potječu iz 14. stoljeća. U srednjem vijeku sje-verni hrvatski gradovi Zagreb, Varaždin i Osijek bili su mjesta križanja važnih trgovačkih pu-teva s većim brojem stanovnika, crkvama, sajmovima, mjesta u kojima je živjela vlastela i dje-lovale bratovštine – veliki po-trošači licitarskih i svjećarskih proizvoda.

U 19. stoljeću i u prvoj polo-vici 20. stoljeća ima puno poda-taka o medičarima i svjećarima, ali u drugoj polovici 20. stoljeća zanimanje za taj obrt smanjuje se. Danas, na pragu 21. stolje-ća, na području Hrvatske od Karlovca, preko Varaždina do Osijeka djeluje oko tridesetak medičara i svjećara.

Đakovački licitari

I u Đakovu je bio razvijen medičarsko-licitarski obrt ko-jim se bavilo nekoliko obitelji – obitelj Kokoš, Gvozdanović, Bognar i dr., a znanje i tajne za-nata prenosile su se iz generacije na generaciju. Licitarskim obr-tom obitelj Gvozdanović bavi se osamdeset godina, još od 1936. godine kada je Srećko Gvozda-nović položio majstorski ispit i otvorio prvu licitarsko-medi-čarsku radnju. Mlađe generacije Đakovčana sigurno ne znaju tko je Emil Gvozdanović, a oni malo stariji sjećaju se ovog majstora li-citara kako je svoj licitarski šator razapinjao godinama na kirvaji-

ma u Đakovu te u široj okolici. On je zanat naslijedio od oca koji se školovao kod najpoznati-jeg đakovačkog licitara Kokoša. Ljubav prema licitarskom zana-tu gospodin Emil prenio je i na svoju djecu, a želja mu je bila da se i unučad nastavi time baviti. Danas se u našem gradu samo dvije obitelji bave izradom licita-ra i medenjaka: obitelj Marinka Gvozdanovića i obitelj Brune Bognara.

Na svima nama je da po-kušamo taj vrijedni stari zanat spasiti od izumiranja. Umijeće izrade licitara UNESCO-ov Odbor za nematerijalnu kultur-nu baštinu uvrstio je na Repre-zentativnu listu nematerijalne kulturne baštine svijeta tako da Hrvatska ima danas na UNES-CO-ovoj listi deset fenomena.

Ideja za projektni dan

Učenici 3. M/P/K razre-da (pekari) i 4. PT razreda za temu projektnog dana odabrali su izradu licitara. Veliki je iza-zov bio pred njima – izrada tije-sta, želiranje i najzahtjevniji dio – ukrašavanje. Bio je to naš mali doprinos očuvanju nematerijal-ne kulturne baštine našeg kraja.

Maja Breulj, dipl. ing.

Nanošenje i sušenje boje - druga faza

Maja Breulj sa svojim učenicima

U SSŠ Antuna Horvata u travnju 2016. godine održano je 16. Državno natjecanje i smotra učeničkih radova u obrazovnom podsektoru prerada i obrada drva u organizaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Agencije za strukovno obrazo-vanje i obrazovanje odraslih te naše škole, koja je ujedno i bila domaćin natjecanja. Svečanim zatvaranjem proglašeni su po-bjednici, podijeljene nagrade i priznanja za pedeset jednog učenika i njihove mentore, a proglašeni su i najbolji učenici. Prvo mjesto u konkurenciji sto-lara osvojio je Marko Kozina iz Drvodjelske škole Zagreb, drugo mjesto Mateo Pršlja iz Obrtničke škole Požega, a tre-će Mihael Borović iz Srednje

strukovne škole Varaždin. Naš učenik Marjan Abdić osvojio je jedanaesto mjesto, učenik Ma-rin Vardić devetnaesto mjesto. U konkurenciji drvodjeljskih tehničara – dizajnera prvi je Mi-hael Kirić iz Srednje strukovne škole Varaždin, drugi je Mario Kučinić iz Drvodjeljske škola Zagreb, a treća je jedina učenica na natjecanju – Katarina Andri-janić iz Drvodjeljske tehničke škole Vinkovci. Predstavnica Agencije za strukovno obra-zovanje i obrazovanje odraslih Irena Ištvanić zahvalila nam je na odlično organiziranom na-tjecanju u ime svih sudionika i Agencije, a mi smo ponosni što smo bili domaćini tog velikog i zanimljivog događaja.

Mara Brdar, dipl. ing.

Smotra učeničkih radova drvne struke održana u našoj školi

PONOSNI DOMAĆINI DRŽAVNOG NATJECANJA

Učenici i mentori koji su sudjelovali u natjecanju

Program nastavljen u Hrvatskom domu Đakovo

Sudionici natjecanja u radionici

10

DOGAĐANJA

Nikada ne propuštamo pri-liku pokazati rezultate svoga rada, a ako uz to možemo još nekome i pomoći, uspjeh je još veći. Učenici poljoprivrednog usmjerenja tijekom godine marljivo održavaju svoj plaste-nik u kojemu uzgajaju i cvijeće. Ovoga su puta i građani mogli uživati u plodovima njihova rada.

U svibnju 2016. godine na-šoj je školi, učeničkoj zadruzi i poljoprivrednoj struci ukazano povjerenje u pribavljanju poseb-no pripremljenih lončanica za akciju Zeleno srce Đakova – naj-ljepša okućnica. Kampanja povo-dom navedene akcije provedena je u sklopu projekta Politeia Đakovo koji provodi Hrvatski institut za lokalnu samoupravu (HILS) u partnerstvu s Gradom Đakovom, Centrom za razvoj i prosperitet i Udrugom za mlade Đakovo. Poznato je da se pro-jekt financira iz sredstava fon-dova Europskog gospodarskog prostora i Kraljevine Norveške koje dodjeljuje Nacionalna za-klada za razvoj civilnog druš-tva. Turistička zajednica Grada Đakova do sredine lipnja 2016.

Zeleno srce Đakova – izbor najljepše okućnice u 2016. godini

MALE TAJNE ŠKOLSKOG PLASTENIKA

Udruženje obrtnika Đakovo i Turistička zajednica Grada Đako-va organizirali su u subotu, 24. rujna 2016. godine, pod pokrovitelj-stvom Grada Đakova festival „Obruč 2016“. Budući da se radi o tre-ćem festivalu zaredom, može se nazvati tradicijskim. Naša učenička zadruga „Strossmayer“ aktivno je sudjelovala i ove godine. U Ulici bana Josipa Jelačića, na štandovima, obrtnici, OPG-ovi i udruge s područja Grada Đakova i Đakovštine predstavili su bogatu ponudu svojih proizvoda. I naš je štand bio vrlo zanimljiv jer smo osim suve-nira ponudili i čokoladne mafine. Danju su posjetitelji mogli vidjeti razne aktivnosti, dok je u završnom dijelu, kao dio glazbenog progra-ma, nastupila grupa Magazin čijim je koncertom zatvoren ovogodiš-nji festival „Obruč 2016“.

Dubravka Scharmitzer, dipl. ing.

Međunarodni dan zaljubljenih, koji se u svijetu i u Hrvatskoj obilježava svake godine 14. veljače, naša je škola proslavila u petak, 12. veljače 2016. godine prigodnim radionicama. Učenici različitih struka okušali su se u igri Memory, učili su kako izraditi maštovite ukrase za Dan zaljubljenih – ružice od krep-papira, svijeće u obliku srca, medvjedića, ali i srca izrađena tehnikom origamija na dva razli-čita načina. Radionice su uključivale i pisanje ljubavnih pisama na njemačkom jeziku te čestitki na engleskom jeziku. Učenicima naše škole pridružili su se i učenici Ekonomske škole Braća Radić, Đako-vo sa svojom profesoricom Zlatom Hrženjak koji su pokazali kako napraviti fortune cookie (kolačić sreće) na malo drugačiji način.

Tamara Jakšić, prof.

godine provela je akciju s ciljem promocije i očuvanja prirodne i kulturne baštine. Učenici po-ljoprivredne struke 14. svibnja 2016. godine, u prijepodnevnim satima, na đakovačkom korzu dijelili su letke i cvijeće prolazni-cima čime su ponovno pokazali dobru volju i uključenost u pro-jekte, uz pomoć Marije Burek, direktorice Turističke zajednice. Svi su građani, odnosno vlasnici kuća, okućnica i balkona pozva-ni sudjelovati u akciji, a ako im je nedostajalo cvijeća, slobodno su mogli „zaviriti“ u naš plastenik te povoljno kupiti poneki cvijet po svom izboru.

Krunoslav Biberović, dipl. ing.

Naš štand sa cvijećem

Udruga „Strossmayer“ sudjelovala na đakovačkom festivalu „Obruč 2016.“

Obilježili smo Međunarodni dan zaljubljenih

I DALJE SMO AKTIVNI OD SRCA SRCU

Učenici izrađuju svijeće različitih oblikaNaš štand na festivalu “Obruč”

Učenici su ove školske godine upoznati s tehnološ-kim procesom proizvodnje, pravilnim predstavljanjem i posluživanjem vina koje se u gastronomiji koristi za pripremu različitih slatkih i slanih jela.

Riječ vino nastala je od latinske riječi vinum. Lju-di tu riječ u svojoj jezičnoj komunikaciji različito pišu i izgovaraju, primjerice, u njemačkoj terminologiji vino je Wein, u engleskoj wine, u francuskoj vin, u mađarskoj bor… Bez obzira kako ga imenuju, zna se da je vino prehrambeni proizvod do-biven potpunim ili djelo-mičnim alkoholnim vrenjem masulja ili mošta od grožđa plemenite vinove loze. Eko-loška proizvodnja hrane i vina u Hrvatskoj omogućuje ugostiteljima da svoje kuli-narsko umijeće ostvare na tanjuru i u čaši. U gastronomiji se vino koristi u pripremi brojnih slanih i slatkih jela, ali konzumira se i tijekom obroka. Medicinska istraživanja potvrdila su da crno vino ima pozitivne učinke na zdrav-lje ako se konzumira u malim količinama.

Na satima predmeta Enologija s gastronomijom kuhari iz 2. K i 2. M/P/K razreda upoznati su s tehnološkim procesom proizvodnje vina, pravilima sljubljivanja vina i jela te pravilnim predstavljanjem i posluživanjem vina. Naučili su kako se organoleptički ocjenjuje njegova kvaliteta pomoću osjetila vida, njuha i okusa kao mjernih instrumenata te pravila koja vrijede za degustatore pri ocjenjivanju. Degustacija je vina (lat. de gusto – okusiti) kušanje i ocjenjivanje nje-gove kvalitete za što je potrebno znanje i iskustvo kako bi se odredio tip vina, prepoznala izvornost te pratio razvoj i starenje. Ono ima važnu ulogu u ugostiteljstvu jer kvalitetna i originalna enogastro-nomska ponuda jedan je od promicatelja povijesti i kulturne baštine, motivira u izboru i u ponovnom posjetu gosta ugostiteljskom objek-tu, gradu i regiji. Đakovština ima kvalitetan izbor autohtonih vina i jela koje treba predstaviti budućim posjetiteljima – turistima na pra-vi način i omogućiti im da upoznaju naše običaje i kulturnu baštinu što će omogućiti razvoj kontinentalnog turizma u Đakovštini.

Maja Breulj, dipl.ing.

11

DOGAĐANJA

Priredba Pokaži što znaš već se šest godina održava u školskom prizemlju gdje učenici pokazuju svoje umijeće pjevanja, sviranja, plesanja i različitih aktivnosti koje publiku ostavljaju bez daha.

Program je bio bogat i zanimljiv, osmišljen pod vodstvom defek-tologinje Antonije Božić i nastavnika Josipa Molnara, a sudionici su pokazali čime se bave u svoje slobodno vrijeme. Voditelji su najprije pozdravili učenike i uveli nas u program nakon čega je učenik 2. K ra-zreda Karlo Šimundić izveo beatbox što je oduševilo prisutne. Za one koji ne znaju, riječ je o tehnici stvaranja glazbe pomoću glasa, usana i jezika. Cilj je stvoriti zvukove što sličnije određenom instrumentu. Mia Molnar, također učenica 2. K razreda, pjevajući je još jednom pokazala svoj veliki glazbeni talent. Ivan Galac (4. TM) i Franjo Jo-sip Krnić (2. K) otplesali su breakdance uz glazbenu podlogu za koju je zaslužan DJ Marin Tomušić (2. TM). Matej Imrović (1. RT) izveo je samostalnu točku svirajući akustičnu gitaru, a Bruno Arlović (1. TM), Stjepan Kolić (4. PT1) i Mislav Čeliković (3. EL/ST) svirali su harmoniku. Školski tamburaški sastav ponosno je pratio Ivana Bari-šića, učenika 2. F razreda, koji je „razvalio“ svirajući bubnjeve.

Glazbenim mladim nadama nema kraja što su potvrdili učenik 1. PT2 razreda Ivan Markotić, klavijaturist. Posebna gošća bila je Dora, učenica Osnovne škole „Vladimir Nazor“, Đakovo i jedina je osoba u našem gradu koja svira obou. Publika je uživala slušajući ju. Kao šećer na kraju ponovno je nastupio svima dobro poznati školski bend koji postaje zaštitni znak ovog talent-showa, a ujedno i škole. Priredba Pokaži što znaš iz godine u godinu okuplja sve više učenika koji se pripremaju tjednima prije svog nastupa. Nadamo se da će se dogodine prijaviti još učenika koji će nas ostaviti bez teksta. Čestita-mo svim učenicima i nastavnicima koji su sudjelovali u programu i pokazali nam svoje vještine i sposobnosti.

Antonija Božić, mag. def.

U prosincu je održana šesta tradicionalna priredba darovitih učenika

Važnost vina u ugostiteljstvu

IN VINO VERITASPOKAZALI SMO ŠTO ZNAMO

Profesorica Maja Breulj pokazuje učenicima pravilnu degustaciju vina

Različite vrste vina

Mia Molnar oduševila publiku u pratnji tamburaša

Karlo Šimundić (2. K) i beatbox Dora svira obou

DAN ŠKOLE

12

Nismo se ni okrenuli, de-setljeće je već prošlo, a mi smo 20. siječnja 2017. godine pro-slavili okrugli, 130. rođendan Srednje strukovne škole Antu-na Horvata. Brojni djelatnici i učenici aktivno su se uključili u obilježavanje tog svečanog dana. Dočekali smo goste koji su se upoznali s različitim škol-skim projektima, radionica-ma, a posebno treba istaknuti predstavljanje monografije kao sažetak i uspomenu na sve što se odvijalo posljednjih deset godina u Školi.

U IŠČEKIVANJU GOSTIJU

U jutarnjim je satima u škol-skome prizemlju bilo vrlo živo i zanimljivo, širio se miris peciva i kolača koje su pripremili nastav-nici i učenici. Ove školske godi-ne posjetili su nas predstavnici prijateljskih škola iz Subotice, Pečuha i Crvenke, ravnatelji osnovnih i srednjih škola Đa-kovštine, ravnatelji gradskih

Obilježili smo trinaest desetljeća postojanja Škole

SRETAN TI 130. ROĐENDAN, ŠKOLO!

ustanova, predsjednik Udru-ženja obrtnika Đakovo Antun Hostić, šefica Odjela za obrazo-vanje, razvoj ljudskih potencija-la i informacijski sustav gđa Mi-rela Lekić, predsjednik Županij-ske obrtničke komore g. Darko Knežević, načelnik Odjela za razvoj i osiguravanje kvalitete sustava strukovnog obrazovanja Ivo Tunjić, pomoćnik Ministra znanosti i obrazovanja Momir Karin, načelnica Sektora za za-jedničke poslove i programe mr. sc. Vera Šutalo, osječko-baranj-ski župan Vladimir Šišljagić, gradonačelnik grada Đakova Zoran Vinković, njegov zamje-nik Ivan Išasegi te brojni drugi gosti koje smo radosno dočekali.

U OBILASKU RADIONICA

Nakon kratke zakuske i druženja ravnatelj Mirko Ćurić goste je poveo u razgledavanje radionica i proizvoda kao re-zultata različitih dosadašnjih projekata. Možemo se ponositi

Srednja strukovna škola Antuna Horvata

Projekt - maketa đakovačke katedrale

DAN ŠKOLE

13

prvim 3D printerom u boji koji su predstavili nastavnici stro-jarske struke te automobilom za karting utrke koji će uskoro biti dovršen. Jedna od učioni-ca bila je puna licitarskih srca, nagrađivanih čokoladnih prali-na, ulja, sjemenki i medenjaka za koje su zaslužne nastavnice prehrambene struke, Učeničke zadruge „Strossmayer“ i vrijed-ne učeničke ruke. Predstavljen je nakit i pušnica za suhome-snate proizvode koju su također izradili učenici. Na oduševljenje mnogih, nastavnici Josip Mol-nar, Marijan Horvat i profeso-rica, akademska slikarica, Pa-tricia Drenjančević uz pomoć svojih učenika izradili su vjernu maketu đakovačke katedrale ispred koje je, nakon obilaska radionica, predstavljena školska monografija.

OBJAVLJENA TREĆA ŠKOLSKA MONOGRAFIJA

Ravnatelj se, pozdravivši sve prisutne, najprije osvrnuo na po-vijest naše škole koja je započela s radom 23. siječnja 1887. godi-ne u prostorima tadašnje Obće pučke škole. Đakovo je drugi grad u Hrvatskoj koji je u 19. stoljeću dobio obrtničku školu u Hrvatskoj, prije nje taj je status imala samo jedna zagrebačka škola, i to 1882. godine. Ne-koliko joj je puta promijenjeno ime: Zanatsko-trgovačka ško-la, Stručno-područna škola (za vrijeme Drugog svjetskog rata), Škola učenika u privredi (1947.). Od 1968. do 1991. godine pre-staje samostalan rad Šegrtske škole/Škole učenika u privredi i ona postaje dio Srednjoškolskog centra braće Ribar. U ožujku 1992. godine Škola dobiva ime po Antunu Horvatu, njezinu dugogodišnjem predavaču i ravnatelju. Godine 2012. ime je promijenjeno u Srednja stru-kovna škola Antuna Horvata

kako se i danas zove. Najbitnije je, što je naglasio i Ravnatelj, da Škola ima dugu tradiciju, nismo se predali ni u ratu, ni u teškim uvjetima i zasigurno smo puno napredovali, stoga možemo reći da je današnje doba jedno od najuspješnijih u njezinoj povi-jesti. Nakon kratkih crtica o povijesti Škole, Ravnatelj je pre-pustio riječ Maji Vonić, profeso-rici hrvatskog jezika i povijesti te glavnoj urednici Spomenice (monografije) objavljene po-vodom 130. rođendana Škole. Urednica je ukratko predstavila monografiju naglasivši kako su za njezin nastanak zaslužni svi stručni aktivi. Henrieta Mat-ković, profesorica i diplomirana knjižničarka, dugi niz godina brine se za školsku knjižnicu i zadužena je za različite projekte. Usporedila je tri dosadašnje mo-nografije: prva je objavljena za 110. obljetnicu postojanja Škole, druga za 120. obljetnicu, a tre-ća ove godine. Predstavljene su i brošure koje su posljednjih ne-koliko godina izdavane i vezane su uz provedene projekte i važne događaje. Nakon predstavljanja monografije, Ravnatelj, djelatni-ci i gosti posjetili su Bogoslovno sjemenište u Đakovu koje ima dugu tradiciju (više od dvjesto godina) te biskupski vinski po-drum u kojemu su kušali pozna-ta misna vina.

U HRVATSKOM DOMU

Kao i svake godine, i ove je održana svečana akademij Hr-vatskom domu pod vodstvom profesorice Darije Lazarov i profesora, također i glazbeni-ka, Krune Štrka. Program je otvorio školski tamburaški sa-stav koji vodi i uvježbava Dario Kustura, diplomirani teolog, otpjevavši himnu Republike Hrvatske, a zatim i školsku hi-mnu koju je napisao i uglazbio Ivan Balen. Ravnatelj Mirko Ćurić pozdravio je prisutne i

predstavio goste osvrnuvši se na prednosti SSŠ Antuna Horva-ta, odlične rezultate, opremu, mnoštvo osvojenih nagrada. Zahvalio je svim dosadašnjim naraštajima učenika i profesora koji su pridonijeli njezinu razvo-ju i opstanku. Publici su se na-kratko obratili Darko Knežević u ime Obrtničke komore Osječ-ko-baranjske županije, Ivan Iša-segi koji je istaknuo Školu kao simbol grada Đakova, generalni vikar Đakovačke nadbiskupije Ivan Ćurić naglasivši kako ona otvara vrata životne budućnosti te zamjenik Ministra Momir Karin koji je pohvalio što smo dio projekta digitalno zrelih škola (e-škola), ali i naglasio da ne zaboravimo gledati u dječje oči, posvetimo se čovjeku i uče-nicima te izrazio nadu da ćemo sljedeću obljetnicu dočekati s još više djece i učenika. Progla-šeni su najbolji učenici i razredi: Abigajla Benički (3. F) najbolja je učenica u trogodišnjim zani-manjima, Matej Mađarević (4. TM) u četverogodišnjim, naj-bolji je razred u trogodišnjim zanimanjima 3. K (razrednica Marija Katilović), a u četvero-godišnjim 4. TM (razrednica Marija Pataran). Podijeljene

su nagrade za izvanškolske i sportske aktivnosti: kros, bad-minton, stolni tenis, AutoCAD (dizajniranje računalom), uče-nička zadruga „Strossmayer“, istraživački rad „Utjecaj hotela za kukce na populacije štetnika na biljkama“. Zaslužena prizna-nja uručena su i učenicima koji su vratili pronađene predmete svojim vlasnicima. Vidjeli smo i modnu reviju frizura, uručili poklone i čestitali umirovlje-nim profesorima Šimi Brdaru i Slavku Tadiću. Prvi dio svečane akademije završio je pjesmom koju su otpjevali školski tambu-raši i uveli nas u mjuzikl koji je osmislio profesor Kruno Štrk, a za plesne je korake zaslužna profesorica Darija Lazarov. Na pozornici se našlo nekoliko na-stavnika (Ivanka Smajo, Kruno Štrk, Josip Molnar, Mario Be-ljan) i dvadesetak učenika koji su nas svojim glumačkim, plesnim i pjevačkim izvedbama oduševili zbog čega su nagrađeni velikim pljeskom. Čestitke svima koji su sudjelovali u organizaciji pri obilježavanju Dana škole, kao i gostima koji su svojim dolaskom uveličali slavlje.

Matea Ćurić, prof.

Isječak iz mjuzikla koji je osmislio Kruno Štrk

Ravnatelj Mirko Ćurić, mr. sc. Vera Šutalo, Šimo Brdar i Slavko TadićGospodin Nikola Matković (Subotica) poklanja Školi sliku

14

NASTAVA IZVAN ŠKOLE

Najbolji rezultati sotvaru-ju se kada teoriju povežemo s praksom, stoga su učenici pe-kari iz 2. M/P/K razreda po-sljednje sate praktične nastave održali u đakovačkom ugosti-teljskom objektu Mon-Ami. Kako je nastala pizza, koje vrste pizze postoje i ostale za-nimljivosti saznajte u daljnjem tekstu!

Pizza je vrsta jela koje po-tječe iz talijanske kuhinje, vrlo je popularno jelo u svijetu, pri-je svega zbog jeftinih i lako do-stupnih osnovnih sastojaka te jednostavnosti spravljanja. Ori-ginalna pizza nastala je u Italiji kao sirotinjska hrana. Seljaci su imali svoje brašno, rajčice, sir i ostale sirovine od kojih su pravili razne vrste pizza. Tijesto je bilo puno deblje nego što je danas jer je bilo bitno da ljudi ne ostanu gladni. S vremenom dolazi do promjena i nastaju nove vrste pizza pod različitim nazivima: Margherita, Capricciosa/Mista, Napolitana, Prosciutto/Vesu-vio Funghi, Quattro formaggi,

Učenici 4. PT1 razreda (poljoprivredni tehničari općeg smjera) u sklopu vježbi iz pred-meta Vinogradarstvo i vinarstvo odradili su rezidbu vinove loze na pokušalištu Poljoprivrednog fakulteta Osijek u Mandićev-cu čime je započela suradnja s Poljoprivrednim fakultetom u

Praktična nastava pekara u ugostiteljskom objektu Mon-Ami

BUDUĆI PIZZA-MAJSTORI

Vegetariana, Hawaii, Marina-ra i dr. Znate li kako je nastala pizza Margherita? Talijanska kraljica Margherita, prilikom posjete Napulju 1879. godine, zaželjela je probati tamošnji spe-cijalitet – pizzu. Pizzaiolo (čo-vjek koji pravi pizze) u njezinu je čast napravio pizzu u bojama talijanske zastave: zelena boja

– origano, bijela boja – mozza-rella i crvena boja –rajčica. Tako je i ostalo ime pizze Margheri-ta. Pekari 2. M/P/K razreda u školskom pekarskom praktiku-mu tijekom školske godine izra-đivali su različite vrste kruha i peciva. Zadnji sati praktične na-stave u 2016. godini nisu održa-ni u pekarskom praktikumu, već

u ugostiteljskom objektu Mon-Ami. Trebali smo praviti pizzu, ali željeli smo saznati kako to rade pizza-majstori. Učenicima je demonstrirana izrada različi-tih vrsta pizza koje smo na kraju isprobali. Bilo je to ugodno i po-učno druženje za kraj nastavne godine.

Maja Breulj, dipl. ing.

Kušanje različitih vrsta pizza u ugostiteljskom objektu Mon-Ami

Pizza koja mami svojim izgledom

Za one koji vole jače okuse - kulen, vrat I feferoni

Rezidba vinove loze u suradnji s Poljoprivrednim fakultetom u Osijeku

ISKUSTVO NAM POMAŽE UČITI

Osijeku. Na poljoprivrednom vinogradarskom pokušalištu fakulteta u Mandićevcu počeo se provoditi praktični dio vjež-bi na kojima učenici zajedno sa studentima izvode vježbe, a ujedno sudjeluju u postavljanju i analiziranju rezultata istraživa-nja. Na obostrano zadovoljstvo

dviju obrazovnih ustanova za-početa suradnja proširuje se i na druge grane poljoprivrede gdje profesori fakulteta održavaju radionice i predavanja za učeni-ke i nastavnike poljoprivredne

struke. Sigurni smo da će su-radnja donijeti dobre rezultate i pridonijeti usavršavanju naših učenika, a time i škole.

Ivan Išasegi, dipl. ing.

Učenici promatraju pravilnu rezidbu vinove loze

Vrijedne učeničke ruke na pokušalištu u Mandićevcu

15

IZ AKTIVA

Već nekoliko godina Aktiv nastavnika elektrotehnike pra-ti aktivnosti na području sen-zorike, robotike i automatskog upravljanja pa mu nije proma-knula informacija o donacija-ma vrlo kvalitetne opreme ko-jom je moguće „pokriti“ nekoli-ko predmeta, a puno pomaže u izvođenju nastave iz predmeta Vođenje procesa, Upravljanje i regulacija, Senzorika i Mikro-kontroleri.

Učenici su, otkad su dobi-li novu opremu, počeli raditi puno kvalitetnije i na „živim“ primjerima. Kvaliteta nasta-ve višestruko je porasla, ali je i puno zanimljivija što olakšava rad profesorima. Zanimljiv je i način dolaska do Arduino opre-me. Naime, donirana je u okviru projekta Croatian Makers čiji je osnivač poduzetnik Nenad Ba-kić iz udruge Institut za razvoj i inovativnost mladih (IRIM). Kao glavnu platformu za razvoj mladih IRIM vidi robotiku i au-tomatiku koji su postali vrlo do-stupni – tehnološke i financijske ulazne barijere izrazito su sma-njene, a taktilnost, izazovnost i brzina rezultata čine ih izuzet-no atraktivnima kao didaktički alat. Članovi Aktiva obratili su im se prema preporuci kolege Josipa Brkića koji radi u školi u Našicama kojoj je također do-nirana oprema. Zamolbu za do-niranje opreme uputili su jer je cilj bio njezino korištenje u više predmeta, a najviše za predmete Mikroupravljači i PLC-ovi i mi-kroupravljači. Nakon odobrenja donirano je osam kompleta Ar-duino opreme, a dužnost je na-stavnika polugodišnje izvješta-

Uloga je Aktiva nastavnika matematike, fizike i informatike formiranje zajedničkog stava u praćenju učenika, vrednovanja nji-hovih znanja i vještina. Članovi si međusobno pomažu i neprekid-no se obrazuju što se pozitivno odražava u individualnom radu i u napretku učenika.

Zajedničkim radom moguće je rasteretiti opseg sadržaja na-stavnih programa korelacijom više predmeta što ujedno pridonosi većoj kvaliteti činjenica, aktualizira nastavni plan i program koji će učenicima biti zanimljiviji i jasniji. Dana 17. ožujka 2016. održano je međunarodno natjecanje Klokan bez granica pod vodstvom pro-fesora Ivana Haršanjija što omogućuje širenje matematičke kulture. Svake godine na natjecanju sudjeluje sve više učenika, a održava se već osamnaest godina pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja te Hrvatskog matematičkog društva. Ove je školske godine Aktiv sudjelovao u različitim radionicama povodom projek-tnog dana, organizirao stručne ekskurzije na Info-sajam, Interliber, u Tehnički muzej i u tvornicu automobila u Münchenu. Spajanje ugodnog s korisnim rezultiralo je putovanjem u Budimpeštu i Bra-tislavu u ožujku 2016. godine gdje su učenici tadašnjih 2. RT i 2. TM razreda također posjetili Tehnički muzej i tvornicu automobila Volkswagen. Važno je istaknuti da su članovi Aktiva školske godine 2015./2016. uključeni u e-learning tim iz STEM područja, a dje-latnici Carneta isporučili su im računalnu opremu. Škola, a time i Aktiv, uskoro bi trebali dobiti dvije opremljene računalne učionice u kojima će učenicima biti na raspolaganju tableti umjesto udžbenika.

Ljiljana Ćališ, prof.

Aktivu nastavnika elektrotehnike donirana kvalitetna oprema za izvođenje nastave

POVRATAK U BUDUĆNOST

vanje o njezinu korištenju. Ko-munikacija je najviše ostvarena s gospodinom Lukom Frlanom kojemu je Aktiv posebno zahva-lan. Članovi Aktiva uspostavili su dobru suradnju s Fakulte-tom elektrotehnike, računal-stva i informacijskih tehnologija Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Uz donacije opreme koja je zastarjela, dogovorena je i suradnja kojom bi se učenike potaknulo na upite u vezi s tom vrstom studija, kao i stručno usavršavanje u laboratorijima FERIT-a. Osim toga, kolege s Fakulteta pokrenuli su portal Loomen u suradnji s Carnetom koji služi kao poveznica učenika s fakultetima – cilj im je olakšati odluku o upisu željenog fakulte-ta. Uz navedene ključne aktiv-nosti Aktiv nastavnika elektro-tehnike posljednjih godina često s učenicima sudjeluje na natjeca-njima (Osječko-baranjska i Vu-kovarsko-srijemska županija) u području elektroinstalacija. Učenici vrše sitne popravke i nadogradnju električnih insta-lacija u školskim prostorijama, dok profesori pohađaju semina-re i stručne skupove. U okviru Ekoškole Aktiv je nekoliko puta organizirao prikupljanje elek-troničkog otpada koji je izuzet-no opasan za okoliš, a u isto vri-jeme zbrinjavanje takvog otpada može donijeti nove sirovine u elektroničkoj industriji. Budući da je prepoznata dvostruka ko-rist navedene akcije, mnogi uče-nici donose istrošene uređaje. Nakon provedenog skupljanja u školi poziva se tvrtka koja na siguran način zbrinjava taj otpad prema najvišim standardima.

Roland Kolarević, dipl. ing.

Donacija Arduino opreme u suradnji s gospodinom Lukom Frlanom

Matematičari, fizičari i informatičari međusobnom suradnjom dolaze do cilja

AKTIVNO UZ AKTIV

Članovi aktiva - Kruno Štrk, Božena Lukić, Ivan Haršanji, Ljiljana Čališ, Jasna Duvnjak, Katica Doko i Ivan Brtan

Projektni dan - učenici sudjelovali u različitim radionicama

16

EKO-ŠKOLA

U emisiji Dobro jutro Hrvatska

Početak posljednjeg nastavnog tjedna u prvom polugodištu ove školske godine bio je posebno uzbudljiv za učenike i nastavnike, osobito prehrambene struke. Ekipa HRT-a posjetila je pravu sla-vonsku pušnicu kojom se može pohvaliti i naša škola, a njezin su rezultat različiti domaći proizvodi u skladu s ekološkim uzgojem.

Srednja strukovna škola Antuna Horvata 2014. godine dobila je zlatni status među hrvatskim ekoškolama i već dvanaest godina eko-loški osvješćuje učenike i djelatnike koji su uključeni u različite radi-onice i projekte. I ove se školske godine trudimo što više doprinijeti očuvanju okoliša, zdravom životu kako bismo potvrdili svoj zlatni status. U ponedjeljak, 19. prosinca 2016. godine, školu je posjetila ekipa HRT-a uživo se javljajući u emisiju Dobro jutro, Hrvatska, a opširniji prilog emitiran je 21. prosinca u Županijskoj panorami Osi-jek. Donosimo dio onoga što je novinarka Katarina Barač-Perošević napisala: Učenici đakovačke Srednje strukovne škole Antuna Horva-ta mogu se pohvaliti svojim znanjima o zdravoj i tradicijskoj prehrani. Osim što odvajaju i prikupljaju otpad brinući se za okoliš, bave se eko-poljoprivredom, znaju praviti domaći sir i slavonske delicije. Dubravka Scharmitzer, voditeljica eko-radionica, ističe kako učenici proizvode svoj domaći kravlji dimljeni sir, domaće kobasice, suhi vrat, a osim prehrane, uzgajaju lavandu, prave pekmez od šipka, sok od bazge i sve ono čime se ponosi Slavonija. – Pokušavamo učiti djecu da se proizvodi na ekološki način. Svjedoci smo afere oko hrane i njezine ispravnosti pa, evo, mislim da je povratak tradiciji i ekološkoj proi-zvodnji jedan pravi put i za učenike koji se trebaju uključiti na tržište rada, ali i da se u školi pripreme za ono što svi želimo, a to je da je-demo zdravu hranu – naglasio je Mirko Ćurić, ravnatelj škole. Kako bi napravljene proizvode mogli pravilno skladištiti i obraditi, stolari su napravili pušnicu, a strojari dimilicu. Gotove proizvode učenici prodaju na ekosajmovima, a zarađeni novac ulažu u svoje radionice i potreban materijal na što se osvrnula i novinarka HRT-a. Nakon završenog snimanja učenici i njihovi mentori vratili su se uobičajenim školskim obvezama još marljivije radeći i isprobavajući svoje proizvo-de.

Matea Ćurić, prof.

I VIŠE OD ZLATA

Zelena, žuta ili plava? Ne samo jedna već sve tri! Riječ je o bo-jama spremnika za odlaganje boca, čepova i limenki koje je našoj školi u prosincu 2016. godine doniralo đakovačko komunalno po-duzeće Univerzal.

Dana 8. prosinca 2016. godine đakovačko komunalno poduzeće Univerzal doniralo je spremnike za razvrstavanje otpada koji su po-stavljeni u školskoj zgradi kako bi se učenike i djelatnike obaju škola, naše i Ekonomske, potaknulo na odgovorno postupanje s otpadom, odnosno njegovo razvrstavanje u odgovarajuće spremnike. Svečanoj primopredaji spremnika nazočio je direktor Univerzala, gospodin Mile Kaselj, a predstavnici Vijeća učenika naših škola prenijet će svojim razrednim kolegicama i kolegama zamolbu da plastične boce uvijek odlože u zeleni spremnik, čepove u žuti, a limenke u plavi. Podsjećamo, kutije za stari papir nalaze se učionicama već desetak godina. Naglašavamo da odvojeno prikupljanje otpada u našoj škol-skoj zgradi ima i humanitarni karakter. Prikupljena sredstva od boca daruju se humanitarnom projektu Marijini obroci, a plastični če-povi pomažu oboljelima u Društvu multiple skleroze Primorsko-goranske županije.

Henrieta Matković, prof. i dipl. knjiž.

I dalje razvrstavamo otpad

BOJE ZA LJEPŠU HRVATSKU

Svečana primopredaja i predstavljanje u školskoj knjižnici

Spremnici za razvrstavanje otpada

Isječak iz priloga HRT-a

Učenici prave domaće proizvode

Barbara Damjanović i Matej Ivić predstavljaju svoj istraživački rad

17

Na Državnoj smotri učeničkih zadruga u Zadru

NAŠI USPJESI

Učenici 4. TM razreda Davor Blažević, Luka Kovačević i Matej Mađarević sudjelovali su 24. studenog 2016. u neslužbenom natjeca-nju Juvenes Translatores koje organizira Glavna uprava za prevođe-nje (DGT) Europske komisije s ciljem promicanja višejezičnosti. U sklopu navedenog natjecanja učenici su 6. prosinca 2016. u pratnji svoje mentorice Ive Grubišić posjetili Predstavništvo Europske ko-misije u Hrvatskoj. Poslušali su prezentacije o Europskoj uniji i o politici višejezičnosti te saznali nešto više o prevoditeljskom poslu. Nakon osvrta na njihove prijevode, naučeno su mogli primijeniti pri-likom rada u skupinama na zadatcima prevođenja, redakture i pre-poznavanja europskih jezika.

Iva Grubišić, prof.

Barbara Damjanović i Ma-tej Ivić, učenici 2. PT2 razre-da, početkom listopada 2016. godine u Zadru predstavili su istraživački rad kojim su zau-zeli drugo mjesto i ponosno se, s osmijehom na licu, vratili u školske klupe.

Učenici naše škole iz godine u godinu sudjeluju u različitim natjecanjima pokazujući rezul-tate i plodove zajedničkog rada. Ove školske godine istraživač-ki rad učenika poljoprivredne struke zasluženo je odnio drugo mjesto na Državnoj smotri uče-ničkih zadruga u Zadru odr-žanoj 5. i 6. listopada. Rad pod nazivom Utjecaj hotela za kukce na populacije štetnika na biljkama rezultat je istraživanja tijekom 2015. i 2016. godine u biovrtu i u plastenicima škole, a potpomo-gnut je mentorstvom nastavnika Krunoslava Biberovića, Ivane Drobine Truntić i Sanje Male-vić, dok su istraživanje proveli i rad izradili učenici Barbara Da-mjanović i Matej Ivić, poljopri-vredni tehničari fitofarmaceuti

Dana 17. veljače 2016. godi-ne u Slavonskom Brodu održa-no je Međužupanijsko natjeca-nje iz područja Dizajniranje po-moću računala. Pod vodstvom mentora Dragana Marića sudje-lovali su učenici 4. RT razreda (računalni tehničar za strojar-stvo) te ostvarili zavidne rezul-tate. U disciplini Dizajniranje računalom AutoCAD, Tomislav Mitrović zauzeo je prvo mjesto, a Alen Gajić treće mjesto.

U disciplini Dizajniranje ra-čunalom Catia Tomislav Zubak osvojio je prvo mjesto, a odmah iza njega bio je Luka Jug. Svi su učenici ostvarili pravo za sudje-lovanje na Državnom natjecanju u Zadru koje je održano 27. i 28. travnja 2016. godine gdje se Tomislav Mitrović istaknuo za-uzevši drugo mjesto, Alen Gajić peto, Luka Jug šesto i Tomislav Zubak deveto mjesto. Čestita-mo učenicima na postignutim

Sudjelovanje na natjecanju Juvenes Translatores

PROMIČEMO VIŠEJEZIČNOST

iz 2. PT2 razreda koji su i sudje-lovali na Smotri. Posebno treba istaknuti da su i ostali učenici svih poljoprivrednih zanimanja vrlo rado pomogli u realizaciji i logističkoj podršci tijekom sa-mog istraživanja provedenog u sklopu naše učeničke zadruge „Strossmayer“. Povjerenstvo za ocjenjivanje istraživačkog rada od dvadeset sedam pristiglih radova izdvojilo je jedanaest vrlo vrijednih radova izvedenih u programu učeničke zadruge.

Učenici su izložili rezultate istraživačkog rada petnaestmi-nutnom prezentacijom i skraće-nim prikazom na posteru. Na-kon vrednovanja Povjerenstva za istraživačke radove nagrađeni su odličnim drugim mjestom što je veliki uspjeh za našu ško-lu. - Izradili smo od prirodnih materijala hotele za kukce koji služe za prezimljavanje kori-snih kukaca, privukli u hotele bubamare koje se hrane biljnim ušima na biljkama u plasteniku i ustanovili pomoću žutih kon-trolnih ploča znatan pad broja lisnih uši 2016. godine u odnosu

na prethodnu godinu - istaknu-li su Barbara i Matej. Posebno treba pohvaliti gostoprimstvo i prijateljski odnos tamošnjih učenika, nastavnika i svih koji su sudjelovali u realizaciji na-tjecanja. Važno je istaknuti da se na takvim manifestacijama

sklapaju nova prijateljstva, kako učenika, tako i nastavnika, koja otvaraju velike mogućnosti za buduće suradnje.

Krunoslav Biberović, dipl. ing.,Sanja Malević, dipl. ing.

Izvrsni rezultati računalnih tehničara – Tomislav Mitrović drugi u Hrvatskoj

OD SLAVONSKOG BRODA DO ZADRA

rezultatima i nadamo se novim uspjesima.

Dragan Marić, dipl. ing.

Mentor Dragan Marić i učenik Tomislav Mitrović

Prezentacija u sklopu natjecanja Juvenes Translatores

I DALJE MEĐU NAJBOLJIMA

DRAGI GOSTI

18

U tjednu obilježavanja vu-kovarske žrtve u našoj je ško-li gostovao dr. sc. Ante Na-zor, ravnatelj Hrvatskog me-morijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata.

U školskoj knjižnici 17. stu-denoga 2016. godine održano je zanimljivo i stručno predavanje o Domovinskom ratu u kojemu je Ante Nazor i sam aktivno sudjelovao kao hrvatski brani-telj. U predavanje nas je uvela Dubravka Bradić, profesorica povijesti, najavljujući gosta čije su predavanje svi prisutni želj-no iščekivali. Nazor je istaknuo kako je vrlo emotivan kada je riječ o Đakovu što nije ništa čudno budući da nosi đakovačke korijene, a i svoje je djetinjstvo često provodio u našem gradu. Rođen je 15. ožujka 1968. go-dine u Zagrebu gdje je završio osnovnu i srednju školu. Studi-rao je povijest i arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagre-bu na kojemu je kasnije doktori-rao nacionalnu povijest. Godine 1991. otišao je kao dragovoljac na istočno slavonsko bojište i bio pripadnik 122. đakovačke „R“ brigade. Nekoliko godina predavao je povijest u Jastrebar-skom, djelatnik je Filozofskog fakulteta u Zagrebu, napisao je mnoštvo znanstvenih radova, nekoliko knjiga, sudjelovao na različitim stručnim skupovima

Predavanje dr. sc. Ante Nazora o stradanjima u Vukovaru

NIKAD NE ZABORAVLJAMO VUKOVAR

U utorak, 22. studenog 2016. godine, učenicima je u školskom prizemlju prikazana bećarska monodrama s elementima mjuzikla Đuka Begović. Predstavu je izveo virovitički glumac i pjevač Ernest Srećko Berec kojemu, kada je riječ o navedenoj monodrami, pripada uloga dramaturga i redatelja. Riječ je o adaptaciji poznatog romana Đuka Begović čiji je istoimeni lik Berec izvrsno utjelovio i dočarao učenicima. Njegovi monolozi, pokreti i geste prikazuju višeslojnost glavnog lika i odraz su psihološke, moralne i govorne karakterizacije, promjene raspoloženja, razmišljanja i svega što Kozarac želi prika-zati u svome djelu. Glazbeni dijelovi umetnuti su između monologa pa su tamburaške narodne pjesme, uz glumčeve pošalice, nasmijale publiku. Sama predstava rađena je pod okriljem Kazališne udruge i projekcije Artalija iz Vodica, a izvedena je kraća verzija prilagođena jednom školskom satu. Berec je na kraju zahvalio učenicima i svima koji su omogućili da i u našoj školi pokaže svoje umijeće.

Gabrijel Bejuk, 2. RT

i predavanjima. - Bitka za Vu-kovar simbol je obrane, često zanemarujemo uzroke i govori-mo samo o posljedicama što nije dobro – naglasio je predavač. Učenici su mogli naučiti nešto o uzrocima rata, gradovima i mjestima koja su, osim Vuko-vara, posebno trpjela, osobama koje su tada imale važnu ulogu u određivanju vukovarske i hr-vatske sudbine. Posebno su za-nimljivi bili zemljovidi i fotogra-fije dokumenata koji svjedoče o bitnim odlukama i događajima. Naglašeno je kako ne trebamo znati sve godine napamet, ali je važno znati što se dogodilo i kontekst u kojemu se sve odvija-

lo. - Đakovačka vojarna imala je važno mjesto u Domovinskom ratu i možemo se ponositi hr-vatskom vojskom koja je, u od-nosu na neprijateljsku, bila puno oskudnije opremljena, no to nije utjecalo na borbenost, ustraj-nost i njihovu srčanost – nagla-šava Nazor. Predavanje je prila-gođeno jednom školskom satu kojim smo obilježili pad Grada Heroja. Istoga dana učenici i djelatnici sudjelovali su u obilje-žavanju Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, paljenju svijeća i po-laganje vijenca za sve one koji su izgubili život braneći Hrvatsku.

Stjepan Prakljačić, 3. TM

U školskom prizemlju prikazana je bećarska monodrama s elementima mjuzikla

Posjetio nas je Đuka Begović

Školska knjižnica prepuna učenika i nastavnika

Djelatnici s Antom Nazorom u školskom dvorištu

U žaru predavanja

Ukrašeni pano u školskom holu u znak sjećanja na stradanje Vukovara

Srećko Berec u ulozi Đuke Begovića

INTERVJU

19

Mislav Tadić, učenik 4. ra-zreda (agroturistički tehničar), iz školskih klupa ide ravno u svoj mali atelje gdje provodi slobodno vrijeme i stvara slike koje nikoga neće ostaviti rav-nodušnim. Svi u njegovoj obi-telji lijepo crtaju ili slikaju, a mi smo odlučili malo istražiti što ga je potaknulo da se poč-ne baviti time. Svoju inspiraci-ju često pronalazi u školskim predmetima, osobito ističe Hortikulturu, Hrvatski jezik i Gljivarstvo kao „okidače“ za nove ideje.

➢ U našoj se školi „šuška“ da imaš izniman talent za slikanje i crtanje. Kako si uopće otkrio svoj talent i što te potaknulo da počneš sli-kati?

- Odmalena sam volio crta-ti i imao sam uvijek neke „pet-lje“ za to, a vjerujem da sam taj dar naslijedio od svojih ro-ditelja. Mama je izvrsno crta-la, a i tata je bio odličan slikar.

U te sam se vode ozbilj-nije „bacio“ u drugom razre-du srednje škole poticanjem roditelja, učitelja iz Osnovne škole Budrovci te profesora ove Š� kole koji su me motivira-li i usmjerili na daljnje školo-vanje i Akademiju. Tada sam počeo slikati prve ozbiljnije portrete i uživao u tome.

➢ Što prikazuje tvoja prva slika i kada je nastala?

- Tijekom 2015. godine naslikao sam svoju prvu sli-ku tehnikom ulja na platnu, a prikazivala je stariju gospođu s maramom na glavi. Smatram ju prvom i ozbiljnijom jer sam utrošio dosta vremena stva-rajući ju.

➢ Rekao si da imaš podršku roditelja, prijatelja i okoline. Kako reagiraju na tvoje no-vonastale radove?

- Obitelj i prijatelji me hva-le, dive se, a roditelji su vrlo ponosni, pa ono… Neka tako i ostane! (Smijeh.)

➢ Kako se slikanje uklapa u tvoju svakodnevicu?

- Ove je školske godine bilo gusto, vikendom i za vrijeme praznika posvećivao sam se tome. Inspiracije uvijek ima, samo me treba potaknuti nekom sitnicom ili idejom.

Razgovor s učenikom Mislavom Tadićem koji se u slobodno vrijeme bavi slikarstvom

VRIJEDI ŽIVJETI ZA ONO ŠTO VOLIŠ

Najčešće mi to nekako samo dođe, „udari“ me nešto u glavu da se prevrnem preko stolice (mama s razvijačem – smijeh) pa onda crtam (šala). Š� to se tiče vremena, ovisi o formatu slike i o tehnici, za prosječan portret olovkom (uživo) do-voljno mi je sat vremena.

➢ Na koji si rad posebno po-nosan i zašto?

- Postoji slika kojom se jako ponosim, no nisam ju pokazao javnosti jer je riječ o privatnoj narudžbi. Dimenzije su bile 150 x 120 cm, a uljem na platnu prikazao sam ap-straktnu sliku života svih ži-vih bića, od rođenja do smrti.

➢ Kojim se tehnikama naj-češće koristiš u slikanju?

- Zasad najviše radim olov-kom i ugljenom na papiru, a slabije bojama. Kasnije se pla-niram više posvetiti slikanju uljanim bojama na platnu.

➢ Što te najviše motivira u radu, odnosno gdje najčešće pronalaziš inspiraciju?

- Inspiraciju pronalazim svugdje oko sebe: u ljudima, u prirodi, a motiviraju me i po-znati umjetnici i sportaši.

➢ Jesi li već možda negdje predstavio svoje radove ili napravio nekakvu izložbu?

- Vlastitu izložbu nisam još imao jer nemam puno svo-jih radova za predstavljanje, ali prošle godine, 25. stude-nog, Udruga slikara Đakovšti-ne Suncokret organizirala je

izložbu u đakovačkom Centru za kulturu gdje su izložene moje dvije slike.

➢ Smatraš li slikanje samo hobijem ili se u budućnosti misliš ozbiljnije baviti time?

- Svakako se planiram oz-biljnije baviti slikarstvom i dobar dio budućnosti posve-titi tome ako sve bude išlo prema planu, trenutačno je to samo hobi.

➢ Koji su tvoji uzori koje sli-jediš ili poput kojih bi volio biti?

- Imam više njih, od stari-jih slikara kao što je Leonardo da Vinci do suvremenih poput Vladimira Volegova, Davida Kassana, Ralfa Heynena, Ke-vina Wuestea. Posebno bih

izdvojio kubanskog umjet-nika Cezara Šantosa koji je, dugogodišnjim studiranjem, usavršio nevjerojatne tehni-ke slikanja portreta, on mi je i najveći uzor. Zasad sve ostaju samo moji snovi.

➢ Kako zamišljaš svoju bu-dućnost?

- Hm… Možda negdje kako sjedim na učiteljskoj stolici, podučavam djecu i ponekad vičem na njih. (Smijeh.)

➢ Imaš li neku neostvarenu želju?

- Volio bih osobno upozna-ti nekoga od umjetnika koje sam prethodno naveo, a osta-le želje… Ima ih još nekoliko, ali vjerojatno ne bismo imali dovoljno prostora za pisanje kad bih počeo govoriti…

➢ Možeš li nešto poručiti mladima koji bi željeli slikati ili crtati?

- Svi koji ste i najmanje da-roviti, iskoristite to, nemojte zanemariti svoju darovitost. Ostalo je sve praksa.

➢ Moto koji te pokreće u ži-votu?

- Ono što me pokreće u ži-votu je cilj koji sam si postavio i borim se za njega. Nemam ni-kakvu izreku za svoj moto, no mislim da sam uspio ukratko objasniti da vrijedi živjeti kad radite ono što volite!

Valentin Sito i Ivan Bibković, 3. TM

Mislav Tadić uz svoj rad

M. Tadić, portret M. Tadić, uho

20

SPORT

ČUVAMO PRVO MJESTONaši trkači i ove su

godine pokazali iznimnu brzinu i spretnost u atlet-skoj disciplini kros. U natjecanju između triju đakovačkih srednjih škola zauzeli smo prvo mjesto, a svoj rezultat ponovno smo potvrdili 26. listopada na Županijskom natjecanju u kojem je sudjelovalo osam škola čime smo otvorili vrata za Državno natjecanje. Kros-ekipu, pod vodstvom profesora Branimira Popovića, čine Mihael Kepić, Hrvoje Dragić, Igor Stuhli, Matija Živković, Josip Brlošić i Danijel Drenjančević. Čestitamo pobjedničkoj ekipi, ali i svima ostalima koji su sudjelovali u natjecanjima.

Mihael Kepić, 3. TM

Dobra volja, upornost i pozitivnost mogu nas dovesti do ciljeva, iako ponekad život nije onakav kakvim smo ga zamislili. Ivan Gudelj poznati je nogometaš nekadašnje Ju-goslavije i u školskoj je knjiž-nici 8. studenog 2016. godine održao predavanje za učenike naše škole, Gimnazije Antuna Gustava Matoša i Ekonomske škole Braća Radić.

Predavanje je održano u okviru projekta BB: „Biti

bolji“ koji je usmjeren na mlade i poduzetništvo, vezan je za ča-sopis Poduzetnik čiji je urednik Vladimir Mihajlović, a partner je u projektu Centar za razvoj i prosperitet, Đakovo. Predavanje su organizirale profesorice Eko-nomske škole Marija Milanović, Spomenka Crnoja, Anamarija Gajger, Darinka Rechner i Ber-nardica Šušak. Učenici su jed-va čekali upoznati nogometnu zvijezdu Ivana Gudelja koji je odrastao u malenom selu Zmi-

Ivan Gudelj, nogometaš, progovara o usponima i padovima u svojoj karijeri

NEMOJTE ZANEMARITI ŠKOLUjavcima, a nogomet ga je zanimao već od malih nogu. Najpri-je je pušten trinaestomi-nutni zapis o nogometnim uspjesima i o igri Ivana Gudelja pa smo ga mo-gli vidjeti na terenu u žaru brojnih utakmica. Kratki film završava foto-grafijom knji-ge Hajdučka priča čiji je autor naš gost. Svoje je snove ostva-rio s dvadeset i šest godina, bio je kapetan hajdučke momčadi i nizao uspjeh za uspjehom. – Ci-jeli je svijet bio ispred mene, ali

u sekundi sve nestane – rekao je Gudelj. Godine 1986. za vri-jeme utakmice Hajduk – Zve-zda srušio se nasred Poljuda u

sedamdeset petoj minuti igre i saznao da ima hepatitis B. Iako mu se činilo da je svijet stao jer nije više mogao igrati nogomet, s trideset i pet godina upisuje Ki-neziološki fakultet, stječe zvanje profesora kineziologije i poku-šava na drugačiji način ostvariti barem dio svojih snova. Sada je instruktor Hrvatskog nogomet-nog saveza Dalmacije i šalje ja-snu poruku mladima: - Nikada se nemojte pitati zašto se nešto loše baš vama dogodilo. Nismo sami na svijetu, treba prihvatiti situaciju.

Posebno se osvrnuo na važ-nost škole: - Sport, škola i nogo-met mogu skupa, nemojte zane-mariti školu! Važne su upornost, želja, volja i pozitivnost. Želim svu sreću onima koji završavaju školu i biraju zanimanje, na mla-dima je da mijenjaju svijet.

Nakon predavanja uslijedila su pitanja učenika i fotografira-nje s učenicima i profesorima.

Matea Ćurić, prof.

Profesorice Darija Lazarov, Matea Ćurić i predavač Ivan Gudelj

U srijedu, 18. svibnja 2016. godine, učenici i nastavnici SSŠ Antu-na Horvata sudjelovali su u četvrtoj Utrci mladih u slovenskom gra-du Ptuju pod pokroviteljstvom slovenske mreže UNESCO škola, u organizaciji Gimnazije Ptuj. Ukupno je sudjelovalo dvije tisuće sto trideset i pet natjecatelja iz triju zemalja (Slovenije, Hrvatske i Italije) različitih dobnih skupina, od vrtića i osnovnih škola do srednjih škola i profesora. Iako su ciljevi najprije promocija zdravog života, suradnja među mladima i borba protiv dopinga, vrijedi spomenuti sjajan uspjeh naših učenika pod voditeljskom palicom profesorice Rolande Lonča-rić - Takač: Hrvoje Dragić (2. EL) pobijedio je u svojoj dobnoj sku-pini od ukupno tristo šezdeset i šest trkača, Igor Stuhli (2. PT1) u istoj je skupini bio drugi, a Ante Miloš (2. EL) deveti. Učenik 4. TM razreda, maturant Franjo Josip Jukić, završio je šesti u svojoj skupini od ukupno dvjesto trideset i jednog trkača.

Nastavnici Ivan Išasegi i Filip Bekavac također su sudjelovali trčeći u svojoj kategoriji i dali podršku mladima u toj hvalevrijednoj utrci. Ovim putem čestitamo kolegama iz Ptuja na sjajnoj organizaciji i veselimo se ponovnom dolasku iduće godine.

Filip Bekavac, prof.

U četvrtak, 1. prosinca 2016. godine, održano je općinsko na-tjecanje srednjih škola u badmintonu u školskoj dvorani. Naši su učenici uvjerljivo osvojili prvo mjesto i ostvarili pravo sudjelovanja na Županijskom natjecanju. Pobjedničku ekipu čine Igor Stuhli, Ma-tija Prša, Mihael Kepić, Marko Martinović uz vodstvo profesorice Rolande Lončarić-Takač. Čestitamo učenicima i mentorici te želimo puno uspjeha u sljedećim natjecanjima.

Mihael Kepić, 3. TM

Profesori i učenici sudjelovali u četvrtoj Utrci mladih u Ptuju

UTRKA IZVAN HRVATSKE

Profesori Filip Bekavac i Ivan Išasegi s učenicima na ptujskoj trkačkoj stazi

Odlični uspjesi naše kros-ekipe

Profesor Branimir Popović s kros-ekipom

Općinsko natjecanje u badmintonu

NAJBOLJI UVIJEK POBJEĐUJU

21

EKSKURZIJE

Bizovačke su toplice jedno od glavnih kupališnih središta u Osječko-baranjskoj županiji pa su se učenici 2. i 3. RT razreda u studenom, pod vodstvom razrednika Ivana Haršanjija i Gorana Šestaka, odlučili opustiti u bizovačkim bazenima. Cilj je najprije bio plivanje, kao je-dan od iznimno korisnih sportova, ali i druženje, igra i opuštanje. Učenici su bili oduševljeni navedenim izletom pa im ovo zasigurno neće biti posljednje zajedničko putovanje.

Ivan Haršanji, prof.

Svi uvijek željno iščekujemo zajednič-ka putovanja, osobito ekskurzije koje dugo pamtimo bez obzira na to traju li dan, dva ili više. Prošle školske godine učenici iz 3. RT i 3. TM razreda posjetili su Budim-peštu i Bratislavu pod vodstvom svojih ra-zrednika Ivana Haršanjija i Anite Šakote.

Cilj je putovanja bio posjet tvornici au-tomobila Volkswagen u blizini Bratislave. Na dugoočekivani put krenuli smo 17. ožuj-ka 2016. godine u 23 sata. Roditelji su nas ispratili, a nastavnici dočekali kako bismo uz druženje naučili nešto novo, upoznali se sa znamenitostima posjećenih gradova te vidje-li nešto što je važno i za našu buduću struku. Iako nas je čekao dug put, vrijeme je proletje-lo, baš kao što u dobrom društvu uvijek brzo leti. U rano jutro došli smo u Volkswagen tvornicu kako bismo razgledali pogon u ko-jemu se proizvode automobili. Ugodno smo se iznenadili jer tko bi odolio svemu onome što izađe iz takve tvornice? Vjerojatno nitko!

Stručna ekskurzija u Budimpeštu i Bratislavu

U TVORNICI AUTOMOBILA

Unatoč tomu što tvornica ima 10 000 zapo-slenih, 85 %, proizvodnih procesa odrađuje petstotinjak robota. Nakon toga smo se za-putili u Volkswagen muzej gdje smo mogli vidjeti različite modele automobila. Uslijedio je put prema hotelu Astra gdje smo se smje-stili u svoje sobe i malo okrijepili jer nam je trebalo još puno energije do kraja dana. Na naše veselje, poslijepodne smo bili slobodni tako da smo mogli ići kamo smo htjeli. Svoje smo druženje nastavili u hotelu, a sljedeće se jutro zaputili u muzej s oldtimerima gdje smo razgledali automobile, motocikle i bi-cikle. Pri povratku smo posjetili Budimpe-štu, prekrasan grad, fotografirali se i otišli u McDonalds. Brzo je došlo vrijeme povratka kući, a mi se radujemo nekom novom zajed-ničkom putovanju. Zahvaljujemo svima koji su nam omogućili putovanje na kojem smo, osim druženja, i nešto novo naučili!

Tomislav Obrovac iFilip Rašić, 3. TM

Učenici 4. PT1 i 2. PT1 razreda 27. travnja 2016. godine bili su na stručno-edukacijskom putovanju u Vukovaru i Ilo-ku. Voditelji putovanja bili su nastavnici Ivan Išasegi i Drago Smoljo, a putovanju su se pridružili i nastavnica Jadranka Merge-duš i pedagog Ante Bubreg.

Posjetili smo Spomen dom na Trpinjskoj cesti gdje nas je dočekao vukovarski branitelj koji je iz vlastitog iskustva pričao o vukovar-skim ratnim danima i iz svoje perspektive, tada devetnaestogodišnjeg mladića, opisao kako je sve izgledalo. Zajedno smo obišli i Spomen dom Ovčaru, zapalili svijeću i po-molili se za sve žrtve Vukovara i Domovin-skog rata. Nismo propustili posjetiti Muzej vučedolske kulture i otkriti njezinu važnost i utjecaj na današnji svijet kroz vrhunski am-bijent i multimedijalni doživljaj.

Slijedio je obilazak najpoznatijeg vino-gradarskog iločkog lokaliteta „Principovac“ s kojeg se pruža odličan pogled na Vojvo-dinu, a sama lokacija smještena je u blizini kopnene granice sa Srbijom. Posjetili smo i Srednju poljoprivrednu školu Ilok gdje nas je gospodin Prskalo, ravnatelj, upoznao s osnovnim karakteristikama Škole i poka-zao voćnjake, vinograde, plastenike i vinski podrum. Vrlo je zanimljiv bio obilazak agro-turističkog gospodarstva “Srijemska kuća” gdje smo imali stručno vođenu degustaciju vina i ručak. Družili smo se uz pjesmu i ples do kasnih poslijepodnevnih sati nakon čega smo se vraćali kući.

Ivan Išasegi, dipl. ing.

Bili smo na stručnoj ekskurziji u Vukovaru

i u Iloku

Dvorac Principovac u Iloku

Učenici i nastavnici koji su sudjelovali na stručnom putovanju

Jesenske radosti u Bizovačkim toplicama

NA VALOVIMA SLAVONSKOG „MORA“

Učenici 3. TM i 3. RT razreda ispred tvornice Volkswagen u Bratislavi

Iako je studeni, učenici uživaju u Bizovačkim toplicama i u toploj vodi

Trg heroja u Budimpešti

Čovječnost je jedina prava ljepotaTko je čovjek? On je društveno biće koje se sa svojim vr-

linama i manama prilagođava svome okruženju na najbolji način. Prave ljudske vrijednosti vide se u osjećajima i zapa-žanjima, odnosu prema drugima i prema samome sebi.

Kada upoznamo osobu koja je osjećajna, pažljiva i iskre-na, shvatimo da je to pravi i pošten čovjek koji i riječima podiže kamenje, a ponekad mu i podari život. Čovjek se ponekad ponaša poput ptice – leti u nepoznato, odlazi u svijet, istražuje nešto novo. Ponekad je, u određenim prilika-ma, natjeran na to i, nažalost, ne živi život u potpunosti ka-kav je zamislio. Mislim da je čovjek stvoren da istražuje svijet, stvara prava i iskrena prijateljstva bez kojih ne može živjeti, odnosno život bi mu bio besmislen. Prave ljudske vrijedno-sti prepoznat ćemo kada nam netko sa srcem pruži ruku, pronaći ćemo ih u istinitosti, povjerenju, pouzdanosti i

u nečijoj odgovornosti. Pravi i iskren odnos treba se zasnivati na povjerenju i poštovanju jednih prema drugima, a ne na lažima i ne-poštovanju. Ljudi trebaju obraćati pozor-nost jedni na druge, pomagati si u teškim trenutcima.

Ako upoznamo osobu s pravim vri-jednostima, takvim istim vrijednostima trebamo joj i vratiti, prihvatiti i pošto-

vati ju jer je pravu čovječnost danas teško pronaći.

K. Augustinović

MLADI KREATIVCI

22

Ona

Ona me diže do neba i spušta do dna,Bez njezine poruke dan je bezvezan,Bez njezinog osmijeha dan je tmuran,Bez njezine ruke u mojoj sve je prazno,Kada je nema, njezin lik posvuda tražimI molim u sebi da ju nađem.

Niti jedna koju sam vidio, a pogotovo upoznao,Nije joj ni do koljena.Ona je savršenstvo…Ona je dio mene postala i uvukla mi se pod kožu,A nisam ni primijetio.A sad… Sad ne mogu zamisliti sekundu bez nje.

M. M.

Pejzaž - M. Tadić (ulje na platnu)

Dr. House - M. Tadić (akvarel)M. Tadić (olovka)

Oko - M. Tadić (kemijska olovka)

Mjesec - M. Rebić

ZABAVA

23

BELGIJA, FRANCUSKA, ITALIJA, LUKSEMBURG, NIZOZEMSKA,NJEMAČKA, DANSKA, IRSKA, VELIKA BRITANIJA, GRČKA, PORTUGALŠPANJOLSKA, AUSTRIJA, FINSKA, ŠVEDSKA, CIPAR, ČEŠKA, ESTONIJA,LATVIJA, LITVA, MAĐARSKA, MALTA, POLJSKA, SLOVAČKA,SLOVENIJA, BUGARSKA, RUMUNJSKA, HRVATSKA

Stjepan Prakljačić, 3. TM

OVAN (21. 3. – 20. 4.)

Dan za zabavu: 11. 2. Dan za ljubav: 15. 5.Škola: Ako dosad nisi, počni učiti jer će

lijenost sigurno rezultirati lošim ocjena-ma.

Ljubav: Uskoro ćeš upoznati osobu koja će te pitati za izlazak. Budi pažljiv/pažlji-va prema njoj.

Savjet: Ponekad poslušaj druge, nisi uvijek u pravu!

BIK (21. 4. – 21. 5.)

Dan za zabavu: 23. 4. Dan za ljubav: 18. 9.Škola: Ocjene su ti, blago rečeno, kata-

strofa! Što prije nauči i ispravi!Ljubav: Previše si sramežljiv/a pa te

simpatija ne primjećuje. Priđi joj!Savjet: Prošetaj prije spavanja za bolji

san!

BLIZANCI (22. 5. – 21. 6.)

Dan za zabavu: 17. 3. Dan za ljubav: 22. 4.Škola: Zasad sve ide prema planu,

samo tako nastavi!Ljubav: Smiješi ti se sreća. Počni više

izlaziti i upoznat ćeš vrlo dragu osobu.Savjet: Nastavi slušati sebe, no pone-

kad prihvati i savjet drugih.

RAK (22. 6. – 23. 7.)

Dan za zabavu: 10. 2. Dan za ljubav: 22. 10.Škola: Ostvario/la si željeni rezultat na

polugodištu. Samo tako nastavi.Ljubav: Bit ćeš jako privržen/a osobi

koju voliš.Savjet: Počni se baviti nekim sportom!

LAV (24. 7 – 23. 8.)

Dan za zabavu: 15. 6. Dan za ljubav: 5. 8.Škola: Malo si popustio/popustila zbog

društva. Počni učiti!Ljubav: Slijedi teško razdoblje, netko

će ti slomiti srce.Savjet: Učini dobro djelo, osjećat ćeš

se bolje!

DJEVICA (24. 8 – 23. 9.)

Dan za zabavu: 31. 12. Dan za ljubav: 5. 1.Škola: Vrijeme je da se posvetiš svim

predmetima i ispraviš ocjene.Ljubav: Bit ćeš ugodno iznenađen/a!

Ljubav te čeka iza prvog ugla!Savjet: Idi ranije spavati, nedostaje ti

sna!

HOROSKOP

PREMETALJKAPremetni slova da dobiješ neke od zanimanja u našoj školi. A KRUH? __ __ __ __ __SARME __ __ __ __ __ROLAT S __ __ __ __ __ __LIK, SOB, ORAS __ __ __ __ __ __ __ __ __ __TROME ČARIH K ELENA __ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __

Rješenje: Marko Kovačević, 3. TM

Matematika

Kaže učiteljica Ivici:- Ivice, pusti sada sportske no-

vosti i rješavaj matematiku. Reci mi koliko je 3:3?- Pa neriješeno!

Ivica i Perica

Ivica:- Ja sam bio pametno dijete, prohodao sam s deset mjeseci.Perica:- Ja sam bio još pametniji,

mene su nosili do druge godine!

OSMOSMJERKA

PRONAĐI SVE ZEMLJE ČLANICEEUROPSKE UNIJE

I G J V L A I A F G A G M M V P B T X

R P R I Š T J R K K R A Y E G T M D V

S R T U A P A I S Č Đ Č L A T V I J A

K V Y L B N A J N A A I K L C I P A R

A Q I J C M N N R E K M A A Š V L T Y

A J N U R U E S J A V G E V A T L A M

A K S A M A K S B O U O E J N N M J K

A K S U J A K R K T L D L Z N Y D G L

A K R M K I I Č R U S S M S J L T T Y

K Z S Š E T R O A K L A K S J L O P M

S V E R A Z P T A V H R V A T S K A D

N Č R N A M O E S T O N I J A V J X Q

A R I Y J G B Z K U Y L A J I G L E B

D J J W J X U B I T A D S A K S N I F

A J P L Q R L B R N N G M L V Y Q Y K

KUHAR, STOLAR, MESAR, SOBOSLIKAR, ELEKTROMEHANIČAR

ŠALEUčenje

Pričaju dva štrebera:- Čuj, moji su otputovali, prazna mi je kuća.- Blago tebi, možeš učiti naglas!

Poznate osobe

Učitelj pita Ivicu:- Ivice, nabroji mi tri poznate

osobe.- Ronaldo, Neymar, Messi.- A jesi li ikad čuo za Shakespea-

rea, Mozarta?- Ne, ne poznajem dobro rezer-

vne igrače!

VAGA (24. 9. – 23. 10.)

Dan za zabavu: 1. 3. Dan za ljubav: 16. 3.Škola: Vrlo si ambiciozan/na, no uspo-

ravaju te (ne)prijatelji koji baš i ne vole tvoj uspjeh.

Ljubav: Slijedi razdoblje izuzetne sreće. Samo hrabro naprijed i uspjeh je zajamčen!

Savjet: Ne izlazi previše u javnost, vla-da gripa!

ŠKORPION (24. 10. – 22. 11.)

Dan za zabavu: 14. 7. Dan za ljubav: 14. 2.Škola: Možeš puno bolje! Ponekad

otvori knjigu!Ljubav: Uskoro ćeš pronaći srodnu

dušu. Smiješi ti se sreća i uspjeh.Savjet: Pripazi na prehranu, jedeš pre-

više slatkiša!

STRIJELAC (23. 11. – 21. 12.)

Dan za zabavu: 22. 5. Dan za ljubav: 3. 3.Škola: Malo ti nedostaje do odličnog

uspjeha. Samo tako nastavi!Ljubav: Vrlo si nesretan/na zbog ne-

davnog prekida. Ne započinji nove veze.Savjet: Priznaj svoje osjećaje i bit će ti

lakše!

JARAC (22. 12. – 20. 1.)

Dan za zabavu: 14. 7. Dan za ljubav: 4. 4.Škola: Isplatit će se odgovornost i mar-

ljivost. Ne odustaj!Ljubav: Pripazi, nekome smeta tvoja

sreća u ljubavi. Ne vjeruj svima!Savjet: Pripazi na odijevanje, sklon/a si

prehladama.

VODENJAK (21. 1. – 19. 2.)

Dan za zabavu: 28. 2. Dan za ljubav: 16. 6.Škola: Pripremi se za testove i ispitiva-

nja. Uči na vrijeme!Ljubav: Uživaj u razdoblju samoće.

Ljubav će doći kad se najmanje budeš nadao/la.

Savjet: Manje se svađaj s ukućanima i bližnjima.

RIBE (20. 2. – 20. 3.)

Dan za zabavu: 15. 11. Dan za ljubav: 2. 5.Škola: S obzirom na to koliko se trudiš,

dobro je!Ljubav: Iznenadi voljenu osobu, bit će

ti jako zahvalna.Savjet: Provodi više vremena na zraku,

a ne pred računalom!

Marcel Rebić i Marin Pešut, 3. TM

24

I TO JOŠ NIJE SVE...

...a često i mi od njih....

...nastaju nove ideje.Iz kreativnosti i mašte....

Zajedničkim radom iz najmanje sadnice....

...rađaju se mlade nade za bolje sutra!

Brinemo se da ne zaboravimo ostavštinu svojih predaka....... i da nikada ne zaboravimo gdje pripadamo!.

Najmlađi uče od nas....

Uredništvo školskog lista Zlatovez