O D L U K U o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Klana ... · • kulturne ( čitaonica, škola stranih jezika, izložbeni prostori, galerije, muzej, videoteka i dr.),

KLANA, 27. prosinca 2018. godine Godina V Broj 38

1

Na temelju članka 113. stavak 3. i 4. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine br.53/13, 65/17), članka 33.

Statuta Općine Klana (Službene novine Općine Klana br. 30/18), Općinsko vijeće Općine Klana na XIII. sjednici

održanoj dana 20. prosinca 2018. godine, donosi

O D L U K U

o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Klana (pročišćeni tekst)

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Donose se I Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Klana (“Službene novine Primorsko-goranske

županije” broj 34/07, 9/12), u daljnjem tekstu: Plan, koje je izradila tvrtka PLANIUM d.o.o. iz Rijeke.

Članak 2.

(1) I Izmjenom i dopunom Prostornog plana uređenja Općine Klana izmijenio se i dopunio dio Obrazloženja izvornog plana koje je i dalje na snazi, te dio Odredbi za provođenje i svi grafičkih dijelova plana.

(2) Plan iz čl. 1. ove Odluke sadržan je u elaboratu koji se sastoji od dvije knjige: KNJIGA I

TEKSTUALNI DIO PLANA

• ODREDBE ZA PROVOĐENJE

GRAFIČKI DIO PLANA

1. Korištenje i namjena površina 1:25 000

2A. Infrastrukturni sustavi

Telekomunikacijski i energetski sustav 1:25 000

2B. Infrastrukturni sustavi

Vodnogospodarski sustav 1:25 000

3A. Uvjeti korištenja i zaštite prostora

Uvjeti korištenja 1:25 000

3B. Uvjeti korištenja i zaštite prostora

Područja posebnih ograničenja u korištenju 1:25 000

3C. Uvjeti korištenja i zaštite prostora

Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite 1:25 000

Odluka je preuzeta s poveznice: http://www.klana.hr/images/sn-zasebno/38/Odluka_o_donošenju_Prostornog_plana_uređenja_Općine_Klana.pdf, 07.01.2019.

djakupovic

Highlight

http://www.klana.hr/images/sn-zasebno/38/Odluka_o_dono%C5%A1enju_Prostornog_plana_ure%C4%91enja_Op%C4%87ine_Klana.pdf


2

4.1. Građevinska područja: Klana – N1, K12, K13

4.2. Građevinska područja: Klana Pilana – N2 i I2

4.3. Građevinska područja: Klana Laze – N3

4.4. Građevinska područja: Lisac – N4

4.5. Građevinska područja: Škalnica – N5, K11

4.6. Građevinska područja: Studena – N6 i N7

4.7. Građevinska područja: Breza – N8, K15

4.8. Građevinska područja: I1, K14, K3

4.9. Građevinska područja: R1, T1

KNJIGA II

OBVEZNI PRILOZI

• Obrazloženje

• Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati u izradi plana

• Zahtjevi, suglasnosti i mišljenja prema posebnim propisima

• Izvješće o javnoj raspravi

• Evidencija postupka izrade i donošenja prostornog plana

• Sažetak za javnost Članak 3.

Granica obuhvata Plana je administrativna granica Općine Klana određena Zakonom o područjima županija,

gradova i općina u Republici Hrvatskoj.

Članak 4.

Statistička - administrativna naselja u sastavu Općine Klana određena su Zakonom o područjima županija,

gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Prikazana su granicom i nazivom u kartografskom prikazu 1.

»Korištenje i namjena površina«.

Članak 5.

Pojmovi i izrazi koji se upotrebljavaju u Planu imaju slijedeće značenje :

1. Općina Klana je jedinica lokalne uprave i samouprave u sastavu Primorsko-goranske županije utvrđena zakonskom regulativom.

2. Statističko naselje je administrativna jedinica unutar Općine, određena zakonskom regulativom. 3. Naselje je izgrađena ili planirana struktura namijenjena stanovanju i pratećim funkcijama.

Tradicionalni dio naselja – izgrađeni dio naselja sa prepoznatljivom povijesnom i tradicijskom matricom

formiranja naselja, sa zadržanim prostornim identitetom u oblikovanju, strukturi, odabiru materijala gradnje i

formama gradnje.

4. Regulacijska linija je zajednička linija građevne čestice javne prometne površine i građevne čestice osnovne namjene predviđene ovim Planom.


3

5. Građevna linija određuje položaj osnovne građevine unutar površine za gradnju u odnosu na granicu građevne čestice prema javnoj prometnoj površini. Može odrediti i položaj osnovne građevine u odnosu na obodne građevne čestice ili susjedne građevine, ako to zahtijevaju lokalni uvjeti.

6. Lokalne uvjete čine posebnosti mikrolokacije (urbanističko-arhitektonske značajke, tipologija gradnje u okruženju, reljefne značajke terena, morfologija krajolika i klimatski uvjeti, prometni uvjeti, infrastrukturna opremljenost mikrolokacije i sl.).

7. Osnovna građevina je svaka građevina (pojedinačna ili sklop građevina) koja isključivo služi za odvijanje Planom predviđene namjene.

8. Pomoćna građevina ili pomoćni sadržaj je svaka građevina ili sadržaj u funkciji odvijanja namjene u osnovnoj građevini (garaže, drvarnice, spremišta, kotlovnice, plinske stanice, vrtne sjenice, ljetne kuhinje, zatvoreni bazeni, roštilji, nastrešnice i sl.). Gradi se kao zasebna cjelina u sklopu osnovne građevine, prigrađena uz nju ili je fizički odvojena. Brutto razvijena površina pomoćne građevine ne može činiti više od 40% ukupne brutto razvijene površina svih građevina izgrađenih na građevnoj čestici.

9. Prateći sadržaji su sadržaji koje se smještaju unutar građevne čestice osnovne građevine, a omogućavaju djelatnost neke druge namjene. Prateći sadržaji mogu biti slijedeće namjene: • gospodarske namjene, • društvene namjene, • poljoprivredne namjene. Građevine gospodarske namjene su građevine s zanatskim, skladišnim, servisnim, uslužnim, trgovačkim,

turističkim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima koje ne smetaju okolini i ne umanjuju kvalitetu stanovanja i rada

na susjednim građevnim česticama. Građevine gospodarske namjene, koje se smještaju kao prateći sadržaji

osnovnoj namjeni, svojom djelatnošću ne smiju: zagađivati okoliš, prouzrokovati nedopuštenu buku, vibracije,

ne privlačiti veći kolni promet i sl., te su svojom namjenom i oblikovanjem moraju biti spojive sa

sveobuhvatnom namjenom područja.

Građevine društvene namjene su građevine koje se mogu graditi kao prateći sadržaji na građevnim česticama

neke druge osnovne namjene su:

• zdravstvene (ordinacije, ambulante, apoteka, wellness i drugi prostori za estetiku tijela i sl.), • predškolske (jaslice, dječiji vrtić), • kulturne (čitaonica, škola stranih jezika, izložbeni prostori, galerije, muzej, videoteka i dr.), • socijalne (domovi, rehabilitacijski centri), • sportsko-rekreacijske (teretane i druge površine za rekreaciju građana, igraonice, otvorena igrališta i sl.). Poljoprivredne građevine mogu biti:

• bez izvora zagađenja: sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl.

• s izvorima zagađenja: staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci i sl. 10. Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda

sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.

11. Teren je nivo (razina) konačno uređenog zemljišta neposredno uz građevinu (sklop građevina). 12. Etaža je svaki funkcionalni nivo (razina) građevine. Po vrsti etaže mogu biti podzemne (podrum) ili nadzemne

(suteren, prizemlje, kat, potkrovlje). 13. Visina građevine određuje se katnošću tj. brojem etaža i maksimalnom visinom. Maksimalna visina

ograničava udaljenost mjerenu od najniže točke terena pod građevinom do donjeg ruba krovnog vijenca ili do donjeg ruba podrožnice kosog drvenog krovišta.

14. Samostalna uporabna cjelina je skup prostorija namijenjen za obavljanje osnovne funkcije građevine (stanovanja, društvene ili gospodarske djelatnosti) s neophodnim pomoćnim prostorijama koji čini zasebnu građevinsku cjelinu i ima poseban ulaz.

15. Rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine u svrhu njezine obnove.


4

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE KLANA

Članak 6.

(1) Ovim Planom vrši se razgraničenje prostora prema namjeni, određuju se položaj, veličina i oblik površina za pojedine namjene, te vrši detaljno razgraničenje unutar svake namjene.

(2) Prostor Općine Klana dijeli se na: • površine naselja, • površine izvan naselja za izdvojene namjene,

• poljoprivredne i šumske površine, te ostalo poljoprivredno i šumsko tlo,

• vodne površine. (3) Razgraničenje prostora prema namjeni prikazano je u kartografskom prikazu: 1. „Korištenje i namjena

površina“.

1.1. Površine naselja

Članak 7.

(1) Naseljem se smatra strukturalni oblik stanovanja i pratećih funkcija u zatečenom (izgrađenom) ili planiranom (neizgrađenom) obujmu. Površine naselja su područja na kojima se predviđa proširenje postojećih ili gradnja novih struktura, a određuju se građevinskim područjima.

(2) U površinama naselja smještaju se sve funkcije sukladne osnovnoj namjeni stanovanja, ovisno o veličini, rangu i značaju naselja. To su: središnje uslužne funkcije (javna i društvena namjena) i prateće gospodarske funkcije (poslovne, proizvodno-zanatske, servisno-uslužne, trgovačke, turističko-ugostiteljske i sl.).

(3) U naseljima se nalaze ili se planiraju sportsko-rekreacijske površine, javne zelene površine, zaštitne zelene površine, površine prometne, komunalne i energetske infrastrukture, površine groblja i dr.

Članak 8. (1) Prostornim planom utvrđene su granice građevinskih područja svih naselja u sastavu Općine Klana i to:

• Klana (N1) sa izdvojenim dijelovima naselja - Pilana (N2) i Laze (N3), • Lisac (N4), • Škalnica (N5), • Studena (N6) sa izdvojenim dijelom (N7), • Breza (N8).

(2) Građevinska područja iz stavka 1. ovog članka prikazana su na kartografskom prikazu br.1 “Korištenje i namjena površina” u mjerilu 1:25.000 i na kartografskim prikazima br. 4. “Građevinska područja” na katastarskoj podlozi u mjerilu 1:5.000,

Članak 9. Ovim Planom uspostavljen je sustav naselja prema njihovoj razvojnoj ulozi u društvenom i gospodarskom

razvitku područja te gravitacijskom utjecaju na naselja u okruženju na slijedeći način :

središte u prostornoj cjelini riječki prsten P1b (VII. kategorija centraliteta) je naselje Klana - lokalno središte

Članak 10.

Prema značaju i razini funkcionalne opremljenosti naselja Općine Klana dijele se na :

• naselje Klana sa njenim izdvojenim djelovima (Pilana i Laze) je naselje sa stambenim, središnjim uslužnim i pratećim gospodarskim funkcijama - središte je prostorne cjeline i sjedište lokalne samouprave, s tendencijom razvoja prema administrativno-gospodarskom centru Općine i šireg područja,


5

• naselja Škalnica, Studena, Lisac i Breza su manja naselja s pretežito stambenim funkcijama i nekim pratećim gospodarskim funkcijama.

1.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene

Članak 11. (1) Površine izvan naselja za izdvojene namjene predviđene su za smještaj specifičnih funkcija koje veličinom i

strukturom odudaraju od naselja. Planiraju se odvojeno prema pojedinim namjenama i određuju građevinskim područjima. Koriste se i izgrađuju prema posebnim kriterijima, a u njima se ne može planirati novo stanovanje.

(2) Ovom Planom vrši se razgraničenje površina izvan naselja prema osnovnim grupama izdvojenih namjena, a to su :

• gospodarska namjena – proizvodna (I) i poslovna (K), • ugostiteljsko-turistička namjena (T2), • sportsko-rekreacijska namjena (R1).

(3) Za navedene namjene iz prethodnog stavka utvrđena su građevinska područja. Građevinska područja izdvojenih namjena prikazana su na kartografskim prikazima 1 “Korištenje i namjena površina” u mj. 1:25.000 i 4. “Građevinska područja” u mj. 1:5.000.

Članak 12 Brisan.

Članak 13. Brisan.

Članak 14. Brisan.

Članak 15. Brisan.

Članak 16.

Brisan.

1.3. Poljoprivredne i šumske površine

Članak 17. Razgraničenje poljoprivrednih i šumskih površina prikazano je u kartografskom prikazu 1. „Korištenje i namjena površina”, a vrši se na osnovne grupe: a. poljoprivredne površine - detaljnije razgraničenje izvršeno je temeljem vrednovanja zemljišta i utvrđenih

bonitetnih kategorija, na površine za slijedeće namjene :

• vrijedno obradivo poljoprivredno tlo (P2) - zemljišta I. kategorije zaštite (tla IV. i djelomično V. bonitetne klase): klanjsko, studensko i lisačko polje, obradive površine u blizini naselja, vrtovi i voćnjaci - namijenjeno je primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i štiti se od prenamjene,

• ostalo obradivo poljoprivredno tlo (P3) - zemljišta II. kategorije zaštite (tla V. i VI. bonitetne klase) - pretežito krški pašnjaci, livade, površine izvan naselja i u šumskom prostoru - namijenjeno je poljoprivrednoj proizvodnji u najmanje 50% površine.

b. šumske površine - pretežni dio ukupne površine Općine Klana čini šumsko zemljište. Šume se razgraničuju temeljem kriterija o njihovoj zaštitnoj funkciji i ulozi u očuvanju biološke raznolikosti, trajne zaštite šumskog tla, te očuvanja ljudskog zdravlja, na slijedeće površine :

• gospodarske šume (Š1) (u državnom i privatnom vlasništvu) namijenjene prvenstveno za proizvodnju drva i drugih šumskih proizvoda,

• zaštitne šume (Š2) namijenjene prvenstveno za zaštitu zemljišta i erozivnih područja, naselja, te gospodarskih i drugih građevina,

• šume posebne namjene (Š3) koje se u Općini Klana dijele na :


6

• šume i dijelovi šuma registrirani kao objekti za proizvodnju šumskog sjemena,

• šume namjenjene za odmor i rekreaciju. c. ostalo poljoprivredno i šumsko tlo- čini sav preostali prostor koji se može koristiti na način predviđen za

poljoprivredno ili šumsko zemljište. Moguća je njegova prenamjena i korištenje prema kriterijima za građenje izvan građevinskih područja.

1.4. Vodne površine

Članak 18.

(1) Vodne površine na području obuhvata Prostornog plana prikazane su na kartografskim prikazima br. 1 “Korištenje i namjena površina”, 2b „Vodnogospodarski sustav“ i 3b „Područja posebnih ograničenja u korištenju“ u mj. 1:25 000.

(2) Vodne površine na području obuhvata Plana su: • površinske vode (planirana retencija između naselja Klane i postojećeg drvnoprerađivačkog pogona), • vodotoci: sliv ponornice Ričine Klanske (Ričina Klanska sa značajnim pritocima Vinodolac i Jažinovac),

sliv vodotoka Rječine (Rječina, Duboki jarak sa pritokom Zaklančić, Jurišinski jarak, Zala), sliv ponornica Reka i Sušičkog potoka u Sloveniji (Lisac, Vela voda) i ostali manji vodotoci;

• Rječina i Ričina Klanska pripadaju vodama I.reda, dok su ostali vodotoci II.reda. (3) Namjena i način korištenja odnosi se na prostor ispod i iznad vodne plohe. 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

Članak 19.

(1) Gradnja građevina i uređenje površina vrši se unutar građevinskih područja i izvan građevinskih područja samo na uređenom građevinskom zemljištu. Uređenje podrazumijeva pripremu i opremanje građevinskog zemljišta.

(2) Za administrativno područje Općine Klana određuje se I. kategorija uređenosti koja podrazumijeva minimalno uređeno građevinsko zemljište koje obuhvaća pripremu i pristupni put, vodoopskrbu, odvodnju i električnu energiju.

Članak 20.

(1) Ovim Planom određene su veličine, prostorni raspored i oblik građevinskih područja naselja i građevinskih područja za izdvojene namjene izvan naselja, a sastoje se od izgrađenog i neizgrađenog dijela.

(2) Izgrađenim dijelom građevinskog područja smatra se uređeno građevinsko zemljište na kojem su izgrađene građevinske parcele, infrastrukturne građevine i površine, te privedene namjeni ostale površine (npr. javne zelene površine, zaštitno zelenilo, igrališta, i sl.).

(3) Neizgrađeni dio građevinskog područja je područje određeno prostornim planom planirano za daljnji razvoj. Neizgrađeni dio građevinskog područja može biti uređen ili neuređen. Neuređeni dio neizgrađenog dijela građevinskog područja je dio određen prostornim planom na kojemu nije izgrađena planirana osnovna infrastruktura.

(4) Izgrađeni i neizgrađeni dijelovi građevinskih područja uređuju se i koriste na način propisan ovim Prostornim planom i zakonskom regulativom za pojedinu vrstu gradnje, a prikazani su u kartografskom prikazu 1. „Korištenje i namjena površina” u mjerilu 1:25000 i u kartografskim prikazima 4.1. - 4.9. „Građevinska područja“ u mjerilu 1:5000.

Članak 21.

(1) Izvan građevinskih područja moguće je planiranje izgradnje pojedinačnih građevina i to: • na građevinskim zemljištima:

• građevina infrastrukture (prometne, energetske, vodoopskrbe i odvodnje),

• građevina za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, • građevina sportske, rekreacijske, izletničke i dr. namjene, • građevina specifične namjene društvenog sadržaja (lječilišta, obilježja - spomenici, sakralne

građevine i sl), • na prirodnim površinama:


7

• građevina u funkciji poljoprivrede, • građevina u funkciji šumarstva i lovstva • građevina u funkciji djelatnosti na vodnim površinama, • građevina za vlastite gospodarske potrebe.

(2) Opći uvjeti građenja određuju se za pojedinačne građevine i zahvate u prostoru kojima se određuje vrsta, veličina i namjena građevine i zahvata, a oni su slijedeći : • pojedinačne građevine i zahvati na građevinskim zemljištima određene su jednom građevnom česticom, • građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivredna, šumarska, vodnogospodarska,

rekreacijska, planinarska i sl.), • građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternu, kopani bunar do 10m dubine), odvodnju

(pročišćavanje otpadnih voda ili kemijski WC) i energetski sustav (priključak na plinski spremnik, električni agregat ili korištenje prirodne energije vjetra, vode i sl.),

• građevine treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva.

(3) Građevine koje se grade na prirodnim površinama moraju biti udaljene od građevinskog područja, građevnog zemljišta i ostalih građevina izvan građevnog područja, izuzev građevina linijske infrastrukture, najmanje: a) 500m za uzgoj bilja b) 2 000m za stočarske djelatnosti c) 500m za šumarsku djelatnost i lovstvo d) 2 000m za sportsko rekreacijsku namjenu

(4) Na površinama zaštićene prirodne baštine i osobito vrijednih predjela - prirodnih krajobraza, te na površinama označenim I kategorijom zaštite (osjetljivosti) prostora i IVa i IVb kategorijom geotehničke prikladnosti, dozvoljena je izgradnja samo nužnih građevina infrastrukture i građevina u isključivoj funkciji korištenja i zaštite prostora (šumskih, poljoprivrednih i vodnogospodarskih).

(5) Iznimno, ovim Planom određene su postojeće građevine zatečene izvan građevinskih područja za koje je dopuštena rekonstrukcija i prenamjena, iako se neke od njih nalaze na navedenim površinama ograničenog korištenja.

2.1. Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku i Primorsko-goransku županiju

Članak 22.

Na području Općine Klana nalaze se slijedeće građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku :

Građevine prometne infrastrukture:

Ceste s pripadajućim građevinama:

• Autoceste: Rupa - Rijeka - Žuta Lokva obilazno oko grada Rijeke u II. etapi vanjska dionica s čvorištima: Rupa -

Miklavija - Permani - Viškovo - Dražice - Grobničko polje - Mali Svib - Križišće - spoj na trasu Križišće - Žuta

Lokva

Građevine pošte, javne telekomunikacije, sustav radara, radio i TV sustav veza:

javne telekomunikacije: • Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema

sustav radara:

• antenski i građevinski objekti na kojima se nalaze instalirani radari

• radio-komunikacijski sustavi na frekvencijskim pojasevima VHF i MF/HF

Energetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama :


8

Elektroenergetski objekti za prijenos električne energije:

• Dalekovodi i rasklopno postrojenje: DV 400kV TS Meline – TS Divača – postojeći,

DV 2x400kV Plomin – Melina – planirano,

RS 400kV Studena/Lisac;

Građevine za proizvodnju i transport nafte i plina:

Plinovodi (planirani) :

• Magistralni plinovod za međunarodni transport Pula - Viškovo - Zlobin - Delnice - Vrbovsko - Karlovac

Članak 23.

Na području Općine Klana nalaze se slijedeće građevine od važnosti za Primorsko - goransku županiju :

Građevina gospodarske namjene: Poslovne i proizvodne zone - Poslovno-proizvodna zona Klana – K14 Kunfin Građevina sportske namjene: Golf igrališta – R1 Rojno/Klana

Cestovna infrastruktura

Osnovne županijske ceste :

• Ž5016 Permani (D8) – Breza – Ž5017

• Ž5017 Rupa (D8) – Škalnica – Saršoni – A.G.Grada Rijeka

• Ž5022 Klana (L58014) – Ž5017

• Ž5023 Studena (L58014) – Ž5017

• L58014 Lisac – Klana – Studena (Ž5023) Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

Poštanske građevine :

• postojeći poštanski ured u Klani koji pripada Središtu pošta Rijeka i operativna jedinica u Rijeci koja pokriva prsten oko Grada Rijeke,

Građevine vodnogospodarskog sustava s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama

• Građevine sustava vodoopskrbe (građevine i instalacije vodozahvata, crpljenja, pripreme, spremanja i transporta vode kapaciteta od 50 do 250 l/s) koji pripadaju podsustavu „Rijeka“,

• Građevine sustava odvodnje otpadnih voda (građevine kapaciteta od 10.000 do 50.000 ES te manjeg kapaciteta od 10.000 sa većom osjetljivošću područja na kojem se nalaze): Sustav Klana

Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

• distribucijski sustav plinovoda sa pripadajućim objektima uključujući i redukcijske stanice (županijska plinska mreža).

Članak 24.


9

(1) Izgradnji građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku i Primorsko-goransku županiju koje se nalaze na administrativnom području Općine Klana određuje se prioritetan značaj i prvenstvo izgradnje.

(2) Prostor građevina od državnog i županijskog interesa određuje se koridorom, trasom ili lokacijom, prema propisanim kriterijima, a građevine se grade i rekonstruiraju neposrednim provođenjem, sukladno odredbama ovog Plana.

2.2. Građevinska područja naselja

2.2.1. Kriteriji za korištenje građevinskog područja naselja

Članak 25. (1) Na području Općine Klana ovim Prostornim planom određuje se osam građevinskih područja naselja, a prema

tabelarnom prikazu:

Oznaka građevinskog područja naselja

Broj kartografskog prikaza

Naziv statističkog naselja

N1 - Klana 4.1. Klana

N2 - pilana – izdvojeni dio Klane 4.2. Klana

N3 - Laze – izdvojeni dio Klane 4.3. Klana

N4 - Lisac 4.4. Lisac

N5 - Škalnica 4.5. Škalnica

N6 - Studena 4.6. Studena

N7 – Studena - izdvojeni dio 4.6. Studena

N8 - Breza 4.7. Breza

Građevinska područja naselja: N1 – N8

(2) Razgraničenje građevinskih područja naselja prikazano je na kartografskom prikazu 1. „Korištenje i namjena

površina“ u mjerilu 1:25.000 i na kartografskim prikazima 4.1. - 4.9. „Građevinska područja“ u mjerilu 1:5000.

Članak 26. (1) Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog i neizgrađenog dijela koji se uređuju i koriste na način

propisan ovim Planom. (2) U izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja vrši se rekonstrukcija postojećih i interpolacija novih

građevina na pojedinačnim neizgrađenim površinama. U slobodni prostor izgrađenog dijela građevinskog područja naselja prioritetno treba smjestiti građevine ili površine društvenih djelatnosti i infrastrukture.

(3) Za izgradnju unutar tradicionalnih ruralnih dijelova naselja i cjelina dozvoljava se odstupanje od odredbi ovog poglavlja (poglavlje 2.) i za iste se propisuju posebni uvjeti gradnje. Tradicionalni dijelovi naselja, unutar građevinskih područja naselja, grafički su prikazani na kartografskim prikazima 3. i 4..

Članak 27.

Građevinska područja naselja namijenjena su :

• izgradnji stambenih građevina i građevina namijenjenih odvijanju javnih i društvenih funkcija (uprave, obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, kulture, sporta, rekreacije) i ostalih društvenih namjena koje prate organizaciju života u stambenom naselju, a sukladne su stanovanju,


10

• izgradnji građevina u kojima se mogu odvijati različite gospodarske djelatnosti (proizvodno- poslovne, trgovačko-uslužne, turističko-ugostiteljske, poljoprivredne i dr.), koje ne iziskuju velike izdvojene površine i u kojima se pri redovitoj upotrebi odvijaju aktivnosti koje ne narušavaju standard stanovanja i kvalitetu života stanovništva, te ne zagađuju okoliš,

• izgradnji površina namijenjenih razvoju prometne i komunalne infrastrukturne mreže u naselju, uređenju ulica, trgova, pješačkih prolaza, te ostalih prometnih površina i građevina u funkciji odvijanja prometa (javna parkirališta, skupne garaže, benzinske crpke, autobusne postaje i sl.), uređenju groblja i sl.

• uređenju sportsko-rekreacijskih površina, dječjih igrališta, parkovnih i javnih zelenih površina, površina zaštitnog zelenila i sl.

Članak 28.

(1) Za sve građevine osnovnih namjena koje postoje ili se njihova gradnja planira u naselju određuje se građevna čestica.

(2) Oblik i veličina građevne čestice utvrđuju se, u pravilu, katastarskim oblikom zemljišne čestice, cijepanjem katastarske čestice ili spajanjem više čestica, a moraju omogućiti smještaj osnovne i pomoćnih građevina, te propisane udaljenosti od granica susjednih čestica i građevina u okruženju.

(3) Kod određivanja zemljišta koje služi redovnoj upotrebi postojećih građevina, odnosno formiranja građevnih čestica ako one nisu određene, primjenjuju se isti uvjeti kao i za čestice na kojima se vrši gradnja novih građevina.

(4) Gradnju unutar građevinskih područja naselja treba u pravilu razvijati uz postojeće ili planirane županijske, lokalne i nerazvrstane ceste.

Članak 28a.

(1) Izgradnja unutar građevinskih područja naselja moguća je neposrednom i posrednom provedbom ovog Plana. (2) Neposredna provedba Plana vrši se u svim izgrađenim i neizgrađenim - uređenim dijelovima građevinskih

područja naselja, ako drugačije nije utvrđeno ovim Planom. (3) Posredna provedba vrši se:

• u neizgrađenim – neuređenim dijelovima građevinskih područja naselja definiranim ovima Planom; • u dijelovima građevinskih područja naselja za koje su već doneseni planovi užeg područja.

(4) Izgrađeni i neizgrađeni dijelovi građevinskog područja naselja, te potrebna izrada plana užeg područja prikazani su na kartografskim prikazima 3c i 4.

Članak 29.

Brisan.

Članak 30.

Brisan.

Članak 31.

Brisan.

Članak 32.

Brisan.

2.2.2. Neposredna provedba plana

Članak 33.

(1) U građevinskom području naselja grade se slijedeće vrste osnovnih građevina :


11

• građevine stambene namjene,

• građevine društvenih namjena,

• građevine gospodarskih namjena,

• infrastrukturne i komunalne građevine, • ostale građevine.

(2) Sve vrste građevina mogu se graditi klasičnim i montažnim načinom građenja. Ako se grade montažnim načinom tada za njih vrijede isti uvjeti kao i za klasično građene građevine, čime se naročito podrazumijevaju oblikovni zahtjevi.

Članak 34.

Brisan.

Članak 35.

Brisan.

Članak 36.

Brisan.

Članak 37.

Brisan.

Članak 38.

Brisan.

Članak 39. Brisan.

Članak 40. Brisan.

Članak 41.

Brisan.

2.2.2.1. Građevine stambene namjene

Članak 42.

Brisan.

Članak 43. (1) U građevinskom području naselja mogu se graditi slijedeće vrste građevina stambene namjene:

• obiteljska stambena kuća - s jednom stambenom jedinicom,


12

- s najviše tri stambene jedinice,

• višestambena građevina. (2) Obiteljske stambene kuće mogu se graditi u svim naseljima, dok se gradnja višestambenih građevina

dozvoljava u središnjem naselju N1 Klana, N5 Škalnica, N6 Studena. (3) Stambene građevine obzirom na način korištenja mogu biti stambeno-poslovnog karaktera.

Članak 44. Minimalna tlocrtna površina obiteljske stambene kuće ne može biti manja od 80m2 za sve veličine građevnih

čestica, osim za interpolaciju u postojećim, gusto izgrađenim dijelovima naselja.

Obiteljska stambena građevina

Članak 44a

(1) Oblik i veličina građevne čestice • Osnovni uvjeti oblikovanja i veličine građevne čestice:

vrsta građevine najmanja površ.

građevinske čestice /m2

najveći koeficijent

izgrađenosti /kig max. koeficijent

iskorištenosti /kis

sa jednom st. jedinicom slobodnostojeća 750 0,2 0,6

sa dvije ili tri st. jedinice slobodnostojeća 900 0,3 1,2

dvojna 750 0,3 1,2

(2) Namjena građevine • Obiteljska stambena građevina je osnovna građevina sastavljena od najviše 3 stambene jedinice. • Obiteljska kuća sa jednom stambenom jedinicom može biti slobodnostojeća dok obiteljska kuća sa dvije i

tri stambene jedinice može biti slobodnostojeća ili dvojna. • U funkciji osnovne namjene mogu se formirati pomoćni i prateći sadržaji definirani člankom 5. točkama

8. i 9. ovih Odredbi. • Površina građevine za razvoj gospodarske namjene iz članka 5. stavka 9. ne može biti veća do 50%

ukupne bruto razvijene površine građevine. • Unutar građevinskog područja naselja Klana N1, izgradnja poljoprivrednih građevina sa izvorom

zagađenja nije dozvoljena. (3) Veličina građevine

Osnovna građevina

vrsta građevine najmanja

površ. građevine /m2

najveći broj etaža

najveća dopuštena

visina građevine /m

osnovne

sa jednom st.

jedinicom slobodnostojeća 80

3 (jedna podzemna

+ dvije nadzemne) 7,5

sa dvije ili tri st. slobodnostojeća 80 4 (jedna podzemna 9


13

jedinice + tri nadzemne)

dvojna 80 4 (jedna podzemna

+ tri nadzemne) 9

Pomoćna građevina i građevina gospodarske namjene izvan gabarita osnovne građevine 1 (jedna nadzemna) 5,0

Poljoprivredna građevina 1 (jedna nadzemna) 5,0

(4) Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici

• Unutar građevne čestice obiteljske stambene kuće smješaju se, osim građevine osnovne namjene, pomoćni i prateći sadržaji drugih namjena kao zasebne građevine ili kao dio gabarita osnovne građevine.

• Udaljenost svih građevina smještenih na građevnoj čestici od regulacijskog pravca razvrstane ceste ne može biti manja od 6m.

• Udaljenost svih građevina smještenih na građevnoj čestici od regulacijskog pravca nerazvrstane ceste iznosi 4m uz uvjet da nerazvrstana cesta ima kolnik i nogostup.

• Od susjedne građevine osnovne namjene sve građevine smještene na građevnoj čestici moraju biti udaljene najmanje pola svoje visine (h/2).

• Udaljenost svih građevina smještenih na građevnoj čestici od granice građevne čestice ne može biti manje od 4,0m.

• Iznimno od prethodnog stavka udaljenost od granice građevne čestice može biti i manja ukoliko: o su već postavljeni uvjeti postojeće izgradnje, a zatečeno stanje se ne može mijenjati na štetu

susjednog prostora; o fasada građevine nema otvora. U tom slučaju udaljenost ne može biti manja od 1,0m.

• Dvojna građevina jednom svojom stranom prislanja se uz granicu susjedne građevinske čestice i uz susjednu građevinu. Prislonjeni zid mora se izvesti kao vatrootporni.

• Pomoćne i prateće građevine, ako se izvode kao zaseban gabarit, mogu biti dvojne sa susjednom građevinom istih osobitosti..

• Građevni pravac poljoprivredne građevine sa izvorom zagađenja u pravilu je iza građevnog pravca građevine osnovne namjene.

• Poljoprivredne građevine sa izvorom zagađenja, gnojišta, jame za osoku moraju biti udaljene najmanje 6m od građevine osnovne namjene na istoj građevnoj čestici, odnosno 12m od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici.

• Udaljenost građevina iz prethodne alineje ovog stavka od građevina za opskrbu vodom (bunari, izvori, cisterne i sl.) određuje se prema posebnim uvjetima nadležnih službi.

(5) Uvjeti za oblikovanje građevine • Arhitektonskim oblikovanjem i svojim volumenom građevina se mora prilagoditi autohtonim

vrijednostima graditeljskoga naslijeđa što podrazumijeva uporabu materijala, oblika, detalja, kolorita i ostalih elemenata, na arhitektonski kreativan način.

• Horizontalni i vertikalni gabariti građevine, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijal, moraju biti usklađeni s okolnim objektima, načinom i tradicijom gradnje i krajobraznim vrijednostima podneblja.

• Građevine koje se izgrađuju kao dvojne građevine moraju s građevinom uz koju su prislonjeni činiti arhitektonsku cjelinu.

• Krov mora biti kosi, s nagibom višim od 20º. Za pokrov se preporuča crijep, a dopušteni su i drugi suvremeni materijali. Propisuju se boje u rasponu toplih tonova (od crvene do tamno-smeđe). Pokrov ne smije biti blještav (zabranjuje se pokrov od nebojenog čeličnog i pocinčanog lima i sl).

• Na kosom terenu sljeme krova mora biti, u pravilu, usporedno sa slojnicama zemljišta. • Postojeće ravne krovove i terase, mogu se u skladu s uvjetima preurediti u kosa krovišta, a na taj način

dobiveni prostor može se privesti stambenoj namjeni. • U površini krovnih ploha, moguće je ugraditi krovne prozore, elemente za prirodno osvjetljavanje, te na

krovne plohe postaviti kolektore sunčeve energije. • Odvodnja oborinske vode sa krovišta mora biti rješena unutar pripadajuće građevne čestice. • Sklop građevina na jednoj čestici treba činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, kod svih elemenata

sklopa (osnovne i pomoćne građevine) primijeniti iste principe oblikovanja i iste materijale završne obrade. • Poljoprivredne građevine sa izvorom zagađenja • Zidovi se moraju graditi od negorivog materijala (kamen, beton i opeka). Pod mora biti nepropusan za

tekućine i mora imati rigole za odvodnju osoke u gnojišnu jamu.


14

• Dno i stijene gnojišta do visine 50cm iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala. Sve tekućine iz staja i gnojišta moraju se odvoditi u jame za osoku i ne smiju se razlijevati po okolnom terenu.

• Jame za osoku moraju biti izvedene od nepropusnog materijala i moraju imati siguran i nepropustan pokrov, kao i otvore za čišćenje i zračenje.

(6) Uvjeti za uređenje građevne čestice • Neizgrađeni prostor građevne čestice uređuje se kao dvorište i vrt, na tradicionalan način uređivanja

okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza. Uređenje građevne čestice građevina osnovnih namjena koje se grade u naselju treba obuhvatiti sve sadržaje na njoj. Na neizgrađenim dijelovima građevnih čestica vrši se uređenje internih prometnih i parkirnih površina, zelenih površina ukrasnog i zaštitnog zelenila, terasa u razini terena, sportsko-rekreativnih, manipulativnih površina i sl.

• Okoliš treba urediti i oplemeniti sadnjom ukrasnog zelenila, a prilikom gradnje maksimalno sačuvati postojeće autohtono zelenilo. Najmanje 40% građevne čestice obiteljske kuće sa jednom stambenom jedinicom odnosno 30% građevne čestice obiteljske kuće sa najviše tri stambene jedinice mora biti ozelenjeno.

• Uređenje okućnice, podzida, terase, ograda i sl. treba riješiti tako da ne narušava izgled naselja, uz rješenje oborinske odvodnje na vlastitoj čestici

• Ograđivanje građevnih čestica na kojima se grade osnovne građevine vrši se ogradama od zelenila, kamena, metala, drva, ovisno o vrsti građevine, visine prema lokalnim uvjetima u naselju, najviše do 1,5m.

• Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja. Podzidi se izgrađuju kao kameni zid ili se oblažu kamenom. Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama, zabranjuje se gradnja podzida viših od 150cm. U slučaju da je potrebno izgraditi potporni zid veće visine, tada je isti potrebno izvesti u terasama, s horizontalnom udaljenošću zidova od min 1,5m, a teren svake terase ozeleniti.

• Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta rješava se unutar građevne čestice, sukladno poglavlju 5.1.1. ovih odredbi, osim u području tradicionalnih izgrađenih dijelova naselja gdje to nije moguće.

• Oblikovanjem terena ne smiju se narušiti uvjeti korištenja susjednih čestica, bez obzira na namjenu. (7) Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu

• Pristup građevnoj čestici je kolni i to javnom prometnicom širine najmanje 5,5m ili pristupnim putem širine najmanje 3,5m, a duljine najviše 100,0m. Ukoliko je dužina pristupnog puta veća od 100,0m, širina ovog pristupnog puta mora biti najmanje 4,5m.

• Pristup s građevne čestice na javno-prometnu površinu mora se odrediti tako da na njoj ne bude ugroženo odvijanje prometa.

• Kada se građevna čestica nalazi uz spoj sporedne ulice i ulice koja ima državni ili županijski značaj, prilaz te čestice na javno-prometnu površinu mora se izvesti preko sporedne ulice.

(8) Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na komunalne mreže i ostalu infrastrukturu • Priključak građevine na komunalne mrežu i ostale infrastrukturne sustave utvrđuje se sukladno poglavlju

5. ovih odredbi. Do izgradnje sustava vodoopskrbe i odvodnje uvjetuje se gradnja cisterni i sabirnih jama sukladno posebnim uvjetima nadležnih službi.

(9) Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu • Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu provode se sukladno poglavljima 7 i 8 ovih

Odredbi. Stambeno-poslovne građevine

Članak 44b

(1) Stambeno-poslovna građevina je građevina u kojoj prateći sadržaj može zauzimati više od 50% bruto razvijene površine osnovne građevine i pomoćnih sadržaja zajedno.

(2) Stambeno-poslovna građevina je građevina u kojoj je osnovna namjena stanovanje, a prateća neka od poslovnih (administrativno - uredskih, trgovačko - uslužnih, ugostiteljsko - turističkih i sl.) i društvenih (dječji vrtić, dječije igraonice, galerije, ambulante, apoteke i sl.) sadržaja odnosno sadržaja koji svojom djelatnošću ne ugrožavaju život i rad sredine u koju se smještaju odnosno djelatnosti koje ne proizvode pojačanu buku, vibracije i veću prometnost ljudi i dobara u noćnim satima.

(3) Uvjeti izgradnje stambeno-poslovnih građevina sukladni su uvjetima izgradnje za obiteljsku stambenu građevinu izuzev članka 44a stavka (2) alineje četvrte.

Članak 45. Brisan.

Članak 46.


15

Brisan.

Višestambena građevina

Članak 47. (1) Oblik i veličina građevne čestice

• Osnovni uvjeti oblikovanja i veličine građevne čestice:

vrsta građevine najmanja površ. građevinske čestice /m2

najveći koeficijent izgrađenosti /kig

max. koeficijent iskorištenosti /kis

slobodnostojeća 1200 0,3 1,2

u nizu 2000 0,3 1,2

(2) Namjena građevine • Višestambena građevina je osnovna građevina sastavljena od najmanje 4 uporabne cjeline. • Višestambena građevina može biti slobodnostojeća ili građevina u nizu. Niz može sadržiti najviše 4

cjeline. • U funkciji osnovne namjene mogu se formirati pomoćni i prateći sadržaji definirani člankom 5. točkama

8. i 9. ovih Odredbi,. • Preporuća se moguće sadržaje gospodarske ili društvene namjene smjestiti unutar prizemlja osnovne

građevine. (3) Veličina građevine

Osnovna građevina

vrsta građevine najveći broj etaža najveća dopuštena visina građevine / m

slobodnostojeća 4 (jedna podzemna + tri nadzemne) ili 4 nadzemne 12 u nizu 4 (jedna podzemna + tri nadzemne) ili 4 nadzemne 12

(4) Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici • Unutar građevne čestice višestambene građevine smješaju se, osim građevine osnovne namjene,

pomoćni i prateći sadržaji drugih namjena kao dio gabarita osnovne građevine. • Udaljenost građevine od regulacijskog pravca javne prometnice ne može biti manja od 6m. • Od susjedne građevine osnovne namjene građevina mora biti udaljena najmanje pola svoje visine (h/2). • Udaljenost građevine od granice građevne čestice ne može biti manje od 4,0m. • Iznimno od prethodnog stavka udaljenost od granice građevne čestice može biti i manja ukoliko:

o su već postavljeni uvjeti postojeće izgradnje, a zatečeno stanje se ne može mijenjati na štetu susjednog prostora.

• Građevina niza se svojim dvjema stranama prislanja uz granicu susjednih građevinskih čestica i samih susjednih građevina. Prislonjeni zidovi moraju se izvesti kao vatrootporni.

(5) Uvjeti za oblikovanje građevine • Arhitektonskim oblikovanjem i svojim volumenom građevina se mora prilagoditi autohtonim

vrijednostima graditeljskoga naslijeđa što podrazumijeva uporabu materijala, oblika, detalja, kolorita i ostalih elemenata, na arhitektonski kreativan način.

• Horizontalni i vertikalni gabariti građevine, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijal, moraju biti usklađeni s okolnim objektima, načinom i tradicijom gradnje i krajobraznim vrijednostima podneblja.

• Građevine koje se izgrađuju kao građevine u nizu moraju s građevinom uz koju su prislonjeni činiti arhitektonsku cjelinu.

• Krov mora biti kosi, s nagibom višim od 20º. Za pokrov se preporuča crijep, a dopušteni su i drugi suvremeni materijali. Propisuju se boje u rasponu toplih tonova (od crvene do tamno-smeđe). Pokrov ne smije biti blještav (zabranjuje se pokrov od nebojenog čeličnog i pocinčanog lima i sl).

• Na kosom terenu sljeme krova mora biti, u pravilu, usporedno sa slojnicama zemljišta. • Postojeće ravne krovove i terase, mogu se, u skladu s uvjetima, preurediti u kosa krovišta, a na taj način

dobiveni prostor može se privesti stambenoj namjeni.


16

• U površini krovnih ploha, moguće je ugraditi krovne prozore, elemente za prirodno osvjetljavanje, te na krovne plohe postaviti kolektore sunčeve energije.

• Odvodnja oborinske vode sa krovišta mora biti rješena unutar pripadajuće građevne čestice. • Sklop građevina na jednoj čestici treba činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, kod svih elemenata

sklopa primijeniti iste principe oblikovanja i iste materijale završne obrade. (6) Uvjeti za uređenje građevne čestice

• Neizgrađeni prostor građevne čestice mora biti uređen. • Najmanje 30% građevne čestice mora biti ozelenjeno. Preporuča se sadnja autohtonog raslinja. • Uređenje okućnice, podzida, terase, ograda i sl. treba riješiti tako da ne narušava izgled naselja, uz

rješenje oborinske odvodnje na vlastitoj čestici • Ograđivanje građevnih čestica na kojima se grade osnovne građevine vrši se ogradama od zelenila,

kamena, metala, drva, ovisno o vrsti građevine, visine prema lokalnim uvjetima u naselju, najviše do 1,5m. • Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja.

Podzidi se izgrađuju kao kameni zid ili se oblažu kamenom. Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama, zabranjuje se gradnja podzida viših od 150cm. U slučaju da je potrebno izgraditi potporni zid veće visine, tada je isti potrebno izvesti u terasama, s horizontalnom udaljenošću zidova od min 1,5m, a teren svake terase ozeleniti.

• Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta rješava se unutar građevne čestice, sukladno poglavlju 5.1.1. ovih odredbi.

• Oblikovanjem terena ne smiju se narušiti uvjeti korištenja susjednih čestica, bez obzira na namjenu. (7) Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu

• Pristup građevnoj čestici je kolni i to javnom prometnicom širine najmanje 5,5m. • Pristup s građevne čestice na javno-prometnu površinu mora se odrediti tako da na njoj ne bude ugroženo

odvijanje prometa. • Kada se građevna čestica nalazi uz spoj sporedne ulice i ulice koja ima državni ili županijski značaj, prilaz

te čestice na javno-prometnu površinu mora se izvesti preko sporedne ulice. (8) Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na komunalne mreže i ostalu infrastrukturu

• Priključak građevine na komunalne mrežu i ostale infrastrukturne sustave utvrđuje se sukladno poglavlju 5. ovih odredbi. Do izgradnje sustava vodoopskrbe i odvodnje uvjetuje se gradnja cisterni i sabirnih jama sukladno posebnim uvjetima nadležnih službi.

(9) Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu • Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu provode se sukladno poglavljima 7 i 8 ovih

Odredbi.

Članak 48. Brisan.

2.2.2.2. Građevine društvenih namjena

Članak 49. (1) Društvene djelatnosti služe zadovoljenju javnih i društvenih potreba stanovništva. Obavljaju se u građevinama

društvenih namjena koje se u pravilu grade u građevinskom području naselja, na zasebnim građevnim česticama.

(2) Građevine iz stavka 1. grade se pretežito u središnjem naselju N1 Klana, a moguća je njihova izgradnja i u ostalim naseljima. Prema iskazanim potrebama stanovništva mogu se graditi nove, rekonstruirati i prenamijeniti postojeće građevine kao što su: građevine namijenjene predškolskom odgoju (jaslice, dječji vrtić, dječje igraonice), socijalnoj skrbi (socijalna savjetovališta za sve starosne kategorije stanovništva), pružanju zdravstveno-estetskih usluga (sve vrste specijalističkih ordinacija, vježbaonice, prostori za estetiku tijela i sl.), građevine obrazovne i kulturno-zabavne namjene (knjižnica i čitaonica, škola stranih jezika, muzička škola, izložbeni salon, galerija, muzejska zbirka, kino, videoteka, disco-klub, multimedijalni prostori s više namjena i sl.), građevine sporta i rekreacije (pojedinačna otvorena ili zatvorena sportska igrališta, prostori i površine za rekreaciju građana).

(3) U svim naseljima dozvoljava se obavljanje sadržaja društvenih djelatnosti u sklopu građevina stambene namjene kao prateći sadržaj prema uvjetima iz članka 5. točke 9., ako zadovolje druge uvjete određene posebnim propisom.

(4) Za potrebe stanovništva ne planira se izgradnja nove osnovne škole niti građevina primarne zdravstvene zaštite. Planom je predviđena gradnja ili rekonstrukcija građevine za potrebe doma za starije i nemoćne osobe, ponovno otvaranje matičnog ureda i policijske stanice u Klani. Postojeće građevine društvenih djelatnosti treba dopunjavati različitim novim sadržajima, a minimum zadovoljenja društvenih potreba stanovnika treba omogućiti dolaskom bibliobusa.


17

Članak 50. (1) Oblik i veličina građevne čestice na kojoj se gradi građevina društvene namjene moraju omogućiti smještaj

svih sadržaja (osnovnu građevinu, pomoćne građevine u njenoj funkciji, parkirališni prostor, komunalno - tehničku infrastrukturu i sl.) ovisno o vrsti građevine.

(2) Ovim Planom određuju se uvjeti građenja građevina društvenih namjena za neposredno provođenje, kada se one grade na zasebnim građevnim česticama :

• minimalna površina građevne čestice: 1200m2

• maksimalna površina građevne čestice: ne određuje se

• izgrađenost građevne čestice: max. 30 %

• uređene zelene površine: min. 30%

• uređeni parkirališni prostor unutar građevne čestice

• mogućnost skupne garaže i pomoćnih prostora u podrumu (suterenu)

• broj etaža: najviše 3 nadzemne etaže i podrum

• visina do krovnog vijenca: u pravilu max. 11m, osim za specifične vrste društvenih građevina (crkve, sportske dvorane i sl.)

• koeficijent izgrađenosti (Kig) : 0,3

• koeficijent iskorištenosti (Kis) : 0,9 (3) Neposrednim provođenjem Plana dozvoljava se građenje građevina društvenih namjena maksimalne bruto

razvijene površine do 1200m2 prema prethodno određenim uvjetima. 2.2.2.3. Građevine gospodarskih namjena

Članak 51. U građevinskom području naselja mogu se graditi slijedeće vrste građevina gospodarskih namjena:

• građevine poslovne namjene,

• građevine turističko-ugostiteljske namjene i

• poljoprivredne gospodarske građevine.

Građevine poslovne namjene

Članak 52. (1) Građevine poslovne namjene grade se u naselju, u pravilu na zasebnim građevnim česticama. Predviđene su

za obavljanje svih vrsta poslovnih djelatnosti sukladnih stanovanju. (2) Veće poslovne građevine su: građevine za obavljanje svih vrsta proizvodno-poslovnih djelatnosti koje ne

ugrožavaju okoliš, ne izazivaju opasnosti od požara i eksplozija i ne proizvde buku veću od 55 dB danju i 45 dB noću (manji proizvodno-poslovni pogoni, manje radionice i servisi različitih namjena i sl), trgovačko-opskrbnih djelatnosti - (prodavaonice hrane, pića, voća i povrća, mješovite ili specijalizirane robe) i dr.)

(3) Manje poslovne građevine su: građevine za obavljanje uslužno-zanatskih djelatnosti (krojačke, frizerske, postolarske, fotografske, optičke, urarske, zlatarske i sl.), pružanje poslovnih i intelektualnih usluga (uredi, biroi, ateljei, studiji, agencije i sl.) i dr.

(4) U naselju se dozvoljava obavljanje poslovnih djelatnosti sukladnih stanovanju i na građevnim česticama građevina stambene namjene s poslovnim prostorom, prema uvjetima iz članka 44b, ako zadovolje druge uvjete određene posebnim propisom.

(5) U naselju se zabranjuje gradnja otvorenih skladišta građevnog materijala, zapaljivih i eksplozivnih tvari, starih automobila, velikih stolarskih, bravarskih, limarskih, kamenoklesarskih i sličnih radionica, kamionskih parkirališta, autoservisa i sličnih sadržaja koji zahtijevaju veće površine, privlače jači promet, proizvode veću buku i štetne emisije u okoliš od dozvoljenih veličina propisanih za naselje. Takve građevine smještaju se i grade na izdvojenim površinama poslovne namjene predviđene ovim Planom.

Članak 53.


18

(1) Oblik i veličina građevne čestice na kojoj se gradi građevina poslovne namjene moraju omogućiti smještaj svih sadržaja vezanih uz tehničke karakteristike ili tehnološki proces (građevinu osnovne namjene, sve pomoćne građevine u njenoj funkciji, internu prometnicu, parkirališni prostor, manipulativni prostor, komunalno - tehničku infrastrukturu i sl.).

(2) Ovim Planom određuju se uvjeti građenja građevina poslovnih namjena kada se one grade na zasebnim građevnim česticama :

• minimalna površina građevne čestice :

• za veće proizvodno-poslovne, trgovačko-opskrbne i sl. građevine: 1200m2

• za manje poslovne građevine (uslužne, zanatske, servisne i sl.): 600m2


• izgrađenost građevne čestice: - za sve građevine max. 25%

• uređene zelene površine: - za sve građevine min. 30%

• uređeni parkirališni i manipulativni prostor unutar građevne čestice

• mogućnost skupne garaže i pomoćnih prostora u podrumu (suterenu)

• maksimalna visina i broj etaža :

• za veće proizvodno-poslovne, trgovačko-opskrbne i sl. građevine: - broj etaža: za proizvodni ili prodajni prostor: u pravilu jedna nadzemna etaža veće visine, a za

ostali poslovni prostor: najviše 3 nadzemne etaže i podrum - visina do krovnog vijenca: max. 12,0m

• za manje poslovne građevine (uslužne, zanatske, servisne i sl.): - broj etaža: najviše 2 nadzemne etaže i podrum - visina do krovnog vijenca: max. 8,0m

• koeficijent izgrađenosti (Kig): - za sve građevine: 0,25

• koeficijent iskorištenosti (Kis):

• za veće proizvodno-poslovne, trgovačko-opskrbne i sl. građevine: 0,75

• za manje poslovne građevine (uslužne, zanatske, servisne i sl.): 0,50 (3) Neposrednim provođenjem Plana dozvoljava se gradnja građevina poslovne namjene najveće bruto razvijene

površine do 1000m2 prema prethodno određenim uvjetima.

Građevine turističko-ugostiteljske namjene

Članak 54. (1) Građevine turističko-ugostiteljske namjene koje se mogu graditi u naselju na izdvojenim građevnim česticama

su :

• veće turističko-ugostiteljske građevine (sa stacionarom): manji hoteli i pansioni,

• manje turističko-ugostiteljske građevine: restorani, kavane, caffei, snack-barovi, pizzerije, turističke agencije, info-punktovi i slični turističko-ugostiteljski sadržaji.

(2) Dozvoljava se izgradnja sadržaja turističko-ugostiteljske djelatnosti i u sklopu građevina stambene namjene s poslovnim prostorom, prema uvjetima iz članka 44b, ako zadovolje druge uvjete određene posebnim propisom.

Članak 55.

(1) Oblik i veličina građevne čestice na kojoj se gradi građevina turističko-ugostiteljske namjene moraju omogućiti smještaj svih sadržaja vezanih uz nesmetano obavljanje planirane turističko-ugostiteljske djelatnosti (osnovnu građevinu, sve pomoćne građevine u njenoj funkciji, internu prometnicu, parkirališni prostor, komunalno - tehničku infrastrukturu i sl.).

(2) Za neposredno provođenje određuju se uvjeti građenja građevina turističko-ugostiteljske namjene kada se grade na zasebnim građevnim česticama :

• minimalna površina građevne čestice :

• za veće turističko-ugostiteljske građevine (sa stacionarom): 1200m2

• za manje turističko-ugostiteljske građevine: 600m2


• izgrađenost građevne čestice: max. 25%

• uređene zelene površine: min.30%


19

• uređeni parkirališni i manipulativni prostor unutar građevne čestice

• za manje hotele i pansione omogućiti skupne garaže i pomoćne prostore u podrumu (suterenu)

• maksimalna visina :

• za veće turističko-ugostiteljske građevine (sa stacionarom) : - broj etaža : najviše 3 nadzemne etaže i podrum - - visina do krovnog vijenca: max. 12,0m

• za manje turističko-ugostiteljske građevine : - broj etaža : u pravilu jedna nadzemna etaža i podrum, najviše 2 nadzemne etaže - visina do krovnog vijenca: max. 7,0m

• koeficijent izgrađenosti (Kig) : - za sve građevine: 0,25

• koeficijent iskorištenosti (Kis) :

• za veće turističko-ugostiteljske građevine (sa stacionarom): 0,75

• za manje turističko-ugostiteljske građevine: 0,50 (3) Ovi uvjeti služe kao smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja naselja Klana, izdvojenog građevinskog

područja turističko-ugostiteljske namjene, te za neposredno provođenje u drugim naseljima. (4) Neposrednim provođenjem Plana dozvoljava se građenje građevina ugostiteljsko-turističke namjene najveće

bruto razvijene površine do 1000m2 prema prethodno određenim uvjetima.

Članak 55a. (1) U građevinskom području naselja definirane su površine isključive ugostiteljsko-turističke namjene. (2) Pored sadržaja iz članka 54., na površinama iz prethodnog stavka ovog članka mogu se graditi turističke

građevine za iznajmljivanje kao pojedinačna građevina. (3) Za neposredno provođenje ovog Plana određuju se slijedeći uvjeti građenja za turističke građevine za

iznajmljivanje:

• turističke građevine za iznajmljivanje ima jednu uporabnu cjelinu, gradi se isključivo na slobodnostojeći način, a preporuča se izgradnja prema predlošcima tradicionalnog graditeljstva,

• minimalna površina građevne čestice : 400 m2

• maksimalna površina građevne čestice : 1000 m2

• izgrađenost građevne čestice : max. 20 %

• uređene zelene površine : min. 50 %

• parkirališno mjesto unutar građevne čestice

• broj etaža : najviše dvije nadzemne etaže i podrum

• visina do krovnog vijenca ili donjeg ruba podrožnice drvenog krovišta: max. 6,0 m

• koeficijent izgrađenosti (Kig) : 0,20

• koeficijent iskorištenosti (Kis) : 0,40

Poljoprivredne gospodarske građevine

Članak 56. (1) Poljoprivredne gospodarske građevine bez izvora zagađenja mogu se graditi u naselju na izdvojenim

građevnim česticama ili kao pomoćne građevine unutar građevne čestice građevina stambene namjene, osim višestambenih građevina, prema lokalnim uvjetima.

(2) Ako se poljoprivredne građevine sa izvorom zagađenja grade u građevinskim područjma naselja moraju se smjestiti isključivo na zasebnim građevnim česticama. Namjena građevina ne smije narušavati uvjete života i stanovanja unutar naselja, ugrožavati higijenske uvjete i korištenje susjednih građevnih čestica.

(3) Zabranjuje se izgradnja poljoprivrednih gospodarskih građevina s izvorom zagađenja u središnjem naselju N1 Klana.

(4) Poljoprivredna proizvodnja i uzgoj stoke u privatnim domaćinstvima podrazumijeva uzgoj i tov stoke i peradi do uobičajenog maksimalnog kapaciteta:

• konja do 3 grla, • krava i ostalih goveda do 7 komada, • tovnih teladi i junadi do 10 komada, • svinja do 15 komada,


20

• peradi do 250 komada,

• sitnih glodavaca krznaša do 75 komada.

Članak 57. (1) Za neposredno provođenje Plana, kada se poljoprivredne gospodarske građevine grade na zasebnoj čestici,

određuju se slijedeći uvjeti građenja: • oblik i veličina građevne čestice moraju obuhvatiti sve sadržaje potrebne za obavljanje poljoprivredne

djelatnosti, a utvrđuju se oblikom i veličinom zemljišne čestice • minimalna veličina građevne čestice :

- za građevine bez izvora zagađenja: 1000 m2 - za građevine s izvorom zagađenja: 1200 m2

• maksimalna veličina građevne čestice se ne ograničava • ukupna maksimalna izgrađenost građevne čestice:

- za građevine bez izvora zagađenja 60 % - za građevine s izvorom zagađenja: 40 %

• maksimalna visina građevine je, u pravilu, jedna (prizemna) etaža visine 4,0m, a iznimno dvije etaže (prizemna i potkrovna) visine 6,0m, ako se u potkrovlju drži sijeno i stočna hrana,

• minimalna udaljenost građevine bez izvora zagađenja od granica parcele iznosi min. 3,0m, odnosno min. 6,0m od susjednih građevina,

• građevine s izvorom zagađenja moraju od susjednih stambenih građevina biti udaljene najmanje 12,0m, • gnojišta moraju biti udaljena min. 15,0m od susjednih stambenih građevina, ulične ograde i od cisterne za

vodu - dno i stijenke gnojišta do visine 50cm iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala, • tekućinu iz staja, svinjaca i gnojišta treba nepropusnim sistemom odvesti u zatvorene, nepropusne silose

ili jame s nepropusnim dnom, stijenkama i pokrovom, s otvorima za čišćenje i ventilaciju - za udaljenost od stambene građevine vrijede isti uvjeti kao i za gnojišta. Odvoz otpadne vode vrši komunalno poduzeće na prihvatno mjesto s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda.

(2) Građevna čestica poljoprivredne gospodarske građevine koja se gradi na izdvojenoj parceli priključuje se na javnu prometnu površinu kolnim pristupom minimalne širine 3,0m.

(3) Priključci na infrastrukturnu mrežu određuju se ovisno o namjeni gospodarske građevine, a prema posebnim uvjetima. Na mjestima gdje nema vodovoda i kanalizacije uvjetuje se gradnja cisterne i nepropusne septičke taložnice. Za građevine s izvorom zagađenja treba ishoditi vodopravne uvjete nadležne institucije.

Članak 58. Brisan. 2.2.2.4. Infrastrukturne i komunalne građevine Infrastrukturne građevine

Članak 59. (1) Infrastrukturne građevine se nalaze ili grade u građevinskim područjima naselja, a koriste se i izgrađuju prema

posebnim uvjetima koji su su određeni su u poglavlju 5. ovih Odredbi. (2) Neposrednim provođenjem, u građevinskim područjima naselja, mogu se vršiti rekonstrukcije postojećih i

gradnja novih infrastrukturnih građevina cestovnog prometa, pošte i telekomunikacija, vodoopskrbe i odvodnje, sustava uređenja vodotoka i voda, elektroopskrbe, plinifikacije i energije iz obnovljivih izvora, u skladu s posebnim uvjetima i mjerama zaštite nadležne ustanove za pojedini infrastrukturni sustav.

(3) Unutar građevinskog područja naselja moguća je izgradnje benzinske stanice sa pratećim sadržajima: Oblik i veličina građevne čestice

• Oblik i veličina građevne čestice obuhvaća građevinu osnovne djelatnosti, građevine pomoćnih i pratećih namjena, površine za smještaj spremnika goriva, glavne i pomoćne ulaze, manipulativni prostor, parkirališni prostor zaposlenih i posjetitelja, te površine uređenog zemljišta.

• Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice iznosi 0,4.

• Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) iznosi 0,4. Namjena građevine


21

• Pored građevine osnovne namjene (benzinska stanica) moguće je smjestiti sadržaje ugostiteljskog, uslužnog (praonice vozila, prodavaonice namjenskog tipa, agencije), servisnog i skladišnog tipa.

• Obavezna je izgradnja podzemnog spremnika za gorivo. Veličina građevine • Visina pomoćnih građevina ugostiteljskog, uslužnog i servisnog tipa iznosi najviše 4,0m, dok je visina

nadstrešice sukladna potrebi namjene. • Visina skladišnog prostora uvjetovana je namjenom, ali ne može biti viša od 6,0m. • Etažnost svih građevina može biti najviše prizemna. Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici • Sadržaji prateće namjene - ugostiteljskog, uslužnog i servisnog tipa smještaju se na način da sa

osnovnom namjenom moraju činiti arhitektonski oblikovnu cjelinu. • Udaljenost građevina od susjednih građevinskih čestica iznosi najmanje 4m, izuzev spremnika za gorivo i

prostora za prodaju plinskih boca čija je udaljenost regulirana zakonskom regulativom. Uvjeti za oblikovanje građevine • Oblikovanje građevine uvjetovano je odabirom tehnološkog postupka i konstruktivnog sustava. Uvjeti za uređenje građevne čestice • Neizgrađeni dio građevinske čestice mora biti uređen, a ozelenjavanje površine moguće je isključivo

parternim zelenilom. Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu • Građevna čestica benzinske stanice mora biti direktno priključena na mrežu prometne infrastrukture

odnosno na županijske ili nerazvrstane prometnice, a sukladno zakonskom regulativom. Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na komunalne mreže i ostalu infrastrukturu • Priključak građevine na komunalne mrežu i ostale infrastrukturne sustave utvrđuje se sukladno poglavlju

5. ovih odredbi. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu • Ne dozvoljava se smještaj benzinske stanice unutar obuhvata zona sanitarne zaštite izvorišta pitke vode. • Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu provode se sukladno poglavljima 7 i 8 ovih

Odredbi.

Komunalne građevine

Članak 60. (1) Komunalne građevine u naselju, prema ovom Planu, su javna parkirališta, javne zelene površine (parkovi,

dječja igrališta i sl.), zelene tržnice, groblja, površine za manipulaciju otpadom (reciklažna dvorišta) i druge građevine u funkciji zadovoljenja potreba građana. Neposrednim provođenjem, u građevinskim područjima naselja mogu se vršiti rekonstrukcije postojećih i gradnja novih komunalnih građevina, temeljem idejnog rješenja s detaljnim opisom zahvata u prostoru.

(2) Javno parkiralište je otvorena površina sa označenim parkirnim mjestima. (3) Javna parkirališta se grade na zasebnoj građevnoj čestici uz naseljske prometnice. Uvjeti za formiranje

parkirališnih površina definirani su člankom 111. ovih Odredbi. (4) Zabranjuje se izgradnja novih i korištenje postojećih kamionskih parkirališta u naselju. (5) Javne zelene površine održavaju se i uređuju u skladu s planovima uređenja nadležne komunalne ustanove. (6) Zelene tržnice mogu se osnivati u naseljima u skladu s potrebama građana, a uvjeti smještaja na javnoj

površini, način poslovanja, održavanje reda i higijenskih uvjeta mogu se propisati općinskom odlukom. (7) Ovim Planom određuje se reciklažno dvorište unutar građevinskog područja naselja Klana N1 u zoni isključive

poslovne namjene. (8) Veće površine za skupljanje i manipulaciju otpadom (npr. odlagališta starih automobila, automobilskih guma i

sl.) ne dozvoljavaju se u naselju nego u izdvojenim građevinskim područjima proizvodne ili poslovne namjne.

2.2.2.5. Ostale građevine

Članak 61. (1) Pod ostalim građevinama podrazumijevaju se slijedeće građevine:

• montažne građevine,

• kiosci

• nadstrešnice • reklamni panoi i • privremene građevine.


22

(2) Montažnim građevinama smatraju se manje tipizirane građevine (ATC-centrale, GSM stanice, relejni stupovi, odašiljači, meteorološke stanice, mjerne stanice za monitoring, manje tipizirane infrastrukturne građevine i sl.). Neposrednom provedbom ovog Plana grade se ili postavljaju na građevnoj čestici koja se formira kao zemljište koje služi redovnoj upotrebi građevine. Moraju se graditi ili postavljati na mjestima na kojima neće narušiti krajobrazne vrijednosti prirodnog okruženja ili ambijentalnu sliku naselja, a ne dozvoljava se njihova postava u zonama zaštićene prirodne i kulturne baštine niti u sklopu evidentiranih i registriranih spomenika kulture.

(3) Kiosci su tipizirane manje montažne građevine, a služe za prodaju tiska, duhana, galanterije, voća i povrća, sezonskih plodina i vršenja drugih manjih ugostiteljskih i obrtničkih usluga. Postavljaju se na uređenom građevinskom zemljištu temeljem posebne općinske odluke. Iznimno se, zbog lokalnih uvjeta, može dozvoliti njihova postava na građevnim česticama osnovnih građevina u naselju.

(4) Nadstrešnice kao zakloni i čekaonice na stajalištima javnog gradskog, prigradskog i međugradskog prijevoza su jednostavne građevine čiji se prostorni razmještaj i uvjeti građenja određuju posebnom općinskom odlukom.

(5) Reklamni panoi postavljaju se na zelene površine, pročelja građevina, potporne i obložne zidove. Mogu se postavljati unutar i van građevinskog područja, uz javne (državne, županijske, lokalne) i nerazvrstane ceste. Uvjeti za postavljenje reklamnih panoa reguliraju se posebnom općinskom odlukom.

(6) Privremene građevine definirane su zakonskom regulativom

2.2.2.6. Groblja

Članak 61a (1) Postojeća groblja nalaze se u naseljima Klana i Breza, a čine ih površine unutar naselja određene za uređenje i

popunjavanje groblja u skladu s programima uređenja i detaljnim planovima uređenja. (2) Nova groblja ovim Planom nisu predviđena.

2.2.2.7. Posebni uvjeti gradnje

Interpolacije i rekonstrukcije u tradicionalnim dijelovima naselja

Članak 61b

(1) Unutar tradicionalnih dijelova građevinskih područja naselja, definiranih kartografskim prikazima 4., gradnja se vrši kao rekonstrukcija postojećih građevina ili kao interpolacija na neizgrađenim građevnim parcelama unutar postojeće regulacije.

(2) Rekonstrukcije i nadogradnje postojećih graditeljskih cjelina treba provoditi prvenstveno poštujući naslijeđenu graditeljsku strukturu, a izmjene provesti tamo gdje je to potrebno iz funkcionalnih i konstruktivnih razloga.

(3) Nije dopušteno mijenjati osnovne urbanističke vrijednosti kao što su: cjelovitost ruralne strukture dijela naselja, te temeljne arhitektonske vrijednosti naslijeđene graditeljske strukture, a koje se odnose na izvorne oblikovne karakteristike i uporabu materijala za građenje.

(4) Unutar tradicionalnih dijelova naselja dozvoljava se gradnja stambenih, stambeno-poslovnih, gospodarskih i sportsko-rekreacijskih građevina.

(5) Graditi se mogu samo poslovne građevine »tihih i čistih« djelatnosti: obrti, ugostiteljstvo, turistički sadržaji, trgovina (maloprodaja) i uredski poslovi.

(6) Izgradnja na neizgrađenim površinama tradicionalnih dijelova građevinskih područja naselja vrši se interpolacijom prema načelu tipološke rekonstrukcije.

(7) Tipološka rekonstrukcija podrazumijeva izgradnju koja je osnovana na postojećoj matrici naselja, unutarnjom organizacijom prostora, komunikacijom s javnim površinama, gabaritima i namjenom usklađena s postojećim okolnim povijesnim objektima, ne narušavajući siluetu i osnovne vizure te komunikacijske tokove unutar tradicionalne jezgre, a posebno je potrebno očuvati odnos izgrađenog dijela tradicionalnog naselja s neposrednim agrarnim okolišem i poljoprivrednim površinama.

(8) Oblikovanje građevine zadržati u postojećem prepoznatljivom obliku, odnosno ne preporučuje se izmjena strukture i tipologije postojećih građevina radi funkcionalne fuzije u veće prostorne sklopove koje bi mogle


23

dovesti do gubitka prostornog identiteta pojedinih građevina. (9) Odstupanja od već utvrđenih uvjeta definiranih za pojedinu vrstu gradnje moguća su u slučaju:

• kada je veličina građevne čestice manja od Planom definirane;

• kada je tlocrtna površina osnovne građevine iznositi manje od 80m2;

• utvrđene postojeće regulacije koja ne odgovara zadanim parametrima građevine: visina, etažnost, udaljenost od regulacijske linije i susjedne čestice i građevine:

• elementi oblikovanja:

• nemogućnost kolnog pristupa;

• nemogućnost smještaja vozila unutar građevne čestice. (10) U tradicionalnim dijelovima naselja treba poštivati slijedeće uvjete:

• veličina građevinske čestice je uvjetovana zadanim stanjem sa max. koeficijentom izgrađenosti (kig) 1,0 i koeficijentom iskorištenosti (kis) 2,0;

• građevina se interpolira u izgrađenu urbanu strukturu poštujući građevinski i regulacijski pravac susjeda;

• udaljenost novoga objekta od granice susjedne čestice može biti manja od 3,0m, odnosno moguće je graditi i na samoj granici građevinske čestice, ali treba postići obostrani dogovor susjeda pismenom suglasnošću u odnosu na mogućnosti prislanjanja objekata, otvaranje prozora, izjednačavanja visinskih odnosa, poštivanja građevinskog pravca i drugih dogovornih uvjeta; u tom smislu na građevini je moguće otvarati otvore na strani susjeda iako je udaljenost do susjedne čestice manja od 3,0m;

• građevinom se moguće vezati na slijepi zid susjedne kuće, odnosno dozvoljava se izgradnja na granici međe;

• građevina se može graditi najviše do visine susjedne građevine, te nagiba krovnih ploha i drugim arhitektonskim i građevinskim elementima usklađenim sa zatečenim tradicionalnim graditeljstvom;

• ako smještaj vozila ne može biti omogućen unutar građevne čestice onda je smještaj vozila potrebno omogućiti na zasebnim parkirališnim površinama izvan obuhvata tradicionalnih dijelova naselja ili utvrđenih javnih parkirališnih površina;

• u dijelovima naselja gdje nije moguće ostvariti kolni pristup, zbog već izgrađenog postojećeg stanja, dozvoljava se pješački pristup najmanje širine 2,0m.

(11) Za dijelove naselja zaštićene kao kulturno dobro, nova gradnja i rekonstrukcija moguća je prema konzervatorskim uvjetima nadležnog tijela.

Postojeća izgradnja

Članak 61c

(1) Postojeće građevine koje su protivne odredbama ovog Plana mogu se rekonstruirati na slijedeći način:

• ako postojeća građevina ima manju udaljenost od regulacijskog pravca prometne površine moguće je izvršiti nadogradnju ili dogradnju građevine sukladno odredbama ovog Plana tako da se ne smanjuje udaljenost od postojeće regulacije;

• ako postojeća građevina ima manju udaljenost od susjednih čestica moguće je izvršiti nadogradnju ili dogradnju građevine sukladno odredbama ovog Plana uz suglasnost vlasnika susjednih čestica;

• ako je postojeća građevina premašila katnosti ili zadanu visinu rekonstrukcija se vrši u postojećim gabaritima;

• ako je postojeća građevina smještena na građevnoj čestici manje veličine od dozvoljene ovim Planom, rekonstrukcija je moguća koristeći zadane parametre ovih Odredbi primjenjive na utvrđenu građevnu česticu;

(2) Ako se postojeće građevine nalaze u obuhvatu utvrđenog građevinskog područja druge namjene, postojeća građevina mora se prenamjeniti u namjenu definiranu utvrđenim građevinskim područjem, a prema uvjetima definiranim ovim Odredbama. Rekonstrukcija postojećih građevina čija namjena nije u skladu s namjenom građevinskog područja utvrđenog ovim Planom moguća je, a do privođenja svrsi, unutar postojećih gabarita. Dozvoljeni zahvati su: • obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina u postojećim

gabaritima; • priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija;


24

• uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor. 2.2.3. Posredna provedba plana

Članak 61d

(1) Posredna provedba Plana podrazumijeva provedbu putem prostorno planske dokumentacije užeg područja. (2) Dio građevinskih područja naselja Lisac N4, Škalnica N5, Studena N6, Breza N8 smatra se neuređenim dijelom

neizgrađenog građevinskog područja naselja pa je za istei određena izrada prostorno-planske dokumentacije užeg područja.

(3) Za građevinsko područje Klana N1 izrađen je urbanistički plan uređenja za kojeg se ovim Planom nalaže izrada izmjena i dopuna kako bi se isti uskladio sa ovom prostorno- planskom dokumentacijom.

2.2.3.1. Smjernice za izradu planova užih područja građevinskih područja naselja Članak 61e

(1) Unutar građevinskih područja naselja iz članka 61d stavak (2), posrednom provedbom ovog Plana, mogu se graditi osnovne vrste građevina utvrđene člankom 33. ovih Odredbi.

(2) Pri izradi plana užeg područja uvjeti za izgradnju pojedinih građevina definirani su odredbama za neposredno provođenje ovog plana, a parametri određeni za izgradnju pojedine gradnje primjenjuje se i na slijedeće građevine: • društvene građevine bruto razvijene površine veće od 1200m2; • poslovne građevine bruto razvijene površine veće od 1000m2; • ugostiteljsko-turističke građevine bruto razvijene površine veće od 1000m2;

(3) Iznimne situacije definirane uvjetima za neposrednu provedbu ne prihvaćaju se pri formiranju naselja i izgradnji unutar obuhvata urbanističkog plana uređenja.

(4) Posrednom provedbom Plana mogu se odrediti viši prostorni standardi od određenih ovim Odredbama. (5) Urbanističkim planom uređenja treba osigurati min 15% ukupne površine obuhvata za zajedničke/javne

potrebe budućih stanovnika i to: izgradnju igrališta i uređenje zelenih površina i sportsko-rekreacijskih područja, a najviše 15% za prometnice i parkirališta, te za lociranje uslužno-servisnih funkcija koje su od općeg interesa..

2.3. Izgrađene strukture izvan naselja

Članak 61f

Izgrađene strukture izvan građevinskog područja naselja predviđene su kao:

• građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene,

• izgradnja izvan građevinskih područja.

2.3.1. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene

Članak 62.

(1) Izdvojene namjene su specifične funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja nisu spojive sa naseljem.

(2) U građevinskim područjima izvan naselja za izdvojene namjene ne dozvoljava se gradnja stambenih građevina.

(3) Planom su određena građevinska područja za slijedeće izdvojene namjene: • gospodarsku – proizvodnu (I), poslovnu (K), ugostiteljsko-turističku (T2) namjenu, • sportsko-rekreacijsku namjenu (R1).

(4) U građevinskim područjima za izdvojene namjene, pored građevina za obavljanje osnovne namjene, mogu se uređivati površine zaštitnog zelenila, parkova, sporta i rekreacije, parkirališne i manipulativne površine, te graditi prateći sadržaji što upotpunjuju osnovnu namjenu i pridonose kvaliteti prostora u okruženju.


25

(5) Nova izgradnja u građevinskim područjima za izdvojene namjene, moguća je temeljem prostornih planova užeg područja.

(6) Iznimno od prethodnog stavka na području proizvodno-poslovne namjene K14 „Kunfin“, komunalno-poslovne namjene K3, dozvoljava se izgradnja i uređenje neposrednom provedbom ovog Plana.

(7) Građevinska područja za izdvojene namjene određena su u kartografskim prikazima 1. „Korištenje i namjena površina”, u mjerilu 1:25.000 i 4.1. do 4.9. „Građevinska područja“, u mjerilu 1:5000.

2.3.1.1. Neposredna provedba plana

Površina proizvodno-poslovne namjene K14 „Kunfin“

Članak 62a. (1) Planirana proizvodno-poslovna zona K14 Kunfin prometno je priključena na županijsku cestu ŽC 5017. (2) Unutar županijske ceste položeni su javni sustavi vodoopskrbe, elektroenergetski i telekomunikacijski sustav.

Planirano je polaganje sustava odvodnje i plinoopskrbe. Planiranu zonu potrebno je priključiti na navedene sustave.

(3) Unutar planskog područja dozvoljava se formiranje trafostanica za potrebe namjene uz uvjete definirane poglavljem 5. ovih Odredbi.

(4) Uvjeti za izgradnju unutar zone: Oblik i veličina građevne čestice

• oblik i veličina građevinske čestice mora omogućiti smještaj svih sadržaja vezanih uz nesmetano obavljanje planirane djelatnosti (osnovnu građevinu, sve pomoćne građevine u njenoj funkciji, internu prometnicu, parkirališni prostor, komunalno - tehničku infrastrukturu i sl.).,

• najmanje površina građevne čestice koja iznosi 1200m2; • najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice iznosi 0,25

• najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) iznosi 0,75. Namjena građevine • osnovne djelatnosti:

• proizvodno-poslovni pogoni, (proizvodnja, prerada i obrada prehrambenih, tekstilnih, metalnih, betonskih, drvenih i dr. proizvoda),

• skladišno - prodajni prostori na otvorenom, • servisne i zanatske djelatnosti - stolarske, bravarske, limarske, kamenoklesarske i slične radionice,

autoservisi i drugi servisi različitih namjena, • komunalne djelatnost - skladišta sa alatima i uređajima za održavanje, parkiranje vozila komunalne

službe, vatrogasna postaja, službe za spašavanje, azil za pse, građevinski otpad, reciklažni pogoni i sl.,

• trgovačko-opskrbne djelatnosti (trgovački centri, veleprodajni sadržaji prodaje hrane, pića, voća i povrća, mješovite ili specijalizirane robe i sličnih djelatnosti),

• uz osnovnu građevinu smještaju se pomoćni sadržaji- upravne, uredske i ugostiteljske građevine, skladišta, nadstrešnice i ostale građevine;

Veličina građevine • za proizvodno-poslovne i skladišno - prodajne sadržaje - najviše 1 nadzemna etaža, najveća visina 8,0m, • za ostale poslovne sadržaje - najviše 3 nadzemne etaže i podrum, najveća visina 12,0m, Smještaj jedne ili više građevina na građevnim česticama građevina gospodarskih djelatnosti treba biti u skladu sa sljedećim uvjetima: • na građevnoj čestici može se smjestiti jedna ili više osnovnih građevina te jedna ili više pomoćnih

građevina; • osnovne i pomoćne građevine moraju se graditi kao slobodnostojeće građevine; pomoćne građevine

smještaju se kao zasebne građevine ili kao dio gabarita osnovne građevine . • najmanja udaljenost građevne crte od građevne čestice prometnice (regulacijske crte) iznosi 6,0m

uvećano za ½ visine građevine; najmanja udaljenost građevine od ostalih granica građevne čestice iznosi ½ visine građevine, ali ne manje od 3 m;

• kod određivanja međusobne udaljenosti između građevina na istoj građevnoj čestici i susjednim građevnim česticama treba voditi računa o požarnom opterećenju građevina, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore građevina, vatrootpornosti građevina i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr.; najmanja međusobna udaljenost između građevina na istoj građevnoj čestici i susjednim građevnim česticama jednaka je visini više građevine, ali ne može biti manja od 6,0 m.

Uvjeti za oblikovanje građevine • sklop građevina na jednoj čestici svojim oblikovanjem mora odraziti namjenu i funkciju, biti skladno


26

uklopljen u krajolik i okruženje te činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, građevine se oblikuju suvremenim arhitektonskim izričajem i primjenom suvremenih materijala, te slobodnijom kolorističkom obradom; pročelja treba skladno oblikovati ujednačenom raščlambom ploha i otvora, a primijenjene materijale, dimenzije i tipove otvora unificirati,

• pomoćne građevine s građevinama osnovne namjene moraju činiti funkcionalno-oblikovnu cjelinu; Uvjeti za uređenje građevne čestice • najmanje 20% površine građevne čestice moraju činiti uređene zelene površine; • građevne čestice uređuju se kao platoi; • s obzirom na konfiguraciju terena moguće je oblikovanje terena i savladavanje razlike između različitih

nivoa terena izvedbom platoa u više razina ili izvedbom nasipa i potpornih zidova najviše visine do 2m; u slučaju potrebe izvedbe viših potpornih zidova, oni se izvode kaskadno na najmanjoj tlocrtnoj udaljenosti od 1,5m i s najvišom visinom pojedinog zida od 2m, a plohe između zidova se ozelenjavaju.

• teren oko građevine, potporne zidove, terase i sl. treba izvesti na način da se ne narušava izgled zone i ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina;

• građevne čestice se mogu, ali ne moraju ograđivati ogradom; ograda se gradi unutar vlastite građevne čestice, s vanjskim rubom najdalje na granici građevne čestica, visina ograde mjeri se od kote konačno uređenog terena uz ogradu više građevne čestice, a iznosi najviše 2,0m. ogradu je moguće graditi iz punih materijala (beton, kamen, opeka i sl.) i/ili prozračnih materijala (drvo, žica, zeleni nasad-živica i sl.); podnožje ulične ograde može biti izvedeno kao puno do visine 0,6m; a iznad toga mora biti izvedeno prozračno, kolna i pješačka vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati prema vlastitoj građevnoj čestici, tako da ne ugrožavaju promet na prometnoj površini;

Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu • građevina se priključuje na formirane prometnice proizvodno – poslovne zone neposredno ili posredno

putem pristupnog puta dvosmjernog kretanja, najmanje širine 6,0m; • smještaj potrebnog broja vozila unutar vlastite građevne čestice na slijedeći način:

Namjena prostora u građevinama gospodarskih

djelatnosti

Potreban broj PGM na 1.000m² bruto-

razvijene površine

proizvodna namjena, poslovna namjena - servisni i

skladišni sadržaji 4-8

trgovački sadržaji 20-40

uredi 10-20

drugi poslovni sadržaji 15

• unutar predviđenog obuhvata proizvodno-poslovne zone moguće je formirati površinu javnog parkiranja; • do svake građevne čestice potrebno je omogućiti prilaz svih vrsta interventnih vozila; Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na komunalne mreže i ostalu infrastrukturu • Komunalni i ostali infrastrukturni sustavi: elektroopskrba, telekomunikacija, vodoopskrba, odvodnja i

plinoopskrba smještaju se unutar pješačkog hodnika formiranih glavnih prometnica proizvodno-poslovne zone;

• građevina čestica mora imati osiguran minimalno jedan priključak na definirane sustave prethodnom alinejom;

• predlaže se korištenje dopunskih i obnovljivih izvora energije koji, osim energetskih efekata, imaju značajan utjecaj na ukupni gospodarski razvitak i očuvanje ekologije područja; obzirom na postojeći pogon drvne industrije ''DI Klana'' na prostoru Općine Klana, to se naročito odnosi na korištenje drvnih ostataka iz procesa proizvodnje - biomase, te na korištenje prirodne energije vjetra, sunca i vode;

Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu • Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu provode se sukladno poglavljima 7 i 8 ovih

Odredbi. Površina komunalno-poslovne namjene K3

Članak 62b (1) U obuhvatu građevinskog područja planirana je izgradnja građevina i uređenje površina namijenjenih za:


27

• komunalne sadržaje - skladišta sa alatima i uređajima za održavanje, vatrogasna postaja, službe za spašavanje, zbrinjavanje domaćih životinja, poligoni za obuke ljudi i životinja, građevinski otpad, reciklažni pogoni i dr.,

• interne prometnice i parkirališni prostor za vozila komunalne službe,

• građevine i uređaje komunalne i energetske infrastrukture (vodoopskrba, odvodnja, elektroopskrba, plinoopskrba, telefonija i sl.),

• zaštitne zelene površine,

• javne zelene površine - park i

• druge kompatibilne sadržaje. (2) Ovim Planom određuju se osnovni uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina te izgradnje građevina u sklopu

pojedinih sadržajno-funkcionalnih cjelina na pripadajućim građevnim česticama, kako slijedi : • minimalna veličina građevne čestice iznosi 2000m2, • maksimalna veličina građevne čestice se ne određuje, • maksimalna izgrađenost iznosi 40% - u maksimalnu izgrađenost računaju se sve izgrađene površine na

građevnoj čestici, • koeficijent izgrađenosti: Kig = 0,4 • koeficijent iskorištenosti: Kis = 0,8 • maksimalna visina građevina (boksova) za slobodno kretanje životinja u vanjskom prostoru je jedna

nadzemna etaža ili 3,0m, • maksimalna visina osnovnih građevina u sadržajno-funkcionalnim cjelinama iznosi u pravilu dvije

nadzemne etaže ili 8,0m, a iznimno zbog terenskih okolnosti može pojedina građevina imati tri nadzemne etaže ili 10,0m od uređenog terena oko građevine do krovnog vijenca,

• građevinsko područje priključeno je na županijsku cestu (Ž 5017) odvojkom planirane nerazvrstane ceste koja mora biti dimenzionirana za odvijanje dvosmjernog prometa, minimalne širine kolnika 6,0m - planirani koridor pristupne ceste iznosi 20m,

• u trupu pristupne ceste potrebno je planirati komunalne infrastrukturne priključke instalacija dovoda vode, struje, plina i telefonije do građevinskog područja,

• u svrhu opskrbe vodom moguća je izgradnja cisterne za vodu, • odvodnja oborinskih voda s izgrađenih otvorenih površina u obuhvatu građevinskog područja u prirodni

recipijent moguća je bez prethodnog pročišćavanja, osim sa površina internih prometnica i parkirališta gdje je, prije upuštanja, potrebno izvršiti separaciju ulja,

• odvodnju otpadnih i fekalnih voda potrebno je riješiti zbrinjavanjem na lokalnom uređaju za pročišćavanje otpadnih voda, s odgovarajućim stupnjem pročišćavanja za vodozaštitnu zonu djelomičnog ograničenja,

• građenje i oblikovanje građevina i uređenje površina u građevinskom području vršiti sukladno osnovnoj namjeni sadržajno-funkcionalne cjeline te u skladu s kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva,

• sprječavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš riješiti određivanjem mjera zaštite tla, vode i zraka, mjera zaštite od buke i sl.,

• zbrinjavanje otpada na cijelom građevinskom području riješiti sukladno važećim zakonskim odredbama. 2.3.1.2. Posredna provedba plana – smjernice za izradu planova užeg područja

Površina za gospodarsku - proizvodnu namjenu

Članak 63. (1) Površina za gospodarsku - proizvodnu namjenu je izdvojena površina postojeće asfaltne baze koja je

predviđena za proširenje. Planom je određeno građevinsko područje izdvojene površine za gospodarsku - proizvodnu namjenu: • I1 - proizvodna zona - asfaltna baza “Marišćina” • I2 - pretežito proizvodna zona - drvoprerađivačka namjena “Pilana Klana”.

(2) Za navedene površine iz stavka (1) ovog članka izrađeni su urbanistički planovi uređenja.

Površine za gospodarske - poslovne namjene

Članak 64. (1) Površine za gospodarske - poslovne namjene su izdvojene površine namijenjene različitim gospodarskim

poslovno-proizvodnim djelatnostima koje zahtijevaju veći prostor, vezane su na intenzivni promet, njihov


28

tehnološki proces nije sukladan s funkcijom stanovanja pa se izdvajaju iz naselja, a određene su građevinskim područjima.

(2) Planom se određuju slijedeća građevinska područja izdvojenih površina za gospodarske - poslovne namjene : • K11 - proizvodno-poslovna zona“Škalnica”,

• K12 - proizvodno-poslovna zona“Liskovac”,

• K13 - proizvodno-poslovna zona“Pod klanac”,

• K15 - proizvodno-poslovna zona drvoprerađivačke namjene “Breza - pilana”, (3) Uređenje i izgradnja građevinskih područja za gospodarske - poslovne namjene iz prethodnog stavka ovog

članka vrši se isključivo temeljem planova užih područja - urbanističkog plana uređenja. Kao smjemice za izradu plana užeg područja primjenjuju se uvjeti gradnje utvrdeni u člancima 52. i 53. ovih Odredbi.

(4) Za proizvodno-poslovnu zonu “Škalnica” K11 i proizvodno-poslovnu zonu “Pod klanac” K13 izrađeni su urbanistički planovi uređenja.

Površine za turističko-ugostiteljske namjene

Članak 65.

(1) Osnovne građevine turističko-ugostiteljske namjene mogu se graditi u kombinaciji s poslovnim, trgovačko-uslužnim, kulturno-zabavnim, sportsko-rekreacijskim i ostalim pratećim sadržajima.

(2) Izgradnja u planiranim građevinskim područjima izdvojene turističko-ugostiteljske namjene moguća je samo temeljem urbanističkog plana uređenja ili detaljnog plana uređenja.

Članak 66. (1) Na području Općine Klana Planom se određuju slijedeće građevinsko područje izdvojene turističko-

ugostiteljske namjene : T2 - turističko naselje Rojno,

(2) Za turističko naselje Rojno predviđen je kapacitete od 350 ležajeva. (3) Kao smjemice za izradu plana užeg područja primjenjuju se uvjeti gradnje utvrdeni u člancima 54. i 55. ovih

Odredbi. Članak 67.

Brisan.

Površina sportsko-rekreacijske namjene R1

Članak 68. (1) Površina sportsko - rekreacijske namjene R1 određena je građevinskim područjima za potrebe izgradnje golf

igrališta. (2) Unutar građevinskog područja golf igrališta formiraju se sportski i rekreacijski sadržaji, svi prateći,

ugostiteljsko-turistički, trgovačko-uslužni i ostali sadržaj, prometne, parkirališne i komunalne površine, te uređene parkovne i zelene površine.

(3) Za uređenje površina i izgradnju građevina u građevinskim područjima sportsko - rekreacijske namjene R1 obvezna je izrada urbanističkog plana uređenja za cijeli obuhvat.

Golf igralište R1 Članak 69.

Za sportsko-rekreacijsku zonu Rojno namjenjene za golf igralište (R1) primjenjuju se sljedeće smjernice za

izradu plana užeg područja:

• maksimalna veličina zone može biti 190ha • u okviru ove zone moguće je graditi manje ugostiteljsko-turističke građevine (hoteli, vile, klubovi i drugi

prateći sadržaji) po sljedećim kriterijima: - građevine za smještaj natjecatelja i posjetitelja mogu imati najveću bruto razvijenu površinu od

150m2 po hektaru ukupne zone - klupska kuća može imati najveću bruto izgrađenu površinu od 2500m2 - najviša katnost smještajnih jedinica (hotela) iznosi 2 nadzemne etaže i jedna podzemna, a visina

građevine 8m


29

- najviša katnost ostalih objekata iznosi jedna nadzemna i jedna podzemna etaža, a visina građevine 6m, odnosno i više za potrebe specifičnih sportskih građevine (npr. zatvoreni bazen, sportska sala i sl.)

- arhitektura građevina mora biti usklađena sa vrijednostima krajobraza i tradicionalnim graditeljskim naslijeđem, te u skladu sa odredbama ovog Plana.

• izgrađenost planirane zone namijenjene za golf ne smije biti veća od 2% • za izgradnju golf igrališta predlaže se izgradnja zatvorenog sustava odvodnje drenažnih voda, kao i

pročišćavanje i ponovnu upotrebu drenažnih voda

Članak 70. Brisan.

Članak 71. Brisan.

Članak 72.

Brisan.

Članak 73.

Brisan.

Članak 74.

Brisan.

Članak 75.

Brisan.

2.4.3.2. Izgradnja građevina izvan građevinskih područja

Članak 76. (1) Građevine i zahvati u prostoru koje se mogu ili moraju graditi izvan građevinskog područja trebaju se locirati,

projektirati, izgrađivati i koristiti na način da ne ugrožavaju poljoprivrednu proizvodnju i šumske resurse, kao i da na bilo koji način ne smanjuju zatečene vrijednosti čovjekove okoline, odnosno krajolika.

(2) Vrsta zahvata u izvan građevnom području i opći uvjeti gradnje definirani su člankom 21. ovih Odredbi. (3) Ovim Planom omogućena je rekonstrukcija postojećih pojedinačnih građevina, te rekonstrukcija i prenamjena

bivših vojnih objekata i lovačkih i šumskih kuća, zatečenih izvan građevinskog područja u šumskom prostoru. Sastavni dio ove Odluke je popis katastarskih čestica na kojima se pojedinačne građevine nalaze.

(4) Građenje u izvan građevinskom području se utvrđuje neposrednom provedbom ovog Plana.

2.3.2.1. Građevine infrastrukture

Članak 77. (1) Građevine infrastrukture koje se grade izvan građevinskih područja jesu trase, vodovi i građevine u funkciji

sustava prometa i veza, vodnogospodarskog i energetskog sustava, a izgrađuju se neposrednom provedbom, kumulativnom primjenom svih odrednica ovog Plana koje se odnose na pojedini infrastrukturni sustav, prema uvjetima iz poglavlja 5. ove Odluke.

(2) Infrastrukturne i komunalne trase i zahvati grafički su prikazani na kartografskim prikazima 1. i 2.


30

Članak 77a

(1) Izvan planiranih građevinskih područja moguća je izgradnja benzinskih postaja s pratećim sadržajima sukladno članku 59 ovih Odredbi.

(2) Izvan planiranih građevinskih područja moguća je uz prometnice i izgradnja odmorišta sa pratećim sadržajima. Pod pratećim sadržajima podrazumijevaju se samo sanitarni objekti. Odmorište se uređuje adekvatnom urbanom opremom (klupe za sjedenje, koševi za smeće, informativne table, zelene površine (sa odabirom zelenila koje svojim proporcijama ne ometa kolni promet), elementi javne rasvjete (prema potrebi i mogućnostima prometnog kretanja) i sl.). Na prometnicama istih osobitosti odmorišta se postavljaju na međusobno najmanjoj udaljenosti od 15km.

Površina infrastrukturne namjene IS

Članak 78. (1) Površina infrastrukturne namjene IS je izdvojena veća površina uz županijsku cestu Ž 5017 na kojoj je

predviđen smještaj parkirališta za kamione kada su oni u mirovanju - kamionski terminal „Brgudčići“. (2) Kapacitet parkiralište iznosi oko 60 kamiona. (3) Površina mora biti priključena na javne infrastrukturne i komunalne sustave (najmanje na sustave

elektroopskrbe, javne rasvjete, vodoopskrbe i odvodnje). (4) Dozvoljava se ograđivanje površine i izgradnja građevine za kontrolu ulaza i izlaza sa sanitarnim i

informativnim sadržajima. (5) Površina za smješta kamiona mora biti uređena. Ograda se ne može izvoditi od punih elemenata već mora biti

prozračna. Preporuča se da se ograda površine formira kao zelena površina ili živica. (6) Građevina se izvodi kao samostojeća prizemnica, tlocrtne površine najviše 100m2 i visine najviše 3,0m,

udaljena od kolnog dijela županijske prometnice najmanje 10m. 2.3.2.2. Građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina

Članak 79. (1) Na području Tresni breg, grafički prikazan na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina,

predviđena je površina za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina (tehničkog kamena). Osnivanje površine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina i njezina izgradnja mogući su isključivo temeljem studije utjecaja na okoliš koja će uvažiti kriterije iz prethodnog stavka ovog članka te biti sukladna važećoj Odluci o zaštiti izvorišta vode za piće.

(2) Na površinama na kojima je, sukladno zakonskoj regulativi i provedenim postupcima procjene utjecaja na okoliš, dozvoljena eksploatacija kamena dozvoljava se izgradnja pomoćnih građevina sukladno potrebama otkopavanja i oblikovanja kamena.

(3) Eksploatacija i smještaj pomoćnih građevina ne smije narušiti prometnu kontinuiranost, te komunalnu opremljenost područja.

(4) Rudarski objekti izvode se unutar planiranih eksploatacijskih polja temeljem posebnih propisa o rudarstvu. Pomoćne građevine i tehnološka oprema unutar eksploatacijskog polja mogu biti montažne i prijenosne.

2.3.2.3. Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti i seoskog turizma

Članak 80. (1) Na području Općine Klana izvan građevinskih područja mogu se graditi gospodarske građevine u funkciji

obavljanja poljoprivredne djelatnosti i seoskog turizma. Gradnja građevine za gospodarske potrebe i za potrebe seoskog turizma dopušta se samo nositeljima obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva koji ostvaruju prava iz radnog odnosa radom u poljoprivredi na vlastitom gospodarstvu te registriranim obrtnicima ili poduzetnicima u poljoprivrednoj djelatnosti unutar područja Općine Klana.

(2) Građevine za potrebe ratarske proizvodnje mogu se graditi ovisno o površini poljoprivrednog zemljišta: • na zemljištu najmanje površine 30.000m2:

• gospodarska namjena s pružanjem ugostiteljskih i/ili smještajnih djelatnosti i stanovanjem, • najveća površina građevine može iznositi do 600m2 bruto razvijene površine. U ukupnu najveću

površinu građevine spadaju i potrebne površine za pomoćne gospodarske objekte. Građevina može imati podrumski prostor i dvije nadzemne etaže. Iznimno se dopušta u podrumskoj etaži gradnja podruma površine do 1.000m2,

• visina građevine iznosi najviše 7m, • udaljenost od obalne crte vodotoka najmanje 50m,


31

• površina za ugostiteljski i/ili smještajni dio može iznositi do 49% ukupne bruto razvijene površine svih građevina.

• na zemljištu najmanje površine 10.000m2: • namjena gospodarska, za spremanje poljoprivrednih proizvoda, strojeva, alata i poljoprivredne

opreme. U sklopu građevine može se urediti i stambeni prostor. • najveća površina građevine može iznositi do 100m2 bruto razvijene površine, • visina građevine iznosi najviše 7m, dvije etaže, • udaljenost od obalne crte vodotoka najmanje 100m,

(3) Farme za uzgoj stoke i peradi mogu se graditi ovisno o površini poljoprivrednog zemljišta: • na zemljištu najmanje površine 100.000m2,

• najmanji broj 10 uvjetnih grla, • gospodarska namjena s pružanjem ugostiteljskih usluga i/ili smještaja i stanovanjem, • površina ugostiteljskog i/ili smještajnog dijela može iznositi do 49% ukupne bruto razvijene površine

svih građevina, • najveća površina građevine može iznositi do 1.000m2 bruto razvijene površine. U ukupnu najveću

površinu građevine spadaju i potrebne površine za pomoćne gospodarske objekte, • visina građevine iznosi najviše 8m, • najmanja udaljenost od obalne crte vodotoka 100m;

• na zemljištu najmanje površine 50.000m2: • najmanji broj 5 uvjetnih grla • gospodarska namjena s pružanjem ugostiteljskih usluga i/ili smještaja i stanovanjem, • površina ugostiteljskog i stambenog dijela može iznositi do 30% ukupne bruto razvijene površine svih

građevina. • najveća površina građevine može iznositi do 300m2 bruto razvijene površine. U ukupnu najveću

površinu građevine spadaju i potrebne površine za stanovanje i pomoćne gospodarske objekte, • visina građevine iznosi najviše 6m, • najmanja udaljenost od obalne crte vodotoka 100m;

(4) Preporuka Plana je da najmanji broj uvjetnih grla temeljem kojeg se može planirati izgradnja gospodarskih građevina za uzgoj stoke i peradi iznosi 5 uvjetnih grla.

(5) Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine 500 kg i obilježava se koeficijentom jedan. Sve vrste stoke i peradi svode se na uvjetno grlo primjenom koeficijenata iz slijedeće tablice:

VRSTA STOKE KOEFICIJENT

- ždrebad, omad 0,6

- konj 1,00

- jelen 1,00

- krava, steona junica 1,00

- junad 1-2 godine 0,6

- junad 6-12 mjeseci 0,3

- telad do 6 mj 0,15

- svinje 0,15

- krmače i nerasti 0,3

- sitni glodavci krznaši 0,02

- ovce, koze 0,15


32

- janjad i jarci 0,05

- tovna perad 0,0025

- konzumne nesilice 0,004

- purani 0,02

2.3.2.4. Površine sporta i rekreacije

Članak 80a (1) Površine sporta i rekreacije obuhvaćaju površine prirodnog prostora za odvijanje namjene. (2) Planom su određene slijedeće izdvojene lokacije za sportsko-rekreacijske namjene:

• R21 - sportsko-rekreacijski centar SRC “Klana” - sportsko-rekreacijska zona planirana za izgradnju zatvorenih i otvorenih sportskih građevina za više sportova, s različitim pratećim sadržajima (fitness i beauty centar, bazen i sauna, trim-kabineti, ugostiteljski, trgovačko-uslužni, poslovni i ostali sadržaji),

• R22 - sportsko-rekreacijska zona “Močila”, sportsko-rekreacijska zona planirana pretežito za potrebe stanovnika Klane,

• R23 - sportsko-rekreacijska zona “Škalnica”, sportsko-rekreacijska zona, planirana pretežito za potrebe stanovnika Škalnice,

• R24 - sportsko-rekreacijska zona “Studena”, sportsko-rekreacijska zona planirana pretežito za potrebe stanovnika Studene.

(3) Na planiranim lokacijama utvrđuje se samo jedna građevna čestica, a na površinama R22, R23, R24 smještaju se sadržaji otvorenih sportsko-rekreacijskih građevina namjenjenih različitim sportovima i vidovima rekreacije, sa pratećim zdravstveno-estetskim, ugostiteljskim, trgovačko-uslužnim i ostalim sadržajima, sa prometnim i parkirališnim površinama, te uređenim zelenim površinama.

(4) Izgradnja osnovnih i pomoćnih građevina na lokacijama iz prethodnog stavka definirana je člankom 82a.

2.3.2.5. Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne proizvodnje

Članak 81.

(1) Na poljoprivrednim površinama (P2, P3) ili ostalom šumskom i poljoprivrednom zemljištu (PŠ), definiranim u kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina, mogu se graditi manje gospodarske građevine u svrhu obavljanja gospodarske djelatnosti: staklenici, plastenici, građevine za uzgoj gljiva, bobičastog i drugog voća, ljekovitog i začinskog bilja, sušilišta voća, građevine za sušenje sijena, kukuruza, zatim pčelinjaci, kunićnjaci, spremišta alata i poljodjeljske mehanizacije i sl.. Uvjeti gradnje: • staklenici i plastenici se mogu podizati na zemljištu najmanje površine od 2000m2, dok se ostale građevine

mogu graditi na zemljištu najmanje površine od 1000m2; • staklenici i plastenici, svojim konstrukcijama, mogu zauzimati najviše 80% planirane poljoprivredne

površine; njihova najviša visna iznosi 4,5m; • ostale poljoprivredne građevine proizvodnog karaktera - prerada i čuvanje poljoprivrednih proizvoda (uzgoj

gljiva, bobičastog i drugog voća, ljekovitog i začinskog bilja, sušilišta voća, pčelinjaci, kunjićnjaci i sl.) mogu se graditi pod sljedećim uvjetima: • građevine se mogu graditi na poljoprivrednom zemljištu slabije kvalitete – P3 i PŠ na površini koja

nije veća od 40% ukupne površine parcele;

• visina građevina će ovisiti o sadržaju istih u skladu sa tehnološkim potreba, ali njena etažnost ne smije biti viša od prizemlja (1 etaža);

• građevine za spremanje alata i poljodjelske mehanizacije, sušenje sijena, kukuruza i sl. se mogu graditi kao jednoetažni, prizemni objekti, bruto tlocrtne površine do najviše: • 30m2 na zemljištima od 1000 – 4999m2; • 50m2 na zemljištima od 5000 – 9999m2; • najviša visina iznosi 3,0m;

(2) Priključak na javnu prometnicu je pristupni put ili cesta min. širine 3,0 m.


33

2.3.2.6. Građevine u funkciji gospodarenja šumama i u funkciji lova

Članak 82.

(1) Na šumskim površinama i ostalom šumskom i poljoprivrednom zemljištu neposrednim provođenjem ovog Plana moguća je izgradnja građevina u funkciji zaštite prostora, gospodarenja šumama i u funkciji lova - lugarnicea, lovačkeih kućea, skloništa za sklanjanje i boravak planinara i izletnika, čeka, hranilišta i pojilišta za divljač i sl., te spremišta za drva i slične građevine. Sve navedene građevine grade se u izvan građevinskom području kao pojedinačne građevine ili zahvati.

(2) Građevine u funkciji lova – skloništa, hranilišta, pojilišta, osmatračnice i dr. mogu se graditi samo na površinama pod lovištem.

(3) Dozvoljava se postavljanje uređaja za izvlačenje posječenih stabala iz šume i malih prijenosnih pilana za grubu obradu drveta.

(4) Prilaz građevinama iz stavka (1) ovog članka potrebno je omogućiti najmanje pješačkim pristupnim putem. (5) Uvjeti za izgradnju građevina predviđenih za smještaj – lovački domovi, planinarski domovi i slični sadržaji za

boravak lovaca, planinara, izletnika i dr. su: • Lugarnice i lovačke kuće grade se pod slijedećim uvjetima :

• navedena gradnja dozvoljava se za registrirane djelatnosti lovstva ili šumarstva • građevini treba odrediti građevinsku česticu potrebnu za njezinu redovitu upotrebu i nesmetano

korištenje - veličina parcele se ne određuje, • lugarnice i lovačke kuće izgraditi u formi slobodnostojeće građevine s uređenim okolišem, • površina za ugostiteljski i/ili smještajni dio može iznositi do 50% ukupne bruto razvijene površine

građevine; • maksimalna bruto razvijena površina građevine može iznositi 150m2, • maksimalna katnost građevine u pravilu je dvije nadzemne etaže, odnosno najveća visina iznosi 7,0m

od uređenog okolnog terena do donjeg ruba krovnog vijenca ili podrožnice drvenog krovišta, • pri oblikovanju građevine voditi računa o skladnom uklapanju u okolni šumski krajobraz i koristiti

elemente tradicionalnog graditeljstva. (6) Za građevine u funkciji lova, tipa skloništa, spremišta opreme i sl. najveća veličina građevine može iznositi do

20m2 bruto razvijene površine, visina građevine maksimalno 3m, a udaljenost od građevnog područja i gospodarske građevine iznosi minimalno 500m, a od od obalne crte vodotoka najmanje 100m.

(7) Spremišta za drva mogu se podizati u dijelu gospodarske šume i na ostalom poljoprivrednom i šumskom zemljištu, isključivo u vidu nadstrešnica, uz uvjet da natkrivena površina nije veća od 30m2.

2.3.2.7. Smještajne građevine izvan utvrđenih građevinskih područja – sportsko-rekreativne i specifične namjene društvenog sadržaja

Članak 82a. (1) Unutar planskog obuhvata moguća je izgradnja građevina za prihvat – smještaj posjetitelja i korisnika površina

izvan utvrđenih građevinskih područja, a u svrhu sportsko-rekreacijskih aktivnosti, te izletničkog i zdravstvenog turizma.

(2) Pod sportsko-rekreacijskim građevinama podrazumijevaju se građevine koje se grade radi obavljanja specifičnih sportskih djelatnosti vezanih uz prirodne uvjete (skijanje, sanjkanje, planinarenje, zmajarenje, paraglajding i sl) – planinarski dom i pomoćne građevine. Uvjeti za izgradnju planinarskog doma su: • Oblik i veličina građevne čestice

• najmanje površina građevne čestice iznosi 500m2; • najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,3; • najveći dopušteni koeficijent iskorištenja građevne čestice iznosi 0,6;

• Namjena građevine

• osnovna građevina je građevina za sklanjanje i boravak ljudi u šumi,

• uz sadržaj osnovne namjene mogu se formirati i pomoćne građevine.

• u pomoćne građevine, pored pomoćnih sadržaja smještaju se različiti uslužni sadržaji u funkciji osnovne namjene (servisiranje, ugostiteljstvo, trgovačko-zanatski i slični sadržaji);

• Veličina građevine • najveći kapacitet planinarskog doma iznosi 100 ležaja, • građevina osnovne namjene gradi se kao slobodnostojeća, • najveći dopušteni broj etaža iznosi 2 nadzemne etaže, • najveća visina iznosi 7,0m od uređenog okolnog terena do donjeg ruba krovnog vijenca ili podrožnice

drvenog krovišta, • pomoćne građevine mogu imati najviše 2 etaže (suteren/podrum i prizemlje), bruto razvijene ukupne

površine do 1% površine osnovne namjene, ali ne više od 200m2; • Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici


34

• osim građevine osnovne namjene, pomoćni sadržaji smještaju se kao zasebne građevine ili kao dio gabarita osnovne građevine,

• udaljenost od građevnog područja i gospodarske građevine najmanje 500m, a od obalne crte vodotoka najmanje 100m,

• udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog pravca kolne ili pješačke prometnice iznosi najmanje 6,0m.

• Uvjeti za oblikovanje građevine • horizontalni i vertikalni gabariti građevine, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski

materijal, moraju biti usklađeni s načinom i tradicijom gradnje i krajobraznim vrijednostima podneblja, • krov mora biti kosi, s nagibom i pokrovom prilagođenim području u kojem se građevina smješta, • u površini krovnih ploha, moguće je ugraditi krovne prozore, elemente za prirodno osvjetljavanje, te

na krovne plohe postaviti kolektore sunčeve energije, • odvodnja oborinske vode sa krovišta mora biti rješena unutar pripadajuće građevne čestice,

• Uvjeti za uređenje građevne čestice • uređenje okućnice, podzida, terase, ograda i sl. treba riješiti tako da ne narušava prirodno okruženje;

ne dozvoljava se betoniranje kao završni sloj uređenja okućnice; • ako je pristup građevini kolni, potrebno je rješiti smještaj vozila unutar građevne čestice; parkirališna

površina mora zadovoljiti kapacitet od 1 vozila po smještajnoj jedinici (sobi); • Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu

• prilaz može biti kolni ili pješački najmanje širine 3,5m; • prilaz mora poštovati uvjete pristupa za interventne slučajeve;

• Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na komunalne mreže i ostalu infrastrukturu • sustavi vodoopskrbe i elektroopskrbe mogu biti javni ili samostalni (cisterne, plinski spremnik,

električni agregat, napajanja iz obnovljivih izvora i sl.); • sustav odvodnje mora biti riješen nepoprusnom sabirnom jamom;

• Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu • mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu provode se sukladno poglavljima 7 i 8 ovih

Odredbi. (3) Za potrebe zdravstvenog turizma planirana je rekonstrukcija postojećeg objekta (Casa forestale) u predjelu

Trstenik. Rekonstrukcija će se izvesti u skladu s kriterijima za korištenje i uređenje površina izvan građevinskih područja iz članka 21. i prema slijedećim uvjetima građenja: • građevini treba odrediti građevinsku česticu potrebnu za njezinu redovitu upotrebu i nesmetano korištenje

- veličina parcele se ne određuje, • najveći kapacitet građevine iznosi 20 ležaja, • građevinu rekonstruirati tako da svi sadržaji čine arhitektonsku cjelinu (građevni sklop), a svojom

izgradnjom ne smjije narušiti prirodne vrijednosti područja, • najveća katnost građevine (građevnog sklopa) je tri nadzemne etaže, odnosno najveća visina iznosi 8,0m

od uređenog okolnog terena do donjeg ruba krovnog vijenca ili podrožnice drvenog krovišta; • horizontalni i vertikalni gabariti građevine, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski

materijal, moraju biti usklađeni s načinom i tradicijom gradnje i krajobraznim vrijednostima podneblja, • građevni sklop se ne ograđuje; • osigurati kolni prilaz parceli minimalne širine 3,5m, prilaz mora poštovati uvjete pristupa za interventne

slučajeve; • smještaj vozila unutar građevne čestice; parkirališna površina mora zadovoljiti kapacitet od 1 vozila po

smještajnoj jedinici (sobi);

2.3.2.8. Postojeće građevine zatečene izvan građevinskih područja

Članak 83.

(1) Postojeće građevine mogu se rekonstruirati sukladno uvjetima gradnje utvrđenih ovim Odredbama, a ovisno o namjeni.

(2) Postojeće građevine izvan utvrđenih građevinskih područja, pri svojoj rekonstrukciji, ne mogu se prenamjeniti u:

• višestambene građevine,

• građevine proizvodne namjene,

• građevine poslovne namjene. (3) Zabranjuje se prenamjena postojećih građevina u funkciji poljoprivredne i šumarske djelatnosti u građevine

stambene namjene.


35

(4) U šumskom prostoru Općine Klana postoji veći broj bivših vojnih građevina izgrađenih u vrijeme talijanske okupacije područja i postojećih lovačkih kuća. Planom je omogućena rekonstrukcija i prenamjena tih građevina za potrebe razvoja zdravstvenog, izletničkog i lovnog turizma te sporta i rekreacije u slobodnoj prirodi.

(5) Predviđena je rekonstrukcija slijedećih postojećih građevina : • rekonstrukcija objekta na Gumancu (lugarnica Strgarije), • rekonstrukcija objekta Štale na Mlaki, • rekonstrukcija objekta (Casa forestale) na predjelu Trstenik, • rekonstrukcija bivših vojnih objekata i postojećih lovačkih i šumarskih kuća na području Općine Klana

(Gumance, Strgarije, Vrh Bliznic, Korenika, Želizna vrata, Dol, Kota 900, Gornja Bajta, Javor, Rojno, Breza, Tisovica i drugi) grafički prikazani na kartografskom prikazu 1 Korištenje i namjena površina.

(6) Rekonstrukcijom i prenamjenom obuhvaćena je njihova sanacija, obnova i uređenje za potrebe izletnika, planinara, lovaca i drugih posjetitelja šume. Naročito se podrazumijeva dogradnja pratećih ugostiteljskih, sanitarnih i rekreacijskih sadržaja.

(7) Rekonstrukcija građevina iz stavka (6) ovog članka vrši se prema kriterijima za korištenje i uređenje površina te uvjetima građenja izvan građevinskih područja iz članka 21. ovog Plana i odredbama ovog poglavlja za pojedinu vrstu gradnje.

(8) Pored sadržaja navednih u prethodnim stavkama ovog članka građevine zatečene izvan građevinskog područja su i građevine stambene namjene čija je rekonstrukcija moguća sukladno članku 61c ovih Odredbi.

2.3.2.9. Zahvati u prostoru

Članak 83a

(1) Zahvat u prostoru ima isti tretman kao i građenje. (2) Pod zahvate u prostoru podrazumijevaju se mreže pješačkih - rekreativnih staza i vidikovci. (3) Zahvat mora biti usmjeren na očuvanje integriteta okoliša. (4) Za formiranje zahvata u prostoru potrebno je izraditi analizu i valorizaciju krajobraznih vrijednosti

predviđenog obuhvata. Preporuča se izrada posebne studije (idejnog rješenja) mreže pješačko - rekreacijskih staza koja bi, zajedno s pozicijama vidikovaca, omogućila povezivanje prirodnih i kulturnih atrakcija na području Općine.

Pješačko - rekreacijske staze

Članak 83b

(1) Pješačko-rekreacijske staze moguće je uređivati izvan građevinskih područja i prometnica utvrđenih ovim Planom.

(2) Sve pješačko - rekreacijske staze (biciklističke staze, trim staze, planinarske staze, jahačke staze, staze za skijaško hodanje, šetnice i sl.) moraju biti obilježene putokazima i drugim odgovarajućim oznakama, a mogu sadržavati i prostore za odmor s odgovarajućom opremom za sjedenje – klupe, nadstrešnice i sl.

(3) Na pješačko - rekreacijske staze nije dopušten pristup motornim vozilima i motociklima izuzev vozilima na električni ili fotonaponski/solarni pogon.

(4) Najveća širina pješačkih staza iznosi 2,5m, iznimno kod formiranja komunikacije za turistički vlak i sličnih električna vozila širina može iznositi najviše 4,0m.

(5) Ne preporuča se, za završnu obradu pješačko – rekreacijskih staza, koristiti asfalt. (6) Uz pješačko-rekreacijske staze, kao pojedinačne građevine, mogu se izvoditi: sanitarni čvorovi, informativni

punktovi, odmorišta/skloništa, spremišta za sportske rekvizite, površine za izletnike sa mjestom za roštilj i manji uslužni objekti. Uvjeti za izgradnju ili rekonstrukciju:

• kod izgradnje novih građevina najveća tlocrtna površina građevine je 60m2; • građevina može imati i natkrivenu terasu čija površina ne smije prelaziti izgrađenu površinu; • ako se, za predviđene namjene, rekonstruira napuštena građevina ili ruševina koristi se postojeća tlocrtna

dimenzija; • najveća etažnost je jedna nadzemna etaža; • najviša visina novih građevina ili rekonstruiranih ruševina iznosi 3,0m; postojeće napuštene građevine, ako

su više od 3m mogu zadržati postojeću visinu;


36

• građevine moraju biti primjereno oblikovane i uklopljene u prostor u kojem se grade odnosno postavljaju, te izgrađene od autohtonog materijala;

• sanitarni čvorovi i drugi uslužni sadržaji moraju biti priključeni na javne komunalne sustave, a ako to nije moguće moraju imati vlastitu vodoopskrbu (cisteru), odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat i sl.) u ovisnosti o potrebama i namjeni.

(7) Lokacije građevina iz prethodnog stavka trebaju biti na mjestima s najvećom frekvencijom posjetitelja (ishodišne i završne točke staza).

(8) Građevina svojim oblikom, veličinom i visinom ne smije narušavati prirodne i tradicijski stvorene vrijednosti područja, te se odabirom materijala i gabaritima mora uklopiti u prostor.

(9) Veći dio lokacija utvrđen je kartografskim prikazom 1. Korištenje i namjena površina.

Vidikovci

Članak 83c

(1) Na istaknutim reljefnim pozicijama s atraktivnim pogledom (točke i potezi) definiranih na kartografskom prikazu 3b Područja posebnih ograničenja u korištenju moguće je urediti vidikovce.

(2) Vidikovci se mogu opremati kao uređena odmorišta, sukladno članku 83 stavku (7) ovih Odredbi, bilo da se do njih pristupa kolnim ili pješačkim putem.

2.3.2.10. Ostale građevine i zahvati u prostoru

Članak 83d

(1) Ostale građevine i zahvati u prostoru izvan utvrđenih građevinskih područja mogu biti:

• sadržaji vjerskog karaktera - kapelica, križeva i sl.

• sadržaji kulturnog karaktera - spomen obilježja, parkovna uređenja za potrebe izletišta, manifestacije na otvorenom i sl.

(2) Ostale građevine iz prethodnog stavka su jedinstvene i samostalne u prostoru, a mogu biti privremenog karaktera.

(3) Gradnja i uređenje ostalih građevina i zahvata u prostoru provodi se temeljem odluke predstavničkog tijela Općine Klana.

(4) Za uređenje potencijalnog spomen obilježja preporuča se provedba arhitektonsko-urbanističkog natječaja.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 84.

(1) Osnovne gospodarske djelatnosti klanjskog kraja su šumarstvo - gospodarenje šumama i drvoprerađivačka proizvodnja, lovstvo, turizam i ugostiteljstvo, u manjoj mjeri poljoprivreda, te ostale gospodarske djelatnosti koje obuhvaćaju poslovnu namjenu.

(2) Razvojne mjere i uvjeti smještaja određeni su za svaku nabrojenu gospodarsku djelatnost.

Šumarstvo

Članak 85. (1) Šumarstvo i drvoprerađivačka proizvodnja su tradicionalne gospodarske djelatnosti zaleđa litoralnog prostora

Primorsko-goranske županije, pa tako i klanjskog kraja. (2) Drvna zaliha gospodarskih šuma povećava se godišnjim prirastom i u skladu s njim raste godišnji obujam sječe

i gospodarskih aktivnosti šumarstva. (3) Planira se povećanje primarne prerade drva i proizvodnje poluproizvoda, te povećanje proizvodnje finalnih

proizvoda uvođenjem suvremenih tehnologija. Treba nastaviti s ulaganjima u modernizaciju drvoprerađivačke


37

proizvodnje, jer je širina proizvodnog programa i njegova brza prilagodba novim zahtjevima tržišta pretpostavka daljeg razvoja.

Lovstvo

Članak 86. (1) Radi očuvanja lovnog fonda i raznolikosti vrsta divljači na slobodnim šumskim i ostalim poljoprivrednim

površinama dozvoljva se otvaranje uzgajališta divljači, a prema uvjetima iz članka 82. ovih Odredbi. (2) Postojeća već izgrađena uzgajališta divljači mogu se zadržati ako su na udaljenosti najmanje 50,0 m od ruba

građevinskog područja naselja od kojeg moraju biti odvojena pojasom gusto zasađenog zaštitnog zelenila.

Turizam i ugostiteljstvo

Članak 87. (1) Planom je određeno građevinsko područje izdvojene turističko-ugostiteljske namjene, turističko naselja Rojno

(koje može uključiti i hotel) i tri zone isključive namjene unutar građevinskih područja naselja u Škalnici, Studeni i Brezi.

(2) Vrste građevina i uvjeti izgradnje građevina turističko-ugostiteljske djelatnosti koje se grade u građevinskim područjima naselja određeni su člancima 54. i 55.

(3) Uvjeti smještaja turističko-ugostiteljskih djelatnosti u građevinskim područjima izdvojenih namjena izvan naselja određeni su člancima 65. i 66. ovih Odredbi.

Poljoprivreda

Članak 88. (1) Razvoj poljoprivrede, koja se danas obavlja na manjim, razjedinjenim površinama, uglavnom u vrtovima u

okućnicama i uz naselja, moguć je uz slijedeće pretpostavke i uvjete :

• okrupnjavanje poljoprivrednih površina,

• intenzivno obrađivanje i korištenje klanjskog, studenjskog i lisačkog polja u isključivo primarne poljoprivredne svrhe, dakle za proizvodnju hrane,

• sufinaciranje investicijskih ulaganja za razvoj i unapređenje programa proizvodnje zdrave hrane na državnoj i županijskoj razini,

• osiguranje adekvatnih poticaja za povećanje proizvodnje u uvjetima koji su gotovo brdsko-planinski. (2) Razvojne mjere za unapređenje poljoprivredne proizvodnje su :

• proizvodnju dosadašnjih kultura proširiti na nove sorte - obuhvatiti uzgoj šumskih i uzgojenih gljiva te skupljanje ljekovitog, aromatskog i začinskog bilja,

• proizvodnju voća povećati uvođenjem novih sorti, prvenstveno uzgojem jagodičastog i bobičastog voća i stolne jabuke, obnovom i proširenjem voćnih nasada, podizanjem tehnološke razine uzgoja i proizvodnjom za tržište u svježem ili prerađenom stanju,

• proširiti proizvodnju meda, jabučnog octa, likera od šumskog voća i sl.,

• stočarstvo razvijati u okviru obiteljskog gospodarstva primjenom modernih metoda uzgoja: boljim režimom prehrane, mijenjanjem pasmine goveda, primjenom suvremene opreme i sl. - rentabilna su obiteljska gospodarstva već s 8 - 10 visoko produktivnih krava, uz korištenje vlastitih zemljišnih površina za proizvodnju krme i ispašu stoke,

• ovčarstvo i kozarstvo razvijati povećanjem stada, specijalizacijom u proizvodnji mesa i mlijeka i vlastitom preradom,

• razviti proizvodnju kunića, činčila i sitnih glodavaca krznaša, uzgoj zečeva, fazana i sl..

Ostale gospodarske djelatnosti

Članak 89. (1) Ostale gospodarske djelatnosti razgraničene su na proizvodnu i poslovnu namjenu i to na :

- postojeću proizvodnu djelatnost - proizvodnju asfalta i bitumenskih proizvoda u asfaltnoj bazi,


38

- postojeće poslovne djelatnosti : drvoprerađivačku, transportnu (kamionski prijevoz), građevinsku (prodaju građevinskog materijala i elemenata za završne radove) i dr.,

- planirane poslovne djelatnosti koja obuhvaćaju razne proizvodne, uslužne, zanatske, trgovačke, komunalno-servisne i druge djelatnosti.

(2) Smještaju se u pravilu na izdvojenim površinama - građevinskim područjima za gospodarske - poslovne namjene, a neke poslovne djelatnosti mogu se obavljati i u naselju.

(3) Vrste građevina i uvjeti izgradnje poslovnih građevina koje se mogu graditi u građevinskim područjima naselja određeni su člancima 52. i 53. ovih Odredbi.

(4) Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti u izdvojenim građevinskim područjima za gospodarsku - proizvodnu namjenu određeni su člankom 63., a za gospodarske - poslovne namjene člankom 64.

(5) Eksploatacija mineralnih sirovina, naročito tehničkog kamena, također može upotpuniti gospodarsku strukturu Općine Klana. Ovim Planom predviđena je površina za eksploataciju tehničkog kamena kao građevina van građevinskog područja na lokalitetu Tresni breg u Brezi.

(6) Nove površine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina mogu se osnivati prema uvjetima za građenje izvan građevinskih područja. Uvjeti osnivanja i korištenja novih površina za iskorištavanje mineralnih sirovina određeni su člankom 79. ovih Odredbi.

Članak 90.

Brisan.

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 91. (1) Društvene djelatnosti kao sadržaji od javnog interesa građana svrstane su u skupine središnjih uslužnih

funkcija prema njihovim glavnim svojstvima. To su : • upravne funkcije - javna uprava i pravosuđe, • obrazovne funkcije - predškolske i školske ustanove, visoko školstvo i znanost,

• zdravstvena zaštita i socijalna skrb,

• kulturne funkcije, • sport i tehnička kultura, • udruge građana, političke stranke i druge nestranačke organizacije, • vjerske zajednice. (2) Vrsta i broj građevina društvenih djelatnosti određuju se mrežom građevina za svaku djelatnost na osnovi

posebnih zakona i standarda. U Općini Klana, sukladno planiranom broju stanovnika i stupnju društvenog razvoja, obavljaju se neke društvene djelatnosti, dok se ostale osiguravaju u Gradu Rijeci.

(3) Ovim Planom osigurani su prostorni uvjeti smještaja i razvitka upravnih funkcija, predškolskog odgoja, osnovnog obrazovanja, primarne zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, kulture i sporta, građanskih udruga, vjerskih ustanova i ostalih društvenih funkcija.

(4) Građevine društvenih djelatnosti grade se u građevinskim područjima naselja, a samo izuzetno u građevinskim područjima izdvojenih namjena ili izvan građevinskih područja.

(5) Uvjeti smještaja i izgradnje planiranih novih građevina društvenih djelatnosti, te uvjeti za rekonstrukciju i prenamjenu postojećih građevina, određuju se poglavljem 2.2.2.2. ovih Odredbi.

(6) Prostorni razmještaj postojećih i planiranih građevina društvenih djelatnosti prikazan je u kartografskom prikazu 1. „Korištenje i namjena površina“.

Upravne funkcije

Članak 92. (1) Upravne funkcije koncentrirane su u središnjem naselju N1 - Klana kao administrativno - gospodarskom

centru Općine i sjedištu lokalne samouprave, obuhvaćaju općinske organe samouprave.


39

(2) Planom se predviđa ponovno otvaranje matičnog ureda i policijske stanice u naselju Klana. Upravne funkcije nadopunjavati će se sadržajima i usklađivati svoje aktivnosti prema potrebama države, županije, lokalne samouprave, poduzetnika i stanovništva.

Obrazovne funkcije

Članak 93.

(1) Obrazovne funkcije obuhvaćene su sustavom odgoja i obrazovanja koji, za potrebe Općine Klana, čini predškolski odgoj i osnovno obrazovanje.

(2) Potreba za predškolskim i školskim ustanovama određuje se temeljem pretpostavljenog udjela djece u ukupnom stanovništvu. Na osnovi demografske projekcije broja stanovnika ovim Prostornim planom se ne predviđa povećanje broja građevina školskog obrazovanje jer sadašnji kapaciteti zadovoljavaju planske potrebe. Planira se kvalitativno podizanje razine odgojnih i nastavnih programa i poboljšanje opremljenosti prostora kao i mogućnost povećanja kapaciteta predškolskih odjeljenja.

Zdravstvena zaštita

Članak 94.

(1) Zdravstvena zaštita obuhvaća zdravstveno osiguranje stanovništva i pružanje zdravstvenih usluga. Na području Općine Klana Planom je predviđena samo primarna zdravstvena zaštita koju stanovništvu pruža Dom zdravlja u Klani. Sekundarna i tercijarna zdravstvena zaštita osigurana je u Gradu Rijeci.

(2) Sadašnji kapaciteti zadovoljavaju planske potrebe za primarnom zdravstvenom zaštitom stanovništva, pa se Planom ne predviđa gradnja novih građevina. Planira se kvalitativno podizanje razine zdravstvenih usluga i opremljenosti prostora u postojećem objektu, te otvaranje različitih specijalističkih ordinacija privatne prakse.

Socijalna skrb

Članak 95.

(1) Socijalna skrb je organizirana društvena djelatnost od posebnog društvenog interesa kroz koju se ostvaruje društvena briga za socijalnu sigurnost radnih ljudi i građana. Planirano je otvaranje ustanove za brigu o starijim osobama u naselju Klana (rekonstrukcijom jedne od postojećih građevina u sklopu bivše vojarne ili gradnjom nove), te otvaranje savjetovališta za potrebe različitih dobnih skupina stanovništva.

(2) Djelatnosti i usluge primarne zdravstvene zaštite i socijalne skrbi sadržajno će se dopunjavati u skladu s potrebama stanovništva.

Kulturne funkcije

Članak 96.

(1) Podizanje općeg obrazovanja i kulturne razine utječe na porast potreba stanovništva za različitim vrstama kulturnih manifestacija i aktivnosti, a time i za odgovarajućim građevinama u kojima se one obavljaju.

(2) Planira se rekonstrukcija i uređenje postojećeg prostora kina u Klani, te uređenje novih prostora za zadovoljenje kulturnih potreba stanovništva (knjižnica i čitaonica, etnografski muzej, umjetničke galerije, zavičajne zbirke, otvoreno ili pučko učilište, te različiti novi kulturni, umjetnički i zabavni sadržaji), sukladno iskazanim potrebama kroz plansko razdoblje.

Sport i rekreacija

Članak 97.

(1) Održavanje psihofizičkih sposobnosti i zdravlja stanovništva zahtjeva bavljenje sportskim aktivnostima, svim oblicima rekreacije, zabave i odmora.


40

(2) Planiraju se sve vrste otvorenih površina i zatvorenih građevina sporta i rekreacije u naseljima, zatim veće površine sportsko - rekreacijskih namjena na izdvojenim površinama, a izvan građevinskih područja omogućeno je odvijanje najrazličitijih sportsko - rekreacijskih aktivnosti u slobodnoj prirodi.

Udruge građana, političke stranke i druge organizacije

Članak 98. Ustavno je pravo građana kao privatnih osoba i drugih pravnih subjekata na interesno udruživanje. Stoga je moguć svaki oblik udruživanja u skladu sa zakonskim odredbama.

Vjerske zajednice

Članak 99. (1) Sukladno ustavnom pravu postoje i mogu se osnivati nove vjerske zajednice koje su jednake pred zakonom i

odvojene od države. Mogu slobodno i javno obavljati vjerske obrede, osnivati škole, učilišta, zavode i druge socijalne i dobrotvorne ustanove, u skladu sa zakonskim odredbama.

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA, TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Članak 100.

(1) Infrastrukturni sustavi na području Općine Klana razvrstani su ovim Planom na : sustav prometa, pošte i veza, vodnogospodarski sustav i energetski sustav, a čine ih površine izgrađenih trasa i planiranih koridora za građevine pojedinih sustava.

(2) Sustav prometa (cestovni i zračni) prikazan je na kartografskom prikazu broj 1. “Korištenje i namjena površina”, sustav pošte i veza te energetski sustav (elektroopskrba, plinofikacija, korištenje dopunskih izvora energije) na kartografskom prikazu broj 2a. „Infrastrukturni sustavi i mreže“, a vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja otpadnih i oborinskih voda, uređenje vodotoka i voda) na kartografskom prikazu broj 2b. „Infrastrukturni sustavi i mreže”.

(3) Infrastrukturni koridori razgraničeni su temeljem kriterija iz tablice 3., a koriste se i izgrađuju prema posebnim uvjetima.

RAZGRANIČENJE INFRASTRUKTURNIH KORIDORA (u metrima)

SUSTAV PODSUSTAV GRAĐEVINA

KORIDOR GRAĐEVINE

NAPOMENA

vrsta kategorija vrsta postoj

(m) planir.

(m)

PROMETNI cesta

državna autocesta 80 200

županijska županijska 40 70 lokalna 12 20

općinska nerazvrstane 9 12

TELEKOMU-NIKACIJE

kablovska kanalizacija

državni međunarodni 1 1 u ili uz javne

površine županijski magistralni 1 1 lokalni 1 1

VODNOGOSPODARSKI

vodovodi državni magistralni 6 10 županijski ostali 6 10

kolektori županijski 6 6 lokalni 4 4

uređenje

vodotoka i

voda vode I i II reda vodne građevine

korito vodotoka sa obostranim pojasom širine 10m mjereno od gornjeg ruba korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine uređenja toka

ENERGETIKA

dalekovodi državni

dalekovod 2x400 kV 80 100

dalekovod 400 kV 70 80

lokalni dalekovod 35 kV - 30

plinovod državni međunarodni

magistralni 40 100

županijski magistralni 20 60


41

lokalni lokalni

unutar koridora ceste-udaljenost plinovoda od ostalih instalacija prema važećim propisima izvan koridora prometnice-širinu koridora određuje distributer

(4) Rekonstrukcija postojećih i građenje novih građevina unutar trasa i koridora infrastrukturnih sustava vrši se neposrednom provedbom ovog Plana, uz ishođenje posebnih uvjeta građenja nadležnih ustanova koje upravljaju pojedinim infrastrukturnim sustavom.

Članak 101.

Brisan.

Članak 102.

(1) U planiranim infrastrukturnim koridorima koji prolaze kroz građevinska područja naselja i izdvojenih namjena, te izvan građevinskih područja nije dozvoljena izgradnja novih građevina osnovnih namjena koje se mogu graditi u naselju, površini izdvojene namjene i izvan građevinskog područja.

(2) Do definiranja građevinske parcele planirane javne (državne, županijske i lokalne) ceste, izgradnja novih građevina iz stavka 1 nije moguća u njezinom planski određenom koridoru.

(3) Postojeća građevina zatečena u koridoru javne ceste može se rekonstruirati u svrhu poboljšanja uvjeta stanovanja, života i rada, samo u postojećim gabaritima, bez fizičkog povećanja građevine i uz suglasnost nadležne institucije za upravljanje državnim ili županijskim cestama.

(4) Postojeće građevine koje se nalaze u koridoru planirane nerazvrstane ceste mogu se rekonstruirati prema odrednicama ovog Plana, uz uvjet da se ne smanji postojeća udaljenost građevine od ceste i uz suglasnost Poglavarstva Općine Klana.

(5) Korištenje površina unutar planiranih infrastrukturnih koridora koji prolaze izvan građevinskih područja do početka njihove izgradnje moguće je pod uvjetima određenim za stvarnu namjenu tih površina (šumske i poljoprivredne površine i sl.).

5.1. Sustav prometa

5.1.1. Cestovni promet

Članak 103.

(1) Prostornim planom određena je osnovna mreža cestovnog prometa koju na području Općine Klana čine javne (državne, županijske i lokalne) ceste i nerazvrstane ceste.

(2) Postojeće javne (državne, županijske i lokalne) ceste i nerazvrstane ceste čije se trase zadržavaju, potrebno je rekonstruirati da zadovolje propisane kriterije za pojedine kategorije prometnica i omoguće nesmetano odvijanje prometa.

(3) Dozvoljava se rekonstrukcija mosta na Ričini Klanskoj, u svrhu poboljšanja uvjeta prometovanja i vodnog protoka.

(4) Sistem javnog prometa treba unapređivati i razvijati u funkciji ukupnog razvitka svakog naselja, a u cilju pružanja višeg standarda prijevoza putnika.

(5) Trase i koridori javnih cesta te važnijih nerazvrstanih cesta ucrtani su u kartografskim prikazima 4.1. - 4.9. „Građevinska područja“.

Državne ceste

Članak 104.


42

(1) Kroz područje Općine Klana planirana je izgradnja dionice državne autoceste A7: G.P. Rupa (granica Republike Slovenije) – Matulji – Orehovica – Sv. Kuzam – Hreljin – Šmrika (D8) odnosno II. etapa - vanjska dionica s čvorištima: Rupa – Miklavija – Permani – Viškovo - Dražice – Grobničko polje – Mali Svib – Križišće – spoj na trasu Križišće – Žuta Lokva.

Županijske i lokalne ceste

Članak 105.

(1) Planom su utvrđene postojeće županijske i lokalne ceste:

• ŽC 5016 Permani (D8) – Breza – Ž5017

• ŽC 5017 Rupa (D8) – Škalnica – Saršoni – A.G.Grada Rijeka

• ŽC 5022 Klana (L58014) – Ž5017

• ŽC 5023 Studena (L58014) – Ž5017

• LC 58014 Lisac – Klana – Studena (Ž5023) (2) Određenuju se slijedeći zahvati u cestovnom prometu županijskog značaja:

• izgradnja obilaznice naselja Klana kao prometnice županijskog značaja;

• izgradnja obilaznice naselja Breza kao rekonstrukcija postojeće prometnice ŽC 5016, dok postojeći dio ŽC 5016, u prolazu kroz naselje Breza, postaje nerazvrstana prometnica;

• rekonstrukcija postojećih prometnica iz prethodnog stavka ovog članka;

• utvrđivanje postojećih nerazvrstanih cesta u razvrstane ceste županijskog značaja – Klana – Platak; Lisac – golf tereni – Škalnica – ŽC 5016, Gumanac – granica sa Republikom Slovenijom.

(3) Građenje novih dionica i rekonstrukcija postojećih županijskih i lokalnih cesta vrši se prema standardima za tu vrstu prometnica i minimalnim prometnim uvjetima iz članka 108.

(4) Dionice županijskih i lokalnih cesta koje prolaze kroz naselja treba opremiti pločnicima, autobusnim stajalištima i kvalitetnom horizontalnom i vertikalnom prometnom signalizacijom.

Ostale nerazvrstane ceste

Članak 106.

(1) Postojeće nerazvrstane ceste treba privesti funkciji i prometnim standardima za tu vrstu prometnica potrebnim rekonstrukcijama, u skladu s minimalnim prometnim uvjetima iz članka 108.

(2) Podsustavi ostalih nerazvrstanih cesta kao niži prometni rang povezuju se na mrežu lokalnih cesta. U skladu s potrebama za izgradnjom novih sadržaja, proširivati će se i sustav gradskih ulica.

Šumski putevi

Članak 106a.

(1) Planom je defininirana mreža osnovnih šumskih pravaca. (2) Formirani šumski pravci moraju biti održavani i prohodni.

Pješačke i biciklističke staze

Članak 107.

(1) Pješačke staze, šetnice i biciklističke staze mogu se nadograđivati na Planom određenu mrežu prometnica i šumskih putova, a njihova izgradnja i uređenje moguće je u građevinskim područjima i izvan njih, vrednujući prirodne i izgrađene vrijednosti krajobraza kroz koji prolaze.


43

(2) Posebnu pažnju posvetiti opločenju pješačke površine materijalima s protukliznom obradom (kamen, podna opeka, betonski elementi i sl.) te postavi odgovarajuće urbane opreme uz stazu i šetnicu.

(3) Na cijelom općinskom području, uz već postojeće, Planom je dopušteno uređivati i nove biciklističke staze.

Minimalni prometni uvjeti

Članak 108.

(1) Minimalna širina kolnika za planirane županijske ceste iznosi 6,5m (2x3,25m), s primjenjivim uzdužnim nagibima do 9%.

(2) Za planirane lokalne ceste minimalna širina kolnika iznosi 6,0m (2x3,00m), osim ako je na njoj organiziran javni prijevoz putnika - u tom slučaju iznosi 6,5m (2x3,25m). Primjenjivi su uzdužni nagibi do 11%.

(3) Minimalna širina kolnika za planirane nerazvrstane ceste s jednim prometnim trakom iznosi 4,5m, a 5,5m za ceste s dva prometna traka (2x2,75m), odnosno 6,5m (2x3,25m) za ceste na kojima je organiziran javni prijevoz putnika. U uzdužnom profilu ceste dozvoljavaju se nagibi do 12%.

(4) Iznimno, kod rekonstrukcije postojećih javnih i nerazvrstanih cesta, širina kolnika može iznositi i manje od navedenih veličina, ako položaj postojećih građevina onemogućava realizaciju propisane širine kolnika.

(5) Uz kolnik je predviđeno postavljanje rubnjaka kako bi se površine namijenjene pješačkom i biciklističkom prometu odvojile od površine po kojoj se kreću vozila.

(6) Za planirane javne i nerazvrstane ceste u građevinskom području naselja obvezna je izvedba obostranog pločnika za pješake.

(7) Kod rekonstrukcija postojećih javnih i nerazvrstanih cesta u područjima postojeće izgrađenosti, pješački pločnici mogu se izvoditi jednostrano u minimalnoj širini.

(8) Minimalna širina pločnika za pješake koji se izvodi neposredno uz prometni trak ceste i fizički je od nje odvojen rubnjakom iznosi 1,00mr (za jednog pješaka) i 1,60m (za dva pješaka). Iznimno, prometni profil za jednog pješaka je 0,8m, a za dva pješaka 1,40m, ukoliko je nogostup odvojen zelenim pojasom od prometnih trakova. Minimalna širina zelenog pojasa između kolnika i pješačke površine iznosi 0,60m.

(9) Javne pješačke komunikacije (javni prolazi i stepeništa) moraju imati minimalnu širinu 2,5m. Za javna stepeništa kao komunikacije za svladavanje visina preporuča se širina od 3,0m.

(10) Minimalna širina šumskog puta iznosi 2,75m. (11) Minimalna širina pješačke staze ili šetnice je 1,50m, uz maksimalni uzdužni nagib 5-8% gdje god to omogućuju

lokalni uvjeti. (12) Minimalna širina biciklističke staze iznosi 1,0m za jedan smjer. (13) Vatrogasna vozila moraju imati pristup svim građevinama osnovnih namjena u naselju, uz zadovoljenje uvjeta

propisanih Zakonom o zaštiti od požara.

Udaljenost građevina od prometnica

Članak 109.

(1) Širina zaštitnog pojasa postojećih javnih i nerazvrstanih cesta u kojem se ne smije graditi nova građevina iznosi minimalno 6,0m. Zaštitni pojas mjeri se od ruba građevne čestice (parcele) ceste do osnovne građevine.

(2) Ako je širina kolnika postojeće ceste manja od 6,5m (za županijsku cestu i cestu na kojoj se odvija javni prijevoz putnika), manja od 6,0m (za lokalnu cestu) i manja od 4,5m (za nerazvrstanu cestu s jednim prometnim trakom), odnosno 5,5m (za nerazvrstanu cestu s dva prometna traka), udaljenost građevnog pravca nove građevine od javne i nerazvrstane ceste mora biti takva da osigurava prostor za proširenje ceste na navedene profile.

(3) U izgrađenom dijelu naselja moguća je gradnja nove građevine i bliže od Planom propisane minimalne udaljenosti u odnosu na izgrađenu javnu i nerazvrstanu cestu na način zadržavanja postojeće regulacije susjednih građevina.

(4) Na regulacijskom pravcu koji dijeli građevnu česticu od parcele javne i nerazvrstane ceste, nije dopuštena nova izgradnja izuzev u utvrđenim tradicijskim dijelovima naselja u kojima postojeća regulacija omogućava gradnju na regulacijskoj liniji.


44

Parkirališna i garažna mjesta

Članak 110.

(1) Parkiranje i/ili garažiranje vozila za sve građevine osnovnih namjena koje se grade u naselju rješava se na građevnoj čestici te građevine. Ako se garažni prostori nalaze u podzemnoj etaži, ne računaju se u izgrađenost građevne čestice.

(2) Ukoliko nije moguće osigurati prostor za parkiranje i garažiranje vozila na građevnoj čestici višestambene građevine, građevina društvenih, gospodarskih i sportsko-rekreacijskih namjena, parkirališta se mogu uređivati i graditi i na drugoj građevnoj čestici (u radijusu 200m) isključivo istovremeno s gradnjom građevina kojima služe.

(3) Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta određuje se ovisno o vrsti i namjeni prostora u osnovnim građevinama, a prema normativima iz tablice:

Normativi za određivanje broja parkirališnih ili garažnih mjesta

Namjena prostora u građevinama Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta

stanovanje

stambena građevina

(po jednom stanu) 2

višestambena građevina

(po jednom stanu) 1.5

Namjena prostora u građevinama

gospodarske namjene

Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta

na 1000 m2 bruto-razvijene površine

proizvodna namjena, poslovna namjena –

servisni i skladišni sadržaji 4-8

trgovački sadržaji 20-40

uredi 10-20

drugi poslovni sadržaji 15

hotel, pansion, motel 20-40

Namjena prostora Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta

na broj osoba

sportske dvorane i igrališta s gledalištima na 10 sjedala po 3 mjesta

škole i predškolske ustanove na jednu učionicu po 1 mjesto

(4) Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina s različitim sadržajima može se

predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.


45

(5) Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima, te vozilima javnih službi kad njegova širina to omogućava i kad se time ne ometa pristup interventnim vozilima hitne pomoći, vatrogasne službe te prolazima za pješake i invalide.

(6) Postojeće garaže i garažno - parkirališna mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini građevne čestice.

Članak 111.

(1) Na javnim parkiralištima za automobile invalida treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.

(2) Minimalna veličina građevne čestice izdvojenog parkirališta ili garaže određuje se prema normativu 35m2 prometne površine po svakom vozilu za osobne automobile, a 120m2 prometne površine za autobuse (u prometne površine uračunate su površine parkirnog mjesta 2,5 x 5,0m, prilazna cesta 2,5 x 6,0m, te priključenje na javnu površinu za osobne automobile, a 12,0 x 4,0m parkirno mjesto + 1,0 x 4,0 prilazne ceste, te priključenje na javnu površinu za autobuse).

(3) Koeficijent izgrađenosti izdvojenog parkirališta je odnos između površine građevne čestice i uređenih i izgrađenih prometnih površina, i iznosi najviše: • za uređenje u jednoj razini: 0,8 • za uređenje u dvije ili više razine: 0,6.

(4) Izdvojena parkirališta ili garaže koji se grade u dvije ili više razina mogu se graditi kao galerijski otvoreni prostori, dijelom ukopani ili zatvoreni prostori do visine prizemlja.

(5) Javne garaže mogu se graditi samo kao skupne parking-garaže najviše etažnosti dvije nadzemne etaže, odnosno najviše visine 8,0m ili kao jednoetažne podzemne garaže s mogućnošću druge namjene na krovnoj površini - igralište, prometna površina - parkiralište, ozelenjena površina i sl., ako za to postoje terenske mogućnosti. U tom slučaju podzemna etaža može zauzimati 100% površine građevne čestice. Ako se građevina javne garaže gradi kao nadzemna, najveći koeficijent izgrađenosti /kig iznosi 0,6, a koeficijent iskorištenja /kis 1,2.

5.1.2. Zračni promet

Članak 112. (1) Planom je predviđeno uređenje dviju površina helidroma kao građevina izvan građevinskog područja za slučaj

hitnih intervencija u šumskom prostoru i u turističke svrhe. (2) Otvaranje helidroma moguće je prema uvjetima građenja izvan građevinskih područja. Potrebno je osigurati

ravnu uređenu travnatu površinu veličine min. 100 x 100 metara za mogućnost slijetanja helikoptera, uz minimalne zahvate u prostoru i osiguranje nužnih pratećih sadržaja u tipskim prefabriciranim objektima montažnog tipa.

(3) Izgradnja i uređenje površina heliodroma utvrđuje se neposrednom provedbom, uz ishođenje posebnih uvjeta građenja nadležnih institucija.

5.2. Sustav pošte i telekomunikacijskog prometa

Članak 113. (1) Na području Općine Klana nalazi se samo jedan poštanski ured u naselju Klana. Ne planira se otvaranje novih

poštanskih ureda nego podizanje razine usluga u postojećem. (2) Planom se predviđa daljnji razvoj javne telekomunikacijske fiksne i pokretne mreže, te razvoj ostalih sustava

veza. (3) Zabranjuje se postava baznih stanica GSM mreže na područjima na kojima bi se mogle narušiti krajobrazne

vrijednosti i panoramske vizure, te na površinama i građevinama zaštićene kulturne baštine. (4) Rekonstrukcija postojećih i građenje novih građevina sustava pošte i veza vrši se neposrednom provedbom

Plana uz posebne uvjete građenja nadležnih institucija.

Članak 113a.

(1) Svaka postojeća i novoplanirana građevina treba imati osiguran priključak na telefonsku mrežu. TK mreža se u pravilu izvodi podzemno.


46

(2) Ako se projektira i izvodi izvan prometnica, treba se provoditi na način da ne onemogućava gradnju na građevinskim parcelama, odnosno izvođenje drugih instalacija.

(3) Projektiranje i izvođenje TK mreže rješava se sukladno posebnim propisima, a prema rješenjima ovog Plana. (4) Objekte za smještaj telekomunikacijske opreme treba projektirati na način da se koriste materijali i boje

prilagođene prostornim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi. (5) Zgrade za smještaj telefonskih centrala i drugih telekomunikacijskih uređaja mogu se rješavati kao

samostalne građevine na vlastitim građevinskim česticama ili unutar drugih građevina kao samostalne funkcionalne cjeline.

(6) Za izgradnju telefonskih centrala na vlastitim građevinskim česticama primjenjuju se uvjeti definirani za izgradnju trafostanica.

Članak 113b

(1) Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema mreža pokretnih komunikacija prema načinu postavljanja se dijeli na:

• elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na samostojećim antenskim stupovima,

• elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na postojećim građevinama (antenski prihvat).

(2) Slijedom tehnološkog razvitka elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme postojeće antenske stupove i njihovu opremu prilagođavati novim standardima u cilju povećavanja zaštite zdravlja ljudi, prirode i okoliša.

Uvjeti smještaja samostojećih antenskih stupova Članak 113c.

(1) Građenje samostojećih antenskih stupova nije dozvoljeno: • na arheološkim područjima i lokalitetima te povijesnim graditeljskim cjelinama; • na vodnom dobru, • na područjima panoramskih vrijednosti prema kartografskom prikazu 3B Područja posebnih ograničenja u

korištenju, • u građevinskim područjima izuzev u izdvojenim građevinskim područjima proizvodne i poslovne namjene.

(2) Odabir lokacije za smještaj samostojećeg antenskog stupa izvršiti na način da se ne naruši izgled krajobraza koristeći prostorne pogodnosti. Osobito je potrebno očuvati panoramski vrijedne prostore.

(3) Samostojeći antenski stup mora biti takvih karakteristika da omogućava smještaj više operatera, interventnih službi kao i ostalih zainteresiranih korisnika.

(4) Za pristupni put samostojećem antenskom stupu koristiti postojeće puteve, šumske puteve, šumske prosjeke, staze i sl., odnosno ostale prometne površine koje se kao takve u naravi koriste. U zaštićenim površinama formiranje pristupnog puta moguće je uz suglasnost nadležne ustanove.

(5) Uz projektno rješenje zahvata u prostoru potrebno je izvršiti analizu šireg krajobraza kojom se vrši optimalni odabir lokacije.

5.3. Vodnogospodarski sustav

5.3.1. Sustav vodoopskrbe

Članak 114.

(1) Na području Općine Klana nema izdašnijih izvora vode za piće, pa se za opskrbu stanovništva voda dovodi iz vodoopskrbnog sustava Ilirske Bistrice, s područja Republike Slovenije.

(2) Kao dugoročno rješenje vodoopskrbe Općine Klana planiran je dovod vode iz riječkog vodoopskrbnog sustava.

(3) Opskrbljenost stanovništva vodom iz javnog vodovoda treba osigurati razvojem vodoopskrbnog sustava u svim naseljima na općinskom području, sa svrhom osiguranja priključka svakom domaćinstvu i poslovnom objektu, odnosno postizanja potpune opskrbljenosti stanovništva i gospodarstva pitkom vodom.


47

(4) Vodoopskrbni sustav treba razvijati postupno i stalno, u skladu s prioritetima i mogućnostima lokalne zajednice.

(5) Na područjima na kojima je postojeća mreža stara i dotrajala treba izvršiti izmjenu cjevovoda. (6) Pri izradi plana užeg područja za potrebe vodoopskrbe golf igrališta R1 izraditi studiju bilance voda kojom će

se utvrditi dostupnost dovoljne količine vode za njene potrebe. Navodnjavanje golf igrališta ne smije se bazirati na opskrbi vodom iz izvorišta vode za piće.

5.3.2. Sustav odvodnje otpadnih i oborinskih voda

Članak 115.

(1) Nepostojanje sustavne odvodnje, pročišćavanja i dispozicije otpadnih voda uzrokom su onečišćavanja površinskih i podzemnih voda na području Općine Klana, a posebno u naseljima s izgrađenom vodovodnom mrežom. Stanje odvodnje ugrožava kakvoću podzemnih voda i u okolnom području koje ima izuzetno značenje za javnu vodoopskrbu šireg riječkog okruženja.

(2) Gradnja sustava odvodnje prioritetan je zadatak u planskom razdoblju, a treba ga rješavati u svim naseljima i gospodarskim zonama sustavno i kontinuirano u svrhu zaštite izvorišta vode za piće i očuvanja kvalitete površinskih i podzemnih voda na širem području. Potrebno je sustavno rješavati odvodnju oborinskih voda (razdjelnom kanalizacijom) i vršiti regulaciju bujičnih tokova.

(3) Obzirom da je postojeći sustav odvodnje naselja Klana izgraden kao mješoviti, te u relativno lošem i vodopropusnom stanju, predlaže se izgraditi novi razdjelni sustav odvodnje sanitarnih voda. Za naselje Klana treba rekonstruirati i dalje dograđivati sustav javne odvodnje te izgraditi uređaj višeg stupnja pročišćavanja otpadnih voda, rekonstrukcijom postojeće Imhoffove taložnice (I. i II. faza izgradnje) i odvođenjem pročišćenih voda izvan upliva na ponor Gotovž.

(4) Izgradnju temeljiti na sljedećim principima: • graditi razdjelni sustav kanalizacije,

• provoditi biološko pročišćavanje otpadnih voda s odgovarajućim stupnjem pročišćavanja, • predvidjeti tip/način izgradnje uređaja kojim će se omogućiti usklađenost kapaciteta uređaja sa stupnjem

izgrađenosti kanalizacije tj. usklađenost s njegovim opterećenjem, • za objekte izvan obuhvata ovog sustava odvodnje, otpadne vode pročišćavati na vlastitim uređajima

drugog ili odgovarajućeg stupnja pročišćavanja (moguće i septičke jame) s ispuštanjem u podzemlje putem upojnog bunara ili drenaže,

• rješavati odvodnju oborinskih voda sa svrhom sprječavanja plavljenja naselja i pročišćavanja voda s jače zagađenih površina.

(5) Za naselje Studena graditi razdjelni sustav kanalizacije na slijedeći način :

• odvođenje sanitarne otpadne vode predviđeno je novom kanalskom mrežom,

• planirana je izgradnja biološkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda odgovarajućeg stupnja pročišćavanja na najnižem dijelu naselja, s ispuštanjem pročišćenih otpadnih voda putem upojnog bunara ili drenaže,

• prve kišne vode, koje se smatraju zagađenim, treba zadržati u retencijskim bazenima i usmjeriti ih u oborinski kolektor ili nakon pročišćavanja na separatoru lakih tekućina upustiti putem upojne građevine u teren na način da se ne izazove plavljenje i/ili erozija okolnog terena,

• postojeći oborinski glavni kolektor u cesti kroz naselje Studena uz manju rekonstrukciju zadržati za oborinsku odvodnju.

(6) Izgradnju kolektorske mreže treba usmjeravati na građevinska područja gdje se planira širenje naselja s time da se obvezno osiguraju uvjeti za priključivanje na kanalizacijsku mrežu.

(7) Za naselja Škalnica, Lisac i Breza planirana je samo izgradnja sanitarne kanalizacije s vlastitim uređajima za pročišćavanje.

(8) Do izgradnje javne kanalizacije u naseljima, otpadne vode pojedinačnih objekata treba pročišćavati na vlastitim uređajima drugog ili odgovarajućeg stupnja pročišćavanja (može i septička taložnica) s ispuštanjem u podzemlje putem upojnog bunara ili drenaže. Na isti način potrebno je rješavati odvodnju i u postojećim građevinskim područjima izdvojenih namjena.

(9) Sva planirana građevinska područja za izdvojene namjene (proizvodne-(I), poslovne (K), ugostiteljsko-turistička (T2) i sportsko-rekreacijska zona (R1)) riješavati će problem odvodnje otpadnih (tehnoloških i


48

sanitarnih) voda te odvodnje oborinskih voda autonomno, priključenjem kanalizacijskog razvoda na vlastite manje uređaje za pročišćavanje, sa stupnjem pročišćavanja koji određuje zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u kojoj se planirana zona nalazi. Odvodnja će se riješiti u tijeku izrade prostorno-planske dokumentacije niže razine, pa su ovim Planom dane osnovne smjernice za rješenje odvodnje otpadnih i oborinskih voda unutar njegovog obuhvata, uz obvezno ishođenje sanitarno-tehničkih i vodopravnih uvjeta građenja.

(10) Svi planirani uređaji za pročišćavanje zahtijevaju osiguranje prostora, dovoljno udaljenog od stambenih i sličnih sadržaja, koji će omogućiti normalno održavanje i pristup pojedinim jedinicama uređaja.

(11) Potrebno je rješiti zbrinjavanje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (septičkih taložnica i uređaja s višim stupnjem pročišćenja) u sklopu rješenja gospodarenja otpadom.

(12) Iznimno od navedenog i grafički prikazanog u kartografskom prikazu 2B, odstupanja od Planom predloženih rješenja moguća su razradom daljnje dokumentacije, a sukladna suglasnostima nadležnih institucija.

5.3.3. Odvodnja površinskih voda

Članak 116.

(1) Veće probleme u odvodnji stvaraju površinske vode koje se javljaju kao posljedica izgradnje urbanih cjelina i to prvenstveno u naselju Klana. Uz povećano otjecanje kod zbrinjavanja ovih voda bitnu ulogu imaju i kapaciteti ponora, te visoka podzemna voda u uvjetima velikih oborina, a možda i estavelsko djelovanje ponora.

(2) Uvjeti uređenja građevinskog područja trebaju obuhvatiti i mjere za smanjenje oborinskog otjecaja kao što su smanjenje nepropusnih podloga, sađenje biljnih pojaseva i travnjaka za filtraciju, odvođenje čistih vanjskih voda što kraćim putem u prirodni prijemnik

5.3.4. Uređenje vodotoka i voda, melioracijska odvodnja i navodnjavanje

Članak 116a.

(1) Sustav uređenja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda dio je cjelovitog sustava uređenja vodotoka i obrane od poplava na vodama područja malog sliva „Kvarnersko primorje i otoci“. Koridor sustava linijski obuhvaća sve vodotoke, prikazane u kartografskim prikazima iz članka 18. stavak (1).

(2) Radi preciznijeg utvrđivanja koridora sustava uređenja vodotoka i zaštite od bujičnih voda, planira se za sve vodotoke utvrditi inundacijsko područje, te javno vodno dobro i vodno dobro.

(3) Do utvrđivanja inundacijskog poručja (javnog vodnog dobra i vodnog dobra), širina koridora vodotoka obuhvaća prirodno ili uređeno korito vodotoka, s obostranim pojasom širine 10m, mjereno od gornjeg ruba korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine uređenja toka.

(4) Unutar navedenog koridora planira se dogradnja sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplava, njegova mjestimična rekonstrukcija, sanacija i redovno održavanje korita i vodnih građevina te postavljanje vodomjernih uređaja.

(5) Uređenje vodotoka provodi se na temelju planova Hrvatskih voda, usklađenim sa Strategijom upravljanja vodama.

(6) Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama.

(7) Na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka nije dozvoljena gradnja, osim gradnje i uređenja slijedećih površina: prometnica, parkova i trgova.

(8) Radi povećanja stupnja zaštite od plavljenja naselja Klana predviđa se izgradnja retencije na Ričini Klanskoj uzvodno od naselja.

(9) Do utvrđivanja vodnog dobra i javnog vodnog dobra, kao mjerodavni kartografski podaci uzimaju se oni iz kartografskih prikaza ovog Plana.

(10) Elementi obrane od poplave i mjere zaštite voda definirani su poglavljem 8. ovih Odredbi.

Članak 116b


49

(1) Za razvoj intenzivne poljoprivredne proizvodnje potrebno je omogućiti intenzivno korištenje postojećih vodenih potencijala, to znači stvaranje pretpostavke za izgradnju i korištenje sustava za navodnjavanje.

(2) Ovim Planom predlaže se izrada studije i plana navodnjavanja poljoprivrednih površina. Površine predviđena za intenzivno poljoprivredno korištenje prikazane su kao površine „hidromelioracije“ na kartografskom prikazu 3c.

5.4. Energetski sustav

Članak 117.

(1) Osnovne energetske podsustave (elektroopskrbni i plinski) potrebno je razvijati sukladno s planovima razvoja tih sustava na državnoj, odnosno županijskoj razini.

(2) Energetski sustav Općine Klana čine sustavi elektroopskrbe i plinoopskrbe te korištenje dopunskih i obnovljivih izvora. Obuhvaćaju trase i koridore sa vodovima i građevinama za proizvodnju, transformaciju i prijenos energenata, a grafički su prikazani na kartografskom prikazu 2A Telekomunikacijski i energetski sustavi.

5.4.1. Elekroopskrba

Elektroenergetske građevine i vodovi 400kV naponskog nivoa

Članak 117a

Područjem Općine Klana prelaze slijedeći prijenosni sustavi:

• DV 400kV TS MELINA – TS DIVAČA (Republika Slovenija);

• planirani:

• DV 2x400 TS MELINA – planirano rasklopište (RP) Studena/Lisac;

• DV 2x400 TS MELINA – TS DIVAČA, dionica pl. RP Studena/Lisac – granica Republike Slovenije

• RP 400kV Studena/Lisac (varijante) Elektroenergetske građevine i vodovi 35kV i više naponskog nivoa

Članak 117b (1) Područje Općine Klana napaja se električnom energijom na 20kV naponskom nivou iz trafostanice (TS)

35/10/20 kV Mavri koja je smještena izvan granica obuhvata ovog Plana. Vršno opterećenje trafostanice je ispod kapaciteta danas ugrađenih transformatora te svojim kapacitetom zadovoljava današnje potrebe i ima dovoljno rezervne snage za potrebe budućeg konzuma. Trafostanica na 35 kV naponskom nivou ima osigurano kvalitetno osnovno i rezervno napajanje.

(2) Postojeći dalekovodi napona 35kV i više mogu se rekonstruirati po postojećim trasama i pripadnim koridorim, ukoliko postoje tehničke i druge uvjetovanje pretpostavke izvedivosti, preoblikovati u dalekovode više naponske razine i povećane prenosne moći, a da se pri tome njihove trase, na pojedinim dijelovima ovisno o zatečenoj razvijenosti i stanju prostora mogu kroz postupak ishođenja dokumentacije prilagoditi novom stanju sukladno tehničkim propisima i mišljenjima nadležnih ustanova.

Elektroenergetske građevine i vodovi 20kV naponskog nivoa i javna rasvjeta

Članak 118.

(1) Distribucija električne energije prema potrošačima vrši se iz više distributivnih trafostanica 20/0,4 kV, smještenih na području Općine Klana.

(2) Na području Općine postoje i dva 20 kV potrošača - DIP Klana i asfaltna baza Marišćina, koje se električnom energijom napajaju iz vlastitih trafostanica 20/0,4 kV.

(3) Obzirom na Planom predviđenu namjenu prostora, očekivanu povećanu potrošnju sadašnjih potrošača i buduću planiranu izgradnju, neophodno će biti dograditi postojeću 20 kV mrežu u dijelu gdje je ona već izvedena, odnosno izgraditi novu za novoplanirane zone.


50

(4) Trase planiranih 20 kV vodova i lokacije trafostanica 20/0,4 kV načelno su određene ovim Planom. Točne lokacije i trase odrediti će se projektnom dokumentacijom. Izgradnja novih trafostanica i 20kV vodova moguća je neposrednom provedbom ovog Plana unutar cijelog planskog obuvata, a sukladno stvarnim zahtjevima konzumenata.

(5) Trafostanice se grade kao samostojeće ili kao ugradbene u građevini. Ako se trafostanica gradi kao samostojeća, najmanja dopuštena udaljenost od granice prema susjednim česticama iznosi 1m odnosno najmanje 2m od pješačkog traka prometnice uz koju se postavlja. Trafostanica mora imati direktan ili posredan pristup na javnu površinu.

(6) Planirani 20kV vodovi unutar građevinskih područja izvoditi će se podzemnim kabelskim vodovima, a postupno će se podzemnim kabelima zamijeniti i postojeći nadzemni vodovi, koji danas prolaze kroz naselja. Polaganje 20kV-nih vodova će se, gdje god je to moguće, izvoditi u sklopu izgradnje ostale komunalne infrastrukture.

(7) Zbog povećanja sigurnosti u napajanju, planiranu buduću 20kV mrežu treba razvijati na način da se većini trafostanica ostavi mogućnost dvostranog napajanja.

(8) Postojeća niskonaponska mreža koja je danas izvedena na drvenim stupovima s neizoliranim vodičima zamijeniti će se, zbog veće sigurnosti u pogonu i lakšeg održavanja u lokalnim klimatskim uvjetima, mrežom na betonskim stupovima s izoliranim kabelskim snopom.

(9) Niskonaponska mreža će se razvijati kao nadzemna, sa samonosivim kabelskim sklopom razvedenim na betonskim stupovima, ili po potrebi kao podzemna, s podzemnim kabelima.

(10) Javna rasvjeta će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna izvedena sa zasebnim stupovima.

5.4.2. Plinoopskrba

Članak 119.

(1) Razvodna plinska mreža razrađena za ovaj Plan dio je kompletnog energetskog infrastukturnog sustava i u skladu je s Idejnim projektom plinofikacije prirodnim plinom Primorsko-goranske županije. Planirana opskrba plinom područja Općine Klana zahtjeva izgradnju nove korisničke mreže koje će biti realizirana u sklopu tog projekta.

(2) Prvi korak prema realizaciji lokalne plinske mreže na općinskom području je izgradnja plinske distributivne mreže primarno namjenjene ciljanom konceptu plinofikacije cjelokupnog prostora Županije prirodnim plinom, ali koja podržava prijelaznu mogućnost upotrebe sa zamjenskim plinom do dolaska prirodnog plina. Kod izgradnje plinskog sustava treba maksimalno koristiti tipska i standardna rješenja a prijelaz na prirodni plin mora biti omogućen uz minimalne radove i zahvate na unutarnjoj plinskoj instalaciji.

(3) Kapaciteti plinovoda i primopredajnih stanica od mreže višeg ranga do krajnih potrošača moraju zadovoljiti potrebe predviđenih sadržaja, a sukladno novoizgrađenoj mreži u nadležnosti distributera plina. Polaganje plinske distributivne mreže obavezno je u sustavu izgradnje novih prometnica obuhvaćenih ovim Planom, kao i planovima užih područja.

(4) Urbanističkim uvjetima i planovima užih područja treba stvarati preduvjete za propulziju učinkovitih i čistih tehnologija.

Članak 119a

(1) Područjem Općine Klana prolazi trasa magistralnog plinovoda za međunarodni transport DN 500 Pula-Viškovo-Kamenjak-Delnice-Vrbovsko-Karlovac radnog tlaka 75 bara.

(2) Priključenje visokotlačnog plinovoda vrši se iz MRS Viškovo.

5.4.3. Korištenje dopunskih i obnovljivih izvora

Članak 120.


51

(1) Ovim Planom predlaže se korištenje dopunskih i obnovljivih izvora energije koji, osim energetskih efekata imaju značajan utjecaj na ukupni gospodarski razvitak i očuvanje ekologije područja, korištenje drvnih ostataka iz procesa proizvodnje - biomase, te na korištenje prirodne energije vjetra, sunca i vode.

(2) Dopunski izvori energije na području Općine Klana su prirodno obnovljivi izvori energije sukladni lokalnim prilikama: korištenje drvnih ostataka iz procesa proizvodnje – biomase, vjetar, sunce i vode.

(3) Izgradnja pogona za korištenje obnovljivih izvora energije moguća su unutar utvrđenih građevinskih područja proizvodnih i poslovnih namjena kao i u izvan građevnim područjima izvan obuhvata zaštićenih područja kulturne i prirodne baštine definirani kartografskim prikazima 3A i 3B.

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

Članak 121. Ciljevi zaštite krajobraznih, prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti su:

a) Vrednovanje prirodnih i stvorenih elemenata krajobraza kao temeljnih vrijednosti prostora. b) Obnova zapuštenih poljoprivrednih zemljišta. c) Korištenje postojećih pješačkih, šumskih, poljskih, planinarskih puteva i staza, te održavanje njihove

prohodnosti u svrhu dostupnosti djelova prostora, rekreativnih, kulturno-povijesnih i gospodarstvenih aktivnosti.

d) Očuvanje povijesnih matrica u formiranju naselja, zaseoka, poljoprivrednih površina i sl. Poštivanje njihovog tradicionalnog okruženja.

e) Očuvanje karakteristika prirodnog krajobraza i njegovih vizura. f) Oživljavanje povijesnog korištenja i kretanja prostorom u obrazovno-gospodarsko-rekreativne svrhe

– obilježja graničnog prostora (put karaula, gradine), korištenje šumskog fundusa (bobice, gljive, ljekovito bilje i sl.), tradicijski zanati (izvlačenje trupaca, sječa, obrada drva i sl.) i obrada zemlje.

g) Izbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog režima ukoliko to nije neophodno za zaštitu naselja i života ljudi.

h) Očuvanje prirodnih značajki dodirnih predjela uz zaštićene cjeline i vrijednosti nezaštićenih predjela kao što su: prirodne šume, kultivirani krajolik – budući da pripadaju ukupnoj prirodnoj i stvorenoj baštini.

6.1. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti

Članak 122. (1) Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti primjenjuju se na prirodnim i kultiviranim područjima. Planom se

određuju slijedeći predjeli koji se odlikuju ljepotom prirode i štite kao područja posebnih krajobraznih vrijednosti od lokalnog značaja :

• Osobito vrijedan predjel - prirodni krajobraz: • Brdo Pliš - Grmada, • Brdo Pliševica / Plešivica iznad Škalnice

• Točke i potezi značajni za panoramske vrijednosti krajobraza: • Mačkov vrh / Mačkovi vrhi • Stijena iznad izvora Rječine • Pliš i Grmada • Pliševica / Plešivica iznad Škalnice • Gumanačka - Katalan

(2) U Planu su označena mjesta - točke iz kojih se pružaju panoramske vizure na okolne predjele i na kojima postoje ili će se urediti vidikovci. To su uglavnom mjesta na vršnim predjelima planina ili na planinskim zaravnima.

Članak 123.

(1) Prirodni i kultivirani krajobraz štiti se prvenstveno očuvanjem različitosti prirodnih prostornih cjelina uvjetovanih prirodnim obilježjima (izmjena šumskih površina pod visokim nasadom i otvorenih – pašnjačkih površina, prirodne specifičnosti konfiguracije terena - vrtače i šljunčare, bogatstvo vodotokova i dr.), očuvanjem bioraznolikosti u njima, očuvanjem tipologije i izgleda naselja tradicijskim načinom gradnje i


52

upotrebom materijala, te kulturno-povijesnog naslijeđa ukoliko ih krajobraz obuhvaća. Potrebno je čuvati i obnavljati estetske vrijednosti prirodnog krajobraza i zabraniti izgradnju ili postavu građevina koje bi ga izgledom mogle narušiti.

(2) Prikaz osobito vrijednih predjela prirodnog krajobraza, točaka i poteza značajnih za panoramske vrijednosti krajobraza dan je u kartografskom prikazu 3b. „Uvjeti korištenja i zaštite prostora”.

6.2. Zaštita prirodnih vrijednosti

6.2.1. Zaštićeni dijelovi prirode

Članak 124. (1) Među dijelovima prirodne baštine već zaštićene temeljem zakonske regulative koji se ubrajaju u najvrijednije

dijelove prirodne baštine od državnog i županijskog značaja, na području Općine Klana nalazi se: • SPOMENIK PRIRODE (geomorfološki): Ponor Gotovž kod Klane

(2) Na geomorfološkom spomeniku prirode Ponor Gotovž kod Klane i u njegovoj neposrednoj blizini koja čini sastavni dio zaštićenog područja nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti zbog kojih je zaštićen.

(3) Za građenje i izvođenje bilo kakvih radova, zahvata i radnji na geomorfološkom spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj blizini potrebno je zatražiti uvjete zaštite prirode i/ili dopuštenje nadležnog tijela državne uprave sukladno zakonskoj regulativi.

6.2.2. Vrijedna prirodna baština predložena za zaštitu županijskim planom

Članak 125.

(1) Među dijelovima prirodne baštine utvrđene Prostornim planom Primorsko-goranske županije, predviđene za zaštitu (županijske važnosti) kao područja osobitih prirodnih vrijednosti i ljepote i kao dijelovi prirode od državnog i županijskog značaja, sa već određenom kategorijom zaštite koja se ovim Planom preuzima, na klanjskom području nalaze se:

• POSEBNI REZERVAT (botanički): Cret Trstenik • REGIONALNI PARK: Planina Obruč.

• ZNAČAJNI KRAJOBRAZ: • Kanjon i dolina Rječine, • Šuma Lužina.

• SPOMENICI PRIRODE (geomorfološki): • Sparožna i Crljenčina jama, • Mlake iznad Klane, • Vodni žleb iznad Škalnice.

(2) Proglašenje posebnog rezervata, značajnih krajobraza i spomenika prirode izvršiti u skladu s zakonskom regulativom.

6.2.3. Vrijedni dijelovi prirode od lokalnog značaja

Članak 126.

(1) Ovim Planom predlažu se za zaštititu slijedeća područja osobite ljepote krajobraza i vrijednih dijelova prirode od značaja za lokalnu zajednicu:

• DENDROLOŠKI SPOMENIK PRIRODE

• Stara bukva – «Kraljica šume» u predjelu Dletvo (Dlito)

• Skupina starih cerova uz crkvicu sv. Nikole u Studeni

• GEOLOŠKI SPOMENIK PRIRODE: Nalazište izumrlog pragoveda u šljunčari na Gumancu

• HIDROLOŠKI/GEOMORFOLOŠKI SPOMENIK PRIRODE: Izvor rijeke Reke. (2) Navedene krajobrazne i prirodne vrijednosti potrebno je zaštititi kao vrijednu prirodnu baštinu od lokalnog

značenja u cilju očuvanja postojeće bioraznolikosti biljnog i životinjskog svijeta u njima.


53

Članak 127.

Sukladno zakonskoj regulative prirodu na cjelokupnom administrativnom području Općine Klana treba štititi

prema slijedećim uvjetima zaštite:

a) Prirodu treba štititi očuvanjem biološke i krajobrazne raznolikosti te zaštitom prirodnih vrijednosti, a to su zaštićena područja, zaštićene svojte te zaštićeni minerali i fosili.

b) U cilju očuvanja prirodne biološke raznolikosti treba očuvati postojeće šumske površine, šumske rubove, živice koje se nalaze između obradivih površina, te zabraniti njihovo pretvaranje u obradive površine; osobito štititi područja prirodnih vodotoka i lokvi od neprimjerenih zahvata i radnji.

c) Za područja predviđena za zaštitu ovim Planom propisuje se obveza izrade stručnog obrazloženja ili stručne podloge kako bi se pokrenuo postupak zaštite, a do donošenja odluke o valjanosti prijedloga za zaštitu ta će se područja štititi odredbama za provođenje ovog Plana.

d) Za planirane zahvate u prirodi koji sami ili s drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na ekološki značajno područje, zaštićenu prirodnu vrijednost ili prirodnu vrijednost predviđenu za zaštitu treba ocijeniti, sukladno zakonskoj regulative, njihovu prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve očuvanja tog ekološki značajnog područja ili zaštićene prirodne vrijednosti.

e) Trase infrastrukturnih objekata usmjeriti i voditi tako da se maksimalno isključe iz zona koje su osobito vrijedne. Dalekovode i ostale infrastrukturne koridore voditi trasama kojima se izbjegava krčenje šuma.

f) Ekološki vrijedna područja koja se nalaze na području Općine Klana treba sačuvati i vrednovati u skladu sa zakonskom regulativom.

g) Na području Općine Klana utvrđeni su ugroženi i rijetki tipovi staništa (subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima; submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci; pretplaninska klekovina; primorske termofilne šume i šikare medunca, jugoistočnoalpsko-ilirske termofilne bukove šume; dinarske bukovo-jelove šume) za koje treba provoditi slijedeće mjere očuvanja : − gospodariti travnjacima putem ispaše i režimom košnje, prilagođenim stanišnom tipu, uz prihvatljivo

korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva; − očuvati povoljni omjer između travnjaka i šikare, uključujući i sprječavanje procesa sukcesije

(sprječavanje zarastanja travnjaka i cretova i dr.); − očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima cretova, vlažnih

travnjaka i zajednicama visokih zeleni, poticati oživljavanje ekstenzivnog stočarstva na travnjačkim područjima;

− prilikom dovršnog sijeka većih šumskih površina gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje neposječene površine;

− u gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjake i dr.) i šumske rubove; − u gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te

sustavno praćenje njihova stanja (monitoring); − u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito

stabala s dupljama; − pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji

odražava prirodni sustav; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi;

− očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip što podrazumijeva neunošenje stranih (alohtonih) vrsta i genetski modificiranih organizama.

h) Sva područja zaštićene prirodne baštine Općine Klana ucrtana su i označena u kartografskom prikazu 3a. „Uvjeti korištenja i zaštite prostora”, kao vrijedni dijelovi prirode te ih nakon detaljnijih istraživanja treba zakonski zaštititi. Ukoliko istraživanja ili nove spoznaje ukažu na nužnost promjene kategorije zaštite, ona se može provesti u postupku proglašenja zaštite. U tom postupku odrediti će se i odgovarajuće mjere zaštite za pojedini dio prirodne baštine.

6.2.4. Nacionalna ekološka mreža

Članak 127a.

(1) Ekološka mreža na području Općine Klana obuhvaća slijedeće:


54

• Područja važna za divlje svojte i stanišne tipove (POVS):

• HR2000034 Gotovž

• HR2001436 Sojkina jama

• HR2000659 Trstenik

• HR201041 Gomance

• HR2000658 Rječina

• HR5000019 Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika

• Međunarodno važna područja za ptice (POP):

• HR 1000019 Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika (2) Za planirani zahvat u području ekološke mreže koji sam ili sa drugim zahvatima može imati značajan utjecaj na

ciljeve očuvanja i cjelovitosti područja ekološke mreže treba ocijeniti prihvatljivost zahvata za ekološku mrežu. (3) Mjere zaštite na lokalitetima ekološke mreže definirani su stručnom podlogom koja je sastavni dio ove

prostorno-planske dokumentacije, a osnovne mjere su: • očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom, postojeće šumske površine, šumske rubove, živice

koje se naleze između obradivih površina, • očuvati vodena i močvarna staništa (Trstenik) u što prirodnijem stanju kao mjesto rijetkih i ugroženih

stanišnih tipova (visoka razina podzemne vode), • štititi područja prirodnih vodotokova kao ekološki vrijedna područja te spriječiti njihovo onečišćenje, • očuvati speleološke objekte i podzemnu faunu, ne mijenjati stanišne uvjete u speleološkim objektima u

njihovoj neposrednoj blizini i nadzemlju te spriječiti zagađenje podzemnih voda, • gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma, • postojeće šume zaštititi od prenamjene i krčenja, očuvati šumske čistine i šumske rubove, • izgradnja turističkih kapaciteta na području Trstenik ne smije uzrokovati gubitak rijetkih i ugroženih

stanišnih tipova biljnih i životinjskih svojti, • očuvati u najvećoj mogućoj mjeri postojeće krajobrazne vrijednosti te osigurati pročišćavanje otpanih voda.

6.3. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina

Članak 128. (1) Kulturno-povijesno i graditeljsko nasljeđe koje je zaštićeno ili predloženo za zaštitu štiti se mjerama zaštite

propisanim Zakonom, drugim propisom i ovim Planom. (2) Na području Općine Klana Planom se štiti:

a. Kulturno-povijesno nasljeđe od državnog i županijskog značaja b. Kulturno-povijesno nasljeđe od lokalnog značaja.

(3) Kulturno-povijesno nasljeđe Općine Klana grafički je prikazano na kartografskom prikazu 3A. Uvjeti korištenja i zaštite prostora,

(4) Mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara propisane su zakonskom regulativom i ovim Planom. Pri bilo kakvim intervencijama na kulturnim dobrima, nalazištima ili zonama potrebno je ishođenje posebnih uvjeta i prethodnog odobrenja od nadležnog konzervatorskog odjela.

(5) Na područjima registriranih i preventivno zaštićenih kulturnih dobara, potrebno je osigurati arheološki nadzor nad svim zemljanim radovima tijekom gradnje, uključujući i radove izgradnje i uređenja komunalne infrastrukture.

(6) Ukoliko se pri izvođenju građevinskih zahvata (uključujući i radove izgradnje i uređenja komunalne infrastrukture) naiđe na arheološke nalaze, izvođač radova i investitor dužni su postupiti sukladno zakonskoj regulative.

a. Zaštićeno kulturno-povijesno nasljeđe od državnog i županijskog značaja

Članak 129. (1) Kulturno-povijesno nasljeđe od državnog i županijskog značaja na području Općine Klana čine registrirani i

preventivno zaštićeni spomenici kulture: NEPOKRETNA KULTURNA BAŠTINA

Redni

broj

Mjesto/naselje Funkcionalni oblik/

Povijesna građevina

Vrijeme/

vrsta

Oblik zaštite


55

1. Klana

1.1.

1.2.

1.3.

naselje Klana -

ispod Gradine

na groblju

naselje Klana

Župna crkva Sv. Jerolima (RH registar broj: Z-1770, broj registracije: 524, od 23.09.2004.)

Crkva Sv. Mihovila (RH registar broj: Z-1769, broj registracije: 523, od 23.09.2004.)

Crkva Sv. Roka (RH registar broj: Z-1854, broj registracije: 529, od

17.12.2004.)

Srednji vijek

rekonstr.-Kasni

barok

sakralna građevina

Srednji vijek,

rekons.

sakralna građevina

Srednji vijek

rekonstr. - XIX st.

sakralna građevina

registrirano

registrirano

registrirano

2. Studena

2.1. naselje

Studena

Crkva Sv. Nikole (Sv. Mikule)

(RH registar broj: Z-1855, broj registracije: 527, od

17.12.2004.)

Srednji vijek

sakralna građevina

registrirano

3. Lisac

3.1. naselje Lisac Crkva Sv. Jurja (RH registar broj: Z-1773, broj registracije: 525, od

23.09.2004.)

Srednji vijek

sakralna građevina

registrirano

4. Škalnica

4.1. naselje

Škalnica

Crkva Sv. Vicenca (RH registar broj: Z-1848, broj registracije: 528, od

17.12.2004.)

Srednji vijek

sakralna građevina

registrirano

5. Breza

5.1. naselje Breza Crkva Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije (RH registar broj: Z-1766, broj registracije: 526, od

23.09.2004.)

Srednji vijek

sakralna građevina

registrirano


56

POKRETNA KULTURNA BAŠTINA

Redni

broj

Mjesto/naselje Funkcionalni oblik/

vrsta predmeta

Vrijeme/

vrsta

Oblik zaštite

1. Klana

1.1.

1.2.

Župni ured

Klana,

k.br. 81a

kip Sv. Ante Padovanskog (RH registar broj: RRI-166, od 25.06.1999.)

etnografska zbirka “Rebičina Hiša”

(RH registar broj: P-4955)

kraj 17st.

sakralni predmet

19st do 20st.

civilna građevina

registrirano

preventivno

zaštićeno

(2) Određene su kategorije njihove zaštite prema važećoj zakonskoj regulativi. Registrirani spomenici kulture upisani u državni Registar kulturnih dobara od posebnog su značenja za Republiku Hrvatsku i podliježu državnoj skrbi.

(3) Od županijskog interesa predlaže se za zaštitu kao etnološko područje kulturni krajobraz Lužina koji se dijelom nalazi unutar obuhvata ovog Plana.

b. Zaštićeno kulturno-povijesno nasljeđe od lokalnog značaja

Članak 130. (1) Ovim Planom predlažu se slijedeće zone i građevine kulturno-povijesnog nasljeđa od lokalnog značaja: ARHEOLOŠKE ZONE I LOKALITETI

Redni

broj

Mjesto/naselje Funkcionalni oblik /


Vrijeme/

vrsta

1 Klana

1.1 Klana - Gradina Kaštel Gradina - Klanjski grad -

utvrda s ostacima kapele Sv.

Trojstva

Srednji vijek

arheološka zona

1.2. središte naselja Klana Arheološki tragovi

srednjovjekovnog trgovišta

Srednji vijek

arheološka zona

1.3. Velo Zidovje Prapovijesna gradina prapovijesno doba

arheološka zona

1.4. Paka (Mlaka) Sv. Magdalena - tragovi naselja i

crkvice

Srednji vijek

arheološka zona


57

2. Studena

2.1. područje

administrativnog naselja

Studena

Dio trase kasnoantičkog rimskog

zida - liburnijskog limesa

Rimsko doba

arheološka zona

3. Škalnica

3.1. naselje Škalnica Kaštel - utvrda uz crkvicu Sv.

Vicenca

Srednji vijek

arheološka zona

4. Lisac

4.1. Grmada, brdo iznad Lisca Prapovijesni i srednjovjekovni

nadzorni položaj - humak

prapovijesno doba

Srednji vijek

arheološka zona

ETNO ZONE I ETNO SPOMENICI

Redni

broj

Mjesto/naselje Funkcionalni oblik


Vrijeme/

vrsta

1. Klana

1.1. naselje Klana Rebičina hiša etno građevina

1.2. naselje Klana gusto izgrađeni dio naselja Klana povijesna ruralna

cjelina

2. Breza

naselje Breza „Skadanj“ etno spomenik

(2) Navedeno kulturno-povijesno nasljeđe Općine Klana treba i nadalje istraživati, štititi i očuvati za buduća pokoljenja.

Uvjeti zaštite kulturno-povijesnog nasljeđa

Arheološke zone i lokaliteti

Članak 131. Arheološke zone na području Općine Klana su gradinska utvrda Klanjski grad - Gradina, s ostacima crkvice Sv.

Trojstva, zatim prapovijesna gradina Velo Zidovje (Židovje) u naselju Klana, dijelovi trase kasnoantičkog

(liburnijskog) limesa u naselju Studena, te utvrda u naselju Škalnica. To su spomenici kulture predloženi za

zaštitu koji se stalno arheološki istražuju i za koje je potrebno provođenje postupka registracije. Smjernice za

njihovo očuvanje su slijedeće:

• potrebno je vršenje daljnjih istraživanja, markacija lokaliteta, vršenje rekognosciranja,i sondiranja povijesnih slojeva, konzervacija i dokumentiranje povijesnih ostataka, njihovo očuvanje i zaštita te


58

adekvatna prezentacija (izlaganjem u muzejskim prostorima ili na samom lokalitetu, u parkovno uređenoj zoni).

Povijesne građevine /kompleksi, pojedinačne građevine, dijelovi građevine/ Članak 132.

Zaštitu povijesnih građevina i kompleksa, kako registriranih, preventivno zaštićenih tako i predloženih za zaštitu, treba provoditi stalno na način da se, nakon izvršenih detaljnih istraživanja, izrade studije i projekti njihove konzervacije, sanacije, restauracije, revitalizacije adekvatnim namjenama i kulturnim sadržajima, te njihovog redovnog održavanja. Po završetku radova određenih tim projektima, potrebno je izvršiti, adekvatnom prezentacijom i promidžbom, njihovo uključivanje u svakodnevni život stanovništva i u turističku ponudu kraja.

Etnološka baština

Članak 133. (1) Preporuča se osnivanje zavičajnih zbirki zbog očuvanja od zaborava predmeta etnološke vrijednosti, proizvoda

starih zanata i drugih materijalnih i duhovnih tvorevina kao naslijeđa ljudskog rada i načina življenja u klanjskom kraju.

(2) Potrebno je vrednovati, očuvati, obnoviti na temelju predloška i revitalizirati postojeću kulturno-povijesnu i etnološku baštinu ovog kraja, te je uključiti u svakodnevni život stanovništva i u turističku ponudu.

Članak 134. Brisano.

Članak 135.

(1) Sva naselja na području Općine Klana imaju ambijentalnu i krajobraznu vrijednost. (2) Planom se određuje zaštita i očuvanje izvorne naseljske strukture u najstarijem izgrađenom (povijesnom)

dijelu naselja Klana - povijesnoj jezgri. Obuhvat povijesne jezgre i uvjeti njenog uređenja i rekonstrukcije definirati će se kroz izradu urbanističkog plana uređenja središnjeg naselja N1 - Klana.

Članak 136.

(1) U svim ostalim naseljima treba zadržati postojeću tipologiju naselja i strukturu gradnje. Mogući su građevinski zahvati rekonstrukcije, prenamjene i interpolirane nove izgradnje, te sanacije i adaptacije građevina u svrhu poboljšanja uvjeta života i rada, ali na način da ne narušavaju tradicionalni izgled naselja.

(2) Sve novonastale građevinske detalje koji narušavaju skladnost pročelja građevine potrebno je ukloniti i zamijeniti ih tradicionalnim rješenjima.

Članak 137. (1) Preporuča se sačuvati stare gospodarske građevine u naseljima ili izvan njih (pilane, kovačnice, konjušnice i

sl.) radi očuvanja graditeljskih vrijednosti tradicionalnog pučkog graditeljstva, vršiti prenamjene i rekonstrukcije postojećih građevina u objekte seoskog (agro) turizma, obnoviti stare zanate i uključiti ih u turističku ponudu kraja.

7. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 138.


59

(1) Sustav za gospodarenje otpadom na nivou Primorsko-goranske županije čini centralna zona za gospodarenje otpadom Marišćina, pretovarne stanice i mreža reciklažnih dvorišta i eko-otoka

(2) Do uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom proizvođači su dužni vršiti postupanje s opasnim tehnološkim otpadom u skladu s važećim zakonskim propisima, te odredbama podzakonskih akata.

Članak 139.

(1) Radi uspostave sustava gospodarenja otpadom na području Općine Klana potrebno je: • izbjegavati i smanjivati nastajanje otpada;

• skupljati otpad odvojeno prema vrstama (po mjestu nastanka i svojstvima);

• odvojeno skupljati i skladištiti neopasni otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti;

• smanjivati opasna svojstva otpada čiji se nastanak ne može spriječiti;

• iskorištavati vrijedna svojstva otpada u materijalne i energetske svrhe;

• obrađivati otpad prije odlaganja. (2) Eko-otoci, površine za smještaj spremnika komunalnog otpada i spremnika za posebne vrste otpada,

formiraju se na javnim ili drugim površinama u svakom naselju, svakom definiranom građevinskom području. a sukladno potrebama i planovima ovlaštenih tvrtki za zbrinjavanje otpada.

(3) Proizvođač otpada, te svi sudionici u postupanju s otpadom (skupljač, obrađivač) dužni su se pridržavati zakonske regulative i tehničke i normativne propise.

(4) Unutar građevinskog područja naselja Klana, a na lokaciji isključive poslovne namjene K1 dozvoljava se formiranje reciklažnog dvorišta.

(5) Izgradnja reciklažnog dvorišta dozvoljava se neposrednom provedbom ovog Plana uz slijedeće uvjete:

• organizaciju planiranog sadržaja (uređenje platoa, moguća izgradnja pratećih i pomoćnih građevina, način korištenja prostora) izvršiti sukladno zakonskoj regulativi;

• građevina se priključuje na osnovne javne infrastrukturne i komunalne mreže (kolni pristup, telekomunikacije, vodoopskrba, odvodnja, elektroopskrba, javna rasvjeta);

• ako se prilaz građevini ne može omogućiti direktnim pristupom na javnu prometnicu onda je isti potrebno izvršiti pristupnim putem širine najmanje 5.5m;

• dio građevine koji služi za odlaganje otpada mora biti ograđen;

• smještaj vozila transporta i djelatnika rješiti unutar obuhvata zahvata;

• zaštitu od negativnih utjecaja građevine na okoliš sprovoditi sukladno zakonskoj regulativi.

Članak 140.

(1) Na površini građevinskog područja proizvodne namjene I1 dozvoljava se formiranje površine za zbrinjavanje građevinskog otpada.

(2) Organizacija površine za zbrinjavanje građevinskog otpada definirati će se pri izradi plana užeg područja propisanog ovim Odredbama za izgradnju unutar građevinskog područja proizvodne namjene I1.

Članak 141.

Brisano.

8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 142.

(1) U cilju maksimalnog očuvanja prirodnih resursa i postojećih datosti prostora, te očuvanja i osiguranja kvalitetnih, zdravih i humanih uvjeta života i rada ljudi u njemu, ovim Planom utvrđuju se obveze i određuju


60

mjere za zaštitu tla, zraka i vode, zaštitu prostora od prekomjerne buke, te propisuju mjere posebne zaštite koje obuhvaćaju sklanjanje ljudi u slučaju ratne opasnosti ili elementarnih nepogoda, zaštitu od rušenja, potresa i poplava, drugih elementarnih nepogoda te zaštitu od požara i tehničko-tehnoloških katastrofa.

(2) Ovim mjerama potrebno je zaštititi posebno vrijedne djelove prirode od zagađivanja. Propisuju se i mjere za sanaciju već ugroženih dijelova čovjekova okoliša.

8.1. Mjere zaštite tla

8.1.1. Poljoprivredno zemljište

Članak 143.

(1) Općina Klana oskudijeva zemljištima visokog boniteta, stoga vrijedno poljoprivredno zemljište (P2) - klanjsko, studenjsko i lisaško polje treba strogo štititi od prenamjene i koristiti za primarnu - poljoprivrednu namjenu.

(2) Livade i pašnjake koji se nalaze uz naselja ili unutar šumskih površina (P3) treba zaštititi košnjom i ispašom, a gospodarenjem šumama i košnjom za potrebe lovstva potrebno je sačuvati i teže dostupne livade unutar šumskih područja.

8.1.2. Šumsko zemljište

Članak 143a (1) Zaštitu šuma i šumskog zemljišta treba vršiti u skladu s Šumskogospodarstvenim osnovama za državne šume

i Programima za gospodarenje u privatnim šumama u svrhu održavanja ekološke ravnoteže i očuvanja izvornosti šumskih površina.

(2) Na područjima koja su izložena eroziji, u okviru gospodarenja šumama treba planirati samo nužne sanitarne sječe. Predviđena je biološka sanacija erozijom oštećenih površina šumskog zemljišta.

(3) Šume i šumsko zemljište nije potrebno umjetno pošumljavati - sadašnja pošumljenost je dobra. Vršiti samo njegu, čišćenje, prorjeđivanje i popunjavanje šuma u prirodnim sastojinama, u skladu s Osnovama i Programima gospodarenja šumama za određena šumska područja.

(4) Radi očuvanja bioraznolikosti travnjaka strogo je zabranjeno pošumljavati šumske livade, proplanke i pašnjake na cijelom području Općine Klana.

(5) Zaštiti šume od nametnika i bolesti koristeći biološka i biotehnička sredstva za zaštitu bilja. (6) U zaštitnim šumama (Š2) planirati samo nužnu sanitarnu sječu na način da se što manje zadire u strukturu

šumskog tla. (7) U šumama posebne namjene (Š3) potrebno je zadržati prirodni izgled strukturu, biološku raznolikost u svrhu

autentičnog, ekološkog i edukacijskog značenja. (8) Neuređene šumske površine uz naselja Klana, Studena, Škalnica predviđene su za uređenje u sportsko-

rekreativne svrhe na način da se za uređenje površina ne koriste asfaltirane, betonirane ili neke druge nepropusne površine.

(9) U slučaju krčenja šume za potrebe vođenja infrastrukturnih linijskih sustava (ceste, energetski vodovi, telekomunikacije i dr.) potrebno je formirati zaštitne pojaseve autohtonog zelenila.

(10) Gradnja unutar šumskih površina vrši se na manje vrijednim šumskim područjima: neobrasla područja, kamenjari, šikara, obrasla šumska zemljišta koja nisu od posebne važnosti.

8.2. Mjere zaštite zraka

Članak 144.

(1) Rezultati praćenja kakvoće zraka odredili su sadašnju kakvoću zraka na području Općine Klana prvom kategorijom, koja temeljem Zakona o zaštiti zraka treba biti očuvana.

(2) Potencijalni izvori onečišćenja zraka na području Općine Klana su: • djelatnost postojećih proizvodnih namjena i njihovo daljnje širenje kapaciteta – asfaltna baza, drvna

industrija; • novi proizvodni sadržaji unutar planirane poslovne zone Kunfin K14; • cestovni promet; • kotlovnice i drugi toplinski izvori.


61

(3) Glavna mjera za sprječavanje nepovoljnog utjecaja onečišćenja zraka na okoliš je smanjenje emisija u zrak : • pridržavanjem postojećih važećih zakonskih propisa koji reguliraju količine emitiranih tvari iz stacionarnih

izvora i određuju obavezu izrade katastra emisija, • izmještanjem tranzitnog prometa izvan naselja, • usklađivanjem kvalitete goriva s važećim europskim normama, • kontrola tehničke ispravnosti vozila, tzv. eko-test pridonijet će smanjenju emisija iz prometa.

(4) Za održavanje postojeće kvalitete zraka koja ne prelazi zakonski utvrđene granične vrijednosti potrebno je provesti slijedeće mjere i aktivnosti: • u cilju smanjenja mogućih nepovoljnih utjecaja iz pogona asfaltne baze i drvne industrije potrebno je i

nadalje zahtijevati optimalno vođenje i održavanje pogona i opreme, • u slučaju incidentnog onečišćenja zraka opasnim tvarima primijeniti će se posebne mjere koje su utvrđene

zakonskom regulativom i planovima intervencija u zaštiti okoliša i zaštite zdravlja ljudi. (5) Izvođenjem novog zahvata u prostoru na području Općine Klana ne smije se izazivati značajno povećanje

opterećenja zraka. Razina značajnog ocjenjuje se temeljem rezultata procjene utjecaja objekta ili zahvata na okoliš. Zbog dodatnog opterećenja emisijama iz novog izvora ne smije doći do prelaska zakonski utvrđene granične vrijednosti kakvoće zraka.

(6) Suglasno zakonskoj regulative, za zahvate proizvodne namjene, treba provesti ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš.

(7) Radi smanjenja onečišćenja iz kotlovnica i ostalih toplinskih izvora namijenjena grijanju potrebno je promicati upotrebu plina u svim izvorima ili provoditi spajanje na centralizirane toplinske izvore, a u svim kotlovnicama koja koriste loživo ulje koristiti gorivo s maksimalno 1% m/m sumpora

8.3. Mjere zaštite voda

Zaštita slivnih područja izvorišta vode za piće

Članak 145.

(1) U vodoopskrbnom rezervatu izvora Rječine moguća je izgradnja sportsko-rekreacijskih površina i građevina, planinarskih domova, lovačkih i šumarskih kuća, te cesta za održavanje i eksploataciju šume. Nije dozvoljena izgradnja sportsko-rekreacijskih građevina koji mogu nepovoljno utjecati na vode (npr. golf igrališta, automotodroma i sl.).

(2) Područje zahvata lokalnog izvora Dletvo mora biti rezervirano za neophodne vodoopskrbne objekte. (3) Na dijelovima prostora Općine Klana koji pripadaju trećoj zoni sanitarne zaštite izvorišta vode zabranjeno je :

- građenje građevina za oporabu, obradu i odlaganje neopasnog otpada, osim reciklažnih dvorišta i transfer stanica predviđenih prostorno planskom dokumentacijom, uz provođenje mjera zaštite tijekom građenja i korištenja građevine,

- građenje benzinskih postaja bez spremnika s dvostrukom stjenkom, uređajem za automatsko detektiranje i dojavu propuštanja te zaštitnom građevinom (tankvanom),

- podzemna i površinska eksploatacija mineralnih sirovina, - građenje županijskih cesta i parkirališta površine iznad 500m2 bez sustava kontrolirane odvodnje i

pročišćavanja oborinskih voda, - upotreba pesticida koji sadrže prioritetne opasne, opasne i druge onečiščujuće tvari za vode i vodni okoliš, - regularno gospodarenje šumama.

(4) U zoni vodoopskrbnog rezervata zabranjena je: - poljoprivredna proizvodnja, osim ekološke proizvodnje bez primjene stajskog gnoja, gnojovke i gnojnice, - stočarska proizvodnja, osim za potrebe poljoprivrednog gospodarstva odnosno farmi do 20 uvjetnih grla

uz primjenu mjera zaštite voda sukladno posebnom propisu o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva,

- gradnja groblja, - ispuštanje pročišćenih oborinskih voda s autocesta, državnih i županijskih cesta, - građenje svih industrijskih postrojenja, - građenje benzinskih stanica i svih spremnika tekućeg goriva za pogon i grijanje, - građenje trafostanica s uljnim transformatorom, osim ako zbog snage trafostanice nije moguće koristiti

suhi transformator, - građenje drugih građevina koje mogu ugroziti kakvoću podzemne vode, - eksploatacija zemlje, pijeska, šljunka, kamena i drugih mineralnih sirovina, - građenje reciklažnih dvorišta i pretovarnih stanica za otpad. - ispuštanje otpadnih voda u ponore i estavele, - prijevoz opasnih tvari lokalnim i šumskim cestama.


62

(5) Zone sanitarne zaštite određene temeljem hidrogeoloških istraživanja prikazane su u kartografskom prikazu 3b. «Područja posebnih ograničenja u korištenju, Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite», u mjerilu 1 : 25000.

Uvjeti uređenje prostora u slivnim područjima izvorišta vode

Članak 146.

(1) U vodoopskrbnom rezervatu izvora Rječine potrebno je: - sanirati devastirana područja napuštenih šljunčara na Gumancu, - odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda pojedinačnih građevina turističke, stambene, stambeno-

gospodarske, planinarske (dom/lovačka kuća) rješavati na vlastitom uređaju s ispuštanjem u tlo putem upojnih građevina ili drenaže. Otpadne vode prije ispuštanja pročistiti na sljedeći način: - do 50 ES odgovarajuće pročišćavanje (može i trokomorna, tipska septička jama) - iznad 50 ES drugi stupanj pročišćavanja.

- pri izradi novih i reviziji postojećih programa - osnova gospodarenja šumama planirati isključivo prebornu sječu, njegu sastojina i sječu sanitara, a radi održivog gospodarenja uz očuvanje prirodne strukture bez oplodnih sječa, radi zaštite šumskog tla od erozije i zamuljivanja vode kroz krško podzemlje dozvoliti izvlačenje sortimenta isključivo lakim traktorima.

(2) Na području treće zone zaštite izvorišta vode za piće potrebno je: - odvodnju i pročišćavanje sanitarnih i tehnoloških otpadnih voda na području građevinskih područja naselja

Klana, Laze, Lisac, Studene rješavati izgradnjom sustava javne odvodnje s drugim stupnjem pročišćavanja. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda ovog sustava smjestiti izvan zona sanitarne zaštite i ispustiti pročišćene vode u podzemlje;

- oborinske vode s radnih i manipulativnih površina isključive poslovne namjene unutar građevinskog područja naselja Klana, poslovne zone K12 i proizvodne zone I2 - pilana prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i priključiti na sustav javne odvodnje ili nakon pročišćavanja ispustiti disperzno u podzemlje;

- da uporaba gnojiva mora biti kontrolirana: ne rasprostirati gnojivo neposredno prije ili za kišna vremena ili preko zamrznutog ili snijegom prekrivenog tla. U tijeku jedne kalendarske godine poljoprivredne površine mogu se gnojiti stajskim gnojem do granične vrijednosti od 170 kg/ha dušika (N),

- da objekti i prostori za držanje stoke i peradi moraju biti natkriveni. Izgradnjom jaraka i kanala mora se spriječiti dotok vanjske vode na područje za držanje životinja.

- pri izradi novih i reviziji postojećih programa - osnova gospodarenja šumama planirati preborno gospodarenje bez oplodnih sječa, radove i aktivnosti vezane uz gospodarenje šumama - izgradnju šumskih cesta i vlaka, izvoditi uz primjenu mjera zaštite voda, isključivo u suhom periodu i uz prethodnu prijavu službama nadležnim za vodno gospodarstvo temeljem posebnih propisa.

Rješavanje oborinskog otjecaja

Članak 147.

(1) Uvjeti uređenja građevinskog područja trebaju obuhvatiti i mjere za smanjenje oborinskog otjecaja kao što su smanjenje nepropusnih podloga, sađenje biljnih pojaseva i travnjaka za filtraciju, odvođenje čistih vanjskih voda što kraćim putem u prirodni prijemnik.

(2) Rješavanje oborinske odvodnje u vodoopskrbnom rezervatu je slijedeće: - oborinske vode s parkirališta površine iznad 200m2 moraju se pročistiti preko separatora-taložnika i

ispustiti neizravno u podzemne vode procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina, (3) Rješavanje oborinske odvodnje u trećoj zoni zaštite izvorišta vode za piće je slijedeće:

- oborinske vode sa ostalih državnih i županijskih cesta prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i preko separatora-taložnika odnosno druge odgovarajuće tehnologije kojom će se polučiti isti učinci pročišćavanja ispuštati u površinske vode ili neizravno u podzemne vode procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina,

- oborinske vode s parkirališta površine iznad 500m2 prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i priključiti na sustav javne odvodnje ili preko separatora-taložnika odnosno druge odgovarajuće tehnologije kojom će se polučiti isti učinci pročišćavanja ispuštati neizravno u podzemne vode procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina,

Sprječavanje nepovoljnih utjecaja na vode

Članak 148.


63

(1) Sprječavanje i smanjivanje nepovoljnih utjecaja na vode postiže se pridržavanjem režima zaštite u vodozaštitnim zonama, prvenstveno zabranom i ograničavanjem izgradnje građevina koje mogu imati štetan utjecaj, zatim izgradnjom sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda prema usvojenim rješenjima i utvrđenim prioritetima na općinskom području, te pravilnim skupljanjem, transportom i zbrinjavanjem svih vrsta otpada.

(2) Izgradnjom kanalizacije, osim postizanja sanitarno-higijenskog standarda, sprječavaju se lokalna onečišćenja voda. Dovođenjem otpadnih voda na lokaciju zajedničkog uređaja postiže se kontrolirano ispuštanje i mogućnost praćenja kakvoće pročišćenih voda. Da bi se to ostvarilo kanalizacijska mreža mora biti vodonepropusna. Pri planiranju odvodnih sustava prednost u ovom području treba dati razdjelnoj kanalizaciji. Javne sustave treba izvoditi fazno pod čime se podrazumijeva da određeni stupanj izgrađenosti kanalizacije prati odgovarajući kapacitet uređaja s biološkim (drugim) stupnjem pročišćavanja.

(3) Na izgrađene sustave javne kanalizacije treba izvršiti priključivanje svih građevina na gravitirajućem području. (4) Zbog neodrživosti sadašnjeg ispuštanja otpadnih voda u ponor Gotovž kao zaštićeni spomenik prirode,

prioritetna je izgradnja kanalizacije u naselju Klana i rekonstrukcija (sanacija) postojeće Imhoffove taložnice (I. faza) u uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (II. faza) s ispustom u zoni izvan utjecaja na ponor Gotovž.

Članak 149.

(1) Zbrinjavanje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda naselja, iz objekata za zbrinajvanje otpadnih voda pojedinačnih izdvojenih zona ili građevina i septičkih taložnica treba sustavno provoditi i riješiti zajednički za cijelo područje Općine Klana.

(2) Treba stalno provoditi i različite druge mjere zaštite kao što je uređenje devastiranih gospodarskih i drugih površina, uređenje erozijskih područja, vršiti pošumljavanje, čišćenje i uređenje ponora, bujičnih kanala i njihovih poplavnih zona i sl.

Zaštita od izvanrednih onečišćenja voda

Članak 150.

Operativne planove zaštite voda od izvanrednih zagađenja moraju izraditi svi potencijalni zagađivači voda tj. pravne i fizičke osobe na području Općine Klana koje svojom djelatnošću mogu zagaditi vode.

8.4. Zaštita od buke

Članak 151.

(1) Mjere zaštite od buke za građevinska područja naselja, površina izvan naselja za izdvojene namjene i za pojedinačne građevine (naročito građevine društvenih djelatnosti za javne funkcije) treba provoditi u skladu s važećom zakonskom regulativom.

(2) Unutar građevinskog područja naselja, u zoni namijenjenoj isključivo stanovanju, najviše dopuštene ocjenske razine buke iznose za dan 55 dB(A) a za noć 40 dB(A). U zonama mješovite, pretežito stambene namjene dopušta se izgradnja manjih obrtničkih i proizvodnih pogona, uz uvjet da ne stvaraju buku veću od 55 dB(A) danju i 45 dB(A) noću.

(3) U zonama mješovite, pretežito poslovne namjene sa stanovanjem, najviše dopuštene ocjenske razine buke iznose za dan 65 dB(A) a za noć 50 dB(A).

(4) U zonama gospodarske - poslovne i proizvodne namjene (proizvodnja, skladišta, servisi), na granici građevne čestice unutar zone buka ne smije biti viša od 80 dB(A). Na granici ove zone buka ne smije prelaziti dopuštene razine zone s kojom graniči.

(5) U zonama namijenjenim odmoru, oporavku i liječenju, najviše dopuštene ocjenske razine buke iznose za dan 50 dB(A) a za noć 40 dB(A).

(6) U Općini Klana zagađenje bukom je neznatno. Buku proizvodi u većoj mjeri promet, a manjim dijelom neki proizvodni pogoni (asfaltna baza, DI Klana).

(7) Potrebno je inicirati praćenje pojava buke, prema kriterijima dozvoljenih razina za određene subjekte koji je proizvode.

(8) Ako se, kod postojeće izgradnje, utvrdi prekoračenje dopuštene buke prema zakonskoj regulativi potrebno je osigurati smanjenje buke izmještanjem ili ukidanjem određene djelatnosti, ili, ako to nije moguće, postavljanjem zvučnih barijera (prirodnih ili izgrađenih).

(9) Na području Općine Klana potrebno je izraditi kartu buke za poslovnu zonu Kunfin K14, županijskog značenja. 8.5. Zaštita od svjetlosnog onečišćenja


64

Članak 151a. (1) Svjetlosno onečišćenje je promjena razine prirodne svjetlosti u noćnim uvjetima uzrokovana unošenjem

svjetlosti proizvedene ljudskim djelovanjem. (2) Zaštita od svjetlosnog onečišćenja obuhvaća mjere zaštite od nepotrebnih, nekorisnih ili štetnih emisija

svjetlosti u zoni i izvan zone koju je potrebno osvijetliti te mjere zaštite noćnog neba od prekomjernog osvjetljenja. Planom se predviđaju sljedeće osnovne mjere za zaštitu od svjetlosnog onečišćenja: • Rasvjetu cesta, ulica i drugih javnih površina, poslovnih i sportskih površina izvoditi primjenom mjera

zaštite od nepotrebnih, nekorisnih i/ili štetnih emisija svjetla u zoni i izvan zone koju je potrebno rasvijetliti te mjera zaštite noćnog neba od prekomjernog rasvjetljenja. Radi toga rasvjetljavanje izvoditi ekološki prihvatljivim svjetiljkama, prema standardima zaštite od svjetlosnog onečišćenja - standardima upravljanja rasvijetljenošću ili propisanim obveznim načinom rasvjetljavanja.

• Osvjetljavanju javnih i poslovnih zgrada, objekata kulturne baštine, te drugih objekata koji se osvjetljavanju reflektorima velike moći, izvoditi primjenom načela energetske učinkovitosti, opravdanosti, optimalizacije i ograničenja. Usmjeravati svjetlost prema objektu tako da se spriječi osvjetljavanje neba te vremenski ograničiti rasvjetu.

• Zabraniti uporabu moćnih izvora usmjerene svjetlosti koji se koriste u reklamne svrhe (laserski i slični izvori usmjerene svjetlosti velike jakosti koji imaju doseg više desetaka kilometara).

• Za područja obuhvaćena Ekološkom mrežom Republike Hrvatske izraditi karte rasvijetljenosti površine kopna i neba, te odrediti uvjete zaštite od svjetlosnog onečišćenja.

8.6. Mjere posebne zaštite

Sklanjanje ljudi

Članak 152.

(1) Temeljem odredbi zakonske regulative, te Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa i velikih nesreća za područje Općine Klana, na području Općine Klana nije obvezna izgradnja skloništa eventualno u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske prema posebnim planovima.

(2) Sklanjanje ljudi se osigurava u već izgrađenim skloništima, izgradnjom zaklona, privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina i prostora za funkciju skljanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanja Općine Klana.

(3) Skloništa osnovne i dopunske zaštite, u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku, ukoliko se za njih utvrde posebni uvjeti građenja, projektiraju se kao dvonamjenske građevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj namjeni građevine, s otpornošću od 100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku zaštitu i kapacitetom sklanjanja preme tehničkim normativima za takva skloništa.

(4) Kod planiranje i gradnje podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) nadležna ustanova može zatražiti prilagodbu građevine ili njenog dijela za potrebe sklanjanja ljudi.

Zaštita od rušenja

Članak 153.

(1) Prometnice unutar novih djelova naselja moraju se projektirati na taj način, da udaljenost građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprječavaju prometnicu u svrhu nesmetane evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.

(2) Kod projektiranja većih raskršća i čvorišta s prometnicama projektiranim u dvije ili više razina, mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može, unaprijed projektiranim načinom, odvijati na jednoj (prizemnoj) razini.

(3) Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema seizmičkoj mikrorajonizaciji Primorsko-goranske županije.

(4) Urbanističkim planovima niže razine za pojedina naselja ili dijelove naselja, a posebno za stare gusto izgrađene jezgre naselja koje nisu izgrađene po protivpotresnim propisima gradnje, mora se analizirati otpornost tih jezgri na rušenje uslijed potresa i predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od rušenja.


65

(5) Zone prihvata ljudi pri evakuaciji ljudi kod urušavanju, privremeni smještaj urušenog materijala, ukop ljudi i životinja definirani su člankom 154. ovih Odredbi.

Zaštita od potresa

Članak 154.

(1) Protivpotresno projektiranje građevina, kao i građenje, treba provoditi sukladno važećoj zakonskoj regulative i postojećim tehničkim propisima.

(2) Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim novo seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100000 koje mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protivpotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećom seizmičkim mikrorajonizacijom, te postojećim zakonima i propisima.

(3) Prilikom izdavanja potrebne dokumentacije za rekonstrukcije starijih građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protivpotresno projektiranje i građenje, potrebno je uvjetovati analizu otpornosti na rušilačko djelovanje potresa, a izdavanje potrebne dokumentacije treba uvjetovati ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa.

(4) Ceste i ostale prometnice treba zaštititi posebnim mjerama od rušenja zgrada i ostalog zaprečivanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara, odnosno osiguranja prohodnost svih žurnih službi.

(5) Za područja u kojima se planira izgradnja većih stambenih i poslovnih građevina izvršiti geomehaničko i drugo ispitivanje terena kako bi se postigla maksimalna sigurnost konstrukcija na predviđene potrese.

(6) Područje Općine Klana pretežno se nalazi u području ugroženosti od VII°MCS skale, dok se ugroženost od VIII°MCS skale nalazi u središnjem dijelu Općine na pravcu naselja Lisac – Klana - Studena.

(7) Prihvat ljudi pri evakuaciji uslijed moguće prirodne ili tehničko-tehnološke ugroze je formiranjem kampova na površinama predviđenim za: formiranje parkirališta za teretna vozila IS. te na površini za formiranje golf terena R1.

(8) Zonu pogodne za ukop većeg broja ljudi i životinja su postojeća groblja Klana i Breza (9) Glavni deponij za prikupljanje materijala od urušavanja su: komunalna zona K3, slobodne površine unutar

proizvodnih i poslovnih zona definiranih planom, poslovna zona unutar građevinskog područja naselja Klana, sportsko-rekreativne površine smještene uz glavna evakuacijska kretanja.

(10) Pri izradi prostornih planovima užih područja za građevinska područja naselja i površina za izdvojene namjene izvan naselja potrebno je primjeniti slijedeće: • građevine moraju biti otporne na djelovanje potresa intenziteta od VII° do VIII° MCS ljestvice; • definirati i dimenzionirati sustav ulazno-izlaznih prometnica. Prometnice unutar neizgrađenih dijelova

naselja moraju se projektirati na način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprječuju prometnicu;

• kod planiranja novih ili rekonstrukcije postojećih zahvata potrebno je primijeniti propise i norme propisane za zaštitu od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti koji se odnose na ograničenje visine građevina, osiguranje minimalnog međusobnog razmaka građevina te druge mjere određene uvjetima nadležnih tijela u postupku ishođenja suglasnosti na planirani zahvat,

• sukladno Planu zaštite i spašavanja definirati (tekstualno i kartografski) zone pogodne za zbrinjavanje ljudi, formiranje kampova.

Zaštita od požara

Članak 155.

(1) Zaštita od požara ovisi o stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i tako procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima, te drugim zahtjevima utvrđenim prema izrađenoj i usvojenoj Procjeni ugroženosti od požara i tehnološkim eksplozijama za Općinu Klana. Kartografski prikaz vatrogasnih sektora, zona i vatrobranih pojaseva postojećeg stanja u prostoru nalazi se u posebnom grafičkom prilogu navedene Procjene ugraženosti.

(2) Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina, provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke.

(3) Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline.


66

(4) Radi smanjenja požarnih opasnosti kod planiranja ili projektiranja rekonstrukcija građevina građenih kao stambeni ili stambeno-poslovni blok, potrebno je pristupiti promjeni namjene poslovnih prostora s požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim ili manje opasnim sadržajima.

(5) Numeričke metode koja se primjenjuje pri izračunu požarne otpornosti i ugroženosti su TRVB 100 ili neka druga opće priznata metoda za stambene i pretežito stambene građevine odnosno TRVB ili GRETENER ili EUROALARM i slično za pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja i boravi veći broj ljudi.

(6) Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju, obvezno je planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata.

(7) Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica ili rekonstrukcije postojećih, obavezno je planiranje vatrogasnog pristupa tehničkih vrijednosti sukladno zakonskoj regulative. Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom, moraju se projektirati s okretištem na njihovom kraju za vatrogasna i druga interventna vozila.

(8) Nove ceste i rekonstrukcije postojećih cesta s dva vozna traka (dvosmjerne) treba projektirati minimalne širine kolnika od 5,5 metara, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse.

(9) Kod određivanja međusobnih udaljenosti objekata voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornost objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvede slobodnostojeći niski građevinski objekti, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimalno 6,0m. Međusobni razmak kod stambeno-poslovnih objekata ne može biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.

(10) Izgradnja skladišta, pretakališta i postrojenja za zapaljive tekućine i plinove moguća je sukladno zakonskoj regulative.

(11) Za sve građevine potrebna je izrada elaborate zaštite od požara sukaldno zakonskoj regulativi.

Zaštita od štetnog djelovanja voda

Članak 156.

(1) Na području Općine Klana evidentirani su slijedeći značajni vodotoci: ričina Klanska sa pritokama Vinodolac i Jažinovac, Rječina, Duboki jarak sa pritokom Zaklančić i Jurišinski jarak, Zala, Vela voda i drugi manji vodotoci.

(2) Obrana od poplava bazira se na preventivnim mjerama uređenja bujičnih tokova i zaštite ugroženih sadržaja uz redovno održavanje zaštitnog sustava. konkretne mjere koje se provode kod samog nadolaska velikih voda za vodotoke: Rječina, Ričina Klabska, Jažinovac, Duboki jarak i Jurišinski jarak sadržane su u planovima obrane od poplava.

(3) Operativna obrana od poplava za vodotoke Rječinu i Ričinu Klansku, koji pripadaju vodama I. reda, provodi se temeljem Državnog plana obrane od poplava i glavnog provedbenog plana obrane od poplava – Sektor E – Sjeverni Jadran, branjeno područje 23 – mali slivovi “Kvarnersko primorje i otoci i Podvelebitsko primorje i otoci“. Operativna obrana od poplava za vodotoke Jažinovac, Duboki jarak i Jurišinski jarak provodi se temeljem „Plana obrane od poplava na vodama II. reda Primorsko – goranske županije – Sektor E – Sjeverni Jadran branjeno područje 23 – područje malih slivova „Kvarnersko primorje i otoci i Podvelebitsko primorje i otoci“ – mali sliv „Kvarnersko primorje i otoci“.

(4) Planira se dogradnja sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplava, njegova mjestimična rekonstrukcija i redovito održavanje korita i vodnih građevina te postavljanje vodomjernih uređaja.

(5) Radi povećanja stupnja zaštite od plavljenja naselja Klana predviđa se izgradnja retencije na Ričini Klanskoj prikazana na kartografskom prikazu 3b.

(6) Kartografski prikaz poplavnog područja uslijed nedovoljnog kapaciteta korita i ponora Ričine Klanske srednje vjerojatnosti pojave prikazan je na kartografskom prikazu 3b.

Zaštita od erozije tla i klizišta

Članak 156a.

(1) Zaštita tla od erozije (štetnog djelovanja vjetra i vode na tlo) provodi se putem detaljnijih istraživanja, izradom studija, programa i projekata za zahvate kojima bi se smanjio utjecaj erozivnih procesa u prostoru.

(2) Na svim površinama, naročito šumskim i poljoprivrednim gospodariti na način da se smanji, odnosno ne poveća, vodna erozija (uređenjem vodotoka, pošumljavanje, zatravljivanje i sl.).

(3) Sve građevinske i druge zahvate u prostoru izvoditi na način da se ne poveća erozija, odnosno da se oštećene površine odmah saniraju.


67

(4) Mjerama za zaštitu od erozija i bujica smatraju se: zabrana i ograničavanje sječe drveća i grmlja, zabrana i ograničavanje vađenja pijeska, šljunka i kamena, zabrana odlaganja otpadnih tvari, odgovarajući način korištenja poljoprivrednog i drugog zemljišta i sl.

(5) Smanjenje utjecaja erozije provodi se realizacijom sljedećih građevnih i ostalih zahvata u prostoru:

• regulacijom vodenih tokova i bujica,

• čišćenje korita,

• zemljanim radovima uređivanja otvorenih prostora,

• sadnjom određenih biljnih vrsta radi konsolidacije zemljišta

• održavanjem postojeće zaštitne vegetacije pročišćavanje, krčenjem i sl.. (6) Područja ugrožena erozijom javljaju se na flišnim naslagama u slivu Rječinu kao i opasnost od odrona i klizišta. (7) Izrada karte erozije potrebna je za sliv Ričine Klanske koji ima veliki erozijski potencijal. Zaštita od ekstremnih vremenskih uvjeta

Članak 156b. Suša i toplinski val (1) Potrebno je zabraniti zatrpavanje izvorišta vode, bara i lokava, te zabraniti rušenje i devastaciju javnih cisterni

za vodu i kaptažu. (2) Na sušom ugroženom području Općine potrebno je predvidjeti izgradnju pojilišta za divljač.

Članak 156c. Olujno ili orkansko nevrijeme i jaki vjetar (1) U zonama podložnim jačem udaru vjetra ne dozvoljava se izgradnja građevina lakih konstrukcija (plastenici,

staklenici i sl.) (2) Izbor građevinskog materijala, a posebno za izgradnju krovišta i nadstrešnica treba prilagoditi jačini vjetra

odnosno kod izrade projektne dokumentacije poštivati odredbe zakonske regulative. (3) Kod planiranja i gradnje prometnica valja voditi računa o vjetru i pojavi ekstremnih zračnih turbulencija.

Članak 156d. Oborine, tuča, snježne oborine i poledice (1) Mjerama zaštite treba uzimati u obzir karakteristike oborinskih prilika zbog sprečavanja poplava, bujica,

klizišta, erozije tla i dr.. (2) Prilikom dimenzioniranja odvodne mreže treba voditi računa o maksimalnim intenzitetima kiše u kratkim

vremenskim razmacima. (3) Kod gradnje otvorenih vanjskih objekata, te naročito šetnica, trgova i drugih javnih površina koristiti protuklizne

materijale, a nagibe prometnica i prilaznih puteva poštivati sukladno zakonskoj regulativi. (4) Krovne konstrukcije trebaju biti dimenzionirane sukladno normama za opterećenje snijegom i protiv tuče. Tehničko - tehnološke ugroze

Članak 156e. (1) Izvori tehničko tehnološke opasnosti kod kojih bi moglo doći do velike nesreće ili nesreće sa katastrofalnim

posljedicama na području Općine Klana su:

• proizvodno-poslovne zone (I1, I2, K14 i dr.) sukladne namjeni djelatnosti koje se smještaj unutar njih,

• skladištenje - utovar i istovar veće količine zapaljivih tekućina,

• tranzit opasnih tvari kroz naselja. (2) Zaštita i spašavanje od tehničko-tehnoloških katastrofa izazvanih nesrećama u gospodarskim (i drugim)

građevinama provoditi će se sukladno mjerama iz dokumenta “Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa i velikih nesreća za područje Općine Klana”.

(3) Potrebno je voditi računa o zabrani gradnje građevina sa opasnim tvarima u području zona sanitarne zaštite, a u svim ostalim područjima treba voditi računa da se načinom gradnje i izborom materijala, mogućnost nesreće sa opasnim tvarima i njihove posljedice svedu na najmanju moguću mjeru. Kod svih rezervoara ili mjesta za manipulaciju opasnim tvarima treba osigurati prihvatilište za slučaj ispuštanja (tankvane). Sve građevine moraju biti spojene na javni pročistač fekalne i oborinske kanalizacije, a kod buduće gradnje u poduzetničkim zonama treba planirati instalaciju sustava za javno uzbunjivanje.

(4) U blizini lokacija gdje se proizvode, skladište, prerađuju, prevoze, sakupljaju ili obavljaju druge radnje s opasnim tvarima ne preporuĉa se gradnja objekata u kojem boravi veći broj osoba. (djeĉji vrtići, škole, sportske dvorane, stambene građevine i sl.).


68

Mjere zaštite od epidemija i epizotija Članak 156f.

Zaštita od epidemija i epizotija provodi se osiguranjem zdravstvene ispravnosti vode za piće, prikupljanje i

pročišćavanje otpadnih voda i kontroliranim postupanje s otpadom.

9. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 157.

Provedba ovog Plana vrši se neposredno, temeljem Odredbi za provođenje uz obvezno korištenje

cjelokupnog elaborata (tekstualnog i grafičkog dijela) i posredno, putem planova užih područja koji su na snazi ili

čija je obveza izrade i donošenja propisana ovim Planom.

9.1. Obveza izrade prostornih planova užih područja

Članak 158. (1) Ovim Planom se, u svrhu posrednog provođenja, određuje obveza izrade slijedećih prostornih planova užih

područja: • urbanističkih planova uređenja (UPU).

(2) Granice obuhvata prostornih planova užih područja određene su u kartografskom prikazu 3c. „Uvjeti korištenja i zaštite prostora“ - područja primjene planskih mjera zaštite.

Urbanistički plan uređenja (UPU)

Članak 159.

Utvrđuje se obveza donošenja urbanističkih planova uređenja za slijedeća područja određena ovim

Planom :

• za građevinsko područje naselja :

UPU 5: N4 – dio naselja Lisac,

UPU 8: N5 – dio naselja Škalnica,

UPU 9: N5 – dio naselja Škalnica

UPU 13: N8 – dio naselja Breza

UPU 14: N8 – dio naselja Breza

UPU 15: N6 – dio naselja Studena,

UPU 16: N6 – dio naselja Studena

• za građevinska područja turističko-ugostiteljske namjene :

- turističko naselje (koje može uključiti i hotel):

UPU- 11: T2 - turističko naselje Rojno

za građevinsko područje sportsko-rekreacijske namjene :

UPU- 10: R1 - sportsko-rekreacijsko područje "Rojno"


69

Članak 160.

(1) Na području Općine Klana izrađeni su slijedeći planovi užeg područja koji se zadržavaju u provedbi:

• UPU-1: Urbanistički plan uređenja građevinskog područja naselja N1 - Klana i građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene T1 - hotel (Službene novine PGŽ 45/08)

• UPU-2: Urbanistički plan uređenja proizvodne zone - asfaltna baza "Marišćina" I1 (Službene novine PGŽ 03/13, 08/14, 11/15)

• UPU-3: Urbanistički plan uređenja građevinskog područja K1-poslovne zone "Klana" (Službene novine PGŽ 08/08)

• UPU 4: Urbanistički plana uređenja poslovne zone Pod klanac K3 (Službene novine PGŽ 35/11)

• UPU 6: Urbanistički plan uređenja poslovne zone "Klana-pilana" K5 (Službene novine PGŽ 42/13)

• UPU 7: Urbanistički plana uređenja poslovne zone Škalnica K6 (Službene novine PGŽ 35/11)

• Detaljni plan uređenja groblja Klana (Službene novine PGŽ 08/14)

• Detaljni plan uređenja groblja Breza (Službene novine PGŽ 08/14) (2) Izmjene i dopune navedene dokumentacije iz prethodnog stavka donose se sukladno zakonskoj regulativi i

ovim Odredbama. (3) Ovim Planom UPU-1: Urbanistički plan uređenja građevinskog područja naselja N1 - Klana i građevinskog

područja ugostiteljsko-turističke namjene T1 – hotel, pored izmjena i dopuna uvjetovanih odredbama i kartografskim prikazima ovog Plana, mijenja naslov u UPU-1: Urbanistički plan uređenja građevinskog područja naselja N1 – Klana.

Članak 161.

(1) Sukladno zakonskoj regulativi, mogu se korigirati obuhvati planova uređenja užih područja, definiranih kartografskim prikazom 3c i odrediti izrada novih planova koji nisu predviđeni ovim Planom.

(2) Planove uređenja užih područja potrebno je izraditi sukladno smjernicama koje su, za njihovu izradu, određene ovim Planom i odgovarajućom zakonskom regulativom.

(3) Planovima uređenja užeg područja može se odrediti viši prostorni standard od onih određenih ovim Odredbama.

Članak 162.

Brisano.

9.2. Građevine i zahvati u prostoru za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš

Članak 163.

Građevine i zahvati u prostoru za koje je, prilikom izgradnje, potrebna ocjena o potrebi procjene utjcaja na

okoliš i izrada studije utjecaja na okoliš određeni su zakonskom regulativom.

9.3. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

Članak 164. (1) Na području Općine Klana treba primjenjivati posebne razvojne i druge mjere koje će djelovati poticajno i

inicirati pozitivne pomake u ukupnom društvenom i gospodarskom razvoju. (2) Razvojne mjere koje treba poduzimati u cilju bržeg razvitka općinskog područja su :

• poticanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti – šumarstvo, prerađivačke i druge proizvodne djelatnosti,


70

• uređenje i komunalno opremanje Planom definiranih zona gospodarske – poslovne namjene • poticanje poljoprivredne djelatnosti, • razvijati sustav vodoopskrbe, • kanalizacijske sustave graditi prema prioritetu zaštite izvorišta vode za piće u širem okruženju, • radi zaštite izvorišta vode za piće sanirati postojeće prikupljalište komunalnog otpada i sva nekontrolirana

odlagališta, • razvijati društvene djelatnosti:

• omogućiti boravak u dječjim vrtićima cjelokupnoj predškolskoj populaciji, • rekonstruirati postojeće predškolske i školske građevine u cilju modernizacije i kvalitetnijeg opremanja, • omogućiti korištenje primarne zdravstvene zaštite, • omogućiti socijalnu sigurnost starijim i nemoćnim osobama • posvetiti posebnu pažnju očuvanju i revitalizaciji kulturne baštine

(3) Izdvojenim dijelovima naselja smatraju se: N2 Pilana i N3 Lazi, a prema kriterijima za formiranje izvojenih dijelova naselja pripadaju tipu A1.

(4) Planom su definirane napuštene građevine izvan utvrđenih građevinskih područja kao pojedinačne građevine kojima su dodjeljene određene namjene: odmorišni punktovi, šumske građevine, turističke građevine, planinarski/lovački domovi. Sve definirane građevine, a predviđene za moguću rekonstrukciju i privođenju nekoj od definiranih namjena, smatraju se lokacijama kategorije A ili B. Lokaliteti su predloženi za poboljšanje turističke, izletničke i planinarsko-lovačke usluge, te kulturne promocije planskog područja.


Članak 166.

(1) U svrhu provedbe i razrade planskih postavki i odrednica ovog Plana, postupnog ostvarenja ciljeva prostornog, gospodarskog i društvenog razvoja, te provođenja mjera zaštite prostora Općine Klana, Općinsko vijeće donosi četverogodišnje Izvješće o stanju u prostoru.

(2) Izvješće o stanju u prostoru izrađuje se sukladno zakonskoj regulative.


Članak 168.

Brisano.

Članak 169.

Brisano.

Prostorni plan uređenja Općine Klana – Službene novine Primorsko-goranske županije br. 34/07

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 170.


71

Ovaj Plan izrađen je u 4 (četiri) izvornika ovjerenih pečatom Općinskog vijeća Općine Klana i potpisom

predsjednika Općinskog vijeća Općine Klana.

Izvornici Plana čuvaju se u pismohranama Upravnog odjela Općine Klana i Županijskog zavoda za održivi razvoj i

prostorno planiranje u Rijeci (po jedan primjerak) i u Uredu državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službi

za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove u Rijeci koja je nadležna za

njegovo provođenje (dva primjerka).

Članak 171.

Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Prostorni plan Općine Rijeka (»Službene novine« broj 8/86, 27/88,

12/95, 19/95 (pročišćeni tekst) i 12/98) u dijelu koji se odnosi na područje Općine Klana.

Članak 172.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

Ispravak Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Klana - Službene novine Primorsko-

goranske županije br. 09/12.

Članak 2.

Ovaj Ispravak Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Klana stupa na snagu danom objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

I Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Klana - Službene novine Općine Klana br. 22/16.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 166a (1) Ovim Planom Urbanistički plan uređenja poslovne zone "Kunfin" K4 - UPU 5 (Službene novine PGŽ 45/12)

stavlja se izvan snage. Izgradnja u poslovnoj zoni Kunfin K14 dozvoljava se neposrednom provedbom sukladno odredbama ovog Plana.

(2) Do donošenja izmjena i dopuna Plana iz članka 160. stavka (3), za područje isključive poslovne namjene unutar građevinskog područja naselja Klana primjenjuje se postojeći UPU-3: Urbanistički plan uređenja građevinskog područja K1-poslovne zone "Klana"(Službene novine PGŽ 08/08), a za područje groblja Detaljni plan uređenja groblja Klana (Službene novine PGŽ 08/14).

OPĆINSKO VIJEČE OPĆINE KLANA

Predsjednik

Igor Iskra, v.r.

KLASA: 021-01/18-01/50

UR.BROJ: 2170-06-18-01-01

Klana, 20. prosinca 2018.

Documents

O D L U K U o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Klana ... · • kulturne ( čitaonica, škola stranih jezika, izložbeni prostori, galerije, muzej, videoteka i dr.),