-
8/9/2019 NUAS_cb_R
1/195
l#p
btr
i#
-
8/9/2019 NUAS_cb_R
2/195
{"is}fle€'*aT'fl;i;
poprs
ront5ruruH ozNAKA
I KRATIcA
.
. .12
I.UVOD
....13
1.1. Numeritkoupravljanje...
....13
1.2. DefinicijaNC-a
....13
1.3.
Tradicionalna
i
CNC
strojna
obrada
.
.
.14
1.4.
VrsteCNCstrojeva
.....16
1.5. OsobljezacNc.
...17
2.KOORDINATNI
SUSTAV
...,19
2.1. Pravokutni
koordinatni
sustav
......19
2.2.
Polarni
koordinatni
sustav
. . . .21
2.3
Mjerni sustavstroja
.....21
2.3.1.Apsolutni
mjerni
sustav
....21
2.3.2.Inkrementni
mjerni sustav
. .
.22
3.REFERENTNETOEKE
, ,.,..24
3.1.
Koordinatni
sustav
stroja
i
izratka
. . . .25
3.2. Referentna
tocka
alata
. . .28
4.UPRAVLJACKAJEDINICASTROJAIPRIKAZSOFTVERA.
.
., .
.
.29
4.1.
Adresno
brojiani
dio
upravljacke
jedinice
. . . . .
.30
4.2.
Strojni
dio
upravljacke
jedinice
. .
.
.
.31
4.3.Horizontalnafunkcijskatipkovnica...
....33
4.4.Pc-tipkovnicaCNCstroja...
......33
s.POKRETANJEPROGRAMA
.
.....35
5.1.
RadnopodruijeMachine...
......36
5.1.1.
JOG
natin
rada
.
5.1.2.
MDA
natin
rada
(ManualData
Automatic)
. . . .37
5.1.3.AuTonaiinrada.
....38
5.2.
RadnopodrutjeParameter.. ......40
5.3. RadnopodrucjePROGRAM..
......49
5.4. Radnopodruije5ERV/CE5
.....54
5.5.
RadnopodrutjeDlAGNOS/s..
......56
-
8/9/2019 NUAS_cb_R
3/195
6.
SIMULACIJA
OBRADE
6.1. Simulacija
obrade
na
tokarilici
6.2.
Simulacija
obrade na
glodalici
7.
POSTUPAK
PROGRAMIRANJA.
.
7.1.
Analiza
crteia
izratka
7.2.
lzradba
tehnoloike
dokumentacije.
. . .
7.3.
Odabir
CNC
stroja za
obradbu
7.5.
Simulacija
obradbe
7.6.
lzradba
probnoga
komada
. . .
.
7
.7 .
Serijska
proizvodnja
8. STRUKTURA
I
SADRZAJ
PROGRAMA
.
8.1. Popis
glavnih
naredbi
8.1.1.G-naredbe...
8.1.2.
M-naredbe.
. .
8.2. PridruZivanje
vrijednosti
adresi.
8.3.
Modalne
i
nemodalne
naredbe.
8.4
Sistemati
zacija
naredbi
8.5.
lzbor mjernih
jedinica.
.
8.6
lzbor
radne
povrSine
.
.
8.7.1.lstodobna
uporaba apsolutnog
i
inkrementnoga
mjernog
sustava
.
8.8
Upravljanje
alatom
8.9.
Upravljanje glavnim
vretenom
.
8.9.1. Programiranje
brzine
vrtnje
.
8.9.3.
Zaustavljanje
vrtnje
glavnog
vretena
.
.57
.57
.61
.64
.64
.65
.65
.66
.66
.66
.67
.68
.69
.69
.70
.71
72
72
73
.75
.75
.76
.76
.77
.78
.78
79
80
8.9.4.
Ogranitenje
brzine
vrtnje
.80
-
8/9/2019 NUAS_cb_R
4/195
S.l
O.
UPRAVLJANJE
BRZINOM
POMAKA
ALATA
. . . . .
.80
8.1
1. Vrijeme
iekanja
. .
.82
S.ll.l.Programiranjavremenatekanja
......83
S.ll.2.Najmanjevrijemeiekanja
......83
8.1
1.3.
Dugo
vrijeme
tekanja
. . . . .83
g.CNCtokarenje.
.
.
.
.
.85
9.1.
CNctokarilice
. . ..85
9.2.
Tipiine operacije
obradbe
na tokarilici
. . .
.88
9.3.
Alati
zatokarenje..
....89
9.3.1,Alati
zatokarenje
.....90
9.3.2.lzbor
plocica
za
grubu
obradu
. . . .91
9.3.3.
lzbor
plotica
za
finu
obradu
. . . . . .93
9.3.4.Dodatakzazavr\nuobradu ......93
g.3.5.Odabiralatazaizraduzaobljenjaiskoienja...
.....93
9.4.lzbor
reZimaobradekodtokarenja
.
......95
9.4.1.
Brzina
rezania
.
.
.96
9.4.2.Posmak
. . .98
9.4.3.Dubinarezania
......98
g.5.TehnoloSkadokumentacijazatokarenje..
......99
9.5.1.Planstezanja
...99
9.5.2.Operacijski
list
.....104
g.5.3.Planalata
.....106
g.5.4.lzradbaplanarezanja
.....107
g.6.Radspromjeromipolumjerom
....109
g.T.Pravocrtnagibanjaalata
.....110
g.T.l.Gibanjeubrzomhodu
....110
9.7.2.Programiranje
prilazne
ipovratne
putanje . . .111
9.7.3
Gibanje u
radnom
hodu
. .
.112
9.7.4.AdresaANG
...114
-
8/9/2019 NUAS_cb_R
5/195
9.8.
KruZno
gibanje
alata . .
.114
9.8.1.
Programiranje kruinog
luka
pomo(u
adrese
l,
J,
K .
.116
g.8.2.KruZni
lukkroztoike
.....118
9.9.Konstantnabrzinarezanja
....1i8
9.10. Kompenzacija
radijusa
vrha oitrice
alata .
.126
9.1 l.Tokarenjenavoja
.....127
9.12.
Programiranje
granica
radnog
prostora.
.
.128
l0.CNCglodanje
.....130
l0.l.CNcglodalice
...130
1
0.2.
Alat i za
radna
glodalici
. . .
. .134
10.3.Sustavi
stezanjaalatanaglodalici
..
....135
10.3.l.lzvedbedr2ataalata .....136
10.3.2.
Naiini
stezanja
alata
u driat
alata
.
.
. .137
10.4.
Tipitne
operacije
obradbe na
glodalici
.
. . 139
10.5.Dodatneosi
naCNCstrojevima... .....140
10.6.Obradni
centar...
...141
10.7.
Sustav smjeitaja i izmjene
alata
. .
.142
10.8.
Sustav izmjene
i
transporta
obradaka
. . .
.143
10.9. lzbor
reZima
obrade
.
.
.145
10.9.1.Brzinarezanja .....145
l0.9.2.Brzinaposmaka
....146
10.9.3.Dubinarezanja
....146
l0.lO.Tehnoloikadokumentacijazaglodanje...
...148
10.l0.l.Planstezanja
.....148
10.10.2.Operacijski
list
....153
10.10.3.Planalata
...156
10.10.4.Planrezanja
.....157
-
8/9/2019 NUAS_cb_R
6/195
10.1
l.Programiranjegibanjaalata
.....160
10.1
1.1. Gibanje
u
brzom
hodu
.
. 160
10.1
1.2
Pravocrtno
gibanje
u
radnom
hodu
.
.
161
10.1
1.3.
Linearna
interpolacija
.
.
.
165
10.11.4.Kruinogibanjealata
....167
10.1
1.5. Programiranje
kruZnog
luka
pomo(u
CR-adrese
.
. . . . .
168
10.1
1.6.
Programiranje
kruinog
luka
pomoiu
adrese l, J,
K
. .
.
.
.169
10.1
1 .T.Programiranje
punoga kuta .
.
.169
10.1
1.8.
KruZni
luk
kroz totke
. . .171
10.1
1.9. Spiralna
interpolacija
. .
.172
l}.l2.Kompenzacija
radijusa alata
.174
l}.12.1Svrhanaredbe
....174
10.12.2.
Naredbe
za
programiranje KRA
.
. . .
.175
l0.l2.3.Preciznopozicioniranje.
.....176
1}.12.4.Oblik
usporenja
i
ubrzanja
posmaka
. .177
10.12.5.
Neprekinuta
putanja
pri
izradi
konture
. . .
.177
1}.12.6.Optimizacija
brzine
posmaka
pri
izradi
konture.
.
.179
10.13.
Urezivanje
navoja s
kompenzacijom
stezne
glave
. . .
181
10.14. Uporaba
naredbi
G54,G55,G56,G57
.
.
.182
1O.ls.Zadavanjepola .....182
10.16.Programiranjegranicaradnogprostora...
...183
1 1. Oblikovanje
programa
.
.184
l2.Prilozi
...
...187
Literatura:
....
.....201
-
8/9/2019 NUAS_cb_R
7/195
$r=#;Feg$
H{.9"ef
f
:#T[::F,f
E
F€
#,7?E
F+?"f.
#.
f
+tEu+=
;:;2.
s,;
g
1
Prema
Pravilniku
o mjernim
jedinicama
iznimno
se mogu rabiti
ijedinice
koje
se definiraju
na
temelju
Sl
jedinica,
ali nisu
njihovi
decimalni
viiekratnici
ili
nizekratnici
Oznaka
Jedinica
Sl
Jedinicat
Znadenje
CNC
Radunalom
podrZano
nume:
l..l
_l-:,
.
NC
lzvorno
numeriiko
upravlja
nje
CAD
Ratunalom podr2ano
konstru
i
rar.1=
CAM
Raiunalom podr2ana
izrada
HSS
Brzoreznitelik
op
mm
Dubina
rezanja
po
jednom
prolazu
d
mm
Vanjski promjer
alata
ili
obratka
{
t
mm/okr
Posmak
alata
(ili
obratka) za
jedan
okretaj vretena
f,
mm
Posmak po
reznoj
oitrici
za
jedan
okretaj vretena
V1
m/s
mm/min
Brzina posmaka
n
5-l
min-1
Brzina
vrtnje
vretena ili
izratka
(frekvencija
vrtnje)
vc
m/s
m/min
Brzina rezanja
materijala
z
Broj
o5trica
alata
I
Broj prolaza
priobradi
r€
mm
Radijus
vrha
oitrice alata
t1
s
min
Vrijeme potrebno
za izvodenje
zahvata
obrade
+
Lpz
s
mtn
Pri
prem
no-zavrino
vrijeme
A
Privremena
n
u ltotka
obratka
B
Potetna
todka alata
pri
izvriavanju programa
N
Referentna
totka
alata
R
Referentna
todka
stroja
W
Nultodka
izratka
M
Strojna
nultoika
X,YZ
oznake
koordinatnih
osi
u
pravokutnom
koordinatnom
sustavu
X'l,Z
Koordinate
totke
u
pravokutnom
koordinatnom
sustavu
P
W
Snaga
stroja
F,
N
Glavna
sila rezanja
Ff
N
Posmitna
sila rezanja
F
v
N
Natraina
sila rezanja
k.
MPa
Koeficijent
specifitne
energije
reza
nja
Ra
pm
Srednje
aritmetidko
odstupanje
mjerenog
profila
hrapavosti
povrSine
Rt
um
Ukupna
visina
profila
hrapavosti
povriine
-
8/9/2019 NUAS_cb_R
8/195
Numeridki upravljani
alatni
lE.
ffiWffiffi
'E..E
"
ru*rmsrE*ks
upnmv mrl$e
Osnove
numerickog
upravljanja
postavio
je
1947.
god.
John
Parsons.
Uporabom
bu-
Sene
trake upravljao
je
pozicijom
alata
pri izradbi lopatica helikopterskog
propelera.
Godine
1949.
americka
vojska sklopila
je
ugovor
sa
sveutili5tem
MIT
za
razvoj
progra-
mabilne
glodalice.Troosna
glodalica
Cincinati
Hydrotel
predstavljena
je
1952.
godine,
a
imala
je
elektromehaniiko
upravljanje
i rabila
je
buienu traku.
lste
godine
pocinje
se
rabiti
naziv numeritko upravljanie
(NC).
U civilnoj
industriji numeritko
upravljanje
zapotinje Sezdesetih
godina
dvadesetog
stoljeca, a Siroka
primjena
u obliku ratunal-
noga
numeriikog upravljanja
(CNC)
poiinje
1972.
godine,
odnosno desetak
godina
kasnije
razvojem
mikroprocesora.
,E.irt"
ffimf
frxt$cfrim ffi#-m
Postoje
razliiite definicije
NC-a,
a
jedna
od
najjednostavnijih
jest:
NC
je
upravljanje
alatnim strojevima
pomoiu
posebno
kodiranih
instrukcija
(naredbi)
koje
se
ucitavaju
u upravljaiku
jedinicu
stroja.
Instrukcije se sastoje
od slova
i brojkite
specijalnih
znakova
pa
otud
i
potjete
naziv nu-
mericko upravljanje.
PiSu
se
logiikim
redoslijedom
u unaprijed dogovorenu standardi-
ziranom obliku.
Skup
svih
instrukcija
potrebnih
da bi
se
provela
odredena obradba
na
izratku
naziva
se CNC
program.
Strogo
uzev5i,
postoji
razlika izmedu
kratica
NC i
CNC.
Kratica
NC
rabi
se
za
izvorno nu-
mericko upravljanje,
a
CNC
za raiunalom
podriano
numeritko upravljanje.
Da
bismo
pravilno
rabili te
dvije
kratice,
potrebno
je
pojasniti
bitnu
razliku
medu njima.
U
NC
sustavu
program
se utitava u
upravljaiku
jedinicu
pomotu
buiene trake,
karti-
ca ili diskete,
a
zatim
se
provodi
obradba
predmeta
pri
temu
operater
na
stroju
nema
mogu(nost
mijenjanja
programa.
Sve
potrebne
izmjene
moraju
se obaviti izvan stroja
pa
ponovno
uiitati
program
u
upravljaiku jedinicu
stroja.
U CNC
sustavu
mikroprocesor omogu(uje
izmjenu
programa
na samom stroju,
a
tako-
der
je
mogu(e
provesti
i
odrecfene
izmjene
i tijekom
obradbe
predmeta.
To svojstvo
omogu(uje
veliku fleksibilnost
u
radu, uitedu
u vremenu
te
je
uvelike
pridonijelo
ra5i-
renosti uporabe
CNC strojeva.
-
8/9/2019 NUAS_cb_R
9/195
-E*S"€nmdfrm$*axmfrffim
A
ffiruffi
s€rm$re*
*r,:radn
Kad
govorimo
o obradbi
predmeta
pomoiu
tradicionalnih strojeva
i
CNC strojeva
mogu
se
postaviti
odreCfena
pitanja:
Je li CNC obradba
bolja
i ako
jest,
u
cemu? lma
li
slicnosti
medu
tim obradbama?
Usporecfujuti
ta dva naiina
obradbe moZe
se
zakljuditi
da
je
osnovni
pristup
izradbi
d ijelova
gotovo
jed
na k:
.
analiza
crteZa
(i
ostalih dokumenata)
.
izbor
operacija
obradbe
.
odredivanje
baznih
povriina
i izbor naiina stezanja
.
odabir
odgovaraju(ih alata
.
proratun
optimalnog
reiima
obradbe
.
izradba
programa
itestiranje
.
izradba
predmeta.
Razlika
je
u
predzadnjoj
radnji
koje na tradicionalnim
strojevima nema.
Pri
samoj
obradbi
pojavljuju
se bitne
razlike.
Operater
na tradicionalnom stroju
pomoiu
jedne
ili
obje ruke obavlja
ukljutivanje/iskljutivanje
posmaka,
rashladnog sredstva, tj. obav-
lja vocfenje
alata.
Zato
su
potrebni
znanje
iodredene vjeStine.
O
stupnju
vjeStina ovi-
sit
(e
i kvaliteta izradbe
i
vrijeme izradbe. Problem
nastaje kad
je
potrebno
izraditi
viSe
potpuno
istovjetnih
predmeta.
Po
prirodi
tovjek
ne moZe
ponoviti
sve
postupke
na
potpuno
jednak
natin 5to
rezultira
odredenim
razlikama u dimenzijama
predmeta
i
kvaliteti
povriine.
U CNC upravljanju mikroprocesor vodi alat
uvijek
na
jednak
nacin
time
su stvoreni
preduvjeti
da svaki izradak
u
seriji bude potpuno jednak.
lz
ovog bi se
moglo
zakljutiti da su CNC strojevi
uvijek superiorniji
klasiinim strojevi-
ma. Medutim,
postoje
slucajevi kad tradicionalni
strojevi imaju
prednost
(npr.
ako
je
potrebno
izraditi
samo
jedan jednostavan
predmet).
Op(enito, moZe
se
reii da su
prednosti
CNC
strojeva:
a)
Prilagodljivost
Stroj moZe
izradivati
veiu
ili manju seriju
proizvoda
ili
samo
jedan
proizvod,
a
na-
kon toga
se
jednostavno
utita drugi
program
i izracfuje se
drugi
proizvod.
b)
Mogutnost
izradbe
vrlo
sloienog
oblika
lzradba
trodimenzionalnih sloZenih oblika
na
klasitnim
strojevima
je
skupa, a
po-
nekad i nemogu(a. Uporaba
CNC stroja
omoguiuje
izradbu, a time
i konstruiranje
itakvih
sloZenih
oblika
i
proizvoda
koje
prije
nije
bilo ekonomiino
proizvoditi.
c)
Tocnost
i
ponovljivost
Pomo(u
CNC stroja
moguie
je
proizvesti
veliku kolitinu
(1
00, 1 000 ili viSe)
potpu-
no
jednakih
proizvoda
odjednom ili
povremeno.
Razlike
koje mogu nastati medu
-
8/9/2019 NUAS_cb_R
10/195
Numericki upravllani
alatni
d)
proizvodima
obiino su
zanemarive,
a
nastaju zbog
troienja
alata i dijelova stroja.
Na klasiinim
strojevima
to
nije
moguie.
Dio
proizvoda
iak
neie zadovoljiti
ni
po-
trebnu
kvalitetu.
Smanjenje
ili
potpuno
uklanjanje
troikova
skladiStenja
Da
bi
zadrlali
svoju
funkciju,
strojeve
je potrebno
redovito
odrZavati. Nakon
odredenog
vremena
pojedine
dijelove
je
potrebno
zamijeniti.Te
dijelove
mora
osigurati
proizvodac
stroja.
Ako dijelove
izraduje na klasitnim strojevima,
proi-
zvodat
ih mora
proizvesti
i uskladiStiti
kako bi ih nakon
pet
ili
vi5e
godina
dosta-
vio kupcu. DrZanje
doknadnih
dijelova
na
skladiStu
tini
troiak.
Neki
od
tih dije-
lova
se
nikad i ne
isporuie
kupcu
jer
se
dizajn stroja u
meduvremenu
promijeni
pa
dijelovi
postanu
zastarjeli. Uporabom
CNC strojeva
potrebno
je
saiuvati, tj.
uskladiStiti
samo
programe,
a dijelovi
se
u
kratkom roku
izrade
po
narudZbi kup-
ca.
Pri
tome
je
troiak
znatno
manji od skladiStenja
gotovih
doknadnih
dijelova.
Smanjenje
pripremno-zavrSnih
vremena
i
troika
izradbe
Pri uporabi
klasiinih strojeva
iesto
su
potrebne
specijalne
napraveza
pozicioni-
ranje
predmeta
te
Sablone
za
vocfenje
alata
po
konturi.
lzradba
naprava
je
tro-
5ak, a
vrijeme do
poietka proizvodnje
proizvoda produZuje
se za
vrijeme izradbe
naprava.
Za CNC
strojeve
to
nije
potrebno
jer
se
alat
vodi
mikroprocesorom
po
bilo
kojoj
sloZenoj
putanji.
Mali
zahtjevi za vjeStinama
operatera
Operateri
CNC strojeva
trebaju
znati
postaviti
predmet
u stroj,
postaviti,
izmjeriti
i izmijeniti
odgovarajute
alate
te
se
koristiti odgovarajutim
CNC
programom.
To
su
kudikamo
manji
zahtjevi za vjeStine
iznanja nego 5to
ih treba imati operater
na
klasicnim strojevima
koji treba
znati
voditi
izvriavanje
pojedinatnih
operacija
obradbe.
Jednostavniji
alati
Na CNC
strojevima
alati su
standardizirani
te obicno nema
potrebe
za
uporabom
specijalnih
alata
ili ruino
izradenih.
Stvaranje uvjeta
za
tocnu
realizaciju
planova
proizvodnje
i
poveianje
produktiv-
nosti
Primjenom CNC
strojeva
za
izradbu
vetih
serija moguie
je
vrlo
precizno
planira-
nje
proizvodnje,
rezultat
su
puno
manji
gubitci
proizvodnog
vremena,
a time
i
veca
produktivnost
izrad be.
Smanjenje
vremena
potrebn
og za
kontrolu toinosti.
Nedostatci
CNC
strojeva
jesu:
.
Veliko
investicijsko ulaganje
Poietna ulaganja
su znatno ve(a nego
za
klasiine
strojeve.
To
podrazumijeva
do-
bru
iskoriStenost
kapaciteta stroja
kako bi
se
on isplatio u razumnom roku.
e)
f)
e)
f)
e)
-
8/9/2019 NUAS_cb_R
11/195
Potreba
programiranja
CNC stroja
Programeri su
visokoizobraleni
pojedinci
koji
moraju
imati
specija-
listiika
znanja
iz viSe
podruija.
Takvih
pojedinaca
nema
mnogo
pa
su vrlo dobro
pla(eni.
Visoki troikovi
odrZavanja
CNC
strojevi
su
vrlo
slo2eni. Stroj
se
mora redovito odrZavati
kako
bi
zadrlao
svoje
prednosti,
a
posebno
totnost.Za
odrlavanje
su
potrebna
znanja
iz elektronike
i
strojarstva.Zbog
toga
i to osoblje
mora biti dobro
plaieno.
Neisplativost izradbe
jednostavnih
predmeta
Predmete
jednostavne
geometrije
u
pojedinainoj
proizvodnji
ili
ma-
lim serijama cesto
je jeftinije
i brZe
izraditi
na
klasitnom
stroju u
tra-
Zenoj kvaliteti.
Za njih
nije
potrebno
pisati
program,
testirati
ga
i tek
onda
izracfivati
proizvod.
'E
"-€=
Vnste CIU*
struievm
Vrste CNC strojeva
su brojne
i razlitite. NajvaZnije
vrste
jesu:
.
glodalice
iobradni centri
.
tokarilice
itokarski
centri
'
buiilice
.
erozimati
.
itance
iSkare
.
plinske
i
plazma
rezacice
.
rezanje vodom
i laserom
.
brusilice
r
strojevizazavarivanje
'
strojevi
za savijanje.
-
8/9/2019 NUAS_cb_R
12/195
Numericki
upravljani
nla+ni
otoLt
tl
U(jI ILOI
) obradni
d)
stroj
za
plinsko
rezan)e
n\ nrnzrma+
v/
rtr
\Jr_r I
lo
L
stroj
za zavarivanje
c) stroj
za
tezanje
laserom
$lika
1.1. Vrste
C NC stroieva
,t.l;i"
Sscblie
z&
CruC
CNC
strojevi
ne
mogu raditi
sami
vei
ih
mora
opsluZivati iovjek. Postoje
dva razlicita
posla
vezana
uzizradbu
predmeta
na
CNC
stroju:
prvi
se
odnosi
na izradbu
programa,
a
drugi
na izvr5enje
programa
na
CNC
stroju. U
veiini
tvrtki ta
dva
posla
su razdvojena
i
obavljaju ih razliciti
djelatnici:
CNC
programeri
iCNC
operateri.
CNCprogramer
je
osoba
koja ima veliku
odgovornost
u
CNC
radionici.
Odgovoran
jeza
uspjeh
tehnologije
numeriikog
upravljanja
kao i za
moguie
probleme
vezane
za ope-
-
8/9/2019 NUAS_cb_R
13/195
racije
izradbe
na CNC
stroju.
Takoder
je
odgov
oran
za
kvalitetu
izradbe
proizvoda. Za-
daia CNC
programera
je
izraditi
komplet
tehnoloike
dokumentacije
na osnovi
koje
te
operater
na CNC stroju
izraditi
predmet.
Za
uspjeinu
izradbu
programer mora:
.
dobro
citati
tehniiki
crteZ
.
dobro
poznavati vrste,
namjenu
i
mogu(nosti
pojedinih
alata
.
dobro
poznavati
tehnoloike
moguinosti
pojedinog
stroja
.
znati
odrediti
optimalne
operacije
izradbe
pomoiu
kojih
se
moZe
dobiti
izradak
u
zadanim
tolerancijama
i
kvaliteti
povriine
.
znati
prepoznati
ograniiavaju(e
iimbenike
koji
se
mogu
pojaviti
tijekom
izradbe
.
dobro
znati
matematicke
funkcije,
posebno trigonometrijske,
poradi moguinosti
izraiuna koordinata
r
poznavati
svojstva
materijala
koji
se
obraduju
r
poznavati
upravljatku
jedinicu
stroja,
tj.
G-funkcije
i
M-funkcije,
koordinatni
su-
stav,
referentne
tocke
stroja
i
alata kao
i eventualno
dopunske
funkcije
(paletni
sustav,
izmjena
alata,
itd.)
.
i zadnja,
ne manja
valna,jest
sposobnost
sluianja
drugih
osoba
koje
su
vezane
za
izrad
bu
pred
meta:
i nZenjera,
CNC
operatera,
nad
redenog
ru kovodstva.
CNC
operater
jeosoba
koja
na
stroju
izraduje
predmet na osnovi
tehnoloike
dokumen-
tacije
dobivene
od
cNC
programera. operater
mora
znati:
.
rukovati
upravljatkom
jedinicom
stroja
'
iitati
tehnoloiku
dokumentaciju
.
izmjeriti
i odrediti
korekcije
za
pojedini
alat
.
postaviti
i stegnuti
izradak
prema
planu
stezanja
r
prepoznati
istroienost
ili
oitetenja
alata
.
izmjeriti
izradeni
predmet
te utvrditi
zadovoljava
li
tolerancije
i
kvalitetu
povriine.
Osnovna
odgovornost
operatera
je
tocnost
obradbe.
Takoder
je
odgovoran
za odr-
Zavanje
cistoie
stroja,
a
testo
treba
obavljati
ijednostavnije
aktivnosti
odrZavanja
na
stroju.
'l
.
Sto
je
NC?
2,
Kojaje
razlika
izmedu
NC-a
iCNC-a?
Nabrojite
prednosti
CNC
strojeva
Nabrojite
nedostatke
CNC
strojeva.
Kola znanja
i vjeitine
rnora
imati
programer,
a koje
operater
CNC
strojeva?
3.
4.
5.
-
8/9/2019 NUAS_cb_R
14/195
Numeridki
upravljani
alatni
R-
K{}{}fiNIruATRII
SU$T&V
R.G
=
Pravskutffii
lquord natni
sustav
Pojam
koordinatnog sustava definirao
je
u
17. st.
francuski matematicar
Rene
Descar-
tes.
Pravokutni
koordinatni
sustav u
ravnini
sastoji
se
od dva
mecfusobno
okomita
bro-
jevna
pravca
koji
se
nazivaju koordinatne
osi i
najteite
se oznacuju
sa
Xi Y.
SjeciSte osi
naziva se
ishodiite ili nultotka. Koordinatne
osi
X
i Y
definiraju
koordinatnu ravninu
XY
s
cetiri
odvojena
podrudja
koja se
nazivaju kvadranti.
Pozicija todke
Koordinata
X
Y
l. kvadrant
+ T
ll.
kvadrant +
lll. kvadrant
lV.
kvadrant
+
Tablica
t, Algebarski
predznaci
tocke
u
kvadrantima
Da
bismo
prikazali
stvarni
prostorni
predmet
po-
trebna
je
joi jedna
os
koju oznatujemo
sa
Z, a
ko)a
je okomita
na
prethodne dvije
osi.
Os
Z
i
os
Y
defini-
raju
YZ+avninu,
a os
Z i os X ravninu
XZ.Na taj
natin
poziciju
svake
totke
u
prostoru
moiemo
jednoznai-
no opisati
koordinatama
xy,z.
$lika
2.1.
Pravokutni koordinatni sustav
$lika?.2.
Prostorn
i koordinatn isustav
Na slici
2.3.
prikazan
je
predmet
u
prostoru
s
od-
govaraju(im
ortogonalnim
projekcijama.
Treba
uoiiti
da
za
tehnidko crtanje
nije
bitan
poloZaj
predmeta
u odnosu
prema
ishodiStu
koordinat-
nog sustava, ali
je
za
numericko
upravljanje od
presudne
vaZnosti.
Da
bismo alat doveli
do
odre-
dene
totke
na
predmetu
(npr.
u vrh A), moramo
ll
-
kvadrant
4-3-2-1
lll
-
kvadrant
12 34
X
lV
-
kvadrant
Slika2.3,
Predmetu koordinatnom sustavu
-
8/9/2019 NUAS_cb_R
15/195
znati
njezinu
poziciju
s obzirom na
ishodi5te
koordinatnog
sustava. PridruZivanjem
vri-
jednosti
koordinata X,
y
i
z karakteristiinim
toikama
predmeta
stvoren
je
preduvj
et
za
CNC
upravljanje. Orijentacija
koordinatnog
sustava
na
CNC stroju
dogovorena
je
tako
da
pozitivni
smjerovi
koordinatnih
osi slijede
poloZaj
prstiju
desne ruke;
ispruZen
pa-
lac
pokazuje
pozitivni
smjer
osiX,
kaiiprst
pozitivni
smjer
osi
[, a
srednji
prst
pozitivni
smjer
osi Z.
*ZI
-l
+Y
,ri''t /
,/--p: 7
"'
,-
--
;g*
.n/
+X
Slika
2.4.
Koord
i
natn
i
sustav izratka
Primjeri
zadavanja koordinata
u
ravnini
i
prostoru
dani
su na
slikama koje
slijede.
$lilca
2,5,
Primjer
zadavanja
tocki
u
Slika 2.6.
Primjer
zadavanja
tocki
u
prostoru
+Z
+Y
70
Ps
,r''so
30
10
r{t
t
30
-10-
-2t
20
7,.
+Y
60
40
20
Ps
Pr
-20
-1\,
-40
10
30 50
+z
Pz
Totka
P1
P2 P3
Pn Ps
P6
X
50
-80
-30
70
0
-50
v
60
30
-70
-40
BO 0
Totka
Pl
P2
P3
X
20
40
-40
v
20
-40
40
z
50
40
20
-
8/9/2019 NUAS_cb_R
16/195
.ri..j.
Folarni
ksardi*atsei
sustav
U
polarnome
koordinatnom
sustavu
totka
se definira
radijus
vektorom
i
kutom
koji
taj
vektor tini
u
odnosu
prema
postojeiem
polu
i osi
koja
prolazi
kroz
taj
pol.
Numericki
upravljani alatni
Tocka
P1
opisana
je
radijusom
RP
=
40
i kutom AP
=
20".
Toika
P2
opisana
je
radijusom
RP
=
50 i kutom AP
=
60'.
Za definiranje
kuta
toike
P2
moguie
je
rabiti i inkrementalni
su-
stav
mjerenja
pa
ce
toika
P2
biti definirana
s
RP
=
50 AP
=
lC(40").
$lika
2.7.
Polarni
koordinatni
Polarni
koordinatni sustav
moguie
je
primijeniti
i u
prostoru.
Koordinate
totke
T
opisane su tada
s:
r
radijusom
I
kutom
I
koordinatom
z
RP
AP
$lika
3.8, Polarni
orostorni
koordinatni
U
prethodnim
primjerima
koriSten
je
apsolutni
mjerni
sustav.
Pri
zadavanju
koordinata
moguie
je
koristiti
se
i
inkrementnim mjernim
sustavom.
ViSe
o
tome
vidi
u
poglavlju
o
zadavanju
mjernog
sustava.
;::,.'i Miernr
sustav
strcia
Upravljacka
jedinica
stroja omoguiava
rad
u
dva
mjerna
sustava:
apsolutnom
i
inkrementnom.
'i.;.
i.
Apsolutnl mierni
sustav
U
apsolutnomu
mjernom sustavu koordinate
pojedinih
totaka
(dimenzi-
je)
oznacuju
udaljenost tih toiaka od
ishodiSta aktivnoga koordinatnog
sustava
(toika
W). Predznak
(-)
ili
(+)
odreduje
kvadrant
u
kojem
se
totka
nalazi.
Na
slici
desno vidljivo
je
da
je
ciljna tocka
udaljena
od
ishodiSta ko-
ordinatnog
sustava u smjeru osiX
za 18 mm, a u smjeru
osi
Yza 56 mm.
Prednost
programiranja
u apsolutnom
mjernom sustavu
je
mogucnost
izmjena
jednog
dijela
programa,
a
da se
ne mora mijenjati
drugi
dio
pro9rama.
poietna
toika
ciljna
toika
Stik* ?"S,
Apsolutn
i mjern i
sustav
-
8/9/2019 NUAS_cb_R
17/195
Primjer
za tokarenje:
Napomena:
vrijed-
nost x
kordina-
te
unosi
se
kao
totka
koordinata
x
z
1
20
0
2
30
-5
3
30
-20
4
40
-20
5
40
-35
6
60
-45
7
60 -65
Primjer
za
glodanje:
o
LO
12
5
3-4
70
2
3
4
+
.1-
l
t
1
()
CfJ
T
c
\
10
X
50
toika
koordinata
X
v
z
1
10
10
-5
2
10
50
-5
3
50
50
-5
4
70
30
-5
5
50
10
-5
lika
2"10.
Primjeruporabeapsolutnog
mjernog
sustava
kod
tokarilice
slika 2.1t.
Primjer
uporabe
apsolutnog
mjernog
sustava
kod
glodalice
€.3.=-
Inkrernentni
mjerni
sustav
U inkrementnom
mjernom
sustavu
koordinate
sljedeie
totke
se
zadaju
u
odnosu
na
koordinate prethodne
tocke
i
po
iznosu
i
po
predznaku
(moZe
se
reti
da se zadaje
iznos
pomaka
alata
u smjeru
pojedinih
osi).
U
primjeru
na
slici 2-12
ciljna
totka
je
udaljena
od
pocetne
u
smjeru
osi
X
za-g
mm,
a u
smjeru
osiYza
+38
mm.
Koordinate
prve
totke
zadaju
se
u apsolutnom
koordinatnom
sustavu.
Lan-
dani natin
kotiranja
sugerira
primjenu
tog
naiina
zadavanja
koordinata.
osnovna
prednost
i
primjena
inkrementnog
mjernog
sustava
je
pri
pisanju
potprograma
za identiine
operacije
koje
se
ponavljaju
na razliditim
dijelovi-
ma izratka.
$lika
2-12
Inkrementnimiernisustav
-
8/9/2019 NUAS_cb_R
18/195
Primjer
za tokarenje:
Napomena:
vrt1ednost
x
kordinate
unosi se
kao
toika
koordinata
x
z
1
20
0
2
10 -5
3
0
-15
4
10 0
5
0
-15
6
20
-10
7
0
-20
Numeridki upravljani
alatni
Primjer
za
glodanje:
60
2
3
1
4
C)
(\t
o
(\l
I
5
\
7
10
20
x
toika
koordinata
X
v
z
1
10
10
-5
2
0 40 0
3
60 0
0
4 0
-20
0
5
-20
-20
0
1
-40
0 0
Slika
2.14. Primjer uporabe inkrementnog
mjernog
sustava
pri
t.
Cime
je
definiran
poloZaj
tocke u
pravokutnome koordin'atnom sustavu,
a
cime
u
polarnome
koordinatnom
sustavu?
2. PrikaZite
poloZaj
sljedeiih
tocki u
pravokutnome
koordinatnom
sustavu:
Pt(10,28,'15)
P2(30,28,15)
P3(1
0,-20,15)
P4(1
0,-20,15).
Ako
se
prethodne
tocke spoje,
koji
se
geometrij-
ski
oblik
dobtle?
3.
PrikaZite
potoZaj
tocki
P'(RP=38,
AP=45)
Po(RP=76, AP=60) u
polarnome
koordinatnom
sustavu, ako
su koordinate
pola
(0,0).
4.
Pravokutnik dimenzija
30x50
nalazi se u
XY
ravnini.
Odredite
koordinate
vrhova
pravokut-
nika
ako
je
ishodiSte
koordinatnog
sustava
u:
a) lijevome donjem
kutu
pravokutnika,
b)
lijevome
gornjem
kutu
pravokutnika,
c)
sredi5tu
pravokutnika.
Slika
2.13,
Primjer
uporabe
inkrementnog
mjernog sustava
pri
tokarenju
-
8/9/2019 NUAS_cb_R
19/195
i:::.
ffiffiFffiffiffiruYruffi
Y#mggm
cNC
strojevi
imaju
tri medusobno
neovisna geometrijska
sustava:
geometrijski
sustav
stroja
geometrijski
sustav
izratka
geometrijski
sustav
alata.
I
I
I
Svaki
od tih
sustava
ima
proizvoljno
(dogovor-
no)
odabranu
referentnu
(nul)
toiku. Da
bi vo-
denje
oitrice
alata
bilo
mogu(e, potrebno
je
precizno
definirati
matematitku
vezu
meCfu
pojedinim
referentnim
totkama.
Sve referen-
tne
toike definiraju
se
s obzirom
na
strojni
ko-
ordinatni
sustav.
-Rliira
3.'tr.
Referentne
tocke
glodalice
r3'*(_'
"
Y
,l':);2
-
8/9/2019 NUAS_cb_R
20/195
Numericki
upravljani
alatni
N
Referentna
toika
alata
(Tool
mount
reference
point)
Pocetna
tocka
od
koje se
mjere svi
alati.
LeZi
na
osi
drZata alata.
Odrecfuje
ju
proizvodai
stroja
i
ne moZe
se mijenjati.
R
Referentna
toika
stroja
(Reference
point)
Toika u
radnom
podruiju
stroja
koja
je
odreCfena
krajnjim
prekidatima.
Slu2i
za
kalibriranje
mjernog
sustava.
Pri
ukljucivanju
stroja,
a
prije
poietka
izradbe,
alat
moramo
dovesti
u
tocku
R
po
svim
osima.
B
-
Poietna
toika
alata
(Begin
point)
Od
te tocke
prvi
alat
potinje
s obradbom
i
u
njoj se
obavlja
izmjena alata.
Ne
mora biti
neophodno
definirana.
A
Privremena
nultotka
obratka.
Smjeita
se
na ielo stezne
glave,
a
postavlja
se
na-
redbom
G54.
;i"-i.
Koordinatni
sustav
stroia
i
izratka
Pri
ukljucivanju
CNC stroja
aktivan
je
strojni
koordinatni
sustav
s
ishodiStem
u toiki
M.
Na
glodalicama tocka
M
se
nalazi
u
lijevom
kutu
radnog
stola,
a
na
tokarilicama
u
osi
stezne
glave.
Koordinatni
sustav
stroja
definiran
je
osima
X1y,
Yu
i Zxx,
d
koordinatni
sustav
izratka osi-
ma
Xyy,
Ywi
Zw s
ishodiStem
u totkiW
(v.sliku).
Odredivanje
pozitivnog
smjera
koordinatnih
osi
slijedi
poloZaj
prstiju
desne
ruke.
$lika
3,3.
Koordinatni
sustav
Slika 3.4,
Pravilo desne
-
8/9/2019 NUAS_cb_R
21/195
-
8/9/2019 NUAS_cb_R
22/195
Numeridki
upravljani
alatni
Koordinate
vrha nepomicnih
teljusti
odreduju
se
pomoau
kutnog
senzora, a
postupak
je
sljede(i:
.
postaviti
uredaj
za
mjerenje u
vreteniite
stroja
i
ukljuiitivrtnju
(najviSe
500
min-t)
.
u
JOG
modu sa smanjenim
posmakom
pribliZitivrh
uredaja
do
nepomitne telju-
sti Skripca po
X
osi
sve
dok
se
ureclaj ne izbaci
iz
centritnosti vrtnje
.
pri
centricnom
okretanju
ureclaja
zabiljeZimo
koordinatu
x u
registar
za
nultocku
G54
(Workoffsef);
pri
tome
moramo
oduzeti
polumjer
vrha
uredaja
(2mm)
.
na
jednaki
naiin
dovodimo
vrh
uredaja
do
ieljusti
Skripca
po
osi
Yte
upisujemo
oiitanu
koordinatu
u
y
registar
za
nultoiku
G54
(Workoffset)
.
koordinatu
po
osi
Z
odredit
temo
tako
da
s ielom
glavnog
vretena dodirnemo
gornju
plohu
teljusti
Skripca.
Pri tome
smanjimo
posmak i
postavimo
ispod tela
glavnog
vretena
tanki
papir.
lstodobno
lagano
pomiiemo
papir
i spuitamo
vre-
teno
s
malim
pomakom
(najprije
po
1
000/1
000, zatim
100/1
000,
pa
10/1 000
i
na
kraju
1/1 000
mm)
sve
dok
se
papir
ne
zaglavi.Tada
oiitamo
koordinatu
z.
Slika 3.7.
Odredivanjekoordinata
vrha
nepomidnihdeljusti
Slika
3.8.
Pomak
nultodke
na
tokartlici
Na tokarilicama
se
prvi
pomak
provodi
funkcijom
G54
na
ielo
stezne
glave
(A),
a
zatim
naredbom
TRANS
(ATRANS)
na
ielo
obradene
povr5ine
izratka
(slika
3.8.).
Time se
lako
odreduje
poloZaj
toike
W mjerenjem
duZine
izratka.
Referentna
tocka
po
osiX
mora
biti
u
simetrali predmeta.
i
-
8/9/2019 NUAS_cb_R
23/195
?=.2.
Reterentna
todka
alata
Zadnia
referentna
tocka vezana
je
za alat. Kod glodalice
ona
se
nalazi
na
celu
prihvata
alata
(vidisliku
3.1 i i5.15),
a kod
tokarilice na
teonoj
povriini
revolverske
glave
ito
na
na
promjeru
na kojem
se nalazi
prihvat
alataza
buienje
(vidisliku
3.2
i8.3).
Korekci-
jom
duljine
alata nultocka
N
se,,pomiie"
na
vrh
alatakao
ito
je
prikazano
na
slici
3.9.
Na
tokarskim
noZevima
referentna
toika je
imaginarni vrh
alata.
1. Nabrojite
referentne
totke.
2.
Objasnite
znatenje
svake
pojedine referentne
totke.
3. Zaito
stro;nl
koordlnatni
sustav
nrle
pogodan
za
programiranje?
4. Ob;asnite
smjer koordinatnih
osi
pomo(u
pravila
desne
ruke.
5. Kako
se
odreduju koordinate
vrha
nepomitnih
ieljusti?
6. PokaZite
gdje
se nalazi
referentna
toika na
pojedinim
alatima.
tiJ
tEl
tEi
\Z
lil
lil
W
,lil
Flrl
$til
9t,l
ftltl
slll
lrl
-lil
ltl
rl
tl
'
--1--
ttl
lll
"
sl
: I
E
€t
I
I E
-l
i
I
s
trl
,/'\
c>_l_o
-'T.-
o
c
6
q
E
o
e
f
Slika
3.9. Tipidne
referentne
todke za razlidite
-
8/9/2019 NUAS_cb_R
24/195
Nu^re'ick rp'av'ani
alatni
il$
ff
ffi
RAFilG"e*S€F=€
S
*
* E
ru
E
g=:"
$
#ffiFHEH
-*F€ES=S'ER
s'$"ffiilE"8d&
Svaki CNC
stroj
upravlja
se
pomo(u
posebnog
softvera
(programa)
i
upravljacke
jedinice.
Na EMCO CNC Skolskim
strojevima upravljaika
jedinica je
SINUMERIK 840 D,
Postoje
i
druge upravljaike
jedinice
kao
ito
su:
Allen
Bradley, Cincinnati,
Fanuc,
Heidenhain, Fa-
dal,
Fagor,
Mazak,
Mitsubishi,
Okuma, Sharnoa,
Yasnac
itd.
Program
WinNC,
SINUMERIK
840D
TURN
(MILL)
i upravljacka
jedinica
iine
jednu
jedin-
stvenu
cjelinu kojom
se
provodi
upravljanje
strojem.
],;
L
:
l
.,
srojro upravl
acf a
jed
rica
^^"^^^^
h"^,x^^^
ouruJ
ru-urujud rd
,
^.^,,1;^^l- ^
i^l;^i^^
up cvrlcuId
juuil
ilud
*",r.
. I
Upravl.adla edrrrca
st'o
a
-
8/9/2019 NUAS_cb_R
25/195
;?"
?
.
R*r*s"ear
* fo r*$
**
*
E
S
fr
+:
arps r.*euE$
*
*
fu,+.:
Sastoji
se
od
alfanumeritkih
znakova.
Sluii
za
pisanje
i
j**Ei*s**:
ispravlja
nje
programa.
D
il;.l
't
(
i
,
\--
,-.
r.**-f
\l
| ,l
r,_
.i
6;
L_
1j
lr
'',
i
r;
I'r:_-]iI lr
l
l-j
ffi
w
E
N
ffi
;--l
,:61
i;;
i
Ji
F-l
LJ
G
:___l
usi
tr
ru
$ ii*
€.1.
Adresno
brojdan
i
dio
upravljadke
jedini_
izvor
EMCO
(4)
tipka
SHIFT;
veci
znak
na
tipki
unosi
se
izravno,
a manji
drZeii
pritisnutu
tipku
SHIFT
potvrda
alarma
prikaz
informacija
o
trenutatnom
natinu
rada
izbor prozora (kada
je
viie
radnih
prozora
na
zaslonu)
ffi[=
vertika
I no
pomicanje
pokazivaia
horizontal
no
pomicanje
pokazivata
H
list
naprijed
-
natrag
Backspace
-
brisanje
unatrag
tipka
izbora
-
(aktiviraj-
deaktiviraj)
H
e
=
active
ilO=notactive
izborvrijednosti
u
tablicama
ili
polji-
ma
koji
su
ve(
unaprijed
definirani
skok
na
kraj
reda
ili liste
tipka
za
uredivanje
Ei
tipka
za
unos
Input
preuzima
novu
vrijednost,
otvara
ili
zatvara
mapu,
otvara
datoteku
ko----l
-
8/9/2019 NUAS_cb_R
26/195
Numeridki upravljani
alatni
t.;:1.
$€s*FcTF
# ** *pr*sE$*€:*e*
i
*+G
$
s:
i':t:
*i:iq{:
$.3.
Strotni
dio
upravljadke
jedinice
Sastoji
se
od
viie
podgrupa
upravljaikih
funkcija, a
slu2i
munikaciju
sa strojem.
SKIP
-
ukljutivanjem
te funkcije blokovi
oznaceni
s
"/"
ne(e se
izvr5iti
DRY
RUN
-
mod
za
ispitivanje
programa
bez
postav-
ljenog
alata
(ili
obratka)
(vreteno
se
ne
vrti )
OPT
STOP
-
zaustavljanje
programa
pri
naredbi
M01
1x
-
EMCO tipka
iskljuiivo za
ko-
Rad struja
blak
po
biok
Fclc*ranje
prsgrama
ffi
re
RE,5ET
Zaustarijanje
rada
rteja
ro
ffi
i.",
1.+ Tipke
za
pokretanje
i zaustavljanje
izvr5enja
-
8/9/2019 NUAS_cb_R
27/195
$lika 4.5.
Tipke za
pokretanje
alata
po
osima
te regulaciju
brzine
okretaja
vretena
Tipke koje
pokre(u
naprave
koje se mogu
dodati
CNC
stroju:
ukljudivanje/iskljucivanje
rashladne
tekuiine
Slika
4.6.
Tipke za
pokretanje
dodatnih
Preklopnik
naiina
rada
Regulator
brzine
posmaka
od
0
do 1200/o
Slika 4,7.
Prek'opnik
naiina
rada
Slika 4.8.
Regulator
brzine
-
8/9/2019 NUAS_cb_R
28/195
-
8/9/2019 NUAS_cb_R
29/195
Mii
Za vrijeme
rada s
programom
WINNC moguie
je
koriitenje
mi5a.
Pozicioniranjem
miSa
te
jednostrukim
ili dvostrukim,,klikom"
lijeve
tipke
pozove
se
po-
trebna naredba.
1
*
klik lijevom
tipkom znaii:
r
prozor
u izborniku
je
aktivan
.
postavljanje
pokazivaca
na odabrano
polje
.
promjena
mape
.
pritisak
na horizontalne
ili vertikalne funkcijske
tipke
'
otvaranje odabrane liste
.
aktiviranje/deaktiviranje
prekidata
2
*
klik lijevom
tipkom
znaii:
.
otvaranje
mape
.
izbor lista
r
unos
vrijednosti
Klik
desnom tipkom
znaci:
.
prikaz
radnih
podrucja.
Strojne
funkcije na
brojcanoj
tipkovnici aktivne su
samo ako nije
ukljutena
tipka
Num Lock.
Resetiranje
nakon dojave
pogrjeSke
izvede
se tipkom
Shift + Reset.
l. Navedite nekoliko upravljafkih
jedinica
CNC
strojeva
2. lzkolih
se
osrovrii
di,e ova
sastoj' uoravl.aika
jedirica
srroja? Pokazire
ih
na
stroju.
? Pnk:),to
riaVo
zz
nnLrot:nio i
u:rr
-
8/9/2019 NUAS_cb_R
30/195
-
8/9/2019 NUAS_cb_R
31/195
Radno
podruije
Funkcijska
tipka
lzvrine funkcije
Machine FI
ruino
upravljanje strojem;
izvrienje
programa
na
izratku
Parameter t2
uredivanje
podataka
za
programiranje
(nultoike)
i
podataka
o
alatima
Program F3
prsanje
I ureorvanje
programa
Services F4
uiitavanje
programa
i
podataka
Diagnosis
F5
prikaz pogrjeiki
i
poruka
Rad na
Sinumerik
B10D/840D organiziran
je
preko pet podizbornika
osnovnog izbor-
nika kojise nazivaju
radna
podruija.
Z=€. Radnn
podruilie
lVlachine
To
podruije
prikazuje
sve
funkcije
i utjecajne iimbenike
koji
djeluju
na
alatni
stroj i
njegovo
stanje. Postoje
tri
radna
podruija:JOG,
MDA, AUTO.
-:.1.2.
J*&
na#in
rada
Upotrebljava se za ruino
pomicanje
suporta
po
osima
X
Y i Z.Pri
tome
se
preklopnik
nacina rada
postavi
u
poloZaj prema
slici.
Pomicanje
se
provodi
sve dok
je
pritisnuta
neka
od tipki za
pomicanje
po
osima. Brzina
pomicanja
moZe se
odrediti
regulatorom
brzine posmaka
od
0 do
120o/o.
U
JOG modu stroj se dovodi
u
referentnu totku. Postupak
je
sljedeii:
.
odabrati REF mod na
preklopniku
prema
slici
.
kratko
pritisnutitipke
za
pomicanje po
osima
X, Y i Z na
strojno-upravljackoj tipkovnici.
Pri
tome nije bitno
jesmo
li
pritisnuli
+ ili
-
smjer
pojedine
osi.
(Tipkom
REF ALL
(na
PCtipkovnici)
moZe se
automatski
doci u
REF
tocku.)
Po dolasku
alata u referentnu toiku koordinate
trenutne
pozicije
biti ie
prikazane
u osnovnom
prozoru.
Slika 5,4. Preklopnik
u
poloZaju
za
referentnu todku
Slika 5.3. lzbor JOG nadina rada
-
8/9/2019 NUAS_cb_R
32/195
Numeridki
upravllani alatnr
Pomicanje
suporta
za todno
odredeni
pCIrnak
7a
precizno pozicioniranje
alata velicina
pomaka
se
zadaje
postavljanjem
preklopnika
nacina
rada
u
poloZaj
1
do
10 000.
Pomak
je izraien u
1i1
000
mm.
Primjerice, na slici
je
preklopnik
postavljen
na broj
10.
Svaki
pritisak
na
tipku
+X
pomaknut
(e
suport
u
smjeru
osi
+X
za 10/1 000
=
1/100
mm.
Slika 5.5.
Preklopnik u
poloZaju
za
inkrementalno
pomicanje
suporta
Fr*6i[* iu F**r*6k*
,1,,i$rfi,r-c
-;i:i=
lzbornici
su
vezani za
horizontalne
i
vertikalne
funkcijske
tipke.
Vertikalne
funkcijske tipke
Transformation
/
G
function
Auxiliary
function
Spindles
Axisfeedrate
Zoom
actualvolue
Actualvolue
MCS
wcs
H orizontal
n
e
fu
n kcijske ti
pke
Increment
Abort
OK
G-naredbe
pomotne
funkcije
b
rzi
n a
okreta
nja v reten a
brzina
posmaka
povefunje
prikaza
trenutatna
vrijednost u MCS sustavu
trenutaina
vrijednost u
wcs
sustavu
korak
(od
0,001
do
10
mm)
=.e.V-.
MOA nadin
rada
lManual
Data
Autamaticl
Namjena
mu
je
pisanje
programa
iprovjera
pro-
grama
blok
po
blok.
Kontrolna
jedinica
obraduje blok
nakon
pritiska
natinkuffiffi
Za
pokretanje
programa
u
MDA naiinu rada
po-
trebni
su
jednaki
preduvjeti
kao
i za
automatski
naiina
rada.
Slika 5.6.
lzbor
MDA nacina rada
-
8/9/2019 NUAS_cb_R
33/195
-
8/9/2019 NUAS_cb_R
34/195
Numeridki
upravljani
alatn
Fopls
izbornika
Msrhine
AUIO
Verti
kal
n
e f
u
n
kcij s ke ti
p
ke
Transformation /
G
function
Auxiliory
function
Spindles
Axisfeedrate
Program
sequence
/
program
block
Zoom act.vol.
Act.val,
Moch
(MCS)
Program
level
lActual
block
H
o
r
izo ntal
n e fu n kcij s
ke ti
p
ke
Program
Control
OK
Blokseorch
Calculate
contour
Calculote
blk
endpt
Program
level
+
Program
level
-
Without colculat,
Correct
program
Program
overview
Executionfrom
ext
Alter
enable
Program
selection
H
o r i
zo n ta
I n e
f
u
n kcii ske ti
pke
Workpieces
Port
programs
Sub
programs
Standard
cycles
User
cycles
Clipboord
kontrola
programa
traienje
bloka
ispravljanje
programa
pregled
programa
-
8/9/2019 NUAS_cb_R
35/195
.:;,=:."
i-:*:.ii::i=
g*r€ras*g*
Fgyssc?gfer
Prije
izvrienja
programa
obvezno
treba
provjeriti
upisane
podatke
u
podruiju
Para-
meter. Bilo
koja
pogrjeSno
upisana vrijednost
moZe dovesti
do
loma
alata,
tj. oite(iva-
nja izratka.
Cetiri horizontalne
funkcijske
tipke vezane
za
podizbornik
Parameter
jesu:
Tool
offset
R variables
Setting
dana
Work
offset
Podatci
o alatu
-Tooloffset
Definiranje
novog
alata obavlja
se
pritiskom
na
vertikalnu
funkcijsku tipku Ner4/.
U
izborniku
se
pojavljuju
dvije
opcije:
New
tool
edge
nova
oitrica
alata
New
tool
novi alat
lzborom
jedne
od opcija otvara
se
dijaloiki okvir
koji
traii upis:
T number
-
brojpozicije
alata
(u
magazinu
alata)
Tooltype
-
frp alata
prema
listi
l xx
-
Milling
tools
-
alati za
glodanje
2xx
-
Drilling
tools
-
alatiza buienje
4xx
-
Grinding
tools
-
alatiza
bruienje
5xx
-
Turning
tools
-
alati za
tokarenje
7xx
-
Special
tools
-
specijalni
a/afi
'lH Mi[ing t@ls
TTl"lgY'.
:*:n"l"nY"
5n Tming t@ls
7u Special
tools
i :ii+ 5.*. lzbornik
za kreiranje novog
-
8/9/2019 NUAS_cb_R
36/195
Numeridki upravljani
alatni
Odabirom
alata
za
glodanje
(Tooltype
1)otvara
se
tablica
iz
koje se
odabiru
ostale
dvije
znamenke
za tip alata:
100
alat
za
glodanje
CLDATA
1 10
glodalo
s okruglom
glavom
120
utorno
glodalo
za
poravnavanje
121 utorno
glodalo
s
kutnim zaobljenjem
130 kutno
glodalo
bez
kutnog zaobljenja
'131
kutno
glodalo
(s
kutnim
zaobljenjem)
140 teono
glodalo
145
navojno
(narezno)
glodalo
150
obodno
glodalo
Po
odabiru
glodala
(npr.Tooltype
120
-
utorno
glodalo)
otvara
se
dijaloSki
okvir
u
kojemu
su dani
svi
parametri
alata.
Slika
5.10. Tablica
u
koju
se
uPi-
^,,:,, ^^;^+^;
n alr+r r
>uJu
puudtul
u clotu
Slika
5.9.
Tablica
tipova
alata
-
broj
pozicije
alata
u koju
ie
biti smjeiten
alat u
magazinu alata
-
broj
korekcije
alata
No.
of
c
edges
-
broj
reznih
povriina
T
number
D
number
Tool
type
Toolname
-
tip alata
-
naziv alata
Tool
length
comp. -
kompenzacija duljine
alata
Geometry
-
dimenzije
radnog
dijela alata
Wear
-
odstupanje
od nazivne
vrijednosti
poradi
troienja
Base
-
dimenzije
drZala
alata
Zbroj
vrijednosti
geometry,
wear
i base
jest
ukupna
vrijednost
korekcije.
Radius
compensation
-
kompenzaciia
polumjera
alata
Radius
-
polumjer
alata
-
8/9/2019 NUAS_cb_R
37/195
Upisivanjem
broja
5 otvara
se
izbornik
s
popisom
alata
za
tokarenje:
500 alati za
grubo
tokarenje
510 alati za
zavrine
obradbe
520 alati za
unutarnje tokarenje
530 alati za
odrezivanje
540 alati zaizradbu
navoja
Po
odabiru
alata
(npr.T1
tip 500
-
tokarski
noiza
grubu
obradbu) otvara se novi
izbor-
nik s
prikazanim
parametrima
alata
(slika
5.12.).
b)
W.,
K'
In
3tzl
lA>
AK
6
(8)
1
(4)
|
/|e
v
'v'k
Slika 5.12.
a)geometrijskipodatcioalatu
za
tokarenje, b)orijentacija
ostrice
Slika 5.11. Lista alata za tokarenie
-
8/9/2019 NUAS_cb_R
38/195
-
8/9/2019 NUAS_cb_R
39/195
Alat
moie imati
nekoliko
korektivnih
brojeva
D
jer
se
isti
alat moZe rabiti
za razliiite
obradbe
(gruba,
fina,
po
vanjskoj
ili
unutarnjoj konturi
itd.). Korekcija
se u
programu
poziva
s npr.T1
D1,T1
D2,T1 D3 itd.
NaredbaT..D..
poziva
korekciju
alata iz
registra ala-
ta
(duljina
alata,
polumjer
alata,...).
Korekcija
duljine
alata
je
okomita
na radnu
povr5inu
(Gl7
povriina
XY
G18
povriina
X7, G19
povriina
YZ).
Glavna
primjena korekcije duljine
alata
kod
vertikalnih
glodalica
je
u ravnini
Xl
odnosno
korekcija
po
osi
Z.
Celo alata
ja
od referentne
toake drZaia
ala-
ta
N
udaljeno
za
duljinu Lenght
1.
Korekcija
duljine
alata,,pomite"
nultotku
N
na
vrh
alata.Time se koordinate
u
program-
skom
bloku
odnose na
vrh alata.
Za
glodalo
se
mora
upisati
duljina
alata
u
polje
Length 1
i
polumjer
alata
u
polje
Radius.
U
polja
Length
2 i Length
3 upisuje
se 0.
rii:i.f*llt'q*
fiair+f.{:r *,'r:'i
a ;i';l; I..,r::i,r,.jo,}i:irj
i
i.ir;i.:,',i;,.:
Za
svrdlo
u
polje
Radius se upisuje
0
jer
se na svrdlo ne
primjenjuje
kompenzacija ra-
dijusa
alata. Takoder
se
mora upisati
0
u
polja
Length
2 i
Length
3.
Kod
tokarenja
korekcija
duljine
alata
je
po
osi X
Length
1
i
po
osi
Z Length
2.
Slika 5.15. Prikaz
korekcije
duljine ipromlera
alata
x
6,
C
_9
Slika 5. 1 6. Prikazkorekcijea
lata
kodtokarskog
noZa
-
8/9/2019 NUAS_cb_R
40/195
Numeridki
upravljani
alatni
R-parametri
-
aritmetiiki
parametri
R-parametri
su konstante
koje
se mogu
upo-
trijebiti
kao
proratunski
parametri
u
progra-
mima.
U
tablicu
se
upisuju rutno.
Na
raspo-
laganju
je
100
parametra.
Parametri
od
0
do
89
predvicleni
su
za korisnika,
a
od
90
do
99
rezervirani
su
za
EMCO. Parametri
R90, R91
namijenjeni
su brojenju
izradaka:
R90
-
aktualni
broj izradaka
R91
-
nominalnibroj
izradaka
Primjer
Treba izraditi250
kom nekog
izratka.
.
Postavlja
se nominalni
broj izradaka
R91=250.
Brojat
odbrojava
od 250
do 0 itada
daje
poruku,,Nominalworkpiece
number
reached"
-
nominalni
brojizradaka
je
dosegnut.
Ako se nominalni
broj izradaka
postavi0
i R90=0,
brojat
odbrojava
od
0
prema
gore
i
ne
daje nikakvu
poruku
pri postizanju
zadane
vrijednosti
(u
primjeru,
250).
Natin
programiranja
Pozivanje
brojata
u
programu
se
provodi
prije
naredbe
M30
(kraj
programa)s
1700
pl
(L-
poziv
potprograma,
P
-
ponoviprogram).
Varijable
R98,
R99
-
sluZe za
proratun
vremena izradbe
R98
17
D1
M2
Postavfjanje
podataka (Sexi
ng
data)
U izborniku
Setting
dofa
aktivne
su
samo vertikalne
funkcijske
tipke.
Postaviti
se
mogu
granice
radnog
prostora,
posmak
u JoG modu,
graniina
brzina
okretanja
radnog
vre-
tena,
posmak
u
praznom
hodu
i
pocetni
kut
kod rezanja
navoja.
Slika
5.17.
Tablica
s
R-oarametrima
-
8/9/2019 NUAS_cb_R
41/195
-
8/9/2019 NUAS_cb_R
42/195
Postavljanje
nultoiaka
stroja
work offset
(zero
offset)
Postavljanje
nultoiaka obavlja
se
naredbam
a
G54
-
G57
.
Grubo
podeiavanje
Na
ve(ini
alatnih strojeva
ta
je
velitina osigurana
protiv
neau-
toriziranih
promjena
s
kljudem.
$iik*5.?3.
Postavljanjevrijednosti
G54
Fino
podeiavanje
Upotrebljava
se
za fine korekcije
(npr.
pri
korekciji
zbog
tro5enja
alata) i nije
posebno
osigurano
protiv
promjena.
Ulazna
veliiina
finog
podeiavanja
je
ogranicena
s
+1mm.
Krajnje
podeiavanje nultoike ie
suma
gruboga
i
finog
podeiavania.
SP_UIFR
je
sistemska
varijabla
-
postavni
oblik
za naredbe G54.
Vertikalne
funkcijske
tipke
imaju sljedeie
znaienje:
WO+
i WO-
odabire
trazenu
nultoiku
G54
-
G57
(izradak
moZe imati neko-
liko nultocaka),
Selected
WO
aktivira
odabranu
nultoiku
u MDA ili
Auto
nacinu rada.
Accept
position
omogu(uje
upisivanje
pozicije po
osi
u
polju
za
unos.
Reject
poniStava
i Save
memorira
nove vrijednosti.
Determine
WO
odredivanje
nultocke
-
otvara
izbornik
za
os
koja
je
oznacena.
Dijaloiki
okvir za odredivanje
nultocke
daje
podatke
o koriStenom
alatu:
T
no.
-
broj
alata,
tj.
pozicije
alata
D
no.
-
broj
korekcije alata
T
type
-
tip alata
Length
-
duljina
alata
Radius
1
-
polumjer
alata
::ff:r::',ilr|::'i.-,"'..
m
iri koriitenjem
miia itipke
E
odubi,u,.'
.
relevantni
parametri
duljine alata
(1,
2,
3)
i
smjer
(+,
-,
none)
.
ukljucenje
i smjer
polumjera
alata
(+,
-,
none)
.
ukljuienje
i
smjer
slobodno
definiranog
postavljanja
nultotke
(+,
-,
none).
Potvrditi
upisane
podatke
s
OK.
tNrrglt
i
upravllani
alatni
Tno.
;1,.:..,,.i
i
Dno,
1.
TVp€ l4
None
f
Lenglh
t.
0.000
nrn
None
I
Radi$1 2o.o{B
mm
None
f
Otfset
0.000
mm
Slika 5"t4.
Podacr o
koriStenom
alatu
tt
-
8/9/2019 NUAS_cb_R
43/195
IP-IFMTE
Aris Offset Rotation(d.gl
Scde lliffi
X 0.0&)
m
0.000
ol n
I
Y O.(xx m 0.tX,0
o.(x)o
I
Z
O.mo
M 0.000
0.m0
n
i.li :
i.i*.
Aktivna
nultodka
Overview
otvara
novi izbornik
s novim funkciiama
(slika
5.24.).
Osnovni
izbornik daje
pregled
naredbi
G54
-
G57.
Settable
WO
postavljanje
nultocke
-
vra(a
pro-
gram
u
prethodni
izbornik.
Active sett.WO
aktivna nultocka
koja
se
po-
stavlja
-
daje
podatke
o
trenutaino aktivnoj
nul-
totki.
Prikazuje
se
prozor
s aktualnim
podatcima.
$P_IFRAME
je
sistemska
varijabla
-
postavni
oblik
za
aktivnu
nultocku koja
se
postavlja.
lP_FfRAta€
Ari.
Oftrd
Robrioo{dcg}
X
0.040
ffi
0. 00
Y 0.000 m
0.m0
Z 0.000
mm
0.1x)0
S..h lftm
i.ooo
n
r.o{xr
n
t.ooo
n
$lika$.*i.Aktivna nultocka
koia se
orooram
ira
TP.ACTFRATE
ArB Oltct
Rodd{deg} Se.h iltru
X O.qlo m 0.000
1.000
tr
Y OOO0 m
0.0 o l.ll0o
I
Z
O.tloo
m 0.OOO r,Olm
Active
progr.
WO
aktivna
nultoika
koja se
programira
-
daje
podatke
o trenutacno
aktivnoj
nultocki.
Prikazuje se
prozor
s aktualnim
podatci-
ma
U.
SP_PFRAME
je
sistemska
varijabla
-
postavni
oblik
za
aktivnu
nultoiku
koja
se
programira.
Sum
activeWO
zbrojaktivnih
nultocaka
daje
podatke
o trenutacno
aktivnoj
nultocki.
Prikazuje
se
izbornik
s aktualnim
podatcima.
SP_ACTFRAME
je
sistemska
varijabla
-
postavni
oblik
za
zbroj aktivnih
nultocaka.
S i9i* 5.3$,
Preg
ed
naredbi
G54
$i k+ *.?$. Zbroj
aktivnrn
-
8/9/2019 NUAS_cb_R
44/195
N u
nrerrdk
uprav
lan
aiatni
ExternalWO
prikazuje
koordinate
vanjske
nultoike
Axis
OfEet
X
0.{Xl0 mm
Y
0.000 mm
Z
9.000 mm
1:rr',-...:
Koo'd
ratevan-sken; tocl
e
Base WO
otvara
dijaloiki okvir
u
kojemu
je
moguie
podeiavanje
osnovne
nultoike.
IP-IJBFR
Atb Ofiset Pcition Rolalid scale
fairu-
C(re FIE
{degEl
ing
x
ffi&&t:;:i
o.ooo 2.6.46
'M
o.ooo
1.ooo
t]
Y 0.000 0.000 10t,4fr'
@
0.000
Lt)00
n
Z
0.000 0.000 212.19
'm
0.000 1.000
tl
;iii,r:;
rr..:i:.
DijaloSki
okv
r za
podeSa'ran1e
of ovf e rr toa(:
SmairT
c:
g:*sra;*ir:,+Sg}$S*Fg€
U
radnom
podruiju
Program
piiu
se
programi,
ispravljaju
se
i njima
se
upravlja. Akti-
viranjem horizontalne funkcijske
tipke
Program
otvara
se
izbornik prema
slici.
Siiii:
E.3i, Radno
podrudle
Program
-
8/9/2019 NUAS_cb_R
45/195
Tipovi
programa
jesu:
Workpieces
-
izradak
u
ovom se
kontekstu smatra mapom koja
sadrZava
programe
ili
podatke.
Partprograms
-
glavni program
je
slijed
naredbi
za
obradbu
izratka.
Subprograms
-
potprogramje
slijed naredbi koji
moZe
biti
viSe
puta pozvan
iz
glavnog programa
s razliiitim
ulaznim
parametrima.
Ci-
klusi
su
vrsta
potprograma.
Standard
cycles
-
standardniciklusisu
potprogrami
koji
se
ne
mogu mijenjati.
User
cycles
-
korisnitki
ciklusi
su
potprogrami
koje
korisnik kreira
prema
svojim
potrebama.
Clipboard
-
meduspremnik
Tipovi
datoteka
i
mapa
jesu:
ime.MPF
glavniprogram
ime.SPF
potprogram
ime.TOA
podatci
o alatu
ime.UFR
postavljanje
nultocke/okviri
ime.lNl
datoteka
za
inicijalizaciju
ime.COM
komentar
ime.DEF
definicijakorisniikihpodatakaimakroi
ime.DlR zajednitka
mapa koja
sadriava
programe
ime.WPD
mapa izratka koja
sadrZava
programe
i
podatke
koji
pripadaju
izratku
ime.CLP
CLIPBOARD
mapa moie sadr2avati sve
tipove spisa i mapa
Workpieces
-
mapa izratka
otvara izbornik koji
omogutuje:
New
-
otvaranje
nove mape
-
otvara
izbornik
u
kom treba upisati ime nove
mape i
potvrditi
ili odustati
.
Automatski
mu
se
pridru2uje
ekstenzija
WPD.
Workplece name:
Type; Workplece
(wPO)
Slika 5.32.
Otvaranje nove
mape
-
8/9/2019 NUAS_cb_R
46/195
Numericki uorav iani alatni
Copy
-kopiranje
mape
-
pojavljuje
se
poruka:
Copied
data
can
be inserted
with
SK,,Poste"
Kopirani
podatci
mogu
se
umetnuti
pomoiu
funkcijske tipke
Past.
Paste
-
umetanje
mape
-
pojavljuje
se
izbornik
u
kojemu treba upisati ime
nove
mape
i
potvrditi
iliodustati
.
workpiecename:
;,'X::l W
Type:
workpiece
{wPD)
$lika 5.33.
Umetanje
mape
Delete
-
brisanje
mape
-
pojavljuje
se
izbornik
u kojemu treba
potvrditi
brisanje
odabrane
maoe iliodustati
.
workpiece
name;
UIADEN
Type:
Workpiece
(WPD)
Slika 5.34"
Brisanje
mape
Rename
-
preimenovanje
mape
-
pojavljuje
se
izbornik u
novo
ime mape i
potvrditi
iliodustati
.
kojemu treba
upisati
workpiecename: i*ffi;"*ffi*W
Type:
workplece
(WPo)
$lika 5.3$. Preimenovanje mape
Alter enable
-
program
se moZe
izvriavati i mijenjati
samo ako
je
oznaka X
u
stupcu Enable.
Postavljanje
i
uklanjanje
oznake
X
obavlja
se
tipkom
ALTER ENABLE.
Workpeace selection
-
omo-
gu(iti
izbor mape izratka.
U
mapi (e
biti
prikazani
svi
postoje(i
izradci
(mape).
Dvostrukim klikom otvaramo Zelje-
nu mapu u
kojoj
(e
biti
prikazani
svi
postojeti programi
koji se
odnose
na
odabrani
izradak.
AUINE
9Uaa al
a atuEa
mrff&ou
luaa&
Srr:'.,
.:.Jr
lzbo' 'nape
:z"aI\a
-
8/9/2019 NUAS_cb_R
47/195
Koriitenjem
vertikalnih
funkcijskih
tipki
moguae
je
pisati
novi
program
-
New ,
kopirati
-
copy ,
umetati
-
Paste ,
brisati
-
Delete ,
preimenovati
-
Re-
name
,
dopustiti
ili zabraniti
mijenjanje
-
Alter
enable ,
birati
programe
-
Program
selection
ili
se
vratiti
u
prijainji
izbornik
-
Back
.
Po
otvaranju novog
programa
(New
)
upisu-
je
se
njegovo ime.MPF
i otvara
se
sljedeci
izbornik
(s1.5.36.).
Pisanje
komandi
novog
programa
moguie
je
u
oznacenom retku
(sl.
5.37.).
Vertikal-
nim
funkcijskim
tipkama moguce
je:
umetati-
Paste
-
,
oznativati blok
-
Mark
block
-
,
umetati blok
-
lnsert block
-
,
prenumerirati
-
Renumber
-
,
zatvoriti-Close-
dok
horizontalne funkcijske
tipke
omoguiuju
ure-
divanje-Edit-,
skok na
-Go
to
-
,
nadi
i
zamijeni
-
Find/Replace
-
,
podrika
-
Support
-
,
te
3D ili
2D
simulaciju
izvriavanja
programa
-
3D
-
View
-
ili
Simulation
-
.
Pozicioniranje pomoiu
miSa
nije mogute.
Kretanje
unutar
programa
obavlja
se
pomocu
prikazanih
tipki.
Simulacija
obradbe
detaljno se objainjava
dalje u tekstu.
rz0or
programa
Podrucle
za
pisanje
programa
T nk
oze I
rotrnia n ri^rn
tr
---
,-.-
PfOQfOrla
-
8/9/2019 NUAS_cb_R
48/195
Numerrdki upygvltanq
I,
Part
programs
-
izbornik
za
sanje
pojedinih programa
Sve
naredbe koje
vrijede u modu
Workpieces
vrijede u ovom
modu.
Subprograms
-
izbornik za
ko-
riStenje
postojecih potprograma
te za
pisanje
novih
potprograma
Sve
naredbe koje
vrijede u modu
Workpieces
vrijede
u
ovom modu,
Standard
cycles
-
izbornik za ko-
riStenje
i
pisanje
standardnih
ciklusa
Sve naredbe
koje vrijede u modu
Workpieces vrijede u ovom modu.
5:iii;: ii.€i:.
lzbornik Part
programs
hbhdrhg,*
:
;t ;
:
w@'wt**&
".1:
:tt*w&* :9u,
ElFgl lPi
g
21.01.01 X
aPf
432 02.07.8 X
tPF 233
1f 17.01 X
*a
175 1e_d.07
x
3Pt
zPj
133 @.u,ot x
# 653
1a.U.0f X
',,,
:
.
lzbo'posroleciiprog'ana
cYc€t
cYclaM
cYcG85
cYc 46
cYct6t
cY6@
CYCLEI
f,o 61
ROLE62
LO{CHOIE
sELO C
a2F
1925
g.t .03
8PF
739
27.1102
3Pt
fi1
27.11.02
tPF 511
2t.11.02
8PF 5f1 2T
11
02
sPF
3079
21.1107
gi'xr
i
:i,'
lzbor
standa'd-
h
ctk
lusa
-
8/9/2019 NUAS_cb_R
49/195
User cycles
-
izbornik
za
ko-
riitenje i
pisanje
specijalnih
osob-
nih
ciklusa
testo
potrebnih
u
radu
Sve
naredbe koje vrijede u
modu
Workoieces vriiede
u ovom
modu.
Cf
ipboard
-
izbornik za
pri-
vremeno
spremanje
pojedinih
programa
Sve
naredbe koje vrijede u
modu
Workpieces
vrijede
u
ovom
modu.
,$iiira
5.'i*.
lzbornik
Cllpboard
ffi*dx*
p**ru*g*
Str#try#S'S
To
se
radno
podruije
upotrebljava
za
ucitavanje
podataka
(programa)
i
slanje
podataka preko
suielja
(interface)
COMl-COM4
kao iza ispis
podataka
(tipka
PRINT) i
prijenos podataka
na
disk
(s
diska)
preko
tipke
DRIVE.
Za
prenoSenje
podataka postavke
(settings)
poiiljatelja
(sender)
i
primatelja
(reciever)
moraju
bitijednake,
inaie
prijenos
neie raditi.
Programom EMCO
WinNC mogu se
po-
slati
podatci
samo
preko
sutelja
(interface)
RS 232 C Usera.
Utitava nje
podataka
(Read-i
n
data)
.
pritisnuti
tipku
DRIVE
i izabrati npr.
floppy
(
disketa)
.
izabrati izvorne
podatke
s tipkom
RS232C User u DRIVE
r
pritisnutitipku
DATA
lN
.
postaviti pokazivac
na
2eljenu mapu
s
liste
.
tipkom
n
moZe se vratiti u
glavnu
mapu
h
frF
Lddfr b
lt*
-:::"'.-::it';.:ir;:t:7:a.:tt;'../,:t:a,
, .rr:.:
gY,.a'
.':,t;g,l&'.8
ercG* sPa r$5 02.s 5 I
6 XOtrft 9F
g
&.6.0?
X
_Xotrfi 9F
g
4.6.07
(da
9t a 6.0.6
xdn $F {? 2 ,10,6
xdni sPf 1t? ls,olit
isil2 sPF t?
15.0t,0t
Kdu $a n
i?,o .s
KSMi * t7
2
