Novi uvez - Broj 18 optimiziran.pub

http://www.zkd.hr ISSN 1845-2434

NOVI UVEZ

Glasilo Zagrebačkoga knjižničarskog društva

GODINA XI. BROJ 18 PROSINAC 2013.

Glasilo Zagrebačkoga knjižničarskog društva Godina XI. Prosinac 2013. Izdaje: Zagrebačko knjižničarsko društvo Starčevićev trg 6, 10 000 Zagreb Telefon: 4572-344, 4694-326; faks 3882-853 http://www.zkd.hr Tajnica: Maja Sever ([email protected]) Glavna i odgovorna urednica: Nika Čabrić Uredništvo: Katja Matković Mikulčić, Svjetlana Ciglar, Tomislav Silić (grafički urednik) Lektorica: Božica Dragaš

NOVI UVEZ - STRANICA 1

Drage kolegice i kolege, prije no što nas uhvati blagdanska groznica i zimski san, prisjetimo se što se zbivalo posljed-njih par mjeseci u našoj uvijek zanimljivoj knjižničarskoj struci.

U ovom, 18. broju Novog uveza kolege iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice donose nam članak o 9. savjetovanju za narodne knjižnice RH koje se početkom listopada odvilo u Zadru, a zatim nam za svibanj 2014. godine najavljuju Biblioblic i Međunarodni znanstveni skup pod nazivom Zaš-tita kulturne baštine od katastrofa. Iz školskih knjižnica, čitajte članak o knjižnici Osnovne škole Augusta Haramba-šića a doznat ćemo i o proslavi 100. rođendana te iste škole. O Međunarodnom sajmu knjiga u Frankfurtu članak s odlič-nim popratnim fotografijama nam udruženim snagama dola-zi iz Gradske knjižnice te Knjižnice Novi Zagreb. Ukoliko niste znali, u ovom broju slavimo i još jedan rođendan, a to je prvi rođendan najnovije Knjižnice grada Zagreba, Knjiž-nice Jelkovec, osim o rođendanu saznat ćete i o zanimljivom International Games Day- u u koji se je ove godine Knjižni-ca Jelkovec uključila. Ukoliko vas put nije doveo do Kopri-vnice gdje je ove godine obilježen Dan hrvatskih knjižnica, članak je za vas pripremila kolegica iz Knjižnice Augusta Cesarca, Šubićeva. A što znači ČČ? Pa: Črnomerec čita! Inače, Črnomercu su ove godine čitale zvijezde, a o tome pročitajte u članku kolegice iz Knjižnice Vladimira Nazora. Ako ste propustili neko zbivanje s Interlibera, pobrinula se da o njemu saznate kolegica iz Knjižnice Novog Zagreba svojim člankom Tko čita (ne) skita – radionice putovanja u svijet zbilje i svijet mašte. O izložbi „Alati obrtnika iz prve polovice XX. stoljeća“ u kustošijanskoj čitaonici saznat ćete od kolegice iz Knjižnice Kustošija, a iz Knjižnice Augusta Cesarca, Ravnice saznat ćete o izložbi „Jupi za Upi!“ – klju-čna riječ je Žiraha Ratka Koletića. Umirovljenički dani jed-ne knjižničarke je članak koji pršti energijom, a kada ga pročitate bit će vam jasno zašto. Posljednji članak govori o novorazvijenom informatičkom sustavu za administraciju termina korištenja računal a, naplate interneta i korisničkog ispisa u Knjižnicama grada Zagreba

Za kraj, zahvaljujem se svim kolegicama i kolegama koji su nesebično utrošili svoje vrijeme kako bi ovo elektroničko glasilo moglo ugledati svjetlo vašeg ekrana.

Želim vam sretan Božić te uspješnu Novu 2014. godinu!

Svoje komentare slobodno šaljite mailom na:

Nika Čabrić (nika.cabri [email protected]).

Međunarodni sajam knjiga Frankfurt 2013. 2

9. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj: Narodne knjižnice kao treći prostor, Zadar, 9 . do 11. listopada 2013.

3

Dan hrvatskih knjižnica 2013. 8

Tko čita (ne) skita – radionice putovanja u svijet zbi lje i svij et maš te

Mjesec hrvatske knjige, KGZ i HKD na Interliberu 2013. 10

Prvi rođendan Knjižnice Jelkovec 12

Naših prvih sto – Osnovna škola Augusta Harambašića 13

International Games Day @ your library 16

ČČ - Črnomerec čita 18

Najava za 2014.: Bibliobic - Knjigom u središte svijeta 21

Najava za 2014.: Međunarodni znanstveni skup Zaštita kulturne baštine od katastrofa - Zagreb i Šibenik, 8 .-10. svibnja

22

Izložba: Alati obrtnika iz prve polovine XX. stoljeća u kustošijanskoj čitaonici

23

Umirovljenički dani jedne knjižničarke 24

JUPI za UPI! 27

Sustav za administraciju termina korištenja računala, naplate int erneta i ispisa

u Knjižnicama grada Zagreba

28

Sadržaj ovoga broja:


Međunarodni sajam knjiga Frankfurt 2013.

Jasmina Kenda ([email protected]), KGZ, Gradska knjižnica i Tihana Rašeta ([email protected]), KGZ, Knjižnica Novi Zagreb

Najveći međunarodni sajam knjiga tradicio-nalno se i ove godine održao u drugom tje-dnu listopada u Frankfurtu. Ove godine sa-jam je ugostio 7100 izlagača iz više od sto-tinu zemalja svijeta. Bogati program u ko-jem je sudjelovalo preko 1500 autora u više od 3600 književnih događaja privukao je 280 000 posjetitelja. Glavne teme ovogodišnjeg sajma knjiga bile su izdavaštvo za djecu i mlade pod mo-tom Istražite dječji svijet, djeca kao bu-

dućnost izdavaštva, novi načini poučavanja, upravljanje znanjem u digitalno doba i interakti-vnost i personalizacija sadržaja.

Hrvatska je na sajmu predstavila svoju izdavačku produkciju u dva paviljona u orga-nizaciji grupacije nakladnika Hrvatske dječje knjige i Zajednice nakladnika i knjižara, dok su izdavači Fraktura i Antibarbarus samostalno predstavili svoje izdavačke kuće.

Službeno otvorenje hrvatskog štanda na sajmu bilo je vrlo veselo i neformalno druže-nje uz glazbu Magister ludi man benda i predstavljanje radova umjetnika čije su izložbe pos-tavljene na samom štandu, a to su Roboti Saše Jantoleka, Padobrani Fausta Vrančića Zdenke Bilušić i Srce na štapu Margarete Peršić.

U ovogodišnjem katalogu kojim se predstavlja hrvatsko izdavaštvo za djecu zastup-ljeni su pisci Luko Paljetak, Miro Gavran, Zvonimir Balog, Sanja Pilić, Kašmir Huseinović, Sanja Šesto, Snježana Babić-Višnjić, Julijana Adamović, Nadica Mihelčić, Ivona Šajatović, Erika Katačić Kožić i Vlado Bakarić, te ilustratori Zdenko Bašić, Saša Jantolek, Margareta Peršić, Zdenka Bilušić i Andrea Petrlik Huseinović.

U organizaciji festivala Kroatien Kreativ 2013. i mreže Traduki na sajmu se održalo predstavljanje temata „Hrvatska i EU“ koji je objavljen povodom ulaska Hrvatske u Europ-sku Uniju u književnom časopisu Neue Rundschau, te forum s temom Kako sam došao u Europu: pogled u novu članicu EU, na kojem su sudjelovali Ivana Bodrožić, Srećko Horvat, Jurica Pavičić i Alida Bremer.

Predstavljeni su i prijevodi novih knjiga Srećka Horvata i Romana Simića Bodrožića na njemački jezik.

Hrvatska je, kao i svake godine, sudjelovala i na međunarodnoj izložbi najljepše obli-kovanih knjiga na kojoj smo predstavili tridesetak knjiga.

Zemlja gost ovogodišnjeg sajma bio je Brazil koji se predstavio svojim brojnim auto-rima i prijevodima na njemački i engleski jezik.

Na sajmu su se, osim predstavljanja knjiga, odvijale i brojne panel rasprave na koji-

ma se puno govorilo o e-knjizi, načinima distribucije e-

knjige i stagniranju rasta prodaje digitalnih sadržaja. Mar-kus Dohle je izabrao upravo frankfurtski sajam kako bi se predstavio kao vodeći čovjek grupacije Penguin Random House koja je u srpnju ove godine spajanjem dviju velikih izdavačkih kuća postala najveća izdavačka grupacija na svijetu koja upravlja sa 25% svjetskog tržišta knjiga. Ove godine objava dodjele Nobelove nagrade dogodila se upravo za vrijeme sajma, pa smo dobitnicu Alice Munro već slijedeći dan vidjele na naslovnici sajamskih novina. Unatoč tome što se puno razgovaralo o digitalnoj knjizi, novim platformama i kanalima njezine distribucije, fran-kfurtski sajam je i dalje festival tiskane knjige na kojem

možete vidjeti većinu ovogodišnje svjetske izdavačke produkcije, festival pisane riječi na kojem su autori najvažnije osobe sajma, festival na kojem se prije svega predstavljaju tiska-ne knjige i kupuju i prodaju prava za njihovo objavljivanje.


9. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj: Narodne knjižnice kao treći prostor, Zadar, 9. do 11.listopada 2013.

Dunja Marija Gabriel ([email protected]) Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

9. savjetovanje za narodne knjižnice u RH na temu Narodne knjižnice kao treći pros-tor održano je u Zadru u Hotelu Club Funimation Borik od 9. do 11. listopada 2013. Nacio-nalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu kao glavnom organizatoru i Hrvatskom knjižničar-skom društvu (Sekciji za narodne knjižnice) kao suorganizatoru, ove godine se u suorganiza-ciji pridružila Gradska knjižnica Zadar koja je bila domaćin skupa. Savjetovanje je bilo s međunarodnim sudjelovanjem i okupilo je oko 170 sudionika knjižničara iz cijele Hrvatske te strane goste iz Finske i Slovenije.

Temu i podteme 9. savjetovanja za narodne knjižnice osmislili su članovi Program-skog odbora Savjetovanja i moderatori pojedinih tematskih cjelina: Dunja Seiter-Šverko (predsjednica), Ana Barbarić, Ivančica Đukec-Kero, Dubravka Đurić-Nemec, Dunja Marija

Gabriel, Jelica Leščić, Ivan Pehar, Ivanka Stričević, Zoran Velagić. Za organizacijska pitanja na Savjetovanju bili su zaduženi članovi Organizacijskog odbora: Dunja Marija Gabriel (predsjednica), Sandi Antonac, Ante Livajić, Nela Marasović, Ivan Pehar, Nada Radman, Dobrila Zvonarek. U organizaciji Savjetovanja pridružili su im se volonteri – studenti Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru: Martina Bacelj, Zrinka Džoić, Matea Jermen, Katarina Mandić, Marija Musulin i Marinela Radoja.

Savjetovanjem se ukazalo na dosadašnju društvenu ulogu i položaj narodnih knjižni-ca na koji utječe niz tehnoloških i društvenih promjena. Zbog široke dostupnosti informacija i čitateljskih materijala na internetu, suvremeno narodno knjižničarstvo je pred novim izazo-vom i okreće se suštinskoj ideji knjižnice kao mjesta susreta, knjižnici kao trećem prostoru. Uz dom i radno mjesto, odnosno školu, treći prostor čine javna nekomercijalna mjesta u za-jednici gdje se ljudi okupljaju i dolaze u interakciju. Knjižnice postaju mjesta učenja i uspos-tavljanja dijaloga, udoban i kreativan javni prostor u kojem se razvijaju odnosi među ljudi-ma, stječe iskustvo, potiču rasprave i razmjena ideja, stvaraju veze i izgrađuje društvena za-jednica, osnažuje civilno društvo te proširuje sudjelovanje javnosti u demokraciji.

Svrha Savjetovanja bila je upozoriti na promjenu tradicionalne uloge i društvenoga položaja narodnih knjižnica te njihovu preobrazbu u suvremeni prostor i mjesto društvenoga života zajednice koji označava knjižnicu kao društveni kapital te pridonosi kvaliteti življenja i promiče društvenu koheziju.

Savjetovanje je tematski je bilo podijeljeno u pet cjelina. Četiri teme, Prostor knjižni-ce koji odražava filozofiju trećeg prostora, Knjižnica kao prostor za (samo)učenje i razmjenu ideja, Knjižnica kao društveni kapital, Korisnici kao aktivni sudionici i stvaraoci, obrađene su u okviru 39 izlaganja i prezentacija (6 pozvanih izlaganja, 17 prijavljenih i 6 posterskih izlaganja, 10 pechakucha prezentacija). Peta tema pod nazivom Transformacija narodnih knjižnica prezentirana je na Savjetovanju na okruglom stolu i obuhvatila je strateške i nor-mativne dokumente u području narodnoga knjižničarstva.

Prvi dan Savjetovanja održana su četiri plenarna izlaganja. U uvodnom izlaganju izv. prof. dr. sc. Zoran Velagić s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta sveuči-lišta J. J. Strossmayera u Osijeku govorio je na temu Skica za povijest knjižnica kao prostora drugovanja i istaknuo povijesni aspekt koncepcije korištenja knjižnice kao trećeg prostora još od razdoblja helenizma koji se u većoj ili manjoj mjeri sačuvao do 19. stoljeća. Od tada ideja knjižnice kao prostora drugovanja iz privatnog i elitnog trećeg prostora prelazi u sve brojnije i organiziranije javne knjižnice.

Rebekka Pilppula, ravnateljica Knjižnica grada Joensuu i ravnateljica Službe za kul-turu i knjižnice u gradu Joensuu, govorila je na temu Moja knjižnica – uloga narodnih knjiž-nica u Finskoj i svakodnevnom životu njezinih građana i stavu da knjižnice trebaju biti zaje-dnička mjestakoja podjednako pripadaju i korisnicima i knjižničarima. Naglasila je potrebu da knjižnice zadrže svoju ulogu u svijetu koji se neprestano mijenja i usklađuju svoje usluge i stručnjake s takvim dinamičnim okruženjem.

Milena Bon iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Ljubljani, koordinatorica izvođe-nja posebnih zadaća centralnih regionalnih knjižnica u Sloveniji, govorila je na temu Oaze


okupljanja ili dnevni boravak zajednice gdje se knjižnice promatraju kao oaze i areneza oku-pljanje i imaju važnu ulogu u promicanju demokracije i razvoju društva. Istaknula je da će budućnost knjižnica ovisiti o njihovom povoljnom utjecaju na razvoj društvenoga, kulturno-ga i gospodarskoga kapitala, odnosno o mjeri u kojoj će knjižnice pridonositi široj društve-noj zajednici donošenjem dodane vrijednosti prije svega u kontekstu uporabe napredne teh-nologije.

Tematski blok plenarnih izlaganja završen je izlaganjem Dunje Seiter-Šverko, glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. U izlaganju Kompetencije knjižni-čara za koncepciju „trećeg prostora“ bilo je riječi o kompetencijama knjižničara i određenim znanjima i vještinama za rad s korisnicima u okviru koncepcije trećeg prostora i potrebi za izradom nacionalnog kompetencijskog profila knjižničara.

Drugi dan Savjetovanja održano je jedno pozvano izlaganje i petnaest prijavljenih izlaganja koja su se odvijala u okviru tri tematske cjeline. U tematskoj cjelini Prostor knjiž-nice koji odražava filozofiju trećeg prostora pozvano izlaganje imala je Jagoda Ille iz Knjiž-nica grada Zagreba – Knjižnica Medveščak. U izlaganju Dom, posao, nešto treće : narodna knjižnica kao „treći prostor“ istaknula je narodnu knjižnicu koja svojim odlikama (sigurnost, stabilnost, neutralnost, privatnost, otvorenost, udobnost) i bogatstvom sekundarne ponude (dvorane za sastanke, pristup internetu, informacije o lokalnoj zajednici, lepeza partnerstva) postaje treći prostor u životima pojedinaca te ostvaruje ulogu lokalne točke okupljanja zajed-nice. Prikazano je nekoliko primjera iz mreže KGZ-a na kojima je ispitano korištenje knjiž-nice kao javnoga prostora od pojedinaca i skupine korisnika. Nakon toga prijavljena izlaga-nja održali su Dunja Marija Gabriel na temu Prostori narodnih knjižnica u Hrvatskoj, Mla-den Masar pod nazivom Treći prostor Zadra i Nadia Bužleta na temu Vrednovanje knjižnič-nih prostora: primjer narodnih knjižnica Istre.

Idući tematski blok Knjižnica kao prostor za (samo)učenje i razmjenu ideja otvorena je izlaganjem Kaise Kytömäki iz Gradske knjižnice u Sastamali u Finskoj u kojem je bila riječ o Programu za cjeloživotno učenje Europske unije – Gruntvig i kako se njime pridoni-jelo cjeloživotnom učenju i internacionalizaciji knjižničara u Finskoj. Dotaknula se i vlasti-tog iskustva u sklopu navedenog programa – tromjesečnog programa u Knjižnici i čitaonici „Fran Galović“ Koprivnica u 2013. tijekom kojeg je sudjelovala u različitim područnim pro-gramima i projektima. Preostala izlaganja održali su Emilija Pezer i Tihomir Marojević na temu Knjižnice za novo doba : razvoj i umrežavanje knjižnica, međukulturna suradnja i edu-kacija marginaliziranih skupina, Vlatka Surma Szabo i Marija Bugarski pod nazivom Pros-tornom osmišljenošću do programske uspješnosti, Milko Belevski po naslovom Od glazbene zbirke do Zaklade Delmata : knjižnice kao multimedijalno središte grada i Sanja Bunić i Ja-nja Maras na temu Projekt Knjigom do krova : kako nas vide korisnici, partneri i mediji.

Tematska cjelina Knjižnica kao društveni kapital započela je u popodnevnim satima izlaganjem Miroslava Katića iz Gradske knjižnice „I. G. Kovačić“ Karlovac pod naslovom Knjižnice i demokracija. Istaknuta je uloga javne knjižnice kao proizvoda i pokretača demo-kracije te simbola slobode uma. Osim što knjižnice osiguravaju prostor za susret građana, one ih potiču na aktivni društveni angažman i deliberaciju te postaju javne arene i mjesta za vođenje javnih rasprava i debata u svrhu rješavanja osobnih i društvenih problema čime poti-


ču stvaranje socijalnog kapitala. Knjižnice mogu osnažiti građane kao aktivne sudionike de-mokratskoga procesa, olakšati interakciju između građana i državnih dužnosnika te obliko-vati javnu politiku i produbiti nacionalni diskurs. Preostala izlaganja priredili su: Ilija Pejić - Strateški plan Narodne knjižnice „Petar Preradović“ Bjelovar (2012. – 2015.) s posebnim osvrtom na knjižnicu kao sastavnicu zajednice; Romana Horvat - Koncepcija trećeg prosto-ra u strateškom planu razvoja Pučke knjižnice i čitaonice Daruvar; Martina Dragija Ivanović i Nada Radman - Specifičnosti poslovanja narodnih knjižnica u ruralnim sredinama; Dunja Marija Gabriel i Davorka Semenić-Premec - Narodne knjižnice, dostupnost prostora i usluga osobama s posebnim potrebama; Nela Načinović - Čitaonica kao društveni prostor umirov-ljenika; Vesna Jelić - Gradska knjižnica Krapina na putu od nemjesta do mjesta.

Drugi dan Savjetovanja, u kasnim popodnevnim satima, organizirane su stručne pos-jete i razgledavanje Zadra, a uvečer je za sudionike Savjetovanja organizirana zajednička svečana večera.

Posljednji, treći dan Savjetovanja započeo je održavanjem okruglog stola na temu Transformacija narodnih knjižnica: strateški i normativni dokumenti u području narodnoga knjižničarstva koji su moderirale Ivančica Đukec Kero (KGZ- Knjižnice grada Zagreba) i Dunja Marija Gabriel (NSK – Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu). U kratkome uvodnom predstavljanju Dunja Seiter-Šverko, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, dala je osvrt na zakonske obveze NSK vezano uz izradbu i donošenje strateških i normativnih dokumenta u narodnome knjižničarstvu. Tatjana Aparac-Jelušić, predsjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća, najavila je neke od planova Vijeća i vremenske okvire u kojima bi stručna zajednica mogla očekivati dio važnih dokumenta poput Zakona o knjižnicama i Strategije razvoja hrvatskoga knjižničarstva do 2020. godine, koji ujedno pred-stavljaju ključne dokumente za sve ostale strateške i normativne dokumente u području naro-dnoga knjižničarstva. Ana Barbarić ukratko je predstavila 2. hrvatsko izdanje IFLA -inih Smjernica za narodne knjižnice iz 2011. godine, kao bitnoga međunarodnog dokumenta koji donosi nove trendove u narodnom knjižničarstvu na temelju kojega djeluju narodne knjižni-ce u Hrvatskoj.Milena Bon iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Ljubljani predstavila je postojeće slovenske standarde za narodne knjižnice koji mogu biti dragocjen primjer i isku-stvo u izradbi hrvatskih standarda kao normativnoga dokumenta koji treba slijediti odredbe i ide ususret novomu Zakonu o knjižnicama. Od dokumenata, čija je izradba u tijeku, izdvojen je rad na Standardima za narodne knjižnice jer je od polovice 2013. godine s radom započelo Povjerenstvo za Standarde za narodne knjižnice koje je imenovano pri Matičnoj službi za narodne knjižnice u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo u NSK. Tijekom okrugloga stola Nada Radman, predstavnica Povjerenstva, iznijela je neke od dosadašnjih ideja i prijedloga za stvaranje novih ili osuvremenjivanje postojećih standarda iz 1999. godine.

Nakon okruglog stola slijedilo je zajedničko predstavljanje šest posterskih izlaganja koje je započelo pojedinačnim kratkim predstavljanjem radova od strane autora. Nakon zaje-dničkog pregleda tema svih postera slijedilo je njihovo razgledavanje i individualni raz govo-


ri sa zainteresiranim sudionicima. Ocjenjivački odbor je u skladu s prethodno utvrđenim kri-terijima odlučio da se priznanje i nagrada za najbolje postersko izlaganje dodijeli Tomislavu Staničiću iz Gradske knjižnice Marka Marulića Split pod naslovom Projekt „Splitski spome-nar“ - nova dimenzija suradnje s korisnicima. Nagrada obuhvaća besplatno pohađanje jedne radionice po izboru u okviru Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara u NSK u Za-grebu.

Posljednja tematska cjelina pozvanih i prijavljenih izlaganja održana je na temu Kori-snici kao aktivni sudionici i stvaraoci. Pozvano izlaganje imala je izv. prof. dr. sc. Ivanka Stričević sa Sveučilišta u Zadru, Odjel za informacijske znanosti na temu Međugeneracijski dijalog – aktivni korisnici knjižnice u stvaranju društvene kohezije. U izlaganju je naglašen koncept knjižnice kao trećega prostora koji omogućava svima ne samo da koriste i uzimaju već i da čine i daju. Stoga je bitno da narodne knjižnice istražuju nove modele interakcije među naraštajima, razvijaju nove i evaluiraju postojeće programe, potiču suradništva i omo-gućuju korisnicima aktivnu ulogu u iz gradnji sebe i u zalaganju za druge i zajednicu. Za-ključeno je da upravo međugeneracijski programi u narodnoj knjižnici mogu bitno pridonije-ti ostvarivanju njezine društvene uloge, kvalitetnijem suživotu u zajednici i društvenoj kohe-ziji. Prijavljeno izlaganje imale su Alica Kolarić i Gorana Tuškan Mihočić iz Gradske knjiž-nice Rijeka pod nazivom Uzajamnost u odnosima knjižnice i korisnika. U izlaganju su prika-zani rezultati ispitivanja sudionika kontinuiranih programa Gradske knjižnice Rijeka, osobito članova čitateljskih klubova različitih naraštaja, volontera te vanjskih suradnika kako bi se ispitalo kako je suradnja s knjižnicom utjecala na njihove poslovne i privatne aktivnosti, ok-ruženja i život te koliko je suradnja s knjižnicom utjecala na poimanje knjižnice kao ustano-ve. Zaključeno je da vidljivost i prepoznatljivost knjižnice u očima sudionika njezinih pro-grama u mnogome mogu pridonijeti vidljivosti i prepoznatljivosti knjižnice na mjestima na kojima se donose odluke bitne za njezinu budućnost.

Osim izbora najboljeg posterskog izlaganja i sudjelovanje u organizaciji studenata – volontera, Savjetovanje u Zadru obilježile su još neke novosti. Prvi puta organizirane su pechakucha prezentacije, njih deset, kao potpuno novi i dosada nepoznat oblik prezentacija u hrvatskom knjižničarstvu. Pechakucha prezentacije pokazale su se kao vrlo zanimljiv, poti-cajan, kratak i vizualno atraktivan oblik ppt prezentacije osobito zahvalan za prikaz primjera dobre prakse u narodnim knjižnicama koji je bio izuzetno dobro prihvaćen od izlagača i su-dionika Savjetovanja. Također su po prvi puta u okviru Savjetovanja za narodne knjižnice pripremljene precizne Upute za sudionike koji imaju izlaganja, što je u konačnici rezultiralo zavidnom organizacijom i besprijekornim odvijanjem skupa tijekom tri dana održavanja Sa-vjetovanja.

Dodatne informacije o 9. savjetovanju za narodne knjižnice u RH mogu se pronaći na mrežnoj stranici http://sznk.nsk.hr/



Dan hrvatskih knjižnica 2013.

Višnja Cej ([email protected]) i Aleksandra Cvitković ([email protected]) KGZ, Knjižnica Augusta Cesarca, Šubićeva

Hrvatske su knjižnice i ovog 11. studenog brojnim prigodnim programima obilježile svoj dan. Na 37. skupštini Hrvatskog knjižničarskog društva održanoj 2010. godine u Tu-helju donesena je odluka da se dan proglašenja prvog Zakona o knjižnicama (11.11.1960.), proglasi Danom hrvatskih knjižnica.

Prvi je put taj dan obilježen 2010. godine na Interliberu, kada je predstavljena i kam-panja „Imam pravo znati, imam pravo na knjižnicu“. Sljedeće, 2011. godine, središnja sveča-nost održana je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici gdje je prikazan film o hrvatskim knji-žnicama.

U obilježavanje Dana hrvatskih knjižnica 2012. uključilo se više od četrdeset knjižni-ca, a na središnjoj svečanosti na kojoj su sudjelovali brojni knjižničari i gosti prvi je put do-dijeljeno priznanje Hrvatskoga knjižničarskog društva „Knjižnica godine". Dobila ga je Gradska knjižnica Zadar kao priznanje za kvalitetno i kreativno djelovanje, pružanje specifi-čnih usluga i programa, uključujući korištenje suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija te jačanje suradnje i partnerstva u užoj i široj zajednici.

Nezaobilazno obilježje svake knjižnice jest jednak pristup informacijama, a jedan od važnijih ciljeva usmjerenje prema poboljšanju svoje vidljivosti u užoj i široj zajednici te pri-bližavanju javnosti nizom aktivnosti za podržavanje programa pismenosti kojima se korisni-ci potiču da postanu samosvjesni i entuzijastični čitatelji. U svijetu interneta i e-maila pisme-nost je važnija nego ikada prije. Pred globalnog građana postavljaju se brojni zadatci. Neki od njih odnose se na svakodnevnu potrebu za informacijom, čitanjem i razumijevanjem pročitanog te kritičkim preispitivanjem i izražavanjem na razumljiv način. Knjižna i neknjiž-na građa, ali u sve većoj mjeri i web važan su izvor informacija. Korištenje suvremenim in-formacijsko-komunikacijskim tehnologijama podiglo je razinu svijesti o inovativnijoj i dina-mičnijoj komunikaciji. Uspješna komunikacija s korisnicima ključ je uspješnosti poslovanja svake knjižnice i važan je uvjet zadovoljstva korisnika. Pouzdan znak uspješnosti knjižnice jest slobodno izražavanje ideja i uspješna komunikacija, izražavanje mišljenja, slobodan pri-stup informacijama, obrazovanje i poticanje kreativnosti svakog pojedinca u široj i užoj zaje-dnici.

Vrlo uspješna i prepoznatljiva jest Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica. Središnja nacionalna svečanost obilježavanja Dana hrvatskih knjižnica održala se u-

pravo u Koprivnici, jer je tom prigodom Knjižnici i čitaonici „Fran Galović“ uručeno i naci-onalno priznanje „Knjižnica godine“ za 2013.

Hrvatsko knjižničarsko društvo organiziralo je posjet ovoj suvremenoj knjižnici, kao i prisustvovanje središnjoj svečanosti i dodjeli priznanja. Neposredno prije svečanosti, rav-nateljica mr.sc. Dijana Sabolović-Krajina i djelatnici Knjižnice dočekali su nas i u ugodnom druženju pokazali nam kreativno uređen knjižnični prostor. Nezaobilazni su bili i specijalite-ti križevačke kuhinje s obiljem delicija spremljenih prema izvornim narodnim receptima to-ga kraja. Ubrzo nakon kratkog predaha krenuli smo prema kinodvorani „Velebit“ gdje je sve

bilo spremno za početak središnje sveča-nosti. Uz bogat i raznolik kulturno-umjetnički program, Knjižnica je kratkim filmom predstavila svoj dugogodišnji rad i aktiv-nosti kroz koje se razvijala i postajala pre-poznatljiva u svojoj okolini. Priznanje „Knjižnica godine“ za inovativnost, krea-tivnost i kvalitetan rad u zajednici dodije-lilo je Hrvatsko knjižničarsko društvo, a nagradu je na svečanosti obrazložila i do-dijelila predsjednica Hrvatskoga knjižni-

čarskog društva Marijana Mišetić. Dodjeli priznanja koprivničkoj knjižnici prisustvovali su također predstavnica Ministarstva kulture Jelena Glavić-Perčin, predstavnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Mira Zovko, gradonačelnica Grada Koprivnice Vesna Željež-njak te brojni gosti i knjižničari iz mnogih mjesta u Hrvatskoj i inozemstva.

Ravnateljica Knjižnice mr. sc. Dijana Sabolović- Krajina uspjela je kroz dugogodiš-nja nastojanja i predan rad učiniti Knjižnicu važnim društvenim središtem grada Koprivnice, kao i šire okolice. Nezaobilazan je i predan rad djelatnika Knjižnice koji u centar stavljaju dobrobit svojih korisnika, kvalitetne i kreativne modele rada u svrhu uključivanja svih dob-nih, socijalnih, profesionalnih i interesnih skupina građana, kao i osoba s posebnim potreba-ma. Posebno treba naglasiti knjižnične usluge za slijepe i slabovidne, kao i usluge za pripad-nike romske zajednice, u svrhu inkluzije i suradnje. Potrebe korisnika pretpostavljaju priori-tet djelovanja i rada, na način da osobe s poteškoćama u kretanju ne nailaze na prepreku ne-mogućnosti dolaska u Knjižnicu i korištenja njenih usluga. Tako npr. osobe koje su teže pok-retne ili se kreću pomoću invalidskih kolica, mogu koristiti transporter koji povezuje Čitao-nicu tiska na prvom katu i Stručno-znanstveni odjel s knjigama, časopisima, računalima, gla-zbenom i zavičajnom zbirkom na drugom katu. Dječjem odjelu dostupna je posebna stolica namijenjena djeci s invaliditetom koja imaju poteškoće u kretanju i sjedenju.

Također, vrlo su prepoznatljive i posjećene aktivnosti kojima se potiče odgojno-

obrazovni rad - organiziranje niza predavanja, tribina, okruglih stolova i kreativnih radionica.

Također treba naglasiti važ-nu ulogu i rad Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ u knjižničarstvu i propagiranju struke u javnosti, čime daje velik doprinos nacionalnoj i međunarodnoj suradnji i uspostav-ljanju partnera i suradnika, kako u zemlji tako i u inozemstvu. Kopriv-nička knjižnica svojim je radom po-


stala prepoznatljiva ne samo u Hrvatskoj već i u inozemstvu. Svojim djelovanjem dokazala je spremnost za svakodnevno suočavanje s brojnim preprekama i njihovo uspješno savlada-vanje u svrhu napretka i dobrobiti zajednice.

Srdačne čestitke ravnateljici i svim djelatnicima Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ na ovoj zaista zasluženoj nagradi.


Tko čita (ne) skita – radionice putovanja u svijet zbilje i svijet mašte Mjesec hrvatske knjige, KGZ i HKD na Interliberu 2013.

Davorka Semenić-Premec ([email protected]), Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Novi Zagreb

Ovogodišnja je tema Mjeseca hrvatske knjige, posvećena Europskoj godini čitanja naglas bila „Tko čita (ne) skita“. U skladu s njom, radna skupina u sastavu Arijana Herceg Mićanović (KGZ – Knjižnica M. Držića), Davorka Semenić-Premec (KGZ – Knjižnica Sav-ski Gaj), mr. sc. Iva Klak Mršić (KGZ – Knjižnica Jelkovec) i mr. sc. Alka Stropnik (KGZ – Knjižnica Medveščak je osmislila i provela program na zajedničkom štandu Mjeseca hrvat-ske knjige, Knjižnica grada Zagreba i Hrvatskog knjižničarskog društva na Interliberu od 12. do 17. studenog. Održan je niz literarnih, likovnih, komunikacijskih i glazbenih radionica, te čitanja priča kojima se na pozitivan i kreativan način nastojalo tematizirati putovanja u fizi-čkom i virtualnom svijetu, a posebice u svijet mašte te upravo knjižnicu promovirati kao ide-alno mjesto za realizaciju programa poticanja čitanja.

Program je bio namijenjen organiziranim skupinama i svim posjetiteljima sajma knji-ga, a posebice djeci i mladima svih dobnih skupina. Radionice su vodili knjižničari dječjih odjela narodnih knjižnica (iz Bjelovara, Pazina, Rijeke, Vinkovaca, Zadra i Zagreba) koji su predstavili svoj rad s djecom široj javnosti, predstavnici British Councila, American Cornera i Konfucijevog instituta Sveučilišta u Zagrebu, te pojedinci i članovi udruga s kojima knjiž-nice surađuju. Obzirom na brojnost događanja, izdvojit ću samo neke.

"Na putovanje bajkom (ne bikeom) odvela nas je Margareta Peršić, samostalna umje-tnica, pripovjedačica bajki za djecu i odrasle, ilustratorica, lutkarica, žonglerica, članica U-LUPUH-a, velika prijateljica djece, knjige i knjižnice. Pripovjedačica interakcijom u svoje pripovijedanje uključuje publiku kao žive lutke i glumce, kako bi zajedno pokretom i glasom opisali radnju. Djeca postaju i scena i glumci i publika. Putovanje bajkom započelo je, kao i uvijek, u pradavnim vremenima, a završilo negdje daleko, daleko na kraju i još dalje. U priči su ravnopravno sudjelovala djeca 2., 3., i 8. razreda, što pokazuje kako bajka i zanimljivo pričanje ne poznaju dobne granice i ruše udomaćene predrasude.

Književnica Silvija Šesto, poznata djeci po svojim lektirnim, ali i van lektirnim roma-nima za djecu i mlade, održala je za mlađe tinejdžere, učenike 6., 7. i 8. razreda, radionicu "Pišem ti priču". To je radionica kratke priče za djecu koja se vole igrati riječima, zapisivati što se dogodilo i izmišljati što će se tek dogoditi, a idu u školu, u prvi, drugi, treći, četvrti, peti… , koja se na kratko preselila iz kulturnog kluba O’grada http://kulturniklub-

ograda.com/pisem-ti-pricu-radionica-kratke-price-po-metodi-bum-tomice/


Na radionici je sudjelovalo 30 djece iz dvije osnovne škole. Neki od sudi-onika, nastavit će svoj rad u radioni-cama "Pišem ti priču", a najuspješni-je priče bit će objavljene u četvrtoj zbirci dječjih priča istoimenog naslo-va. Silvija Šesto je jedna od osnivačica i trenutna predsjednica Hrvatskog dru-štva za djecu i mlade, pa je u sklopu radionica predstavljeno Društvo i

promovirano svih devet naslova –

Biblioteke Mala i Biblioteke Velika. Biblioteke je predstavila predsjednica društva Silvija Šesto i urednik izdanja i pot-

predsjednik društva Robert Mlinarec te autori: Lana Bitenc, Ratko Bjelčić, Ksenija Kušec, Nada Mihaljević, Jelena Pervan, Melita Rundek, Silvija Šesto, Davor Šunk, za tekst, te Van-da Čižmek, Stiv Cinik, Željka Gradski, Karla Mačkić, Ana Šesto, Davor Šunk i Andrea Živ-ko za ilustracije i fotografije. Na predstavljanju su uz djecu i roditelje, posjetitelje Interlibe-ra, sudjelovali i učenici Osnovne škole Većeslava Holjevca, članovi novinarske grupe.

Zanimljivo je bilo i predstavljanje ekološko-edukativne slikovnice "Čajana na Mjese-cu". Slikovnicu su predstavile autorica Gordana Lukačić i ilustratorica Tea Stražičić. Atmos-fera je bila kao u pravoj čajani, pa su djeca uz slušanje priče pila čaj i jela kekse. Nakon priče održana je likovna radionica modeliranja pandi i nagradni kviz.

Na glazbeno putovanje djecu su odveli dipl.knjižničari Željko Vrbanc (KGZ-

Knjižnica S.S.Kranjčevića) i Denis Kovač (KGZ-Knjižnica Jelkovec). Majda Bakić, dipl.knjižničarka (KGZ-Knjižnica Dugave), predstavila je na radionici projekt "Otkrivamo mlade talente". Snježana Berak, dipl.knjižničarka (Gradska knjižnica Bjelovar) održala je izuzetno posjećenu likovnu radionicu za djecu i roditelje "Postolarska radonica šegrta Hla-pića", a nakon nje kazališnu predstavu "Šegrt Hlapić iz drugog ugla" održale su kolegice iz Gradske knjižnice Pazin. Profesor filozofije i etike, Borna Lulić predstavio je svoju knjigu "Povratak vitezova", a odr-žano je i nekoliko predavanja o kineskoj kulturi. Profesori-ca hrvatskog jezika i voditeljica Balans centra za bibliotera-piju, održala je radionicu "Moj svijet u koraku" za učenike srednjih škola. U sklopu bogatog programa održana je i glumačka radionica "Glas i govor", glumca Zvonka Zeče-vića, te rock koncert profesora i učenika Rock akademije.

Tijekom trajanja Interlibera u prostoru štanda bili su izloženi radovi djece nastali tijekom radionica, plakati MHK-a i nacionalne kampanje za poticanje čitanja, publi-kacije Knjižnica grada Zagreba, Hrvatskog knjižničarskog

društva i drugih regionalnih knjižničarskih društava, te knjižnica iz Hrvatske. U radionicama i susretima sudjelovala su djeca 15 osnovnih škola s područja Grada

Zagreba, te djeca iz svih županija koja su sudjelovala u Prvom nacionalnom natjecanju čita-nja naglas, mladi iz 8 srednjih škola i gimnazija iz Zagreba i Jastrebarskog, te studenti Uči-teljskog fakulteta u Zagrebu.

Program održan na Interliberu pokazao je samo mali dio onog što su knjižnice danas. One nisu više samo posuđivaonice knjiga, nego mjesto ugodnog i prijateljskog okruženja za sve njezine korisnike i male i velike.


Prvi rođendan Knjižnice Jelkovec

Iva Klak Mršić ([email protected]), Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Jelkovec

U utorak 10. prosinca 2013. godine Knjižnica Jelkovec proslavila je svoj prvi rođen-dan. Taj smo datum izabrali jer je to dan kada smo počeli raditi s korisnicima u prvom samo-stojećem objektu Knjižnica grada Zagreba u naselju Novi Jelkovec, Sesvete.

Isplanirali smo radionice koje su se odvijale tijekom rođendana, a htjeli smo obuhva-titi sve naše korisnike, volontere i suradnike koji su nam pomagali da prohodamo, kako bi-smo im zahvalili na podršci koju su nam pružili. Iako zgrada knjižnice impresionira svojim izgledom, ipak se svi naši korisnici slažu da su djelatnici – knjižničari i brojne aktivnosti u knjižnici ono nešto zbog čega se odluče doći ponovno.

Za najmlađe goste koji nam dolaze iz Dječjeg vrtića „En ten tini“ pripremili smo „Baku koja čita priče najmlađima“ – Jasnu Huzjak (koju smo dotad već bolje upoznali jer nam je čitala priče tijekom „Noći knjige“) .

Malu školu crtanja fraktala prošli su „Mali kulturnjaci“ iz Osnovne škole Jelkovec uz pomoć mr. sc. Jasminke Premerl, koja im je objasnila ovu tehniku zasnovanu na znanstvenoj metodi Tatjane Pulujahtove, kliničke psihologinje. Tehnika crtanja fraktala daje odgovore na pitanje kako upoznati samoga sebe te pomaže u prognoziranju i samokorekciji ljudskih sta-nja i čovjekovih problema. Fraktali koje su nacrtali Mali kulturnjaci bit će izloženi na izložbi u školi, a uskoro ćemo njihovu izložbu napraviti i u knjižnici.

Jedna od omiljenih radionica za korisnike Odjela za djecu i mlade jest “Igrajmo se u knjižnici”, na kojoj se igramo brojnih društvenih igara, među kojima su i poneke već zaboravljene igre. Tako smo se i tijekom rođendana igrali pan-tomime, čovječe, ne ljuti se, križić-kružić, a s ob-zirom na to da smo bili slavljenički raspoloženi, bilo je dopušteno i igranje na Play Stationu duže nego inače.

U popodnevnim satima, uz prigodni govor voditeljice Knjižnice Sesvete Dubravke Prlić, osim prvog rođendana Knjižnice Jelkovec obilježen je i svečani završetak projekta “Mali pitaju, veliki im


čitaju”. Dramska grupa koja djeluje u knji-žnici i koja okuplja sve dobne skupine ot-pjevala je pjesmu “Sretan rođendan”.

Knjižnica Jelkovec i Udruga “Iskra – centar za edukaciju i savjetovanje”, uz potporu Regionalne zaklade za lokalni raz-voj “Zamah” i grada Zagreba – Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invalidi-tetom, pokrenula je projekt “Mali pitaju, veliki im čitaju”, u kojem je sudjelovalo 12 djece i 12 volontera, koji su jedni drugima čitali priče i poticali ljubav prema čitanju, tijekom jednosatnih susreta svaki tjedan. Djeca su učenici Osnovne škole Jelkovec, a i korisnici knjižnice, a kao volonteri sudjelovali su soci-jalni radnici, pedagozi, psiholozi i odgajatelji koji žive u naselju. Projekt je donio mnogo no-vih spoznaja, puno pročitanih knjiga i puno lijepih uspomena. A da se vidi što su radili, mali su čitači za kraj pročitali pjesmu po svom izboru pred brojnom publikom. Predsjednica Ud-ruge “Iskra – CES” Željka Mazzi za kraj je djeci i volonterima podijelila knjige, a svakodne-vni upiti ostalih korisnika knjižnice i drugih stanovnika naselja Novi Jelkovec koji su željeli svoju djecu uključiti u taj projekt dala nam je uvid da projekt ima i budućnost jer su svi svje-sni da je čitanje osnovna vještina za cjeloživotno učenje.

Na Odjelu za djecu i mlade postavljena je izložba likovnih radova djevojaka iz život-ne zajednice Centra za autizam Zagreb. Svojim radovima, koji su odraz njihove ljubavi pre-ma knjižnici, one su nam pomogle urediti prostor knjižnice u duhu nadolazećih blagdana.

U multimedijalnoj dvorani knjižnice napravili smo izložbu fotografija koje govore koji su događaji, posjeti, predstavljanja knjiga, manifestacije na kojima smo sudjelovali, na-ma bili važni i zanimljivi. Izložbu još uvijek stignete pogledati u prostoru knjižnice.

Prvu godinu rada obilježile su nam mnoge zanimljive i poučne situacije, postali smo pravi stručnjaci za brojna pitanja o kojima prije nismo ni razmišljali a nisu iz područja bibli-otekarstva. S veseljem čekamo izazove druge godine rada, novih suradnji, projekta, ideja, nove suradnike, knjižničare, prijatelje...

Naših prvih sto – Osnovna škola Augusta Harambašića

Katarina Bartolić Buković ([email protected]) Knjižnica Osnovne škole Augusta Hrambašića

Ove godine Osnovna škola Augusta Harambašića u Zagrebu slavi svoju stotu obljet-nicu. Škola je počela s radom 1. rujna 1913. godine pod nazivom Borongajska pučka škola u Zagrebu. Bila je to moderna škola sa četiri razreda koju su pohađali i djevojčice i dječaci. Tada je u Zagrebu bilo šesnaest pučkih škola. Bilo je to vrijeme kada je Gradska knjižnica već šest godina djelovala u Zagrebu i godina kada je dovršena gradnja najljepše secesijske građevine u Hrvatskoj, tadašnje Kraljevske sveučilišne knjižnice. Kraljevska sveučilišna knjižnica na Marulićevu trgu otvorena je javnosti krajem rujna 1913. godine, u istom mjese-


cu kao i Škola. Školske godine 1913./1914. Školu je po-hađalo 192 učenika u četiri razreda. Imali su sveukupno devet predmeta u sva četiri razre-da (nauk o vjeri, pjevanje, ručni rad, gimnas-tika, pravopis, hrvatski ili srpski jezik, risa-nje, računarstvo i geometrija s crtanjem, kućanstvo). Posebnost je bio vrt oko Škole u kojem je pod vodstvom Botaničkog vrta bilo posađeno cvijeće, drveće, povrće, vinova loza i voćke. Godine 1921. zgrada Škole je

nadograđena, čime je dobila današnji izgled. Tijekom jednog stoljeća Škola je jedanaest puta promijenila ime, mijenjala su se i

državna uređenja, a prohujala su i tri rata. Ono što je ostalo isto jesu dječji povici na hodnici-ma, želja za znanjem i potreba za odgojem i obrazovanjem.

Od 1991. godine Škola nosi naziv Osnovna škola Augusta Harambašića, prema poz-natom hrvatskom književniku i političaru, kao i ulica u kojoj se Škola nalazi, a i dio naselja u kojem se nalazimo nosi ime po njegovoj zbirci pjesama Ružmarinke.

Ove školske godine Školu pohađa 322 učenika u 17 razrednih odjeljenja. Školu su tijekom godina pohađala mnoga djeca, svakoga od njih životni je put odveo

u razna zanimanja, a neke od njih i u zvanje učitelja. Danas u školi radi čak šest učiteljica koje su bivše učenice Škole.

Kroz klupe Škole prošlo je i mnogo poznatih ljudi iz javnog, kulturnog i političkog života. Neki od njih su Ivica Šerfezi, estradni pjevač; Emil Cossetto, skladatelj i dirigent; Dubravko Horvatić, književnik; Zvonimir Milčec, književnik i novinar; prof. dr. sc. Vladi-mir Findak, Ante Starčević, kipar i pjesnik; Ante Kostelić, skijaški i rukometni trener; Željko Rohatinski, ekonomist; Milan Trenc, ilustrator, crtač stripova i filmski redatelj; Suzana Bač-ić, solistica i baletna majstorica te brojni drugi.

U prvoj Spomenici Škole, koju čuva Državni arhiv u Zagrebu, saznajemo mnoge za-nimljivosti o početcima Škole i njezinu radu od 1913. do 1944. godine, a sve su to zapisivali ravnatelji tijekom svih tih godina. Tako saznajemo i da je školska knjižnica osnovana odmah prve školske godine i to uz značajnu pomoć Gradske knjižnice, njezinoga tadašnjeg ravnate-lja Emilija Laszowskog i Gradskog ureda, koji i dandanas imaju veliku ulogu u radu naše školske knjižnice. U to vrijeme tendencija je bila da svaka pučka škola ima priručnu učitelj-sku i učeničku knjižnicu, koja se razvijala uz potporu Gradskog poglavarstva.

Iz teksta Spomenice možemo saznati na koji su način stigle prve knjige u školsku knjižnicu i tko je imao veliku ulogu u stvaranju fonda.

Odmah pri otvorenju škole pobrinuo se pisac ovih redaka, da se pri školi osnuje pot-rebna školska knjižnica. (Stjepan Širola, ravnatelj) Obratio se je zamolbom na neke prijate-lje, a sam je darovao nešto knjiga, a najveća mu je pomoć došla od gradske knjižnice (ravnatelj pl. Emilij Laszowski). Prvi darovatelji knjiga bijahu: zavodski učitelj Vinko Šerin-ger, građanin Vinko Krizmanić i pl. Emilij Laszowski.


Gradsko poglavarstvo doznačilo je svojom naredbom od 8. velja-če 1914., broj 6719 – IX za škol-sku knjižnicu dotaciju od K 250.- Iz te dotacije začlanio je --učitelj ovu školu kod: Hrvatskog pedagoško književnog zbora za K 50. –

Književnog društva sv. Jeronima sa 20. –, tako da će školska knjižnica do-

bivati svakogodišnje edicije, dok ta književna društva budu postojala, a za preostalu svotu nabavljene su za učiteljsku knjižnicu najpotrebnije poučne knjige i udžbenici, a za učeničku knjižnicu probrani omladinski spisi. Tako je ova školska knjižnica već pri kraju prve školske godine 1913. – 14. (koncem mjeseca lipnja) što darovima što nabavom iz dotacija brojila:

a) učiteljska 353 djela u 433 sveska

b) učenička 131 djela u 171 sveska

svega: 484 djela u 604 svezaka

No, 15. srpnja 1914. darovala je gradska knjižnica još 160 svezaka te je broj knjiga već u prvoj godini postojanja ove knjižnice dosegao na 764 svezaka. Prva knjižničarka bila je učiteljica Katarina Poturica koja je knjižnicu i katalogizirala.

Školska knjižnica, danas, nakon sto godina, ima učiteljski i učenički fond koji broji 4750 svezaka. U knjižnici čuvamo i njegujemo Zbirku starih i rijetkih knjiga koja sadrži u-pravo neke od onih knjiga koje su prve stigle u knjižnicu. Najstarije djelo koje imamo jest Obća povestnica za srednje škole F. B. Korineka, koja datira iz 1866. godine. Zbirci starih i rijetkih knjiga pripadaju i djela Augusta Harambašića koje prikupljamo s posebnim zanima-njem. Najstarije djelo Augusta Harambašića u toj zbirci jesu Ružmarinke iz 1887. godine. Od Harambašićevih djela možemo izdvojiti i Slobodarke, posvećene Anti Starčeviću iz 1883., pjesničku pripovijest Rob iz 1888. te Izabrane pjesme iz 1893. godine.

Knjižnica u školi izvor je informacija i znanja te je temelj i potpora učenju. Namije-njena je učenicima i učiteljima za potrebe redovne nastave, ali je i potpora svim nastavnim i izvannastavnim aktivnostima škole. Također je mjesto okupljanja i provođenja slobodnog vremena. U našoj se knjižnici okupljaju učenici četiri dana u tjednu zbog nepunog radnog vremena školske knjižničarke. To su učenici koji dolaze na nastavne sate koji se realiziraju u suradnji sa učiteljima, učenici koji pišu zadaću i uče, samostalno ili u grupi, učenici koji i-maju prazan sat, učenici koji čekaju izvannastavne aktivnosti ili prijevoz do kuće, zainteresi-rani učenici koji dolaze na razne radionice tijekom školske godine i učenici koji vole boraviti u prostoru knjižnice. S obzirom na to da je to mjesto gdje se učenik uvodi u svijet knjige i čitanja, zadaća je školskog knjižničara stvoriti od učenika čitatelja i poticati kod učenika pot-rebu za svim vrstama knjižnične građe, razvijati čitalačke vještine i navike učenika, osnove informacijske pismenosti te kreativnost i maštu učenika.

Uloga knjižničara u knjižnici jedne osnovne škole sastoji se od tri sastavnice. Obuh-


vaća neposrednu odgojnu-obrazovnu djelatnost, stručnu-knjižničnu te kulturnu i javnu djela-tnost.

Odgojno-obrazovna djelatnost uključuje poticanje i razvijanje navike čitanja te dola-ženja u knjižnicu; edukaciju korisnika: sustavno upoznavanje s knjigom i knjižnicom, u-vođenje učenika u istraživački rad i edukacija za uporabu svih dostupnih izvora znanja te poučavanje učenika za samostalno učenje prema Nastavnom planu i programu; pobuđivanje interesa učenika za čitanjem; razvijanje čitateljske kulture i obogaćivanje učenika kulturnim sadržajima; nastavne sate u školskoj knjižnici; ispitivanje zanimanja učenika za knjigu te suradnju i timski rad s učiteljima, ravnateljem i stručnim suradnicima.

Stručna knjižnična djelatnost uključuje organizaciju i vođenje rada u knjižnici i čita-onici; iz gradnju knjižničnog fonda; knjižnično poslovanje; brigu o periodici; organizaciju posudbe knjiga; upis knjiga u knjižnični program Metel; statistike, izradu programa i evi-dencija i izvješća; izradu popisa literature i bibliografskih podataka za pojedine nastavne predmete te rad na informiranju korisnika o novoj građi.

Kulturna i javna djelatnost uključuje sudjelovanje u organizaciji, pripremi i provedbi kulturnih sadržaja poput književnih susreta, predstavljanja knjiga, kazališnih predstava, izlo-žbi; obilježavanje svečanosti i značajnih obljetnica; uređivanje panoa; ažuriranje web strani-ce škole; suradnju s knjižarima i nakladnicima te suradnju s kulturnim ustanovama koje se bave organiziranim radom s djecom i mladeži.

International Games Day @ your library

Lorena Banić ([email protected]) Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Jelkovec

International GamesDay @ yourlibrary manifestacija je koja se odvija svake godi-ne, a inicirali su je 2008. godine kolege u Australiji. Sve provode volonteri širom svi-jeta. Inicijativu podupiru American Lib-raryAssociation (ALA) i IFLA.Ove godine sudjelovala je i Knjižnica Jelkovec, a sama manifestacijaodržana je 16. studenoga. Knjižnice sudionice organizirale su za svo-je korisnike sudjelovanje u raznim igrama, od tradicijskih, igara na otvorenom, kartaš-

kih igara (bridž, bela, Yu-Gi-Oh!), igara na pločama (npr. šah; čovječe, ne ljuti se; rizik) do igara na igraćim konzolama (PlayStation, Wii i ostale konzole). Igre se mogu organizirati u formi turnira ili nenatjecateljski, bitno je samo da se igra.

Osim osnovne aktivnosti, same organizacije turnira, svaka se knjižnica može prijaviti i na neke dodatne aktivnosti, kroz koje je direktno povezana s ostalim knjižnicama u svijetu ili državi. To su Global Gossip Game i National video game tournament. Nacionalni turnir u videoigrama organizira svaka knjižnica za sebe, lokalno. Pobjednik na razini knjižnice zatim

NOVI UVEZ - STRANICA NOVI UVEZ - STRANICA NOVI UVEZ - STRANICA 17

se natječe s pobjednicima iz drugih knjižnica iz zemlje. Global Gossip Gameu osnovi je svi-ma poznata igra pokvarenog telefona, samo s mnogo više igrača iz raznih knjižnica u svijetu, na svim kontinentima.

Kako bi određena knjižnica sudjelovala u ovoj manifestaciji potrebno je ispuniti onli-ne prijavu. Prijava i sudjelovanje knjižnicama u Americi donosi mnoge pogodnosti. One knjižnice koje su prijavile svoje sudjelovanje ove su godine dobile na svoju adresu besplatne komplete raznovrsnih igara, od društvenih do videoigara i kompjutorskih igara. Osim toga, sama manifestacija dobro je medijski popraćena te služi kao odlična reklama za tamošnje knjižnice. Knjižnice izvan Amerike mogu se prijaviti samo za besplatnu registraciju na neku od online igara.

International Games Day @ Knjižnica Jelkovec

U Knjižnici Jelkovec organizirali smo turnire u sljedećim igrama: čovječe, ne ljuti se; kružić–križić, pantomima i Gran Turismo 5. Dva tjedna prije samog održavanja turnira izvjesili smo liste na koje su se korisnici mogli prijaviti za sudjelovanje. Već su same liste izazvale veliko zanimanje kod djece i svi smo nestrpljivo iščekivali dan kada ćemo se igrati. Još i veće zanimanje izazvala je vijest da ćemo igrati pokvarenog telefona s ljudima širom svijeta, odnosno da sudjelujemo u Global Gossip Game. Nakon što smo saznali da će knjiž-nica od koje ćemo dobiti tajnu rečenicu biti iz Južne Afrike te da naša rečenica putuje u Nor-vešku, naši mali posjetitelji zainteresirali su se za istraživanje podataka o tim dijelovima svi-jeta.

Global Gossip Game Pripreme za igranje pokvarenog telefona bile su nešto opsežnije od organiziranja os-

talih aktivnosti koje smo osigurali za svoje korisnike. Nakon što sam saznala podatke o knji-žnici od koje mi dobivamo rečenicu

(kolegica Therese Els, Glenstantia Community Library and Information Service, Glenstantia, Južna Afrika) i knjižnice kojoj prosljeđujemo rečenicu (kolega Bjorn Veenat, Gjesdal folke bibliotek, Gjesdal, Norveška), bilo je potrebno s njima stupiti u kontakt. Bu-dući da smo željeli izbjeći nepotrebne troškove telefonskih poziva, zamolila sam kolege iz Afrike i Norveške da predaju tajne rečenice izvršimo preko Skypea. Oboje su pristali zbog uštede, ali i zanimanja korisnika. Nakon obavljenih probnih poziva, kako bi se provjerilo funkcioniranje veze, bili smo spremni za igru. Šesnaestoga studenoga sve je funkcioniralo savršeno. Mi smo dobili rečenicu They stole the sweets, a nakon što je ona doživjela razne mutacije kroz uha i usta naših korisnika, u Norvešku smo poslali The snow is big. Mi smo igrali na engleskom jeziku, no organizatori ostavljaju mogućnost i za igru na materinjem je-ziku, pri čemu se posljednja mutacija prevodi na engleski te se šalje u sljedeću knjižnicu. U Glenstantiji je Global Gossip Game bio velik događaj tako da mi je tajnu rečenicu iz njihove knjižnice rekao tamošnji gradonačelnik.

Kratak izvještaj o tome kako je sve proteklo: sudjelovalo je 840 igrača iz 74 knjižnice u 17 zemalja sa 7 kontinenata. Rečenica je proputovala 151,927 km, izmijenila se 356 puta i završila u 5 različitih oblika (grupe su formirane po vremenskim zonama) I love the world,


Zombie, Clouds travel around the world, Glow, glow peanut butter jelly, Ian needs help

A svi ovi oblici potekli su iz početne reče-nice: Play is training for the unexpected. Igralo se na češkom, talijanskom, šved-skom, norveškom i engleskom.

Turniri Kao što se može vidjeti iz priloženih foto-grafija, posjetitelji Knjižnice Jelkovec uži-

vali su u igri, osobito djeca. Odrasle je trebalo malo nagovarati, ali oni koji su se odlučili zai-grati nisu se razočarali. Te subote igrali smo se od 9:30 do 13:30, prema popisima igrača su-djelovalo je 38 igrača, a bilo je i mnogo onih koji su samo promatrali. Svi smo se jako dobro zabavili.

Što smo postigli Povećali smo zanimanje korisnika za događanja u knjižnici, kao i broj posjeta. Ve-

oma nas veseli to što smo korisnike koji inače samo posude knjigu i odu uspjeli zadržati u knjižnici. Povezali smo različite dobne skupine u igri, iako su se turniri održavali na Odjelu za djecu i mlade, bilo je i odraslih koji su se odvažili pokazati nam svoju zaigranu stranu. Važno je i međusobno upoznavanje korisnika iz lokalne zajednice koji će tako prepoznati knjižnicu kao mjesto susreta i druženja.

Nadam se da smo kroz sudjelovanje u pokvarenom telefonu pokazali djeci da igra i želja za komunikacijom mogu povezati ljude iz udaljenih dijelova svijeta. Ali isto tako smo mogli vidjeti koliko se pogrešno mogu razumjeti stvari dok se prenose s osobe na osobu. O-vakva manifestacija dobra je prilika za obiteljsko druženje izvan doma te stjecanje novih prijatelja. Ono što ove godine nismo iskoristili kao mogućnost jest publicitet koji bi ovakva manifestacija mogla donijeti knjižnici u lokalnim medijima.

International Games Day @ your library održat će se i 2014. godine, 15. studenoga. Nadam se da ćete se igrati s nama!

ČČ - Črnomerec čita

Svjetlana Ciglar ([email protected]), KGZ, Knjižnica Vladimira Nazora

Črnomerec čita već 65 godina! Toliko dugo Knjižnica Vladimira Nazora postoji u ovom zagrebačkom kvartu i neizostavan je dio črnomerečkog identiteta. Mijenjali smo adre-se, ali uvijek smo ostajali na zapadu. Ovu lijepu obljetnicu odlučili smo obilježiti cijelim projektom nazvanim Črnomerec čita. Na taj način proslavili smo rad svih koji su prije nas osnivali knjižnice, utvrđivali njihovo mjesto na kulturnoj karti ovog gradskog predjela i Za-greba uopće te promicali vrijednost knjige i čitanja. Danas je Knjižnica Vladimira Nazora i kulturno središte ovog dijela grada i „dnevna soba“ stanovnika Črnomerca, ali i knjižnica


koja svojim fondom i aktivnostima okuplja Za-grepčane svih gradskih predjela. Akcija Črnomerec čita namijenjena je svim genera-cijama od vrtićke do zlatne, treće dobi. Odvijala se

tijekom Mjeseca hrvatske knjige 2013., a uskladili smo je i s ovogodišnjom Europskom go-dinom čitanja naglas. Čitali smo u Knjižnici, ali smo i skitali po kvartu. Posjećivali smo dječje vrtiće, Dom za starije i nemoćne osobe Sveti Josip, a naglas su čitali knjižničari, čla-novi knjižnice, članice našeg Čitateljskog Kluba Spajalica te poznati Črnomerčani. Odrasli su čitali djeci, djeca odraslima. Uključili smo u akciju i one kojima je čitalačko štivo manje i teže dostupno. Tako su nam u goste dolazila djeca iz OŠ „Nad lipom“, Srednjoškolskog cen-tra Zagorska, korisnici Udruge za promicanje inkluzije, a glumci Kazališta za slijepe i slabo-vidne Novi život pokazali su nam kako se čita u mraku.

Čitajte sa zvijezdama!!! Neki poznati stanovnici našeg kvarta, pjevači, glumci, knji-ževnici poput Jelene Radan, Slavice Knežević, Nikše Kušelja i Dorte Jagić javno su čitali, pjevali, glumili, predstavljali knjige. Jelena Radan nam je na nezaboravnom susretu predsta-vila, čitajući i pjevajući, tekstove fado pjesama i poeziju velikana svjetske književnosti Por-tugalca Pessou. Na Spajalici smo naglas čitali ovogodišnju nobelovku Alice Munro. Nikša Kušelj nam je uz zvuke gitare predstavio (i otpjevao!) svoj album i zbirku poezije Berači so-li. Glumci Novog života Vojin Perić i Mi-ljenko Zeko izveli su dijelove svoje nove predstave A, kako vi vodite ljubav? Naglas su se čitale Zagrebačka priča Blanke Do-vjak-Matković, Zagrebački odrezak Pavla Pavličića, Kishonove Priče o životinjama, Fernando Pessoa, Alice Munro, poezija, proza, izvodili su se dramski tekstovi… Čitali su i profesionalci i amateri…

Ova akcija čitanja naglas podsjetila


nas je na pričanje priča. Kako ljubav prema knjizi započinje upravo pričanjem priča, akcija je u cijelosti uspjela. Cilj nam je bio popularizirati knjigu i čitanje, okupljanje u knjižnici kao nezaobilaznom prostoru stanovnika našeg kvarta, ali i svih drugih Zagrepčana. Knjižnica Vladimira Nazora osnovana 1948. godine i danas broji zlatnih 65 godina. No, nikako nije vrijeme za mirovinu ni knjizi ni knjižnici. Sa zvijezdama i bez njih, s mjesecom i bez njega, čak i u mraku – Črnomerec čita!

Najava za 2014.: Bibliobic - Knjigom u središte svijeta

Sandi Antonac i Marija Šimunović ([email protected]; [email protected]), NSK

Nastavno na strategiju i programe kojima se nastoji popularizirati knjiga i čitanje, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu pokreće projekt Bibliobic, odnosno „knjižnicu“ na dva kotača. Prvi Bibliobic održat će se u svibnju 2014. s podnaslovom "Knjigom u središ-te svijeta", kad bi ruta vodila iz Zagreba preko Svetog Ivana Zeline i Varaždinskih Toplica u Ludbreg te povratno preko Varaždina, Marije Bistrice u Zagreb.

Ideja o višegodišnjem projektu

Planirano trajanje biciklističke karavane jest tri dana, a očekuje se uključivanje oko 150 sudionika. Sama ruta započela bi i završila ispred Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Ovisno o odazivu i uspješnosti, namjera je da Bibliobic preraste u višegodišnji projekt na lokalnoj, ali i regionalnoj razini.

Primjer dobre prakse iz svijeta Slijedeći slične primjere iz europske prakse (www.cyclingforlibraries.org), nastao je

projekt Biblibic, a zamisao mu je okupiti knjižničarsku zajednicu, nakladnike i same autore knjiga u biciklističku "karavanu" koja bi na svim točkama svoje rute, kroz javna čitanja, predstavljanja i druge kulturne aktivnosti, pronosila pisanu riječ.

Misao vodilja, odnosno svrhovitost programa sadržana je u povezivanju ekološki pri-hvatljivog trenda mobilnosti (vožnja biciklom), zdravog življenja i kulture čitanja kao novog životnog stila. Osim osnovnog cilja, popularizacije knjige i čitanja, postulati projekta odnose

se na predstavljanje knjižnica i infor-macijskih ustanova, promocija mo-bilnosti i zdravog življenja, kao i ot-varanje knjižničarske i nakladničke zajednice široj javnosti. Pozivamo vas da nam se pridružite u Bibliobicu..

Više obavijesti uskoro na www.nsk.hr.


Najava za 2014.: Međunarodni znanstveni skup Zaštita kulturne baštine od katastrofa - Zagreb i Šibenik, 8.-10. svibnja

Sandi Antonac, Dragica Krstić i Nela Marasović [email protected]; [email protected], [email protected]), NSK

Cilj skupa: Znanstvenim skupom odrediti stra-teške načine zaštite kulturne baštine u vrijeme katastrofa. Skup će doprinijeti izradi i donoše-nju nacionalne i regionalne strategije djelova-nja u slučaju nepovoljnih okolnosti po kultur-nu baštinu, a okupit će najeminentnije svjetske znanstvenike i stručnjake na području zaštite kulturne baštine, članove akademske zajedni-ce, kao i predstavnike institucionalne, lokalne

i državne uprave te vlasnike privatnih zbirki Iako je kulturna baština jedna od ključnih odrednica svakog naroda i/ili zajednice,

kod nas i u regiji ne postoji djelotvoran sustav djelovanja u smislu njezine zaštite od katas-trofa. Iz toga razloga Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu točnije njezin Odjel zašti-te i pohrane, koji ima više od 50 godina iskustva u zaštiti knjižnične građe kao što su knjige, rukopisi, zemljovidi, grafike i dr., organizira Međunarodni znanstveni skup Zaštita kulturne baštine od katastrofa koji će se od 8. do 10. svibnja 2014. održati u Zagrebu i Šibeniku. Su-organizatori skupa su Državni hidrometeorološki zavod i Institut za arheologiju te Filozofski i Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Cilj donošenje nacionalne i regionalne strategije Skup je dio trogodišnjeg projekta kojemu je cilj izrada smjernica strateškog plana za

zaštitu kulturne baštine od katastrofa te donošenje prijedloga za izmjenu i dopunu postojeće legislative kao i identifikacija ključnih institucija i osoba koje bi bile uključene u izradu i provođenje plana djelovanja. Doprinijet će izradi i donošenju nacionalne i regionalne strate-gije djelovanja u slučaju nepovoljnih okolnosti po kulturnu baštinu, a okupit će najeminent-nije svjetske znanstvenike i stručnjake na području zaštite kulturne baštine, članove akadem-ske zajednice, kao i predstavnike institucionalne, lokalne i državne uprave te vlasnike privat-nih zbirki. Teme skupa su: Rizici, Legislativa, Metode i tehnike zaštite, Upravljanje u izvan-rednim okolnostima te Primjeri.

Top tema na polju zaštite i očuvanja baštine Zaštita kulturne baštine u izvanrednim slučajevima i katastrofama posljednjih je go-

dina „top tema“ proučavanja i usmjeravanja stručnjaka na polju zaštite i očuvanja baštine. Globalne klimatske promjene, kao i društveno-ekonomska situacija (recesija, sukobi i sl.) znatno utječu na povećanje rizika od propadanja materijalnih dobara. Spomenute okolnosti dobar su poticaj zajedničkog razmatranja i djelovanja na svim razinama, od stručnjaka na polju konzervacije i restauracije te kustosa, arhivista i knjižničara do tijela institucionalne, lokalne i državne uprave.


Tekst prve obavijesti dostupan je http://chp.nsk.hr/prva-obavijest/.

Više o samom skupu doznajte na http://chp.nsk.hr/.

Izložba: Alati obrtnika iz prve polovine XX. stoljeća u kustošijanskoj čitaonici

Marina Putnik ([email protected]) KGZ, Knjižnica Kustošija

U prostoru Čitaonice Kustošija tijekom ljetnih mjeseci bila je postavljena izložba o alatima obrtnika Kustošije s početka pro-šlog stoljeća. Izložba je nastala u suradnji s Društvom Kustošijanaca Zagreb, a sve izložene predmete prikupili su današnji Kustošijanci, potomci nekadašnjih obrtni-ka i zanatlija. Njihove obitelji obavljale su obrtničku i proizvodnu djelatnost u tom dijelu grada. Zagrebačka četvrt Kustošija u

povijesti grada ostat će zabilježena kao poznato obrtničko središte u kojem su djelovali goto-vo svi obrti potrebni tadašnjim stanovnicima. U našoj su Čitaonici bili izloženi alati pekar-skog, krojačkog, brijačkog, limarskog, bravarskog i drugih zanata, a alati stolarskog obrta mogli su se i isprobati. Na tzv. „hoblpanku“ moglo se „pohoblati“ dasku, raznim svrdlima probušiti rupe u dasci ili pak raznim dlijetima i batovima otisnuti znakove u drvu te se tako na trenutak vratiti u prošlost naše četvrti Kustošije i našega grada.

Gradska četvrt Kustošija nalazi se u zapadnom dijelu Zagreba, sjeverno i južno od Ilice, između Črnomerca i Vrapča, a ime je dobila po kustosu zagrebačke katedrale, koji je ovdje imao svoja imanja. Granica između Kustošije i Zagreba bila je potok Črnomerec. U povijesti poznata kao prigradsko selo te samostalna općina, Kustošija je tek od 1945. u sasta-vu grada Zagreba jer se gradsko vijeće bojalo ogromnih investicija za to mjesto. Prema po-dacima koji se navode u publikaciji “Kustošija u prvoj polovici XX. stoljeća”, na području Kustošije dobro su bili razvijeni obrt i trgovina. Od 165 trgovačih radnji na području Kusto-šije u 1939. godini, njih 63 bile su krčmar-ske radnje, 30 sitničarija i 13 trgovina mje-šovitom robom. Također, na spomenutom području u to doba razvijena je proizvodna i uslužna djelatnost stolarskog, bravarskog te limarskog obrta. Obrtništvo je pak naj-više bilo zastupljeno s mesarskim, pekar-skim i cipelarskim obrtom te autotaksijem.


Umirovljenički dani jedne knjižničarke

Narcisa Potežica ([email protected])

Kad me urednica Novog uveza pozvala da napišem nešto o svom sadašnjem životu, nakon odlaska u mirovinu, bila je to prilika da na kraju ove godine razmislim - što je to novo u mom životu i kako sada teku moji dani. Vjerujte, zaista je bilo teško pronaći vrijeme i pitala sam se - kako stići to napi-sati. Ali počnimo od početka...Do dana ka-da sam posljednji put zatvorila vrata "svoje" knjižnice, knjižnice u koju sam uš-la davne 1986. godine, među prazne be-

tonske zidove velike zgrade u Travnom, puno je toga ugrađeno u moj radni vijek, puno rad-nih dana i godina, bilo je dogovora, sastanaka, svečanosti otvaranja, proslava obljetnica, lije-pih susreta koji se pamte, ali i puno stresa. A bile su tu i ostale "moje novozagrebačke knjiž-nice", u koje sam svakoga tjedna službeno odlazila, a sada su sve te obveze odjednom iza mene. Nema više "moram", niti "roka" za predaju programa i izvještaja, nema iznenadnih telefonskih poziva, jer hitno treba stići zbog poplava ili provale u knjižnicu, ne čeka umjet-nik da pozdravim okupljene goste, dok vozeći se preko Savskog mosta u glavi prebirem svoj govor, "što zgodno i pametno" reći okupljenima, a naravno da je prije toga trebalo s kolegi-cama provjeriti da li sve ostalo "štima". I tako mi je tog sivog, kišnog, posljednjeg radnog dana na ulici pred knjižicom postalo jasno da sam zauvijek zatvorila zadnju stranicu jedne knjige i da s radošću otvaram novu knjigu koja je sada preda mnom. A preda mnom su dani kada noću mogu čitati sve one knjige koje sam „planirala" i željela pročitati.

Godinama s čežnjom gledaš knjige na policama koje te „zovu“, ali ih jedva stigneš i prolistati Ponekad sam sa zavišću gledala članove koji nose kući tri debele knjige, a ja nisam stigla pročitati ni jednu od njih, jer nije bilo vremena. Sada to mogu i noću, pa često i dubo-ko u noć. Također mogu satima sjediti uz laptop, jer ujutro ne moram žuriti na posao. Noću također mogu gledati neke dobre filmove, a ujutro se javiti prijateljicama pa bez žurbe ob-navljati stara prijateljstva, s tim da vremena ima i za nova poznanstva. Otkrivam kako je u Maksimiru, na Zrinjevcu, u Botaničkom vrtu, na Jarunu, Bundeku i Sljemenu lijepo u raznim godišnjim dobima, uživati mogu u crvenim kišobranima na Dolcu i pogledati raznobojne a-ranžmane na Cvjetnom trgu te nove izloge u Ilici, a usput otkriti poneki novi kafić. Ali onda treba požuriti na događanja na poziv prijatelja iz davnih dana, ujutro promocija, poslijepodne susret u nekoj knjižnici, pa izložba u nekom muzeju ili galeriji, a navečer kazališna predsta-va u Gavelli, HNK-u, Teatru ITD, Komediji, Kerempuhu, Vidri. Prilikom manifestacije Noći kazališta bila sam na predstavi E. Ionesca „Ćelava pjevačica“ u izvedbi Kazališta slijepih i slabovidnih Novi Život. Bio je to poseban doživljaj! Rado dolazim i na Informativne srijede, na koje me privuče zanimljiv prikaz novih knjiga i knjižnica te novosti u struci, a pogotovo


mi je teško odoljeti jer je to prilika za susret s kolegicama. Kada sam se vratila s puta po Portugalu i ispričala o čudesnoj knjižnici u sveučiliš-

nom gradu Coimbri u kojoj žive šišmiši, pozvana sam da kao gost kolegama i kolegicama knjižničarkama na Informativnoj srijedi ispričam o tome uz prezentaciju fotografija. Ove jeseni uživala sam kada sam čula kako je bilo na Sajmu knjiga u Frankfurtu i Savjetovanju o knjižnicama kao trećem prostoru, koje se održalo u Zadru, te kad sam vidjela fotografije no-ve knjižnice u Labinu, koja je otvorena za Mjesec hrvatske knjige 2013. A sada, prošli tje-dan, željela sam saznati o suvremenim piscima u Rusiji. Dan ranije, na tribini "Miroslav Ša-lom Freiberger" održanoj u Židovskoj općini Zagreb, govorila je Irena Lukšić, prevoditeljica i urednica knjige o ženi koja je obilježila prošlo stoljeće.

Gledala sam i film i dokumentarni snimak o Irini Alesander-Kunjina, rođenoj u Pet-rogradu, koja je u stotoj godini u Genevi vodila intervju na hrvatskom, ruskom, engleskom i francuskom te se šarmantno prisjećala prijateljstva s Krležom i s predstavnicima grupe „Zemlja“, na čelu s Krstom Hegedušićem, za koje je organizirala odlazak u galerije i muzeje u Beču. Radoznalost da se sazna nešto o čemu ranije nisam znala, uvijek je prisutna. Onda su tu moji glagoljaši - odlasci jedanput mjesečn na tribine u Maticu hrvatsku i na Kaptol, kao i na koncerte u crkvu na Ksaveru ili u Katedralu, koje održava Mješoviti pjevački zbor „Bašćina“ Društva prijatelja glagoljice, njegovatelj glagoljaškoga pjevanja.

Kada je Verica Kovač, keramičarka, slikarica i članica Društva prijatelja glagoljice, postavila izložbu svojih radova s temom glagoljice u Gradskoj knjižnici u Zadru, pozvala me da na svečanom otvorenju nešto kažem o njezinu radu i doprinosu u upoznavanju javnosti s glagoljicom, s obzirom na to da sam šest godina bila predsjednica toga Društva. Sada, kao članica Ravnateljstva Društva prijatelja glagoljice, dijelim brigu oko novog prostora koje je Društvo dobilo, a nedavno sam, kao jedna od osnivača toga Društva, trebala napisati članak, ovaj put za novi svečani broj našeg glasila - časopis Bašćina, povodom 20. obljetnice djelo-vanja Društva, koje okuplja sve one koji se bave ovim segmentom naše baštine, odnosno promiču znanja i svijest o značaju glagoljice. Sve češće mi se javljaju urednici - na primjer s molbom da napišem članak za Ha-Kol, za Novi Omanut, a kako to napisati a da se ne ode na predavanje, tribinu, ne pročita knjiga i ne istraži sve o piscu koji je autor te neke nove knjige. Honorari su mali, ali radi se iz zadovoljstva, "za slavu" među poznanicima koji otkriju tvoj tekst, pročitaju ga i pohvale. A kad mi je Predrag Matvejević napisao da na ovim prostorima nije dobio bolji esej, bio je to poticaj da ponovno nešto napišem.

Dakle, brzo teku moji umirovljenički dani. Ovaj tjedan bila sam na tri koncerta u Mi-mari, kao što sam i na Interliberu – sajmu knjiga na Velesajmu, bila tri puta, a posebna mi je radost bila prisustvovati promociji Sabranih djela Ive Andrića, na kojoj su govorili akademik Krešimir Nemec i dr. sc. Julijana Matanović, koju znam još od vremena kada je vodila Knji-ževni petak u Gradskoj knjižnici, a nekoliko je puta bila gošća i na tribinama u Novom Za-grebu. Ponovo sam je slušala prije nekoliko dana u Društvu hrvatskih književnika na Trgu bana Jelačića, ovaj put o pjesmama Mire Gavrana. U Društvu hrvatskih književnika prisu-stvovala sam i predstavljanju novoga djela Katice Čorkalo Jemrić „Baština knjige“, uz izla-ganje akademika Stjepana Damjanovića, s kojim sam surađivala i kojeg pamtim po projekti-ma oko glagoljice.


Prošli tjedan me pak pozvala akademkinja Anica Nazor na predstavljanje Parčićeva glagoljskog misala iz 1893. u Knjižnicu HAZU. Bila mi je čast ponovno biti u prostorijama HAZU na otvorenju izložbe povodom 120. godišnjice rođenja Miroslava Krleže, mog omi-ljenog pisca, čije sam pjesme interpretirala svojim učenicima kada sam na početku svoga radnog vijeka jednu školsku godinu radila kao profesorica. Jedna od mojih učenica godina-ma dolazi u Knjižnicu u Travnom kao vjerna članica i čitateljica dobrih knjiga. Sve te „tajne“ veze život plete, a ja počinjem s posebnom ljubavlju obnavljati „davne“ uspomene, kao što izranjaju zaboravljeni mirisi. Sada se svakodnevno i na puno mjesta pojavljuju prili-ke za susrete s prijateljima s kojima sam se družila prije nekoliko desetljeća. Tako se dogo-dilo da isto poslijepodne, u razmaku od sat vremena, žurim na predstavljanje nove knjige Milana Osmaka „Ovce na južnom vjetru“ u Društvu hrvatskih pisaca u Basaričekovoj, pa na Gornji grad jurim taksijem, a onda idem tramvajem u Muzej za umjetnost i obrt jer se pro-movira knjiga nakladničke kuće koju vodi Višnjica Bošnjak, s kojom sam studirala i zajed-no smo isti dan imale svečanu promociju na Filozofskom fakultetu. Također sam nekidan išla i na promociju knjige pjesama Branimira Bošnjaka u Knjižnicu „Bogdan Ogrizović“, a ondje jedanput mjesečno obavezno odlazim i na predavanja koje organizira Društvo prijate-lja Krka, čija je tajnica dr. Nadam Jagetić, članica Društva prijatelja glagoljice. Ove smo godine dva puta zajedno išle na izlete na Krk, kolijevku glagoljice. Početkom studenoga bila sam na Međunarodnoj konferenciji u Budvi (na nivou Balkana), što je drugi moj boravak ove jeseni u našem Dubrovniku. Ostaju još pozivi iz Maribora, jer sam ove godine na Dan Prešerna, slovenski kulturni praznik, u našoj Gradskoj knjižnici na večeri Međunarodnoga društva prijateljstva čitala pjesme na slovenskom jeziku. Tako se moji susreti i događanja svakim danom umnožavaju, ali je nažalost vrijeme ipak ograničeno.

I na kraju, danas sam bila u Knjižnici Vjekoslava Majera, na proslavi njezine 40. ob-ljetnice. U tu sam knjižnicu došla raditi 1979. godine, kao direktorica te prve nove knjižnice u Novom Zagrebu. Sada sam se prisjetila naših proslava 10. godišnjice, pa 20., 30. i 35., i kako sam svaki put vodila brigu da se ne zaboravi nekoga pozvati, posebno novinare, televi-ziju, pa organizirati prigodnu izložbu i program, a danas sam došla kao gošća.

Kakvo je to samo olakšanje, a i radost, biti s kolegicama koje prekrasno vode dalje ono u što sam osobno uložila godine svoga života. Preostalo mi je samo da im čestitam, da se sretnem s bivšim kolegicama koje su tijekom proteklih 40 godina radile u Zapruđu, da se vidim s kolegicama iz drugih knjižnica i s onima koje su već u mirovini, te da zajedno zaželimo da se za deset godina sretnemo u većoj, novoj knjižnici. Tako svakodnevno spajam prošlost i sadašnjost, gdje se isprep-liću sjećanja i budućnost koju ćemo doče-kati ako budemo imali sreću i zdravlje...

Naravno, preda mnom je u prosincu i Dan Knjižnica grada Zagreba pa se na-dam da ću biti pozvana, kao što je to već


uobičajeno, jer je to i godišnji susret svih sadašnjih i nekadašnjih djelatnika, kako bi se u predbožićnom ozračju ponovno spojili kolegice i kolege, knjige i kava..

JUPI za UPI!

Maja Pranić i Nika Čabrić ([email protected]; [email protected]) Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Augusta Cesarca, Radauševa 7, Ravnice

U Mjesecu hrvatske knjige 2013. izloge i prostore Odjela za djecu i mlade Knjižnice Augusta Cesarca, Radauševa 7, Ravnice krasila je sku-pna izložba Centra za inkluzivne rad-ne aktivnosti - dizajnerska kolekcija "JUPI za UPI!". Radi svoje posebno-sti te zainteresiranosti slučajnih i namjernih prolaznika te korisnika naše Knjižnice izložba je bila produ-žena do 15. prosinca 2013. Svečano

otvorenje izložbe održalo se početnih dana Mjeseca hrvatske knjige, odnosno 17. listopada u 13 sati u prostorima Knjižnice. A svi dobronamjerni su bili i dobrodošli! S Hrvatske radio-

televizije bili smo posjećeni od strane ekipe sa HRT4 koja je za Zagrebačku panoramu sni-mila i poduži prilog. Medijski nas je popratio i Večernji list, u tiskovnom izdanju te na svom portalu.

Izložba "JUPI za UPI!" predstavila je širok izbor tekstilnih igračaka neodoljivih djeci i odraslima, modnih dodataka i grafičkih proizvoda, među kojima je "Žiraha" Ratka Koletića kao jedan od glavnih motiva dizajnerske kolekcije "JUPI za UPI!" Centra za inkluzivne rad-ne aktivnosti iz Zagreba. Kolekcija je nastala u sklopu projekta radionica inkluzivnog dizaj-na ExtraOrdinary Design, kojemu je na Izložbi hrvatskog dizajna 1112 (2011./2012.) dodi-jeljena Nagrada Hrvatskog dizajnerskog društva za najbolji koncept u profesionalnoj katego-riji. Voditeljice projekta bile su Julia Cas-sim, Sanja Bencetić i Mirna Reinprecht, a održao se pod pokroviteljstvom British Council - Hrvatska, u organizaciji Studija dizajna Arhitektonskog Fakulteta Sveučili-šta u Zagrebu i Hrvatskog dizajnerskog društva u suradnji s Helen Hamlyn Cen-trom pri Royal College of Art iz Londona te ustanovom URIHO i Centrom za inklu-zivne radne aktivnosti.

Centar za inkluzivne radne aktivno-


sti (CIRA) je neprofitna organizacija osnova-na u studenom 2004. godine u Zagrebu. CI-RA je pružatelj usluga u zajednici te kroz svoj dnevni/radni centar odnosno radne akti-vnosti uz podršku na otvorenom tržištu rada, omogućuje osobama s intelektualnim teško-ćama uključivanje u radni proces i društvo. Iz CIRA-e kažu: "Inspririrani radionicom i uz podršku profesionalnih dizajnera započeli smo, kao projekt socijalnog poduzetništva, izrađivati proizvode koji se temelje na likov-nim djelima naših korisnika pod markom "JUPI za UPI!" Centar za inkluzivne radne aktiv-nosti na taj način svojim korisnicima omogućuje da prema načelima inkluzivnog dizajna rav-nopravno sudjeluju u osmišljavanju, kreiranju i izradi proizvoda."

Saznajte više o projektu: http://cira.hr/ http://dizajn.hr/#/815-extra-ordinary-design-prodajna-izlozba-inkluzivnog-dizajna/ http://dizajn.hr/#677-inkluzivnim-dizajnom-prema-mainstreamu

http://dizajn.hr/#/1201-extra-ordinary-design-workshops-izlazu-se-u-british-council-gallery-u-londonu/

Sustav za administraciju termina

korištenja računala, naplate interneta i ispisa

u Knjižnicama grada Zagreba

Višnja Cej, Kluk Giunio,Tomislav Silić ([email protected]), ([email protected]),([email protected])

Knjižnice grada Zagreba

Knjižnice koje svojim korisnicima nude korištenje računala i pristupa internetu u pro-storu knjižnice, vrlo brzo se suoče s potrebom za vremenskim ograničenjem ove usluge zbog velikog interesa korisnika. Na tržištu se nudi veći broj komercijalnih programa koji rješava-ju ovaj problem i neki od njih su u uporabi u hrvatskim knjižnicama. Knjižnice grada Zagre-ba odlučile su krenuti u stvaranje vlastitog rješenja. U suradnji sa programerskom tvrtkom VIVA info razvijen je sustav za administraciju termina korištenja računala, naplate interneta i ispisa.

Sustav se izrađuje u dvije faze. Prva faza razvoja objedinjuje program za administra-ciju termina korisničkih računala, za naplatu korištenja Interneta i program za naplatu koris-ničkog ispisa. U drugoj fazi razvoja sustava implementirati će se online rezervacije termina. Programi sustava instaliraju se na sva korisnička računala s kojih se može pristupati interne-tu.


Aplikacija se pokreće automatski prili-kom prijave korisnika u Windowse. Sučelje za prijavu prikazuje se preko cijelog ekrana. Korisnik ne može pris-tupiti ostalim programima na računalu sve dok ne obavi prijavu uz pomoć svojih pristupnih podataka. Članovi mreže knjižnica KGZ-a pri-javljuju se putem svojeg identifikacij-skog broja napisanog na članskoj iska-

znici i PIN-a koji knjižnični program ZaKi automatski generira, te mogu besplatno (ukoliko navedeno računalo nije rezervirano od strane drugog člana) i vremenski neograničeno koris-titi računala za rad.

Korisnici koji nisu članovi KGZ-a, mogu također koristiti navedena računala i pristup internetu. Jedina je razlika u tome što se prije rada na posudbenom pultu moraju evidentirati svojom osobnom iskaznicom nakon čega dobivaju generički IDENT i PIN.

Sustav za za administraciju vremena i rezervacije računala Prijavljivanjem u sustav, navedeno se računalo (radna stanica) evidentira kao zauzeto

i započinje se odbrojavati vrijeme korištenja. Sučelje za rezervaciju uklanja navedeno raču-nalo iz popisa računala slobodnih za rezervaciju na dotičnoj lokaciji.

Rad na korisničkim računalima Nakon uspješnog prijavljivanja u korisnički račun, korisnici imaju na izboru mo-

gućnost rada u MS Windows okružju i standardiziranim aplikacijama kao što su programski paket Open Office (tekst procesor, tablični kalkulator, program za prezentacije, baza podata-ka), PDF reader, Irfan View i druge softverske alate

Svaki član Knjižnica grada Zagreba ima pravo na pola sata besplatnog korištenja in-terneta dnevno, i to u svakoj od lokacija mreže knjižica KGZ-a. U slučaju odabira pristupa internetu, nakon isteka besplatnih pola sata članovi KGZ-a plaćaju narednih pola sata 2,50 kn. Korisnici koji nisu članovi KGZ-a imaju mogućnost korištenja interneta po cijeni od 5,00 kn za sat vremena s razlikom da oni nemaju pravo na besplatnih pola sata i ne mogu odabrati pola sata uz plaćanje.

Član neće moći ostvariti pristup internetu u sljedećim slu-čajevima: 1. ukoliko nije unesena isprav-

na kombinacija osobnog članskog broja s iskaznice

(IDENT-a) i osobnog iden-

tifikacijskog broja (PIN-a), 2. ukoliko član ima negativan saldo tj. postoji dug

3. član ima nevraćenu knjižni-

čnu građu koja je u zakasnini. U bilo kojem od ovih slučajeva članu će se prikazati odgovaraju-ća poruka te će mu biti onemo-gućen pristup internetu.

Članovi Knjižnica grada Zagreba web sučeljem e-kataloga na adresi "katalog.kgz.hr" putem linka "za članove" mogu unapri-jed rezervirati termin i korištenje određenog računala u nekoj od knjižnica mreže. To je mo-guće obaviti na kako internetom s bilo koje lokacije tako i putem OPAC računala u samim knjižnicama. putem programa za nadzor korisničkih računala Mogu izabrati željeno vrijeme i računalo unutar lokacije mreže knjižnica KGZ-a.

Program za ispis i naplatu ispisa.... (PaperCut) Program za ispis i naplatu PaperCut instaliran je na sva korisnička računala u knjižni-

ci. Povezan je sa Sustavom i sa ZaKi-jem na način da svaki mrežno ispisani dokument s bilo kojeg od programa prolazi detekciju je li neka od mnogobrojnih stranica željenog dokumen-ta za ispis u crno-bijeloj (B/W ili grayscale) ili kolor tehnici. Prema tome PaperCut automat-ski izračunava svotu koju je član dužan platiti. Cjenik Knjižnica grada Zagreba određuje 0,50 kn za crno-bijeli a 3,00 kn za kolor ispis stranice A4.

Program radi tako da korisnik koji na svojoj radnoj stanici ispisuje dokument nakon odabira mrežnog printera i pritiskanja naredbe "ispis" šalje dokument u pričuvnu memoriju. PaperCut "skenira" dokument i odvaja crno-bijele od stranica u boji. Nakon obavljenog po-sla korisniku na ekran šalje obavijest o poslovima ispisa na kojem treba potvrditi ili poništiti obrađeni dokument. Ukoliko se korisnik slaže s cijenom i brojem stranica, potvrđuje ispis i odlazi na posudbeni pult gdje mu djelatnik naplaćuje ispis kroz ZaKi.

Kao što smo već napome-nuli u uvodnom dijelu, ovaj sus-tav omogućuje knjižnicama s ma-lim brojem korisničkih računala i printera da svoje resurse raspore-de korisnicima na primjeren na-čin. Uz navedeno, sustav omo-gućava racionalizaciju poslovanja kroz smanjivanje potrošnje tonera i potrošnog materijala za pisače.


NOVI UVEZ - STRANICA 29 NOVI UVEZ - STRANICA 31

Documents

Novi uvez - Broj 18 optimiziran.pub