Nova Politika Mmf-A

5/11/2018 Nova Politika Mmf-A - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/nova-politika-mmf-a 1/3

POLITIKA MEĐUNARODNOG MONETARNOG FONDA

-NOVI PRISTUP-

Dvije su glavne funkcije MMF-a u međunarodnom monetarnom sustavu: monetarna ikreditna funkcija. Monetarna se odnosi na stabiliziranje deviznih tečajeva i povećanje platnobilančne stabilnosti pojedinih ekonomija. Kreditna funkcija MMF-a jest osiguranjekreditnih sredstava za svoje članice, a s ciljem financiranja platnobilančnih deficita.

Politika koju je od svojeg osnivanja 1944. godine do kraja 20. stoljeća provodio MMF-a prema zemljama koju su tražile financijsku pomoć je bila ''zategnite pojas'', odnosno ''one policy fits all'' (uključuje naglo smanjivanje budžetskog deficita, povećanje poreza,deregulacija javnih poduzeća, itd.), to jest prihvaćanje neoliberalne doktrine predstavljene uWashingtonskom konsenzusu. Nužnost promjena takve politike postaje očita nakon Azijskekrize i krize u Latinskoj Americi 90-ih godina uzrokovanih liberalizacijom financijskih tržišta

(između ostalog).Meltzerova komisija unutar Kongresa SAD-a iz 1998. godine, osnovana s ciljem revidiranja

položaja i odnosa SAD s vodećim međunarodnim institucijama, zaključuje da se IMF (iostale međunarodne institucije) moraju usredotočiti na:

1. povećanje transparentnosti ciljeva, odluka i financijskih izvješća, te preuzimanjeodgovornosti za eventualne neuspjehe programa (od posebne je važnosti)

2. oslanjanje na lokalna izvršna tijela, a ne na sugestije drugih međunarodnih institucija(Svjetske banke)

3. povećanje učinkovitosti institucionalnih reformi

Komisija se također usredotočila na specifične probleme te je predložila da:1. se MMF bavi samo kratkoročnim financiranjem i to samo zemljama u poteškoćama2. da se kreditni aranžmani odobravaju samo onim zemljama koje dokažu da su u stanju

provoditi reforme i održavati stabilnu makroekonomsku politiku3. da regionalne banke preuzmu financiranje razvojnih programa zemalja u okruženju4. da se visoko zaduženim zemljama koje uspješno implementiraju ekonomske razvojne

strategije oproste dugovi

U skladu s tim dolazi do promjene pristupa zemljama koje zatraže pomoć od MMF-a (iako prijedlozi Komisije nisu prihvaćeni u cijelosti), koji uključuje uvažavanje specifičnosti političkih i ekonomskih odnosa u zemljama pogođenih krizom. MMF također nastoji razviti

dijalog ne samo sa privatnim sektorom, već i sa nevladinim organizacijama.

Područje središnje i istočne Europe (SIE, obuhvaća 22 zemlje) je najsnažnije pogođenosvjetskom financijskom krizom koja se prenijela iz razvijenih zemalja 2008. godine. Čak jedevet zemalja zatražilo kredite MMF, a još je pet zemalja bilo pod pritiskom da učine isto.Razlog tako izraženog utjecaja krize jest način razvoja tih zemalja, koje su se financiralestranim kapitalom koji je povučen u matične zemlje početkom krize. Jedino je Poljska uspjelaosigurati Fleksibilnu kreditnu tranšu (Flexible Credit Line), koja ne zahtijeva nikakve uvjete i

promjene politike. Takvo nešto nije uspjelo Mađarskoj, Rumunjskoj i Ukrajini. U nastavu sudani primjeri utjecaja pomoći na Mađarsku i Srbiju.

Mađarska je zbog financijske nediscipline, nerealnog tečaja forinte, pretjeranog vanjskogzaduživanja i političke nestabilnosti posebno pogođena globalnom krizom. Kroz 2008. godinu



izvoz se prema zemljama Unije bitno smanjio i nestali su vanjski izvori financiranja (manjak kapitala, visoke kamatne stope). Da bi uravnotežila budžet Mađarska se zadužila za 25milijardi dolara, od čega je 16 milijardi osigurao MMF, 8 milijardi Unija, a jednu milijarduSvjetska banka. U skladu s promjenom politike kod pregovaranja kreditnih uvjeta, na

pregovaračkom stolu su bili predstavnici MMF-a, Unije i mađarske vlade. Glavni mjera za

koje se mađarska vlada obvezala bile su osjetno smanjenje budžetskog deficita irekapitalizacija oslabljenog bankarskog sistema (imajući u vidu da su mađarske banke u pretežito stranom vlasništvu, a naglo smanjenje deficita dio ''stare'' politike, pitanje je koliki jestvarni zaokret politike Fonda). Kreditni aranžman je imao dvostruku funkciju: supstituiratinagli pad priljeva kapitala te ojačati međunarodne rezerve. Postignut je i dogovor s većim

bankama oko nesmanjivanja izloženosti poslovanja (Bečka inicijativa, IMF i EBRD).U izvješću MMF-a iz svibnja 2011. godine Mađarska je u posljednje dvije godina ostvarilaskroman napredak potaknut primarno povećanjem izvoza, a financijsko se tržištekonsolidiralo. Ipak, ostaju problemi u vidu visokog javnog (80% BDP-a) i vanjskog duga(140% BDP-a) i tečaja forinte (rast deprecijacije početkom 2011. g.)

Slični su dogovori (s nižim iznosima) postignuti sa Srbijom, Rumunjskom i Latvijom(relativno neuspješan).

Srbija je krajem 2008. godine s MMF-om dogovorila stand-by aranžman iz predostrožnosti(precautionary loan) od 518 milijuna dolara koji će se ostvariti ako srpska ekonomija zapadneu krizu. Time se MMF obvezao da će potpomagati Srbiju kroz krizno razdoblje. Da bizadovoljila MMF, srpska se vlada obvezala podupirati i provoditi politike s ciljem održavanjamakroekonomske i financijske stabilnosti. Mjere s kojima su se nastojali ostvariti ciljevi su

bile sljedeće: ograničavanja budžetskog deficita na 1.5%, provođenje restriktivne monetarne politike (smanjivanje i održavanje stabilne stope inflacije), te jačanje stabilnosti bankarskogsektora.

Početkom 2009. godine odobren je drugi stand-by aranžman u nešto manjem iznosu (400milijuna dolara), a radi održavanja makroekonomske i financijske stabilnosti. MonitoringMMF-a je nastavljen, te je sredinom 2009. Izvršni odbor MMF-a povećao financijsku potporuSrbiji na 4 milijarde dolara, što je blizu 10% BDP-a Srbije). Produljeno je i trajanje stand-byaranžmana do sredine 2011. godine. Razlog povećanja dostupnosti financijskih sredstava je

bilo osjetno smanjenje trgovinske razmjene, domaće potrošnje i fiskalnih prihoda (utjecajglobalne krize). Izvršni odbor je podržao provedbu dotadašnjih ekonomskih politika pri čemu

je naglašena važnost fokusiranja na inflaciju, te provedbu odgađanih strukturalnih reformi(priprema javnih poduzeća za postepenu privatizaciju te reformu zakona koji se tiču

poduzetništva). Ukupno je u 2009. godini Srbiji odobreno nešto više milijardu dolara kreditaunutar stand-by aranžmana, a u 2010. godini 300 milijuna dolara.

U posljednjem izvješću MMF-a, iz rujna 2011. godine, odobren je stand-by aranžman u visiniod 1.5 milijardi dolara. Zaključuje se da je provođeni ekonomski program stabilizirao srpskogospodarstvo u odnosu na razdoblje 2008.-2009. godine te da je nužno daljnje provođenjereformi, održavanje fiskalne odgovornosti i poboljšanje investicijske klime.

Indikatori iz Tablice 1 ukazuju na preispitivanje uspješnosti provođenja programa stabilizacijeekonomije prema uputama MMF-a.



Tablica 1: Važniji ekonomski i socijalni indikatori (2007.-2012. godine, prosječna promjena)

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. proj. 2012. proj.Realni BDP 5,4 3,8 -3,5 1,0 2,0 3,0

Realnadomaća potr.

10,2 4,9 -9,0 -2,2 1,4 1,4

Prosječnainflacija (CPI)

6,5 12,4 8,1 6,2 11,3 4,3

Realne brutoplaće

14,5 4,8 -10,5 1,2 -1,0 2,5

Stopanezaposlenosti

18,8 14,7 17,4 20,0 22,2 22,4

Na temelju prethodno napisanog može se zaključiti da nova politika MMF-a, koja prije svegauključuje dijalog s zemljama koje traže financijski pomoć nije ostvarila osjetne pomake uodnosu na prijašnju politiku, već predstavlja preformulaciju prijašnje politike, odnosnoreakciju na promijenjene globalne odnose (razvoj tranzicijskih zemalja, pojavanovoindustrijaliziranih zemalja, snažnije izražena regionalizacija).

Documents

Nova Politika Mmf-A