Komunalna energetika Nikola Čupin,

Udruga za razvoj Hrvatske (URH)

NOVA ENERGETIKA Vodice, 22. i 23. studenog 2012., Hotel lympia

UDRUGA ZA RAZVOJ HRVATSKE www.urh.hr

‘Komunalna energetika' Crikvenica, 1.- 2. 10. 2009.

Komunalno gospodarstvo = jedna od djelatnosti JLS kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana,

Djelatnosti koje se najefikasnije i najekonomičnije obavljaju na razini lokalnih jedinica, uvažavajući pri tome potrebe lokalnog stanovništva,

Zbog zatvorene prirode njihovih tržišta ne djeluju u normalnim tržišnim okolnostima (monopol ili oligopol),

D.Sarvan: Komunalno gospodarstvo

Zakon o komunalnom gospodarstvu

U važećem Zakonu o komunalnom gospodarstvu (ZKG), eksplicite se, kao komunalna djelatnost, spominju samo javna rasvjeta, opskrba pitkom vodom te odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, ali

predstavničko tijelo grada, odnosno općine, svojom odlukom može propisati da se i druge djelatnosti lokalnog značenja mogu smatrati komunalnim djelatnostima, pod uvjetom da se obavljaju u skladu s odredbama ZKG-a.

1. opskrba pitkom vodom, 2. odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, 3. prijevoz putnika u javnom prometu, 4. održavanje čistoće, 5. odlaganje komunalnog otpada, 6. održavanje javnih površina, 7. održavanje nerazvrstanih cesta, 8. tržnice na malo, 9. održavanje groblja i krematorija i prijevoz pokojnika 10. obavljanje dimnjačarskih poslova, 11. javna rasvjeta. zapošljava cca 4% od ukupno zaposlenih, realizira

ukupni prihod cca 2% ukupnog prihoda gospodarstva, vrijednost imovine iznosi cca 4% ukupne imovine gospodarstva

Sadržaj KG

1. opskrba pitkom vodom, 2. odvodnja i pročišćavanje otpadnih

voda, 3. prijevoz putnika u javnom prometu, 4. odlaganje komunalnog otpada, 5. javna rasvjeta. 6. Grijanje i hlađenje ?

Komunalna energetika?

Komunalna energetika i

Energetska efikasnost

Projekti energetske efikasnosti i zaštite okoliša, mogu se postići jedino u JLS (gradu, općini)

1. Sinergija energetskih sustava (toplina iz TE za grijanje)

2. Izolacija zgrada i Toplinske Pumpe 3. Obnovljivi izvori energije 4. Zaštita okoliša i utjecaj na klimatske promjene

1. Zgradarstvo u RH troši preko 40% ukupne primarne energije, od čega se preko 80% troši za grijanje i hlađenje

2. Korištenje toplinskih pumpi je najučinkovitiji način grijanja i hlađenja, a stvara 6 puta manje emisije CO2, nego grijanje na plin.

3. More akumulira ljeti toplinu (1 kW/ m2), a ta se energija u zimi može koristiti za grijanje (Srednji Jadran na dubini od 5 m, cca. 12-14°C)

4. Gradovi na moru mogli bi imati 5 do 8 puta jeftinije hlađenje i grijanje, ukoliko se pojednostavi procedura (suglasnosti):

• Ministarstva graditeljstva za zahvat morske vode • Ministarstva mora i turizma za zahvat morske vode • Lučke kapetanije • Ministarstva prometa • Hrvatskih voda

Izolacija zgrada i Toplinske pumpe

UMREŽENI KOMUNALNI SUSTAVI:

1. Vodovod i odvodnja 2. Toplinska mreža 3. Plinska mreža 4. Elektroenergetska mreža 5. Javna rasvjeta

Svaki od sustava brine svoju brigu

Širi se u skladu sa svojim interesom, želi ući u stan potrošača, prodati i naplatiti ‘svoju’ energiju

U Zagrebu imamo u stanu: plinsku i toplinsku i el mrežu, sve smo to plaćali

U Danskoj tamo gdje je toplinska mreža zabranjeno je individualno grijanje, a ako baš hoćeš tada plaćaš i jedno i drugo

Stadtwerke vodi svoju brigu, nastoji opskrbiti građane sa strujom i toplinom na racionalniji način

Energetski bazen grada

El. energija

Kuhanje

INA Plin, LLU

Hrv. Šume biomasa

INA plin

Javna rasvjeta

Toplinarstvo

Spalionica

Elektra

Gradska plinara Grijanje Hlađenje

Grijanje Hlađenje

HEP el. energija

TE-TO

Gradska Energetika Stadtwerke

Toplinska mreža – kičma gradske energetike

Koncentracija toplinskog konzuma Diverzifikacija energenata: plin, lož ulje,

biomasa, solarni kolektori, komunalni otpad (spalionica)

Efikasna proizvodnja električne energije Veća sigurnost energetske opskrbe Manji troškovi za grijanje i hlađenje Poboljšanje ekološke slike (umjesto

tisuću dimnjaka, dimnjak bioenergane...) Viši standard grijanja

Prof Voršić: Osvrt na mnogobrojna

savjetovanja pod naslovom ‘Komunalna energetika’

u Mariboru

Energetika Zagreba

Energetski sustav Zagreba

Organizacija (poslovni subject)

Vlasništvo

1 Naftni (N-sustav) INA D.D 2 Elektroenergetski

(E-sustav) Elektra HEP

3 Toplinski (T-sustav)

Toplinske mreže

HEP ?

4 Plinski (P-sustav) Gradska plinara

Grad

Derivati nafte Plin EES

Plin Derivati nafte

EES

Na pragu grada, Zagreb raspolaže s 13 TWh energije, što je između 20% i 25 % ukupno utrošene energije u Hrvatskoj. Učešće energenata

na pragu grada dato je u tablici 2:

Energent Udio u ukupnoj energiji

Derivati nafte 47.3 % Prirodni plin 39.7 % Električna energija 11.5 % Ostali energenti (ugljen, drvo, geotermalna energija i dr.) 1.5 %

Učešće energenata na pragu grada Zagreba (1996.god.)

Na pragu grada, Zagreb raspolaže s 13 TWh energije, što je između 20% i 25 % ukupno utrošene energije u Hrvatskoj. Učešće energenata

na pragu grada dato je u tablici 2:

Od ukupno 13 TWh ili 13 milijardi kWh, na ulicama (u motorima osobnih i transportnih vozila) i zgradama (u ložištima industrije i kućanstva) izgori 5 TWh (38,1%) naftnih derivata. U kotlovima dvije zagrebačke elektrane za proizvodnju ogrijevne topline (vrela voda za grijanje), industrijske pare i električne energije izgori dodatnih 1,2 TWh (9,2%) naftnih derivata.

U kotlovima elektrana izgori još 1,9 TWh (14,5%) plina u istu svrhu, što ukupno iznosi nešto preko 3 TWh energije koja se transformira iz primarnih oblika (plin i lož ulje) u ogrijevnu toplinu, tehnološku paru i električnu energiju. Ostatak od 3.3 TWh (25,2%) prirodnog plina koristi se u kućanstvima, industriji i dr. Na istim mjestima iskoristi se još 1.5 TWh (11,5%) električne energije, a ostatak od 1,5% ukupne energije, do 13 TWh, otpada na ostale energente.

Energetski model Güssing (A) – Prije

KUPCI

NAFTA

STRUJA

POGONSKO GORIVO

Novac

Energetski model Güssing (A) – Sada

KUPCI

SUNCE

ŠUMARSTVO

POLJOPRIVREDA

Novac VLASTITA PROIZVODNJA

ENERGIJE

STRUJA

POGONSKO GORIVO

TOPLINA

Da li je moguć model Güssing u HR? Primjeri : Našice i Bjelovar

Ukupna potreba (Stanje 2010.): Toplina: 60GWh (od toga oko 30 GWh privatna kućanstva)

•Struja: 50,2GWh (8,1GWh privatnici/7,5GWh obrti i javne zgrade/36,4GWh industrija)

•Pogonsko gorivo: 29GWh (od toga 17,2GWh privatnici)

Proizvodnja energije (Stanje 2010.): •Toplina: 56GWh– 4 CTS na biomasu i 3 kogeneracije

•Struja: 22,2GWh– 3 kogeneracijska postrojenja

•Proizvodnja bioplina: 8,4GWh/a (od 2009 . postrojenja za metaniziranje ()

Vlastita opskrba toplinom i strujom: 71%

ENERGETSKA BILANCA

Preko 50 novih poslovnih zona Više od 1100 novih radnih mjesta Čisti prihod od prodaje topline i struje

9 mil. € / godišnje (stanje 2010.) Potrošnja drva od 44.000 t / godišnje

Novostvorena vrijednost

Da li je moguć model Güssing u HR?

Primjeri : Našice i Bjelovar

Bjelovarsko bilogorska županija

PregKOLIČINE PROSTORNOG DRVETA I DRVNOG OSTATKA PO UŠP

m3/ha

3,06 m3/ha

1,98m3/ha2,69m3/ha

1,42m3/ha

2,73m3/ha

2,54m3/ha

2,60m3/ha

2,11m3/ha2,10m3/ha

1,79m3/ha

2,30m3/ha

1,07m3/ha

1,11m3/ha

0,36m3/ha

0,02m3/ha

2,87m3/ha

Energetski neovisne zgrade – primjer Majdandžić

Promjene cijena energenata

Javna rasvjeta (tema 3) Zagađenje okoliša i elektro vozila

(tema 5)

OSVRT NA OSTALE KOMUNALNE PROBLEME

HVALA NA PAŽNJI!

URH se zalaže za razvoj Hrvatske na bazi vlastitih resursa!