Nikolaj Berdjajev

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Smisao Istorije

Citation preview

{\rtf1{\fonttbl{\f2 Times New Roman Italic;}{\f3 Times New Roman;}{\f4 Times New Roman;}{\f5 Times New Roman Italic;}{\f6 Times New Roman;}{\f7 Times New Roman;}{\f8 Times New Roman;}{\f9 Times New Roman;}{\f10 Times New Roman;}{\f11 Times New Roman Italic;}{\f12 Times New Roman;}{\f13 Times New Roman;}{\f14 Times New Roman;}{\f15 Times New Roman Italic;}{\f16 Times New Roman Italic;}{\f17 Times New Roman Italic;}{\f18 Times New Roman;}{\f19 Times New Roman;}{\f20 Times New Roman;}{\f21 Times New Roman;}{\f22 Times New Roman;}{\f23 Times New Roman;}{\f24 Times New Roman;}{\f25 Times New Roman Bold;}{\f26 Times New Roman Bold;}{\f27 Times New Roman Bold;}{\f28 Times New Roman Bold;}{\f29 Times New Roman Bold;}{\f30 Times New Roman Bold;}{\f31 Times New Roman;}{\f32 Times New Roman Bold;}{\f33 Times New Roman Bold;}{\f34 Times New Roman Bold;}{\f35 Times New Roman Bold;}{\f36 Times New Roman Bold;}{\f37 Times New Roman Bold;}{\f38 Times New Roman;}{\f39 Times New Roman Bold;}{\f40 Times New Roman;}{\f41 Times New Roman Italic;}{\f42 Times New Roman Bold;}{\f43 Times New Roman Bold;}{\f44 Times New Roman Bold;}{\f45 Times New Roman Bold;}{\f46 Times New Roman;}{\f47 Times New Roman Bold;}{\f48 Times New Roman Bold;}{\f49 Times New Roman Bold;}{\f50 Times New Roman Bold;}{\f51 Times New Roman Bold;}{\f52 Times New Roman;}{\f53 Times New Roman Bold;}{\f54 Times New Roman Bold;}{\f55 Times New Roman Bold;}{\f56 Times New Roman Bold;}{\f57 Times New Roman;}{\f58 Times New Roman Italic;}{\f59 Times New Roman;}{\f60 Times New Roman Bold;}{\f61 Times New Roman;}{\f62 Times New Roman;}{\f63 Times New Roman;}{\f64 Times New Roman Bold;}{\f65 Times New Roman;}{\f66 Times New Roman;}{\f67 Times New Roman;}{\f68 Times New Roman;}{\f69 Times New Roman Bold;}{\f70 Times New Roman;}{\f71 Times New Roman Bold;}{\f72 Times New Roman Bold;}{\f73 Times New Roman;}{\f74 Times New Roman Bold;}{\f75 Times New Roman;}{\f76 Times New Roman;}{\f77 Times New Roman;}{\f78 Times New Roman Italic;}{\f79 Times New Roman Bold;}{\f80 Times New Roman Bold;}{\f81 Times New Roman Bold;}{\f82 Times New Roman Bold;}{\f83 Times New Roman Bold;}{\f84 Times New Roman;}{\f85 Times New Roman;}{\f86 Times New Roman Bold;}{\f87 Times New Roman Bold;}{\f88 Times New Roman Bold;}{\f89 Times New Roman Bold;}{\f90 Times New Roman;}{\f91 Times New Roman Bold;}{\f92 Times New Roman Bold;}{\f93 Times New Roman Bold;}{\f94 Times New Roman Bold;}{\f95 Times New Roman Bold;}{\f96 Times New Roman Bold;}{\f97 Times New Roman;}{\f98 Times New Roman;}{\f99 Times New Roman;}{\f100 Times New Roman Bold;}{\f101 Times New Roman Bold;}{\f102 Times New Roman;}{\f103 Times New Roman;}{\f104 Times New Roman;}{\f105 Times New Roman Italic;}{\f106 Times New Roman Italic;}{\f107 Times New Roman;}{\f108 Times New Roman;}{\f109 Times New Roman;}{\f110 Times New Roman;}{\f111 Times New Roman Bold;}{\f112 Times New Roman;}{\f113 Times New Roman;}{\f114 Times New Roman Bold;}{\f115 Times New Roman;}{\f116 Times New Roman;}{\f117 Times New Roman;}{\f118 Times New Roman Bold;}{\f119 Times New Roman;}{\f120 Times New Roman;}{\f121 Times New Roman;}{\f122 Times New Roman Bold;}{\f123 Times New Roman Bold;}{\f124 Times New Roman Bold;}{\f125 Times New Roman Bold;}{\f126 Times New Roman Bold;}{\f127 Times New Roman;}{\f128 Times New Roman Bold;}{\f129 Times New Roman Bold;}{\f130 Times New Roman Bold;}{\f131 Times New Roman;}{\f132 Times New Roman Bold Italic;}{\f133 Times New Roman;}{\f134 Times New Roman;}{\f135 Times New Roman;}{\f136 Times New Roman;}{\f137 Times New Roman Bold;}{\f138 Times New Roman Bold;}{\f139 Times New Roman Bold Italic;}{\f140 Times New Roman Bold;}{\f141 Times New Roman Bold;}{\f142 Times New Roman Bold;}{\f143 Times New Roman;}{\f144 Times New Roman Italic;}{\f145 Times New Roman Italic;}{\f146 Times New Roman;}{\f147 Times New Roman;}{\f148 Times New Roman;}{\f149 Times New Roman;}{\f150 Times New Roman Bold Italic;}{\f151 Times New Roman;}{\f152 Times New Roman Bold Italic;}{\f153 Times New Roman;}{\f154 Times New Roman Bold Italic;}{\f155 Times New Roman Bold Italic;}{\f156 Times New Roman;}{\f157 Times New Roman Bold;}{\f158 Times New Roman Bold;}{\f159 Times New Roman;}{\f160 Times New Roman;}{\f161 Times New Roman;}{\f162 Times New Roman;}{\f163 Times New Roman;}{\f164 Times New Roman Bold;}{\f165 Times New Roman Bold;}{\f166 Times New Roman;}{\f167 Times New Roman;}{\f168 Times New Roman;}{\f169 Times New Roman;}{\f170 Times New Roman;}{\f171 Times New Roman Bold;}{\f172 Times New Roman;}{\f173 Times New Roman;}{\f174 Times New Roman;}{\f175 Times New Roman Bold;}{\f176 Times New Roman;}{\f177 Times New Roman;}{\f178 Times New Roman;}{\f179 Times New Roman;}{\f180 Times New Roman;}{\f181 Times New Roman;}{\f182 Times New Roman;}{\f183 Times New Roman;}{\f184 Times New Roman;}{\f185 Times New Roman;}{\f186 Times New Roman;}{\f187 Times New Roman;}{\f188 Times New Roman;}{\f189 Times New Roman Bold;}{\f190 Times New Roman;}{\f191 Times New Roman;}{\f192 Times New Roman;}{\f193 Times New Roman;}{\f194 Times New Roman;}{\f195 Times New Roman;}{\f196 Times New Roman Bold Italic;}{\f197 Times New Roman Bold;}{\f198 Times New Roman Bold;}{\f199 Times New Roman Bold;}{\f200 Times New Roman Bold;}{\f201 Times New Roman Bold;}{\f202 Times New Roman;}{\f203 Times New Roman;}{\f204 Times New Roman;}{\f205 Times New Roman;}{\f206 Times New Roman;}{\f207 Times New Roman;}{\f208 Times New Roman Bold;}{\f209 Times New Roman;}{\f210 Times New Roman;}{\f211 Times New Roman;}{\f212 Times New Roman;}{\f213 Times New Roman Bold;}{\f214 Times New Roman;}{\f215 Times New Roman;}{\f216 Times New Roman Bold Italic;}{\f217 Times New Roman Bold Italic;}{\f218 Times New Roman;}{\f219 Times New Roman;}{\f220 Times New Roman;}{\f221 Times New Roman;}{\f222 Times New Roman;}{\f223 Times New Roman Bold;}{\f224 Times New Roman Bold;}{\f225 Times New Roman Bold Italic;}{\f226 Times New Roman Bold;}{\f227 Times New Roman Bold;}{\f228 Times New Roman Bold;}{\f229 Times New Roman;}{\f230 Times New Roman Bold;}{\f231 Times New Roman Bold;}{\f232 Times New Roman Italic;}{\f233 Times New Roman;}{\f234 Times New Roman;}{\f235 Times New Roman;}{\f236 Times New Roman Bold;}{\f237 Times New Roman;}{\f238 Times New Roman Bold;}{\f239 Times New Roman;}{\f240 Times New Roman;}{\f241 Times New Roman Italic;}{\f242 Times New Roman;}{\f243 Times New Roman;}{\f244 Times New Roman;}{\f245 Times New Roman;}{\f246 Times New Roman;}{\f247 Times New Roman Bold;}{\f248 Times New Roman;}{\f249 Times New Roman;}{\f250 Times New Roman;}{\f251 Times New Roman Italic;}{\f252 Times New Roman Bold;}{\f253 Times New Roman Bold;}{\f254 Times New Roman Bold;}{\f255 Times New Roman Bold;}{\f256 Times New Roman Bold;}{\f257 Times New Roman Bold;}{\f258 Times New Roman;}{\f259 Times New Roman Bold;}{\f260 Times New Roman;}{\f261 Times New Roman;}{\f262 Times New Roman Bold;}{\f263 Times New Roman Bold;}{\f264 Times New Roman Bold;}{\f265 Times New Roman Bold;}{\f266 Times New Roman;}{\f267 Times New Roman;}{\f268 Times New Roman Italic;}{\f269 Times New Roman;}{\f270 Times New Roman;}{\f271 Times New Roman;}{\f272 Times New Roman;}{\f273 Times New Roman Bold Italic;}{\f274 Times New Roman;}{\f275 Times New Roman;}{\f276 Times New Roman;}{\f277 Times New Roman Bold;}{\f278 Times New Roman Bold;}{\f279 Times New Roman;}{\f280 Times New Roman;}{\f281 Times New Roman;}{\f282 Times New Roman;}{\f283 Times New Roman;}{\f284 Times New Roman;}{\f285 Times New Roman;}{\f286 Times New Roman;}{\f287 Times New Roman;}{\f288 Times New Roman Bold;}{\f289 Times New Roman;}{\f290 Times New Roman;}{\f291 Times New Roman;}{\f292 Times New Roman;}{\f293 Times New Roman Bold Italic;}{\f294 Times New Roman;}{\f295 Times New Roman Bold;}{\f296 Times New Roman Italic;}{\f297 Times New Roman;}{\f298 Times New Roman Bold;}{\f299 Times New Roman Bold;}{\f300 Times New Roman;}{\f301 Times New Roman;}{\f302 Times New Roman Bold;}{\f303 Times New Roman Bold;}{\f304 Times New Roman Bold;}{\f305 Times New Roman Bold Italic;}{\f306 Times New Roman Bold;}{\f307 Times New Roman Bold;}{\f308 Times New Roman;}{\f309 Times New Roman;}{\f310 Times New Roman;}{\f311 Times New Roman Italic;}{\f312 Times New Roman Bold;}{\f313 Times New Roman Bold;}{\f314 Times New Roman Bold;}{\f315 Times New Roman Bold;}{\f316 Times New Roman Bold Italic;}{\f317 Times New Roman Bold Italic;}{\f318 Times New Roman Bold;}{\f319 Times New Roman Bold;}{\f320 Times New Roman Bold;}{\f321 Times New Roman Bold Italic;}{\f322 Times New Roman Bold;}{\f323 Times New Roman;}{\f324 Times New Roman;}{\f325 Times New Roman Bold Italic;}{\f326 Times New Roman Bold Italic;}{\f327 Times New Roman;}{\f328 Times New Roman;}{\f329 Times New Roman;}{\f330 Times New Roman Bold;}{\f331 Times New Roman;}{\f332 Times New Roman;}{\f333 Times New Roman Italic;}{\f334 Times New Roman Bold;}{\f335 Times New Roman Bold;}{\f336 Times New Roman Bold;}{\f337 Times New Roman;}{\f338 Times New Roman;}{\f339 Times New Roman;}{\f340 Times New Roman;}{\f341 Times New Roman;}{\f342 Times New Roman Bold;}{\f343 Times New Roman Bold Italic;}{\f344 Times New Roman Bold;}{\f345 Times New Roman Bold;}{\f346 Times New Roman Bold;}{\f347 Times New Roman;}{\f348 Times New Roman;}{\f349 Times New Roman Bold;}{\f350 Times New Roman Bold;}{\f351 Times New Roman Bold;}{\f352 Times New Roman;}{\f353 Times New Roman;}{\f354 Times New Roman Bold;}{\f355 Times New Roman Bold;}{\f356 Times New Roman Bold;}{\f357 Times New Roman;}{\f358 Times New Roman;}{\f359 Times New Roman Italic;}{\f360 Times New Roman;}{\f361 Times New Roman;}{\f362 Times New Roman Italic;}{\f363 Times New Roman Bold;}{\f364 Times New Roman;}{\f365 Times New Roman Italic;}{\f366 Times New Roman;}{\f367 Times New Roman Italic;}{\f368 Times New Roman Bold;}{\f369 Times New Roman Bold;}{\f370 Times New Roman Bold Italic;}{\f371 Times New Roman Bold;}{\f372 Times New Roman Bold;}{\f373 Times New Roman Bold;}{\f374 Times New Roman Bold;}{\f375 Times New Roman;}{\f376 Times New Roman Italic;}{\f377 Times New Roman;}{\f378 Times New Roman Bold;}{\f379 Times New Roman;}{\f380 Times New Roman Bold;}{\f381 Times New Roman Bold;}{\f382 Times New Roman Bold Italic;}{\f383 Times New Roman Bold Italic;}{\f384 Times New Roman Bold;}{\f385 Times New Roman;}{\f386 Times New Roman;}{\f387 Times New Roman;}{\f388 Times New Roman;}{\f389 Times New Roman;}{\f390 Times New Roman;}{\f391 Times New Roman;}{\f392 Times New Roman;}{\f393 Times New Roman;}{\f394 Times New Roman;}{\f395 Times New Roman Italic;}{\f396 Times New Roman;}{\f397 Times New Roman;}{\f398 Times New Roman Italic;}{\f399 Times New Roman;}{\f400 Times New Roman;}{\f401 Times New Roman Italic;}{\f402 Times New Roman;}{\f403 Times New Roman;}{\f404 Times New Roman;}{\f405 Times New Roman Italic;}{\f406 Times New Roman;}{\f407 Times New Roman;}{\f408 Times New Roman;}{\f409 Times New Roman;}{\f410 Times New Roman;}{\f411 Times New Roman;}{\f412 Times New Roman;}{\f1000000 Times New Roman;}}{\colortbl;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue0;}\viewkind1\viewscale100\margl0\margr0\margt0\margb0\deftab80\dntblnsbdb\expshrtn\paperw6880\paperh11800\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg1}{\bkmkend Pg1}\par\pard\ql \li2961\sb0\sl-241\slmult0 \par\pard\ql\li2961\sb0\sl-241\slmult0 \par\pard\ql\li2961\sb0\sl-241\slmult0 \par\pard\ql\li2961\sb0\sl-241\slmult0 \par\pard\ql\li2961\sb57\sl-241\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs21 Biblioteka: \par\pard\ql \li3091\sb25\sl-356\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex96 \ul0\nosupersub\cf2\f3\fs31 IDEA \par\pard\ql \li3340\sb1\sl-264\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex96 \ul0\nosupersub\cf3\f4\fs31 8. \par\pard\ql \li3045\sb0\sl-253\slmult0 \par\pard\ql\li3045\sb0\sl-253\slmult0 \par\pard\ql\li3045\sb0\sl-253\slmult0 \par\pard\ql\li3045\sb0\sl-253\slmult0 \par\pard\ql\li3045\sb174\sl-253\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf4\f5\fs22 Urednik: \par\pard\ql \li2520\sb8\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex101 \ul0\nosupersub\cf5\f6\fs24 mr. sc. Petar Balta \par\pard\ql \li2707\sb0\sl-241\slmult0 \par\pard\ql\li2707\sb0\sl-241\slmult0 \par\pard\ql\li2707\sb0\sl-241\slmult0 \par\pard\ql\li2707\sb0\sl-241\slmult0 \par\pard\ql\li2707\sb0\sl-241\slmult0 \par\pard\ql\li2707\sb0\sl-241\slmult0 \par\pard\ql\li2707\sb0\sl-241\slmult0 \par\pard\ql\li2707\sb0\sl-241\slmult0 \par\pard\ql\li2707\sb0\sl-241\slmult0 \par\pard\ql\li2707\sb0\sl-241\slmult0 \par\pard\ql\li2707\sb0\sl-241\slmult0 \par\pard\ql\li2707\sb0\sl-241\slmult0 \par\pard\ql\li2707\sb0\sl-241\slmult0 \par\pard\ql\li2707\sb0\sl-241\slmult0 \par\pard\ql\li2707\sb0\sl-241\slmult0 \par\pard\ql\li2707\sb0\sl-241\slmult0 \par\pard\ql\li2707\sb0\sl-241\slmult0 \par\pard\ql\li2707\sb0\sl-241\slmult0 \par\pard\ql\li2707\sb0\sl-241\slmult0 \par\pard\ql\li2707\sb0\sl-241\slmult0 \par\pard\ql\li2707\sb0\sl-241\slmult0 \par\pard\ql\li2707\sb0\sl-241\slmult0 \par\pard\ql\li2707\sb0\sl-241\slmult0 \par\pard\ql\li2707\sb0\sl-241\slmult0 \par\pard\ql\li2707\sb0\sl-241\slmult0 \par\pard\ql\li2707\sb128\sl-241\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf1\f2\fs21 Za nakladnika: \par\pard\ql \li2793\sb31\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex104 \ul0\nosupersub\cf5\f6\fs24 Miro Radalj \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw6880\paperh11800\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg2}{\bkmkend Pg2}\par\pard\ql \li2236\sb0\sl-368\slmult0 \par\pard\ql\li2236\sb0\sl-368\slmult0 \par\pard\ql\li2236\sb0\sl-368\slmult0 \par\pard\ql\li2236\sb0\sl-368\slmult0 \par\pard\ql\li2236\sb344\sl-368\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf6\f7\fs32 Nikolaj Berdjajev \par\pard\ql \li796\sb0\sl-667\slmult0 \par\pard\ql\li796\sb0\sl-667\slmult0 \par\pard\ql\li796\sb311\sl-667\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex98 \ul0\nosupersub\cf7\f8\fs58 SMISAO POVIJESTI \par\pard\ql \li2956\sb0\sl-253\slmult0 \par\pard\ql\li2956\sb0\sl-253\slmult0 \par\pard\ql\li2956\sb0\sl-253\slmult0 \par\pard\ql\li2956\sb0\sl-253\slmult0 \par\pard\ql\li2956\sb0\sl-253\slmult0 \par\pard\ql\li2956\sb0\sl-253\slmult0 \par\pard\ql\li2956\sb0\sl-253\slmult0 \par\pard\ql\li2956\sb0\sl-253\slmult0 \par\pard\ql\li2956\sb0\sl-253\slmult0 \par\pard\ql\li2956\sb0\sl-253\slmult0 \par\pard\ql\li2956\sb0\sl-253\slmult0 \par\pard\ql\li2956\sb0\sl-253\slmult0 \par\pard\ql\li2956\sb0\sl-253\slmult0 \par\pard\ql\li2956\sb0\sl-253\slmult0 \par\pard\ql\li2956\sb0\sl-253\slmult0 \par\pard\ql\li2956\sb0\sl-253\slmult0 \par\pard\ql\li2956\sb0\sl-253\slmult0 \par\pard\ql\li2956\sb154\sl-253\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf8\f9\fs22 VERBUM \par\pard\ql \li2913\sb27\sl-253\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf9\f10\fs22 Split, 2005. \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw6880\paperh11800\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg3}{\bkmkend Pg3}\par\pard\ql \li2676\sb0\sl-253\slmult0 \par\pard\ql\li2676\sb0\sl-253\slmult0 \par\pard\ql\li2676\sb0\sl-253\slmult0 \par\pard\ql\li2676\sb112\sl-253\slmult0 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf10\f11\fs22 Naslov izvornika: \par\pard\ql \li2424\sb17\sl-241\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex105 \ul0\nosupersub\cf11\f12\fs21 \u1057?\u1052?\u1067?\u1057?\u1051? \u1048?\u1057?\u1058?\u1054?\u1056?\u1048?\u1048? \par\pard\ql \li1848\sb251\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf12\f13\fs24 Copyright za hrvatsko izdanje: \par\pard\ql \li2481\sb1\sl-256\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf13\f14\fs23 Verbum, Split, 2005. \par\pard\qj \li768\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li768\ri506\sb1\sl-260\slmult0\fi2 \up0 \expndtw0\charscalex104 \ul0\nosupersub\cf10\f11\fs22 Sva prava pridr\u382?ana. Nijedan se dio ove knjige ne smije \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 umno\u382?avati, fotokopirati, reproducirati ni prenositi u bilo ka \par\pard\li758\sb11\sl-253\slmult0\fi0\tx5206 \up0 \expndtw-2\charscalex100 kvu obliku (elektroni\u269?ki, mehani\tab \up0 \expndtw-2\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf14\f15\fs22 dne pisane\par\pard\ql \li758\sb2\sl-253\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf10\f11\fs22 suglasnosti nakladnika. \par\pard\ql \li3050\sb0\sl-241\slmult0 \par\pard\ql\li3050\sb0\sl-241\slmult0 \par\pard\ql\li3050\sb55\sl-241\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf15\f16\fs22 Prijevod: \par\pard\ql \li2707\sb10\sl-253\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf12\f13\fs24 Zoran Vukman \par\pard\ql \li3076\sb0\sl-253\slmult0 \par\pard\ql\li3076\sb0\sl-253\slmult0 \par\pard\ql\li3076\sb41\sl-253\slmult0 \up0 \expndtw-3\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf16\f17\fs22 Lektura: \par\pard\ql \li2450\sb5\sl-256\slmult0 \up0 \expndtw-6\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf12\f13\fs24 \u381?ana Erceg-Vukman \par\pard\ql \li1927\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li1927\sb212\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 Knjiga je objavljena uz potporu \par\pard\ql \li1423\sb1\sl-256\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 Ministarstva kulture Republike Hrvatske. \par\pard\ql \li883\sb0\sl-195\slmult0 \par\pard\ql\li883\sb0\sl-195\slmult0 \par\pard\ql\li883\sb0\sl-195\slmult0 \par\pard\ql\li883\sb0\sl-195\slmult0 \par\pard\ql\li883\sb195\sl-195\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex104 \ul0\nosupersub\cf17\f18\fs17 CIP-Katalogizacija u publikaciji \par\pard\ql \li880\sb6\sl-195\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex105 Sveu\u269?ili\u353?na knji\u382?nica u Splitu \par\pard\li878\sb113\sl-195\slmult0\fi0\tx1487 \up0 \expndtw0\charscalex100 UDK\tab \up0 \expndtw0\charscalex100 1:930\par\pard\ql \li1485\sb18\sl-172\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf18\f19\fs16 930.1 \par\pard\ql \li878\sb110\sl-195\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex102 \ul0\nosupersub\cf17\f18\fs17 BERDJAJEV Nikolaj, Aleksandrovi\u269? \par\pard\qj \li875\ri1325\sb1\sl-200\slmult0\fi607 \up0 \expndtw0\charscalex100 Smisao povijesti / Nikolaj Berdjajev ; . - Split: Verbum, 2005. - 251 str.; 21 cm. - (Biblioteka \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 Idea; 8) \par\pard\ql \li878\sb0\sl-195\slmult0 \par\pard\ql\li878\sb10\sl-195\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex102 Prijevod djela: CMHC/L MCTOPMM. \par\pard\li873\sb129\sl-184\slmult0\fi0\tx1357 \up0 \expndtw0\charscalex104 \ul0\nosupersub\cf18\f19\fs16 ISBN\tab \up0 \expndtw0\charscalex104 953-235-015-2\par\pard\li873\sb0\sl-184\slmult0\par\pard\li873\sb45\sl-184\slmult0\fi0\tx1355 \up0 \expndtw0\charscalex104 ISBN\tab \up0 \expndtw0\charscalex104 953-235-015-2\par\pard\sect\sectd\fs24\paperw6880\paperh11800\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg4}{\bkmkend Pg4}\par\pard\ql \li777\sb0\sl-310\slmult0 \par\pard\ql\li777\sb0\sl-310\slmult0 \par\pard\ql\li777\sb0\sl-310\slmult0 \par\pard\ql\li777\sb0\sl-310\slmult0 \par\pard\ql\li777\sb0\sl-310\slmult0 \par\pard\ql\li777\sb0\sl-310\slmult0 \par\pard\ql\li777\sb0\sl-310\slmult0 \par\pard\ql\li777\sb0\sl-310\slmult0 \par\pard\ql\li777\sb244\sl-310\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex101 \ul0\nosupersub\cf19\f20\fs27 PREDGOVOR \par\pard\qj \li748\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li748\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li748\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li748\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li748\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li748\ri483\sb252\sl-260\slmult0\fi376 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf20\f21\fs24 Ruska je misao tijekom 19. stolje\u263?a bila vi\u353?e od sve \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 ga obuzeta problemima filozofije povijesti. Na njezinim \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 zasadama ustrojavala se na\u353?a nacionalna samosvijest. \line \up0 \expndtw0\charscalex100 Nije slu\u269?ajno da su u sredi\u353?tu na\u353?ih duhovnih interesa \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 stajali sporovi slavenofila i zapadnjaka o Rusiji i Europi, \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 0 Istoku i Zapadu. Jo\u353? su \u268?adajev i slavenofili u sredi\u353?te \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 ruske misli postavili temu filozofije povijesti, jer je zago \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 netka Rusije i njezine povijesne sudbine bila zagonetka \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 same filozofije povijesti. Stvaranjem religijske filozofije \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 povijesti, o\u269?ito je, sklonost ruske filozofske misli, koja \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 je samonikla, usmjerena na eshatolo\u353?ke probleme kraja \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 povijesti i apokalipti\u269?ki obojena. U tomu se razlikuje od \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 misli Zapada. No ujedno, to joj i daje, prije svega, kara \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 kter religijske filozofije povijesti. Ta problematika oduvi \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 jek me posebno zanimala. Svjetski rat i revolucija poja \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u269?ali su moj interes i potpuno ga usmjerili u tom pravcu. \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 Tako je sazrela ideja za ovu knjigu o temeljnim proble \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 mima religijske filozofije povijesti, koju sam ugradio u \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 svoja predavanja odr\u382?ana u Moskvi, na Akademiji du \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 hovne kulture tijekom zime 1919./1920. godine. \u352?tovi\u353?e, \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 bilje\u353?ke s tih predavanja, postale su okosnica ovog djela. \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 Na kraju knjige, prilo\u382?io sam i raspravu "Volja za \u382?ivot \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 i volja za kulturu", jer je vrlo bitna za moju koncepciju \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 filozofije povijesti. \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw6880\paperh11800\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg5}{\bkmkend Pg5}\pard\par\pard\sect\sectd\fs24\paperw6880\paperh11800\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg6}{\bkmkend Pg6}\par\pard\ql \li770\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li770\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li770\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li770\sb0\sl-276\slmult0 \par\pard\ql\li770\sb108\sl-276\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex101 \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs24 Poglavlje I. \par\pard\ql \li768\sb185\sl-299\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex107 \ul0\nosupersub\cf22\f23\fs26 O BITI POVIJESNOGA \par\pard\ql \li765\sb32\sl-310\slmult0 \up0 \expndtw0\charscalex102 \ul0\nosupersub\cf23\f24\fs27 ZNA\u268?ENJE PREDAJE \par\pard\qj \li751\sb0\sl-266\slmult0 \par\pard\qj\li751\sb0\sl-266\slmult0 \par\pard\qj\li751\sb0\sl-266\slmult0 \par\pard\qj\li751\sb0\sl-266\slmult0 \par\pard\qj\li751\sb0\sl-266\slmult0 \par\pard\qj\li751\ri478\sb257\sl-266\slmult0\fi369 \up0 \expndtw-2\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs24 Velike katastrofe i prijelomi, koji dosti\u382?u posebnu \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 snagu u izvjesnim trenucima svjetske povijesti, uvijek \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 su utjecali na filozofiju povijesti, na njezinu izgradnju u \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 odre\u273?enom pravcu i na poku\u353?aje poimanja povijesnih \line \up0 \expndtw-6\charscalex100 procesa. Tako je bilo u pro\u353?losti. Filozofija povijesti sve \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 toga Augustina kao prvi izvanredni doprinos toj disci \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 plini u razdoblju kr\u353?\u263?anstva, koji je u velikoj mjeri pre \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 dodredio njezin daljnji razvoj, podudarala se s jednim \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 od najkatastrofi\u269?nijih trenutaka povijesti \u269?ovje\u269?anstva -\line \up0 \expndtw-4\charscalex100 sa slomom anti\u269?koga svijeta i padom Rima. I prva filo \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 zofija povijesti koju \u269?ovje\u269?anstvo uop\u263?e poznaje u pre-\line \up0 \expndtw-5\charscalex100 dkr\u353?\u263?anskoj eri, ta originalna filozofija povijesti u Knjizi \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 proroka Danijela, tako\u273?er je vezana, uz izuzetno kata-\line \up0 \expndtw-4\charscalex100 strofi\u269?na zbivanja i sudbinu \u382?idovskoga naroda. Nakon \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 velike francuske revolucije, nakon Napoleonovih ratnih \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 pohoda, ljudska se misao opet okrenula promi\u353?ljanjima \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 filozofije povijesti i poku\u353?ajima da se shvate i domisle \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 povijesni procesi. U svjetonazorima Josepha de Mastrea \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 i Bonalda nemalu ulogu ima filozofija povijesti. Uvje \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 ren sam da je nesporno, da ne samo Rusija, nego i cijela \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 Europa i svijet ulaze u katastrofi\u269?no razdoblje svoga ra \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 zvoja. \u381?ivimo u vremenima velikog povijesnog prijelo \line \up0 \expndtw-6\charscalex100 ma. Po\u269?ela je nekakva nova epoha. Tijek povijesnoga ra \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 zvoja bitno se mijenja. Vi\u353?e nije onakav kakav je bio do \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 po\u269?etka Prvoga svjetskoga rata i, nakon njega do ruske \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 i europske revolucije - on je sada bitno druk\u269?iji. Takav \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw6880\paperh11800\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg7}{\bkmkend Pg7}\par\pard\li772\sb0\sl-161\slmult0\par\pard\li772\sb0\sl-161\slmult0\par\pard\li772\sb0\sl-161\slmult0\par\pard\li772\sb8\sl-161\slmult0\fi0\tx4711 \dn2 \expndtw0\charscalex102 \ul0\nosupersub\cf24\f25\fs14 8\tab \up0 \expndtw0\charscalex102 \ul0\nosupersub\cf25\f26\fs14 SMISAO POVIJESTI\par\pard\qj \li755\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li755\ri470\sb234\sl-260\slmult0\fi14 \up0 \expndtw-2\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs24 tijek ne mo\u382?e se druk\u269?ije nazvati nego katastrofi\u269?nim. \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 Aktiviraju se vulkanski izvori u podzemnoj kori povije \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 sti. Sve se potreslo, tako da je osje\u263?aj i do\u382?ivljaj "povije \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 snog" u nama posebno intenzivan i sna\u382?an. Taj je osje\u263?aj \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 osobito va\u382?an kako bi se ljudska misao i spoznaja vratili \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 preispitivanju temeljnih pitanja filozofije povijesti i po \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 ku\u353?ajima da se ona ponovno izgradi. Ulazimo u epohu \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 u kojoj \u263?e se tim problemima ljudska spoznaja puno vi\u353?e \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 baviti nego \u353?to se bavila do sada. Zato se i namjeravam \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 usredoto\u269?iti na ta pitanja. No prije negoli prije\u273?emo na \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 samu bit temeljnih pitanja filozofije povijesti, ili to\u269?nije, \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 metafizike povijesti, moram uvodno posvetiti nekoliko \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 rije\u269?i analizi biti "povijesnoga". \par\pard\qj \li731\ri499\sb1\sl-259\slmult0\fi384 \up0 \expndtw-2\charscalex100 \u352?to je, zapravo, "povijesno"? Poradi shva\u263?anja tog \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 pojma, da bi misao bila posve upu\u263?ena na njegovo zre \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 nje, da bi dohvatila njegov najdublji smisao, nu\u382?no je \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 pro\u263?i kroz svojevrsno razdvajanje. U epohama u kojima \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 je ljudski duh prebivao kao jedinstvena organska cjeli \line \up0 \expndtw0\charscalex100 na, kroz odre\u273?ena razdoblja posve kristaliziran, \u269?vrst \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 i nepokretan, pitanja filozofije, pitanja povijesnih kre \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 tanja i smisla povijesti, nisu postavljana s odgovaraju \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u263?om o\u353?trinom. Takvo postojanje nije pogodovalo povi \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 jesnoj spoznaji i stvaranju filozofije povijesti. Morao se \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 dogoditi rascjep, razdvajanje u povijesnom tijeku i ljud \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 skoj spoznaji, da bi se uop\u263?e javila mogu\u263?nost razliko \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 vanja povijesnog objekta i subjekta, i da bi nu\u382?no na \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 stala refleksija i za\u269?ela se povijesna spoznaja, a time i \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 u\u269?inio mogu\u263?im proces ustrojavanja filozofije povije \line \up0 \expndtw0\charscalex100 sti. U tom kontekstu, uvjeren sam, mogu se predo\u269?iti \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 tri razdoblja odnosa prema "povijesnomu" i istodobno \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 pojasniti kako se svako od tih razdoblja odnosi prema \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 povijesnoj spoznaji. Prvo je razdoblje - doba neposre \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 dnog, jedinstvenog, organskog prebivanja u nekom ne \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 pokretnom povijesnom poretku. To je razdoblje, nara \line \up0 \expndtw0\charscalex100 vno, vrlo zanimljivo za povijesnu spoznaju, no u nje \line \up0 \expndtw0\charscalex100 mu samom se takva spoznaja jo\u353? ne ra\u273?a. U njemu je \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 misao stati\u269?na, a ljudski um vrlo te\u353?ko poimlje dinami-\par\pard\sect\sectd\fs24\paperw6880\paperh11800\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg8}{\bkmkend Pg8}\par\pard\li777\sb0\sl-172\slmult0\par\pard\li777\sb0\sl-172\slmult0\par\pard\li777\sb172\sl-172\slmult0\fi0\tx6069 \up0 \expndtw0\charscalex108 \ul0\nosupersub\cf26\f27\fs14 O BITI POVIJESNOGA - ZNA\u268?ENJE PREDAJE\tab \dn3 \expndtw0\charscalex108 \ul0\nosupersub\cf27\f28\fs16 9\par\pard\qj \li741\sb0\sl-258\slmult0 \par\pard\qj\li741\ri476\sb241\sl-258\slmult0\fi38 \up0 \expndtw-5\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs24 \u269?nost objekta povijesne spoznaje. Drugo razdoblje - nei \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 zbje\u382?no, uvijek i svugdje nastupa kao sudbonosno doba \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 razdvajanja i cijepanja, kad se dotada utvr\u273?eni povijesni \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 poredak po\u269?inje rastrojavati u svojim temeljima, kada \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 nastaju povijesna kretanja, povijesne katastrofe i kata \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 klizme, koje mogu imati razli\u269?ite tijekove, no organski \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 sklad i tijek jedinstvenog \u382?ivota prekidaju se. To razdva \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 janje i cijepanje doga\u273?a se u onom trenutku kad se su \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 bjekt spoznaje ne osje\u263?a neposredno i jedinstveno biva-\line \up0 \expndtw0\charscalex100 ju\u263?im u samom povijesnom objektu, i kad se budi re \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 fleksija povijesne spoznaje. Drugo razdoblje je zna\u269?ajno \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 za povijesnu znanost, no suvremenoj filozofiji povijesti \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 i dana\u353?njem shva\u263?anju povijesnih procesa, ono kao ta \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 kvo mnogo ne koristi jer iz njega proizlazi raskid izme \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u273?u subjekta i objekta, isklju\u269?enje refleksivnog subjekta \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 iz stvarnosti u kojoj je neposredno bivao. Doga\u273?a se raz \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 dvajanje u samoj nutarnjosti povijesnog \u382?ivota i u sa \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 mom pojmu "povijesnog". Doga\u273?a se suprotnost izme \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u273?u "povijesnog" i spoznajnog koja dovodi do udaljava \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 nja same biti "povijesnog" od spoznajnog. U tom razdo \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 blju nastaje povijesna znanost, u tom razdoblju mogao \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 je niknuti i historizam u smislu op\u263?e to\u269?ke gledi\u353?ta na \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 kulturu. No i to je jedan od paradoksa podru\u269?ja - koje \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 mu \u263?emo se ne jednom vra\u263?ati - da me\u273?u "povijesnim" \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 i "historizmom" ne postoji istovjetnost, nego golema ra \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 zlika i suprotnost. Historizam, svojstven povijesnoj zna \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 nosti, vrlo \u269?esto je daleko od tajne "povijesnoga". On \line \up0 \expndtw0\charscalex101 jednostavno u nju ne ponire, izgubio je svaku sposo \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 bnost dublje veze s njom. Historizam vrlo malo shva \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 \u263?a i razumije "povijesno", odnosno, on ga \u269?ak negira. \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 Da bi shvatili najdublju tajnu "povijesnoga", u kojoj ne \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 posredno biva \u269?ovjek kao stanovnik jedinstveno-organ-\line \up0 \expndtw-5\charscalex100 ske epohe ljudske povijesti, i koju, bivaju\u263?i u njoj, on ne \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 poimlje, koju ne promi\u353?lja, da bi, dakle, shvatili "povi \line \up0 \expndtw0\charscalex100 jesno" - nu\u382?no je pro\u263?i kroz suprotstavljanje spoznaj \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 nog subjekta spoznavanom objektu, nu\u382?no je pro\u263?i kroz \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 tajnu razdvajanja da bi se pribli\u382?ili tajni "povijesnoga". \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw6880\paperh11800\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg9}{\bkmkend Pg9}\par\pard\li777\sb0\sl-161\slmult0\par\pard\li777\sb0\sl-161\slmult0\par\pard\li777\sb0\sl-161\slmult0\par\pard\li777\sb8\sl-161\slmult0\fi0\tx4711 \dn2 \expndtw0\charscalex102 \ul0\nosupersub\cf28\f29\fs14 10\tab \up0 \expndtw0\charscalex102 \ul0\nosupersub\cf25\f26\fs14 SMISAO POVIJESTI\par\pard\qj \li753\sb0\sl-259\slmult0 \par\pard\qj\li753\ri459\sb236\sl-259\slmult0\fi16 \up0 \expndtw-5\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs24 Nu\u382?no je vratiti se tajnama \u382?ivota povijesti, k njezinom \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 nutarnjem smislu, k du\u353?i povijesti, da bi je mogli uop\u263?e \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 razumjeti i stvoriti suvremenu filozofiju povijesti. To je \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 - tre\u263?e razdoblje, tre\u263?a epoha, epoha povratka "povije \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 snomu". I kad sam govorio da su katastrofi\u269?ni trenut \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 ci povijesti posebno pogodni za ustroj filozofije povije \line \up0 \expndtw0\charscalex100 sti, imao sam u vidu takve katastrofe ljudskoga duha, \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 kad je on pre\u382?ivjev\u353?i slom izvjesnog povijesnog ustroja i \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 sklada, pre\u382?ivjev\u353?i trenutak razdvajanja i cijepanja, mo \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 gao usporediti i suprotstaviti ta dva trenutka - trenutak \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 neposrednog bivanja u povijesnom i trenutak odvojeno \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 sti od njega, da bi tako pre\u353?ao u tre\u263?e stanje duha, koje \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 daje posebnu lucidnost spoznaji, sposobnost refleksije i \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 u kojem se duh potpuno usmjerava na tajnu "povijesno \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 ga". To i jest stanje posebno pogodno za razvijanje po \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 stavki i postavljanje temeljnih pitanja filozofije povije \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 sti. Da bi bilo razumljivije o \u269?emu govorim, kad tvrdim \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 da je drugo razdoblje (doba razdvajanja, promi\u353?ljanja, u \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 kojem ni\u269?e povijesna spoznaja i po\u269?inje se ustrojavati fi \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 lozofija povijesti), u odlu\u269?uju\u263?oj mjeri nedostatno da bi \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 duboko proniklo u tajnu povijesti, moram se zadr\u382?ati na \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 zna\u269?ajkama te epohe koju nazivaju epohom "prosvjeti \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 teljstva" ljudske kulture. \par\pard\qj \li731\ri487\sb1\sl-260\slmult0\fi379 \up0 \expndtw-1\charscalex100 Kada govorim o epohi "prosvjetiteljstva", onda ne \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 mislim samo na prosvjetiteljstvo 18. stolje\u263?a, klasi\u269?no \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 razdoblje "prosvjetiteljstva" novoga vijeka. Mislim da \line \up0 \expndtw0\charscalex101 kroz "prosvjetiteljsko" razdoblje prolaze sve kulture, \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 svih naroda i u svim vremenima. U razvoju kultura svih \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 naroda postoji izvjesna cikli\u269?nost, sli\u269?nost kulturnih \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 procesa koja ukazuje na organski karakter razvoja kul \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 tura. Gr\u269?ka kultura, jedna od najve\u263?ih koje \u269?ovje\u269?anstvo \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 uop\u263?e poznaje, tako\u273?er je imala svoju epohu "prosvjeti \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 teljstva", po svojoj nutarnjoj strukturi sli\u269?nu epohi koju \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 je \u269?ovje\u269?anstvo pre\u382?ivjelo u 18. stolje\u263?u. Razdoblje so-\line \up0 \expndtw-4\charscalex100 fista je svojevrsni procvat gr\u269?ke kulture, s osobnostima \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 karakteristi\u269?nim za doba "prosvjetiteljstva" 18. stolje\u263?a, \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 iako je imalo i svojih specifi\u269?nih helenskih crta. Ukra-\par\pard\sect\sectd\fs24\paperw6880\paperh11800\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg10}{\bkmkend Pg10}\par\pard\li777\sb0\sl-161\slmult0\par\pard\li777\sb0\sl-161\slmult0\par\pard\li777\sb0\sl-161\slmult0\par\pard\li777\sb29\sl-161\slmult0\fi0\tx5995 \up0 \expndtw0\charscalex107 \ul0\nosupersub\cf26\f27\fs14 O BITI POVIJESNOGA - ZNA\u268?ENJE PREDAJE\tab \up0 \expndtw0\charscalex107 \ul0\nosupersub\cf29\f30\fs14 11\par\pard\qj \li748\sb0\sl-259\slmult0 \par\pard\qj\li748\ri478\sb235\sl-259\slmult0\fi28 \up0 \expndtw-5\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf30\f31\fs24 tko, epoha "prosvjetiteljstva" u gr\u269?koj kulturi sru\u353?ila je \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 sveto u povijesnom, organsko-tradicionalno i povijesnu \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 predaju, kao \u353?to je sli\u269?no napravila epoha prosvjetitelj \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 stva 18. stolje\u263?a, i kako se doga\u273?a sa svakom epohom \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 "prosvjetiteljstva". Epoha "prosvjetiteljstva" i jest ta \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 kvo razdoblje \u382?ivota svakoga naroda, kada ograni\u269?eni, \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 samodostatni ljudski razum postavlja sebe iznad tajni \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 bivanja, iznad tajni \u382?ivota, iz kojih izvire kao iz svojih \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 izvora, sva ljudska kultura i \u382?ivot svih naroda na zemlji. \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 Dakle, u epohi "prosvjetiteljstva", ljudski razum se po \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 stavlja izvan i iznad neposrednih tajni \u382?ivota. U takvim \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 razdobljima karakteristi\u269?an je poku\u353?aj maloga ljudskog \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 razuma da se kao sudac uzdi\u382?e nad tajnama svemira i \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 ljudske povijesti. Pritom \u269?ovjek nestaje iz neposrednog \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 bivanja u povijesnom. Epoha "prosvjetiteljstva" negira \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 tajnu "povijesnoga". Ona negira "povijesno" kao spe \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 cifi\u269?nu realnost. Ona ga razla\u382?e i izvodi nad njim takve \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 operacije da "povijesno" prestaje biti prvobitnom stvar \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 no\u353?\u263?u koja ga i \u269?ini "povijesnim". Ona razdvaja ljudski \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 duh i razum od "povijesnoga". Zato je epoha "prosvjeti \line \up0 \expndtw-6\charscalex100 teljstva" bila duboko antipovijesna. Iako je u 18. stolje\u263?u \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 nastao pojam "filozofije povijesti", kojeg je prvi upora-\line \up0 \expndtw-7\charscalex100 bio Voltaire, iako je tada nastao cijeli niz povijesnih knji \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 ga i djela, antihistorizam 18. stolje\u263?a tako je o\u269?evidan i \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 op\u263?epoznat, da se na njemu ne treba posebno zadr\u382?ava \line \up0 \expndtw-7\charscalex100 ti. Op\u263?eprihva\u263?ena je istina u filozofiji povijesti da nas je \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 upravo romanti\u269?arsko strujanje, romanti\u269?arska reakcija \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 protiv prosvjetiteljstva po\u269?etkom 19. stolje\u263?a, ponajpri \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 je vratila k tajni povijesnoga i otvorila mogu\u263?nost su \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 vremene spoznaje povijesnog kretanja. Ta duhovna re \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 akcija vratila nas je svemu \u353?to je prosvjetiteljska epoha \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 proganjala i uni\u353?tavala, poput mitova i predaje povije \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 sne starine. Na svoj na\u269?in, ona ih je poku\u353?avala shvatiti \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 i spoznati. \par\pard\qj \li753\ri552\sb41\sl-260\slmult0\fi357 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Ali "prosvjetiteljski" razum 18. i 19. stolje\u263?a je sa \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 modostatan i samoograni\u269?en. On nije u nutrini blizak \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 organskom razumu povijesti, jer se od njega duhovno \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw6880\paperh11800\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg11}{\bkmkend Pg11}\par\pard\li780\sb0\sl-184\slmult0\par\pard\li780\sb0\sl-184\slmult0\par\pard\li780\sb100\sl-184\slmult0\fi0\tx4718 \dn2 \expndtw0\charscalex101 \ul0\nosupersub\cf31\f32\fs16 12\tab \up0 \expndtw0\charscalex101 \ul0\nosupersub\cf25\f26\fs14 SMISAO POVIJESTI\par\pard\qj \li772\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li772\ri476\sb234\sl-260\slmult0\fi2 \up0 \expndtw-5\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf30\f31\fs24 razdvaja i ima pretenziju biti nad njim sudac. No, zaista, \line \up0 \expndtw0\charscalex100 vi\u353?i razum morao bi u sebi obuhvatiti ne samo opseg \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 ljudske samospoznaje, \u269?itavog ljudskog razuma, koji je \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 svojstven izvjesnoj organskoj epohi, kako rekoh, epohi \par\pard\qj \li753\ri468\sb2\sl-258\slmult0\fi26 \up0 \expndtw-6\charscalex100 18. i 19. stolje\u263?a sa svim njezinim nedostacima i defekti \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 ma. Razum mora biti blizak i poimanju drevne ljudske \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 mudrosti, prvotnog osje\u263?aja \u382?ivota i postojanja, koji se \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 za\u269?eo u zoru ljudske povijesti i u zoru pretpovijesnog \line \up0 \expndtw-6\charscalex100 \u382?ivota, tom animisti\u269?kom shva\u263?anju svijeta, koje je svoj \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 stveno svim narodima u prvom stadiju povijesti. Ta mu \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 drost koja je svojstvena ranijim epohama, prolazi potom \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 kroz nutarnje, tajanstvene dubine \u382?ivota \u269?itave povijesti \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 ljudskoga duha, kroz ra\u273?anje kr\u353?\u263?anstva i kroz srednji \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 vijek do na\u353?ega doba. Samo takav razum mo\u382?e spoznati \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 nutarnju svjetlost koja je bit svake od tih epoha. No zato \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 je razum "prosvjetiteljstva", koji je slavio svoje klasici \line \up0 \expndtw-6\charscalex100 sti\u269?ke pobjede u 18. stolje\u263?u - razum koji ne zna mnogo, \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 i koji ne shva\u263?a mnogo, koji mnogo\u269?emu nutarnjemu \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 nije blizak, jer je duhovno odijeljen od ve\u263?eg dijela tajni \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 povijesnog \u382?ivota. Sljepilo "prosvjetiteljskog" razuma je \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 duhovna kazna koja ga je dostigla zbog samodostatno-\line \up0 \expndtw-2\charscalex100 sti, samodovoljnosti, u kojoj je pod\u269?inio sebi ne samo \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 sve ljudsko nego i nadljudsko. \par\pard\qj \li734\ri476\sb1\sl-260\slmult0\fi376 \up0 \expndtw-3\charscalex100 U pobjedi "prosvjetiteljskog" razuma za\u269?ela se zna \line \up0 \expndtw0\charscalex101 nost koja je suprotstavila spoznajni subjekt spozna-\line \up0 \expndtw-3\charscalex100 vanom objektu povijesti i u tom je pravcu u\u269?inila vrlo \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 mnogo. Uspjelo joj je \u353?to\u353?ta ra\u353?\u269?laniti, sabrati, skupi \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 ti i djelomi\u269?no prepoznati. No, sve je bilo pra\u263?eno du \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 bokom nemo\u263?i prepoznavanja same biti "povijesnoga". \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 Postupno se razvijao proces udaljavanja i gubljenja spo-\line \up0 \expndtw-4\charscalex100 znavanoga, koje je prestajalo postojati u svojoj prvobi \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 tnoj stvarnosti, u kojoj jedino i mo\u382?e biti nazvano "povi \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 jesnim" te otkriti tajnu povijesti. Taj proces se posebno \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 raskrivao na podru\u269?ju djelovanja povijesne kritike. Tek \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 je u 19. stolje\u263?u postala mogu\u263?om suvremena filozofija \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 povijesti, zbog toga \u353?to su u 18. stolje\u263?u, na primjer, dr \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u382?ali vjerodostojnim uvjerenje da su poganski sve\u263?enici \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw6880\paperh11800\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg12}{\bkmkend Pg12}\par\pard\li772\sb0\sl-184\slmult0\par\pard\li772\sb0\sl-184\slmult0\par\pard\li772\sb143\sl-184\slmult0\fi0\tx5990 \up0 \expndtw0\charscalex107 \ul0\nosupersub\cf32\f33\fs14 O BITI POVIJESNOGA - ZNA\u268?ENJE PREDAJE\tab \dn2 \expndtw0\charscalex107 \ul0\nosupersub\cf33\f34\fs16 13\par\pard\qj \li748\sb0\sl-266\slmult0 \par\pard\qj\li748\ri479\sb220\sl-266\slmult0\fi24 \up0 \expndtw-5\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs24 izmislili religiju kako bi obmanjivali narod. U 19. stolje \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u263?u to je ve\u263? nemogu\u263?e. No osobito jasno mo\u382?e se pratiti \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 kriti\u269?ko djelovanje u odnosu na svetu predaju, posebno \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 na podru\u269?ju crkvene povijesti. Pojavljuje se novo podru \line \up0 \expndtw-7\charscalex100 \u269?je koje je do tada bilo skriveno. Zanimljivo je promotriti \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 kakav daljnji proces proizlazi iz toga kriti\u269?kog djelova \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 nja? U kr\u353?\u263?anskom svijetu sve se zasniva na svetoj pre \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 daji, i na njezinom svetom naslije\u273?u. Povijesna je kriti \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 ka, prije svega, krenula na njezino ru\u353?enje. Proces je za \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 po\u269?eo epohom reformacije koja je prva po\u269?ela sumnjati \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 u svetu predaju. Ona je prestala uzimati u obzir svetost \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 predaje, i po inerciji svoje polovi\u269?nosti, kao \u353?to je sva \line \up0 \expndtw-6\charscalex100 ka reformacija polovi\u269?na, ostavila je jedino Sveto pismo. \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 Nakon toga posao ru\u353?enja svete predaje, i\u353?ao je sve da \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 lje i dalje da bi na koncu do\u353?lo do ru\u353?enja samoga Sve \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 tog pisma. Zaista, Sveto pismo nije ni\u353?ta drugo doli ne \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 odvojivi dio same svete predaje. I ako se odbacuje sveta \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 predaja, neizbje\u382?no je da se odbacuje i Sveto pismo. Na \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 vodim ovaj primjer da bih pokazao kako se ta povijesna \line \up0 \expndtw0\charscalex101 kritika pokazala potpuno nesposobnom objasniti taj \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 nu religijske pojavnosti. Ona se vrtjela uokolo tajne, ali \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 samu tajnu ra\u273?anja kr\u353?\u263?anstva nikad nije spoznala. \u268?i \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 tava golema njema\u269?ka kriti\u269?ka literatura koja je na tom \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 podru\u269?ju imala nesumnjive zasluge u razradi raznovr \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 snih predmeta, spoznaje nemogu\u263?nost poimanja te taj \line \up0 \expndtw-6\charscalex100 ne. Sve joj ispada iz ruku, nestaje iz vidokruga. Otajstve-\line \up0 \expndtw-4\charscalex100 nost u shva\u263?anju predaje, u bliskosti subjekta i objekta, \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 i\u353?\u269?ezava, i ostaje tek mrtvi materijal povijesti. Uvjeren \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 sam da takav proces koji proizlazi iz kritike crkvene po \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 vijesti, proizlazi i iz kritike povijesti op\u263?enito. Zato \u353?to, \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 uistinu, ne postoji samo sveta predaja crkvene povijesti, \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 nego i sveta predaja povijesti uop\u263?e, sveta predaja kul \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 ture i duhovne tradicije. I jedino onda kad spoznajni su \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 bjekt ne prekida vezu s duhovnim \u382?ivotom, on se mo\u382?e \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 pribli\u382?iti njezinom nutarnjem bivstvu. Ali kad raskida \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 vezu - mora do kraja pro\u263?i put samonegacije. On spo-\par\pard\sect\sectd\fs24\paperw6880\paperh11800\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg13}{\bkmkend Pg13}\par\pard\li775\sb0\sl-161\slmult0\par\pard\li775\sb0\sl-161\slmult0\par\pard\li775\sb0\sl-161\slmult0\par\pard\li775\sb8\sl-161\slmult0\fi0\tx4713 \dn2 \expndtw0\charscalex102 \ul0\nosupersub\cf34\f35\fs14 14\tab \up0 \expndtw0\charscalex102 \ul0\nosupersub\cf25\f26\fs14 SMISAO POVIJESTI\par\pard\qj \li768\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li768\ri491\sb234\sl-260\slmult0 \up0 \expndtw-5\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs24 znaje tek komadi\u263?e povijesti, spoznaje nekakvo apsolu \up0 \expndtw-5\charscalex100 tno razobli\u269?avanje povijesnih svetinja. \par\pard\qj \li734\ri471\sb16\sl-266\slmult0\fi388 \up0 \expndtw-3\charscalex100 Mislim da je najve\u263?a zasluga jednog od najzanimlji \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 vijih pravaca na podru\u269?ju filozofije povijesti, ekonom \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 skog materijalizma kojega je utemeljio Marx, u tom \u353?to \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 je dovr\u353?io proces kojemu je krajnji rezultat razobli\u269?enje \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 povijesnih svetinja i predaja, koje je epoha prosvjetitelj \line \up0 \expndtw-6\charscalex100 stva samo na\u269?ela, ali nije dovela do kraja. Nije mi poznat \line \up0 \expndtw0\charscalex100 nijedan drugi pravac koji je tako dosljedno rastakao i \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 ubijao sve povijesne svetinje i predaje, bez kompromi \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 sa, potpuno dosljedno - kao \u353?to je pravac marksisti\u269?kog \line \up0 \expndtw0\charscalex100 shva\u263?anja povijesti. Sumnja u nutarnju tajnu "povije \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 snoga", za\u269?eta u epohi prosvjetiteljstva, a koja je posto \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 jala u religijskom smislu jo\u353? u epohi reformacije, i koja \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 se rascvala u 19. stolje\u263?u da bi postala svojina \u269?itave po \line \up0 \expndtw0\charscalex100 vijesne znanosti, zaustavila se prakti\u269?ki na pola puta. \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 U \u353?irem smislu, svi ideolo\u353?ki pravci povijesne znano \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 sti nisu do konca razobli\u269?avali i umrtvljivali povijesnu \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 predaju. Neki su njegovi dijelovi, unato\u269? svemu, ostaja \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 li. Jedino i isklju\u269?ivo je ekonomski materijalizam u svo \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 joj cini\u269?noj sumnji u svaku predaju, u svako sveto na \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 slije\u273?e povijesti, dovr\u353?io proces revolucionarnog bunta \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 i ustanka protiv "povijesnoga" do zadnjih njegovih di \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 jelova i rezultata. U koncepciji ekonomskog materijali \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 zma povijesni proces definitivno se pokazuje kao proces \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 bez du\u353?e. Du\u353?a, nutarnje otajstvo, duhovni misti\u269?ni \u382?i \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 vot ne nalazi se vi\u353?e ni u \u269?emu. Sumnje u svetinje dovo \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 de nas do toga da se kao jedina i stvarna realnost povije \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 snog procesa pokazuje proces materijalisti\u269?ko-ekonom-\line \up0 \expndtw-5\charscalex100 ske proizvodnje, a sve ekonomske forme koje se iz njega \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 ra\u273?aju, javljaju se kao jedino ontolo\u353?ke, stvarne, prvo \line \up0 \expndtw-6\charscalex100 tne i realne kategorije. Sve ostalo pojavljuje se isklju\u269?ivo \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 kao sporedno, kao odraz ili nadgradnja. Sav religiozni \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u382?ivot, sva duhovna kultura, kultura \u269?ovje\u269?anstva, \u269?itava \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 umjetnost, \u269?itav ljudski \u382?ivot, samo je odraz, refleks, a \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 ne izvorna realnost. \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw6880\paperh11800\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg14}{\bkmkend Pg14}\par\pard\li772\sb0\sl-161\slmult0\par\pard\li772\sb0\sl-161\slmult0\par\pard\li772\sb0\sl-161\slmult0\par\pard\li772\sb24\sl-161\slmult0\fi0\tx5992 \up0 \expndtw0\charscalex104 \ul0\nosupersub\cf35\f36\fs14 O BITI POVIJESNOGA - ZNA\u268?ENJE PREDAJE\tab \up0 \expndtw0\charscalex104 15\par\pard\qj \li755\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li755\ri478\sb238\sl-260\slmult0\fi372 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf30\f31\fs24 Tako je nastupio kona\u269?ni proces u kojemu se povi \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 jest li\u353?ava svoje du\u353?e, u kojemu se ubijaju njezine nu \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 tarnje tajne kroz izno\u353?enje njezine najdublje tajne, koja \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 je sada, prema mi\u353?ljenju povijesnog materijalizma, dana \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 u tajni proizvodnje i rastu proizvodnih snaga \u269?ovje\u269?an \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 stva. Time se dovr\u353?ava kriti\u269?ki ru\u353?iteljski posao zapo \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u269?et u epohi "prosvjetiteljstva", kojim se sada odbacuje i \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 samo "prosvje\u263?enje", jer Marxov ekonomski materijali \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 zam, nadilazi "prosvjetiteljstvo" u njegovoj racionalisti-\line \up0 \expndtw-5\charscalex100 \u269?koj formi razvijenoj u 18. stolje\u263?u, i obrazla\u382?e vlastiti \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 povijesni evolucionizam, istodobno iznose\u263?i na vidjelo \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 zadnje procvate na "prosvjetiteljskom" putu. No i s tog \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 puta dalje i nekuda se mora i\u263?i: otkriva se nemogu\u263?nost \line \up0 \expndtw0\charscalex100 ekonomskog materijalizma da spozna tajnu duhovne \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 sudbine naroda, duhovnog \u382?ivota naroda, sudbinu \u269?o \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 vje\u269?anstva. Ona se jednostavno negira i smatra iluzor \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 nim problemom jer se rada jedino kao produkt sigurnih \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 ekonomskih uvjetovanosti. No ovdje se u ekonomskom \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 materijalizmu razotkriva temeljno proturje\u269?je, koje eko \line \up0 \expndtw-7\charscalex100 nomski materijalizam nije u stanju shvatiti jer se ne mo\u382?e \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 iznad njega uzdignuti, ali ono upada u o\u269?i svakomu tko \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 ovo nau\u269?avanje podvrgava filozofskom sudu. \par\pard\qj \li746\ri492\sb0\sl-260\slmult0\fi367 \up0 \expndtw-5\charscalex100 U konkretnom smislu, ako ekonomski materijalizam \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 smatra da je sva ljudska spoznaja samo i jedino nadgra \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 dnja ekonomskih odnosa, odakle se onda stvorio i ra \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 zum samih glasnika ekonomskog materijalizma, Marxa \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 i Engelsa, koji se uzvisuje nad tim pasivnim odrazom \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 ekonomskih odnosa? Kad je Marx stvarao nau\u269?avanje o \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 ekonomskom materijalizmu, onda je morao pretendirati \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 na to da predmet spoznaje nalazi u razumu koji se uzvi \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 suje iznad pukog stanja pasivnog refleksa ekonomskih \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 odnosa. No ako je ekonomski materijalizam kao ideo \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 lo\u353?ka konstrukcija puki odraz izvjesnih proizvodnih \line \up0 \expndtw0\charscalex100 odnosa, izgra\u273?enih u 19. stolje\u263?u na podru\u269?ju borbe \line \up0 \expndtw-6\charscalex100 izme\u273?u proletarijata i bur\u382?oazije, ostaje nejasno, kako su \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 glasnici tog u\u269?enja mogli pretendirati na istinitost vi\u353?e \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 nego drugi, kad se njihove konstrukcije pokazuju isklju-\par\pard\sect\sectd\fs24\paperw6880\paperh11800\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg15}{\bkmkend Pg15}\par\pard\li765\sb0\sl-184\slmult0\par\pard\li765\sb0\sl-184\slmult0\par\pard\li765\sb100\sl-184\slmult0\fi0\tx4703 \dn3 \expndtw0\charscalex101 \ul0\nosupersub\cf36\f37\fs16 16\tab \up0 \expndtw0\charscalex101 \ul0\nosupersub\cf25\f26\fs14 SMISAO POVIJESTI\par\pard\qj \li734\sb0\sl-259\slmult0 \par\pard\qj\li734\ri476\sb236\sl-259\slmult0\fi31 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs24 \u269?ivo kao samoobmana, stvorena tim refleksom. Pa ipak, \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 tada se jedna iluzija ra\u273?a iz ekonomske stvarnosti. Tako \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 su u marksizmu do krajnosti dovedeni zahtjevi i ta\u353?ti \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 na\ul0\super\cf37\f38\fs13\ul0\super\cf37\f38\fs12 //\ul0\nosupersub\cf21\f22\fs24 prosvjetiteljskog\ul0\super\cf37\f38\fs13\ul0\super\cf37\f38\fs12 ,/\ul0\nosupersub\cf21\f22\fs24 razuma. Marskizam je uvjeren da \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 posjeduje taj prosvjetiteljski i prosvije\u263?eni razum koji se \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 uzvisuje nad kozmi\u269?kom i povijesnom sudbinom \u269?ovje \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u269?anstva, nad \u269?itavim njegovim duhovnim \u382?ivotom, nad \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 svim ljudskim ideologijama, da vidi sve njihove zablu \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 de i iluzije, nad svim \u353?to se javlja kao puki odraz eko \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 nomskih procesa, kao \u353?to je on sam. To je izraz te\u382?nje da \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 se namjere prosvjetiteljskog razuma sjedine s mesijan \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 skim namjerama, u bliskom smislu s mesijanskim pre \line \up0 \expndtw0\charscalex100 tenzijama starog Izraela, zbog toga \u353?to je to - zahtjev \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 za jedinim, nepostoje\u263?im svjetlom spoznaje - svjetlom, \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 koje ne pretendira biti jedna od ideologija, nego jedina \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 i kona\u269?na spoznaja koja otkriva tajnu povijesnog proce \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 sa. Ali ono ne otkriva tajnu povijesnoga procesa, nego \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 nedostatak te tajne, i raskriva stra\u353?nu, otvorenu pusto\u353? \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 povijesne sudbine \u269?ovje\u269?anstva, u\u382?asnu pusto\u353? ljudske \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 povijesti, raskriva nepostojanje ljudskog duha, neposto \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 janje duhovnog \u382?ivota \u269?ovje\u269?anstva, religije, filozofije, \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 svakog ljudskog stvarala\u353?tva, znanosti, umjetnosti itd. \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 Marksizam je utvrdio da je sve to - nebivstvo. U tomu \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 se pokazala samosvojna sila i mo\u263? marksizma. Mislim \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 da je zbog negacijskog karaktera zasluga takvog u\u269?enja \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 vrlo velika, jer ono na taj na\u269?in ubija svaku polovi\u269?nost, \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 poluideologijske pravce 19. i 20. stolje\u263?a, i stavlja nas \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 pred dvojbu: ili se prikloniti toj tajni nebivstva, potonuti \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 u bezdanu nepostojanja ili se vratiti duhovnoj tajni ljud \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 ske sudbine, iznova se sjediniti s duhovnom predajom, \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 duhovnim svetinjama, prolaze\u263?i kroz \u382?ari\u353?te najve\u263?ih \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 propitivanja i ku\u353?nji, kroz sve stadije te ru\u353?iteljske, kriti-\line \up0 \expndtw-4\charscalex100 zerske i negatorske epohe. \par\pard\qj \li734\ri498\sb41\sl-260\slmult0\fi360 \up0 \expndtw-5\charscalex100 Povijesna spoznaja i filozofija povijesti moraju imati \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 svoju gnoseologiju i teoriju spoznaje, kao i svako drugo \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 podru\u269?je ljudskog znanja. Sve \u353?to sam kazao do sada, \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 mo\u382?e se, uistinu, pripisati tom podru\u269?ju. I sve to na kra-\par\pard\sect\sectd\fs24\paperw6880\paperh11800\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg16}{\bkmkend Pg16}\par\pard\li772\sb0\sl-161\slmult0\par\pard\li772\sb0\sl-161\slmult0\par\pard\li772\sb0\sl-161\slmult0\par\pard\li772\sb29\sl-161\slmult0\fi0\tx5992 \up0 \expndtw0\charscalex106 \ul0\nosupersub\cf26\f27\fs14 O BITI POVIJESNOGA - ZNA\u268?ENJE PREDAJE\tab \up0 \expndtw0\charscalex106 \ul0\nosupersub\cf38\f39\fs14 17\par\pard\qj \li746\sb0\sl-258\slmult0 \par\pard\qj\li746\ri479\sb256\sl-258\slmult0\fi14 \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf39\f40\fs24 ju krajeva ide k jednom cilju - spoznati bit "povijesno \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 ga" kao nekakve posebne stvarnosti koja postoji u hije \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 rarhiji stvarnosti koja sa\u269?injava bivanje. Rije\u269? je o spo \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 znavanju potpuno originalnog, posebnog objekta, nera \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 zlu\u269?ivog na druge objekte, materijalne ili duhovne. Na \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 pokon, ne treba gledati na "povijesno" kao na realnost \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 materijalnog poretka, fiziologijskog, zemljopisnog ili \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 kakvog drugog. Isto tako ne mislimo razlagati povije \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 snu stvarnost na nekakve psiholo\u353?ke realnosti. "Povije \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 sno" je odre\u273?eni specifikum, realnost posebne vrste, po \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 sebni stupanj bivanja, stvarnost posebnog poretka. Sto \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 ga je prihva\u263?anje povijesne predaje, povijesne tradicije \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 i naslije\u273?a, naro\u269?ito zna\u269?ajno za spoznaju specifi\u269?nosti \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 pojma "povijesnog". Izvan kategorije povijesne predaje \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 nemogu\u263?e je povijesno mi\u353?ljenje. Prihva\u263?anje predaje je \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 ne\u353?to\ul0\nosupersub\cf40\f41\fs24 a priori -\ul0\nosupersub\cf39\f40\fs24 neka apsolutna kategorija za svaku po \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 vijesnu spoznaju. Izvan nje su samo poneki djeli\u263?i. I taj \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 proces, kojeg je nad povije\u353?\u263?u provodio povijesni ma \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 terijalizam, neminovno nas dovodi do rasipanja povije \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 sne realnosti, do njezinog preobra\u382?aja u sipki pijesak. \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 Povijesna stvarnost je prije svega konkretna realnost, a \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 ne apstraktna, i ni u kakvoj drugoj stvarnosti, osim po \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 vijesnoj, ne postoji i ne mo\u382?e postojati. Zapravo, "povi \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 jesno" je forma koja je srasla s bivanjem. U tom slu\u269?a \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 ju, u svom doslovnom smislu, konkretno u protivnosti s \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 apstraktnim i zna\u269?i ne\u353?to sraslo, spojeno, za razliku od \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 razjedinjenog i rascijepljenog. U povijesti nema ni\u269?ega \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 apstraktnog i zami\u353?ljenog. Sve apstraktno je u biti proti \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 vno povijesnomu. Sociologija ima posla sa zami\u353?ljenim, \line \up0 \expndtw0\charscalex100 s apstraktnim, a povijest - samo s konkretnim, socio \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 logija s pojmovima kao \u353?to su klasa, socijalne skupine, \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 - koje su sve apstraktne kategorije. Socijalna skupina, \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 klasa su misaone konstrukcije, u stvarnosti ne postoje \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u263?e. "Povijesno" je objekt potpuno druk\u269?ijega reda. "Po \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 vijesno" nije samo konkretno, nego i individualno, kao \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u353?to u isti mah sociologijsko nije samo apstraktno, nego \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf41\f42\fs24 l\ul0\nosupersub\cf39\f40\fs24 op\u263?e. Sociologija ne operira ni s kakvim pojedina\u269?nim \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw6880\paperh11800\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg17}{\bkmkend Pg17}\par\pard\li775\sb0\sl-161\slmult0\par\pard\li775\sb0\sl-161\slmult0\par\pard\li775\sb159\sl-161\slmult0\fi0\tx4711 \up0 \expndtw0\charscalex102 \ul0\nosupersub\cf42\f43\fs14 18\tab \up0 \expndtw0\charscalex102 \ul0\nosupersub\cf25\f26\fs14 SMISAO POVIJESTI\par\pard\qj \li729\sb0\sl-258\slmult0 \par\pard\qj\li729\ri469\sb247\sl-258\slmult0\fi38 \up0 \expndtw-1\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs24 pojmovima, a povijest jedino s njima. Sve \u353?to je istin \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 ski povijesno ima pojedina\u269?ni i konkretni karakter. Na \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 tu zemlju, u taj i taj dan stupio je Ivan Bez Zemlje, ka\u382?e \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 Carleille, koji je najkonkretniji i najindividualniji me\u273?u \line \up0 \expndtw0\charscalex100 povjesni\u269?arima - i u tomu je povijest. Tako\u273?er posto \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 ji poku\u353?aj da se utemelji filozofija povijesti na na\u269?elima \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 kantovske filozofije, Rickertov poku\u353?aj VVindelbando-\line \up0 \expndtw-3\charscalex100 ve \u353?kole temelji se na postavci da se povijesna spozna \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 ja razlikuje od prirodoznanstvene po tomu \u353?to ona uvi \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 jek stvara pojam pojedina\u269?nog, onako kako se prirodo-\line \up0 \expndtw-1\charscalex100 znanstveno bavi op\u263?im. Rickertova postavka je podo \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 sta jednostrana, no u svakom slu\u269?aju, postavljen je za \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 nimljiv problem, jer u povijesnom stvarno imamo posla \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 s konkretnim i individualnim. Postavka u spomenutom \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 odnosu je neto\u269?na, budu\u263?i da i samo op\u263?e mo\u382?e biti po \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 jedina\u269?no. Uzmimo, npr. pojam "povijesna nacija". To je \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 op\u263?i pojam, no istodobno je konkretna povijesna nacija \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 potpuno pojedina\u269?an pojam. Stoljetni spor nominalista \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 i realista otkriva nedostatno pronicanje u tajnu pojedi \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 na\u269?nog. Platonu se jo\u353? ne raskriva pojedina\u269?no. Spozna \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 ja bitka, kao gradacije pojedina\u269?nosti, ne ozna\u269?ava no-\line \up0 \expndtw-4\charscalex100 minalizam, po\u353?to "op\u263?e" mo\u382?e biti priznato kao pojedi-\line \up0 \expndtw-3\charscalex100 na\u269?nost. Suprotnost izme\u273?u povijesnog i sociologijskog \line \up0 \expndtw-6\charscalex100 va\u382?na je u na\u353?oj daljnjoj raspravi, jer ona ne\u263?e biti posve \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u263?ena sociologiji nego pitanjima filozofije povijesti, spo \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 znaji povijesnih sudbina. Zato i nazivam svoja predava \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 nja "Sudbina \u269?ovjeka" jer ona i jest konkretna zada\u263?a fi \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 lozofije povijesti. Filozofija povijesti, povijesna spozna \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 ja, jedan je od putova k spoznaji duhovne stvarnosti. To \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 i jest znanost o duhu, koja nas pribli\u382?ava tajnama duho \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 vnog \u382?ivota. Ona se bavi tom konkretnom duhovnom \line \up0 \expndtw0\charscalex100 stvarno\u353?\u263?u koja je puno bogatija i slo\u382?enija nego ona \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 koja se otkriva u pojedina\u269?noj ljudskoj psihologiji. Za \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 ista filozofija povijesti stavlja \u269?ovjeka u konkretnu pu \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 ninu njegove duhovne biti, dok istodobno psihologija, \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 fiziologija i znanstvena podru\u269?ja, koja se tako\u273?er bave \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 \u269?ovjekom, ne obuhva\u263?aju ga u punini ve\u263? isklju\u269?ivo s je-\par\pard\sect\sectd\fs24\paperw6880\paperh11800\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg18}{\bkmkend Pg18}\par\pard\li758\sb0\sl-161\slmult0\par\pard\li758\sb0\sl-161\slmult0\par\pard\li758\sb0\sl-161\slmult0\par\pard\li758\sb29\sl-161\slmult0\fi0\tx5978 \up0 \expndtw0\charscalex107 \ul0\nosupersub\cf26\f27\fs14 O BITI POVIJESNOGA - ZNA\u268?ENJE PREDAJE\tab \up0 \expndtw0\charscalex107 \ul0\nosupersub\cf43\f44\fs14 19\par\pard\qj \li734\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li734\ri491\sb233\sl-260\slmult0\fi26 \up0 \expndtw-7\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf30\f31\fs24 dne strane. Filozofija povijesti obuhva\u263?a \u269?ovjeka u cjelo \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 kupnosti djelovanja svih svjetskih snaga, to jest, u naj \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 ve\u263?oj punini i najve\u263?oj konkretnosti. U usporedbi s tom \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 konkretno\u353?\u263?u, sva su druga gledi\u353?ta apstraktna. Ljud \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 ska sudbina spoznaje se jedino u konkretnoj spoznaji fi \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 lozofije povijesti. Ostale znanstvene discipline ne pro \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 matraju ljudsku sudbinu kroz cjelokupnost djelovanja \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 svjetskih snaga, koja pora\u273?a stvarnost vi\u353?ega poretka, \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 a mi je imenujemo povijesnom stvarno\u353?\u263?u. To je - oso \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 bita i vi\u353?a duhovna realnost. Premda u povijesti djeluju \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 i igraju krupnu ulogu i materijalne silnice, i ekonomski \line \up0 \expndtw-6\charscalex100 faktori, tako da se povijesnom materijalizmu, kojemu ni-\line \up0 \expndtw-4\charscalex100 je\u269?em duhovno, ne mo\u382?e ne priznati djelomi\u269?na istina, \line \up0 \expndtw-7\charscalex100 da i materijalni faktor koji djeluje u povijesnoj stvarnosti \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 ima duboki duhovni temelj. U krajnjem rezultatu, on se \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 javlja kao duhovna sila. Povijesna materijalna sila je dio \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 duhovne povijesne stvarnosti. Cjelokupna ekonomija \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u269?ovje\u269?anstva ima duhovnu bazu, duhovni temelj. Ovoj \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u263?u se temi vratiti kada budem govorio o bi\u263?u i drugim \line \up0 \expndtw-7\charscalex100 pitanjima filozofije povijesti. \par\pard\qj \li734\ri509\sb0\sl-260\slmult0\fi367 \up0 \expndtw-6\charscalex100 \u268?ovjek je u najvi\u353?em stupnju povijesno bi\u263?e. \u268?ovjek \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 se nalazi u povijesnom i povijesno se nalazi u \u269?ovjeku. \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 Izme\u273?u \u269?ovjeka i "povijesnog" postoji u svojoj prvobi-\line \up0 \expndtw-2\charscalex100 tnosti tako duboko, tako misti\u269?no srastanje, tako kon \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 kretna uzajamnost, da je raskid nemogu\u263?. Ne mo\u382?e se \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 \u269?ovjeka odijeliti od povijesti, ne mo\u382?e ga se uzimati ap \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 straktno, i ne mo\u382?e se povijest odijeliti od \u269?ovjeka, biti \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 promatrana izvan njega. I ne mo\u382?e se promatrati \u269?ovje \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 ka izvan duboko duhovnih realnosti povijesti. Mislim \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 da se "povijesno" ne mo\u382?e, kako to poku\u353?avaju razni \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 pravci u filozofiji povijesti, gledati samo kao fenomen, \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 samo kao pojava izvan shva\u263?enog svijeta, dana na\u353?em \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 iskustvu, i suprotstavljati je, kako to \u269?ini Kant, stvarno \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 sti noumenalnoj, samoj biti postojanja, nutarnjoj skrive \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 noj stvarnosti. Mislim da povijest i povijesno nisu samo \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 fenomeni. Dr\u382?im - i to je najradikalnija pretpostavka fi \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 lozofije povijesti, da je "povijesno" noumenon. U "po-\par\pard\sect\sectd\fs24\paperw6880\paperh11800\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg19}{\bkmkend Pg19}\par\pard\li765\sb0\sl-161\slmult0\par\pard\li765\sb0\sl-161\slmult0\par\pard\li765\sb0\sl-161\slmult0\par\pard\li765\sb3\sl-161\slmult0\fi0\tx4711 \up0 \expndtw0\charscalex102 \ul0\nosupersub\cf28\f29\fs14 20\tab \up0 \expndtw0\charscalex102 \ul0\nosupersub\cf25\f26\fs14 SMISAO POVIJESTI\par\pard\qj \li729\sb0\sl-258\slmult0 \par\pard\qj\li729\ri473\sb242\sl-258\slmult0\fi38 \up0 \expndtw-5\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf30\f31\fs24 vijesnom" se izvorno raskriva smisao bitka, raskriva se \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 nutarnja duhovna bit svijeta, duhovna bit \u269?ovjeka, a ne \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 samo izvanjska pojavnost. "Povijesno" je po svom bi\u263?u \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 duboko ontolo\u353?ko, a ne fenomenolo\u353?ko. Ono se ukorje \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 njuje u neku odre\u273?enu duboku prvotnost bivanja, pri \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 bli\u382?ava nas njoj i \u269?ini nam je pojmljivom. "Povijesno" \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 je objava duboke biti svjetske stvarnosti; svjetske sudbi \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 ne, ljudske sudbine kao sredi\u353?nje to\u269?ke sudbine svijeta. \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 "Povijesno" jest objava noumenalne stvarnosti. Pri\u263?i no-\line \up0 \expndtw-2\charscalex100 umenalno "povijesnomu" mogu\u263?e je samo kroz dubo \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 ku konkretnu svezu izme\u273?u \u269?ovjeka i povijesti, sudbi \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 ne \u269?ovjeka i metafizike povijesnih silnica. Da bih proni \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 knuo tajnu "povijesnoga" moram prije svega spoznati \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 povijesno i povijest, kao da dopirem do svojih vlastitih \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 dubina, do dubina moje povijesti, moje sudbine. Moram \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 sebe postaviti unutar povijesne sudbine i povijesnu su \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 dbinu unutar moje vlastite ljudske dubine. Samom ljud \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 skom duhu raskriva se prisutnost nekakve povijesne su \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 dbine. Sve povijesne epohe koje su nastale iz prvobitnih \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 epoha i zavr\u353?avaju na vrhuncu povijesti, u suvremenoj \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 epohi - predstavljaju i moju povijesnu sudbinu. Nu\u382?no \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 je izravno se suprotstaviti putu kojim ide kriti\u269?arska de \line \up0 \expndtw-6\charscalex100 strukcija u odnosu na povijesni proces, koja razdvaja \u269?o \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 vjeka, ljudski duh i povijest, \u269?ini ih me\u273?usobno nerazu \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 mljivim, neprijateljskim i stranim. Nu\u382?no je i\u263?i supro \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 tnim putem, nu\u382?no je spoznati \u269?itav povijesni proces ne \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 kao ne\u353?to meni strano, ne ne\u353?to od mene udaljeno, ne\u353?to \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 \u353?to me porobljava, protiv \u269?ega ustajem u svojoj stvar \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 nosti i u svojoj spoznaji - tim putem se mo\u382?e i\u263?i jedino \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 prema pusto\u353?i i zjape\u263?em bezdanu koji se otvara u po \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 vijesti i u samom \u269?ovjeku. Suprotni put kojim je nu\u382?no \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 i\u263?i i na kojem je mogu\u263?e ustrojiti istinitu filozofiju povi \line \up0 \expndtw-1\charscalex100 jesti, put je duboke istovjetnosti izme\u273?u moje povije \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 sne sudbine i sudbine \u269?ovje\u269?anstva, tako bliske meni. U \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 sudbini \u269?ovje\u269?anstva, moramo spoznati svoju najvlasti-\line \up0 \expndtw-4\charscalex100 tiju sudbinu i u svojoj sudbini jednako tako spoznati su \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 dbinu \u269?ovje\u269?anstva. Jedino je tako mogu\u263?e pribli\u382?iti se \par\pard\sect\sectd\fs24\paperw6880\paperh11800\pard\sb0\sl-240{\bkmkstart Pg20}{\bkmkend Pg20}\par\pard\li768\sb0\sl-161\slmult0\par\pard\li768\sb0\sl-161\slmult0\par\pard\li768\sb0\sl-161\slmult0\par\pard\li768\sb27\sl-161\slmult0\fi0\tx5980 \up0 \expndtw0\charscalex107 \ul0\nosupersub\cf26\f27\fs14 O BITI POVIJESNOGA - ZNA\u268?ENJE PREDAJE\tab \up0 \expndtw0\charscalex107 \ul0\nosupersub\cf29\f30\fs14 21\par\pard\qj \li760\sb0\sl-260\slmult0 \par\pard\qj\li760\ri484\sb235\sl-260\slmult0\fi4 \up0 \expndtw-2\charscalex100 \ul0\nosupersub\cf21\f22\fs24 nutarnjoj tajni "povijesnoga", otkriti veli\u269?inu duhovne \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 sudbine \u269?ovje\u269?anstva. Jedino je na takvom putu mogu \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 \u263?e ne otvarati pusto\u353? vlastite usamljenosti u suprotsta \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 vljanju \u269?itavom bogatstvu svjetskog povijesnog \u382?ivota, \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 nego spoznati bogatstva i vrednote u sebi samom, sjedi \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 niti svoju nutarnju individualnu sudbinu s kozmi\u269?kom \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 povijesnom sudbinom. Zbog toga je suvremeni put filo \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 zofije povijesti, put uspostavljanja istovjetnosti izme\u273?u \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u269?ovjeka i povijesti, izme\u273?u sudbine \u269?ovjeka i metafizi \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 ke povijesti. Zbog toga sam i nazvao svoja predavanja: \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 "Sudbina \u269?ovjeka (Metafizika povijesti)". \par\pard\qj \li739\ri490\sb1\sl-259\slmult0\fi379 \up0 \expndtw-4\charscalex100 Povijest, kao velika duhovna stvarnost, nije empirij \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 ska datost, \u269?isti faktografski materijal. U takvom vidu \line \up0 \expndtw-6\charscalex100 povijest ne postoji i ne mo\u382?e se spoznati. Povijest se spo \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 znaje kroz povijesno pam\u263?enje kao neku duhovnu akti \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 vnost, kao neki odre\u273?eni duhovni odnos prema "povi \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 jesnomu" u povijesnom znanju, koje se pokazuje u nu \line \up0 \expndtw0\charscalex101 trini, produhovljeno i preobra\u382?eno. Jedino u procesu \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 produhovljenja i preobra\u382?enja u povijesnom pam\u263?enju \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 postaje jasnija unutarnja veza, du\u353?a povijesti. Kako je \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 to istinito u spoznaji du\u353?e povijesti, tako je i u spozna \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 ji ljudske du\u353?e, jer ako nemamo pam\u263?enja vezanog uz \line \up0 \expndtw-5\charscalex100 ne\u353?to jedinstveno, ne mo\u382?emo onda ni spoznati ljudsku \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 du\u353?u kao odre\u273?enu stvarnost. No povijesna memorija, \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 kao na\u269?in spoznaje "povijesnoga", neraskidivo je veza \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 na s povijesnom predajom, izvan koje povijesno pam \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 \u263?enje ne postoji. Apstraktno kori\u353?tenje povijesnim do \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 kumentima nikad ne daje mogu\u263?nost spoznavanja "po \line \up0 \expndtw0\charscalex101 vijesnoga". Ono nas njemu ne pribli\u382?ava. Osim rada \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 na tim povijesnim spomenicima, rada, naravno, koji je \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 vrlo zna\u269?ajan i neophodan, nu\u382?no je i naslije\u273?e povije \line \up0 \expndtw-2\charscalex100 sne predaje s kojom je povezano povijesno pam\u263?enje. \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 Jedino se ovdje vezuje nekakav \u269?vor koji u dubini ve\u382?e \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 duhovne sudbine \u269?ovjeka i povijesti. Vi ne mo\u382?ete poj \line \up0 \expndtw-3\charscalex100 miti nijednu od velikih povijesnih epoha, bile to epohe \line \up0 \expndtw-4\charscalex100 renesanse, procvata srednjovjekovne kulture, ra\u273?anja \line \up0 \expndtw-4\charscalex10