10 Spektar Slobodna DalmacijaSUBOTA, 15.3.2014.

Intervju Uoči Prve konferencije o dobroj ekonomiji u Zagrebu, razgovaramo sa sociologom dr. Draženom Šimlešom

Nije alternativa kapitalizmu kaos

PIŠE GORAN KOTUR

‘Lokalne valute postoje u cijelom svijetu, i prema opsežnom istraživanju koje je proveo gost konferencije John Rogers sa suradnicima, trenutno ih je u svijetu oko 4000, što nije zanemariv broj’ TOMISLAV KRIŠTO/CROPIX

Ako ostanemo unutar ovog sustava, bit će nam gore, jer je to u ovom kapitalističkom sustavu normalno. Glavno pitanje je hoćemo li na vrijeme i u nekom obujmu uspjeti kreirati i osigurati solidarne i održive priče koje mogu zamijeniti ovaj sustav

VIŠI ASISTENT na Institutu društvenih

znanosti “Ivo Pilar“ u Zagrebu, mladi

sociolog dr. Dražen Šimleša dosad je

objavio četiri knjige i više znanstve-

nih radova na temu globalizacije i odr-

živog razvoja, a pisao je i o anarhizmu.

Na mirovnim studijima predaje kolegij

“Globalizacija“, a na Hrvatskim studi-

jima kolegij “Globalno društvo i odr-

živi razvoj“.

Osim znanstvenog angažmana,

dr. Šimleša je aktivan na civilnoj sce-

ni, pa tako trenutno volontira kao taj-

nik udruge Zelena mreža aktivističkih

grupa (ZMAG). Povod za razgovor s dr.

Šimlešom je Prva konferencija o dobroj

ekonomiji koja će se 20. i 21. ožujka odr-

žati u Zagrebu u organizaciji ZMAG-a.

Pametna rješenja» Nedavno ste na portalu H-Alter ustvrdili da se dobrom ekonomijom može do pravednijeg društva. Što smatrate najvećim nepravdama današnjeg društva?

- Nije danas problem što nema kon-

kretnih rješenja poput dobrih ekono-

mija, već što su nepravde prejake i naša

ovisnost o nepravednom sustavu nas

koči da mu se ozbiljnije i dugoročnije

suprotstavimo. Najveće nepravde da-

našnjeg društva proizlaze iz dva pro-

blema, a to su kriza demokracije, od-

nosno kriza adekvatnog zastupanja

interesa građana i otvorenosti susta-

va da se građane pita o bitnim temama

koje ih se tiču, te kriza ekonomije koja

više nije u stanju osigurati kvalitetan

život za većinu stanovništva, čak i uz

uobičajeno niski odnos zaštite prema

okolišu.

» Model ‘dobre ekonomije’ bazira se na ekonomskoj samoodrživosti lokalnih zajednica i društvenom poduzetništvu. Možete li objasniti što bi bilo ‘društveno poduzetništvo’?

- Model dobre ekonomije je širok i ne

tiče se samo našega lokalnog svijeta,

ali od njega počinje jer je pametno svje-

stan da je to područje gdje se najviše

krećemo, djelujemo, trošimo, proizvo-

dimo, živimo, umiremo. Inače, postoje

i pametna rješenja kako organizirati

održivost globalnog svijeta, ali idemo

od manjeg prema većem. Društveno

poduzetništvo je jedan od modela do-

bre ekonomije i glavna ideja koja ovdje

cijelu priču gura je spremnost da se po-

red osiguranja ekonomske održivosti

pazi i na socijalnu pravednost u odnosu

prema radnicima i zaposlenicima, lo-

kalnoj zajednici i društvu te ekološku

održivost u odnosu na iskorištavanje

resursa i odnos prema ekosustavima.

Društveno poduzetništvo je primjer

kakva bi cijela ekonomija trebala biti

da se održivi razvoj zaista prihvaća i ži-

vi, a ne samo s njim glupira i poigrava

kako nam paše i kako padne koji pri-

godni datum.

» Uoči Prve konferencije o dobroj ekonomiji ZMAG je ustvrdio da je dobra ekonomija, između ostaloga, ona koja ‘njeguje solidarnost u zajednici’, a pritom se provodi bez kamata. Zvuči kao spoj socijalizma i islamskog bankarstva? Hoću reći, koja su ishodišta modela ‘dobre ekonomije’?

- Model potječe iz promišljanja o

pravednoj i održivoj ekonomiji u našoj

udruzi ZMAG. Udruga ZMAG djeluje

kao centar znanja za područje održivog

življenja i razvoja permakulture, a per-

makulturna etika počiva na principi-

ma brige za ljude, brige za Zemlju i pra-

vedne raspodjele. Od tuda nam je bilo

lako doći do dobre ekonomije, a više o

njoj ima na www.dobra-ekonomija.hr.

Solidarnost u zajednici se iskazuje

na razne načine, a novac koji je slobo-

dan od kamate je jedan od načina, ali

nije jedini. Odredili smo dobru ekono-

miju dovoljno jasno da se tu ne mogu

ubaciti neke tipične kvazidobre ili kva-

zizelene korporativne ideje o tome ka-

ko je super što posadimo jedno stablo ili

ne printamo naše mailove, mada nam

je ukupno poslovanje neodrživo. Ali

smo dobru ekonomiju postavili i dovolj-

no široko da se svi oni koji se iskreno

trude očuvati ovaj svijet i u ekološkom

i u humanom smislu mogu naći unu-

tra. Zato tu ima mjesta i za ljude koji

promoviraju solidarnost i pomaganje,

etičke fondove i banke, društveno po-

duzetništvo, ali i lokalne i regionalne

valute kao neki najdublji i najdaleko-

sežniji korak.

Lokalna proizvodnja» S obzirom na to da umjesto profita ističe solidarnost, može li se model ‘dobre ekonomije’ uopće provesti u ovakvu kapitalizmu neoliberalnog tipa?

- On se i provodi, i na konferenciji

nećemo pričati o nikakvim teorijama

i maštarijama, nego o realnim i prak-

tičnim projektima i programima koji

se provode u Europi i Hrvatskoj. Jasno

nam je da je ičem pravednom i održi-

vom teško opstajati pa čak se i razvijati

u svijetu koji to nije. Zato, kao što sam

rekao na početku, niti jedna od ovih

priča koje ćemo predstaviti na konfe-

renciji o dobroj ekonomiji nije početak

i kraj, nije svrha samoj sebi i nije rješe-

nje raditi samo nešto na lokalnoj razi-

ni bez brige ili svijesti što se događa na

širem planu. Jedan od glavnih ciljeva

konferencije je povezati i umrežiti one

koji već nešto rade ili žele raditi u do-

Slobodna DalmacijaSUBOTA, 15.3.2014. Spektar 11

Intervju Uoči Prve konferencije o dobroj ekonomiji u Zagrebu, razgovaramo sa sociologom dr. Draženom Šimlešom

Nije alternativa kapitalizmu kaos» Kao sociolog, napisali ste ponešto o anarhizmu. Može li se reći da ovakav model “dobre ekonomije“, zasnovan na razgranatoj mreži samoodrživih lokalnih zajednica, zapravo predstavlja sofisticirani izraz anarhističke koncepcije društvenog uređenja?- Može se reći da postoje neki zajednički temelji i polazišne točke, odnosno da su neki momenti dobre ekonomije oživljenje anarhističkih težnji za istinskim samoupravljanjem kako s društvenim životom u lokalnoj zajednici, tako i s ekonomijom. Ali opet, ja se ne opterećujem s etiketama i ladičarenjem. Primjerice, mnogi anarhisti ili radikalni ljevičari ne smatraju nečim dobrim etičke banke, jer su to opet banke i po njima to nije to. Nije to ta revolucija s velikim R. I odu po svoju lovu u banku koja financira iskapanje dijamanata po Africi ili trgovinu oružjem. I sanjaju o nekoj imaginarnoj instant revoluciji. Na Zapadu se previše trkelja i laprda, a premalo radi. U siromašnijim zemljama ljudi žive dobru ekonomiju i svakodnevno eksperimentiraju. Mi ćemo ovdje potrošiti dane i dane na raspravama koliko je nešto u skladu s ideologijama 19. stoljeća ili što je pisao drug Marx ili drug Bakunjin. I tako ćemo raspravljati, a život teče. Meni je to besmisleno i samo sebi svrha. Mi smo zato i odlučili isturiti na konferenciji ljude koji rade, a ne samo teoretiziraju.

Anarhistička težnjaza samoupravljanjem

» Pratite antiglobalistički pokret od njegovih početaka. Kako biste ocijenili njegovu trenutnu i buduću snagu?- Za buduću ne znam, jer nemam tih sposobnosti gledanja u budućnost, a i budućnost se gradi. Trenutna snaga je nejasna i nevidljiva, jer se ogromna energija s prosvjeda i uličnih fajtova nije uspjela sakupiti i pretočiti u svakodnevni život i dugoročne i realno provedive programe. Jasno, to je i teži dio posla, jer je lakše biti protiv nego ponuditi neko rješenje i reći za što točno se zalažeš. Zato je nama na konferenciji i manje bitno baviti se kritikom postojećeg ekonomskog sustava i općenito ukupnog sustava koji guta ljude i prirodu, a više predstaviti realne i praktične alternative za nešto drukčije i bolje.

Energija s uličnih fajtova

Nije problem

što nema

konkretnih

rješenja

poput dobrih

ekonomija, već

što su nepravde

prejake i naša

ovisnost o

nepravednom

sustavu nas

koči da mu

se ozbiljnije

suprotstavimo

brom smjeru da im taj put bude lakši

i da traje duže.

» Jedna od stavki ‘dobre ekonomije’ je i uvođenje lokalnih i regionalnih valuta. Što bi to konkretno značilo u slučaju Hrvatske: bi li svaka lokalna zajednica imala svoju valutu?

- S našim partnerima i pravnim ti-

mom istražujemo mogućnosti i anali-

ziramo trenutno stanje što se tiče re-

gulative za nešto takvo. Dio te potra-

ge i istraživanja ćemo i predstaviti na

konferenciji drugi dan. U svakom slu-

čaju mi ćemo nastaviti dalje raditi na

tome da to postane stvarnost i u sluča-

ju Hrvatske, jer nema nikakva razloga

da ljudi osnivaju lokalne valute u Nje-

mačkoj, Belgiji ili Velikoj Britaniji, a ne

i kod nas. Glavni cilj lokalnih valuta je

stvoriti sredstvo razmjene koje je oslo-

bođeno od stvaranja duga i za koje ne-

ma opasnosti od srozavanja vrijednosti

zbog špekuliranja na burzama ili ocje-

ne korumpiranih kreditnih agencija.

Lokalne valute postoje u cijelom

svijetu, i prema opsežnom istraživa-

nju koje je proveo gost konferencije Jo-

hn Rogers sa suradnicima, trenutno ih

je u svijetu oko 4000, što nije zanema-

riv broj. On će nas u svom izlaganju i

upoznati s nekima od njih. Kod lokal-

nih ili regionalnih valuta je najljepša

stvar na koji način jačaju odnose povje-

renja u lokalnoj zajednici i jačaju bazu

same lokalne ekonomije i poduzetnika

koji prihvaćaju takve valute. Jasno, za

to je potrebno očuvati i imati lokalnu

proizvodnju, i tu će biti najveći izazov

za moguće primjere u Hrvatskoj, s obzi-

rom na opće srozavanje i opadanje pro-

izvodnje kod nas.

Od Grčke do Norveške» ZMAG se zalaže za uvođenje ‘etičke banke’ u Hrvatskoj. Kakva bi to banka morala biti? Što bi je činilo ‘etičnom’?

- Etička banka ostvaruje u jednoj

mjeri ono što se inače samo teoretizira

- da nam ne treba biti cilj isključivo go-

milanje profita, nego i očuvanje socijal-

ne kvalitete u društvu i ekološke održi-

vosti. Znači, etička banka bi po povolj-

nijim uvjetima podržavala projekte ili

programe poduzetnika, udruga, gra-

dova, općina ili bilo kojeg drugog su-

bjekta, a koji može pokazati da će po-

red osiguranja poslovne održivosti ne-

kog projekta imati značajan doprinos

i primjerice u povećanju bioraznoliko-

sti, pomaganju malim poljoprivred-

nicima ili uključivanja u radni odnos

društvenih skupina u težem položaju.

Komercijalne ili obične banke ina-

če na to reagiraju kao “hihihi“, ili

kao “dobra fora, ajmo od toga napra-

viti dobar PR“, mada to čini udio od

0,5% njihovih kredita. Etičkoj banci

je to dio ukupnog poslovanja i temelj

ideja ili poduzetničkih pothvata ko-

je želi financijski poduprijeti. Jasno,

tu je onda i vrlo bitan element da se

etičke banke, uz neke razlike među

njima, uglavnom obavezuju da neće

ulagati naša sredstva, koja su pohra-

njena kod njih, u priče koje na sebe

vežu dječji rad, trgovinu oružjem ili

uništavanje okoliša. To je vrlo bitno,

jer nekada nismo svjesni koliko insti-

tucije čiji smo mi članovi uništavaju

svijet s našim sredstvima, resursima,

glasovima..., a da se nas ništa ne pi-

ta o tome.

» U intervjuima kao dobar primjer solidarnosti unutar lokalne zajednice ističete splitsku humanitarnu

Solidarnost

u zajednici se

iskazuje na razne

načine, a novac

koji je slobodan

od kamate je

jedan od načina,

ali nije jedini

udrugu ‘MoSt’. Što takav primjer točno znači unutar modela ‘dobre ekonomije’?

- Znači upravo onaj dio sa solidar-

nošću i radom u zajednici. Ako smo za-

ključili da je stvaranje lokalne ili regi-

onalne valute vrh za bilo koju lokalnu

ili regionalnu zajednicu, onda trebamo

biti svjesni da je njih nemoguće stvori-

ti u zajednici ili društvu koje je krajnje

egoistično i gdje su svi izolirani jedni

od drugih i puni nepovjerenja. Prema

nama, posebno Udruga “MoSt”, ali i

još neke druge priče u Splitu ako smo

sad već kod Splita - od Udruge “Zdravi

grad” do solidarnih akcija s radnicima

u poduzećima kojima prijeti nestanak

- stvaraju temelje za dobru ekonomiju

i dobro društvo. Dapače, u “MoStu” to

rade neposredno i bez prevelikog filo-

zofiranja, rade to iz duše, iz utrobe. Oni

su zato jedna od naših priča na konfe-

renciji koje smo nazvali “Mali svemiri

dobre ekonomije“, jer njeguju odgovor-

nost, solidarnost i međusobno poma-

ganje u svojoj lokalnoj zajednici, bez

čega nema ničeg dobroga.

» Zašto taj program ne pokušavate ‘provući’ kroz neku postojeću ili novu političku stranku?

- A dajte mi pokažite stranku koja

bi to mogla iskreno prigrliti! Nadam

se da će se pojaviti u dogledno vri-

jeme, ali s dobrom ekonomijom ni-

je stvar samo našeg reklamiranja ili

pozivanja na neke deklarativne vri-

jednosti, gdje vam se i mogu prišle-

pati mnogi, jer svi vole lijepo o sebi

misliti. Ako malo obratimo pažnju,

vidjet ćemo da sve priče koje spadaju

pod dobru ekonomiju imaju jaki de-

mokratski model odlučivanja i par-

ticipaciju odozdo, znači od samih

ljudi, odozdo prema gore, a toga se

groze svi vladari svih političkih stra-

naka u Hrvatskoj, jer iz nekog čud-

nog razloga misle da su odabrani da

vladaju. Tako da pored vrijednosti

koje ne smijemo nikada zanemari-

ti i zapostaviti, postoji i način djelo-

vanja i forma, a oko toga je puno te-

že muljati. Naš je cilj stvoriti mode-

le djelovanja koji su participativni i

komunikativni prema ljudima, a da

postoji osjećaj i svijest o vrijednosti-

ma za tolerantno i solidarno društvo

prema drukčijima i slabijima.

» Premijer Milanović veli da ‘nećemo biti Grčka’. Što vi mislite?

- Ma ne znam, iskreno nemam ne-

ke volje baviti se floskulama i kviki-

gric poštapalicama. Nitko neće biti

kao Grčka osim njih samih. Bit ćemo

kao Hrvatska. I što sad, što smo sad

pametno rekli? Je li Hrvatskoj bolje

nego da je kao Grčka? Hoće li za pet

godina vrijediti ta rečenica? Hoćemo

li za pet godina biti bolji kao Grčka?

Nema to nikakva smisla. Ajmo se mi

malo baviti sa samima sobom i vi-

djeti kako možemo postići da Hrvat-

ska bude ljepše mjesto za život svih

njenih ljudi, a da zbog krize i politič-

kog i ekonomskog sustava ne ode-

mo u mrak, mržnju i lov na vještice.

Zakaj nije rekao da nećemo biti kao

Norveška?

Na teret siromašnih» Može li ova globalna kriza rezultirati i nekim dobrim posljedicama, ili će stvari samo postajati sve gore?

- Ako ostanemo unutar ovog su-

stava, bit će nam gore, jer je to u

ovom kapitalističkom sustavu nor-

malno. Nas se od malena uči da gazi-

mo jedni preko drugih i da su oni ko-

ji uspiju u tom laktarenju pametniji,

bolji i zaslužuju više. Glavno pitanje

je hoćemo li na vrijeme i u nekom

obujmu uspjeti kreirati i osigurati

solidarne i održive priče koje mogu

zamijeniti ovaj sustav. Nije alterna-

tiva kapitalizmu kaos. Odnosno jest,

al onda smo “ćao đaci“. Cilj je da zbog

neminovne (auto)destrukcije ovog

sustava mi budemo u stanju stvori-

ti sustav koji je bolji, ali koji isto ta-

ko može osigurati svakodnevne po-

trebe ljudi. Naglašavam potrebe, ne

mislim na uobičajeno razmaženo po-

trošačko rasipanje. Nemam potrebu

nikome tepati. Ljudi na Zapadu tre-

baju se suočiti s bolnom činjenicom

da žive na teret siromašnih i neodr-

živo. Takav način života je isto “ćao

đaci“ ako nam je stalo do pravedno-

sti i održivosti.