NEZAVISNI MONITORING PROVEDBE I EFEKTIVNOSTI …ba.n1info.com/Binary/91/Stanje-nacije.pdf · socijalno pravednog i ravnomjernog ekonomskog razvoja, ... racionalizacije i efikasnosti

STANJE NACIJE

NEZAVISNI MONITORING PROVEDBE I EFEKTIVNOSTI„REFORMSKE AGENDE ZA BOSNU I HERCEGOVINU ZA PERIOD 2015-2018.“

S OSVRTOM NA EUROUNIJSKE INTEGRACIJE I REZULTATE ISPITIVANJA JAVNOG MNJENJA

IZVJEŠTAJ #5

NEZAVISNI MONITORING PROVEDBE I EFEKTIVNOSTI REFORMSKE AGENDE ZA BOSNU I HERCEGOVINU ZA PERIOD 2015-2018.

STANJE NACIJE IZVJEŠTAJ BROJ 5

Sarajevo,30.09.2017.

NEZAVISNI MONITORING PROVEDBE I EFEKTIVNOSTI

REFORMSKE AGENDE ZA BOSNU I HERCEGOVINU ZA PERIOD 2015-2018.

S OSVRTOM NA EUROUNIJSKE INTEGRACIJE I REZULTATE ISPITIVANJA JAVNOG MNJENJA

STANJE NACIJE - IZVJEŠTAJ BROJ 5

Izdavač:

Centri civilnih inicijativa (CCI)

www.cci.ba

Autori:

mr.sci. Adis Arapović

Ismar Hota, MBA

Zoran Adžaip, dipl.ing.

Ovim putem izražavamo zahvalnost institucijama i pojedincima koji su profesionalano, adekvatano i blagovremeno odgovorili na

upite istraživačkog tima u procesu prikupljanja informacija i zvaničnih podataka potrebnih za izradu ovog izvještaja.

Izdavanje ovog izvještaja podržano je od Ambasade Kraljevine Holandije u BiH. Sadržaj publikacije ni u kojem slučaju ne

predstavlja stavove Ambasade Kraljevine Hoalandije.

Više informacija o kampanji „Posao narodu“ kao i o monitoringu provedbe i efektivnosti Reformske agende za Bosnu i

Hercegovinu 2015-2018, dostupno je na adresi:

www.posaonarodu.ba


PODRŽANO OD:

1. UVOD

2. METODOLOGIJA

3. SAŽETAK IZVJEŠTAJA

3.1. REALIZACIJA MJERA IZ AKCIONIH PLANOVA REFORMSKE AGENDE (2015-2017.)

3.2. EFEKTIVNOST REFORMSKE AGENDE PO INDIKATORIMA

3.2.1. Javne finansije, poreska politika i fiskalna održivost

3.2.2. Poslovna klima i konkurentnost

3.2.3. Tržište rada

3.2.4. Socijalna politika i reforma penzionog sistema

3.2.5. Reforma javne uprave

3.2.6. Vladavina prava i dobro upravljanje

4. PREGLED INDIKATORA

4.1. KVANTITATIVNI PREGLED REALIZACIJE MJERA IZ REFORMSKE AGENDE (do 30.06.2017.)

4.1.1. Sadržaj i distribucija mjera iz Reformske agende

SADRŽAJ

4.2. PREGLED INDIKATORA ZA MJERENJE EFEKTIVNOSTI REFORMSKE AGENDE

4.2.1. Oblast: Javne finansije, poreska politika i fiskalna održivost

4.2.2. Oblast: Poslovna klima i konkurentnost

4.2.3. Oblast: Tržište rada

4.2.4. Oblast: Socijalna politika i reforma penzijskog sistema

4.2.5. Oblast: Reforma javne uprave

4.2.6. Oblast: Vladavina prava i dobro upravljanje

5. PRILOZI

5a. AKCIONI PLAN VIJEĆA MINISTARA BIH

5b. AKCIONI PLAN VLADE RS

5c. AKCIONI PLAN VLADE FEDERACIJE BIH

5d. REFORMSKA AGENDA ZA BOSNU I HERCEGOVINU 2015-2018

4.1.3. Pregled realizacije Reformske agende na kantonalnom nivou

6

14

8

15

15

15

16

16

17

17

17

20

21

21

28

28

36

47

51

55

57

64

65

68

72

75

22

26

4.1.2. Pregled realizacije Reformske agende na nivou BiH i entiteta


5

6


1Uvod


7

okom 2014. godine, na inicijativu Ureda specijalnog Tpredstavnika Evropske unije u Bosni i Hercegovini, generiran je tzv. „Sporazum za rast i zapošljavanje“

(Compact for Growth), nastao kao paket preporuka tzv. „Foruma za prosperitet i zapošljavanje“. Ovaj forum, tokom nekoliko mjeseci, okupio je reprezentativan skup predstavnika domaćih institucija, privrede, civilnog društva i međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovni (BiH), sa zajedničkim ciljem postizanja konsenzusa o nužnim reformama u nekoliko oblasti javnih politika. Inauguracijom tzv. „Britansko – Njemačke inicijative“, koja je potom transferirana u inicijativu Evropske unije (EU), za ubrzani put Bosne i Hercegovine ka kandidatskom statusu, određeni politički uslovi za stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), prestali su biti primarni, a nivo spremnosti domaće političke vlasti na provođenje reformi uspostavljen je kao kauzalni instrument integracijskog procesa, kao i podrške međunarodne zajednice tranzicijskim reformama u BiH.

Sporazum za rast i zapošljavanje, kao konceptulani okvir reformi potrebnih Bosni i Hercegovni kako bi se značajno stabilizirale ekonomsko-socijalne prilike, unaprijedio ekonomski rast i razvoj, te poboljšao životni standard građana, bio je uvertira za iniciranje preciznog i obuhvatnog paketa reformi sadržanih u, početkom 2015, usvojenoj Izjavi Predsjedništva BiH, koju je javno iskazanom podrškom i p o t p i s o m n j i h o v i h l i d e r a , p a r a f i r a l o 1 4 v o d e ć i h parlamentarnih stranaka u BiH. Naknadnim preciziranjem odredaba Izjave, ista je preinačena u dokument „Reformska agenda za Bosnu i Hercegovinu 2015. - 2018.“, koja je zvanično usvojena u Vijeću ministara i vladama entiteta u periodu juli - septembar 2015. godine. Vlade su se obavezale da imperative i ciljeve iz Agende pretoče u Akcione planove, što je ubrzo i učinjeno, pa su u periodu avgust-oktobar, usvojeni Akcioni planovi za nivo BiH, Federacije BiH (FBiH) i Republike Srpske (RS). Istu obavezu preuzele su i kantonalne vlasti u Federaciji BiH.

Svrha Akcionih planova jeste da kroz konkretne zakonodavne i druge mjere, osiguraju provođenje načela i ciljeva sadržanih u Reformskoj agendi, sa zadatkom zaustavljanja negativnih ekonomskih trendova, pokretanja procesa rehabilitacije i modernizacije ekonomije, podsticanja održivog, efikasnog, socijalno pravednog i ravnomjernog ekonomskog razvoja, otvaranja novih radnih mjesta, povećanja i pravilnog usmjeravanja socijalne zaštite, stvaranja povoljnog i pravednog socijalnog ambijenta, vladavine prava i nulte tolerancije korupcije.

Smatrajući Reformsku agendu najobuhvatnijim poslijeratniim paketom reformi koje najdirektnije mogu utjecati na život građana BiH, Centri civilnih inicijativa (CCI) pokrenuli su program u sklopu kojeg se provodi monitoring provedbe i efektivnosti Reformske agende. Namjera CCI-a jeste da konstruktivno doprinese objektivno, naučno utemeljenoj evaluaciji i vrjednovanju provedenih mjera sadržanih u Reformskoj agendi, te - mnogo važnije – da osigura empirijski dokazive procjene i nalaze o efektima koje Agenda donosi u kontekstu dugo očekivanih reformi i poboljšanja životnog standarda građana. Sa željom da naglasi važnost i obuhvatnost reformi koje BiH nužno mora provesti u kratkom vremenskom roku, ovaj izvještaj nosi ambiciozan naslov „Stanje nacije“. Zašto? Reformska agenda, uprkos dominantnom mišljenju šire javnosti, predstavlja mnogo dublji i mnogo širi okvir od ekonomsko – socijalnih reformi. Pored toga što trećinu Agende čine mjere izvan ekonomsko – socijalnog obuhvata, načela i ciljevi Reformske agende zadiru u ideološke vrijednosti, historijsko naslijeđe i političke svjetonazore, kako onih koji vladaju, tako i onih kojima se vlada. Zato je želja CCI-a da kroz monitoring ovih reformi prati, mjeri, dokazuje, unaprjeđuje i ubrzava tranzicijske, mentalitetske i kulturološke reforme koje građani BIH i društvo u cjelini, ni nakon 25 godina tranzicije - još uvijek nisu prošli.

8


2Metodologija


9

onitoring provedbe i efektivnosti Reformske agende, Mdio je kampanje „Posao narodu“, koju CCI provodi s ciljem učešća u iniciranju, donošenju, provedbi i

monitoringu ključnih ekonomskih reformi i ubrzavanja EU integracijskog procesa BiH. Pored navedenog, svrha monitoringa jeste da javnosti na jednostavan način interpretira važnost, principe, domet, efekte i procedure donošenja i provedbe mjera sadržanih u Reformskoj agendi.

Vlasti Bosne i Hercegovine, na svim nivoima, u procesu pristupanja Evropskoj uniji prihvatile su obaveze koje se tiču širokih ekonomskih, socijalnih i drugih reformi u oblasti redukcije javne potrošnje, unaprjeđenja poslovnog ambijenta, osiguranja održivosti poreskih sistema i javnih finansija, racionalizacije i efikasnosti javne uprave, te vladavine prava. Najvažniji cilj ovih reformi je ubrzavanje ekonomskog rasta, smanjenje nezaposlenosti, podizanje stope aktivnog i zaposlenog stanovništva, pravednija raspodjela socijalne pomoći, itd. Metodologija monitoringa provođenja pobrojanih reformi temelji se na tri glavna metodološka pristupa, a predstavljena je kroz dva glavna dijela Izvještaja.

Prvi metodološki pristup podrazumjeva korištenje kvantitativnih metoda za izračun provedbe akcionih planova na nivou države i entiteta. Kvantitativni monitoring podrazumjeva praćenje realizacije pojedinačnih akcionih planova tri navedene instance, kao i praćenje kumulativne realizacije sva tri akciona plana. Uspostavljene su tri metodološke varijable kojima se utvđuje nivo realizacije Akcionih planova, putem kategorizacije: a) mjera usvojena, b) mjera u proceduri, c) mjera nije usvojena. Varijabla “mjera usvojena” znači da je okončana cjelokupna procedura kako bi određena mjera stupila na snagu. Npr., ukoliko je to zakon, to znači da je isti morao proći cjelokupnu zakonodavnu proceduru i stupiti na snagu da bi mjera bila smatrana usvojenom. Pored ovoga, status određene mjere može biti “mjera u proceduri” donošanja i l i “procedura ni je započeta/mjera nije razmatrana”, pri čemu takve mjere nisu smtrane okončanim. Navedenim varijablama uspostavljeni su primarni i sekundarni indikatori realizacije Reformske agende:

1) Realizacija planiranih mjera u tretiranom izvještajnom periodu za svaki od tri nivoa pojedinačno i agregatno (u ovom slučaju BiH, FBiH, RS);

2) Realizacija planiranih mjera po oblastima Reformske agende, za sve nivoe pojedinačno i agregatno;

3) Trajanje zakonodavne procedure za mjere koje su u proceduri duži vremenski period.

Ovaj prvi metodološki pristup primarno je baziran na praćenju nivoa provedbe Akcionih planova Reformske agende, dok je drugi metodološki pristup baziran na praćenju efektivnosti mjera iz Reformske agende na unaprjeđenju ekonomskih,

socijalnih, institucionalnih, i drugih pitanja od značaja za život građana BiH.

Prilog 1 ovom Izvještaju, Akcioni planovi za provedbu Reformske agende, daju pregled svih planiranih mjera, uz pojedinačne pokazatelje o realizaciji istih.

Drugi metodološki pristup podrazumjeva korištenje sekundarnih podataka (tj. podataka koji su već kolektirani i javno dostupni), kako bi se mjerio efekat provedenih mjera i/ili kako bi se mjerile promjene u sektorskom ambijentu, u vezi s provedenim mjerama. To su podaci međunarodno priznatih metodologija mjerenja ekonomskih, poslovnih, socijalniih, regulatornih i drugih karakteristika određene države, kao jedan paket izvora, te podaci domaćih institucija, kao drugi paket izvora za formiranje sekundarnih indikatora, putem kojih se dokazuju trendovi i komparativne razlike.

U prvom redu, ovdje su preuzeti indikatori iz obuhvatne metodologije Svjetske banke (WB) iz njihovog programa „Ease of Doing Bussines“, pri čemu je većina ovih indikatora integrirana u metodologiju monitoringa kako bi se pratile promjene u poslovnom okruženju, a to su:

1) Pokretanje biznisa;2) Izdavanje građevinskih dozvola;3) Dobijanje električne energije;4) Registracija vlasništva;5) Dobijanje kredita;6) Zaštita manjinskog vlasništva;7) Plaćanja poreza;8) Prekogranična trgovina;9) Izvršenje ugovora;10) Rješavanje nesolventnosti.

Takođe, preuzeti su i indikatori iz obuhvatne metodologije Svjetskog ekonomskog foruma (WEF), koji su za razliku od indikatora Svjetske banke, mnogo širi, inter-sektorski i obuhvatniji:

1) Efektivnost antimonopolske politike;2) Ukupna stopa poreza (% dobiti);3) Broj procedura za pokretanje biznisa;4) Uvoz kao postotak BDP-a;5) Zrelost kupaca;6) Infrastruktura; 7) Odnos poslodavac – radnik;8) Fleksibilnost određivanja plata9) Lakoća zapošljavanja i otpuštanja;10) Nepotrebni troškovi;11) Uticaj poreza na podsticaj za rad;12) Balans budžeta vlade, % BDP-a;13) Bruto nacionalna štednja, % BDP-a;14) Inflacija, godišnji promjene;

ukrštavanja, radi dobijanja novih pokazatelja. U Tabeli 1 dat je pregled glavnih indikatora i podindikatora za svaku od oblasti Reformske agende, putem kojih se u značajnom omjeru može mjeriti efektivnost samih mjera i generalne promjene u društvu unuter tretiranih oblasti.

Treći metodološki korak ili pristup podrazumjevao je uvezivanje pobrojanih indikatora sa oblastima Reformske agende, a to su:

1) Javne finansije, oporezivanje i fiskalna održivost; 2) Poslovna klima i konkurentnost; 3) Tržište rada; 4) Reforma socijalne zaštite i penzija;5) Vladavina prava i dobro upravljanje; 6) Reforma javne uprave.

Svaki indikator dodjeljen je odgovarajućoj oblasti Reformske agende, čime se dobilo empirijsko uporište za dokazivanje efektivnosti mjera iz akcionih planova. Tabela 1, daje pregled oblasti Reformske agende i pratećih glavih indikatora i podindikatora korištenih za procjenu efekata reformi i stanja u zemlji.

Veći dio kvalitativnih indikatora tretiran je u vremenskom intervalu od 2012. do 2016. godine, gdje god je to bilo moguće. Datum 15.07.2015., kao vrijeme donošenja Reformske agende uzet je kao nulti, pa se mjerenje efektivnosti postiže kompariranjem podataka iz 2016. sa pomenutim periodom 2015., gdje god je to metodološki koherentno.

Dio podataka iz sekundardnih izvora nisu dostupni, jer u nekim godinama ovi izvori nemaju podatke za BiH (npr. WEF za BiH za 2014. godinu). Ipak, ovi nedostaci ne narušavaju značajno pouzdanost izračuna, trendova, nalaza i zaključaka.

Rezultati istraživanja su dominantno prikazani grafički, uz kraće, a l i neophodne napomene, pojašnjenja i / i l i interpretacije za koje je procjenjeno da su od koristi za čitaoca. Većina pokazatelja i nalaza nije iscrpno interpretirana, zbog jednostavne namjere da pokazatelji autonomno govore sami za sebe. Svaki od grafičkih prikaza predstavlja materijal za ozbiljne i široke debate o uzrocima, posljedicama i načinima unaprjeđenja politika, prakse i ishoda. Ovaj izvještaj ima upravo to za krajnju svrhu – da bude oruđe da optimizaciju reformi, te dokaz uspjeha ili neuspjeha u poboljšanju ukupnog ekonomsko-socijalno-pravnog ambijenta u BiH.

Primarno i sekundarno istraživanje provedeno je u periodu oktobar 2015. – septembar 2017. Svi podaci, odluke i mjere doneseni ili objavljeni nakon 30.09.2017. nisu uzeti u razmatranje, ali će biti predmetom analize u narednom periodu.

10


15) Javni dug - % BDP-a16) Kreditni rejting;17) Preusmjeravanje javnih sredstava;18) Povjerenje javnosti u političare;19) Nepravilne isplate i mita;20) Nezavisnost sudstva;21) Favoriziranje u odlukama državnih službenika;22) Rasipništvo javne potrošnje;23) Transparentnost donošenja odluka;24) Organizirani kriminal;

U ovom segmentu korišteni su i indikatori:

1) World Justice Projekta (WJP) - Indeks vladavine prava; International-a - Indeks percepcije 2) Transparency

korupcije;3) Kreditni rejting - Standard&Poor's i Moody's

Četvrti dio sekundarnih indikatora korištenih u drugom dijelu metodologije su podaci dobijeni vlastitim istraživanjem i ukrštavanjem, jer nigdje u ovom obliku nisu integralno predstavljeni. Iako u najvećem dijelu jesu standardizirani podaci, ipak su metodološki autentični indikatori kojima se primarno teži proširiti lista indikatora u svrhu pouzdanijeg mjerenja efektivnosti Reformske agende.

Ovdje spada 20 dodatnih primarnih indikatora, razvrstanih po nivoima i entitetima, te vremenskom intervalu od dvije do pet godina, gdje god su podaci to dozvoljavali, kao i komparativno gdje je to svrsishodno:

1) Direktne strane investicije (priliv/odliv)2) Vrijednost industrijske proizvodnje;3) Javni dug i budžetski deficit/suficit;4) BDP, javni i privatni dug;5) Uvoz/izvoz - relacije;6) Dug vlada komercijalnim bankama;7) Zaduženost per capita;8) Servisiranje duga i tekući prihodi;9) Broj i stopa zaposlenih i nezaposlenih;10) Stopa aktivnosti radne snage;11) Neto dohodak per capita;12) Omjer plata po sektorima;13) Razlika plate u administraciji i privredi.14) Potrošačka korpa – plata - penzija;15) Raspon plata po kategorijama;16) Broj penzionera i prosječna penzija;17) Raspon penzija po kategorijama;18) Relativno siromaštvo;19) Udio zaposlenih u javnoj upravi;20) Poreski dug (indirektni i direktni).

Zbirno, ova metodologija podrazumjeva korištenje približno 60 indikatora, te njihovog međusobnog

NAPOMENA O NEKREDIBILNOJ JAVNOJ STATISTICI

Na velikom broju indikatora koje ovaj izvještaj tretira primjećen je problem pristupa ažuriranim, konzistentnim i zvaničnim statističkim podacima. Naime, podaci poput vrijednosti BDP-a po entitetima ili vrijednosti direktnih stranih investicija po entitetima uopšte se (izuzev procjena) ne objavljuju, dok se podaci o npr. vrijednosti BDP-a ili budžetskom suficitu/deficitu po entitetima objavljuju sa velikim zakašnjenjem.

Nadalje, postoje velike nekonzistentnosti zvaničnih statistika o ključnim makroekonomskim i drugim pokazateljima. Npr. vrijednost BDP-a ili FDI-a potpuno različitim brojevima iskazuje nekoliko institucija (Centralna banka, Ministarstvo finansija i trezora BiH, Direkcija za ekonomsko planiranje BiH, Agencija za statistiku BiH), čak i onda kada je metodološki pristup identičan. Slično tome, podaci o zaposlenosti iskazani od entitetskih zavoda za statistiku, zavoda za zapošljavanje i poreznih uprava razlikuju se i do 9%, odnosno 40.000, bez garancije kredibilnosti ovih pokazatelja.

Izvještaj¹ European Stability Initiatives (ESI) iz Berlina o Eurostatovim nalazima usklađenosti nacionalnih statistika sa EU standardima daje vrlo kritičan stav prema zvaničnoj javnoj statistici u BiH. Prema nalazima Eurostata i prema analizi ESI-a, zvanična statistika u Bosni i Hercegovini vrlo je nepouzdana i daleko od usklađenosti sa standardima EU. Tabela u nastavku daje regionalni pregled na temelju izvještaja Eurostata, pri čemu su u crvenom polju države sa „niskom usklađenosti“ javne statistike, žute sa „umjerenom“, dok među regionalnim primjerima nema država sa „visokom usklađenošću“. Indikativna je pretposljednja pozicija BiH na ovoj rang-listi. Između drugih indikatora, BiH je najlošiju ocjenu dobila na indikatoru statistike o javnim finansijama, što je dodatni dokaz upitne kredibilnosti ukupnih vladinih pokazatelja o makroekonomskim, finasijskim i drugim sektoralnim statistikama.

¹ Sectoral statistics – Scorecard 2014, http://www.esiweb.org/pdf/ESI%20Statistics%20scorecard%20-%20how%20to%20compare%207%20countries.pdf


11

Rangiranje spremnosti sektoralnih statistika Zemlja Broj tretiranih

indikatora Turska 42 2,7 Srbija 42 3,2 Makedonija 40 3,4 Crna Gora 38 3,9 Albanija 39 4,0 Bosna i Hercegovina 35 4,1 Kosovo 33 4,3

Prosječnavrijednost

12


Poslovna klima i

konkurentnost Tržište rada

Reform

a javne uprave

INDIKATO

R 5: Rangiranje u Indeksu globalne konkurentnosti (W

EF) i Indeksu lakoće poslovanja (W

B)

INDIKATO

R 9: Stopa nezaposlenosti i stopa nezaposlenosti m

ladih

INDIKATO

R 11 –Pokrivenost potrošačke korpe prosječnom

platom

i prosječnom

penzijom

INDIKATO

R 13: Udio

zaposlenih u javnoj upravi u ukupnom

broju zaposlenih

INDIKATO

R 1:Odnos

BDP-a, javnog duga i privatnog duga

INDIKATO

R 15:

Rangiranje u indeksu vladavine prava prem

a W

JP

5.1. Indeks lakoće poslovanja (W

B) – pojedinačni indikatori

8.1 Stopa radne aktivnosti11.1. Raspon plata

INDIKATO

R 14: Razlika prosječnih plata u javnoj adm

inistraciji i realnom

sektoru

1.1.Udio javnog duga u

BDP-u i tekući budžetski deficit/suficit

15.1. Rangiranje u indeksu snage institucija (W

EF)

5.2. Indeks globalne konkurentnosti (W

EF) – pojedinačni indikatori

INDIKATO

R 10: Odnos

plata u realnom sektoru

i javnoj adm

inistraciji/javnim

uslugama

10.2 –Broj radnika u

relativnom sirom

aštvu 1.2. Globalni kreditni rejting BiH

INDIKATO

R 16: Globalni indeks percepcije korupcije (TI)

INDIKATO

R 6: Strane investicije

9.1. Razlika prosječnih plata u javnoj adm

inistraciji i realnom

sektoru

INDIKATO

R 12: Odnos

broja zaposlenih i broja penzionera

INDIKATO

R 2: Dug vlada kom

ercijalnim bankam

a IN

DIKATOR 16: Poreski

dug

6.1. Tokovi direktnih stranih investicija

12.1. Raspon penzijaIN

DIKATOR 3:

Zaduženost po stanovniku;

6.2. Priliv/odliv stranih investicija po državam

a – regionalni prikaz

IN

DIKATOR 4: Teret

servisiranja duga u budžetim

a FBiH i RS

INDIKATO

R 7: Pokrivenost uvoza izvozom

7.1. Vrijednost i udio

uvoza/izvoza po državam

a i kategorijama

INDIKATO

R 8: Vrijednost industrijske proizvodnje

Tabela 1. Pregled indikatora i podindikatora po oblastima Reformske agende – landscape

Socijalna politika i reform

a penzionog sist.Javne finansije, fiskalna

politika i održanost Vladavina prava i dobro

upravljanje


13

14


3Sažetak izvještaja


15

Kumulativno posmatrano, od ukupnog broja od 172 mjere iz sva tri akciona plana, usvojeno je njih 82, odnosno 48%, u proceduri je 56 mjera (32%), dok 34 mjere ili 20% nije razmatrano. Za 9 mjeseci 2017. poboljšanje u realizaciji Reformske agende iznosi samo 2% ili ukupno 3 mjere, što je dokaz gotovo potpune blokade provedbe Agende tokom 2017. godine. Na nivou institucija BiH, od ukupno 33 mjere, usvojeno je 17 mjera (52%), u proceduri je 12 mjera (36%), dok 4 mjere ili 12% nije ni razmatrano, a tokom 9 mjeseci 2017. nije usvojena ni jedna mjera.Vlada Federacije u svom revidiranom i dopunjenom Akcionom planu ima ukupno 61 mjeru, od čega je usvojeno 24 mjere (39%), u proceduri je 14 mjera (23%), a nije usvojeno 23 mjere (38%), što je poboljšanje za samo 3% ili dvije mjere tokom 2017.Vlada RS u svom Akcionom planu ima ukupno 78 mjera, od čega je usvojeno 41 mjera (53%), u proceduri je 30 mjera (38%), dok nije usvojeno 7 mjera (9%), što je poboljšanje za 2% ili jednu usvojenu mjeru tokom 2017.Statistički gledano, Vlada RS, ima najbolju realizaciju vlastitog Akcionog plana, ali i najveći broj mjera. Slijedi Vijeće ministara, s mnogo manjim obimom mjera, te Akcioni plan na nivou FBiH koji je realiziran je u najmanjem obimu.

3.2.1. Javne finansije, poreska politika i fiskalna održivost

INDIKATOR 1 - Odnos BDP-a, javnog duga i privatnog duga

BiH je u 2016. ostvarila realni rast BDP-a od 3,1%, što je dosta niže od projekcija i očekivanja objavljenih tokom 2015. i na početku 2016. godine. Iako ovaj rast možemo smatrati pozitivnom pojavom, ovako niske stope nisu ni približno dovoljne za osjetan rast ekonomije.Na kraju 2016. zabilježen je blagi pad ukupnog javnog duga u BiH za 3%, mada je javni dug od 40% BDP-a još uvijek alarmantan i ukazuje na potrebu vrlo ozbiljnog pristupa reformama u ovoj predmetnoj oblasti. Istovremeno, zabilježen je rast privatnog zaduživanja stanovništva za 4%.Konačni podaci za 2016. godinu pokazuju da se udio javnog duga u BDP-u Republike Srpske približava Maastricht pragu od 60% BDP-a, dok je u Federaciji BiH taj udio tek 36%. Ovdje je vidljiv balast kojim javni dug RS-a ustvari značajno podiže ukupni javni dug BiH.

Uvidom u realizaciiju mjera po oblastima Agende na nivou entiteta, vidljiva je dominacija mjera u oblastima Javnih finansija i Poslovne klime. U Federaciji BiH, u ove dvije oblasti realizirano je ukupno 40 mjera ili (65%) svih realiziranih mjera, dok je u RS realizirano 49 mjera ili (63% od svih realiziraih mjera). Ovo nedvosmisleno ukazuje na neformalnu prioritizaciju ove dvije oblasti Reformske agende u odnosu na sve ostale. Vladavina prava i dobro upravljanje, te Reforma javne uprave do sada su bile oblasti s najmanjim brojem realiziranih mjera. Primjećena je još jedna neobična pojava, a to je da su neke mjere u parlamentarnoj proceduri po nekoliko mjeseci ili čak više od godinu dana (Zakon o PIO FBiH, Zakon o akcizama, itd).Akcione planove za realizaciju Reformske agende donijele su sve kantonalne vlade, mada je većina kantonalnih vlada svoje mandatne ili godišnje planove preimenovale u akcione planove za realizaciju Reformske agende, bez obzira koliko je to dvoje komplementarno.Četvrtina mjera iz akcionih planova je nemjerljiva, nije ih moguće relevantno pratiti i analizirati njihov učinak, jer su formulacije općenite i najčešće predstavljaju proces, a ne mjerljivi ishod, a nisu ni ogrančene rokom. Akcioni planovi na nivou BiH i entiteta predvidjeli su tako 26% mjera za čiju je implementaciju vremenski rok „kontinuiran“.

INDIKATOR 2 - Dug vlada komercijalnim bankama

Primarno zbog izostanka tranši kredita od MMF-a, a zbog neispunjenih uslova iz Reformske agende i Pisma namjera, nastavljen je vrlo progresivan trend zaduživanja kod komercijalnih banaka i tokom 2016. Vrijednost duga vlada u BiH komercijalnim bankama, na polovini 2017., po osnovu kreditiranja i vrijednosnih papira, popela se na blizu dvije milijarde i 400 miliona KM, što je rast od preko 200 miliona za 6 mjeseci.

INDIKATOR 3 – Zaduženost po stanovniku

Ukupna zaduženost po stanovniku kontinuirano raste, a trenutno prosječno iznosi 5.712KM! U tom iznosu, javna zaduženost per capita iznosi 3.424 KM, dok privatna iznosi 2.888KM. Tokom 2 godine zaduženost po stanovniku uvećana je za 313 KM ili za oko 9%, pri čemu je zaduženost per capita u Republici Srpskoj viša za oko 50% u odnosu na drugi entitet. Važno je naglasiti da zaduženost po stanovniku u FBiH u 2016. u odnosu na 2015. stagnira, uz

3.1. Realizacija mjera iz akcionih planova Reformske agende (2015-2017.)

3.2. Efektivnost Reformske agende po indikatorimara iz akcionih planova Reformske agende (2015-2017.)

16


mali pad od -0,4%. S druge strane, u entitetu Republika Srpska, zabilježen je rast javnog duga per capita od 2015. do 2016. za +3%. Zaduženost je i tokom 2017. vjerovatno uvećana u oba entiteta za rast zaduživanja kod komercijalnih banaka tokom 2017., ali precizni podaci još uvijek nisu javno dostupni.

INDIKATOR 4 - Teret servisiranja duga u budžetima FBiH i RS

Enorman je teret servisiranja duga u entitetskim budžetima, posebno u Federaciji BiH i to s trendom rasta, umjesto snižavanja. Udio od 65% vrijednosti otplate duga u budžetskim prihodima FBiH i 42% u budžetskim prihodima RS za 2017., praktično je zarobio budžete i minimizirao šanse za stvarnu stabilizaciju javnih finansija. Ovi budžetski balasti će na kraju 2017. dovesti do potreba za rebalansima budžeta, a ova opetovana praksa neminovno vodi zaključku da se entitetski budžeti, a time i entiteti i država, nalaze u dužničkoj krizi, jer se novi krediti uzimaju kako bi se servisirali tekući.

3.2.2. Poslovna klima i konkurentnost

INDIKATOR 5 - Rangiranje u Indeksu globalne konkurentnosti (WEF) i Indeksu lakoće poslovanja (WB)

BiH se nalazi na 103. (WEF) odonosno 81. (WB) poziciji od 140 rangiranih država svijeta, pri čemu je to najlošija pozicija jedne evropske zemlje. Prema najnovijim globalnom rangiranju Svjetskog ekonomskog foruma (Global Competitiveness Index) i globalnom rangiranju Svjetske Banke (Ease of Doing Business), unazad dvije godine nema značajnih promjena u pogledu poslovnog okruženja u BiH.Siva ekonomija u BiH predstavlja značajan dio cjelokupne ekonomske aktivnosti. Najnovije relevantne procjene govore o vrijednosti od 25% BDP-a, što iznosi oko 7 milijardi KM. Iako rastu poreski prihodi, nema kredibilnih dokaza da mjere iz Reformske agende doprinose umanjivanju ovog ekonomskog poremećaja.

INDIKATOR 6 – Strane investicije

U 2016., direktna strana ulaganja (FDI) iznose tek 537 miliona KM ili 1,80% BDP-a, što je drastičan pad u odnosu na prethodne godine, čak i ako uzmemo u obzir realno vrlo nizak BDP kao osnovu za izračun stope. FDI u zemljama regije iznose između 2,4% i 5,2% BDP-a, tj. od dvije do četiri milijarde KM. Strana ulaganja per capita iznose tek 152 KM, u odnosu na npr. Srbiju 564 KM, Hrvatsku 770 KM ili Sloveniju 1.040 KM stranih ulaganja po stanovniku.

U 2106., investicije su najviše dolazile iz Hrvatske (119 miliona KM), Austrije (74 miliona KM), UAE (66 miliona KM), Velike Britanije (52 miliona KM), te Holandije (51 milion KM).

INDIKATOR 7 – Pokrivenost uvoza izvozom

U posljednje dvije godine zabilježen je rast izvoza (od oko 5% na godišnjem nivou) i uvoza (od oko 4%), što kroz dvije godine poboljšava trend pokrivenosti uvoza izvozom za 2%, odnosno s 57% 2015. godine, na 59% 2017. godine.Ipak, vanjkotrgovinski deficit od 6,7 milijardi KM u 2016. godini (i sličnih vrijednosti prethodnih godina) presudno determinira ukupnu makroekonomsku sliku, jer je trgovinski debalans značajan indikator za konkurentnost domaće ekonomije, ali i pritiska na održivost valutnog odbora.

INDIKATOR 8 – Vrijednost industrijske proizvodnje

Industrijska proizvodnja pokazuje trend rasta u periodu 2015-2017. i to za 15% ili 1.2 milijarde KM u FBiH, te za 22% ili 1,1 milijardu u RS. Vidljiv je dakle snažniji rast industrijske proizvodnje u RS. Također, iako je obim proizvodnje u RS manji za više od tri milijarde, on u ukupnoj industrijskoj proizvodnji BiH učestvuje s 40%, čime je taj udio veći u odnosu na npr. broj stanovnika ili veličinu BDP-a RS u odnosu na FBiH.

3.2.3. Tržište rada

INDIKATOR 9 – Stopa nezaposlenosti i stopa nezaposlenosti mladih

U posljednje dvije godine, negativni trend na tržištu rada je zaustavljen, a stopa nezaposlenosti je umanjena za 3%. Izraženo u apsolutnim brojevima, od donošenja Agende, registriranih zaposelnih u cijeloj BiH je više za oko 35.800, a nezaposlenih je manje za oko 50.100. Ipak, ovo su minorna poboljšanja, zbog čega javnost očekuje mnogo bolje rezultate na ovoj, po mišljenju većine „običnih građana“, ključnoj oblasti Reformske agende.Alarmantni su podaci o stopi nezaposlenosti mladih, koja u posljednje dvije godine jeste umanjena za 3%, ali je procenat od 68% jedan od kritičnih indikatora stanja na tržištu rada i socijalne prenapregnutosti.Više od polovine radno sposobnog stanovništva nije na tržistu rada. Udio aktivne radne snage u ukupnom radno sposobnom stanovništvu je zabrinjavajuće nizak, tek 43%, što znači da više od pola radno sposobnog stanovništva uopšte nije na legalnom tržištu rada, a većina njih su ili u zoni socijalne/boračke zaštite, ili u zoni sive ekonomije, ili u zoni socijalne isključenosti. Ovako visoka stopa neaktivnog stanovništva najviša je u Evropi.


17

INDIKATOR 10 – Odnos plata u realnom sektoru i javnoj administraciji/javnim uslugama

Razlika prosječne plate u javnoj administraciji i realnom sektoru, uprkos određenim poboljšanjima posebno u RS, i dalje je zabrinjavajuće visoka u korist javne administracije (48% u FBiH i 37% u RS) i najviša je u Evropi.Od početka provedbe Agende, prosječna plata porasla je za manje od 1%, u oba entiteta, što upućuje na zaključak da životni standard građana nije rastao. Posebno je indikativno da je prosječna plata u realnom sektoru u FBiH tokom dvije i po godine od donošenja Agende, porasla za 10 KM (oko 1%), a u javnoj administraciji/javnim uslugama za 37 KM (oko 3%).Rast prosječnih plata u realnom sektoru RS, u posljednje dvije i po godine, iznosi 7% ili 58 KM, dok je istoveremeno zabilježen neznatni pad plata u javnom sektoru za 3 KM, čime se već treću godinu održava isti nivo ovih plata, ali se omjer plata između javnog i privatnog sektora, za razliku od FBiH, značajno popravio u korist privatnog.U ovoj oblasti bitno je navesti da opterećenja na rad i poslovanje nisu umanjena, uprkos tome što je to bila jedna od glavnih intencija Reformske agende.

3.2.4. Socijalna politika i reforma penzionog sistema

INDIKATOR 11 – Pokrivenost potrošačke korpe prosječnom platom i prosječnom penzijom

Tokom dvije posljednje godine, neto plate su porasle za manje od 1% (oba entiteta), penzije stagniraju, dok cijena potrošačke korpe takođe stagnira na gotovo dvostruko višoj vrijednosti od prosječne plate i gotovo četverostrukoj vrijednosti prosječne penzije. Konkretnije, blizu dvije prosječne plate ili četiri prosječne penzije potrebne su za jednu potrošačku korpu.Skoro svaki drugi radnik, ili približno 45% radnika u FBiH imaju primanja ispod 500KM, dok se 73% radnika, koji imaju platu, nalaze u zoni relativnog siromaštva s primanjima ispod 800 KM (ispodprosječna plata).U 2017. dva od tri penzionera, tj. 66% penzionera prima penziju ispod 330KM, što je zona apsolutnog siromaštva, preko tri četvrtine penzionera ima penziju nižu od 500 KM, dok 98% penzionera prima penziju nižu od 800KM, što je zona relativnog siromaštva, čime je, uz prethodnu elaboraciju o broju radnika u zoni siromaštva, potpuno jasna socijalna slika društva.

INDIKATOR 12 – Odnos broja zaposlenih i broja penzionera

Penzioni sistem u oba entiteta je trajno destabiliziran i neodrživ bez budžetskih ili drugih dotacija/zaduživanja.Tokom 5 godina ovaj odnos nije se promijenio ni za promil, što znači da uporedo s rastom zaposlenih proporcionalno raste i broj penzionera. Situacija u kojoj je u RS-u broj penzionera veći od broja zaposlenih (1:1,1), a u FBiH taj omjer povoljniji samo za 0,2 indeksna poena (1:0,9), govori o urušavanju ovog modela međugeneracijske solidarnosti.

3.2.5. Reforma javne uprave

INDIKATOR 13 – Udio zaposlenih u javnoj upravi u ukupnom broju zaposlenih

Suprotno deklarativnim stavovima politike, procenat zaposlenih u javnoj upravi u FBiH je umanjen za 0,65%, a u RS za 1,03%, što je u oba slučaja beznačajano, jer ne u ka zu j e n a ve l i k i u s p j e h v l a d i n i h m j e ra p o p u t moratorijuma na nova zapošljavanja u državnoj službi ili široj javnoj upravi.Više od četvrtine uposlenih su na budžetu, bez značajnih promjena u posljednje dvije godine. Procenat uposlenih u javnoj upravi/javnim uslugama daleko je iznad prosjeka EU i OECD, pri čemu je ovaj udio u FBiH 25,86%, a u RS 24,51%. Više od četvrtine budžetâ troši se na plate. Udio plata u budžetima značajno je visok, te kumulativno iznosi oko 25%, bez značajnih promjena u posljednje dvije godine.

3.2.6. Vladavina prava i dobro upravljanje

INDIKATOR 14 - Rangiranje u indeksu vladavine prava prema WJP (World Justice Report Project)

Rangiranje BiH na globalnoj rang-listi vladavine prava na kraju 2016. bilo najlošije u posljednjih pet godina, te je zabilježeno pogoršanje za 10 pozicija u odnosu na prethodnu godinu. U posljednjih pet godina pozicija BiH se značajno ne mijenja, nalazi se između 40. i 50. mjesta od tretiranih 130 država, pri čemu je BiH jedna od najlošije rangiranih evrospkih država.Snaga institucija, odnosno vladavina prava u BiH, vrlo je loše ocijenjena prema indikatorima WEF-a za 2017. godinu. Indikativno je da se BiH po svim indikatorima nalazi između 90. i 131. mjesta od 150 rangiranih država. Manja, ali ne beznačajna, pogoršanja zabilježena su po indikatorima Preusmjeravanje javnih sredstava, Favoriziranje u odlukama državnih službenika, te Povjerenje javnosti u političare, mada su istovremeno zabilježena poboljšanja po indikatorima Nepravilne isplate i mita, Nezavisnost sudstva i Rasipništvo javne potrošnje.

18


INDIKATOR 15 – Globalni indeks percepcije korupcije (TI)

Borba protiv korupcije ne daje očekivane rezultate. Rang BiH u Indeksu percepcije korupcije Transparency International-a se tokom posljednje treirane godine pogoršao za 7 pozicija (sa 76. na 83.), nekoliko godina zaredom BiH je, uz Srbiju, najlošije rangirana država regiona.

INDIKATOR 16 - Poreski dug

Vrijednost poreskog duga u BiH iznosi enormnih 4,5 milijardi KM! Vrijednost duga po osnovu indirektnih poreza (PDV, carine, akcize) iznosi 771 milion KM. Vrijednost duga po osnovu direkntih poreza u Federaciji BiH (porez na plate, doprinosi, takse itd.), iznosi dvije milijarde i 596 miliona KM, a u Republici Srpskoj jednu milijardu i 181 milion KM.

Najveći dužnici po osnovu neizmirenih javnih prihoda su javna preduzeća ili kompanije s državnim (su)vlasništvom, te javne institucije. Prvih 20 dužnika za direktne poreze u FBiH, duguju čak jednu milijardu i 185 miliona KM, ili 46% ukupnog poreskog duga, a unutar tog duga javna preduzeća i institucije učestvuju sa 79% ili preko 980 miliona KM, a privatne sa 21% ili 204 miliona.Enormni poreski dug dokazuje hronično odsustvo vladavine zakona, jer je neopravdano ovoliko odsustvo dobrog upravljanja, jednakosti pred zakonom i tolerancija neplaćanja poreza i doprinosa dijelu poreskih obveznika, čime je akumuliran ogromni unutrašnji dug, budžetski deficit, deficit vanbudžetskih fondova (primarno penzionog i zdravstvenog) i ozbiljno poljuljano povjerenje građana i pravnih subjekata u jednakost pred zakonom. Nakon više upita Poreskoj upravi RS tokom posljednih godinu dana, nismo zaprimili nijednu traženu informaciju. Indikativno je da se već nekoliko godina od javnosti skrivaju potpune informacije o poreskim dugovanjima u Republici Srpskoj.


19

20


4Pregled indikatora


21

4.1.1. Sadržaj i distribucija mjera iz Reformske agende

Akcioni planovi Vijeća ministara BiH, Vlade Federacije BiH i Vlade Republike Srpske, za realizaciju Reformske agende,

sadrže ukupno 172 mjere, od čega Akcioni plan Vijeća ministara 33, Vlade FBiH 61 i Vlade RS 78 mjera. Distribucija mjera po oblastima nije ravnomjerna, determinirana je dijelom nadležnostima, a dijelom prioritetima uspostavljenim od strane vlada.

4.1. Kvantitativni pregled realizacije mjera iz reformske agende (do 30.06.2017.)

Grafikon 1a. Podjela mjera po oblastima Reformske agende – nivo institucija BiH

Iz grafikona 1a. vidljivo je da, shodno reduciranim nadležnostima, Akcioni pan na nivou BiH uopšte ne sadrži dvije oblast i Agende – Trž ište rada i Reformu soci jalne politike/penzija. Takođe, vidljivo je da je gotovo polovina mjera

u jednoj oblasti – Vladavina prava i dobro upravljanje, sa još 27% mjera u drugoj oblasti – Javnim finansijama. Manje od četvrtine mjera otpada na preostale dvije oblasti.

Grafikon 1b i 1c. Podjela mjera po oblastima Reformske agende – nivo Federacije BiH i RS

Vladavina prava i dobro upravljanje

Poslovna klima i konkurentnost

Javne finansije oporezivanje i fiskalna održivost

Reforma javne uprave


Tržište rada



Reforma socijalne zaštite i penzije



Tržište rada



Reforma socijalne zaštite i penzije


22


Distribucija mjera po oblastima Reformske agende u Federaciji BiH nedvosmisleno ukazuje na prioretizaciju oblasti Poslovne klime/konkurentnosti i Javnih finansija, koje zajedno čine 65% mjera na ovom nivou. Distribucija mjera po oblastima Reformske agende u RS ukazuje na vrlo sličan omjer p r i o r e t i z a c i j e p o o b l a s t i m a , g d j e n a P o s l o v n u klimu/konkurentnost i Javne finansije, otpada 63% mjera.

4.1.2. Pregled realizacije Reformske agende na nivou BiH i entiteta

Monitoring realizacije mjera iz akcionih planova za nivo BiH i entiteta, dao je rezultate prikazane na grafikonima koji slijede.

Grafikon 2a: Agregatni prikaz realizacije akcionih planova na nivou BiH, FBiH i RS

Od ukupnog broja od 172 mjere iz sva tri akciona plana, usvojeno je njih 82, odnosno 48%, u proceduri je 56 mjera

( 3 2 % ) , d o k 3 4 m j e r e i l i 2 0 % n i j e r a z m a t r a n o .

Grafikon 2b i 2c: Realizacija akcionih planova FBiH i RS

Vlada Federacije u svom revidiranom i dopunjenom Akcionom planu ima ukupno 61 mjeru, od čega je usvojeno 24 mjere (39%), u proceduri je 14 mjera (23%), a nije usvojeno 23 mjere (38%).

Vlada RS u svom Akcionom planu ima ukupno 78 mjera, od čega je usvojeno 41 mjera (53%), u proceduri je 30 mjera (38%), dok nije usvojeno 7 mjera (9%).


23

Na nivou institucija BiH, od ukupno 33 mjere, usvojeno je 17 mjera (52%), u proceduri je 12 mjera (36%), dok 4 mjere ili 12% nije razmatrano.

Statistički gledano, Akcioni plan Vlade Republike Srpske, s obzirom na ukupan broj mjera u planu i broj usvojenih mjera, realiziran je u najvećem obimu. Akcioni plan na nivou FBiH realiziran je u najmanjem obimu. Od ključnih mjera koje su usvojene u dosadašnjem toku realizacije Agende vrijedi istaći:

Nivo BiH: Zakon o carinskoj politici, Strategija i Akcioni plan reforme sektora pravde u BiH, Strategija za borbu protiv korupcije, Strategija za prevenciju i borbu protiv terorizma, Stratetegija za upravljanje granicom, Operativni sporazum sa EUROPOL-om, Mjere integriteta pravosudnog sistema u BiH.Nivo RS: Zakon o radu , Zakon o porezu na dobit, Zakon o porezu na dohodak, Zakon o jedinstvenom registru finansijskih izvještaja, Zakon o stečaju, Zakon o fiskalnoj odgovornosti u RS, Zakon o bankama, Strategija za borbu protiv terorizma, Registar parafiskalnih nameta.Nivo FBiH: Zakon o radu, Zakon o direktnim stranim ulaganjima, Zakon o porezu na dobit, Zakon o privrednim društvima, Zakon o unutrašnjem platnom prometu, Zakon o dobrovoljnim penzijskim fondovima, Uredba o prvom zapošljavanju, Strategija za borbu protiv korupcije.

Akcioni planovi sva tri nivoa vlasti u BiH predvidjeli su i 44 mjere ili čak 25% (Vijeće ministara 8 mjera ili 24%, Vlada FBiH 13 mjera ili 21%, te Vlada RS 23 mjere ili 29%) za čiju je implementaciju vremenski rok kontinuiran, pa su i one uzete u razmatranje u okviru ovog izvještaja o monitoringu, te vrednovane kao nerealizirane ili u proceduri. Primjeri takvih mjera su „Uspostaviti efikasnu prevenciju korupcije i sukoba interesa u pravosuđu“ ili „Reforma sistema obrazovanja“.

Do 30.06.2017.g. Vijeće ministara BiH je objavilo četiri konsolidirana izvještaja o napretku u provođenju Reformske agende, koji sadrže sumirane podatke od VM, FBiH i RS, dok izvještaj o napretku u provođenju mjera kantonalnih vlada nije do sada objavljivan. Kod svakog od ova četiri izvještaja utvrđeno je pomjeranje rokova za mjere koje nisu realizovane, kontinuirano ili su započete-u toku. Npr. Neke mjere su trebale biti realizirane krajem 2015.g, ali se rok za realizaciju pomjerio jun/jul 2017. Akcioni plan VM do sada je imao takvih 11 mjera , FBiH 25 mjera, a RS 13 mjera. ( Napomena: Broj ovih mjera se dobije kada se usporede rokovi iz usvojenih Akcionih planova iz 2015.g i rokovi koji se nalaze u četvrtom konsolidovanom izvještaju Vijeća ministara BiH.)

Najvažnije mjere (primarno zakoni) prečesto su usvajane po hitnom postupku i bez javne rasprave, suprotno odredbama parlamentarnih poslovnika i javnom interesu. U Federaciji BiH, pet od devet (ili 56%) donesenih zakona doneseni su po hitnom postupku, u Republici Srpskoj od 19 donesenih zakona, 9 su usvojeni po hitnom postupku, ili 47%, dok na nivou BiH nije zabilježeno donošenje zakona iz Reformske agende po hitnom postupku. Vidljivo je da se ova nedemokratska praksa nastavlja koristiti u oba entiteta. Neki od važnijih zakona koji su usvojeni u Federaciji BiH po hitnom postupku: Zakon o privrednim društvima, Zakon o direktnim stranim ulaganjima, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi Federacije BiH, kojeg je Ustavni sud FBiH stavio van snage.

Akcioni planovi VM, FBIH i RS sadrže blizu 20% mjera koje nisu reformske, nego su operativne i administrativne. Vijeće ministara planiralo je 7 takvih mjera: Poboljšati razmjenu podataka između poreskih uprava, Osigurati podršku realizaciji planiranja, praćenja i izvještavanja u institucijama BiH, Unapređenje korištenja međunarodne ekonomske

Grafikon 2d: Realizacija Akcionog plana na nivou BiH

24


pomoći, Izvršiti procjenu rada policijskih agencija, Provesti proceduru za izbor novog oficira za vezu, itd. Vlada Federacije planirala je ukupno 12 takvih mjera, od kojih su: Pravni okvir za kompenzacije i plaćanje, Analiza podataka iz registra preduzeća, Razmjena podataka između poreskih uprava, Unaprijediti saradnju policije i dr. Vlada Republike Srpske planirala je 14 takvih mjera, od kojih su: Ubrzati proceduru za pribavljanje priključka struje, Jačanje nacionalne kontrole

kvaliteta, Poboljšati vraćanje ljudi u radni status, Normiranje mreže zdravstvenih ustanova, Unaprijediti saradnju policije na svim nivoima, idr.

Takođe, primjećena je još jedna neobična pojava, a to je da su neke mjere u parlamentarnoj proceduri po nekoliko mjeseci ili čak više od godinu dana. U nastavku je dat pregled takvih mjera zaključno sa 30.09.2017., za svaki od nivoa.

Grafikon 3a: Mjere u proceduri – nivo BiH

Grafikon 3b: Mjere u proceduri – nivo FBiH


25

Grafikon 3c: Mjere u proceduri – nivo RS

Grafikoni koji slijede daju pregled distribucije realiziranih mjera po oblastima Reformske agende, za svaki od nivoa, gdje

će biti vidljiva asimetričnost mjera po oblastima i po nivoima.

Grafikon 4a: Realizacija Reformske agende po oblastima – nivo BiH

Iz Grafikona 3a, vidljivo je da je većina ili 76% realiziranih mjera na nivou institucija BiH u oblastima Vladavina prava/dobro upravljanje, te Javne finasije, te da je ova distribucija realizacije

približno proporcionalna distribuciji mjera po oblastima (Grafikon 1a).





26


Grafikon 4b i 4c: Realizacija Reformske agende po oblastima – nivo Federacije BiH i RS

Uvidom u realizaciju mjera po oblastima Agende na nivou entiteta, vidljiva je dominacija mjera u oblastima Javnih finansija i Poslovne klime. U Federaciji BiH, realizirano je 40 mjera iz ove dvije oblasti ili 65% od ukupno realiziranih mjera. Zbirni pokazatelj za ove dvije oblasti i u RS je vrlo sl ičan, realizirano je 49 mjera i l i 63%. Ovo nam nedvosmisleno ukazuje na neformalnu prioritizaciju ove dvije oblasti Reformske agende u odnosu na sve ostale. Primjera radi, u Federaciji BiH, u oblasti Reforma socijalne zaštite i penzija realizirane su tri mjere, kao i u Republici Srpskoj, a oblast Vladavina prava u Federaciji BiH učestvuje sa 5% mjera u realizaciji. Navedeno ukazuje na zaključak da nema sinhroniziranog holističkog pristupa reformama. Neformalno isticanje dvije oblasti i pratećih mjera, stavljajući u drugi plan sve ostale, može doprinjeti daljnjoj destabilizaciji ekonomskih i socijalnih odnosa u društvu, jer sve mjere u oblasti liberalizacije radnog zakonodavstva i regulacije sive ekonomije, uz obuzdavanje javne potrošnje, nužno moraju jačati sistem socijalne podrške i vladavine prava, snažnog institucionanog poretka i jednakosti pred zakonom.

4.1.3. Pregled realizacije Reformske agende na kantonalnom nivou

Za potrebe ove analize, korišteni su javno dostupni izvještaji o realizaciji mjera iz akcionih planova vlada Kantona Sarajevo (KS), Tuzlanskog katnona (TK), Zeničko-dobojskog kantona (ZDK), Kantona 10 (K10), Srednjobosanskog kantona (SBK), Unsko-sanskog kantona (USK), Bosansko-podrinjskog kantona Goražde (BPK) i Posavskog kantona (PK). Zaključno s 30.06.2017. godine svoje akcione planove donijele su sve kantonalne vlade, s tim što su vlade ZHK i PK svoje Akcione planove usvojile početkom 2017.g, a Vlada BPK Goražde usvojila je revidirani Akcioni plan sredinom septembra 2017.g. Iako su dobile zahtjev za dostavu izvštaja, temeljem Zakona o slobodi pristupa informacijama, vlade HNK i ZHK bez

obrazloženja nisu dostavile dokument o realizaciji mjera iz Akcionog plana, pa ne isključujemo mogućnost da takvi izvještaji ne postoje.

Samo četiri akciona plana (ZDK, TK, KS i BPK) razvrstali su mjere po oblastima Reformske agende, ali su rokovi za implementaciju mjera vrlo paušalni, pa je nemoguće pratiti ili mjereiti realizaciju. Primjera radi, neka mjera treba da se realizira u 2016. ili 2017. bez navođenja mjeseca ili kvartala, a za veći broj mjera rok implementacije je kontinuirano 2016. - 2018. godina.

Generalna ocjena kantonalnih akcionih planova, koji su javno dostupni, jeste da su to vrlo općeniti dokumenti koji sadrže prosti popis planiranih aktivnosti – mjera vlada i resornih ministarstava. Stiče se utisak da su kantonalne vlade svoje mandatne ili godišnje planove preimenovale akcione planove za realizaciju Reformske agende, bez obzira koliko je to dvoje komplementarno. U većem omjeru su Vlade kopirale mjere iz vlastitog godišnjeg programa rada, bez jasnih ciljeva i očekivanih rezultata navedenih mjera, da li su to provedbeni propisi ili zakoni, koji su rokovi, itd. Izvještaji o realizaciji mjera su vrlo šturi, bez pojašnjenja o mjerama čija je realizacija u toku ili da li se uopšte provode. U nekim izvještajima stoji napomena da nemaju podataka o realizaciji neke mjere, tako da se stvara utisak o vrlo lošoj koordinaciji između službi koje prate i izvještavaju o realizaciji i ministarstava koja su nosioci realizacije.

Analiza realizacije kantonalnih akcionih planova pokazuje da je u prosjeku, od približno 50 planiranih mjera, tek nekolicina važnih mjera realizirana, a prosječna realizacija po kantonu je oko 25%, što predstavlja mali napredak u odnosu na prethodni izvještajni period (Q4, 2016.), kada je realizacija bila oko 20%. Procentualno, najviše mjera je realizovala Vlada USK 47%, a najmanje Vlada Posavskog kantona 11%. Na primjeru osam

kantona, koji imaju vlastite akcione planove, prikazaćemo stanje realizacije.

Akcioni plan Vlade ZDK sadrži ukupno 55 planiranih mjera. Realizirano je ukupno 14 mjera (26%) od kojih je važno istaknuti Strategiju razvoja ZDK za period 2016 - 2020, pojednostavljivanje procedure izdavanja građevinske dozvole, Zakon o kantonalnim ministarstvima, Zakon o radu ZDK, Izmjene Zakona o javno-privatnom partnerstvu, i dr. Oko 80% preostalih mjera su u proceduri, ali polovina tih mjera je bez preciznog roka za realizaciju.

Akcioni plan Vlade TK sadrži ukupno 71 mjeru. Do 30.06.2017. usvojeno je 30 mjera (42%), dok 12 mjera ili 17% nemaju rok za implementaciju. Najviše, 11 mjera je realizirano u oblasti “Vladavina prava i dobro upravljanje”. Od usvojenih mjera važno istaknuti: Izrada strateškog dokumenta za borbu protiv korupcije, Zakon o visokom obrazovanju (iako se osporava njegova ustavnost i reformski sadržaj), Izmjene i dopune Zakona o srednjem obrazovanju, Izmjene i dupune Zakona o osnovnom obrazovanju, Program podrške razvoju kantona, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o inspekcijama TK, Uspostavljanje i ažuriranje centralizovane baze za socijalne kategorije, idr. Izvještaji Vlade TK za provedbu mjera iz Reformske agende su vrlo jasni, detaljni i mogu poslužiti drugim kantonalnim vladama kao primjer dobre prakse.

Akcioni plan Vlade KS sadrži ukupno 57 mjera, 54 mjere razvrstane po oblastima i 3 mjere definirane kao “ostale”. Do 30.06.2017. usvojene su 23 mjere (40%) od kojih je važno istaknuti: Program javnih investicija, Zakon o turizmu, Zakon o podsticaju razvoja male privrede, Program mjera za podsticaj zapošljavanja, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o platama i naknadama članova organa upravljanja, Zakon o inspekcijama KS, Izmjene Zakona o pravobranilaštvu, Zakon o unutrašnjim poslovima idr. Ostale mjere su uglavnom u procesu donošenja, dok petina mjera iz akcionog plana nema preciznog roka za donošenje. Najviše donesenih mjera su u oblasti poslovne klime i konkurentnosti.

Akcioni plan Vlade K10 nema u svom naslovu referiranje na Reformsku agendu, nego samo period 2015-2018.g., pa ga možemo smatrati i mandatnim. Planom su predviđene ukupno 42 mjere koje nisu razvrstane po oblastima Reformske agende. Usvojeno je 6 mjera (14%) od kojih je važno istaknuti: Strategija

razvoja K10 za period 2016.-2020., Zakon o građenju, Zakon o vodama, Program javnih investicija, Analiza dugovanja zdravstvenog sektora. Većina ostalih mjera je u ranoj fazi procedure donošenja.

Akcioni plan Vlade SBK sadrži ukupno 50 mjera koje nisu razvrstane po oblastima. Doneseno je 7 mjera (14%) od kojih je važno istaknuti: Strategija i akcioni plan za borbu protiv korupcije, Program javnih investicija SBK za razdoblje 2017.-2019., Dokument okvirnog budžeta 2016.-2018., Zakon o obrazovanju odraslih, Uvođenje trezorskog sistema u zdravstveni sektor. Više od polovine preostalih mjera iz akcionog plana imaju kontinuiran rok za donošenje ili period 2016.-2018.

Akcioni plan Vlade USK sadrži ukupno 34 mjere, koje nisu razvrstane po oblastima. Do sada je realizovano 16 mjera (47%), dok 8 mjera (24%) nisu do sada razmatrane. Od usvojenih mjera važno je istaknuti: Strategiju za obrazovanje djece s teškoćama u razvoju, Strategija i akcioni plan za borbu protiv korupcije, Zakon o plaćama i naknadama u organima vlasti USK, Odluka o ostvarivanju ušteda, Izmjene dokumenata o politikama koncesija, Odluka o utvrđivanju najvišeg iznosa plaća direktorima JP i JU, i dr.

Vlada Posavskog kantona je početkom marta 2017. g. donijela Odluku o saglasnosti na Akcioni plan Vlade PK za realizaciju Reformske agende. Akcioni plan predvidio je usvajanje 47 mjera koje nisu razvrstane po oblastima. Do sada je realizirano 5 mjera (11%). Predviđeni rok za donošenje većine mjera je III i IV kvartal 2017.g. Neke od usvojenih mjera su: Strategija i akcioni plan za borbu protiv korupcije, Zakon o prostornom uređenju i građanju, Zakon o porodiljnim naknadama zaposlenim majkama, i dr.

Revidirani Akcioni plan Vlade BPK, koji je usvojen sredinom septembra 2017., sadrži ukupno 100 mjera, od kojih je 95 mjera razvrstano po oblastima, a 5 mjera su u kategoriji „Ostali propisi“. Do 30.06.2017. usvojeno je 26 mjera (od 95) ili 27%, dok veći broj neusvojenih mjera ima kontinuirani rok za realizaciju. Od usvojenih mjera važno je istaknuti: Akcioni plan za borbu protiv korupcije, Analiza stanja uprave BPK, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem obrazovanju, Zakon o koncesijama BPK, Dokument okvirnog budžeta BPK 2017.-2019. i dr.


27

4.2.1. Oblast: Javne finansije, poreska politika i fiskalna održivost

Akcioni plan na nivou BiH, u ovoj oblasti je predvidio usvjanje ukupno 9 mjera, od kojih su tri realizirane: Prijedlog zakona o budžetu BiH za 2016. godinu, Strategija upravljanja javnim dugom BiH, Utvrditi ukupan fond plaća u javnom sektoru. Izmjene i dopune Zakona o akcizama ili Jačanje ovlaštenja poreskih organa su primjeri mjera koje nisu realizirane.

Vlada FBiH je od 19 mjera iz Akcionog plana realizirala 12 mjera, tako da je u ovoj oblasti postigla najveću efikasnost. Vlada RS je od planiranih 22, usvojila 15 mjera. Zakon o izmjenama i dupunama zakona o komunalnoj policiji je mjera od koje je Vlada odustala.

U nastavku slijedi pregled indikatora koji prikazuju stanje u ovaj oblasti, prije i nakon donošenja Reformske agende.

4.2. Pregled indikatora za mjerenje efektivnosti reformske agende

28


Grafikon 5: Odnos BDP-a, javnog i privatnog duga

Iz Grafikona 5 vidljiv je petogodišnji trend BDP-a, javnog duga² i privatnog duga, gdje gotovo proporcionalno raste i BDP i javni dug. Zvanično, rast BDP-a u 2016. iznosi 3,1% (mada različite institucije operiraju stopama od 2,8 do 3,2%). Iako ovaj rast možemo smatrati pozitivnom pojavom, ovako niske stope nisu ni približno dovoljne za osjetan rast ekonomije ili životnog

standarda građana, jer male države poput BiH, ostvarivanjem catchup efekta trebaju imati dvocifrene stope raste barem nekoliko godina u kontinuitetu.

Pojednostavljeno, ukupni javni dug je u periodu 2012-2015. imao tendenciju rasta, pri čemu je 2015. dostignut historijski maksimum od 43% BDP-a. Blago umanjenje zabilježeno je u 2016. Iako tokom 2016. javni dug bilježi pad od 3%, evidentirani (ali nekompletirani!) dug od 40% BDP-a još uvijek je vrlo visok i ukazuje na potrebu ozbiljnog pristupa reformama u ovoj oblasti, prije svega kredibilnom evidencijom javnog duga, a potom i zauzdavanjem javnog zaduživanja, a u vezi s tim i reduciranjem vrlo visoke javne potrošnje na nekapitalne izdatke.

² Važno je napomenuti da u obuhvat javnog duga iskazan kroz ovaj indikator, ne ulazi stvarni ukupni javni dug, već samo finansijsko zaduživanje vidljivo kroz budžetske primitke i rashode/izdatke vlada. U pravilu, u javni ili državni dug bi trebala ući sva unutrašnja potraživanja od države (u širem smislu), što bi obuhvatilo unutrašnja potraživanja na temelju pravomoćnih presuda, dugovanja javnog zdravstva, javnog školstva, vanbudžetskih fondova, itd., pri čemu bi ukupni iznos javnog duga bio višestruko viši. U BiH se pod javnim dugom obuhvataju samo obaveze vlada po osnovu zaduženja i stare devizne štednje, što predstavlja samo fragment ukupnog i stvarnog javnog duga, čime se ne daje potpuna istina o vrijednosti javnog duga.

INDIKATOR 1 - Odnos BDP-a, javnog duga i privatnog duga

REFORMSKAAGENDA


29

Grafikon 5a: Udio javnog duga u BDP-u BiH i tekući budžetski suficit/deficit

Podindikator 1.1 – Udio javnog duga u BDP-u i tekući budžetski deficit/suficit

REFORMSKAAGENDA

Iz Grafikona 4a možemo vidjeti udjele javnog duga u BDP-u BiH, te konsolidirani udio tekućeg deficita/suficita u BDP-u za cijelu Bosni i Hercegovinu. Pozitivna vijest jeste što se nakon dužeg niza godina, u 2015. i 2016. godini ukupni tekući budžetski

deficit iz negativne, transferirao u pozitivnu zonu - zonu suficita. Tako u 2015. godini bilježimo tekući suficit od 0,7%, a 2016. od 1,2% BDP-a.

Grafikon 5b: Agregatni budžetski suficit/deficit BiH

REFORMSKAAGENDA

Grafikon 5c: Udio javnog duga u BDP-u eentiteta

REFORMSKAAGENDA

30


Udio javnog duga u BDP-u entiteta, u posljednjih nekoliko godina značajno je drugačiji u FBiH u odnosu na RS. Naime, unazad pet godina, u Federaciji BiH vidljivo je stagniranje udjela javnog duga na 36-37% BDP-a, nasuprot trendu rasta duga u RS s 51% 2012. na 58% 2016. godine. Međutim, nekonsolidirani pokazatelji za 2017. godinu pokazuju da udio

javnog duga u BDP-u oba entiteta, a značajno u Republici Srpskoj ponovo rastu, pri čemu nije isključeno zaduženje RS preko tzv. Maastricht praga od 60% BDP-a. Posljedica je ovo intenzivnog, skupog i kratkoročnog zaduživanja kod komercijalnih banaka. Ovdje je vidljiv balast kojim javni dug RS-a ustvari značajno podiže ukupni javni dug BiH.

Grafikon 6: Suficit/deficit entiteta

REFORMSKAAGENDA


31

Iskazano u realnoj vrijednosti, na kraju 2016. godine u FBiH je evidentiran budžetski suficit od 383,4 miliona KM, dok je u isto vrijeme u RS zabilježen deficit od 66,3 miliona KM³(!). Grafikon 4c daje pregled konsolidiranog budžetskog suficita/deficita po entitetima, gdje je konačno vidljiv jedan primjer oporavka ili odgovornije budžetske politike. Nakon posljednjeg zabilježenog suficita 2007., te niza godina od 2008. do 2014.,

stalnog budžetskog deficita, na nivou generelane vlade bilježimo suficit za 2015. i to isključivo zahvaljujući suficitu u Federaciji BiH. Iako je deficit u RS značajno umanjen, i dalje je prisutan. Stanje u 2017. nemoguće je potpuno relevantno pratiti zbog toga što ne postoje zvanični i konsolidirani izvještaji nadležnih institucija o stanju budžetskog suficita/deficita za prvih 6 mjeseci 2017⁴ po entitetima.

³ Ipak, prema nalazima Glavne službe za reviziju javnog sektora RS-a, nepokriveni deficit za 2016. godinu iznosio je najmanje 166 miliona KM. “Budžetski korisnici su u toku 2016. godine stvorili obaveze veće od budžetom i kasnijim preraspodjelama odobrenih i raspoloživih sredstava minimalno za iznos od 118 miliona KM, što nije u skladu sa Zakonom o budžetskom sistemu RS. Neizmirene obaveze iz ranijeg perioda nisu planirane na poziciji izdataka za otplatu po tom osnovu iz ranijih godina u najmanjem iznosu od 120 miliona KM, čime je Vlada RS prekršila zakone o budžetskom sistemu i o fiskalnoj odgovornosti. Shodno tome budžetski korisnici u navedenom iznosu od 120 miliona KM nisu iskazali izdatke po osnovu izmirenja obaveza iz prethodnih godina u izvršenju budžeta za 2016. i po tom osnovu izdaci za otplatu ostalih dugova su potcijenjeni za navedeni iznos. Tako utvrđeni rezultat tekućeg perioda u PIB-u predstavlja nepokriveni deficit u najmanjem iznosu od 166 miliona KM“, a ne 66 miliona KM kako je zvanično prikazano. Više na: http://www.gsr-rs.org/static/uploads/report_attachments/2017/08/18/RI028-17_Cyr.pdf

⁴ Ipak, analizom realizacije budžeta za 2017., vidljiv je nastavak enormnih zaduženja za tekuću potošnju, najčešće i u najvećem obimu emisijom vrijednosnih papira, s kratkim rokom dospjeća, čime se budžeti privremeno čine solventnim, a srednjoročno destabiliziraju, dok se ukupni finansijski i monetarni sistem čini labilnijim.

Grafikon 7: Kreditni rejting BiH

Podindikator 1.2 – Globalni kreditni rejting BiH

Veća vrijednostje bolja

32


Kreditni rejting se može objasniti kao procjena kreditne sposobnosti dužnika, u ovom slučaju države, u općim uslovima ili u pogledu određenog duga ili finansijske obaveze. Kreditni rejting , dakle, osim što procjenjuje mogućnosti i spremnost vlade jedne zemlje da servisira svoj dug, i to na vrijeme i u potpunosti, on je prihvaćen kao jedan od relevantih kriterija koji se uzima u obzir kada se planira investirati u određenu državu. Obično se daju slovne oznake za kreditnu sposobnost neke zemlje. Što je više slova s početka abecede, to je bolji rejting. Pored toga ocjenama se dodaju predznaci plus (+) i minus (-), što označava tendenciju država ka boljem rejtingu (+) ili lošijem (-), ili bez oznaka što znači da je država u određenoj kategoriji stabilna.

Vodeća međunarodna agencija za procjenu kreditnog rejtinga država „Standard&Poor's“, kreditni rejting Bosne i Hercegovine potvrdila je ocjenom B sa stabilnim predznakom. Ovaj rejting spada u takozvano „smeće“ i na skali ocjena, kojih je ukupno 19, ova ocjena je na 14. mjestu. Što znači da od 131 analizirane države kojima je dodijeljen rejting, samo 18 država je lošije rangirano od BiH. Neke od država koje imaju isti kreditni rejting kao i BiH su: Etijopija, Ruanda, Uganda, Burkina Faso. Usporedbe radi, bolji kreditni rejting od BiH imaju Senegal, Kenija, Papua Nova Gvineja koje imaju rejting B+, tu su se našle i neke države iz regije, odnosno Albanija i Crna Gora, dok Slovenija ima rejting A+ što znači da je za 9 nivoa iznad BiH.

Grafikon 8: Dug vlada komercijalnim bankama

Osim zaduživanja kod međunarodnih finansijskih institucija, koje čak možemo smatrati stabilizirajućim elementom zaduživanja, značajan dio zaduživanja otpada na neodrživo, skupo, višestruko negativno unutrašnje i komercijalno zaduživanje, uzimanjem kratkoročnih kredita, emisijom obveznica i trezorskih zapisa. Grafikon 5 daje pregled zaduživanja vlada u BiH (prije svega vlada FBiH i RS) kod komercijalnih banaka, gdje je vidljivo da je vrijednost toga duga na polovini 2017. bila preko dvije milijarde i tri stotine osamdeset miliona KM, uz rapidan rast u posljednje dvije i po godine u vrijednosti od 526 miliona KM ili 28% (!).

Vlada Federacije BiH je u toku 2016. godine donijela tri odluke o zaduživanju putem emisije obveznica u iznosu od 140 miliona KM, s rokom dospijeća 3 i 5 godina i kamatnom stopom od 1,85

do 3,40%. Takođe, Vlada Federacije BiH je donijela trinaest odluka o zaduživanju putem emisije trezorskih zapisa u iznosu od 321 milion KM, s rokom dospijeća od 3 do 12 mjeseci uz kamatnu stopu od -0,006 do 1,15%. Zbir ova dva zaduženja iznosi 461 milion KM tokom jedne godine.

Republika Srpska u toku 2016. godine emitovala je osam emisija dugoročnih obveznica u svrhu finansiranja budžetskih izdataka u nominalnom iznosu 282 miliona KM, s rokom dospijeća od 3 do 10 godina i kamatnom stopom od 3,50 do 5,00%. Takođe, Vlada, tj. Ministar finansija Republike Srpske je u 2016. godini donio deset rješenja o emisiji trezorskih zapisa Republike Srpske, u ukupnom iznosu od 185 miliona KM, uz kamatnu stopu od 0,10 do 2,71%. Zbir ova dva zaduženja iznosi 467 miliona KM tokom jedne godine.

INDIKATOR 2 - Dug vlada komercijalnim bankama

REFORMSKAAGENDA


33

Kumulativno, Vlada Federacije BiH i Vlada Republike Srpske tokom 2016. po osnovu trezorskih zapisa i obveznica zadužile su se za 928 miliona KM (!).

Poseban problem jeste višegodišnji trend rasta zaduživanja u stotinama miliona KM godišnje, što se nastavilo i u 2017.

Zvanične objave nakon 30.06.2017. ukazuju na nastavak zaduživanja prije svega entitetskih vlada u desetinama miliona KM. Nije suvišno naglasiti da je i Vlada Kantona Sarajevo izvršila jednu emisiju trezorskih zapisa od oko 14 miliona KM (iako za kapitalnu investiciju), te time doprinjela rastu ovog budžetskog balasta i sa nižeg administrativnog nivoa.

Grafikon 9: Javna zaduženost per capita

Javna zaduženost po stanovniku kontinuirano rapidno raste u periodu 2012-2015., a trenutno prosječno iznosi 3.424KM. Iako je u 2016. u odnosu na 2015. zaduženost per capita po osnovu javnog duga umanjena za 28KM, ovo umanjenje od 0,8% je beznačajno da bi se nagovjestio pozitivan trend. Tokom 5 godina zaduženost po stanovniku uvećana je za 696 KM ili za oko 26%, pri čemu je zaduženost per capita u Republici Srpskoj viša za oko 50% u odnosu na drugi entitet. Važno je naglasiti da

zaduženost po stanovniku u FBiH u 2016. u odnosu na 2015. stagnira, uz mali pad od -0,4%. S druge strane, u entitetu Republika Srpska, zabilježen je rast javnog duga per capita od 2015. do 2016. za +3%. Zaduženost je i tokom 2017. vjerovatno uvećana za rast zaduživanja kod komercijalnih banaka, emisijom obveznica i trezorskh zapisa, koje su realizirane od januara 2017., ali ti podaci još uvijek nisu javno dostupni.

INDIKATOR 3 – Zaduženost po stanovniku

REFORMSKAAGENDA

34


Dodamo li javnom dugu i privatnu zaduženost stanovništva, dolazimo do realne slike zaduženosti u BiH po glavi stanovnika od 5.712 KM (!). Prosječna privatna zaduženost per capita iznosi 2.288 KM i u proteklih 5 godina ima stalni trend rasta, pri čemu

je u tom periodu uvećana za 29% ili 518 KM. Napominjemo da je zaduženost po entitetima značajno drugačija, što je ranije opisano, ali da nema javno dostupnih podataka o privatnoj zaduženosti po entitetima.

Grafikon 9a: Ukupna zaduženost per capita

REFORMSKA AGENDA

Grafikon 10a: Teret servisiranja duga u FBiH

INDIKATOR 4 - Teret servisiranja duga u budžetima FBiH i RS

REFORMSKAAGENDA


35

Grafikon 10b: Teret servisiranja duga u RS

REFORMSKAAGENDA

Grafikoni 10a i 10b skreću pažnju na ono što se u podacima o tekućem suficitu/deficitu ne vidi, a to je enormni teret servisiranja duga u budžetskim prihodima, i to s trendom rasta, umjesto snižavanja, što je bio jedan od prioriteta Reformske agende. Takođe, udio od 58%, odnosno 65% duga u budžetskim prihodima Federacije BiH za 2016. i 2017., koji je samo ekstreman nastavak trenda iz ranijih godina praktično je zarobio budžet i minimizirao šanse za stvarnu stabilizaciju javnih finansija. Nešto bolja situacija je u RS-u gdje je procentualni udio tereta duga iznosio 44% u 2016., a bilježi blago poboljšanje od 2% u 2017.

Rast obaveza servisiranja vanjskog duga od 31,4% (g/g) u prvom polugodištu 2017. je opteretio budžete tako da je po svemu sudeći doprinos javne potrošnje i investicija na ekonomski rast bio zanemariv. Naime, budžetski prilivi sa jedinstvenog računa UIO nakon izmirenja obaveza vanjskog duga su u prvom polugodištu bili neznatno (0,6%) niži u odnosu na isti period prthodne godine.

Eventualno neizvršenje obaveza proizišlih iz rastućeg duga, koje su sada već ozbiljna prijetnja, gurnulo bi već oslabljeni bankarski sistem u nesolventnost. Trenutno se taj scenarij odgađa konstanim zaduživanjem. Međutim, ovo gomilanje duga neminovno predstavlja problem, jer bi dug u pravilu

trebao biti servisiran budžetskim suficitima. U protivnom, stari dugovi se servisiraju novim zaduživanjem, čime se zapravo otplata samo dalje i skuplje odgađa.

Čak i u slučaju dugoročne solventnosti, rastuće potrebe finansiranja u slučaju BiH mogu predstavljati problem s obzirom na ograničene mogućnosti refinansiranja postojećeg duga vlade. Naime, kada se javi potreba finansiranja deficita, loš kreditni rejting BiH praktično onemogućava pristup tržištima finansijskog kapitala pod prihvatljivim uslovima (kamatama nižim od ekonomskog rasta). Iako je u kratkom roku moguće privremeno se zadužiti po visokim kamatnim stopama, ovo je na dugi rok neodrživo. Nastavak ovakve prakse bi mogao obeshrabriti privatne investitore da usljed gubitka povjerenja nastave posuđivati sektoru vlade čak i pod nepovoljnim uslovima⁶. Stoga je BiH primorana prije svega se oslanjati na posuđivanje od međunarodnih finansijskih institucija pod uslovima znatno povoljnijim od tržišnih. Dakle, sve ovo ukazuje na činjenicu da BiH teško može podnijeti nivo zaduženosti zemalja koje imaju otvoreni pristup tržištima finansijskog kapitala.

⁵ Informacija o kretanju makroekonomskih pokazatelja za januar - juni 2017., DEP, juli 2017. ⁶ Ibid.

36


4.2.2. Oblast: Poslovna klima i konkurentnost

Do 30.06.2017. u oblasti Poslovna klima i konkurentnost, vlasti na nivou BiH donijeli su dvije mjere: Zakon o carinskoj politici i Sveobuhvatno mapiranje parafiskalnih nameta.

Vlada i Parlament FBiH su do ovog perioda usvojili pet od 21 planirane mjere. Ovdje ističemo donošenje Zakona o direktnim stranim ulaganjima, Zakona o privrednim društvima, Zakona o unutrašnjem platnom prometu, Program javnih investicija, itd.

dok Zakon o stečaju, Zakon o koncesijama, Osnivanje privrednih sudova, nisu realizirani. Vlada RS i Narodna skupštinaRS najviše mjera su usvojili upravo u ovoj oblasti,13 mjera, od kojih treba istaći: Zakon o porezu na dobit, Zakon o porezu na dohodak, Zakon o jedinstvenom registru finansijskih izvještaja, Zakon o stečaju, Zakon o porezu na nepokretnosti, Zakon o bankama.

U nastavku su predstavljeni brojni indikatori iz koji daju široku i preciznu sliku o poslovnoj klimi i konkurentnosti u BiH.

INDIKATOR 5 - Rangiranje u Indeksu globalne konkurentnosti (WEF) i Indeksu lakoće poslovanja (WB)

Grafikon 11: Globalna konkurentnost i Lakoća poslovanja

Grafikon 11 prikazuje uporedno rangiranje BiH u Indeksu globalne konkurentnosti (GCI), Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) i u Indeksu lakoće poslovanja (DBI) Svjetske banke (WB), u periodu 2012 – 2017. Skala predstavlja 140 tretiranih država svijeta. Viša pozicija na skali (bliže vrijednosti 140) znači krajnje loše rangiranje, dok niža pozicija (bliža vrijednoti 1) znači bolje globalno rangiranje. Opći dojam je da unazad pet godina nema

značajnih promjena ukoliko posmatramo rangiranje po WEF metodologiji. S druge strane, kada geldamo WB pokazatelje možemo vidjeti pozitivan napredak od 2013. do 2015. godine, te pogoršanje za dvije pozicije 2016. godine BiH. Iako postoje poboljšanja, BiH je idalje prosječno loša zemlja za poslovanje, i jedna od najlošije rangiranih evropskih država.

REFORMSKAAGENDA


37

Podindikator 5.1 - Indeks lakoće poslovanja (WB) – pojedinačni indikatori

Grafikon 12 prikazuje pojedinačne indikatore lakoće poslovanja po indeksu Svjetske banke, prema kojem je vidljiv trend napretka BiH za 2014. i 2015., osim po indikatoru (lakoća) Plaćanja poreza i (lakoća) Izdavanja građevinskih dozvola gdje je primjetna regresija ili stagnacija. U indikatoru (lakoća) Pokretanja biznisa vidljiv je značajan negativni skok između 2014. i 2015., dok je najviši „pozitivni“ pad vidljiv po indikatoru

Prekogranična trgovina, zbog dodatne liberalizacije trgovine tokom 2014. i 2015., iako to može biti na štetu domaće ekonomije. BiH bilježi stagnaciju i često regresiju kao što je slučaj za indikator Zaštita manjinskih prava i (lakoća) Dobijanja kredita. Poboljšanje je evidentno kod indikatora (lakoća) Plaćanja kredita, dok kod ostalih indikatora bilježimo minorne promjene.

Grafikon 12: Indikatori lakoće poslovanja

REFORMSKAAGENDA

38


Grafikon 13 prikazuje pojedinačne indikatore lakoće poslovanja u BiH po Svjetskom ekonomskom forumu u periodu 2013. – 2017., prema kojima je dominantno vidljiva dugotrajna stagnacija na 5 od 6 indikatora, te stagnacija u odnosu na prošlu godinu i na petom indikatoru - Infrastruktura.

Značajan progres vidljiv je po indikatoru Efektivnost antimonopolske politike, na kojem je u prethodne dvije godine zabilježeno poboljšanje za 34 mjesta. Prosječna pozicija po ovih 6 indikatora je 88, što BiH globalno pozicionira u ispodprosječne zemlje po lakoći poslovanja.

Grafikon 13: Indikatori globalne konkurentnosti

Podindikator 5.2 - Indeks globalne konkurentnosti (WEF) – pojedinačni indikatori

REFORMSKAAGENDA


39

Od ambijenta poslovne klime i lakoće poslovanja u određenoj državi najdirektnije zavisi i nivo stranih investicija. Grafikon 14 prikazuje udio direktnih stranih ulaganja (FDI) u BDP-u BiH za period 2012-2016. Vidljivo je da se tokom 5 godina udio FDI kreće u rasponu od 1,53 do 2,98% BDP-a, pri čemu je u 2016. zabilježen ozbiljan pad i iznosi tek 1,80% ili 536 miliona KM. U poređenju s regionalnim primjerima, u Srbiji FDI učestvuju sa 5,18% BDP-a, u Hrvatskoj 3,19%, te u Sloveniji sa 2,43%.

Posebno indikativan jeste uvid u realnu vrijednost BDP-a navedenih država, gdje je vidljivo da Slovenija sa dosta manjim brojem stanovnika ima gotovo 3 puta, a Hrvatska gotovo 4 puta viši BDP od BiH. To znači da je vrijednost 1% BDP-a u 2016. u BiH 299 miliona KM, u Srbiji 782 miliona KM, u Sloveniji 884 miliona KM, a u Hrvatskoj preko milijardu KM. Podaci za FDI po entitetima za 2017., još uvijek nisu javno dostupni, što je još jedan pokazatelj loše javne statistike.

Grafikon 14: Strane investicije u BiH i zemljama regije

INDIKATOR 6 – Strane investicije

40


Ukoliko kompariramo realnu vrijednosti FDI u BiH u odnosu na zemlje regije, primjetan je nesrazmjer, posebno ukoliko uzmemo u obzir FDI per capita. Direktna strana ulaganja po

glavi stanovnika u BiH iznose tek 152 KM, dok je u zemljama regije taj iznos značajno viši: Srbija 564 KM, Hrvatska 770 KM i Slovenija 1040 KM.

Grafikon 15: Vrijednost stranih investicija i per capita u BiH i zemljama regije

REFORMSKAAGENDA

Grafikon 16: Tokovi stranih investicija u BiH

Podindikator 6.1 – Tokovi direktnih stranih investicija

REFORMSKAAGENDA

Grafikon 16 prikazuje kretanje direktnih stranih investicija u BiH u milionima KM za petogodišnji period od 2012. do 2016., preciznije priliv, odliv, netto efekat i odnos priliva i odliva po godinama. Podatak za 2016. još jednom prikazuje skroman priliv i umjereni odliv kapitala. Netto efekat investicija u

posljednje dvije godine bilježi značajan pad, pa postojeće vrijednosti nemaju značajan pozitivni učinak na ekonomski rast i razvoj. Ukoliko posmatramo odliv kapitala, kretanja su od 23 miliona KM u 2014. do 207 miliona KM u 2012. Odliv kapitala u 2016. stagnira na procentu od 14%, slično kao godinu ranije.


41

Grafikon 17 daje pregled država iz kojih dolazi najviše investicija u BiH, Srbiju i Hrvatsku u posljednje tri godine. U Hrvatskoj, u 2014. godini ubjedljivo prednjače investicije iz Holandije (2,4 milijarde KM) i Švicarske (504 miliona KM), zatim, tokom 2015. godine iz Velike Britanije (1,1 milijardu KM) i Njemačke (384 miliona KM), te iz Italije (3,7 milijardi KM) i Holandije (1,1 milijardu KM). U Srbiji, u 2014. godini prednjače investicije iz Holandije (727 miliona KM) i Švicarske (271 milion KM), zatim, tokom 2015. godine iz Holandije (705 miliona KM) i Luksemburga (336 miliona KM), te iz Holandiije (538 miliona KM) i Austrije (503 miliona). Kada je BiH u pitanju, komparativno vrlo skromne investicije u posljednje tri godine predvodile su: u 2014. godini Rusija (196 miliona KM), Austrija (171 milion KM), Hrvatska (89 miliona KM), Velika Britanija (75 miliona KM), te Kuvajt (47 miliona KM). U 2015. godini, s umanjenim obimom investicija, najviše su

dolazile iz Hrvatske (160 miliona KM), Holandije (88 miliona KM), Italije (67 miliona KM), Luksemburga (63 miliona KM), Turske (56 miliona KM), te Njemačke (53 miliona KM). U 2106., s još izraženijim padom stranih investicije, iste su najviše dolazile iz Hrvatske (119 miliona KM), Austrije (74 miliona KM), UAE (66 miliona KM), Velike Britanije (52 miliona KM), te Holandije (51 milion KM). Zbirno, u posljednje tri godine, najviše investicija dolazi iz Hrvatske (368 miliona KM), Austrije (245 miliona KM) i Rusije 196 (miliona KM). Poređenja radi, ukupna vrijednost stranih ulaganja u BiH u 2016. od 537 miliona KM, u Srbiji je imala samo jedna zemlja - Holandija (538), a u Hrvatskoj npr. Luksemburg (532 miliona KM).

Samo u 2016. godini, vrijednost investicija u Srbiju iz Austrije, Holandije, Luksemburga i Švicarske iznose blizu dvije milijarde KM, dok je vrijednost investicija u Hrvatsku, samo iz Holandije i Italije u 2016. godini blizu 5 milijardi KM!

Grafikon 17: Priliv investicija po državama

Podindikator 6.2 – Priliv/odliv stranih investicija po državama – regionalni prikaz

INDIKATOR 7 – Pokrivenost uvoza izvozom

42


S druge strane, Grafikon 18 daje prikaz odliva kapitala iz tri tretirane držve kroz tri posljednje godine, Indikativno je da je najveći odliv kapitala iz BiH, tokom 2016. zabilježen ka Rusiji

(-51 milion KM). U odnosu na Hrvatsku, odliv kapitala iz BiH je minoran, što može biti dobra vijest.

Grafikon 18: Odliv investicija po državama

Grafikon 19: Pokrivenost uvoza izvozom

REFORMSKAAGENDA


43

Pokrivenost uvoza izvozom i vrijednost istih prikazana je na Grafikon 19, gdje je vidljivo da je u posljednje dvije godine zabilježen rast izvoza (od oko 5% na godišnjem nivou) i uvoza (od oko 4%), što kroz dvije godine poboljšava trend pokrivenosti uvoza izvozom za 2%, odnosno s 57% 2015. godine, na 59% 2017. godine. Pozitivna kretanja u užem i širem međunarodnom ekonomskom okruženju i kretanja u okviru bh. industrije pozitivno su se reflektirala na vanjskotrgovinsku robnu razmjenu. Tako je tokom prvog polugodišta 2017. godine u BiH došlo do povećanja ukupne robne razmjene, izvoza i uvoza roba po dvocifrenim stopama rasta, dok je vanjskotrgovinski robni deficit uvećan, a pokrivenost uvoza izvozom poboljšana. Međutim, potrebno je također istaći da je tokom posmatranog perioda došlo do značajnog povećanja izvoznih i uvoznih cijena tako da su realna povećanja ovih vanjskotrgovinskih indikatora u odnosu na nominalna bila nešto niža. Iako pozitivna pojava u smislu umanjenja trgovinskog deficita, ovako snažan vanjkotrgovinski debalans, odnosno niska stopa pokrivenosti uvoza izvozom duži vremenski period, jedan je od ključnih makroekonomskih destabilizirajućih faktora.

Vanjskotrgovinski deficit od 6,7 milijardi KM u 2016. godini (i sličnih vrijednosti prethodnih godina) presudno determinira ukupnu makroekonomsku sliku. Trgovinski debalans značajan je indikator za ukupno stanje domaće ekonomije, posebno ukoliko posmatramo monetarnu vrijednost uvoza u odnosu na izvoz. Visoki uvoz ukazuje na nedostatak konkurentnosti domaće privrede. S obzirom da vrijednost uvoza značajno prelazi vrijednost izvezenih dobara i usluga, duže vrijeme bilježi se trgovinski deficit, koji ustvari doprinosi uvećanju vanjskog duga. Pozajmljivanje/zaduživanje u stranoj valuti, monetarne doznake dijaspore (preko tri milijarde KM registriranih doznaka u 2016. godini), te skromne strane investicije (od 0,5 milijardi KM u 2016. godini), na vrlo napregnut način održavaju ovako visoki trgovinski debalans. Trenutni razvoj domaće ekonomije, bez većih ekonomskih poremećaja, uprkos skromnom izvozu, najviše se može pripisati velikim dotacijama iz inostranstva, te deviznom zaduživanju, bez kojih se ni uvoz ne bi mogao odvijati, bez obzira na rast potražnje na domećem tržištu.

Podindikator 7.1 - Vrijednost i udio uvoza/izvoza po državama i kategorijama

U nastavku je dat detaljni pregled vrijednosti i kategorija uvoza i izvoza po država s kojima BiH trguje, među kojima je istaknuto prvih 10 kojima je ostvarena najveća vrijednost trgovine.

Grafikon 20a: Procenat i neto balans izvoza po državama

44


Iz Grafikona 20a – 20c, vidljiv je detaljan pregled robne razmjene po državama i kategorijama, pri čemu je posebno interesantno da ni sa jednom pojedinačnom državom među prvih deset, BiH nema pozitivni trgovinski bilans. Izrazito negativan bilans, tj. mnogo veću vrijednost uvoza u odnosu na izvoz BiH ima sa Mađarskom (-197 miliona KM), Holandijom

(-187 miliona KM), Austrijom (-175 miliona KM), Crnom Gorom (-154 miliona KM), Srbijom (-110 miliona KM), Slovenijom (-103 miliona KM), itd. Prvih 10 država, učestvuju sa 72% ukupnog izvoza, što je još jedan dokaz niske disperzivnosti i niske konkurentnosti naših roba na globalnom tržištu.

Grafikon 20b: Ukupna vrijednost izvoza po državama (u milionima KM)

Grafikon 20c: Kategorije izvoza (u milionima)


45

Grafikon 21a: Procenat i neto balans uvoza po državama

Grafikon 21b: Ukupna vrijednost uvoza po državama (u milionima KM)


Grafikon 21c: Kategorije uvoza (u milionima)

INDIKATOR 8 – Vrijednost industrijske proizvodnje

Grafikon 22: Vrijednost industrijske proizvodnje

REFORMSKAAGENDA

46

Grafikon 22 prikazuje komparativne trendove vrijednosti industrijske proizvodnje po entitetima za period 2012. – 2017. (juni). Industrijska proizvodnja je glavna mjera ekonomske aktivnosti. Prikaz pokazuje trend rasta u periodu 2015-2017. i to za 15% ili 1.2 milijarde KM u FBiH, te za 22% ili 1,1 milijardu u RS. Vidljiv je dakle snažniji rast industrijske proizvodnje u RS, ali

je takođe vidljivo da je obim proizvodnje u RS manji za više od tri milijarde, te da u ukupnoj proizvodnji učestvuje s 40%, iako je to veći udio u odnosu na npr. veličinu BDP-a. Konkrentije, za 6 mjeseci 2017, industrijska proizvodnja u RS je porasla za milijadu KM, a u FBiH za 760 miliona.


47

Studija slučaja: SIVA EKONOMIJA

Siva ekonomija u BiH predstavlja značajan dio cjelokupne ekonomske aktivnosti. Posljednje procjene veličine sive ekonomije iz 2014. godine, rađene od strane Mastercard i Ernst&Young studije ukazuju na procenat od oko 25% od BDP-a.

Ova studija koristi metodološki pristup sačinjen od četiri koraka. Prvi korak daje procjene potražnje za gotovinom (keš novac). To je ustvari analiza količine gotovine koja fluktuira izvan bankarskog sistema u BiH. Drugi korak ove metodologije je analiza tržišta rada koja uspoređuje ekonomsku aktivnost koju proizvodi formalni broj zaposlenih, sa količinom ukupne ekonomske aktivnosti koja je ostvarena, te ukrštanjem ove dvije cifre dobijamo procjenu veličine dohotka neformalne ekonomije u BiH. Treći korak u procjeni sive ekonomije je korištenje MIMIC modela koji uzima u obzir brojne ekonomske varijable i prati ih kroz vrijeme te na osnovu tih promjena daje procjenu sive ekonomije. Konkretno jedna od varijabli je i potražnja za gotovim novcem (keš). Ova analiza pokazuje koliko jedna ekonomija ima poslovnih transakcija korištenjem keša kao sredstva plaćanja. Što je obim sive ekonomije viši, to je više poslovnih transakcija provedeno kešom. Četvrti korak ove metodologije je tzv. Analiza strukture sektora, koja gleda

individualne privredne grane i daje procjene koliko bi u svakoj od ovih grana moglo biti sive ekonomije.

Prema procjenama ove studije, BiH ima najveći udio sive ekonomije u Evropi. Kada uzmemo podatak da je procjena sive ekonomije u BiH 25% BDP-a, u trećem kvartalu 2016., to znači da oko 7,3 milijarde KM nije u regularnim tokovima. Ukupno poresko opterećenje u odnosu na BDP-u od oko 40% daje podatak da se BiH godišnje gubi oko 2,9 milijardi maraka poreza kroz poreznu evaziju. Pored toga postoji i niz drugih faktora ovog gorućeg problem za BiH. Siva ekonomija takođe uništava motivaciju za legalno poslovanje, podstiče i predstavlja nelojalnu konkurenciju, umanjuje prihode u budžetskim kasama i produbljuje problem neodrživosti vanbudžetskih fondova, demotivira strane investicije zbog nedostka vladavine prava i neuređenosti tržišta.

Proširenje poreske osnovice ukidanjem svih oblika sive ekonomije, od neregistriranih ekonomskih aktivnosti do nelegalne ekonomske aktivnosti, paralelno s umanjenjem poreskih opterećenja na rad, neophodno je zbog fiskalne održivosti ali i zbog uspostavljanja funckionalnih tržišta po principu fer konkurencije, jednakosti pred zakonom i iskorjenjivanja korupcije.

4.2.3. Oblast: Tržište rada

Vijeće ministara svojim Akcionim planom nije predvidjelo donošenje niti jedne mjere iz ove oblasti.

U ovoj oblasti Vlada FBiH je usvojila najznačajnije mjere: Zakon o radu i Uredbu o prvom zapošljavanju i samozapošljavanju, dok mjera Razdvojiti obavezno zdravstveno osiguranje od funkcije posredovanja u zapošljavanju još uvijek nije došla među prioritete Vlade FBiH. Mjera Reforma sistema obrazovanja, je mjera sa kontinuiranim vremenskim rokom,

čime je teže pratiti njenu realizaciju, a traži i razmatranje realizacije mjera na kantonalnom nivou, koji ima nadležnost nad ovom javnom politikom.

Akcioni plan Vlade RS u ovoj oblasti realiziran je s tri mjere – Zakon o radu, te mjere Uvođenje šema podrške za tražioce prvog posla i Poboljšati vraćanje ljudi u radni status. Mjera Razdvojiti obavezno zdravstveno osiguranje od funkcije posredovanja u zapošljavanju nije bila razmatrana.

U nastavku slijedi pregled indikatora u ovoj oblasti.


48

Na Grafikonu 23, prikazan je petogodišnji trend stope i broja zaposlenih/nezaposlenih u BiH, kao i stopa nezaposlenosti mladih. Indikativno je da je trend duži niz godina ujednačen bez značajnijih promjena, što ukazuje na zabrinjavajuću stagnaciju na tržištu rada, s ekstremno visokom stopom nezaposlenosti i vrlo niskom stopom zaposlenosti. Ipak, u posljednje dvije godine, negativni trend je zaustavljen, a stopa nezaposlenosti je umanjena za 3%. Izraženo u apsolutnim brojevima, od donošenja Agende, registriranih zaposelnih je više za oko 35.800, a nezaposlenih je manje za oko 50.133. Posmatrano po entitetima, u FBiH je približno 468.350 zaposlenih i 356.190 nezaposlenih, a u RS 279.400 zaposlenih i 118.000 nezaposlenih. To znači da je udio zaposlenih po entitetima približno 62% u FBiH i 37% RS (te 1% Brčko distrikt).

Takođe, alarmantni su podaci o stopi nezaposlenosti mladih, koja u posljednje dvije godine jeste umanjena za 3%, ali je procenat od 68% jedan od kritičnih indikatora stanja na tržištu rada i socijalne prenapregnutosti.

Ipak, treba napomenuti da je svaki podatak o stopama zaposlenosti ili nezaposlenosti nepouzdan, jer evidenciona nezaposlenost obuhvata veliki broj ljudi koji rade u neformalnoj ekonomiji (siva zona) ili imaju druge prihode bez zasnivanja radnog odnosa, a evidenciona zaposlenost obuhvata veliki broj osoba bez redovnih prihoda i punog radnog odnosa.

INDIKATOR 9 – Stopa nezaposlenosti i stopa nezaposlenosti mladih

Grafikon 23: Stopa nezaposlenosti

REFORMSKAAGENDA

Podindikator 8.1 – Stopa radne aktivnosti

Grafikoni 24a i 24b daju prikaz udjela aktivne radne snage u ukupnom radno sposobnom stanovništvu. Ovaj udio je zabrinjavajuće nizak, tek 43%, s trendom opadanja kroz dvije posljednje godine, što znači da više od pola radno sposobnog stanovništva uopšte nije aktivno na zvaničnom tržištu rada, a većina njih su ili u zoni socijalne/boračke zaštite, ili u zoni sive ekonomije, ili u zoni socijalne isključenosti. Ovako visoka stopa neaktivnog stanovništva najviša je u Evropi, što pokazuje

Grafikon 23. Ovo se često uzima kao krucijalni uzrok lošeg ekonomskog stanja u zemlji, rigidnog tržišta rada i niskog životnog standarda. Grafikon 25 daje komparativni pregled nekolicine država članica EU, prosjek OECD, te zemalja regiona i BiH, po osnovu indikatora Stopa aktivnosti, odnosno udjela radne snage u radno sposobnom stanovništvu. Evropski prosjek je oko 65%, što je za 22 % više u odnosu na BiH, koja je najlošije rangirana država Evrope po ovom pokazatelju (!).

Grafikon 24a: Odnos radne snage i radno sposobne populacije

REFORMSKAAGENDA


49

Grafikon 24b: Stopa aktivnosti u BiH i evropskim zemljama


50

Grafikon 25 daje petogodišnji trend prosječnih plata, zatim prosječnih plata u realnom i prosječnih plata u javnom sektoru, prikazano po entitetima. Od početka provedbe Agende, prosječna plata porasla je za manje od 1%, u oba entiteta, što upućuje na zaključak da životni standard građana nije rastao, posebno zato što troškovi života takođe nisu niži. Posebno je indikativno da je prosječna plata u realnom sektoru u FBiH tokom dvije i po godine od donošenja Agende, porasla za 10 KM (oko 1%), a u javnoj administraciji/javnim uslugama za 37 KM

(oko 3%). U drugom entitetu, prosječna plata i u realnom i u javnom sektoru niža je za blizu 200 KM, ali zbog različitog poreskog obračuna toplog obroka, koji ne ulazi u prosječnu platu za razliku od FBiH. Rast prosječnih plata u realnom sektoru RS, u posljednje dvije i po godine, iznosi 7% ili 58 KM, dok je istoveremeno zabilježen neznatni pad plata u javnom sektoru za 3 KM, čime se već treću godinu održava isti nivo ovih plata, ali se omjer plata između javnog i privatnog sektora, za razliku od FBiH, značajno popravio u korist privatnog.

Grafikon 25: Odnos plata u realnom sektoru i javnoj administraciji/javnim uslugama

INDIKATOR 10 – Odnos plata u realnom sektoru i javnoj administraciji/javnim uslugama


51

Grafikon 26: Razlika plata u javnoj administraciji i realnom sektoru

Podindikator 9.1 – Razlika prosječnih plata u javnoj administraciji i realnom sektoru

Dodatna argumentacija za prethodno iznesene stavove data je u Grafikonu 27, koji daje uporedni prikaz razlike prosječne plate u javnoj administraciji i realnom sektoru u bh. entitetima u odnosu na 10 zemalja EU i Srbiju, kao relevantnog uzorka s kojim se BiH može porediti. Razlika je zabrinjavajuće drastična. Preciznije, nema nijedne zemlje u EU kojoj je BiH blizu, prateći

vrijednosti ovog indikatora. Plate u administraciji prosječno su za 45% veće od onih u privredi. Razlika prosječne plate u javnoj administraciji i realnom sektoru, uprkos određenim poboljšanjima posebno u RS, i dalje je zabrinjavajuće visoka u korist javne administracije (48% u FBiH i 37% u RS) i najviša je u Evropi.

Studija slučaja: UMANJIVANJE PORESKIH OPTEREĆENJA

U ovoj oblasti bitno je navesti da opterećenja na rad i poslovanje nisu umanjena, uprkos tome što je to bila jedna od glavnih intencija Reformske agende. Čak naprotiv, u periodu juli – oktobar 2016. Vlada Federacije BiH je kroz podzakonske akte nametnula nova poreska opterećenja oporezivanjem toplog

obroka i regresa. Iako novija referentna istraživanja pokazuju da je upravo rasterećenje rada najefektivnija mjera za pokretanje ekonomskog rasta i da mjere koje povećavaju fleksibilnost tržišta rada ne daju dobar rezultat kada je stanje ekonomije loše. Dakle redoslijed provođenja reformi je neadekvatan, a bitnije mjere su izostale u potpunosti. Oporezivanje rada, tj. porez na platu, te doprinosi iz plate i na platu nisu se mijenjali.

4.2.4.Oblast: Socijalna politika i reforma penzijskog sistema

Akcioni plan Vijeća ministara nije predvidio mjere iz ove oblasti. Vlada FBiH je akcionim planom predvidjela nekoliko bitnih mjera u ovoj oblasti, npr. Strategija za reformu sistema PIO i Asimetrično plaćanje električne energije, ali iste nisu u potpunosti realizirane u ovom periodu. Važno je pomenuti donošenje Zakona o dobrovoljnim penzijskim fondovima u

FBiH, dok novi Zakon o PIO/MIO nije usvojen u oba doma parlamenta FBiH. Institucije RS su u tretiranom periodu usvojile jednu mjeru u ovoj oblasti - Ispitati potrebu za reformom parametara penzijskog sistema, a mjere za Osnivanje prvog dobrovoljnog penzijskog sistema su u proceduri. U nastavku je dat prikaz nekoliko indikatora koji mogu biti osnova za kvalitativnu ocjenu uspješnosti reformi u ovoj oblasti u narednom periodu.


52

INDIKATOR 11 – Pokrivenost potrošačke korpe prosječnom platom i prosječnom penzijom

Grafikon 27: Potrošačka korpa, prosječna plata i prosječna penzija

REFORMSKAAGENDA

Grafikon 27 uporedno prikazuje pokrivenost potrošačke korpe prosječnom platom i prosječnom penzijom. Još jedan dokaz sporog i neravnomjernog ekonomskog rasta, te niskog životnog standarda je odnos prosječne plate, potrošačke korpe i penzije. Tokom dvije posljednje godine od objave vrijednosti Potrošačke korpe, neto plate su porasle za manje od 1% (oba

entiteta), penzije stagniraju, dok cijena potrošačke korpe takođe stagnira na gotovo dvostruko višoj vrijednosti od prosječne plate i gotovo četverostrukoj vrijednosti prosječne penzije. Konkretnije, blizu dvije prosječne plate ili četiri prosječne penzije potrebne su za jednu potrošačku korpu.

Grafikon 29: Raspon neto plata u FBiH


53

Grafikon 29 daje distribuciju raspona plata po razredima, pri čemu je vidljivo da se kroz dvije protekle godine uvećava udio radnika sa nižim primanjima od prosječnih, preciznije unutar zone relativnog siromaštva. Zona relativnog siromaštva podrazumjeva prihode dovoljne samo za nabavku hrane, bezalkoholnih pića, troškova stanovanja i energije. Prema ovim podacima, 73% radnika koji su imali platu u 2016. nalaze se u zoni relativnog siromaštva, dok podaci za 2017. nisu

upotrebljivi zbog drugačije metodologije obrade od strane Poreske uprave. Ne ulazeći u pitanje da li postoji prostor za poresku evaziju, tj. neprikazivanje ukupnih prihoda, već samo minimane plate prijavljenih radnika, ovi podaci su svakako frapantni. Korak dalje je podatak da je 45% radnika u zoni bližoj apsolutnom siromaštvu (350 KM mjesečno), s primanjima ispod 500KM.

Grafikon 30: Broj radnika u relativnom siromaštvu

Udio radnika od 73% (2015/2016.) u zoni relativnog siromaštva, što, iskazano u apsolutnim brojevima iznosi preko 351.000 ljudi, podatak je koji traži dvostruku analizu. Prije svega provjeru kredibilnosti ovakvih zvaničnih pokazatelja s aspekta manipulacije ugovorima o radu, na način da se radnici prijavljuju na manju platu od ugovorene ili zarađene, a s druge

strane, bez obzira na ovu mogućnost, s aspekta udjela vrlo niskih primanja velike većine zaposlenih. Ukoliko bi ovim apsolutnim brojevima dodali udio nezaposlenih sa ili bez socijalnih primanja koji su takođe u zoni siromaštva, te penzionera sa primanjima u zoni siromaštva dobili bi potpunu socijalnu sliku stanja u zemlji.


54

INDIKATOR 12 – Odnos broja zaposlenih i broja penzionera

Grafikon 31: Broj zaposlenih i broj penzionera

Grafikon 31 komparativno prikazuje odnos broja zaposlenih naspram broja penzionera po entitetima. Tokom 5 godina ovaj odnos nije se promijenio ni za promil, što znači da uporedo s rastom zaposlenih proporcionalno raste i broj penzionera. Situacija u kojoj je u RS-u broj penzionera veći od broja

zaposlenih, a u FBiH taj omjer povoljniji samo za 0,2 indeksna poena, govori o urušavanju ovog modela međugeneracijske solidarnosti. Ovakav trend trajno je destabilizirao penzione fondove koji su zbog deficita i nemogućnosti samoodrživosti prebačeni na trezor, kao i svi drugi budžetski korisnici.

Podindikator 12.1 – Raspon penzija

Grafikon 32: Raspon penzija u FBiH

REFORMSKAAGENDA


55

Iz grafikona Raspon penzija vidljivo je dominirajuće siromaštvo unutar penzionerske populacije. Nevjerovatno zvuči podatak da u 2017. godini 98% penzionera prima penziju nižu od 800KM, što je zona relativnog siromaštva koja podrazumjeva da takva osoba ima prihode dovoljne samo za nabavku hrane, bezalkoholnih pića, troškova stanovanja i energije. Jednako je indikativno da preko tri četvrtine penzionera ima penziju nižu

od 500 KM, te da dva od tri penzionera, tj. 66% penzionera prima penziju ispod 330KM (zona apsolutnog siromaštva) čime je, uz prethodnu elaboraciju o broju radnika u zoni siromaštva, potpuno jasna socijalna slika društva. Vidljivo je da su kroz pet godina promjene minorne, tj. da, s obzirom da nema rasta penzija, obim siromaštva ne umanjuje prijavom novih penzionera.

Studija slučaja: Naknade za nezaposlene

Visina novčane naknade za nezaposlene u Federaciji BiH čini 40% prosječne neto plate u FBiH u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa nezaposlene osobe. Prosječan iznos naknade za 2014.g. iznosio je 369 KM. U Republici Srpskoj nema novijih podataka, a za 2013.g. prosječan iznos naknade bio je

110 KM. Pokrivenost potrošačke korpe ovom naknadom u FBiH je oko 20%, a u RS je 6%. Obuhvat naknade ubjedljivo je najniži u regionu, a vremensko trajanje iste vrlo ograničeno. Reforma javnih službi za zapošljavanje, izmještanje administrairanja zdravstvenog osiguranja iz ovih službi, širenje opsega i visine naknada za nezaposlenost, te poboljšanje aktivnih politika zapošljavanja su još uvjiek reforme na čekanju.

4.2.5.Oblast: Reforma javne uprave

Vijeće ministara je u svom Akcionom planu planiralo donošenje četiri mjere iz oblasti Refome javne uprave. Dvije mjere su usvojene, a to je Zamrzavanje fonda plata u javnom sektoru i Realizacija procesa popisa stanovništva. U ovoj oblasti je vrlo značajno donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima koji se nekoliko navrata našao na dnevnom redu Vijeća ministara, ali je svaki put povučen zbog neusaglašenosti njegovog sadržaja s ciljevima Reformske agende, strateškim ciljevima reforme javne uprave i SIGMA principima javne uprave.

Od planiranih osam mjera akcionog plana Vlade Federacije usvojene su tri mjere; Zakon o državnoj službi (naknadno stavljen van snage odlukom Ustavnog sufa FBiH), Uredba o vršenju ovlaštenja u privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala i Odluka o moratoriju na povećanje plata

državnih službanika, jedna mjera je u proceduri, a četiri mjere nisu usvojene.

Tri od sedam planiranih mjere iz Akcionog plana Vlade RS su usvojene, a treba pomenuti važnost donošenja slijedećih mjera: Usvojiti ključne principe reforme javne uprave, Revidiranje kadrovskih planova, te Osigurati zapošljavanje najbolje rangiranih kandidata, iako ova posljednja mjera nije u ni približno u cjelosti provedena, neki pomaci su napravljeni pa je tretirana kao realizirana. Pored toga rezultati popisa stanovništva za teritoriju Republike Srpske, prema novom Zakonu o obradi i objavljivanju rezultata popisa stanovništva iz 2013. su objavljeni krajem 2016.

Indikatori u nastavku daju pregled stanja u ovoj oblasti. Javni sektor u ovom izvještaju, shodno klasifikaciji statističkih agencija, podrazumijeva uposlene u: javnoj upravi i odbrani, obaveznom socijalnom osiguranju, obrazovanju i djelatnosti socijalne i zdravstvene zaštite.


56

INDIKATOR 13 – Udio zaposlenih u javnoj upravi u ukupnom broju zaposlenih

Grafikon 33: Udio zaposlenih u javnoj upravi

Grafikon 33 daje prikaz trenda udjela zaposlenih u adminstraciji u ukupnom broju zaposlenih tokom 5 godina. Suprotno deklarativnim stavovima vlada i političkih dužnosnika, čak i nekim donesenim mjerama, značajnijeg opadanja ovog udjela nema. Od donošenja Agende, procenat u

FBiH je umanjen za 0,65%, a u RS za 1,03%, što je u oba slučaja beznačajano, jer ne ukazuje na veliki uspjeh vladinih mjera poput moratorijuma na nova zapošljavanja u državnoj službi. Svaki četvrti zaposleni idalje radi u javnoj upravi/javnim uslugama, tj. direknto ili indirektno je budžetski potrošač.

REFORMSKAAGENDA

INDIKATOR 14 - Razlika prosječnih plata u javnoj administraciji i realnom sektoru

Grafikon 34: Razlika plata u javnoj administraciji i realnom sektoru


57

Iako je ovaj prikaz procentualne razlike prosječne plate u javnoj administraciji i relanom sektoru u bh. entitetima u odnosu na različite zemlje EU i zemlje regije dat u pogavlju Tržište rada, vrijedi ga iz druge perspektive razmotriti i u poglavlju Reforma javne uprave. Udio administracije u BiH je daleko iznad prosjeka EU i OECD, pri čemu je ovaj udio u oba entiteta, a

posebno u FBiH, dramatično visok. Plate u administraciji gotovo duplo su veće od onih u privredi. Razlika prosječne plate u javnoj administraciji i realnom sektoru je zabrinjavajuće visoka u korist javne administracije (48% u FBiH i 37% u RS) i najviša je u Evropi.

4.2.6.Oblast: Vladavina prava i dobro upravljanje

Na nivou institucija BiH, od ukupno 16 planiranih mjera iz ove oblasti, usvojeno je 10 mjera, među kojima ističemo: Strategiju reforme sektora pravde, Strategiju za borbu protiv korupcije, Strategiju za prevenciju i borbu protiv terorizma, te Stratetegiju za upravljanje granicom. U ovoj oblasti Vijeće ministara je postiglo najveću efikasnost provedbe mjera.

Vlada FBiH je predvijela 3 mjere u ovoj oblasti, a usvojena je jedna. U septembru 2016.g. usvojena je Strategija za borbu protiv korupcije 2016.-2019, kao i prateći Akcioni plan.

Akcioni plan Vlade RS za izvještajni period je predvidio 13 mjera, od kojih je usvojeno 5 mjera, među kojima ističemo: Strategiju za borbu protiv terorizma, Uspostaviti efikasne strukture za prevenciju korupcije, Uspostaviti čvrsta pravila za oduzimanje imovine i pranje novca

U nastavku slijedi nekoliko indikatora koji daju uvid u stanje u ovoj oblasti, te eventualne promjene od donošenja Reformske agende.

INDIKATOR 15 - Rangiranje u indeksu vladavine prava prema WJP (World Justice Report Project)

Grafikon 35: Globalno rangiranje vladavine prava

REFORMSKAAGENDA

Indeks vladavine prava Worl Justice Report (WJR), tretira 130 država svijeta, te se oslanja na više od 110.000 kućanstava i stručnih istraživanja kako bi se utvrdilo kako se vladavina prava doživljava i percipira u svakodnevnom životu širom svijeta. Performanse se procjenjuju kroz 44 pokazatelja organizirana u 8 cjelina: ograničenja vladinih ovlasti, odsustvo korupcije, otvorenost vlada, temeljna prava, red i sigurnost, provođenje

zakona, civilna pravda i kaznena pravda. U posljednjih pet godina pozicija BiH se značajno ne mijenja, nalazi se između 40. i 50. mjesta, pri čemu je rangiranje na kraju 2016. bilo najlošije u posljednjih pet godina, tj. zabilježeno je pogoršanje za 10 pozicija u odnosu na prethodnu godinu. BiH je inače jedna od najlošije rangiranih evropskih država u ovom indeksu, zajedno s Makedonijom i Srbijom.


58

Podindikator 15.1 – Rangiranje u indeksu snage institucija (WEF)

Grafikon 36: Procjena snage institucija

Grafikon 36 daje prikaz paketa indikatora WEF-a pod nazivom Snaga institucija, gdje je vidljiv blagi pozitivni trend, nakon ranijeg perioda pogoršanja (2013-2015) i stagnacije (2015-2016). Manja, ali ne beznačajna, pogoršanja zabilježena su po indikatorima Preusmjeravanje javnih sredstava, Favoriziranje u odlukama državnih službenika, te Povjerenje javnosti u političare, mada su istovremeno zabilježena poboljšanja po indikatorima Nepravilne isplate i mita, Nezavisnost sudstva i R a s i p n i š t v o j a v n e p o t r o š n j e . P r e m a i n d i k a t o r i m a Transparentnost donošenja odluka, Favoriziranje u odlukama

državnih službenika i Povjerenje javnosti u političare, BiH se nalazi među 10% najlošije rangiranih država svijeta. Indikativno je da se BiH po svim indikatorima nalazi između 90. i 131. mjesta od 150 rangiranih država. Rejtinzi po svim pobrojanim kriterijima nedvosmisleno ukazuju na ozbiljan izazov koji ima BiH u izgradnji vladavine prava, borbi protiv političke korupcije i pokroviteljstva, građenja autonomne i profesionalne javne uprave, te jačanja nezavisnog i efikasnog pravosuđa.

INDIKATOR 16 – Globalni indeks percepcije korupcije (TI)

Grafikon 37: Globalni indeks percepcije korupcije Transparency international-a


59

Grafikon 37 daje petogodišnji trend Indeksa percepcije korupcije (CPI) Transparency international-a, sa prikazom BiH i tri države regije. Rang BiH se tokom posljednje dvije godine nije

značajno mijenjao, iako je zabilježeno poboljšnje od četiri pozicije. BIH, uz Albaniju i Kosovo je najlošije rangirana država regiona u ravni sa Kolumbijom, Brazilom i Indijom.

INDIKATOR 16 - Poreski dug

Grafikon 38: Ukupni poreski dug u BiH

Grafikon 38 daje pregled ukupnog poreskog duga u BiH, po osnovu indirektnih i direktnih poreza u nadležnosti državnih i entitetskih poreskih organa. Ukupni poreski dug iznosi enormnih 4,5 milijardi KM, pri čemu direktni porezi (na plate,

doprinosi, takse) zbirno iznose 3,8 milijardi KM. Poređenja radi, ukupni poreski dug je 4 puta veći od posljednjeg višegodišnjeg aranžmana s MMF-om.

Grafikon 39: Poreski dug u BiH (indirektni porezi)


60

Grafikon 39 daje nam uvid u obim ukupnog nenaplaćenog poreskog duga u BiH, po osnovu indirektnih poreza, na dan 29.09.2017. godine. Vrijednost duga iznosi preko 770 miliona KM, u šta ulaze dugovi po osnovu neplaćenog PDV-a, carina i

akciza. Poređenja radi, iznos nenaplaćenog duga niži je od ukupnog godišnjeg zaduživanja vlada kod komercijalnih banaka, pa bi samo naplatom većeg dijela ovog duga, vlade bile oslobođene ovog tereta komercijalnog zaduživanja.

Grafikon 39a: Prvih 20 dužnika u ukupnom dugu za carine

Grafikon 39a, daje uvid sliku udjela prvih 20 dužnika u ukupnom dugu za carine u čemu isti učestvuju sa preko 66%, odnosno, dvije trećine ukupnog duga za carine otpada na 20

kompanija. Slična pojava, sa još većim udjelom nekolicine dužnika pojaviće se i u pregledu dugovanja po osnovu direktnih poreza u entitetima.

Grafikon 40: Poreski dug u FBiH (direktni porezi) i najveći dužnici

Grafikon 40 daje nam uvid u obim ukupnog nenaplaćenog poreskog duga u FBiH, po osnovu direktnih poreza, na dan 31.08.2017. godine. Vrijednost duga iznosi dvije milijarde i 596 miliona KM u šta ulaze dugovi po osnovu neplaćenih poreza, doprinosa, te taksi i drugih naknada. Najveći dužnici po osnovu neizmirenih javnih prihoda su poreski obveznici sa učešćem

državnog kapitala, tj. javna preduzeća ili kompanije s državnim (su)vlasništvom, te javne institucije. Ako posmatramo samo prvih 20 najvećih dužnika, dolazimo do udjela ovih dužnika od čak jednu milijardu i 185 miliona KM, ili 46% ukupnog poreskog duga (!).


61

Unutar poreskog duga prvih 20 najvećih dužnika, javna preduzeća i institucije učestvuju sa 79% ili preko 980 miliona KM, a privatne sa 21% ili 204 miliona. Ovaj slučaj dokazuje hronično odsustvo vladavine zakona, jer je neobjašnjivo ovoliko odsustvo dobrog upravljanja, jednakosti pred zakonom i tolerancija neplaćanja poreza i doprinosa od strane javnih preduzeća i institucija, čime je akumuliran ogromni unutrašnji dug, budžetski deficit, deficit vanbudžetskih fondova (primarno penzionog i zdravstvenog) i ozbiljno

poljuljano povjerenje građana i pravnih subjekata u vladavinu zakona i jednakost pred zakonom. Najgori dio ove elaboracije jeste što se ovaj dug i dalje gomila, javna preduzeća i dalje ne plaćaju poreze i doprinose za vanbudžetske fondove praveći ogroman rascjep u pravnom poretku, fiskalnom sistemu i javnim finasijama, a o narušavanju poslovnog okruženja, nelojalne tržišne utakmice i principima jednakih šansi na tržištu, suvišno je govoriti.

Grafikon 41: Poreski dug u RS (direktni porezi) i najveći dužnici

Izvor informacija za prikaz na Grafikonu 41 su medijske objave, tj. intervjui direktorice Poreske uprave RS⁹, pa se ne mogu smatrati do kraja pouzdanim niti potvrđenim, jer zvanične podatke o poreskom dugu u RS Poreska uprava odbila je dostaviti u razumnom roku. Grafikon daje uvid u obim ukupnog nenaplaćenog poreskog duga u RS, po osnovu direktnih poreza, na dan 30.06.2017. godine. Vrijednost duga iznosi jednu milijardu i 167 miliona KM, u šta ulaze dugovi po osnovu neplaćenih poreza, doprinosa, te taksi i drugih naknada. Najveći dužnici po osnovu neizmirenih javnih prihoda su poreski obveznici sa učešćem državnog kapitala, tj. javne ustanove i javna preduzeća ili kompanije s državnim

(su)vlasništvom. Prvih 10 najvećih dužnika duguju 171 milion KM, ili 15% ukupnog poreskog duga, a među njima javne ustanove i javna preduzeća čine 53% ili 90 miliona KM.

Zahtjev za pristup infomacijama u vezi s poreskim dugovanjima i dužnicima odaslan je dvjema entitetskim poreskim upravama početkom devetog mjeseca 2017. Poreska uprava RS nije poslala odgovor ni nakon 45 dana. Vrlo je indikativno da se duži vremenski period javnosti ne nudi puni uvid u poreska dugovanja u Republici Srpskoj, što nije zakonom zaštićena informacija.

⁹ https://www.nezavisne.com/novosti/intervju/Zora-Vidovic-direktor-Poreske-uprave-RS-Smanjili-smo-dug-a-povecali-naplatu/441356 https://www.nezavisne.com/ekonomija/analize/Lista-najvecih-poreskih-duznika-u-RS-Birac-rekorder-sa-33-miliona-duga/417102


62

DODATAK 1 - INDIKATORI EFIKASNOSTI EUROUNIJSKIH INTEGRACIJA

Grafikon 42 daje uvid u trajanje perioda od potpisivanja do stupanja na snagu Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) država sa Evropskom unijom. U ovom slučaju pozitivni

rekorder je Makedonija s tačno četiri godine od potpisivanja do stupanja na snagu Ugovora. S druge strane, negativni rekorder je BiH u čijem slučaju je proces trajao 9,5 godina.

Grafikon 42: Period od početka pregovora do stupanja na snagu SSP

Grafikon 43 daje uvid u trajanje perioda od prijema Upitnika EU do dostvljanja odgovora. U ovom slučaju, svih pet zemalja koje koristimo kao komparativni primjer, upitnik su dostavile za tačno onoliko dana koliko su za taj posao i tražile od EU. Tako je Srbija odgovorila za samo dva mjeseca, Hrvatska za tri,

Makdedonija, Crna Gora i Albanija za četiri, a Bosna i Hercegovina, nakon što je tražila rekoridnih 6 mjeseci za odgovor, probila je vlastiti rok, a upitnike nije dostavila ni za 9 mjeseci¹⁰.

Grafikon 43: Period od prijema do odgovora na Upitnik EU

¹⁰ Ovaj dio izvještaja zaključen je 30.09.2017. godine, do kada BiH nije dostavila odgovore ka EU, bez izvjesnosti da će isti biti dostavljeni ni u naredna dva mjeseca.

Tokom septembra 2017, agencija Valicon je za CCI provela ispitivanje javnog mnjenja na teritoriji cijele BiH (oba entiteta), na reprezentativnom uzorku od 300 ispitanika, CATI (telefonskom) metodom, uz standarnu grešku od +/- 5,7%. Podaci su ponderirani, a za ponderiranje je korištena ranking

metoda, kombinacije spol-dob i region-tip naselja. Upitnik je osim demografskih, sadržavao 7 pitanja/izjava, sa likertovom skalom odgovora od „potpuno se slažem“ do „uopšte se ne slažem“. Rezultati ispitivanja dati su u donjem grafikonu.

DODATAK 2 – REZULTATI ISPITIVANJA JAVNOG MNJENJA

Na prvo pitanje, polovina populacije BiH (53%) izjavila da je više zadužena nego prošle godine, dok su rijetki oni (16%) koji smatraju da su u ovoj godini manje zaduženi. Trećina (31%) je neodlučna, nisu sigurni ni da li su više ili manje zaduženi nego prethodne godine.

Više od polovine populacije (55%) smatra da danas živi lošije nego prije godinu dana, dok je 35% ispitanih izjavilo da živi isto. Zbirno, čak 90% ispitanika smatra da danas živi isto ili lošije nego prošle godine. S druge strane, samo 10% smatra da živi bolje.

Po pitanju osjećaja sigurnosti – polovina građana BiH (53%) osjeća se manje sigurnim danas nego prošle godine. Takođe, 40% je onih koji se osjećaju jednako kao i prošle godine – niti više, niti manje sigurnim. Tek 6% populacije BiH se osjeća sigurnije danas nego prošle godine.

Dvije trećini građana (67%) smatra da njihova primanja, plata ili penzija, nisu dovoljni za normalan život. Svaki peti stanovnik BiH (20%) nije siguran da li su mu/joj primanja dovoljna za normalan život.

Tek 12% populacije smatra da mogu živjeti normalno od svojih primanja, a s tim se više slažu mladi, osobe visokog obrazovanja i oni koji žive u gradu. Da ne mogu živjeti od svojih

primanja najviše smatraju osobe nižeg obrazovnog statusa, osobe koje žive van grada, te oni u dobi od 31 – 45 godina starosti.

Dvije trećine populacije BiH smatra da je danas teže naći posao nego prošle godine, dok je samo 6% suprotnog mišljenja. Trećina je po ovom pitanju neodlučna – niit je lakše, niti je teže naći posao danas nego prošle godine. Da je danas teže naći posao donekle češće smatraju osobe srednje životne dobi (31 – 45), srednjeg obrazovanja i oni koji žive van grada, te u Federaciji BiH.

Da se vlade u BiH ne zadužuje odgovorno kod stranih i domaćih kreditora, mišljenja je 65% populacije BiH. Samo su rijetki oni koji smatraju da se Vlada zadužuje odgovorno (4%), dok je trećina neodlučnih. Stariji, obrazovaniji i oni koji žive u gradskim sredinama u BiH imaju manje povjerenja u vladu po pitanju zaduživanja.

Više od dvije trećine građana BiH (68%) smatra da nije prihvatljivo da su plate u javnom sektoru veće od plata u privatnom. Taj stav više zastupaju građani višeg obrazovnog nivoa, te osobe koje žive van gradova, te u FBiH. Tek 12% populacije smatra da je prihvatljivo da plate u javnom sektoru budu veće od plata u privatnom.

* * *


63

Grafikon 44: Rezultati ispitivanja javnog mnjenja

64


5Prilozi


65

Akcioni plan Vijeća ministara BiH P

oslo

vna

klim

a i

konk

uren

tnos

t

Mjera Usvojeno U

proceduri Nije

usvojeno

1 Donijeti nove zakone iz finansijskog sektora usklađene sa direktivama EU i Uslovima iz Bazela

0

2 Zakon o carinskoj politici X

3 Planirati e-usluge za PDV i porez na dohodak X

4 Sveobuhvatno mapirati parafiskalne namete (i nametnuti moratorijum za nove)

0

Refo

rma

javn

e up

rave

1

Usvojiti inoviranu Strategiju reforme javne uprave koja će biti zasnovana na ključnim principima reforme javne uprave

--

2 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima

0

3

Zamrznuti ukupan fond plata u javnom sektoru do donošenja revidiranog sistema određivanja plata na osnovu vrijednosti

X

4

Osiguranje pune podrške uspješnoj realizaciji popisa stanovništva, domaćinstava i stanova uz puno poštovanje odredbi zakona o popisu stanovništva, podzakonskih propisa i evropskih statističkih standarda u popisnim aktivnostima

X

Javn

e fin

ansi

je, p

ores

ka p

oliti

ka i

fiska

lna

održ

ivos

t 1

Znatno poboljšati razmjenu podataka između četiri poreske uprave 1.1. Formirati interresornu radnu grupu sa svih nivoa (BiH i entiteti) koja će definisati modalitete razmjene podataka; 1.2. Praćenje obima razmjene podataka; 1.3. Provesti postupke naplate poreza kao rezultat razmijenjenih informacija

0

2 Predložiti povećana ovlaštenja za poreske organe i modalitete korisne saradnje

--

3 Pripremiti i provesti poresku reviziju i inspekciju na osnovu rizika na svim nivoima

--

4 Izmjene i dopune Zakona o akcizama - na�a i na�ni derivati

0

5 Izmjene i dopune Zakona o akcizama - duhan i alkohol

0

6

Utvrditi ukupan fond plata u javnom sektoru, odnosno institucijama BiH 6.1. Priprema i usvajanje Prijedloga Zakona o budžetu institucija BiH za 2016. godinu koji sadrži član o kontroli i ograničenju novog zapošljavanja 6.2. Izrada i usvajanje metodologije za ograničenje plata u javnom sektoru na održivoj osnovi

X


66

7

Odrediti, održavati i objaviti strategije javnog duga i analize održivosti duga na državnom i entitetskom nivou 7.1. Usvajanje kalendara razmjene podataka potrebnih za pripremu Srednjoročne strategije upravljanja dugom BiH 7.2. Odrediti, održavati i objaviti strategije javnog duga i analize održivosti duga na državnom i entitetskom nivou

X

8

Osiguranje pune podrške uspješnoj realizaciji provođenja odluke o postupku srednjoročnog planiranja, praćenja i izvješt avanja u institucijama BiH

X

9 Unaprjeđenje korištenja međunarodne ekonomske pomoći

0

Vlad

avin

a pr

ava

I dob

ro u

prav

ljanj

e

1 Usvojiti Strategiju i Akcioni plan reforme sektora pravde u BiH

0

2

Uspostaviti efikasnu prevenciju korupcije i sukoba interesa u pravosuđu 2.1. Provoditi zajedničke obuke za tužitelje, istražitelje i policijska tijela za rad na krivičnim djelima korupcije i poboljšanje koordinacije u tom procesu 2.2. Izvršiti analizu zakona o sukobu interesa u BiH s ciljem utvrđivanja mogućnosti za efikasnije suzbijanje sukoba interesa i pooštravanja sankcija za njihovo nepoštivanje 2.3. Na osnovu analize predložiti izmjene i dopune Zakona o sukobu interesa u BiH za efikasnije suzbijanje sukoba interesa i pooštravanja sankcija za njihovo nepoštivanje 2.4. Izvršiti sveobuhvatnu analizu zakonskih propisa za izjave o imovinskom stanju, s ciljem uspostave efikasnog sistema kontrole, obrade podataka iz izjava o imovinskom stanju i eliminacije prepreka za njihovo javno objavljivanje 2.5. Formirati elektronski registar izjava o imovinskom stanju

0

3 Propisati objektivne kriterije za imenovanje nosilaca pravosudnih funkcija radi povećanja profesionalizma i integriteta

X

4 Usvojiti mjere integriteta pravosudnog sistema u BiH X

5 Usvojiti nova pravila disciplinskog postupka i uvesti nove disciplinske mjere

--

6 Izvršiti procjenu rada policijskih agencija s ciljem unaprjeđenja integriteta policijskih agencija na svim nivoima

0

7

Unaprjeđenje saradnje između policijskih agencija nasvim nivoima 7.1. Izraditi Prijedlog dokumenta sa preciznim operativnim procedurama za postupanje u posebnim okolnostima i vanrednim situacijama

0


67

8

Unaprijediti regionalnu i međunarodnu policijsku saradnju 8.1. Usvojiti Poslovnik o radu osnovanog Zajedničkog centra za policijsku saradnju BiH, Srbije i Crne Gore.

8.2. Provesti proceduru za izbor novog oficira za vezu SELEC centru, radi osiguranja kontinuiteta u pogledu rada bh oficira za vezu.

X

8.3. Provesti inicijativu za zaključivanje tri ugovora sa zemljama u okruženju o policijskoj saradnji.

9 Potpisati Operativni sporazum sa EUROPOL- om X

10 Usvojiti državnu Strategiju za borbu protiv korupcije 2015-2019. godina i Akcioni plan za provedbu

X

11

Uspostaviti efikasne strukture za prevenciju i nadzor borbe protiv korupcije na svim nivoima 11.1. Uspostaviti komunikaciju, saradnju i koordinaciju između APIK-a i svih tijela za suzbijanje korupcije 11.2. Ustanoviti potrebe tijela za suzbijanje korupcije u BiH u skladu sa njihovim nadležnosti 11.3. Izraditi odgovarajuće programe obuka za članove tijela za suzbijanje korupcije u BiH i provoditi obuke 11.4. Ustanoviti potrebe institucija sa protivkoruptivnim nadležnostima na nivou državnih organa 11.5. Osigurati administrativne, finansijske i institucionalne kapacitete institucija sa protivkoruptivnim nadležnostima na državnom nivou

X

12

Unaprijediti pravni okvir kojim se reguliše oduzimanje nelegalno stečene imovine, pranja novca i povrat, uključujući poboljšanje procedure prodaje zaplijenjene imovine

0

13 Usvojiti Strategiju i Akcioni plan za prevenciju i borbu protiv terorizma (2015-2020)

X

14 Implementacija Sporazuma o razmjeni elektronskih podataka između policije i tužilaca

X

15 Usvojiti Strategiju za integrisano upravljanje granicom X

16

Uskladiti pravni i regulatorni okvir u oblasti pranja novca i finansiranja terorizma radi ispunjenja zadataka iz FATF Akcionog plana 16.1. Usvojiti Izmjene i dopune Krivničnog zakona BiH radi ispunjenja preporuka Moneyval-a

X

16.2. Formirati radnu grupu za praćenje obaveza iz FATF Akcionog plana, učešća na sastancima i podnošenje Izvještaja o napretku iz Akcionog plana prema FATF

16.3. Izvršavati obaveze iz FATF Akcionog plana

Vlad

avin

a pr

ava

I dob

ro u

prav

ljanj

e


68

Akcioni plan Vlade RS Po

slov

na k

lima

i kon

kure

ntno

st

Mjera Usvojeno U

proceduri Nije

usvojeno

1 Zakon o porezu na dobit X

2 Zakon o porezu na dohodak X

3 Zakon o porezu na nepokretnosti X

4 Zakon o rokovima izmirenja novčanih obaveza

0

5 Zakon o odgođenom plaćanju poreskog duga X

6 Zakon o računovodstvu i reviziji Republike Srpske X

7 Zakon o jedinstvenom registru finansijskih izvještaja X

8 Registar parafiskalnih nameta (kroz Zakon o poreskom sistemu) X

9 Zakon o doprinosima: Smanjenje poreskog opterećenja na rad 0

10 Uklanjanje podsticaja i drugih vidova pomoći velikim preduzećima 0

11 Rješavanje neodrživih preduzeća X

12 Ubrzati procedure za pribavljanje građevinskih dozvola X

13 Ubrzati procedure za pribavljanje priključaka za struju 0

14 Reforma inspekcija (Pojačati inspekciju rada) 0

15 Jačanje nacionalne kontrole kvaliteta --

16 Bolja zaštita manjinskih akcionara 0

17

Zakon o stečaju (Uvođenje instituta "predstečajnog postupka", skraćivanje stečajnog postupka i poboljšanje stečajnih procedura) X

18 Povećanje akcize na duhan i alkohol za zdravstveni sektor

0

19 Analiza povećanja PDV-a

0

20 Zakon o izmjenama i dopunama zakona o investicionim fondovima X

21 Zakon o obaveznim osiguranjima u saobraćaju X

22 Zakon o bankama X

23

Pravni okvir za naplatu i rješavanje nekvalitetnih kredita: osnivanje i supervizija društava za upravljanje aktivom i vansudsko restrukturiranje dugova

--

24 Jačanje nadzora nad bankama od strane entitetskih Agencija za bankarstvo X


69

25 Spisak održivih i neodrživih javnih preduzeća 0

26

Startegija za rješavanje preduzeća gubitaša u javnom vlasništvu (Program restrukturiranja i Program privatizacije)

0

27 Program restrukturiranja Že ljeznica Republike Srpske

0

Trži

šte

rada

1

Zakon o radu: Omogućiti fleksibilnost radnih uslova i diferencirano određivanje plata na osnovu vještina, kvalifikacija, nivoa iskustva i učinka; Povećati kazne za kršenje zakona (MMF: Prethodna mjera)

X

2 Razdvojiti obavezno zdravstveno osiguranje od funkcije posredovanja u zapošljavanju

--

3 Reforma sistema obrazovanja : veća povezanost sa tržištem rada

0

4 Uvođenje šema podrške za tražioce prvog posla X

5 Poboljšati vraćanje ljudi u radni status X

Soc.

polit

ika

i pen

z.

sist

em

1 Poboljšati ciljanje socijalne zaštite 0

2 Ispitati potrebu za reform om parametara penzijskog sistema

X

3 Izraditi šeme za dobrovoljno penzionisanje 0

4 Osnivanje prvog dobrovoljnog penzijskog fonda 0

Refo

rma

javn

e up

rave

1

Usvojiti ključne principe reforme javne uprave (Uključiti osnovne, suštinski važne reforme za upravljanje javnim finansijama)

X

2

Puna podrška za uspješnu realizaciju aktivnosti u vezi sa provođenjem popisa stanovništva, domaćinstava i stanova, uz puno poštovanje odredbi Zakona o popisu, podzakonskih propisa i evropskih statističkih standarda u popisnim aktivnostima

0

3 Uspostaviti sistem određivanja plata na osnovu vrijednosti

--

4

Odrediti kriterijume kvalifikovanosti i testove kompetentnosti pri zapošljavanju državnih službenika i namještenika

--

5 Revidirati Kadrovske planove X

6

Zakon o državnim službenicima i namještenicima (Olakšati reformu javne uprave i uvesti veću fleksibilnost radnih angažmana)

0

7 Osigurati zapošljavanje isključivo najbolje rangiranih kandidata

X


70

1

Odluka koja uvodi moratorij na povećanje plata u javnom sektoru - stroge kontrole zapošljavanja: osnovice, koeficijenti, naknade ("Zamrznuti" ukupan fond plata u javnom sektoru do donošenja sistema određivanja plata po osnovu vrijednosti) X

2 Utvrditi ukupan fond plata na svim nivoima vlasti X

3 Utvrditi ukupan fond svih tekućih rashoda na svim nivoima vlasti X

4 Rebalans Budžeta Republike X

5 Zakon o fiskalnoj odgovornosti u Republici Srpskoj X

6

Razmjena podataka između poreskih uprava -objediniti sve informacije o poreskim obveznicima iz sve četiri poreske uprave i mjesečno ih ažurirati u skladu sa ustavnim uređenjem i nadležnostima. X

7 Razmjena informacija o strukturi duga i bruto potrebama za zaduživanjem X

8 Strategija javne unutraš nje finansijske kontrole 0

9 Zakon o fiskalnim kasama X

10 Zakon o izmjenama i dopunama zakona o poreskom postupku Republike Srpske

X

11 Zakon o izmjenama i dopunama zakona o inspekcijama u Republici Srpskoj

X

12 Zakon o izmjeni i dopunama zakona o sistemu javnih službi X

13 Zakon o izmjenama i dopunama zakona o komunalnoj policiji Mjera uklonjena iz plana

14 Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zanatsko-preduzetničkoj djelatnosti X

15 Sprečavanje prijava nižeg dohotka kao osnove za obračun i plaćanje poreza i doprinosa

_

16 e-usluge na porez na dohodak X

17 Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zdravstvenoj zaštiti X

18 Analiza dugovanja zdravstvenog sektora

0

19 Uvođenje trezorskog sistema u zdravstveni sektor

0

20 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju X

21 Novi modeli i izvori finansiranja

0

22 Normiranje mreže zdravstvenih ustanova

0

Javn

e fin

ansi

je, p

ores

ka p

oliti

ka i

fiska

lna

održ

ivos

t


71

Vlad

avin

a pr

ava

i dob

ro u

prav

ljanj

e 1 Poboljšati procedure prodaje zaplijenjene imovine

0

2 Unaprijediti saradnju policije na svim nivoima

0

3 Razvijati regionalnu i međunarodnu policijsku saradnju

0

4

Zaključiti operativni sporazum sa EUROPOL-om kako bi se obezbjedio dvosmjerni protok povjerljivih informacija o kriminalu između BiH i zemalja članica

0

5 Implementacija Strategije za borbu protiv korupcije u Republici Srpskoj

0

6 Unaprijediti integritet policijskih službenika 0

7

Uspostaviti efikasne strukture za prevenciju korupcije i nadzor nad provođenjem mjera iz Akcionog plana za borbu protiv korupcije, u skladu sa relevantnim međunarodnim standardima X

8

Uspostaviti čvrsta pravila i efikasan pravni i institucionalni okvir koji reguliše oduzimanje imovine, pranje novca i povrat X

9 Usvojiti Strategiju za borbu protiv terorizma u BiH X

10 Akcioni plan Republike Srpske za prevenciju i borbu protiv terorizma za period 2015-2020. godina X

11

Povećati efikasnost sistema razmjene podataka između policije i tužilaca (Poboljšaće se protok informacija)

0

12 Uskladiti zakone o civilnom posjedovanju oružja X

13

Uskladiti pravni i regulatorni okvir za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma sa međunarodnim standardima i preporukama Radne grupe za finansijsko djelovanje

0


72

Akcioni plan Vlade FBiHPo

slov

na k

lima

i kon

kure

ntno

st

Mjera Usvojeno U proceduri

Nije usvojeno

1 Program javnih investicija X

2 Zakon o unutrašnjem platnom prometu X

3 Zakon o privrednim društvima X

4 Izmjene i dopune Zakona o privrednim društvima

--

5 Zakon o direktnim stranim ulaganjima X

6 Pravni okvir za multilateral ne kompenzacije i plaćanja

--

7 Zakon o javno-privatnom partnerstvu

--

8 Zakon o koncesijma

--

9 Zakon o stečaju

--

10 Zakon o šumama 0

11 Zakon turizmu 0

12 Pojednostavljena registracija poslovnih objekata --

13 Uspostavljanje „one-stop“ shop --

14 Skraćivanje procedura za pribavljanje građevinskih dozvola i priključka struje --

15 Program rekokonstruisanja rudnika i željeznica X

16 Privatizacija privrednih društava sa manjinskim udjelom Vlade FBiH 0

17 Osnivanje privrednih sudova --

18 Zakon o bankama X

19 Jaačanje nadzora nad bankama od strane Agencije za bankarstvo

0

20 Jačanje uprave za inspekcijske poslove i Porezne uprave FBiH

0

21 Izmjene i dopune Zakona o prekršajima

--

Trži

šte

rada

1 Zakon o radu X

2 Uredba o prvom zapošljavanju i samozapošljavanju X

3 Razdvojiti obavezno zdravstveno osiguranje

--

4. Reforma sistema obrazovanja

--

5 Reforma najniže plate i smanjenje poreskog klina

--

6

Izrada jedne „fleksibilne ljestvice“ optimalne aktivnostiza PES

--

7

Anliza podataka iz registra preduzeća/ pregled zaposlenosti po zanimanjima

0


73

Soc.

pol

itika

i pe

nz. s

iste

m

1 Strategija za refo rmu sistema PIO/MIO 0

2 Asimetrično plaćanje električne energije

0

3 Poboljšano ciljanje socijalne zaštite i uspostavljanje baze podataka svih korisnika socijalnih davanja X

Javn

e fin

ansi

je, fi

skal

na p

oliti

ka i o

drži

vost

1 Zakon o porezu na dobit X

2 Izmjene i dopune Zakona o doprinosima X

3 Izmjene i dopune Zakona o doprinosima-smanjenje opterećenja na rad

--

4 Registar parafiskalnih nameta X

5 Inicijtiva za povećanje putarine na gorivo X

6 Kontrola prijave nižeg dohotka kao osnova za obračun i plaćanje poreza i doprinsa 0

7 Izmjene Zakona o porezu na dohodak --

8 Moratorij na zapošljavanje u upravi X

9 Smanjenje izdataka za plate i druge tekuće troškove X

10 Zakon o uvezivanju nedostajućeg radnog staža --

11 Inicijativa za povećanje akciza na duhan i pivo za zdravstveni sektor X

12 Novi modeli i izvori finansiranj zdravstvenog sektora --

13 Izmjene i dopune Zakona o budžetima u FBiH X

14 Unaprijeđenje kontrole i nadzor potrošnje vanbudžetskih fondova i javnih preduzeća

0

15 Strategija za upravlajnje javnim dugom X

16 Rebalans Budžeta za 2015.g. X

17 Razmjena podataka između poreskih uprava X

18 Anliza dugovanja zdravstvenog sektora

0

19 Uvođenje trezorskog sistema poslovanja u zdravstveni sektor

--

Refo

rma

javn

e up

rave

1 Uredba o vršenju ovlaštenja u privrednim društvima X

2

Izmjene i dopune Zakona o državnoj službi, državnim službenicima i namještenicima X

3

Odluka koja uvodi moratorij na povećanje plata u javnom sektoru X

4 Reorganizacija državnih organa

--

5 Usvojiti ključne principe raforme javne uprave

--

6 Uspostaviti sistem određivanja plata na osnovu vrijednosti

0


74

7 Revidirati kadrovske planove --

8 Osigurati zapošljavanje isključivo najbolje rangiranih kandidata

--

Vlad

avin

a pr

ava

I dob

ro

upra

vlja

nje

1 Strategija za borbu protiv korupcije 2015.-2019.uz prateći Akcioni plan X

2 Unaprijediti saradnju policije na svim nivoima 0

3

Uspostaviti efikasan sistem za smanjenje broja neriješenih predmeta po osnovu tužbi za komunalne usluge ; usvojiti izmjene i dopune zakonodavstva i propisa za provedbu presuda 0


75

1. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, Vlada Republike Srpske, vlade: Unsko-sanskog kantona, Posavskog kantona, Tuzlanskog kantona, Zeničko-dobojskog kantona, Bosansko-podrinjskog kantona, Srednjobosanskog kantona, Hercegovačko-neretvanskog kantona, Zapadno-hercegovačkog kantona, Kantona Sarajevo, Herceg-bosanskog kantona i Vladu Brčko Distrikta prepoznajemo h i t n u p o t r e b u p o k r e ta n j a p r o ce s a o p o ra v k a i moderniziranja ekonomije u cilju jačanja održivog, efikasnog, socijalno pravednog i stabilnog ekonomskog rasta, otvaranja radnih mjesta, povećanja i bolje ciljane raspodjele socijalnih davanja te stvaranja održivog i pravičnog društvenog okruženja. Konkretne akcije u cilju fiskalne i finansijske održivosti i socio-ekonomske reforme će biti dopunjene ciljnim mjerama, da bi se ojačala vladavina prava i borba protiv korupcije, uz jačanje upravnih kapaciteta i povećanje efikasnosti javnih institucija na svim nivoma vlasti (pojam „svi nivoi vlasti“ ovdje i u daljnjem tekstu podrazumijeva državni, entitetski i kantonalni nivo vlasti te Brčko Distrikt).

2. Ova reformska agenda utvrđuje glavne planove Vijeća ministara BiH, Vlade Federacije BiH, Vlade Republike Srpske, vlada Unsko-sanskog kantona, Posavskog kantona, Tuzlanskog kantona, Zeničko- dobojskog k a n t o n a , B o s a n s k o - p o d r i n j s k o g k a n t o n a , Srednjobosanskog kantona, Hercegovačko- neretvanskog kantona, Zapadno-hercegovačkog kantona, Kantona Sarajevo, Herceg-bosanskog kantona i Vlade Brčko Distrikta za socio-ekonomske i povezane reforme tokom preostalog njihovog demokratski povjerenog im mandata i uveliko odražava programe koje su Vijeće ministara BiH, Vlada Federacije BiH, Vlada Republike Srpske, vlade Unsko-sanskog kantona, Posavskog kantona, Tuzlanskog k a n t o n a , Z e n i č k o - d o b o j s k o g k a n t o n a , Bosanskopodrinjskog kantona, Srednjobosanskog kantona, Hercegovačko- neretvanskog kantona, Zapadnohercegovačkog kantona, Kantona Sarajevo, Herceg-bosanskog kantona i Vlada Brčko Distrikta već započele. Reformska agenda je takođe, namijenjena da odgovori na poziv Vijeća za vanjske poslove, iz decembra 2014, za usvajanjem inicijalne agende za reforme, u skladu s pravnom stečevinom EU. Svjesni smo da će značajan napredak u provođenju ove agende biti neophodan za aplikaciju za članstvo koju će razmatrati EU.

3. O prioritetima koji su predviđeni ovom agendom ra zgo va ra n o j e s a m e đ u n a ro d n i m f i n a n s i j s k i m institucijama i u prethodnom periodu. Reforme bi trebalo da uspostave osnovu za pregovore o pojedinačnim programima finansijske i tehničke pomoći međunarodnih

finansijskih institucija i EU, kao i sa drugim donatorima i partnerima koji eventualno žele podržati Reformsku agendu. Svaka od institucija pregovara o pojedinačnim programima i prati napredak po svojim prioritetima, a jasno je da će program biti tijesno koordiniran i usklađen s ukupnim reformskim naporima.

4. Nadalje, Refomska agenda je tijesno povezana s ciljevima novog pristupa EU ekonomskom upravljanju na Zapadnom Balkanu i u skladu je s programom ekonomskih reformi, kao temeljnim elementom koji treba da podstakne sveobuhvatne strukturalne reforme da bi se održala m a k r o e ko n o m s k a sta b i l n o st i p o s p j e š i o ra st i konkuretnost.

5. Provođenje Reformske agende će započeti bez odlaganja. Širok set srednjoročnih prioriteta, kako je naznačeno u nastavku, će biti prerađen u konkretne inicijalne mjere i poduhvate, koji će biti pripremljeni i provedeni u predstojećim mjesecima 2015. i početkom 2016. godine, sa svakom institucijom pojedinačno. Odnosno, ove početne mjere i poduhvati će biti razrađeni u konsultacijama s međunarodnim finansijskim institucijama i EU i vodiće do daljnjih preciznijih mjera koje će reformsku agendu pomjeriti sa njene početne faze dalje u srednjoročni period.

6. Stanje javnih finansija svih nivoa vlasti u BiH je takvo da je neophodno provesti fiskalnu konsolidaciju koja će postepeno dovesti do smanjenja budžetskog deficita i srednjeročno dovesti do smanjenja nivoa javnog duga. Zbog toga su se vlasti u BiH opredijelile za snažan trogodišnji program fiskalne konsolidacije. U pogledu ovog cilja, a radi izbjegavanja nepovoljnih eksternih uslova finansiranja vlasti u BiH očekuju zaključivanje finansijskih aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom, Svjetskom bankom i Evropskom komisijom, koje će tokom provođenja mjera fiskalne konsolidacije osigurati finansijsku podršku.

7. Fiskalna konsolidacija ima za cilj da osigura stabilno makroekonomsko okruženje, ali za stabilan, pozitivan realni rast u srednjem i dugom roku neophodno je provesti n i z s t r u kt u ra l n i h r e f o r m i u o b l a s t i m a ra d n o g zakonodavstva, reforme javne uprave i polit ike zapošljavanja u javnom sektoru, unapređenja poslovne klime i konkurentnosti, restrukturiranja javnih preduzeća, reforme socijalnih davanja, reforme zdravstvenog sektora, te vladavine prava.

Reformska agenda za Bosnu i Hercegovinu za period 2015-2018. godina


76

Reformska agenda je prikazana u šest značajnih oblasti i to:

Javne finansije, oporezivanje i fiskalna održivost

8. Budžeti će biti utvrđeni i održavani na čvrstim srednjeročnim temeljima, dogovorenim s MMF-om u aranžmanu koji će uslijediti nakon sadašnjeg stend-baj aranžmana. Ovaj novi fiskalni okvir će postaviti nivo javnog duga na silaznu putanju, a stvoriće i prostor za povećanje javnih investicija i istovremeno smanjiti učešće vladinog sektora u ekonomiji. Fiskalna konsolidacija će biti provedena smanjivanjem javne potrošnje, te povećanjem javnih prihoda. Povećanje javnih prihoda će se postići povećanjem prihoda od poreza, proširivanjem poreske baze, smanjenjem sive ekonomije, smanjenjem poreskih oslobađanja i unapređenjem rada poreskih uprava. Ukoliko se ove mjere pokažu nedovoljnim do kraja 2015. godine, dodatne mjere, uključujući i povećanje PDV-a, će se razmatrati, u dogovoru sa MMF-om, na osnovu detaljnih procjena, na sastanku na visokom nivou:

Dok će reforme poreskih sistema i javnih rashoda morati biti provedene unutar cijelog fiskalnog paketa koji će osigurati srednjeročnu fiskalnu održivost, postoji i jasna potreba za smanjenjem vladinog sektora u ekonomiji i znatnog smanjenja poreskog opterećenja na rad i investicije. Ovi imperativi ukazuju na potrebu da se značajno smanje javni rashodi na svim nivoima vlasti i unaprijedi njena efikasnost.Fiskalna konsolidacija mora da dovede do smanjenja budžetskog deficita i do zaustavljanja rasta javnog duga. Provešćemo reforme sistema oporezivanja, u cilju smanjenja opterećenja rada, ali iste nije moguće sprovesti unutar postojećeg fiskalnog okvira.Potrebno je sprovesti smanjenje opterećenja rada, kroz smanjenje doprinosa za zdravstveno osiguranje, ali je istovremeno potrebno osigurati dodatne prihode vanbudžetskim fondovima za pokriće gubitaka koji će nastati zbog smanjenja stope doprinosa.Potrebno je utvrditi ukupan fond plata i svih tekućih rashoda na svim nivoima vlasti, koji se neće moći povećavati bez obzira na rast poreskih prihoda.Mjere za poboljšanje naplate poreza će se aktivno provoditi. To će uključiti napore na razmjeni informacija između četiri poreske uprave i prihvatanje pristupa revizije i inspekcije zasnovanog na riziku, a sve u skladu sa ustavnim uređenjem i nadležnostima svake od poreskih agencija i u okviru zaključenog memoranduma o saradnji, kao i povećanje napora na naplati neplaćenih poreskih dugovanja. Planiraćemo e-usluge za PDV i porez na dohodak.

Smanjenje rashoda će najvećim dijelom biti rezultat provođenja reformi javne uprave, uključujući stroge kontrole zapošljavanja i ukupnog fonda plata u javnom sektoru te penzione i reforme socijalne zaštite, kao i od transparentnijeg prioritetnijeg planiranja i provođenja javnih investicija.Entiteti, kantoni i Brčko Distrikt će unaprijediti fiskalne kontrole i finansijsko upravljanja kroz donošenje novih zakona o fiskalnoj odgovornosti (u RS-u) i financijskoj kontroli i upravljanju (u FBiH) i vlasti na svim nivoima će usvojiti nove razvojne strategije javne unutrašnje finansijske kontrole.Mjere za jačanje kontrole nad nižim nivoima vlasti, vanbudžetskim fondovima, kao i javnim preduzećima će biti aktivno provođene (kako je dogovoreno s MMF-om i Svjetskom bankom). Entitetske vlade, vlade kantona i Brčko Distrikta će usvojiti i provesti sveobuhvatne strategije za rješavanje pitanja preostalih gubitaša u javnom vlasništvu, koja također imaju veliki zaostatak neplaćenih socijalnih doprinosa.Vlade entiteta, kantona i Brčko Distrikta će tražiti finansijsku i tehničku pomoć Svjetske banke, kako bi sproveli reformu zdravstvenog sektora. Reforma podrazumijeva rješenje dugovanja zdravstvenog sektora, uvođenje trezorskog sistema poslovanja, te definisanje novih modela i izvora finansiranja, uz precizno normiranje mreže zdravstvenih ustanova. Od Svjetske banke ćemo kroz program DPL tražiti da osigura tehničku i finansijsku podršku za reorganizaciju zdravstvenog sektora. Entitetske vlade, vlade kantona i Brčko Distrikta će ova sredstva koristiti za izmirenje neizmirenih obaveza u zdravstvenom sektoru (posebno doprinosa) do kraja 2015. godine. Paralelno, vlasti u BiH će podržati povećanje akciza na duvan i alkohol koji će biti direktni prihodi fonda zdravstvenog osiguranja RS i fondova zdravstvenog osiguranja u FBiH i kantonima i Brčko Distriktu do kraja 2015. godine.Osiguranje održivosti javnog duga je od ključne važnosti za održavanje stabilnosti javnih finansija, ali je isto moguće osigurati samo uz smanjenje budžetskog deficita. Razmjene informacija među vladama na svim nivoima vlasti o strukturi duga, bruto potrebama za zaduživanjem i planovima i priznanju neisplaćenih obaveza i kliringu osiguraće realnost srednjeročnog fiskalnog okvira.

Poslovna klima i konkurentost

9. Dalji rast i prosperitet moraju biti zasnovani na privlačenju investicija. Postoji potreba da se unaprijedi konkurentnost eliminiranjem već dobro poznatih i dokumentovanih prepreka investicijama. Osim toga, postoji potreba da se ujednači i izravna teren za investicije uklanjanjem skrivenih dotacija i ostalih vidova pomoći mnogim velikim


77

preduzećima i poboljšanjem stečajnih procedura te nastavkom aktivnosti na rješavanju problema s nekim od neodrživih preduzeća. Uz to, postoje nedosljednosti i zamršenosti u regulatornim okvirima i poreskim sistemima koji predstavljaju glavne probleme potencijalnim investitorima u ekonomiju, a praćeni su visokim administrativnim preprekama:

Reforme poslovnog okruženja će uključiti: u FBiH, kantonima i Brčko Distriktu nove zakone o privrednim d r u š t v i m a i d i r e k t n i m s t r a n i m u l a g a n j i m a i pojednostavljenje i automatizovanje registracije poslovnih subjekata; ubrzaće procedure za pribavljanje građevinskih dozvola i priključaka za struju; olakšaće izvoz nastavkom reformi inspekcija i jačanjem nacionalne kontrole kvaliteta, usklađene u skladu s zahtjevima EU, ispitaće izvodljivost provođenja fiskalno održivih javno-privatnih partnerstva i ostvarivanja većeg učešća privatnog sektora u razvoju infrastrukture, svi nivoi vlasti će sačiniti (i objaviti) sveobuhvatan popis parafiskalnih nameta u cilju osiguravanja njihove transparentnosti i smanjenja u skladu sa podjelom nadležnosti.Potrebni su bolji zakoni i prakse za zaštitu investitora, uključujući bolje korporativno upravljanje, osnažene prakse upravljanja rizikom radi poboljšanja pristupa finansijama (posebno za nova preduzeća), bolju zaštitu manjinskih dioničara i efikasnije okvire za insolventnost izmjenom zakona o stečaju kojim će se uvesti novi institut „ p r e d ste č a j n i p o st u pa k “ s c i l j e m f i n a n s i j s ko g restrukturiranja dužnika kako bi se izbjegao stečaj u cilju očuvanja radnih mjesta i nastavak obavljanja osnovne djelatnosti privrednog društva. Oba entiteta, kantoni i Brčko Distrikt će izvršiti reviziju svog stečajnog zakonodavstva u cilju skraćivanja stečajnog postupka. U FBiH će se uvesti privredni sudovi.Javna preduzeća će biti podijeljena na ona koja su održiva (s manjim ili većim potrebama za prestruktuiranjem) i ona koja to nisu, uz predviđenu objavu popisa takvih preduzeća. Ovi popisi će formirati osnovu za sveobuhvatne p r o g r a m e p r e s t r u k t u i r a n j a i p r o g r a m privatizacije/likvidacije u srednjoročnom periodu. Vlade entiteta, kantona i Brčko Distrikta će tražiti finansijsku i tehničku pomoć Svjetske banke kako bi pripremili i realizovali program restrukturiranja javnih preduzeća. Posebna pažnja će se posvetiti restrukturiranju željeznica (u oba entiteta), te rudnika (u Federaciji BiH), koji podrazumijeva novu organizaciju i broj zaposlenih. Predviđa se izrada preliminarnih planova u cilju pripreme BH Telekoma za djelimičnu privatizaciju u FBiH.Dalji napori da se očuva stabilnost finansijskog sektora i stvore uslovi potrebni za oživljavanje bankarskog kreditiranja će se aktivno provoditi u konsultacijama s Centralnom bankom Bosne i Hercegovine i MMF-om. U sklopu toga, prilagođavaćemo zakone iz finansijskog

sektora s direktivama EU i uslovima iz Bazela, primjenljivim za stepen razvijenosti domaćeg finansijskog tržišta istovremeno jačajući nadzor nad bankama od strane entitetskih agencija za bankarstvo.Osiguraćemo provođenje novog nacrta zakona o carinskoj politici, koji će pojednostaviti carinsku obradu i smanjiti administrativne zahtjeve, čime će se olakšati trgovina.

Tržište rada

10. Kako bi se stabilno krenulo putem održivog rasta, Bosna i Hercegovina se mora prihvatiti svojih strateških prednosti. One uključuju značajan potencijal u radnoj snazi koji trenutno nije dovoljno iskorišten. Niska stopa aktivnosti radno sposobnog stanovištva i visoka stopa nezaposlenosti koja je u značajnoj mjeri posljedica neusklađenosti ponude i potražnje za kvalifikovanom radnom snagom ograničava mogućnosti razvoja. U BiH postoji i značajan broj dugoročno nezaposlenih koji su obeshrabreni da traže zaposlenje. Postojeći zakoni o radu u značajnoj mjeri više ne odražavaju društvene i ekonomske odnose u BiH, te su u pojedinim odredbama kontradiktorni sa drugim zakonima i u nekim odredbama nejasni i nedovoljno fleksibilni. Kultura kolektivnog pregovaranja i socijalnog dijaloga je nedovoljno razvijena i često opterećena nerealnim zahtjevima socijalnih partnera.

Značajno smanjenje doprinosa socijalne zaštite (posebno za one s manjim primanjima) bi smanjilo troškove rada, pomoglo da se privuku investitori i dovelo bi više zaposlenih u formalni sektor (i smanjilo dominantnost zaposlenja u neformalnom sektoru), ali je isto nemoguće sprovesti bez osiguranja dodatnih sredstava za vanbudžetske fondove.U srednjeročnom periodu reformisati sistem obrazovanja u cilju njegove veće povezanosti sa tržištem rada.Razmotrićemo uvođenje shema podrške za tražioce prvog zaposlenja.Aktivno će se težiti obeshrabrivanju rada u sivoj ekonomiji, uključujući putem sprečavanja prijava nižeg dohotka kao osnova za obračun i plaćanje poreza i doprinosa.Ostale reforme tržišta rada će biti donesene kako je dogovoreno s MMF-om i Svjetskom bankom i uz konsultacije sa socijalnim partnerima. Entitetske vlade, vlade kantona i Brčko Distrikta će poboljšati nacrte svojih zakona o radu, uz konsultacije sa socijalnim partnerima, kako bi se povećala fleksibilnost radnih uslova (uključujući omogućavanje zaposlenja na pola radnog vremena) i omogućilo diferencijalno određivanje plata na osnovu vještina, kvalifikacija, nivo iskustva i učinka.U isto vrijeme, entiteti, kantoni i Brčko Distrikt će pojačati svoje inspekcije rada i povećati kazne za kršenje zakona o radu i potrudiće se da zaštite prava radnika u skladu sa standardima rada Međunarodne organizacije rada i EU


78

direktivama o radu. Zavodi/službe za zapošljavanje će uvesti upravljačke prakse da bi poboljšali vraćanje ljudi u ra d n i stat u s i o s i g u ra l i ra zd va j a n j e o ba ve z n o g zdravstvenog osiguranja od funkcije posredovanja u zapošljavanju.

Reforma socijalne zaštite i penzija

11. Uz unapređivanje inicijative i efikasne industrije, moderno i brižno društvo se mora pobrinuti za one koji ne mogu brinuti sami o sebi. Istovremeno,sistemi socijalne zaštite ne smiju istovremeno remetiti podstreke u ekonomiji i moraju biti fiskalno održivi. Da bi se ti ciljevi postigli, entitetske vlade, vlade kantona i Brčko Distrikta moraju poboljšati ciljanje socijalne pomoći putem paketa mjera kojima će učiniti politike socijalne zašite efikasnijim, efektivnijim i pravičnijim. Socijalna zaštita treba da je u funkciji onih kojima je zaista potrebna ili koji je plaćaju i mora biti postavljena na stabilne finansijske osnove. Penzioni sistemi bi takođe trebalo da su na stabilnim finansijskim osnovama, ukoliko se tokom srednjoročnog perioda želi riješiti problem nagomilanih prava radnika.

S i ste m i s o c i j a l n e za št i te će b i t i re fo r m i ra n i ( u konsultacijama sa Svjetskom bankom i MMF-om), uključujući i poboljšano ciljanje socijalne zaštite koja se ne finansira iz doprinosa i uspostavljanje centralizirane baze podatka svih korisnika socijalnih davanja u FBIH i kantonima. Reformski napori će imati za cilj da podstaknu korisnike da budu aktivni učesnici u ekonomiji, a uz zaštitu i povećanje socijalne pomoći za one kojima je najpotrebnija.U FBiH i kantonima sistemi osiguranja moraju biti postavljeni na čvrste finansijske osnove i to: zamrzavanjem troškova za privilegovane penzije i smanjenjem opcija prijevremenog penzioniranja za rizična zanimanja, u vo đ e n j e m ra zu m n i h s a n kc i j a za p r i j e v re m e n o penzioniranje i bonusa za kasnije penzionisanje kako bi se produžila dob za efektivno penzioniranje i uvođenje održivog indeksiranja primanja.Revizija radi verifikovanja prihvatljivosti postojećih korisnika će biti ubrzana u cijeloj FBiH i kantonima, a Vlada FBiH i vlade kantona će ojačati zakonski okvir za poboljšanje postupka revizije. Ubrzaće se provođenje penzionih reformi na osnovu novog zakona o penzijama u FBiH.FBiH i kantoni će tražiti pomoć Svjetske banke u rješavanju pitanja neisplaćenih obaveza prema socijalnim fondovima za doprinose iz radnog odnosa.U RS, Vlada će ispitati potrebu za reformom parametara penzijskog sistema.Oba entiteta, kantoni i Brčko Distrikt će energičnije raditi na izradi prijedloga shema za dobrovoljno penzionisanje. FBiH i kantoni će se posvetiti izradi potrebnih zakonskih propisa, dok će RS nastaviti sa aktivnostima na osnivanju

prvog dobrovoljnog penzijskog fonda.


12. Postoji potreba da se osigura nepovratno osnaživanje vladavine prava, koja mora biti izgrađena na osnovama konkretnog napretka u borbi protiv organiziranog kriminala, terorizma i korupcije. Sve operativne i institucionalne aktivnosti će imati za cilj da osiguraju građanima u cijeloj Bosni i Hercegovini sigurnije okruženje bez korupcije. U isto vrijeme, vlasti n svim nivoima u BiH će povećati svoje zalaganje da se povrati povjerenje građana u institucije odgovorne za vladavinu prava, razvojem kapaciteta, odgovornosti, profesionalizma i integriteta.

Biće usvojena strategija reforme sudskog sistema/plan akcije (2014-2018), uspostaviti efikasnu prevenciju korupcije i sukoba interesa u pravosuđu, povećati profesionalizam i integritet putem propisivanja objektivnih kriterijuma za imenovanje nosilaca pravosudnih funkcija i usvajanju mjera integriteta cijelog pravosudnog sistema u BiH; pojačati disciplinsku odgovornost nosilaca pravosudnih funkci ja usvajanjem novih pravi la disciplinskog postupka i uvođenjem novih disciplinskih mjera. Insistirati da sudovi donose odluke u razumnom roku, a sagledati mogućnost da se komunalni predmeti rješavaju vansudskim putem. Poboljšaće se proceduru prodaje zaplijenjene imovine te unaprijediti uloga sudskih izvršioca kako bi se smanjilo opterećenje sudova u izvršnom postupku.Profesionalan, efektivan i efikasan rad policijskih službi je ključ za suočavanje sa sigurnosnim izazovima. Procjena će se vršiti radi identifikovanja mjera kako bi se dodatno unaprijedio integritet policijskih agencija na svim nivoima. Bliska saradnja policije na svim nivoima će biti unapri jeđena, u skladu sa utvrđenim ustavnim nadležnostima. Regionalna i međunarodna policijska saradnja će nastaviti da se razvija, uključujući i stupanja na snagu operativnog sporazuma sa Europolom, u skladu sa Privremenom odlukom o uspostavljanju sistema saradnje i razmjene informacija nadležnih organa za sprovođenje zakona u Bosni i Hercegovini i EUROPOL-a.Usvojiće se strategije za borbu protiv korupcije i biće uspostavljene efikasne strukture za prevenciju i nadzor u skladu sa relevantnim međunarodnim standardima i poštujući ustavne nadležnosti i usvojene dokumente na svim nivoima vlasti. Same institucije vladavine prava će se pridržavati najviših standarda integriteta, dok će adekvatne mjere integriteta biti uspostavljene na svim nivoima vlasti kako bi se osiguralo onemogućavanje korupcije i sankcije efikasno primijenile. Borba protiv ozbiljnog kriminala i korupcije, pored efikasnije istrage, krivičnog gonjenja i osude će takođe biti zasnovana na čvršćim pravnim i institucionalnim okvirima koji reguliše


79

oduzimanja imovine, pranja novca i povrat na svim nivoima vlasti u BiH.Pored usvojene strategije za borbu protiv terorizma u BiH i pratećih akcionih planova, biće zaključen i operativni sporazum sa Europolom kako bi se na taj način osigurao dvosmjerni protok povjerljivih informacija o kriminalu između BiH i zemalja članica; poboljšati protok informacija između policije i tužilaca povećanjem efikasnosti sistema razmjene podataka; usvojićemo novu strategiju integrisanog upravljanja granicom koja osigurava bolju saradnju između svih srodnih agencija u BiH i preko njenih granica; usklađivanjem svih zakona o c iv i lnom posjedovanju oružja.Radićemo na usklađivanju našeg pravog i regulatornog okvira za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma u skladu sa međunarodnim standardima i preporukama sa Financial Action Task Force (Radne grupe za finansijsko djelovanje).


13. Reforma javne uprave je jedan od ključnih prioriteta za osiguranje fiskalne održivosti i kvalitetno pružanje usluga građanima. Reformu je potrebno provoditi u tijesnoj vezi s reformama u socioekonomskom sistemu i vladavini prava.

Vijeće ministara BiH,entitetske Vlade, vlade kantona i Brčko Distrikta će usvojiti ključne principe, koji su osnova za sl jedeći ciklus refome javne uprave. Modernija, kompetentnija, transparentnija, efikasnija, ekonomičnija i odgovornija javna uprava će poboljšati pružanje javnih usluga i ostvariti uštede. Ovi planovi će uključiti osnovne, suštinski važne reforme za upravljanje javnim finansijama.Postoji podrška za snažniju reformu javne uprave na svim nivoima vlasti. Svi nivoi vlasti će izraditi nove zakone o državnim službenicima i zaposlenicima, uz pomoć Svjetske banke i SIGMA-e, da bi olakšali reformu javne uprave i uveli veću fleksibilnost radnih aranžmana. Ovi zakoni će biti usvojeni ubrzo nakon usvajanja novih zakona o radu u entitetima, kantonima i Brčko Distriktu. Kandidati za zapošljavanje u državnoj službi će biti ocjenjivani na osnovu prethodno određenih kriterija kvalifikovanosti i rezultata testova kompetentnosti i organi uprave će osigurati zapošljavanje najbolje rangiranih.Vijeće Ministara BiH , entitetske vlade, vlade kantona i Brčko Distrikta će uvesti ograničenja na zapošljavanje u javnoj upravi sve dok revidirani kadrovski sistemi ne budu doneseni i provedeni (uključujući i korištenje norme), a ukupan fond plata u javnom sektoru će biti zamrznut do donošenja revidiranog sistema određivanja plata na osnovu vrijednosti.Objavljivanje odluka o žalbama u postupcima javnih nabavki (kao zakonska obaveza) će biti od središnje važnosti za osiguranje transparentnosti u procedurama

nabavki, odlučivanjem o žalbama i osiguranim pristupom javnosti odlukama Tijela za reviziju nabavki.

14. Vijeće ministara BiH, entitetske vlade, vlade kantona i Brčko Distrika će se i dalje blisko konsultovati s EU o ovoj agendi, koja će se razvijati i tražiće da se pojasne i obrazlože bilo koja značajna odstupanja od dogovorenog, tako da se napredak može jasno redovno mjeriti, razumijevati i ocjenjivati. Redovni izvještaji o napretku biće dostavljani Delegaciji EU u Sarajevu. Izvještaji će biti temeljeni na činjenicama i po prirodi tehnički i kratki (dok će istovremeno osigurati dati sadržaj svih usvojenih mjera i okolnosti kašnjenja i promjena planova). Prvi izvještaj bi trebalo da bude dostavljen 15. novembra 2015. godine.

15. Biće data puna podrška za uspješnu realizaciju aktivnosti u vezi sa provođenjem popisa stanovništva, domaćinstava i stanova, uz puno poštivanje odredbi Zakona o popisu, podzakonskih propisa i europskih statističkih standarda u popisnim aktivnostima.

16. Sazivaćemo redovne koordinacione sastanke sa predstavnicima EU i međunarodnih finansijskih institucija, radi pojašnjenja tehničkih detalja i pomoći u pripremi izvještaja. Osim toga, predlažemo da pregledamo napredak u provođenju reformske agende s EU i međunarodnim finansijskim institucijama na sastanku na visokom nivou, koji bi se organizovao krajem novembra. To će biti prilika da se sagleda cjelokupan napredak i postigne dogovoro svim suštinski važnim revizijama.

17. Obavezuju se državni, entitetski, kantonalni nivo vlasti i Brčko Distrikta da ni na koji način neće osporavati, ometati i blokirati realizaciju aranžmana sa međunarodnim finansijskim institucijama koji su direktno i indirektno vezani za reformske procese, a koje je određeni nivo vlasti sproveo ili sprovodi u okviru svojih ustavnih nadležnosti.

* * *

www.posaonarodu.ba

PODRŽANO OD:

Documents

NEZAVISNI MONITORING PROVEDBE I EFEKTIVNOSTI …ba.n1info.com/Binary/91/Stanje-nacije.pdf · socijalno pravednog i ravnomjernog ekonomskog razvoja, ... racionalizacije i efikasnosti