Upload
al-ab
View
255
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
8/8/2019 Nexus 48
1/62
8/8/2019 Nexus 48
2/62
(ijeno 104 kn + pollanna.meki UYOl
(ijono128 kn + poilanna,438 ltroni'a. mold uvez
(ijono 12 kn + poltarina,210 stronl,o, moki UYOl
(ijeno128 kn + poltarina358 ,Ironi,o, mokl UVOl
(ijena 88 kn + pollarina180 stranica, meki uvez
----- .
ZIDOVIOD
(ijeno 152 kn + poilarina
(Ijena 96 kn + pollorino,240 stranica, meki uvez
Ojeno 104kn + poilorina
(ijena 112 kn + pollorina,328 ,Ironl,o, lYrdi UVOl
(ijono 104 kn + pollorino,282 'Ironi'a. moki UVOl
m
(ijeno " 2 kn + poilorino
(ijeno 12 kn + pollorino232 stranica, meki uvez
(ijono 88 kn + pollorino,mokiuvol
(ijenol04 kn + pollarlno,340 stranica, meki uvez
(ijonoU8 kn + pollorina,388 Slranica, mekl UVOl
(ijona 12 kn + pollarina,, SO Slroni,o, moki UVOl
(ijono140 kn + pollorino518 ,Ironi,o, meki UVOl
Cijeno96 kn + pollorino,328 ,Ironi,a, meki UVOl
POSTANKA
Cijono 128 kn + pollorino,meki UYOl
(ijena 120 kn + poilarino,400 llroni,o, meki UVOl
(ijena 96 kn + pollarlna,280 ,Iron;,o, mek; UVOl
33 . . . . . , '~ ' 1 i
. "1~ , ~ ~ ,
Cijeno 128 kn + poilor,ino,212 ,Iranlca+ 16 ,lranlCoilu,lrocijo Uboji, moki UVOl
(ijena 96 kn + pollarina,218 ,Iranica, mekl UVOl
(ijona 96 kn + pollarlna,400 ,Irani,o, meki UVOl
(ijena 120 kn + pollarlna,moki uvel
Cijona 128 kn + pollarina,406 straniC3, meki uvez
ni 128 kn + poilirina,manica,moki UVOl
u- 152to + lIOilarlna,DUlinki, mekl UVOl
III152 kn + pollarlna,manica, mold UYOl
8/8/2019 Nexus 48
3/62
8/8/2019 Nexus 48
4/62
8/8/2019 Nexus 48
5/62
1.
2.
3. -------------------Narudzbu dostavite na adresu:
Ime i prezime ..
Uliea i kuini broj ..
Postanski broj i mjesto ..
Telefon/mobitel ...
D latiti iu pouzeeem lukupnomiznosu dodati 22 kune za trosko
postarine)
D Platit eu na tiro raiun2484008-1100682473.
TELEdlskd.o.o. PotocnJakova 4,
10020 Zagreb lukupnom Iznosu
dodatl 22 kune za troskove
postarlne; uz narlldtbenieu
poslati kop'jllllplatniee)
8/8/2019 Nexus 48
6/62
nexusnakladnik hrvatskog izdanjaTELEdlskd 0.0 Potocnjakova 410020 Zag"eb tei 01 6683630e-mail: [email protected] stranlca: www tel,edlsk hr
hrvatska redakcijaUI'ednlk oal'Ko ImenJakTekstove u ovom bl'oju pl'evell:KresimlrJuklcI Goran Bosnlc
izdavac svjetskog izdanjaNexus Magazine PTY Ltd
glavni urednikDuncan M Roads
suradnici u ovom brojuDavidIcke,Giuliano Mannkovie,Bozidar
Kemie,Kresimir Misak,RickROlOff,
MichaelTellinger, Sherrill Sellman,
Nenah Sylver,W. H. Bowar!, RichardSulton, Jim Oglesby
karikaturePhil Somel'ville
naslovna stranicaVladartDesign ([email protected])
glavni uredPO Box 30. Mapleton Qld 4560Austl'alla. te l lO7l 54429280
fax [oll 5442 9381e-mail [email protected]!te httpFwww nexusmagazinecom
priprema za tisakVIada rtDesign (vladartdesign@)gmail.com)
tisakDenona d.o.o - Zagreb
izjava 0 namjerif'JEXUSuVlda da covjecanstvo pl'oiazi kroz vellku:JI-ecbl'azbu Imajuci tD na umu, NEXUS nastD]1 PI'UZltilesKD dostupne Infol'maclje kakDbl time IjudlmapDmDgaDda I,aksepodnesu ove pI'Dmjene. NEXUS niJepDvezan s bilDkakvom vjer'skDIn. IIlozofskomiiiPolltlckDm 1[leDIDgljOmill organiZaCljDmNEXUSI;la21u 9 zemalla svqeta - Austrailjl, SADJapanu GI'ckoi Ital'll Francuskoj. Njemackoj. RUSljl1Hriats',o! HI'vatska redakc'Ia korlstl tekstoveIzvOi'olka kop 5e oblavljuje na engleskom lezlku, allza[II-zava pI'avD da 5amostalno krell'a sadria) I,zgled '11agazlna
5LJUBAV JE . . . JEDNOSTAVNO ... JE
10KONFERENCIJA DRUZBE BILDERBERG- SITGES, SPANJOLSKA
14AMERICKI PLANOVI ZA BRZI
GLOBALNIUDAR
19NEVIDLJIVI TREeI SVJETSKI RAT
27DJELOTVORNO RJESENJE ZA EPIDEMIJUPRETILOSTI
33LIJECENJE ELEKTROMEDICINSKIM
I ZVUCNIM TERAPIJAMA - I DIO
39BIODNAMICK A ZEMLJORADNJA DANAS
45POSTIZANJE I KONTROLA ISKUSTAVAIZVAN TIJELA
50NAJSTARIJE LJUDSKE GRADEVINE NA
ZEMLJI?
56KOMUNICIRANJE S IZVANZEMALJCIMAPROVOKATIVAN FENOMEN
mailto:[email protected]:[email protected]8/8/2019 Nexus 48
7/62
k o l u m n a - is t ina ce vas o s l o b o d i t i
Otkad ,e ' jeeam, OYO ie prYi pu t nakonmnogo g o d i n ~ l da ,,1111 tiedan dana pro-
\T O 11 opuslanilL slllje na mene na krajuimalo iznenaduiuee dubok utjeeai.:':isal11 radio gotO\"Ll nista, osim slO sa m
piS
8/8/2019 Nexus 48
8/62
kolumna - i istina ce vas osloboditi
Sp07J1al,l lllie niicl11t', niti mjt'sto, on aTEST. On,1 I 'ibrira S1'
8/8/2019 Nexus 48
9/62
kolumna - i is t ina 68 va s oslobodit i
S clllooiolll lillpkolll ::.drll::llill 'C l ' j d l l o\'iclnJl'i Xc/JO;Xi,;I" 110 5I'iiclll mil' , ( i I l lO,SI'C ,11'ori po :: 'OkOIiIi bO:OllSkollll'icdllOIll dllllll ,rc"11 'c i dru :c-Po ::.osto I l l ' hill 1./0' tohnll?
trolom" ili sto nisam "bio musko". Ova)sam tjedan cesto plakao i briga me da l'
to netko zna, je r bio sa m sretan sto sa mziv, sretan zbog cistog 'bivanja' u ovom
svijetu neprekidnog 'djelovanja'.Suze su rni navirale od radosti, a ne tuge.Glcdao sam, naimc, ncki nczahtjcvni
film 0 dva srea koja se po -vczuju s glazbom vjccnosti,
bezdanatkriljujuei um atc jcdan drugi film u kojemncka zcna govori 0 ljubavikoja nastavlja premosdvatidimenzije nakon sto je njenmu z otisao u sfere drukcijihvibraeija.Uvijek mi je bilo zanimljivokako mi bkse poteku suzeradosniee negoli on e izazvane tugom. Toliko je malo ra
GIl ' , i plOlliliC lilll>c Xcl,oA I'olol'iicdoll dmgog;Xiicdl1oll1 (I'liclll opro'IO I1Cll111Ako okrCI1C glo1'lI od Imlto 'l'Og;I loko SIII1(C ZcmJ;lI grli,A ,\1;c,c( 1II0rc (/clil'o So, ::.ollldli hili POI/liP(i ,1'i1(odo mCllc I l l ' /jllhis ti'
Beskraina je iromja uma,ier neznanjc jcsamo nieno ishodiste. Onaj koji ugnjc
tava odrazje iste onc jcdllotc koia bivaugnieta\ana, stoga sc O\'aj svijet doistamoze opi;,ati Lw igra uma.C;rabeZlii\'a rasa i ;,l,\11o\'nistvo koje on azeli podciniti ista su jcdllotn, razdvojeniiedino obostranim ncznaniem, misledda nisu jcdlloln. \'ibraeiic su na m razlicite, ali potjcccnll1 u bitl od istog univerzalnog srea.Radi sc samo 0 to!11e da neki mogu cutinicgovc otkueaic, a neb, privremeno, ne!11ogu.
COVJECANSTVO JEOMAMLJENO UMOMNAPUSTILO SVOJE SRCE
Kahu mi it: radost i uzitak pricinil0 tosto sam ovai tiedan mogao iskoraciti izoklopa, odbaeiti stit i mirisati ruze s ushitom koii zna da je miomiris isto takodio mene kao i osjetila mirisa koja gadckodiraiu u mojem mozgu.Koliko sam sretan i radostan bi o sto sa ms nckim mogao plakati bez straha, bez
nelagodc, bez ustruC
8/8/2019 Nexus 48
10/62
vijest i iz svijeta
" ;
Zn8nstYt.'mcl kojl prate eklllllsku tragediju u Meksickolll zaljevu
t\Tde da ce se I'0sliedicl' unist,J\'anja biostCre nastale istjecanjem
nafte iz naftne plattllrlne osictiti cak u Europi i u ArktiklL
Znanstn'nik e l r l Satina, I'redsiednik Instituta Blue Ocean izja
vioic prcd ChuHwillla 8mericke Komisije za ent'rgiju i trgovinu
koi8 ie zaduzena za istragu 0 nepril11lerenOnl saniranju te ekoloske katastrofe, da to niie tek region,llni problem koji se tice
divliillt'" ,O n naglasan da se I11noge Illorske vrste du z AtlantikadoLJ/e ,'azmnoza\',lti u :V1eksicki zaljev,
Poput druglh znanstwnika koji su s\'iedocili pred to m komisijolll,on istice (b se korporacij8 British Petro/eurn neodgovorno odnosiprel118 problel11u sanirania nastale goleme ekoloske stete,
Stm'ise, iziavioje da nema pm'ierenia u BP-ove "strucnjake" za sa
niranie, Sv\via Earle iz :'\ational Geographic Societyja izj8vila je dabi plwjer,n',ll1je Hll!ece ulog e BP-u oko obuzdavanja katastrote bilo
poput "pov ieravani8 lisic'lm'l d'l cuvaju pilice od kokosara,Ti su znanstwnici kritiziLlh odluku BP-ovih igraca da pokusa
iu prekinuti izliie\anie nafte ubrizgavanjem kemikalija u sirOVlI
naftu koia istiecc iz morskog dn,L
Earleov'lie izjavila: ,,\Ie znamo kakvi ce biti ucinci disl'crzanata
koii se pril11jl'niuiu nll]iu pod vodom, l\'isu proveden8 nikakva
laboraloriisk,1 tt'stiranl,L
Can's .\litLhelnw re s L'ml'erziteta u :Vlarylandu tvrdi da bi tc kCl11i-
kaliie mogle Lllrokovati stelU: "Postoje tolike nepoznaniee, Nc 1110-7_e1110 \'idlell te organizl11e kako ugibaiu i padaju na morsko dno,
Satinaie upowrio da BP koristi te kemikalije (disperzantc) tako
da kal11ere l l t ' bi mogle pokazati razl11jere u kojil11a n8fta zagalluje1110re po d pO\Tsinom,
los iedna prijevar,1 od str,1I1e korporacije British Petroleum kojojOCltO niie stalo da se k a t a s t r o t ~ l doista obuzda,
Disper/anti dicluiu na nacin da n8ftni mlaz razbijaju na manje
kapliice knie se miiesaiu s morskom \'odom i zagaduju more is-
po d povrsine, Morski zivot izloi,en je tim kemibli iama, s to iebtastrofalno kako za ribe tako i za ribare, Carvs '\[llLhelmurt'
tvrdi dOl istrazivanp pokazuju da je rasprsena nafta otn)\-niia ud
same nafte, Kljucno pit,1I1je, po njoj, je k a h c ce to imati dUgllrocne ucinke, Kompaniia koja proizvodi te disperzantt', ,\-
8/8/2019 Nexus 48
11/62
'ikel Ci(t : \ id llI110tniee lImjesto da gotovinu stavljaju izravno II
KlItiill za nL'LlleIinl' milodarl' moze pasti u zamku.
\lilo'itinil' hi taKodcr m o g k hiti pogodene novim drakonskim
'ZaKOnOI11 0 izbjegavanju poreza: tvrde strucnjaci.
PostM cc prekrsaj voditi hilo kakav razgovor - b k i privatno, s
priiateIjima - ' lko on sadri i natuKnice kako platiti manje p o n . ~ z a .
Profesorica Annl' Redston, pravni i porczni strucnjak s KingCollegl'a u Londonu, opisalaie predlozen zakon ka o 'opasan,
pretieran, zakon Koji narusava temeljne s l o h o d e ~
lipoznrilaic: 'O n praktieno kriminalizira pruzanje obicnih savida 0 oporezivaniu medll ]illdima na lllici.'
Odasteni institllt za oporczivanje pozvao je da se nacrt zaKona
o ti m o\'lastil11a 'pocilepa'.
;-;Jihm' dir ekto r za f'oreZl1l1 f10litikll John Whiting rekao je da Sll pro-pisi 'k rainic 'lpsurd ni' i treba Ih prcpraviti - iii riskiramo da cemo
lilldl' Koii I'0KlIsavaill pomoci pretvoriti u kriminalce.Pred]o/eni propisi nalaze se u nacrtu zakona po d nazivol11 Porezni
agl'nti: :\al11icrna I\l'dieb, Kojim se zl'!i napasti SYe 'porezne agl'nte'
eiii S,I\'leti dovode do 'gubitka pored za Carinskll i poreznu upravu.
l 'pr'1\ 'oie definicija ' f10reZl1og agel\ta' izazvala veliku kontroYer-
ziiu ier llKllUCLljc svakoga tko daje savjete 0 pnrezima 'besplatno'
i 'I\a drugl' nacine osim u sklopll p o s l a ~To ZI1'lci da to nisu ,a1110 osohe koje se profesionalno bave pore-
zimJ, poput r,lellnovolb i financijskih savjetnika, nego svatko tko
prl'dlaze naeine smaniivanja poreza, b k i ako su potpllno legalni.
Pos]iedicl' Lh1\'anja dobronamjernih savjeta poput lIkazivanja da
mirovinsKa stednia pru/a porezne olaksice mogle hi biti iZllzet
no skupl', s kazn'lma do 5.000 funti.Zrt\'C bi takoLler mogle hiti prisiIjme platiti globu u iznosu od100"0 'izgllhlil'l\ih prihoda' koje bi porezna uprava dobila da sa -
\Iet niie hio poslusan.;"like \\ 'arburtol\ iz orgal\izaClje ( ;rant 'TIlornton rekao je: "Qvo
su stvarno drakol\ske mJcre. To jl' 11ig Brother. To znaci da ce
'ivatko morati dohro razmisliti prije nego sto blldc razgovarao shilo ki m 0 final\ciiskim pitaniil11a."
(IZl'or: Daily lHail, 05. svibllja 2010.)
Riokemiear sa ~ \ " L ' u c i l i s t a u KaliforniJi David Agard rekao je da
se, Z'l r'lzliku od drugih skenera, zraeenje tih urcdaja emit ira usllopovima niskl' razinl' energijc, pa je najveei dio doze koncen-triran u kO/i i potko/l\om tKivu.
Iako bi ta doza bi b 'iigurna da se rasporeduje po volumenl1 cijelog ti
iela, d 0 7 ~ 1 Koiu koza prima mOIl' biti opasn o visoka, rekao je dr. Agard... !oniziraiuce zracenje poput rendgenskih zraka koje se koristi u
tim sKenerima im'l sposobnost izazivanja kromosomskih ostecenia, sto mOle rezullIr'lti rako m.
1 ,,: : !' rl I ~ k . 11 I
vijesti iz svijeta
Dodatno z'lbrinjava to sto h a r na uredaju - poput problema 'astrujom iIi softverom - 1110ze izazvati intenzin1Ll dozu zraeenj'l na
jednoj tocki na kozi.
Upozorenja stizu prije planiranog uvodl'nja skencra u All'itraHji
iduce godine u sklopu ostrih mjera savezne VI,ldL' s ciliem l'll'ania
aerodromskog osigurania.David Brenner, direktor Centra za radiolosb istra/ivanFl Swuei-
lista Columbia, kaze da koncentriranie na kozi - il'dnom od nai
osjetljivijih organa 11
8/8/2019 Nexus 48
12/62
aktualno
PRESS ( 'ON FERENCEOLllt>.20 W at 1-l ..HI
El ' 1'11'.0,\511
.' H 1 L D l S R I U ] ~ G G R O l l '..
TO\ \ 'ARUS nU: \ .TlON0 1 ' 0 ' 1 W O R U )CO '\11' \ " L l ' n "
SITGES, SPANJOLSKA
f\/\
L' krllgo\'im'l istrazi\'ackog no\'inarstva
Daniel Estlliinic zniezda 1I USpOIlU, Uknjizi ..Islillitil pric'
8/8/2019 Nexus 48
13/62
"Recello 1I0llliC do ie predsicdllik (f;urop-skog l'ijel'o) !,itigolelili/ po!itickofigum koja('e l'oditi ."00 lIIiliillllil !illlli, Nakoll svcga,!'oiilll se dil SIlW do/Ji!i \ 'os, Ne iclim bitigru/J, ali \ i illlate kari:::lllu krpc za cisccnjci poim'lIost 0/JiL'1I0g !llmkarskog L'inovnika,Tko sic 1I0p"'e \'i? Sikada pri;c nisam :::a\ ( I S CliO, ,\,Jitko II Ell rop i lIi;e za \fas ,'uo,Tko)c 1I0pie glasao:::o \ 'as i pomocli kak1-ih
lIlelumi:::allw? Ic Ii 01'0 cllropska dcmokra-ci;a? ,\'c Sl II 1111)
8/8/2019 Nexus 48
14/62
aktualno
i ~ l f'WCl" 11I1J'kni,l I 1 ~ K i i a , L'sta\', granicc i
Z,l'U\'l' i l ' d l 1 o , t ~ 1 \ ' 1 1 0 ce' pwglltati taka" su-,Ln, (;rc'Ld Il' \l'C f10stala proll'ktorat na-
LOI1 ~ t o Il' Lllwl'ska ul1iia odobrila P0l110C
od ;-:;0 l11iliiardl l'ura, C ; r c k ~ l tai dug n i b -
eLl I1["Ce' 1110ci ntplatlti, Slje'dece bi l1a redu
trebalc biti S p ~ 1 I 1 i o l s b , Portugal i Irska,!1111 procl'som upravljaiu duznnsnici iz
Bruxell"l koie niie' iz'lbran narod, On i zeleu n i ~ t J t i kOl1cel't d r u ~ t Y e l l l ' skrbi kojiie binu ,11lZbi dobroblti cO\'iecalbt\'a, Prczcnta-
Cil.l II l-,uropskom p ,lrlaml'ntu dndatnoje
dohiLl 11.1 "kskluzi\']losti kadaie Borghu.io
j.\\'nosti olkrio 1111esto sljedee'eg sastanka
drllzhc Bilderhe'rg, :\al111C, okuplianie je
odrzal1o od .', do 6, h p n i ~ l 20 I 0, u hotelu
[)okc u Sltgt'SlI u ~ p a n l o l s k o i alltonomnoiZ ~ l l C d l 1 i c i l'atalo11ljl, -'5 kilomet.Ha jugnzap ~ l d l 1 o lId Barcelonc,
,,))u lII;e OJ'L' l;ol/!creIlL'i;e :,1 lI,lI'ilillre, 0.111-,
tverodnevnog osigurania konferenci,ie
iznosc 600.000 cura, Sindikat je pod-
ni o formalnu primjedbu zbog zloupo-
t rcbe policijskih resursa u osiguraniu
delegata druzbe Bilderbcrg. Cskow je
u Sitges nahrupila i cijeLl vojska akti-
vista protiv Druzbc. PrimieriCt" akti-
vist Rafa Palacios obrat io se policijskoi
blokadi s megafonom.
"Doci ,'c vrijellle kadil ,'e od \ ' 0 5 : I l l m -iiti dl l proliv IlIIS Ilpolri,iebitc silll, Do,'i,'e vrijeme kdda ,'clc 1I11Jl'lIIi odahl'llti li d
I , V W V V tel , . d ' ,c ,k 11(
8/8/2019 Nexus 48
15/62
aktualno
Daniel Estulin n,lg1as,1\'a da ,Ie razoea-
ra n susUWOI11 sigurnosl i druzbe Bilder-
berg je r se jo s it 'dnom llSI)lll liltiltnrati
u njihcl\'e redo\'t" O d s\ 'olih iZ\'O"'l S,l-
znao je da napetosti iZl11edll de1t'g,lta
w e vise rastll. Neki od ebllo\'a ea k Sll
razmatral i l11ogllcnost d,l o\'e godll1e
odbiiu pozi\ ' na konferenClill. St\'ara se
unutarnja frakcl]
8/8/2019 Nexus 48
16/62
politika
ZABRZIGLOBALNIUDARRick Rozoff Global Research,
11 . travnja 2010.
Centar za istraiivanja 0
globalizaciji, Kanada
Web-stranica:
http://tinyurl.com/2g82bds
t e l e d l s k h r
8/8/2019 Nexus 48
17/62
i
SVJETSKA VOJNA I\JADMOCBEZ NUKLEARNOG ORUZJA
PostOll sall10jedna zemlja koja ill1a
\'oine i znanst\'ene sposobnosti zapokretanje t renutnog i neprimjetnog,neobranjivog i razornog napada prot i \ranji\og pro t i \n ib i otnl renoje obja\'ila s\'oiu namjcru da ostvari tak\l1sposobnost,
Taje nacija on o st o Ie njen trenutnir'l'l'dsjednik pros]og prosinGl definiraoLw iedina s\'jetska \oina supersila
una kUj,1 t6,i da ostaneiedina dd:a\a
11 povijesti koja raspolaze \ojnom dominacilom punug spektra na kopnu, uzraku, n.lmo('im.l i LI s\emiru, da zadrzii p n ) ~ i r i lojne h,lze ijedinice, borbene
grupl' " nOSaClll1a ,11'lOn.1 i stratdkebombardere n,1 skoro sl'e zemljopisnesirine i duzine, tc d,1 to ucini s rekordnim \ojnim budzc'
to m poslije Drugogs\'ietskog rata koji ceZ,I sliedecu godinLliZllositi :-OR miliiardi
dolar.\' Stekal'si taistatus I'elikim dlje10m kroz to sto ie
postao prva zeml,iakojaje raz\iLJ i upotrijehila nukle'lrna
oru/ja, S)\D ie sada
u pozici)i da uC\Tsti
sl'oju globalnu preI'last, uz izbaci\',mje
llLlklearne opcii e,Sjedinjene Drza\'e u
manje od cetiri godine - od 1999, do2003, - I'odile sutr i \eliLI r,lta protil' )ugos!
8/8/2019 Nexus 48
18/62
politika
\,1 k0l1ferCI1l1li 1,1 tisak od 6, tr,1\'nia
Prcgledu sl,lj'liJsta 0 nukle
8/8/2019 Nexus 48
19/62
tehnologiioJ11, proiektila za konvenci
onalne lldare i naprednog hipersonicno g orllzia. Te projekte vode AgencijaZ ~ l n ~ l p r e d n e o b r ~ l m b e n e i s t r ~ l z i v a c k e
proiekte (DARPA). odnosno Centar za
" 'emir i prniektile Americkog ratnogzrakoplovstn I Yo.J!lo zapovjednistvoZ ~ l s\"emir i prolektile ... Gornja granicaboiC\ih gLna [p o sporazllmll START
ll] bib bi d o v o l j n ~ l za bilo koje planovekoje bi Sjedinjene D r Z ~ l v e mogle razviti
tijckom t r a l < l I l j ~ 1 O\'og sporazllma u 1'0gledll r a s p o r e d l v , l n i ~ l konvencionalnih
bojc\'ih gL1\a n ~ l balistickim projekti
lima." NedvosI11Isienim jezikom kakav
ministarst\"(l vanjskih poslova i inacekoristi, 1I izj
8/8/2019 Nexus 48
20/62
politika
ll1arniii ko d narcdiY,m.ia n'lp'lda. I ak oobavjestajni po,bei nisu potpuno pouz
dani, vdikaie vicrojatnost da se pogodepogresni eilje\i.,,] C
Americki duznosniei raspradjali su 0
1l10guenosti Iansiranp takYih projektilana nizu Yismu od on e koioll1 bi putoYah nuklearni I J...:BP-i, ali bila bi potrebna
gotonl bezgranicna LlZina pc)\'jerenia
iIi lakovjernosti - od strane ruskih i kineskih vojnih duznosnika da se uzdajuuj,Jll1stYa da IKBP-i koji se kreeu premaiii blizu njihc)\'og teriturij,J zaista ne nose
nuklearnd oruzja, bez obzira na kojoiudaljenosti od Zell11jine pO\Ts ine le te.
SAD povecava svoj voj-ni budiet, saljuCi NATOkao globalnog iandara,
i planira vjeibe UZIVO
u Iranu radi testiranjadjelotvornosti brzogglobalnog udara u prak-si. Istovremeno, Was-hington govori 0 svijetupotpuno oslobodenomod nuklearnog oruija
REAKCIJE NA PGS INICIJATIVU2007., u godini nakon st o je Pentagonobjavio S\'oje planove za brzi globalniudar, ruski anahticar Andrej Kisljakov
napisaoie: "Usprkos ociglednoj pri
letnii koiu predSl
8/8/2019 Nexus 48
21/62
globalno drustvo
EVID IV TREeI SVJETSKI RATu pr-{lJETNJU Bi\JIJU f< ODTER
. . . . . . J f , I Y t \ J DA
EN U KOJEM UB ( I
Napisali: w. H. Bowart i Richard Sutton, rujan 1990.
Uvod urednistv a Nexusa
Objal'l;lIjemo sillop.'i., IIIkopisi/ lIikadadovrselle klljige \\: HOII'17lta i R Suttonapod lIazi\'ol11 Xel'ld/iil'/ 'lied sl:ietski ratiz 1990, , ~ O d l l / C . Nt'1'id/iil'O oruzje i metode kOl1trole I I I /U/ 0 ko;i1l/(/ gOVlJre al/foridall
8/8/2019 Nexus 48
22/62
8/8/2019 Nexus 48
23/62
lobalno drustvo
FI'[} ,;10 0 .'1,'11111 IOlile ko:e jedol1 od
I!oldjo .< .'111111::011.,'011111:
\I1F
8/8/2019 Nexus 48
24/62
g o d l l 1 ~ 1 I'0sllic tainog napada n ~ 1 Z'1]jev
San rr,lnciscJ iZHsenog 1050. godil1c
s Jednog 11\0rnarickog pIO\'i!a, Zrtvesu
konac'l1o odgovorik gnje\'llim tuzbama
protl\' dri,wL'. T i s u e ~ 1 1 l 1 a l\lllerikanaca
koii nisu ill1ali pOJllla st o illl sc dogada
vladini su agenti t ~ l k o d c r ubrizga\'ali ra
znc klice, poput klK'l .siJilisa.'
Slicni incidenti dogaLbli su se i u Brita
nijitl '
u SoVjetSkOlll Sa\ezu, SalLe, kadasu nakon goto\"() trideset godinJ obj,1\'
h,'ni tainl dokulllenti 0 EO-u, izlazi na
\ idido citav'l pozadina slicnih it'zovitih
f'rIca. (:micnica, koja it ' te k \Th santel e d ~ l , d ~ l su nc\'inc civile viktimizirale
nllhl)\'e \'lastIte drzavc, ukazuje na og1'O
Illnu priietniu koju prcdsta\'liaiu danas
nil' ncvidliive tehnologiie r a t o \ ' ~ l I l i a ,
MIKROBIOLOSKI HOLOKAUST
R,llnici su se bavili bioloskill1 llruzJem jos
od fll'l'lpOVliesnog doba kada su samanip n i Ilut pl ICCII tl'll\ati nepriiatdje, \ Sjeeanje
na kllrisknlc bokstl u politicke svrhe tije
kllll1 krIz,lrskih rJtova i inkviziciie mozda
su u HitIL'ro\"()Il111III11 bila previse sv jdada
bi sc u,sudio ,lkti\'ILlti ogroman arsenal kli
ca koic'g su razvili nacisticki /Ilanstvenid.
:\0, lapanci nisu illlali t ahog grizodusja te
su, nakon ratJ, odrzana slldcnia za zlocine
pocinjCllc bioloskim llruzjCIl1, te jc tolll
priliko!l1 osudeno lllnogo njihO\'ih ratnih
zlocinaca, Ta sudenia, senzacionalnija inaCC
od :\irnberskog sudcllia, prini lJa su tekneZllatnll pazniu ta,bsnjih medija. Kasnije
ic BO upotriieblicn u r..:oreji, a potom i u\'ijetnamu'. ,\ 10iLbic naistrasnija prica
llllJ 0 istje,'anju klica 'Il1traksa iz oruzja u
zabacenoll1 talnom gradu Semipalatimku
u Sovjetskom S ~ l \ ' C Z U , Ondie jt', flrije samo
nekoliko godina, umrlo na tlSll,C Ijudi u
str'lsnoi agoniii, [)an'l snii raz\'oi n ~ 1 polju
rekoillbinantnc [):s.;r..: prijeti ISpust'lIlic'1ll
lllutlr'lI11h soievJ bio!oskog orllzja od ko
ji h se "'llel lllllzda nikada ne bi oporavio .
Llsprkw, llledunarodiioin sporazumll, vceina drza\'a ltll1JS nt' iznosi [slinu Kada sc
radi 0 BO-u', Prellla neda\'llll objavljenimd o k u m e n t i l l l ~ lP e l 1 t ~ l g o n ~ l , llloguee je da su
SO\jeti u A t ' g ~ l l l i s t a n u upotrijebili i kcmij
sko i biolosko oruzje.
POSAST IZ STJEI\JJAKA
:\ll\'osti 0 \'ojllilll kanistrima iz kojih
curi t,linl ntTvni plin \Vl'teyc u Denve
ru u r..:olor,ldu l lznemirik su stanovnike
,\lile High Cit\'ja. Hoee Ii Denver posta
ti pn' i alllcrid:'1 SemipalatillSk?" TijekO!l1 zadniih nekoliko godin'l u L:tahu
IV Vi IN lei c"c l l " k h i
i Koloradu VOdelle SU zuclle rasprave 0
tome kako bi se trebalo r i jdi t i bombi s
bioloskim otrovom \Veteye, Amcricka
je vlada bombe htjela prebaciti na jednu
udaljellu lokaciju II Utahu, s obzirom
da se z'ldatak Ilcutralizacije bombi Ci
ni o neizvedivim. Vlasti su najavile da ee
bombe utovariti u zrakoplove i prevesti
ih iz Dcnvera do to g zabacenog mjesta u
Utahu. Gradani objc drzave nisu zeljelida im iznad glava prclijeeu cmt'ee bom
be pa su glasno prosvjedovali. Danas te
bombe s otrovom \Vctt'yes Id e u jednoj
opskrbnoj stanici tik do frekventne Mc
dunarodne zracne luke Stapleton i pola
gano ispustaju S\'oj otrovni sadrzaj, do k
se zakonodavci Kolorada i lJtaha bore sb i r o k r a t i m ~ 1 iz Pentagona po pitanju zi
vota i smrti, odnosno 0 tome st o uCiniti
s nel.cljenim nervnim otrovom.
globalno drustvo
nervnim OtroWllll obull\'aC'l JVII" tr,-l'illeod 150.000 tona OtrovllOg plina '. r-.,10 sto
je ucinila s EO-om, CL-'\ jc 'testirab' Kelllii
sko oruzje na amcrickilll graJanim'l, n,1
pavsi BZ-olll stotinc \'ojnika koii nist,l n i ~ , L 1
slutili. BZ jc halucinogeno sredst"o stotinu
puta snaznije od LSD-a ". Zrtw BZ-a nisu
bile u prilici zaliti se na nusIlol'lve test()\'a,
buduCi da BZ u Zrtava uzrokuie gubitak
pamccnja. Unatoc ostavke oba\'iestainogstrucnjaka CL-'\-e Hohna Stockwella zbog
otkrivenih postupaka s kemijskim llrUZ
je m i njegovog zgrazanja i p r o s y i e d o v ~ l l l
protiv pocinienih grozota od stranc CIA-c,
moeni lobi proizvodaca kemiisko-bio]os
kog llruzja d'lIlas zahtljeva odbacivanje
wih spor,liullla koii stavljaju iz\'an zakona
oru/,je la ratovanje ]Jicama i nen'nilll flli
nom' '. Razvoi kemii,skog oru/ja poklafla
se s razvojem biolosk,)g oru/ja i sa stasa-
Usprkos meaunarodnom sporazumu, vecma driavadanas ne iznosi istinu kada se radi 0 bioloskom oruiju.Prema nedavno objavljenim dokumentima Pentagona,moguce je da su Sovjeti u Afganistanu upot rijebi li i ke-
MAJSTORI UI\JISTEI\JJA
Poput BO-a, i kemijsko je oruzje (KO)
razvijeno vrlo davno, a upotrijebljeno ,it'
tijekom Prvog i Drugog svjctskog rata te ur..:orejskom i Vijetnamskom ratu. Po d krin
ko m 'herbicida' tijekom rata u Vijetnamu,
kcmijsko oruzje po d nazivom Agellt Orall
ge otrovalo je tisLice americkih vojnika.
I da n danas ti vojnici osjecaju posljedice,
ali bez naknade Ujclkc/ Salll
8/8/2019 Nexus 48
25/62
globalno drustvo
strazilanjima kao Irtl"L' f)okusa pOSlllZili
Sll Zailll?C'l'ni wterani Drusog s\'il?tskog
rata, Inspiraciisk'1 uloga nacistlckih istra
,i\'clilia u pokn.'tanju CL-\-inih opl?r.Kija
kontrok um,l neda\'l]() il' dokuml?ntirana
sada ia\no dostupnim podaclma 0 pro
ektu Papl'l'clip ISpaia!ica)- Tai se f1rojekt
r,l/granao u ni l CL-\-inih proil'kata clii su
pokusni kunicl bili nl'duzni ci\'ili, Tu su
proiekti hlll Stll su B1ul'bird (Phwa f'tica),Artichllkl', ,\lKL'ltr'1. .\Jidnight Climax
IPllnlJL'ni IThunac) i drugi", Raniie ne
lbi,n'lll'ni makl'iiali iJustriraiu kako su
anwricki nalugkdniji i najutiL'cajniii psihi
I,ltn skm'ali Za\'leru i uf)lltriiebili oruzle za
kllntrolu um a na nl'duznim Amcrihmci
ma, f11'1cl'mu su illlali pupriJiCan uspjeh e"
AMERICKI FRANKENSTEII\JKuntrob lUlla naitrazenijell? \'()ino oru/,jc
ius od ITelllena 1cgendarnog yoiskoyodc
iz drl?\'I1L' Kine, Su n Tzua, R,lZ\'ij,mo jc
Usprkos ranijeg porica-
nja, Amerikancima jeCIA uspJesno ispiralamozak, a Cini to i danas
i USa\TS,I\,.1Il0 u kaonijim ci\'ilizacijama
IndIie, Kine, Eglpta, .\laj,mskog carst\'a,
(;rckl', Rima, srl'dnim'iekm'ne Europe,nacisticke NIl?macke, sO\'jetske Rusijl?,
komunistickl? Kinl' i, na kraiu, Sil'dinienih
Drza\'a, :-\l'ke od metoda kontrolt- um a su
seksualna manipulaciia ,upotr l 'ba droga
i hipno/l? promil'na pon,ls,mia i drug"
mdode kOI ima sl' kont ro!i r,1 poi edinacna
sloboda misli, L\prkos raniieg poricanja,
AmL'l'ikancimajl' CL \ uspjl'sno ispir'1lamoz,lk, ,1 cini to i danas'I,
CIA U JONESTOWNUInstituciona!Jzirana pSlhiiatriia post,llajeinstrument kontrole gradana u .\Iodl'rnoj
drza\'i, Tlktika po!icile koja u r u b m a drZi
kontrolu lII11a z,lmijenilail' kaznenopnl\'ni
SUSU\' u Sm'il'tskom Sa\'eZlL Iza Zeljewe
za\'il?Sl" gene bi nl'podnoslii\'i ll\'ieti inacc
potaknuli otpor, f1sihiiatnjskl' tl'hlllke prc
t\'(lnk sU sm'il?tsko suno\'llist\'ll u stado
upbsemh i bl'ZH1I]lllh 0\"lC1. lldnosno ro
bota ,Sm'il'bKa inacica kontrole um a uz
primienu \'isoke tehnologiie upotriieblje
na Il' f1roti\' politickih disidenata, U Sie
dinil'lllm Drza\'am.1 'lIllL'ricb! industrijaml'ntalnog IdraYlI,1 pripre\l1el pLlIlove so
vjetskog stib pomocu kojih zeli podroYati
americki pra\'ni susta\' operacijama kon
trole uma", Pokolni pomoenik kongre
snika Lea Ryana, joe Holsinger, opisuillei
CLA-inu uplctenost II "kolekti\'no samo
ubojstvo" u jonestownu, postavlja pita
nie: Kakvu je ulogu imala kontroh1 um a umasakru II jonestownll? POIllOCll CLA-ine
tehnologije kontrolc llma, 9X% americkog
stanoYniStva podlozno jl' prikri\'enoj kontrob, S takvom stOpOIll uspjesnosti Ameri
ka bi se mogla pretloriti II drZavu po SlllS-
nih, suicidalllih zombija koju je predvidio
slubj onih sto su umrli II jonl'stownu.
TREelOIO
- ELEKTROMAGNETSKAKONTROLA UMA
MOSKOVSKI SIGNALISovjl?tske snagl' vee dvadl'setak godina
uSllljerllju nevidljivo mikrovalno zracenje
caja na diplomatsko osublje, Kriillci s\'oie
spoznaje od osoblja Vdl'poslanst\'.\ kojcje
12 godina bilo izlozeno spolllenutim na
padillla, ClAje l'okrenlll'1 projekt Pando
ra'" nast ojeei dokllcit i llloti\'e Sovjeta 1.'1 iz
vrseni Illikrovalni napad, ( lamwi proiekta
Pandora otkrili su da su Sovieti g(ldinallla
provodili operacijc pomnog istrazi\'ania
djelovanja 111lknwalova, S\'ojilll su istra
zivanjillla 7,eljeli utITditi ucinak Illiknlvalova na l'illocije i tilll, Pocetkolll lit'ta
1965. godin,' trust mozgova f10d pasko II I
Pentagona - 1nstitut za analiZll obrane
sasta\'io je posebnu radnu skupinu 7,eleci
ponoviti sovjctske ekspl'l'imente i pro'l
nalizirati problcm, Agencii'1 za naprcdna
vojna istra/jvanja ( 0 , \ RPA) zapocelai l '
l'ksperimentirati s mikrm'alm'ima na rl'
zus lllajlllunima u Vojnolll istrai.i\'ackom
institutu Walter Rl?l'd, ReZlllt.lti ios ll\'ijek
nose 07llaku 'strogo povierlji\'o: ali na te
melju skor'lsnjih repliciranih istra/.i\'anlasaznaiell10 da mi
kronlovi imaju
'duboke' ucinke
na srediSnji ziv
cani sustav i pro
llljenu ponasallja
rezus majmuna.
Na sclstanku na
\Thu u Glassbo
rou u :slew Ter-
seyu tijekoll1 lip
nja 1967, predsjedllik Lyndon
Johnson zatrazio
ic od sm'jetskogprcmijera Alek
seja Kosigina da
obustm'i ~ 10-
sktwske signale'
C;odinc 1969, \ ' 0 -
na Amerikance, nzrokUjllCi ko d njih rak,
sreanc problemc, katarakte i ,'mocionalnistrcs'. Posve it: izgledno da je bizarno sovjetsko gal1anjc Americkog veleposlanstva
elcktromagne!skim valovima, tzv, "Mo
skovskill1 signalima '; bi b pOCe!na salva n e
vidljivog rata elektrolllagnetskim oruzjelll,
Dnk su sofisticiranim ure
8/8/2019 Nexus 48
26/62
]e z ~ m i m a n i e pOKaZaU dL Allan H. hey,i s t r ~ l Z I \ " l l ' Kompaniil' Riliidollilille Resmr-,Ii. On]e ust,movio lLl ]iudi Za\'L1VO mogul'Utl pu]sne mikr()\'alo\'(.' na trek\'
8/8/2019 Nexus 48
27/62
global no drustvo
10 1I n e p r ~ ] \ ' i 1 n l m LlInucima i \',uiralo je
od \1'10 yi,okih do \Tlo niskih frekwncija,K ~ ] d ~ l su S,A D, K ~ l I l a d a , Velika Hritanija i
bndlna\'skc zemlie pnls\'il'doy,lle pro
iY emitir'lIlia tih r,ldio va]Oy,l, Sovjeti su
e ispric,lli, pripisavsi ometanie izvodenju
nekih ' e k s p e r i m e n a t ' l ~ No tad,l su se zna
ajke \ ' ~ l l n i h duliin'l promiienile te su na
t'lli golcmi elektrom'lgnctski stoini valovi,
dllg'lCki tisuce kilometara, koii su prodirai u zemlju I protezali se S\T do ionosfere,
Zbog snlg k'lrakteristicnog z n l b , signal
e IlaZ\',ll1 'dletlicem: Znlk koieg su culi ra
dioam,lteri iz ciieloga sviieta moze se 01'0
n,lsati lupkaniem oloykt' po stolu brzinom
d OKO osam do cetmaest puta u sekundi,
OtKriYClloie del tel \',1Ina duzina potiece od
Ksperimen,lt
8/8/2019 Nexus 48
28/62
ci
globalno drustvo
prOllC,I\',lll1 nwgucnost kontrole um a pre
Lo L\[R-,l, Ie idu toliko daleko da istrazuju
niegol'll f'0YCZanost s FSP-em (ekstra"en
lornom per,'epciionL odnosno \'ano"jetil
nim opaz.mlem) Od 19f,O-ih naoyamo
[)IA ITsi pomnl' i redOllte ,malize SOYjet-
skih n'lstoiani,l u tOI sl'en, Sto su te dYije
di'Z'l\'l' otkriil"
Kada Sl' odasJi'li s neLll'oloskih urcdaja
L\IR-a il \'(Jille [,,171.' uljudskom se mozgunwgll poja\iti z\'ukoyi p'l ca k i citaye rije
[)aliinskim se upraYlpniem mozdani
\"lIOl'i 1110gU podl'siti na zeljenu frek.\'enci
ju, mogu sc i7a7\'ati srcani i mozdani lIliaI'i i epilepticki nap'ldaji, 01apisan'l analiza
lJlA-e iz 19';"6, opisnoje nasloYljena kao
"Stiyo namiienieno korisnicima koji se
zanimaju la primJenu mikro\'alne l'ncr
gijl' Lw oruzja", :\iOl'ije studik Pc'ntagona
potlTduju H'liku bOlazan zbog HJjne upo
trebe elektrom'lgnetskog spektra od "trane
SOI'jet'l te :\mnik'1I1ci cine znacajne n'lpore d,l na,l[lLlS,' SO\'jdl' n.l tom poliu,
S,\/) Il' f'0kllS.l
8/8/2019 Nexus 48
29/62
lobalno drustvo
RIJEKA 5TIK5
';ovoumrlc duse 1I dre\'llOi Grekoj moraleu prijeci dviie rijecne st ruje prije negoli biile primljene u Had. PtT8, riiekd Leta, bri18 .ie cjelokupno pamcenje 0 netom prodienom zivotu u umovima onih koji suronili u niene vode. Druga, rijeka Stiks,rstila ie tek preminule Grke, ueinivsiusu ,Jam'ljek mrtvom" i pripustajuci je
roz nata H8da.istim lesinarskim humorom kojeg su de
monstrirali u proslosti, kreatorijedne odn'ih verzija Pentagonovog ne\'idljivogruzja jamacno su sami sebe zamii;lja
bOgOV1l11'1 podzemnog s\'ijeta kalb sujni prolekt 4. psiholoskog odjela amecke voiske na/.\'ali Riiekd Stiks, hko\''1no "OruY.je iz riieke Stiks" (River Styx
Weapons - RSW) biloiejedno od prvihrntotipova'" elek tromagnet skog oruzja.S\\' je pomocLi mikrm'aIO\'a "intenzivno
1rusavao tidesne tunkcije" raznih orga-
Razvojem zraka kojeomogucuju da covjekcuje zvukove iii pa k zraka koje uzrokuju gubitakpamcenja te sadasnjimpoduzimanjem golemih
napora na stvaranjuelektromagnetskogpulsa(EMP), ukljucujuCi ratne igre u zrakoplovnojbazi Kirtland u ameriCkoj driavi Novi Meksiko,odskrinuta su vrata zaotkrivanje razgranate
mreie istraiivanja i razvoja nevidljivog oruijasirom SAD-a
a, poput "mozga, testisa, llCiju i s l i c n o ' ~ '
Osim toga, kreatori RS\V-a Sll tvrdili dapostoie i parafizicke koristi koje SAD iaveznicke dr:bve mogu imati od pravoremeno ostva rene vojne primje ne t'1kvihCinaka:' ;'\a temeIiu razgovora s glavnimrotagonistima RS\V-a i istrazi\'anja po
adil1t' tog proiekta ust'1novljenoie da jeAmericka vojskd radila na parapsiholos
kom nevidljivom orul.ju jos davne 1957,godine, Prien 0 projektu Rijeka Stiks otkriva da niti Pentagon niti CIA nisu bilibas tako nem usti kada se radi 0 rn ikrovalovima i ostalom EM R oru7.ju kao stosu to javno tvrdili. Takoder pokdzujemoda ne samo da je americka vlada znala zatakvo oruzje nego je koordinirala rad raznih agencija Pentagona i obavjei;tajnih
sluzbi, korporacija i sveucilista u smjerurazvoja takvog oruzja jos od 1950-ih godina. Sljedeea tvrdnja iz izvjestaia Stiksotkriva zasto su americ ke vlasti podllZele
tako opscZne mjere zataskavanj'l: "KreneIi se s razvojem oruzja te vrste i sazna Iiza to javnost, moze se ocekivati da javni istr'1ni izvori iznesu optuzbe kako se radio monstruoznom oruzju:' ] ~ l k v o se oruY.-je, u svome z'1cetku, smatr'1lo isto onolikokljucnim kao i nuklearne projektile te jeprethodilo on om nevidljivom orllzju koje
sada ugrozava zivot k'1kav poznajemo.
nos
pamcenja tesadasnj im poduz iman jemgolemih na
pora na stvaranju e1ektro
magnetskogpulsa (E:vlP),ukl jueUjUl ' l
ratne igre 1I
zrakop Iov no jbazi Kirtl8ndII am erickojdrzavi l\ioviM e k s i k o ,
Prema jednom Pentagonovom istrazivanju, vojska je vrsila eksperimente smikrovalovima koji su iZ8zivali opekotine treceg stupnja na 'subjektil11a' II Laboratoriju za medicinska istraziv
8/8/2019 Nexus 48
30/62
medicina
EPIDEiVIIJU PRETILOSTI
SKUP PROBLEM U CIJELOM
SVIJETUPogbL1Jtc oko ,,'hc'. I'nmiecujcte lt nesto(
:,\"s Syijct f 'o't"ie dehlii ... pllno deblji. :-\ik ~ l , b r'lnil" II pm'iiesti cO\'iec',1I1st\'a niSLl
tako lIgojen'l tiieb Iwcbb leml.iom. Debelt i prdili mLlsk'1I'ci, zenc' i dieca d'lIl'lS cine
f'rcte'ini di o st.1I10\nistYa \'ec'inc' zemaliaSCI lafl'ldnim n'lcinol11 zi\ota. SAD (71,!po,tol. .\u,tt"lliia Ih7A f'o,to), ]\ '(l\ '( ' le
bnd (hS,-1 po,\o) i l'jedillieno Kt'alie\'styo
(h I !,I\sto I odlikltlll 'c' flO time da spadaiu
nwdu 2S n.llckhliih !c'm.lli'l na s\'iietu.
' \ \ ' i ehb Idr ' l \ , t \e l la orgJlli/aci.jJ (SZO)
"leb o\'i,ltic L1Sit'c'nost flretilosti K.10 epi
le i ( l:
demiju. (Pret i]ost jc definirana postot
ko m tjelesne masti. ;.Iene Kojima prcko32'){1 tjelesnc t d i n e cine masti i nmskarci
s preko 25')0 smatraju sc pretilima.)I judi sirom sYijcta dehlji su nego ikad.
Pretilost. koja .Ie nekada hila smatrana
prohlcmom samo It zcmljama s Yisokim
dohotkom, u dramatic no m .ie porastu
u zemljama s niskim i srednjim do
hotkom. Posljednjih godina sye se vise
primaje sircnje cpidemije prctilosti u
zemljama u razYojll. U stYari, stopa po
weanja lIcesta]osti preti]osti u zemljama
u razyoju cesto moze biti visa od oneu industrijaliziranom svijetll. ZapraYo,
Sherrill Sellman, ND 2010.
E-mail: drsellman@
whatwomenmustknow.com
Web-stranica:
http://whatwomenmustknow.com
godisnja stopa rasta broia lilldi s preko
mjernom t 6 i n o m i prctilill Ijudi II t'egijan18 AZlje, Afrike i IU7ne An1c'rikc' Yec'a
.Ie dy a do pe t puta od on e u Siedinjenim
DrZavama.'
Statistike koje otkri\-"iu utiecaje o n ' c'pl
demi.ie sokantne su.
Tr i cetvrti ne od rasl ih .\ mcTi k'l nac"l t
goto\'() 2-1''1, djece I adolesccnata u S.\D
II 201 S. lmat ce prekomicrnll tic!c-,nltteli nu . (
2030. yjse od Shoo odr'blill . \ m n i b -
naca imat ee prekul11jernli ki in l l iii hitipretilo.'
8/8/2019 Nexus 48
31/62
medicina
L' .\I11L'rici prL'tili liudi danas su broinijid ol1ih , [lrekol11iLTl1l1m td,in o II I ,
:;\ako dc,c!o hritansko diiete \jeroiat
o Cl' postati pretilo do 2015,"
L' '\OHll11 Ze!andu zdra\'st\'eno istra
\ell1je IZ 2U06,-200:-, utndi lo je da Je\elka trecel odrasla osoba imala preko1ljL'rIlU teZinu 1.'6,.' posto) i da je svakaeln ta hila prctila (26.5 pnsto),
f'rckOI1lIL'nla tezina dosegnula je epiClllijskL' propnrcijt' na s\'jctskoj razini,preko 1,:- 1l1i11jardi odraslih koji imaju
n.'komjLTllU te/inu iii su pretile, '
:;ZO prcd\'ilb da ce do 2015, n,l svijetl!it i 2,.' mil i iarde odraslih s prekollljer
10m teZinolll, od ccga ce preko 7UU mi
jun
8/8/2019 Nexus 48
32/62
medicina
SPlTilllt'lltlrao ie s tilll pr istupulll, koristeeisyakudllt'l"Ilt' illjekciil' hCe;-,l kombinira
Ill' , \Tlo ,pt'cihcllom dijl'tom od 500 b -
10l'iia dne\'no, ;\,lkoll godina i godina rada
s ti,lIcallla pokmllih p,\clienata usavrsioit'
s\'Oi "protokol lijc'Cenja za skidanjl' kilo
gr,lllla", Rew!tati su bili zapanilljllei, Gotonl 100 posto njegoYih pacijenelt,l skidello
it' otprilike pola kilograma dne\'no do k Sll
hili na to m prntokolu, A gubili su samonajtezl i najotporn ljl oblik t,elesne masti tj,
allllormelinu pohranlt 'nu melsL
Ie Ii hCl; bio kliue kojijl' l1logao sigurno iu s p j l ' ~ n o n,\tlti porellleCt'n hipotalamus u1l0rlllaino stanil'?
VAZNOST HIPOTALAMUSA(Illl se da je problem pohranii\\mja masti,
koii dmodl do prt'komierne tjeleslll' td inei prt'tilostl, pm'oelll s gla\'nom zliiezdom,hipotalamllsom,
Hipotalamus it' zb i rb Sf'eciializiranihstaniC,l , m i l ' ~ t t ' l l i h II donjl'lll sredisnjem
dlldll mozgel, Omoguc1\'\ kOlllllnikacijllilll1t'dli endokrillog i sredisnieg ziYcanog
susta\'a, To Ie ledelll od sredisnjih elemt'
neltel mozga 1 obul1l'aea neuronski sklopkoji kontroliL\ t'mocionalno ponasanje i
motiYaCliske poriw, Bez pra\'illlc fllnkcijehlpot,llelmw,el tel lh'a sllsta\cl nl' mogu od
go\\ul.liucL' reagirati 11a llZd.liJ11111L' signale.l 'nutar hlfl(ltalalllUsa skriyen je cl'lltar za
sitost koii reglllira apt'tiL Kontroliraju ga
lll-a spoia koii stimlllir
8/8/2019 Nexus 48
33/62
medicina
SI"[,,,\'a I m' opkreeUIU mL'taboJizam,
\"rl11,l]nc l'lIJllL' masti rasirenl' su po ci
e'lom Illl'ILI i koriste se 'Lw smi\'() kadaic
iiclo Slloccno s ncposrednim Iledostat
kom pt'dnanc III kaloriia, O\'a pr\'a eh'D
lp,1 masti potrchna Sll la dobro zdrD\'lie,
-\hnorm,Iin,1 l10hraniena mast Iii adipo
n a mcl,t polH od dijete, I,
TlJj e tragedii
8/8/2019 Nexus 48
34/62
k "1\il't Iijl'l'nik,l, po mogucno,tJ nekog
koii il' upO/nat :- hC(;-oJ11.
\ IOZltl ,'U 11,1izn,lcajllljc kOrJ,ti od h c e
protokob pobolisania metabolizma i re
:-ctiranjc hipotabmu,a, ~ a k o n sto za\Tsite
progr,1l11 koii traje 6-12 tiedana, o\'isno 0
tomc koliko kiiogram'l odlucite izgubiti,i n,lpr,m!c odg
8/8/2019 Nexus 48
35/62
medicina
ri tiL'dnd 11,1 l'rL'h rclll I , niskom ra7lnomu ~ d i i k o h l d r ' l t a i ,SL'(n'l, Potpun program
'otr,'b,]11 IL' nL' samo za skldanle sala i
prL'obllko\"ml" [liL,I'l Wl ' i Zll resetiranje
11L'labol Il'kih (unk(i ia, ;sJai Im preSl\'ll ,iI
dill l1\'(lg progr,ml'l je to st o n8kon rese
irania Ill\lg 11ipotalamusa i I1lclabolizma
nwia k/ln, \ niiL' \'arirala \'isL' od OAS ki
og ram, ] u nL'ko] Iko mieseci, ( ~ i n i se da
L' dr. "imeo1\', bl o u pranl . Poboljsanim
unkcioniraniem metabo]izma na h C C ~
rogramu postllii \'L'ca \'jeroj,\tnost di] CC
\ai nO\i gubitak k l i n e biti traian,
O t b d "Ull usia u svile\ hCC;-a pomogla
a m \IsL' od .200 mojih !',lClienata koji
u bl]i na tom f'mtokolu, S\'i su oni bill
USf'iL'sni, ca k i on l koii su blli ozbiljno
prL'lill i \'ec su bi]i Odust'lli o d nade d'l
L' I b l b p,lstatl 'norm,llni ' , ( i n i se da
musbrc l lI11aiu prednost nad Zt'I],mla u
kldllnju sala, n,1 LlI\)m progrllll1l\ skinu
1111ogo \'i;t' kilogra111l:1.
najbolji program za skicbnie sala i pre
oblikovanjc tljela koji is tovremeno 1'0maze ponovno uravnotd j t i ra d gbvnL'
zliJezde, hlpotalamusa,
Srecom za 'debeli svijct', otkrice dL Si
meonsa konacno je ponudilo sigur11o,
povoljno i djelotvor11o rjesenje Zll ovu
globalnu krizu pretilosti,
o AUTORICI:Sherr i l l Sel lman, ND , natropatska jeliiecnlca (s cert i f ikatom Udruzenja za
integrat ivnu mcdicinu), edukatorica,
s tmenjak Zll f)rirodno zdravlje zene,
psihotcrapell tkinia i l Iovinarka za 1'0drueje zenskog zdravljll , Takoller Je
vrlo t r azena medunarodn l l predavaei
ca, voditeljicll dviju t jednih radi jskih
emisi ja i visa uredn ica i autorica cla
naka za brojne zdravstvene publikaci
je , Autorica je uspjesnica Hormone He
resy:What Women 1'1'1US T Knol1' About
Dobra vijest je da SV I mogu skinuti mnogo kilograma!Moji pacijenti nisu samo skidali kilograme i centimetre,svi su imali zdravstvene koristi: nestali su bolovi u gle-znjevima i koljenima, razine secera u krvi vratile su se unormalne granice, krvni tlak im se snizio, bolje su spava-Ii, energija im se povecala, koza zategnula i pomladila,a zudnja za hranom i moja zudnja za secerom nestale su
--'Iedutim, dohr'l \ ' i iest je da , '1 '{ mogu
kinuti mnogo k i l o g r a m a ~ ,\Ioli pa
cllenti nisu samo skid ali kilogramc i
centimt'tre, " 'I Sll im,ili zdravstvelw
kori,ti: nt'stali su bo]o\'i u gkl ,njevima
I koljL'ni1l1'1, re\Zlne secerll u Kr\'i nati l . :
su se u normalnL' gr'lI\i(e, kr\'ni tlak im
se , n l / lo , bolje ' u sp,wali, c'nt'rgiia im se
pO\l'ca]a, koza /lllt 'gnula i pomladi]a, a
udnj ' l Z,1 hLlnoll1 i moja ludn ja za se-
Cl'!'llm nestille 'u .s,;.: d o ~ , l d a St' ( 'e,to da program skicbnja
kilogr'lm,l mOIl.' datI tako bntas t i cne
ezu]tate. L' st\,HI, ne znam ni za ledan
drugl program ,kldama kilograma koji
mOIl' slg,urno u,]obodit i dugutrajne za
i]\(' masli iii re'l ' lirati hlpota18mus za
trajno udria\ 'anje te71l1e.
B] Ii otkrice d r. "i II I t'l1l1 sa zaista mog]obill rjt'St'lljt' Zll rastlKu epidemilll preti
!o,ti sa S\'iml'r 'llt 'cim kronicnim zdr8v
, tn 'nim pr( lb] t 'mima l :-\e sumnj,11l1 da
Il', un , l ~ e m
diiet , lm,l /a luclenom S\'iietuljudi ko\I Llc'ljnicki I r, l /e riesenj,l , 0 \ ' 0
Their Hormones i What Warnell /1'1 US T
Kllow to Pm/eet Their lJ'llIghters ji-omBreast Cant't'/'. Dr. Sellman ima predv ideno predavanic na NexlIsovoj kon
fereneciji II Queens landu , Austral i ja ,
24,-26, srpnja 2010,
Za doda tne informaciie , posjet i te
h t t p : I Iw ILl t w om e n m l is t k n o w, ( o m.
Puna verzija clanka dL Sellman n a b -
zi se na ht tp : / /wha twomenmus tknow.
conlI
freereports/hcg,
BILJESKE1 Epidc>miologicorg, "Most Overweight
Countries in the World: Ranking, 20. Ye -
lj'lce 2007, http://tinYlll'l.com/54rms8
2 j,lIliszewski, Peter, "An emerging obesi
ty epidemic in the developing worlch, 29,
travnja 2009, http://tinyur1.com/y49pI2y
3 Wang, Y. i M.A. Beyduun, "The Obesity
Epidemic in the Unikd States': Epidemiologil' Rel'icws, doi: 1 0, 1093/epirev/lllxm007,obiavljeno online 17, svibnja 2007.
4 Liang, l.an, PhD, et aI., "Will All Ameri
cans Become Cherwelght or Ubl' ' ' '? Esti
mating the Progression an d eus t of the
US Obesity Epidemic", Ol'l'"itl' 24. srpni'l2008; 16( I0):2.123-30
S ibid.
6 Devlin, Kate, "Onl' in I(J children In En,
gland 'will be obese within ti\e \e ' l r, ' . , ' I l I l '
Telegmph, l:K, 15 prosinGl 2009, http://ti n )'url.comlyj 2x5pu
7 Novozelandsko ministarstvo Zdl',1\St\',I,
,
8/8/2019 Nexus 48
36/62
elektromediCina
LIJECENJE ELEKTRONIEDICINSKIM I ZVUCNIM TERAPIJAMA - I DIO
FREKVENCIJA KAOSREDSTVO LUECEI\JJA
Sezdcsctih godina 20. stoIieea kontraku\
tura hipii,l U\'let
8/8/2019 Nexus 48
37/62
elektromedicina
pund'J Il,l I't'likt' llLbljenu,ti i pokret'lIlle,troll'I'J u tl'urni(elm'l, Pocetkom 20. ,tu
Iil'l'a c'!c'ktricIl,l ,truja bila i'-' uobiceljeIlJ udUlll()\'IIllJ, LlO i n'l radnom lnjestu,S ubzil"Om n,l liekm'ila SI'oistl'a lllnogih
ublika t'nergric, I1Ile lrebalo IllilOgO del
bl"Oini ekktrumki ured'lJi llLlmljl'ni Zelme
di(inske tretl11'lIle p,'SI'lIlU najsire prihvel
eeni, l ' knjizi [/cltl'lltlll'r
8/8/2019 Nexus 48
38/62
elektromedicina
kOle ,t ' kori,tl' Z,\ mint'nit ' Juiine. (Vajuvi f'rik,uani u m'um udlumku su sil1/./-Si l i qjO\ I. 0 \',\lu\'lma drllgacijil1 ob l ibgunm t cemu kasmje.)
Najvainije definicije EM valova
Va/ je kretanje energije dUl pravca.Frekvencija je brzina osciliranjamjerena brojem valnih ciklusa u jedinici vremena (obicno u hertzima).
Va/na duiina je duzina iii razmakizmeau dviju identicnih tocaka navalu (sto cini jedan potpuni valni ci-k/us). Opisuje se razlicitim mjernimjedinicama, ovisno 0 velicini vala.Amplituda je tocka maksima/nogintenziteta signala (koju obicnosmatramo najvisom tockom vala).Usporediva je s povecanjem glasnoce na radiju.
Bnieg vala nail'lsaie gornia tocka. Dol valanainiia Ie don/a tocka. Duzina vala eestosc mien od brijega do briiega (pogledatistrl'1icu na diiagramu dolje). Medutim,
It'hnicki, bilo koii dio I'ab l110ie se kori
still Lw rderentna l o c b sl'e dok mierenjeobuhvaea iedan flotpllni cilJus (od briiegado bnjega, od dola do dola, itd.).
Kako se broi I'alm'a unlltar odredenog prostma - drugim rijecima, njihovaJi'chencija
- pOln'l1'
8/8/2019 Nexus 48
39/62
,tol, ndi ie gl'lsn ice koje se pomicu pr i
gm'oru iIi trz'll slrunL' na violini,
I'rekYt'IKij'l ",11,1 (llr 'liena u cilJusima usekundi) kOla ITliedi /a I':VI spehar tako
dt'!' ITiledi 7,a gLllbu, kojaje podskup zvu
ka, \'ISll\a tona m'isi 0 niegm'oj frekvenciji..\'i::iI lrckn'lIl'i!iI, iii brzina oscilacije od1II(/11jC hertl' u pnmierim'l ghlZbe, s\'i instrumenti
s,'iraju isti ton,
RazliCiti oblici valovaKao stoie ilustrirano lla dijagramu to
nm'a koie su odsvir'lli r'1zliciti instru-menti, ,'alni oblKi imaju razlicite oIJ/ikc.
Sl ib 3 prikazule neke ceste 1I njihovomnaj,iednosta,'nijem obliku,
Stoje objekt kompleksniji, sadrii vise
frekwnciia, a t'1kol1n ce imati kom-
pleksniie , 'alne oblike. Korisnll analo-
giJu i zmedujednos ta" l l ih i komplek-
snih oblika predstavlja razlika izmeclutrzanja jednt' strune (koja predstavlja
Simetrija i asimetrija:jezik matematike i glazbeSimetrija gbzbe i asimetrija buke tako-
c1er se mogu opisati matcll1atil'ki. Mate-
maticki, zvuk se sastoji od nasumicnihfrekYencija koje imaju malo ii i nimalo
I'CZC jedne s drugima, Matematicki, to -
noyi ili glazba sastoje se od frekvendja
koje ill1aju yeze jedne s drugima, (Na-
rayno, samostaLlll, praYi ton, u simetrijije sa m sa sobom,)
Nepostojanjt' odredenih matematickih
odnosa II zVllkll i postojanje ti h odnosaII glazbi objasnjavaju zasto zvuk moze
iritirati liYce, a glazba ih moze smiriti,
Iako EM polja i zVLlk em iti raju frekYt.'l1-
cije na razlicite nacine, matematickamjerenja koja predstavljajll ndnos izme-
au elektromagnt.'tskih frekvencija ista sui ko d glazbe, Drugim rijecima, harmo-
nijskim odnosima ob a sLlstava uprav-
Ija identicna matematika. Frckvcncije
glazbenih tonova i EM spektra postoje u
oktayama - koje su jedna prema drugoj
vise harmonije i nile harmonije, Tako
glazbeni tonovi i frekYencije EM spektra
imaju matematicke odnose s nekim dru-
gi m frekvencijama koje su viSe iii nize,
B
D
Na primjer, frekvendja koja sc pomno)j
iii pndijeli s dv a stvara visu iii nizu okta-vu same sebc,
Kao i ko d 7.\'Uka, L \ I polia posjeduju simetriju i asimetriju, Rami elektromedi-
L-inski uredaji mogu otkrivati ekvivalent
buke iii glazbe u osdladJllma stanka 1tkiva LI tijelu. Kada osdlacije l/islI I I / d l c -
1lJlliL'kiIIlrJIlOlJiL'nc (sto odgovara bucij,
prisLltne su I'olcst i dcgcl1crd,'i;a. Kad SLI
oscilacije I/IltcllJltiL'ki Ililrll1ol1iL'lIc (stoodgovara glazhi), stllli,'e rode Oplill/ull1o
i ispravno.
Pulsirajuca magnetska poljaPostoji mnogo nacina da se i/'lloY('El\1 polje, Jedan od nacina je pomoL'umagnetizma, Iako magnetizam S'lm /asebe postoji u staticnom stanju, iza/iva-nje pokreta u magnetskom poliu St,.IL1
odgoyarajuce kretanje u elektricnom
polju koje prirodno pos[{)Ji po d pravim
kutovima u odnosu na njega, Ruultatjc clcktromagnctsko ::r(/('cl1;c, Kada se
taj ti p EM zracenja st, 'ara iz krctanja,
obicno se naziva plllsirajl/l'ilil. Pulsiranjc
vala znaci da je signal ukliucen" kracevrijeme, zatim iskljucen, pa ukljucen, pa
iskljucen itd. Plllsiranjc je nco"isno 0frekvenciji, koja je ekvivalentna tonu u
glazbi, Pulsiranje je POPllt ritma,Da odemo jo s dalje s analogijom, val
koji zauzima svoj puni ciklus "prostora"predstaYlja cijelll notu. Val koji zauzi-
ma samo pola tog dklusa je polovinka,
Val koji zauzima samo jednu cet\Ttinu
to g ciklusa je c('t\Ttinka, val koji zau
zima samo jednll osminu tog ciklusaje
osminka, i tako dalje, Glazbcnim rjecl\i
kom, aspckt vala ukliLlcel\o, iskliuccl\o,
ukljllccno, iskljuceno" takodcr sc moi.c
promatrati ka o "tOI\, pauza, tOI\, pauza",
Mnoga pulsiraiuca magl\etska poli
8/8/2019 Nexus 48
40/62
,e koristl' u ekktromedicmskim ureda-
jil11a imaiu ritam usporedi\ ' s osmin-
kOI11, ,i n ,ie \'al ukliucen" samo na krat-ko nijemc,
Ali to krJtko ni ieme don1ljno ,ie dai Z ~ l Z ( ) \ ' e kretanie u tijelu, Kretanje EIv!
zL1ceni,1 u tiielu pret\ 'ara se u tran-
sport Icma, pm'ecanje protoka krvi ilimfe, i lhugo. Svaka frekvenciia m07,e
se pulsirati,
Gore: b rijeg vala
Dolje: vrijeme (trajanje) kada je valiskljucen
Slika 4 - Vrijeme kasnjenja vala
:\ '1 ,Iici ,j doni,! liniia prikazlile nijeme
ka,nlcnl,1" iIi int ' ' r \al k a d ~ l se 1',11 odma-1',1pnlt' nego sto n,lst,1\i S,l s\ojim ciklu-
som k r e t ~ l I l l a l'relJ1,1 gore,
ELEKTROMAGNETSKOTIJELOo Energija u i iv im sustavimaElektromagnetski valovi mogu sc ko -
ristiti u dijagnosticke svrhe zato sto sezivi organizmi tcmelje na energiji, Tije
ko m povijesti mnoge kulture pogresno
su smatrale da je tijelo iskljuCivo meha-nicki i biokemijski o r g ~ l I l i z ~ 1 m . Ali svaka
stanica u tijelu odasiljac je i pri jenmik
elektromagnctskih informacija, Slijedeprimieri kako Ijlldska hiea, zivotinje i
biljke S
8/8/2019 Nexus 48
41/62
lektromedicina
O\Ke promiene. Sada zn,lmo da Kod Iju
i sinusl. lleKe druge kosti u Iicu i razna
kin u tllelu sadrze magnctit.e s,lmo sto ie Sl"aka stanka u tijelu
Od,l\l!jac i pnjemnik ckktromagnetskih
nt"ormacija, nego te razne eleklroll1
8/8/2019 Nexus 48
42/62
odrzivo poljodjeljstvo - IV dlo
v
BIODNAMICKA ZEMLJORADNJA DANAS
Po nckim nO\'ijim ]'wcicnanu, SU\Teme
na k U l l \ ' c J 1 ( i u n a l n ~ lZCJ11 hOI"aclnla lIzrokujc
crmijll tri n1lliillna t O l l ~ l l'o\Tsll1skog sloja
tb ' \ ~ l k o g " l l , l , sto iZIHl>J ok o 26 miliiarditona 11(1 g{H.h l1U.
Ciicnaic to kUIU C"Cl\jl'C\1I1,tnJ pbl\ l kor
poraciiam
8/8/2019 Nexus 48
43/62
odrzivo poljodjeljstvo - IV dio
'11ll,l.1" IL' t,lkodcr naCill 'p;l,';ll',lnja i
opleIllL'nlll';lllia prirudnih n:sursa koii'l l n,llll prt'o,t,lii i n,ll'in iscjeliil'anj,l bi
o,tcrt' Pbne[;l. To iL' i nacin da Ijudi nauec radlti z,ljcdno Zd dohrobit sadasnjih ihudllcih gcner;lC]]Cl.
LclllimljiHl iL' i znako\'ito da it' biodina
Illika lIzela l'oseban zamah u d\'jemazemhdlll,l kojc su kohje\'ka dre\'nih ze
Illlior'ld!llckih ci\'iliz'lliia i kultura Europt' i illgoistocnt' Aziie: II Egiptu i Indiji, Ul::glptu impuls biodin'lI11ici LJalajt' organiz,\ciia SFKE,\1 koill 1e utemcliio \'izionardL Ibrahilll Abouleish (rudt'll 1937,), a u
Indiii biodinamicar i I'izionar s !\OHlg Zelanda, Peter PrudOr.
l' s\'ijetll se biodinamika t renutno
praktici ra u I'ist' od SO zemalia, s vise
od cf20l! proizl'odaca s takozl';ll1im Demeter cLTtitikatom,
Tko je najodgovorniji?Svi smo odgovorni. Stopoduzeti? Bojkotirati
ono sto je neodrzivo ipodriati ono sto nudiperspektivu
Dl'lllL'tn Ie nazil' za it'dinu ekolosku
,hoc]iaCIIU II sl'iidU koia ie raz\'iLl mrcZll indi\ 'iJu,llmh organizacija za certiti
ciranie, C;odine ]997, osnOl'ana ,ie ka o
Deml:'ter-Intt'rnational b k o bi se zasti
lila kvaliteta hiodinamiekih proizloda i
kako bi se ostl'cHila bliska suradnja po
pra\'m111, ekollonbkim i duhOl'nim pitaniima, Trenlltno, Demeter-International
ima 16 org,lIlizaciia-clanica iz Europe,
:'l.merikt', Atnke i ! \mog L:c1anda,
(ak niih 12ie iz Europe: Demeter-Bund
Osterrelch iz :'l.ustriie (BeL'), Demeter
t ' ,\ ' , lZ \:iemackt' (Darmst;ldt), Demeter\ 'erband Schwciz iz SI'icarske (Arlesheilll), Demeter :\ssociazione per la Tuteladella Qualit;l' Biodinamica in Italia izItalijc (Parm,l),
Associ;ltion Demeter-France IZ halKu
ske (Colm,lr), \ ' c r ~ i i n til' biologesch dyn,
Lmdwirbchatt a,s,bJ iz Luxemburga
C\Jllnshach), Stichting Demeter iz Nizo
ll'mske (Driebergt'n J. Demeterforbundt't iDanmark iz [)anskL' ( Odense SO), Dcbio
iz \:or\'eske (Bjiirkclangen), Swnska De
metert(irbundet iz ' lwdske (hirna) , Biod\'lla,llnint'll Yhdistys iz Finske (Helsinki)
i Biodynamic Agricultural Association iz
Vclike Britanije (Edinburgh),
Prt'ostale eetiri su: Egyptian Bio-Dynamic
Association (EBDA) iz Egipta (Kairo),
Bio Dynamic Farming and Cardening
Association in NZ In c Iz No\'og Zelanda,
Demeter Association, In c iz SAD-a i IBDCertifications iz BraziLl (Sao Paulo),
Pridruzenl:' europske Clanice su:
Forschungsring tlir Biologisch- Dynamisdl e Wirtschaftsweise e'v' iz Njemaeke (
Darmstadt), Stowarzyszcnie Demeter
Polska iz Poljske, Biodinamikus Ki'izhas
zn u Egyeslilet iz Madarskc (BudimpeSta),
Demeter za\'od za biolosko-dinamienogospodarjenjc iz Slovenije, Asociaci()n
Agricultura Biodinamica de Espana iz
Spanjolske i Agridin iz Portugala,Pridruzene elanice iz ostalih zema lja su:Biodynamic Association of India iz Indije,
Biodynamic Agriculture Australia In c iz
Australije, Biodynamic Agriculture South
Korea iz [uzne Koreje, Asociacion para la
Agricultura Biol6gico-Din;lmica en la Ar
gentina (AABDA) iz Argentine i DemeterCanada iz Kanade,
Sjediste Demeter-Internationala je uDarmstadtu, Njemaeka,
Ostala europska biodinamieka drustva su:
Drustvo za biolosko-dinamieko gospo
darenje "DUGA" iz Hrvatske (Cakovec;
vodi ga gospoda Bemarda Orehovec),
PR O BIO Biologisch-Dynamische Sektion iz Ceskl:', Verein Demeter iz Greke
(Alena), Kudraji iz Lat\'ije, Fundation
Kaspar Hauser iz Rumunjske (De\'al i
Biodynamic Agricultural Association inIreland iz Irske (Kilkenny).
Os tala biodinamiek,l drLlstl'a u 51'iit'lu:"Lebendige Erdl''' in Ckr,\inc iz L'kraji
ne (lSil'), Agrosotia iz Rusiie (So!nech
nogorsk), Verein BorjRali iz GrLlzije,
Biodynamic contact in Chile iz Cilca,
Asociacion de Agricultllra Biodinami
ca - Peru iz Perua (Lim'l), Bio-dvnamic
an d Organic Certitic'ltioll r\uthority
(BDOCA) iz Juzne Atrikt',
Pr\'i standardi kvalite te biodin'll11 ickihproizvoda uvedeni su 1928" ,1 Demeter
certitikat najstariji jc tradicionalni europski certitikat organskog uzgoia i najcicnjl'lliji 1I s\'iietu, Organski uzg,liil',ll'i mo
raju ga obnavliati s\'ake godine, Zahtjc\'iDemeter kvalitete su: oeu\,anll' bioloske
raznolikosti i ekosusta\'a, pral'ilno gospo
darenje tlom, ukljueivanje i pral'iln;l brig;l
o stoci, zabrana genetski llloditiciranih organizama i glcdanje n,l Lmll11 ]"ao na zi\'i"holistieki organilam ",
U Egiptll, SEKENI je OSJ1(ll',l\l asociiaciju EBDA kako bi se egipatski poljodielci
usavrsili u biodinailliekoill poljodjelst\'u,Amerieka Demeter asociiadja osno\'ana
je 1980-tih i dala jc pr\'i certitikat jedil(lj
biodinamickoj farmi 1982. godine,Ocito je Steinero\'a \'izija (ldrzil'og gos
pod;lrcnja tlom sve aktualnij'l u ITelllenUkada je stanje biosfere Planeta dOl'edeno
do ruba i kada se nuzno llloraju preispitati
svi aspekti - ukljucuiuCi drust\ 'ene - od
l10sa prema planet'lrI10!11 ekosustavu i
gospodarenja istilll, L' to m sillisiu posebno su pouena i jcdinstITna iskllstl'aiz Egipta i Indije, C Egiptu sveje poce!oka o jl:'dna kompanija ustrojena na principillla autohtcmih duho\'nih vrijedno
sti i odrii\ 'osti. U Indiji biodinaillika jeposljednjih godina prerasla Ll drustveni
i ekonomski pokret koji Indilcima vra
ca dostojanstl 'o i ndrZi\'l1 pl'rspektivu,
po prvi puta nakon Gandijen)g otpora
britanskom kolollijalnom izrab[iilanju,
SEKEMRijec sekem staroegipatskog )e podriietlai znaei "\'italnost (koja dolali od Sunca)"
Tu rijee dL Ibrahim Abouleis h uZl'Oie kanzastitni znak svog projekta za kulturnu
obno\'u l1a osno\'ama islama i Stt'inero\'e
al1tropozofije. ='Jaime, Ibrahimie studirao
kemiju i medicinu na S\'eucilistu u G r a w
(Allstrija), a 1969, pr imio ie doktorat ilfarillakologije. Do 1977, ba\'io sc Lml1a
ceutskim istrazi\'aniem, K.cld ic 1075, posjetio Egipat zabrinuli su gel t,llll\lsnii pro
blcilli prenapucenosti, unista\'anla oknlisa,ncodgovarajuce naobrazbe i lose zdral'
vv \\ v" [P \ '" d I ) k . h r
8/8/2019 Nexus 48
44/62
stn:ne skrbi. ~ ( ) O o ,t
8/8/2019 Nexus 48
45/62
odrzivo poljodjeljstvo - IV dio
Ianni, 1I Sekemll Sll pokrenuli inicijati
I'll da se prekine s tak\'im prskanjem n
ciielom Fgiptu. Ponndili sn alternati\ 'n
- orgamko sl17bijanie stetocina - koja
se po b / a l a uspiesnom. ~ I e t o d u i e podrzalo mil1istarstn) poljoprinede i danas
se u cita\'om Fgiptll stetocine na poliimapamuka sU/bijaju orgal1skil11 metoda
ma. Za priiclal na tu metodu trebale sn
im d\'iie godil1e. l' z YOO/O -tno sl11anjenjekoristenia pesticida, prinosi sinwog pam n b su il11 se povecali za 30 0'0.
;-";a Sekel110voi internetskoj stranici http://\\\\'\\.sekem.com / en g Iish/ a bo u t/ defaul t.
pokrenuo je covjek kOJi nije roeteni Indi
iac i prema onima kojima prenosi znanje i
iskustvo ne odnosi se zastitnieki, ne racn
najuei da na osnovi svog djelo\'anja razvije
poslovno carstvo.
Taj entuzijast i podupirate1j jedinstwne
inicijative za spasavanje il1dijske zel111je jenovozelandanin Peter Proctor zajedno sa
svojOl11 suprugOl11 Rachel.
Petera nazivaju ocem sn\'rel11ene biodinamieke zemljoradnje. Jedan je od najboljih
poznavatelja tla na svijetn. Vee 6 desetljeea
savjetnje poljodje1ce diljel11 svijeta. Za
dnjih 15 godina 20-tak puta posjeeivao je
U Indiji biodinamika je posljednjih godina prerasla udrustveni i ekonomski pokret koji Indijcima vraca dosto-janstvo i odriivu perspektivu, po prvi puta nakon Gandi-jevog otpora britanskom kolonijalnom izrabljivanju
aspx?PagelD=2 na
\'edena su nacela
niiho\'()g dielovanja:
Iniciiati\'a S F K F ~ l ,
sa s\'ojim n1l10go
broinim podruciil11aaktivnosti, osnm',1I1a
ie kako hi ost\'arila
\'iziiu odrz ivog lindskog ra7\'oja. SFK F . ~ I nastoji dopri
nijeti swobnl1\'at110m ra/voiu osobe,drllSt\'a i okolisa.
\ Iedu s\'oiim poskwnim inicijativama na
\'ode sliedeci \a7.al1 cili:
Iscicljil'i7l1jc oko/i.(a primjellolJl biodilla-
Illit'kih meloda poljodjclsll'a."Sto se tice drustwnih nastoiania, zaposle
nici Sekel11a nastoiepostm'at i dostojan
sl\'o s\'ake liudske osobe" i "st\'l1riti temeljeIdra\' ()g :!i\'ljenia"
BIODINAMICKI POKRET UINDIJIZa ra/liku od Fgipta gdieie biodinal11ickipokret krenuo kao eksperil11ent od jedne\'izionarske osohe i 7ainteresiranih strana,
i koji je oSl11isljen kao kompaniia (da ne
kazemo korporacip), s Ihrahil110m Aho
uleishol11 kao zastitnim licem, u Indiji Jeslican pokret lIzeo maha tek nedavno, kao
nuzan odgo\'()r na destrukti\'nu politiku
stranih korporacij
8/8/2019 Nexus 48
46/62
se za kompost koji se zatilll biodinamicki
trelira. Peter mll pomaze u njego\'()Jll predanom radu vlastitim iskustv'OIll i pripre
maniem biodinamickih priprav'aka koje jesam mansio.
Gospodin Patel kaze: ,,:-'10] orac radi za
mene w e 25 godina. Pitao sa m ga: 'Kakvaie bi b ZL'ml]a kada si po ceo? ' Odgovorio
ie:' 11ih1 il' tnda , poput kamena '. Pitao
,a m ga zaslo? Rekao jl': 'Zbog toga sto steu 10 niieme dodav'ali mnogo kemikaliia' .Kako jc scllb?' - upitao sa m gao On
odgovara: 'L' zadnjih sest godina slavili"n o kompml i zekno gnoii\'(J, I postalaie popul p,lmuka, Slovisl" poput masbca,
Toliko je gblka i bk'l !
8/8/2019 Nexus 48
47/62
odrzivo poljodjeljstvo - IV dio
SOl1lll,! K(ll1lpo,ta koic ,e redo\'ito pripre11l,1jU 1,1 hiodlllal11ickl uzsoi,H!lok
n]() d,l CC Indlla hiti potpuno organska; toIc' pwce, os\'icscivania za koji ce trebati
dOLbtnlh:; do to godiln"Iclspal Singh, orgamki zem!Joradnik iz Puniab,l, ka/C: ,,\!oi otac bio jc \'1'10 predan i
ot\'orL'l1/cl11ljoradnik. Rio .ieicdan od pio
nira Ll'icnl' r,'\'oluciie - takOZ\\llle / dcncrevoillcije - Z,l koiu se sada pokazalo da jellboiita, proi/vodcci mnost\'o losih usieva
Iako izvorna Steinero-va poruka i vizija 0 bi-odinamici moze zvucatiezotericki ona se upra-vo punim intenzitetom
ostvaruje na indijskomtlu i u srcima indijskihIjudi, koji suraduju sprirodom i svemiromna iscjeljivanju bios/e-re Planeta. Ta suradnjaim vraca radost zivota isamopostovanje
" . Siagali su nasbg" na naslage kel11ikalija,sve do S,llh Tla su n,1I\1 bila bolesn'l
proizvodnlaje padala, naiulb stetocmasc powc"h To me osobno bl'inllh Ali ni.)
lako izvorna Steinerov
8/8/2019 Nexus 48
48/62
intervju - William Buhlman
r ISKUSTAVA IZVAN TIJELA
'. ..
Pioniri Sll riil'lke hihke. LostalOI11, ko
liko UOP(L' 11107.1.' hlti plOnir'1 na nekompodrueiu, onih koji Sl l p n i zakoraeiIi tamo gdicic 111.110 tko prije njih bio t
Zato su pio n i ri posebno draglKjeni. Onise sjebju \Temena do k su n e h pojavetek dobil'ale imena, oni se sjeeaju svihturbukiKiia, zabluda i stranputi(a kakvenosi SI"lki poel'lak, a na ha ju haJevaoni su ti koji se odredenil11 podruejem
bal'e najduze od svih. On i su sami i ueitelj i I'jeeni (samouki) ueenik.
Williama Ruhlmana najbolje je opisatiupral'o takll. Tai simpatieni bradonja vedre n,nav'i I glasnog, otvorenog smijehaharcl11 po i l11enu poznat .ie svima onimakOlc zanimajll iZv"llltie!esna lskustva je rje autor kiasiL1 po d nashwol11 "Avanturc izvan tiiela", stOle dugo godina bilail'dna od rijetkih knjig'1 iz tog podrueja.:\aravno, pionira nema punl)' a slienose utjeec slienom, pa Sll se i Buhlmano-
vi putov'i .icdnog dana llhstili s radol11iednog drugog pionir'1 izv ..mljelesnihiskustav'a, Roberta '\Ionroea. \VilliamBuhlman danas )ejedan od voditclja na
slav'nom institutu i\ Ion roc, no njegovosniv'ae - Robert ' \lonroe - V't.'e nekoliko godina niit' ll1edu nama, Barem neu til'!esnom obliku, Jer nikada ne trebapod(i jcni ti sn ' l1111guenosti bestjelcsnogbivstvovania.l; skoro cetrdeset godina istraziv'anja
izv'lntjelcsnlh iskus['l\'l, William Buhl
m,1n imao k \Temena napu!
8/8/2019 Nexus 48
49/62
intervju - William Buhlman
iania iii buke, par,lliZ
8/8/2019 Nexus 48
50/62
:\ e mor'liu vise ovi\iti 0 f1iscima kako bi
doznali intormaciic. I 'niige im \'ise ne
treb,llu. kLLlIl ,'1111 od I'iidkih pisaca koji
se to u,\uduic I'cci, :\ e ze!lm del Ijudi ni
meni vinuiu, Snh' l moga pls,lllFliest d'l
Ijudim'l lbm I l H K d'l sami doii\ 'e svOj'l
iskustv'l kako hi ,\ami zn'lli sto se zbiva
i e r ie iedillo t'lkvo 7I1anle bltno. Sve je
ostalo S'lIlW vicrtl\ 'ank.
JEDNOSTAVNA TEHNIKA ZAIZLAZAK IZ TIJELAOpisi te na m svoje prvo iskustvo iz
1972. godine. To je bilo 'mracno doba'
za izvant;elesna iskustva. Nitko nije
govorio 0 tome.
WILLIAM BUHLMAN: Ja sa m to prvi
put doii\ 'io ]972. godine. Sintagma
"l/V'lIl tlicla" t ada ios nik ni postojala.R,l\ nlllnd \ Iood\ iskovao ,ie tu sintagmu
i obiavioie u svoioi f1r\"(li knjizi. T,lko
ie postala popubrna. Prill' se to Z\'alo"astra1na proiekciia" ili "astralno puto
vanie", Toil' bio uobicajeni naziv. Prii'l
teli mi ie da o kniigu 0 tome koja me visencgo odusevila, ;\isam mogao \'jerovati.
Cit,\() \'1111 ic, ,11i on o sto S'lm citao cindo
mi sc prcvlse ludim,
Kilo mi it' nepoimlii\"() LLl cO\'jek im a
tu spw,obIlll\\. Dbuzela me iel,ia da to
d o b i e m iii pobllt'n\. ;\is
8/8/2019 Nexus 48
51/62
intervju - William Buhlman
'l l pruHldili Ingu S"
8/8/2019 Nexus 48
52/62
111
8/8/2019 Nexus 48
53/62
arheologija
NAJSTARIJE LJUDSKE GRADEVINE NA ZEMLJI?
ADAMOV KALENDAR ISKRIVENE RUSEVINEJUZNE AFRIKE
Strucniaci 'u na m ohia\'ili d ~ l se pr\'a ci-\'ilizaciia nel Zemlji poia\'iLl priic 6,()OO
sodina u ICll11ii z\'anoj SumeL l'\eda\'na~ H h e o l o , k a i , t r a z i n n i ~ l ,ugeriraju da
'u S u m e l ' ~ m i ,nl ie znanic na,liiedili od
,tariie ci\'ill/ac'lle koja , e poia\'ila mno-So ti,uea g o d i n ~ \ 1 ~ 1 I 1 1 j C u ,iuzno) Africi,
kollic\'ci c O \ ' l e C ~ 1 I 1 s t \ ' J .
l'riie \ ' i ,e od ,t o t i ' U C ~ l godinJ dre\'ni
Ijudi i / g r ~ \ c ! i l i ' u kamelll Ldendar kojije
,tanii od" ' ih do,ad prona,1enih Ijulbkih
grac1c\'ina. To otkricc' tol ikoieZ J p ~ l l l j u -
iuee d ~ l z a h t i k \ ' ~ l l'romienll paradigme
lu,eg pristup'l ~ l k l i \ ' n o s t i l l 1 a drc\'nih lju-
di ic r nas \ 'femenski dovodi blize pojavi
CO\'jl'ka na planetu Zell1lji.
Tai "afric'ki Stonehange", kojeg nazivamo
Adamov kalendar, stvorioie \,ew s bez-
broj drugih kamenih rusevina u juznoj
Africi i ukazuje na to da Sl i te rusevine
Il1nogo starije nego sto mislimo. Kom-
pleks koji povezuje Waterval Bo\'en, Ma-
chadodorp, Carolinu i [)ullstroll1 prostirc
se prcko podrucja ko k je veee od d,m'ls-njcg johannesburga i radi se, kako ,e i, -postavlja, 0 najvceell1 i najzagonetnijem
drevnolll gradu na Zell11ji. Otkr ib petro-
glifa krilatih diskova i i z r e z b ~ l r e n i dolerit-
ni kipovi divovskih ptica, od kojih nekinalikuju bogu Horusu s glavom jastreba,
sugeriraju da su prototipske sUll1ersb i
Pise: Michael TellingerMaKomati Foundation 2009-2010E-mail: [email protected]:http://www.makomati.orghttp://www.zuluplanet.com
egipatska civilizacija u stvari im,lle snlie
zacetke uiuznoj Africi tiSUC'\ll1
8/8/2019 Nexus 48
54/62
mnogo ti'ULel godina i ba\'ib ,e i,kapanlem zbla, A.ko to doi,ta ,il'st koliil'Ykacoyjecanstya, pred namel su tragoYi zin)
ta najstariil' ci\'ilizelciie na Zl'mJii,
Johan Heinl' uprc\\'lia najH'com skupino m yatrogasaca I zrakoplO\'nom I10tom
za gasenje pozara u A. frici, Kao pilot yiSe
od dyadeset godina letlo je Iznad planina~ I p u m a l a n g e ,Odmah su ga ziyo zamtere
sirale tisuce neobicnih kruznih kamenihruse\'ina koie su razasult' cijelim ti m podrucjt'm It ' ihje poceo fotograhrati, Kada
se ko d razlicitih takoz\'anih strucnjakaraspltao 0 nlihmom podrijetlu odgo\'()
rili ' u mu da 'u to ,amo ostaci krewloviJ(ns ta obora Zel ,toku u Africi; op, pret',)koic ' u iza ,cbe ostaYili Bantu narodikada Sll izmcd u 1'1 i 18, stoljeca migrirali
na Sle\'er. .\ledlltim, zrakoplO\'na nesreCa u ko]o] Ie ,1Idlel(l\'aO ledan od clanoya
niegow eklpe dOye!c1 ie Johana do otkri
Ca tapnst\ 'enog nlOnoiltskog kruga kojisada nazi\ 'amo A.de\l\lOY kalendar i koji je
zagonetku tih dre\'nih
rusenna stano u pranlperspektinl,
Godinl' 200], Johan ie
l1ocio neohicne monoli
Ie kOll su lIspre\\'no sta
iali 1I sredlstu \TCe nodirane kruzne strukture
na sam om rubu \'isokeplaninske litKe (slika I).
Zansiysi s poslom ok o,rusenog zrakoploYel i
spaSayanla pilota, koille
pretrpio samo 10m ruke,Johan ,c nal lo lstrazltlmOJ]olIte, ()SUll toga, u
potrelzl za ohlasnll'nJlI1lelna lokalitl't ic dOH'O naimemie pet akadl'mskih
znanstYt'l1lkel I tadel it'otkrio koilko ZelpanJU-
Juce sliJepi mogu bitI
stijene zyane doleriL Najhliza zila dole
rita udaljena je od lokaliteta otprilike je
da n kilometar, To znaci da su se arhitekti
prilIcno namuCiII da dopreme monolite,
od kojih neki teze preko pe t tona, na
10kaliteL Sredisnji monolit yrlo je preci
zn o izrezbaren tako da sllncu na zalasku
omogucaya da haca sjenu na takozyani
plosnati kalendarski kamen,
Johan je poceo mjeriti i racunati omjereu rasporedu monolita i njihoye parame
tre, Na temelju Yisegodisnjeg iskustya u
aeronautickoj znanosti i naYigaciji yrloje brzo shyatio da je kruzna struktura
poraYnata s kardinalnim tockama Ze
mlje te s ekvinocijima i solsticijima,
Medutim, trebalo je proCi jo s sest godina
i jo s mnogo istraziYanja zapanjujl1Cih no
vih pronalazaka tijekom svakog putova
nj a na vrh planine prije nego sto je loka
litet lemeljito ispitan i lIstanovljena prava
starost monolita, Ispostavilo se da poraynanje sjeyer-jug i istok-zapad odstupa za
"oni k011 nc zell' \idit'li':l\iil'dan od niih niie m'idio praYi znacajotkriL'a, tn d iii su, naime, da se radi samo
o J]asumicJ]o razbacanom kamenju. To je
blO wlik mbrac niegO\om pocetnom en
tuzijazmu, medullm, poput pra\'og istraZi\'aca, J]ije se pokolehao,
Recel1l !okailtet nalazi se na rubu tako
ZYe\l\l' tramyaalske kosine koja se geo
loskl sastoii od Black Reef kYarcitne formaciie bogate zlatom. ( l 'sput budi reeeno, tu Ie pocetkom dewtnaestog stoljeea
pocela potrelga za zbtom), .\ledutim, Syimonolill u A.damO\om kalendaru su od
VV\\ ' \V l c l l ' d l " k h i
] stupnja, 17 minuta i 43 sekunde. Na
temelju arheoastronomskih izracuna po
yezanib s ciklusom precesijskog njihanjaod 26,000 godina, to znaci da se radi 0
strukturi staroj najmanje 25,000 godina,
Daljnja istra7.iYanja geologije, erozije,poravnanja sa zvijezdama i rasta lisajevaomoguCila su na m da dmiemo do raz
mjerno cvrstog i znanstvenog zakljuc
ka da je lokalitet star najmanje 75,000
godina, a posljednja istrazivanja poma
knula su datum njegoya nastanka dobrano preko sto tisuca godina,
arheologija
ZAGONETNE KAMENERUSEVINE
Strucnjaci opcenito procjeniuiu d a j e
diljem planina juzne Afrike razasu
to otprilike chadeset tisuca drl'YI1ihk.ullenih ru sn ina (slike 2 i 3). Su
nemen i povjesnieari spekulirali su 0pudrijetlu ti h rusC\'ina, cesto ih nazi
vajuci "kraaloYima za , toku nule po
vijesne vaznosti". :\0, praYaie i,tll1a lhlpomnijl ' znanst\ 'l 'no ispitiYanil' dellc
potpuno drukcijl1 i zapaniuiucu nonlsliku 0 dreYlloj pO\'iiesti ti h kal11l'l1ihruseYina juzne Afnke,
Znanstyena je s tn rnos t da 0 ti m ,pl'k
takularnim drl'ynim rl1SCYinell11el za
pravo znamo \Tlo malo i H'likaic tr.l
gedija st o ih je na tisuce yec iz pukogneznanja unisleno od strane sum.na,
poljopriYrednika i gradeYll1ara,Nakon l110jib osobnib lstraZIYaniel t1-
jekom proteide dvije godine, kako I'll'sice tako i iz zraka, mogu pOUZdel110
Adamov kalendar smje-sten je na istom, 31.meridijanu kao i VelikiZimbabve te Velika pi-
ramida u Gizi
procijeniti da se hroj dre\l11h kal1lel11hrusevina hliZi 100,000, Tu broiku je u
sijecnju 2009, godine po tn d io i pro
fesor arheologije u l11iru Reyil .\lasol1.
PROBLEM POPULACIJE
To otkrice predstavlja golcm problemza arheologe, antropologe i poyjesnicare
zato sto priznata pOYijest 11 tai di o Pla
neta ne sl11jdta, l1i u kojel11 razdobliu
u nasoj povijesti, /Ii pribli:':/lo d()\'olial1
broj Ijudi koji bi mogli izgraditi tolikihroj kamenih gradevina,
St\!ar postaje jos slozenija kada sl1\'Cltile dato nisu samo izoli rane gradl'Yine koie su
iza sehe ostavili l11igrantski loyci iii saku
pljaCi, Prava istina vam se razotknje b d a
postanete svjesni velicine i rasirenosti
li h naselja te kada Yidite zapaniuillci broidrevnih terasa koie okruzuju ta naselja
koja prekrivaju vise od 450,000 b'adratnihkilometara, mozda i veCinu i1l711C :\frikl',
Detaljna arheoloska analiza fotograiskih
snimki tih terasa pokazuic da Sll l1cke stelrenajmanje pet tisuea godina (slika -I).
8/8/2019 Nexus 48
55/62
arheologija
f-:'llnpll'l" koii powluie \\ 'aten'al I)own,
.\ L1Lh,ldodorp, Clnlh 11 u i Dullstrom pro-
,tirc Sl ' pr,'ko otplilike d\'adeset tisuca
h'adratnih kihlll1dara, sto je podrucje
\ec'l' od d,lIlasnic'g ]ohannesburga, ~ a j w -
ei dio i lnmlOg naselja \ccim ie diielom
zakopan po d zemliom i \'idIiiv je samo
iskusn0l11 prol11atracu iz zraka,
S h b p'bt,ljc jo s \'ise zhuniujuCa b d a
uoc1te dre\'IlC cesk koie po\ezuju sva tal1aselia, Ostatkc tih dre\'nih cesta koji su
ios \idlii\i trasiraJi sm o u dllijini od pe t
stotina kilomd,n,1. l ' SHIm iznJrnom
stanju prostirale hi Sl' tiS/lCIW;(] kilome-
tara, Polozai diidova dren1ih ccsta koje
sm o oth i l i UblUiu na to da se t,1 drc\'l1acesto\na mrcza protczala od oball' ,\10
.. . vjerojatno proma-
tramo najstarija nase-
lja na Zemlji. Artefaktipronadeni u tim rusevi-nama ukazuju na dugo
razdoblje naseljavanja,
znatno dulje od dvjesto
tisuca godina
z,ll11bika do I)()(\',me, a 1110zda i dalie,
( ; rub in,ICUI1 P0Kazujl' da ,ic sa1110 zaizgradniu dal1,lS \'IJ!Jivog dijl'la dren1ih
ccsta hilo pOlrchl1o preko petsto miliju-
l1a komada kal11cl1ih bloKtwa teskih od
desd do pl'desct kilogram'1. Pretpost,wi-
mo [i cLI ccstl' cine samo cha posto cire\'
nih l1a,c'Iia, bm i Kaml'nia potrehan za
izgradniu citavog drC\llog grada/naselja
postall' l1o,lI11isli\, To jl'dl1ostavno ne
bi bilo 1110gucc Ul trenutni populacijski
model drl'\nc ci\iJizaciie ll,iuznoj Africi,
Drugo pitalljc koilm se moramo pozaba-
\'iti ,Ie sama potrc'ba za cestama, ,ier rani ,ie Sc' smatr,J!o cia Sl' kotac u to m dijelu
s\l\ela poial'io k k s portugalskim istra-
7i\',IC'1I11,1, u scsnacstom stoIil'cu,
NAJSTARIJI GRAD NA lEMLJI
:'-:e hi bilo nCZ,IJl1ISliIO da prol11atramo
nalstariia ll'beli,1 na Icmli i , Artefakti
prol1,lcleni u lim rusC\'il1ama ukazuju na
dugo ra7110blie n,lsl'ljCI10sti, znatno duze
od ch'ic'sto tlsuea godina, Tiiekom 1'0sliednia trl dc'setlieea llekoliko ,ie Istra
zi\aca potakllu!o to pitanie, np l1aislisu ,al11O 11,1 b111Ij,l\'anic i boikp\, '\Inogi
I'odeci Zllal1stvenici i povjesllicari otada
su izrazili svoju podrsku t,lkvim icicjama
o drevnil11 korijenima,
BLldLlci da je juzna Afrika kolijevka Ijud
ske vrste, pronalazak takvih rusevina
ne bi na s trehao imenaditi nego bisl11o,zapravo, trebali ol'ckivati takva otkriCa,
Cini se da imamo pos1a s najvecom i naj-
manje poznatom drevnom civiJizacijom
na Zel11lji,Valia prirnijetiti da se zagonetl1e ruse-
vinl ' juzne Afrike, koje ukljucuju VeJiki
Zimbabw i tisuce sJicnih rusevina u toj
zemlji, protezu i 113 susjedne zemlje kao
sto Sll Bocvana, Namibija, Zambija, Ke
nija i Moza111bik, No, zasto su ti drevni
Ijudi llopce bili tu? Sto Sll radili?
DREVNA lLATNA POLJA
U proslih dvije stotine godina mnogo jeistra7.ivab opsirno pisal0 0 ti m rusevi-
nama, l11eclutim njihovu su pronalasci
llglavnom zaboravljeni, a njihove knjige
vise nisu u tisku, Vecina ti h ranih istra-zivaca pisali su 0 tisllcama rudarskih
jama pronaLlenih u blizini rusevina. Ti
rudnici opisani su ka o i'l.vori zlata, ba -
kra, kositra i zeljeza. U svojim osobnimiskustvima i istrazivanjima otkrio sam
najmanje pet rudarskih jama u podrllc-
jima bogatil11 l.latOIl1, a za jo s desetak ta -
kvih jama rekli su mi farmeri na danom
podrucju. Cini se da je rudarenje zlata
ovdje prislltno l11nogo dllije nego sto bi
to veCina nas pomislila.
Godine 191'1I. Theodor Bent, koii je vodioprva iskapanja u Velikol11 Zil11balwell,
pron,ls,lo k u rudl1iku zlata, na duhini od25 met,na, novcie kojega je 131'1, g, po KL
izdao rim ski car Antoniic Pius, Egipatskit ~ J r a o n Ramzes 11. (1279,-1212, g, pL KL)pisao je 0 prelasku africkog kontinent,l S\'C
do njegovog jllznog n h a i s\oiim susreti-
111a so. zlatom u tom diidu sn ida , ]Jostaie
bjeJodano da Sll to na)\' jeroiatniie bil i sl,w
ni rudnici kralia Solomona,
Treba Ii nas to otkrice iznenaditi? ~ a j s t a -riji pisani zapisi ljlldske pm'ljesti, sllmer-
ske plocice, opsirno OpiSUlll ,lktll nosti u
drevnoj zel11lji zvanoj AhZ1l - zell1lii Ispod
ekvatora II kojoj se rlldarilo zLIto, ~ ) I ( ) c i c e
opisuju rana Ijlldska naselja i tr,lg,mic za
zlatom, Velika je steta sto mnogi znansl\e-
nici uporno ignoriraiu te lapise,
Veze sa sllmerskom
ci\'i!izaCliom II illznoi
Africi iednostavno sc
ne mogu ignonratJ ni
izbrisati, ",lpzell1o ibb k eti moloski pr,ltltiII ill1enil11,1 i podrijetlu
,"IE
domorodackih naro-
da, ~ a j o c i t i j i dokaz
koji nikada nije objas
njen ie ri)ec "abantll':im c koje se cesto kori
sti za opisi\"1l1ie cmih
Juznoafrikanaca,
Prema jednoll1 od nai
istaknlltijih S,lm,1I1a i
vraceva Credll iVIl1twi,to il11e potieee od ime-11,1 sumerske bozice
Antll, Abantu jedno-
stavno znaci "dieca iii
Ijudi bozice i\ntll" .
VElA S ORION OM IKIP HORUSA-JASTREBA
Monolitski AdamoI' kalendar nalznacai-
niji je l11eclll ti m jllznoafricklill rusevina-
ma jer, no. temelju niza znanst\ 'enih pro-
cjena, s relativnol11 sigllrnoscu moz,cmoreei da je star barem 75,000 godina, Prema tome, on lIkazllie na raznoliku dn,'v
1111 povijestillznc Afrike i predstavlja pn'i
materijalni d o b z () prislltnosti nairanilih
Ijudi u "kolijevci covil'canst\'a",
Taj izvanredn i kalcndar i znm10ie biovelika kruzna kamena strllktllr,l shcna
Stonehengu, mecllltil11 nastao jc mnogo
tiSllCa godina prije njega, ]\,1 s,ltelitskil11
snimkamaios lIvijek se jasno vidi niegovizvorni oblik Adal11O\' kalendar nalazi
se na istol11, ." I, meridijanu KaO i Ve]iki Zil11babve te Velika piramida II Gizi,
t (C II' : d I ') k h r
8/8/2019 Nexus 48
56/62
Iri niegm',l llWIW]it,l bila su pOraYllata
s Oriollm'im poiasom kachl se ta kon
stelacii.l diz,lhl hori/ontalno na obzoru
priie n,lim,lnjc 7';.llllO godina, Posliednje
astronol11ske kalkulaclle sugeriraju d a je
Or io n" lillilom h"ruoll ta bio poraYnat
prije IhO.iHHI guellll'l.
:\eda\'llo Ie' "pa7ello eLl pl'ekrelluti mono
lit u Yanjskom krugu, koji ()In,H',l\'a i/i
8/8/2019 Nexus 48
57/62
globalno drustvo
b,l[l/lr,lIlC lililk koii niSll ni ,qesni chi sur o b o t l / l r ~ l I l l . ' " Ako hi ilko 0 tome trehao
I1c,to 111,ltl ol1lbje to D e l g ~ l d o . Kcm olac
"ckktnlmkc stimulacije mozga (ES:'vIl," ll ic' pripomog,Jo pokretaniu ne\'idIii\(lg rat,I, ( ; o d i n ~ l m a i e Delgado radio na
ll"llT"n'anjll lehnika koje hi psihijatrimaoll1og11cik da konlrolircliu ljude radiova
]ovill1a prc'ko deklronskih 'transpondera'
(primoprnblllikell w,adenih u mozak.Dana, ,c' Ddgadme ll'oriie razraduju naKcllit(lInlj,kom sveucIii,tll \ l:CLA), po d
cier suraduje na tainim projektima kon
troll' uma po d nadzorom americke dade.Jedan od prvih biokihernetibra, dr. Craig
fields, u svojim laboratorijima DARPA-e(Agencije za napredl1a voina istrazivanja)u Pel1tagonu, gJavnije pokretac razvojanovih tehnika koje bi lIskoro mogle dovesli do prve robotizirane vojske i elektron
ski kOl1troliranog Iiudskog ,tanovnistva".
Oslal1jajuCi se na rana ClA-ina iSlrazival1jagrubih oblika kOl1trole uma, vodeci eb
110vi Ameriekog mediclllskog udruzenja
"To je mnogo opasnije od atomskog uniStenja" - upozorava fiziolog na platnom spisku CIA-e, dr. Jose Delgado- "jer, nasim znanjem, naialost, moiemo doc; u prili-ku da razorimo Planet. A na temelju spoznaja 0 mozgukoje imamo moiemo preobraziti, oblikovati, usmjera
vati i robotizi rati covjeka"
okriIielll ZnanSlwno-istrazl\',Jckog labo
ratorija Los Alamos -", koiije poznat kaoDo m atom,ke bombe.
l ' holnici za veterallt' II Loma Limb bJiski priiatdj dr. DeigildJ, dl'. \ \'. Ross Adey,revnosno radi na razvoiu novih tehnika
kOl1lrok lilldskog mozga pomoc'll 'c'gzolicnih' l'llergiia, ' Adev ie osohno dobio
prototip sovil'bkog uredaia za kontrollluma pod naZi\'Olll Lidel -. Tai urecbj odasilje lrl kompol1ente boli - \Tllcine, hlad110cC i c'lektricill'ta - na takav nacin da ih
Iilldski lllll pnma na velikim udaijenosti
ma. (\)\'iek kojc'g ,u Sm'ieli izabrali dall\'l'de Lidu u ellllencko istrazivanje tako
(AMA) i Americkog
udruzenia psihijat.ml (APA), kljuenefigure amerieke psihijatrije i medicine,
utrosili su golemadrzavna srecbtva dauspostave nacionalnll mreZu kontrole
uma. Njihovi vlastitidokumenti dokaZUjll njihov krajnjicili - rohotiziranje
Amerike'". Zvueipomalo nategl1uto?
U ovom pogbvlju tiuzviseni likovi javno ce se izjasniti zastvaranje zombijevske Amerike.
Mozda je najveCi pobornik zombijev,ke
Amerike jedna od najuglednijih figurau ameriekoj psihijatriji danas - dr. Louis ]olyon 'Jolly' We,t. (;olly na engJeskomznaei 've,eo'; op. prcl'.). Pocevsi od razvijanja metoda ispiranja mozga za ameriekoRatno zrakoplovstvo,'; rada na projektuMKUltra za CU\-U- h , \Vest se pozicionirao
u samo sredisk nevidIiivog rata. Westovakarijera izgJedJ kao pomno osmisljeni spijumki 'paravan'. Huduci da je stalno bio naed u tehnologije nevidljivog oruzja, West je
predlozio da se Nih, baza u kojoj se euva
ju projektili u gorju Santa Monica, preinaeiu pogon za istraziv.mie nevidljivog oruz
ja'- teje dohio snaznu podrsku tadasnjeggu\ 'ernera Rona lda Reagana. \ Ve:,to\'i prijedlozi ukljuei\'ali su kemiisku bstraciiu,
usaciivanje tran,plllldera u spolnc mgane
i mozak, biolosku kontrolu menstrualnih
ciklusa zene u s\'fhu kOl1trole prijestupniekog ponasanja i, na kralu, zamjenuamerickog pravnog sust.na psihljatni',kim nadzorom, '\'eseli' \ \ b t n a s t a \ ' l i ~ 1 sa
svojim tajnim akti\'llllstima kontrole um aobnasajuci uzvisene tLll1kcije precbiednib
Odjela za psihiiatriju i dircktora :\europsihijatriiskog insliluta pri ](alittll'lliiskomsveuCilistu (UCLA) u Lo , Angelesu.Zajednicki prijateIi Wesla i DeIgadaje dr.frank Ervin. Roman I tilm J\IichaeIa Cnchtona po d naslovom [)okru;,'elli L'01:;ek(The '!,'fmiIlLlI Milll), temt'1jen je na istinitoj priCi )ednog covjeka, Enin()\e i r tw,
koji i dandalhls t\Tdi daje niego\' Illozakkontroliran mikro\'a\o\'illla,-' \ 'rlo k Z ~ I -
nimljivo da je CIA financirala istrazi\'anj'lUCLA-e i razvoj opremc Z ~ l odasiljanjemikro\'alova koji bi u z.rtvinu gla\\\ mogliprenijeli glaso\'l' u s\'fhll izazi\'anja hipnoze na daljinu-'j. los kdan centar po\'l'zan s
UCLA-om pokusao )e, za pntrehl' CIA-e,jos poeetkom 1950-ih raZ\'ltl mikrm'alnuzraku za izazivanje gubitka pelmcenia."'.U zadnjih dvanaest godina zagovornicitajnih psihijatrijskih tehnika nekako 'l l
uspjeli zauzeti mjesta ~ ) o r e d ameriekihpredsiednika! l\ixona i forda sa\'il'to\'ao
je dr. Arnold HUbchnecker, ei.ii Sll rad podupirali nacisli, inaee diplomanl lnsti