8/8/2019 Nexus 48

1/62

8/8/2019 Nexus 48

2/62

(ijeno 104 kn + pollanna.meki UYOl

(ijono128 kn + poilanna,438 ltroni'a. mold uvez

(ijono 12 kn + poltarina,210 stronl,o, moki UYOl

(ijeno128 kn + poltarina358 ,Ironi,o, mokl UVOl

(ijena 88 kn + pollarina180 stranica, meki uvez

----- .

ZIDOVIOD

(ijeno 152 kn + poilarina

(Ijena 96 kn + pollorino,240 stranica, meki uvez

Ojeno 104kn + poilorina

(ijena 112 kn + pollorina,328 ,Ironl,o, lYrdi UVOl

(ijono 104 kn + pollorino,282 'Ironi'a. moki UVOl

m

(ijeno " 2 kn + poilorino

(ijeno 12 kn + pollorino232 stranica, meki uvez

(ijono 88 kn + pollorino,mokiuvol

(ijenol04 kn + pollarlno,340 stranica, meki uvez

(ijonoU8 kn + pollorina,388 Slranica, mekl UVOl

(ijona 12 kn + pollarina,, SO Slroni,o, moki UVOl

(ijono140 kn + pollorino518 ,Ironi,o, meki UVOl

Cijeno96 kn + pollorino,328 ,Ironi,a, meki UVOl

POSTANKA

Cijono 128 kn + pollorino,meki UYOl

(ijena 120 kn + poilarino,400 llroni,o, meki UVOl

(ijena 96 kn + pollarlna,280 ,Iron;,o, mek; UVOl

33 . . . . . , '~ ' 1 i

. "1~ , ~ ~ ,

Cijeno 128 kn + poilor,ino,212 ,Iranlca+ 16 ,lranlCoilu,lrocijo Uboji, moki UVOl

(ijena 96 kn + pollarina,218 ,Iranica, mekl UVOl

(ijona 96 kn + pollarlna,400 ,Irani,o, meki UVOl

(ijena 120 kn + pollarlna,moki uvel

Cijona 128 kn + pollarina,406 straniC3, meki uvez

ni 128 kn + poilirina,manica,moki UVOl

u- 152to + lIOilarlna,DUlinki, mekl UVOl

III152 kn + pollarlna,manica, mold UYOl

8/8/2019 Nexus 48

3/62

8/8/2019 Nexus 48

4/62

8/8/2019 Nexus 48

5/62

1.

2.

3. -------------------Narudzbu dostavite na adresu:

Ime i prezime ..

Uliea i kuini broj ..

Postanski broj i mjesto ..

Telefon/mobitel ...

D latiti iu pouzeeem lukupnomiznosu dodati 22 kune za trosko

postarine)

D Platit eu na tiro raiun2484008-1100682473.

TELEdlskd.o.o. PotocnJakova 4,

10020 Zagreb lukupnom Iznosu

dodatl 22 kune za troskove

postarlne; uz narlldtbenieu

poslati kop'jllllplatniee)

8/8/2019 Nexus 48

6/62

nexusnakladnik hrvatskog izdanjaTELEdlskd 0.0 Potocnjakova 410020 Zag"eb tei 01 6683630e-mail: teledlsk@zg.t-com.hrvJeb stranlca: www tel,edlsk hr

hrvatska redakcijaUI'ednlk oal'Ko ImenJakTekstove u ovom bl'oju pl'evell:KresimlrJuklcI Goran Bosnlc

izdavac svjetskog izdanjaNexus Magazine PTY Ltd

glavni urednikDuncan M Roads

suradnici u ovom brojuDavidIcke,Giuliano Mannkovie,Bozidar

Kemie,Kresimir Misak,RickROlOff,

MichaelTellinger, Sherrill Sellman,

Nenah Sylver,W. H. Bowar!, RichardSulton, Jim Oglesby

karikaturePhil Somel'ville

naslovna stranicaVladartDesign (vladartdesign@gmail.com)

glavni uredPO Box 30. Mapleton Qld 4560Austl'alla. te l lO7l 54429280

fax [oll 5442 9381e-mail edltor@nexusmagazlne.comwebs!te httpFwww nexusmagazinecom

priprema za tisakVIada rtDesign (vladartdesign@)gmail.com)

tisakDenona d.o.o - Zagreb

izjava 0 namjerif'JEXUSuVlda da covjecanstvo pl'oiazi kroz vellku:JI-ecbl'azbu Imajuci tD na umu, NEXUS nastD]1 PI'UZltilesKD dostupne Infol'maclje kakDbl time IjudlmapDmDgaDda I,aksepodnesu ove pI'Dmjene. NEXUS niJepDvezan s bilDkakvom vjer'skDIn. IIlozofskomiiiPolltlckDm 1[leDIDgljOmill organiZaCljDmNEXUSI;la21u 9 zemalla svqeta - Austrailjl, SADJapanu GI'ckoi Ital'll Francuskoj. Njemackoj. RUSljl1Hriats',o! HI'vatska redakc'Ia korlstl tekstoveIzvOi'olka kop 5e oblavljuje na engleskom lezlku, allza[II-zava pI'avD da 5amostalno krell'a sadria) I,zgled '11agazlna

5LJUBAV JE . . . JEDNOSTAVNO ... JE

10KONFERENCIJA DRUZBE BILDERBERG- SITGES, SPANJOLSKA

14AMERICKI PLANOVI ZA BRZI

GLOBALNIUDAR

19NEVIDLJIVI TREeI SVJETSKI RAT

27DJELOTVORNO RJESENJE ZA EPIDEMIJUPRETILOSTI

33LIJECENJE ELEKTROMEDICINSKIM

I ZVUCNIM TERAPIJAMA - I DIO

39BIODNAMICK A ZEMLJORADNJA DANAS

45POSTIZANJE I KONTROLA ISKUSTAVAIZVAN TIJELA

50NAJSTARIJE LJUDSKE GRADEVINE NA

ZEMLJI?

56KOMUNICIRANJE S IZVANZEMALJCIMAPROVOKATIVAN FENOMEN

mailto:teledlsk@zg.t-com.hrmailto:teledlsk@zg.t-com.hr

8/8/2019 Nexus 48

7/62

k o l u m n a - is t ina ce vas o s l o b o d i t i

Otkad ,e ' jeeam, OYO ie prYi pu t nakonmnogo g o d i n ~ l da ,,1111 tiedan dana pro-

\T O 11 opuslanilL slllje na mene na krajuimalo iznenaduiuee dubok utjeeai.:':isal11 radio gotO\"Ll nista, osim slO sa m

piS

8/8/2019 Nexus 48

8/62

kolumna - i istina ce vas osloboditi

Sp07J1al,l lllie niicl11t', niti mjt'sto, on aTEST. On,1 I 'ibrira S1'

8/8/2019 Nexus 48

9/62

kolumna - i is t ina 68 va s oslobodit i

S clllooiolll lillpkolll ::.drll::llill 'C l ' j d l l o\'iclnJl'i Xc/JO;Xi,;I" 110 5I'iiclll mil' , ( i I l lO,SI'C ,11'ori po :: 'OkOIiIi bO:OllSkollll'icdllOIll dllllll ,rc"11 'c i dru :c-Po ::.osto I l l ' hill 1./0' tohnll?

trolom" ili sto nisam "bio musko". Ova)sam tjedan cesto plakao i briga me da l'

to netko zna, je r bio sa m sretan sto sa mziv, sretan zbog cistog 'bivanja' u ovom

svijetu neprekidnog 'djelovanja'.Suze su rni navirale od radosti, a ne tuge.Glcdao sam, naimc, ncki nczahtjcvni

film 0 dva srea koja se po -vczuju s glazbom vjccnosti,

bezdanatkriljujuei um atc jcdan drugi film u kojemncka zcna govori 0 ljubavikoja nastavlja premosdvatidimenzije nakon sto je njenmu z otisao u sfere drukcijihvibraeija.Uvijek mi je bilo zanimljivokako mi bkse poteku suzeradosniee negoli on e izazvane tugom. Toliko je malo ra

GIl ' , i plOlliliC lilll>c Xcl,oA I'olol'iicdoll dmgog;Xiicdl1oll1 (I'liclll opro'IO I1Cll111Ako okrCI1C glo1'lI od Imlto 'l'Og;I loko SIII1(C ZcmJ;lI grli,A ,\1;c,c( 1II0rc (/clil'o So, ::.ollldli hili POI/liP(i ,1'i1(odo mCllc I l l ' /jllhis ti'

Beskraina je iromja uma,ier neznanjc jcsamo nieno ishodiste. Onaj koji ugnjc

tava odrazje iste onc jcdllotc koia bivaugnieta\ana, stoga sc O\'aj svijet doistamoze opi;,ati Lw igra uma.C;rabeZlii\'a rasa i ;,l,\11o\'nistvo koje on azeli podciniti ista su jcdllotn, razdvojeniiedino obostranim ncznaniem, misledda nisu jcdlloln. \'ibraeiic su na m razlicite, ali potjcccnll1 u bitl od istog univerzalnog srea.Radi sc samo 0 to!11e da neki mogu cutinicgovc otkueaic, a neb, privremeno, ne!11ogu.

COVJECANSTVO JEOMAMLJENO UMOMNAPUSTILO SVOJE SRCE

Kahu mi it: radost i uzitak pricinil0 tosto sam ovai tiedan mogao iskoraciti izoklopa, odbaeiti stit i mirisati ruze s ushitom koii zna da je miomiris isto takodio mene kao i osjetila mirisa koja gadckodiraiu u mojem mozgu.Koliko sam sretan i radostan bi o sto sa ms nckim mogao plakati bez straha, bez

nelagodc, bez ustruC

8/8/2019 Nexus 48

10/62

vijest i iz svijeta

" ;

Zn8nstYt.'mcl kojl prate eklllllsku tragediju u Meksickolll zaljevu

t\Tde da ce se I'0sliedicl' unist,J\'anja biostCre nastale istjecanjem

nafte iz naftne plattllrlne osictiti cak u Europi i u ArktiklL

Znanstn'nik e l r l Satina, I'redsiednik Instituta Blue Ocean izja

vioic prcd ChuHwillla 8mericke Komisije za ent'rgiju i trgovinu

koi8 ie zaduzena za istragu 0 nepril11lerenOnl saniranju te ekoloske katastrofe, da to niie tek region,llni problem koji se tice

divliillt'" ,O n naglasan da se I11noge Illorske vrste du z AtlantikadoLJ/e ,'azmnoza\',lti u :V1eksicki zaljev,

Poput druglh znanstwnika koji su s\'iedocili pred to m komisijolll,on istice (b se korporacij8 British Petro/eurn neodgovorno odnosiprel118 problel11u sanirania nastale goleme ekoloske stete,

Stm'ise, iziavioje da nema pm'ierenia u BP-ove "strucnjake" za sa

niranie, Sv\via Earle iz :'\ational Geographic Societyja izj8vila je dabi plwjer,n',ll1je Hll!ece ulog e BP-u oko obuzdavanja katastrote bilo

poput "pov ieravani8 lisic'lm'l d'l cuvaju pilice od kokosara,Ti su znanstwnici kritiziLlh odluku BP-ovih igraca da pokusa

iu prekinuti izliie\anie nafte ubrizgavanjem kemikalija u sirOVlI

naftu koia istiecc iz morskog dn,L

Earleov'lie izjavila: ,,\Ie znamo kakvi ce biti ucinci disl'crzanata

koii se pril11jl'niuiu nll]iu pod vodom, l\'isu proveden8 nikakva

laboraloriisk,1 tt'stiranl,L

Can's .\litLhelnw re s L'ml'erziteta u :Vlarylandu tvrdi da bi tc kCl11i-

kaliie mogle Lllrokovati stelU: "Postoje tolike nepoznaniee, Nc 1110-7_e1110 \'idlell te organizl11e kako ugibaiu i padaju na morsko dno,

Satinaie upowrio da BP koristi te kemikalije (disperzantc) tako

da kal11ere l l t ' bi mogle pokazati razl11jere u kojil11a n8fta zagalluje1110re po d pO\Tsinom,

los iedna prijevar,1 od str,1I1e korporacije British Petroleum kojojOCltO niie stalo da se k a t a s t r o t ~ l doista obuzda,

Disper/anti dicluiu na nacin da n8ftni mlaz razbijaju na manje

kapliice knie se miiesaiu s morskom \'odom i zagaduju more is-

po d povrsine, Morski zivot izloi,en je tim kemibli iama, s to iebtastrofalno kako za ribe tako i za ribare, Carvs '\[llLhelmurt'

tvrdi dOl istrazivanp pokazuju da je rasprsena nafta otn)\-niia ud

same nafte, Kljucno pit,1I1je, po njoj, je k a h c ce to imati dUgllrocne ucinke, Kompaniia koja proizvodi te disperzantt', ,\-

8/8/2019 Nexus 48

11/62

'ikel Ci(t : \ id llI110tniee lImjesto da gotovinu stavljaju izravno II

KlItiill za nL'LlleIinl' milodarl' moze pasti u zamku.

\lilo'itinil' hi taKodcr m o g k hiti pogodene novim drakonskim

'ZaKOnOI11 0 izbjegavanju poreza: tvrde strucnjaci.

PostM cc prekrsaj voditi hilo kakav razgovor - b k i privatno, s

priiateIjima - ' lko on sadri i natuKnice kako platiti manje p o n . ~ z a .

Profesorica Annl' Redston, pravni i porczni strucnjak s KingCollegl'a u Londonu, opisalaie predlozen zakon ka o 'opasan,

pretieran, zakon Koji narusava temeljne s l o h o d e ~

lipoznrilaic: 'O n praktieno kriminalizira pruzanje obicnih savida 0 oporezivaniu medll ]illdima na lllici.'

Odasteni institllt za oporczivanje pozvao je da se nacrt zaKona

o ti m o\'lastil11a 'pocilepa'.

;-;Jihm' dir ekto r za f'oreZl1l1 f10litikll John Whiting rekao je da Sll pro-pisi 'k rainic 'lpsurd ni' i treba Ih prcpraviti - iii riskiramo da cemo

lilldl' Koii I'0KlIsavaill pomoci pretvoriti u kriminalce.Pred]o/eni propisi nalaze se u nacrtu zakona po d nazivol11 Porezni

agl'nti: :\al11icrna I\l'dieb, Kojim se zl'!i napasti SYe 'porezne agl'nte'

eiii S,I\'leti dovode do 'gubitka pored za Carinskll i poreznu upravu.

l 'pr'1\ 'oie definicija ' f10reZl1og agel\ta' izazvala veliku kontroYer-

ziiu ier llKllUCLljc svakoga tko daje savjete 0 pnrezima 'besplatno'

i 'I\a drugl' nacine osim u sklopll p o s l a ~To ZI1'lci da to nisu ,a1110 osohe koje se profesionalno bave pore-

zimJ, poput r,lellnovolb i financijskih savjetnika, nego svatko tko

prl'dlaze naeine smaniivanja poreza, b k i ako su potpllno legalni.

Pos]iedicl' Lh1\'anja dobronamjernih savjeta poput lIkazivanja da

mirovinsKa stednia pru/a porezne olaksice mogle hi biti iZllzet

no skupl', s kazn'lma do 5.000 funti.Zrt\'C bi takoLler mogle hiti prisiIjme platiti globu u iznosu od100"0 'izgllhlil'l\ih prihoda' koje bi porezna uprava dobila da sa -

\Iet niie hio poslusan.;"like \\ 'arburtol\ iz orgal\izaClje ( ;rant 'TIlornton rekao je: "Qvo

su stvarno drakol\ske mJcre. To jl' 11ig Brother. To znaci da ce

'ivatko morati dohro razmisliti prije nego sto blldc razgovarao shilo ki m 0 final\ciiskim pitaniil11a."

(IZl'or: Daily lHail, 05. svibllja 2010.)

Riokemiear sa ~ \ " L ' u c i l i s t a u KaliforniJi David Agard rekao je da

se, Z'l r'lzliku od drugih skenera, zraeenje tih urcdaja emit ira usllopovima niskl' razinl' energijc, pa je najveei dio doze koncen-triran u kO/i i potko/l\om tKivu.

Iako bi ta doza bi b 'iigurna da se rasporeduje po volumenl1 cijelog ti

iela, d 0 7 ~ 1 Koiu koza prima mOIl' biti opasn o visoka, rekao je dr. Agard... !oniziraiuce zracenje poput rendgenskih zraka koje se koristi u

tim sKenerima im'l sposobnost izazivanja kromosomskih ostecenia, sto mOle rezullIr'lti rako m.

1 ,,: : !' rl I ~ k . 11 I

vijesti iz svijeta

Dodatno z'lbrinjava to sto h a r na uredaju - poput problema 'astrujom iIi softverom - 1110ze izazvati intenzin1Ll dozu zraeenj'l na

jednoj tocki na kozi.

Upozorenja stizu prije planiranog uvodl'nja skencra u All'itraHji

iduce godine u sklopu ostrih mjera savezne VI,ldL' s ciliem l'll'ania

aerodromskog osigurania.David Brenner, direktor Centra za radiolosb istra/ivanFl Swuei-

lista Columbia, kaze da koncentriranie na kozi - il'dnom od nai

osjetljivijih organa 11

8/8/2019 Nexus 48

12/62

aktualno

PRESS ( 'ON FERENCEOLllt>.20 W at 1-l ..HI

El ' 1'11'.0,\511

.' H 1 L D l S R I U ] ~ G G R O l l '..

TO\ \ 'ARUS nU: \ .TlON0 1 ' 0 ' 1 W O R U )CO '\11' \ " L l ' n "

SITGES, SPANJOLSKA

f\/\

L' krllgo\'im'l istrazi\'ackog no\'inarstva

Daniel Estlliinic zniezda 1I USpOIlU, Uknjizi ..Islillitil pric'

8/8/2019 Nexus 48

13/62

"Recello 1I0llliC do ie predsicdllik (f;urop-skog l'ijel'o) !,itigolelili/ po!itickofigum koja('e l'oditi ."00 lIIiliillllil !illlli, Nakoll svcga,!'oiilll se dil SIlW do/Ji!i \ 'os, Ne iclim bitigru/J, ali \ i illlate kari:::lllu krpc za cisccnjci poim'lIost 0/JiL'1I0g !llmkarskog L'inovnika,Tko sic 1I0p"'e \'i? Sikada pri;c nisam :::a\ ( I S CliO, ,\,Jitko II Ell rop i lIi;e za \fas ,'uo,Tko)c 1I0pie glasao:::o \ 'as i pomocli kak1-ih

lIlelumi:::allw? Ic Ii 01'0 cllropska dcmokra-ci;a? ,\'c Sl II 1111)

8/8/2019 Nexus 48

14/62

aktualno

i ~ l f'WCl" 11I1J'kni,l I 1 ~ K i i a , L'sta\', granicc i

Z,l'U\'l' i l ' d l 1 o , t ~ 1 \ ' 1 1 0 ce' pwglltati taka" su-,Ln, (;rc'Ld Il' \l'C f10stala proll'ktorat na-

LOI1 ~ t o Il' Lllwl'ska ul1iia odobrila P0l110C

od ;-:;0 l11iliiardl l'ura, C ; r c k ~ l tai dug n i b -

eLl I1["Ce' 1110ci ntplatlti, Slje'dece bi l1a redu

trebalc biti S p ~ 1 I 1 i o l s b , Portugal i Irska,!1111 procl'som upravljaiu duznnsnici iz

Bruxell"l koie niie' iz'lbran narod, On i zeleu n i ~ t J t i kOl1cel't d r u ~ t Y e l l l ' skrbi kojiie binu ,11lZbi dobroblti cO\'iecalbt\'a, Prczcnta-

Cil.l II l-,uropskom p ,lrlaml'ntu dndatnoje

dohiLl 11.1 "kskluzi\']losti kadaie Borghu.io

j.\\'nosti olkrio 1111esto sljedee'eg sastanka

drllzhc Bilderhe'rg, :\al111C, okuplianie je

odrzal1o od .', do 6, h p n i ~ l 20 I 0, u hotelu

[)okc u Sltgt'SlI u ~ p a n l o l s k o i alltonomnoiZ ~ l l C d l 1 i c i l'atalo11ljl, -'5 kilomet.Ha jugnzap ~ l d l 1 o lId Barcelonc,

,,))u lII;e OJ'L' l;ol/!creIlL'i;e :,1 lI,lI'ilillre, 0.111-,

tverodnevnog osigurania konferenci,ie

iznosc 600.000 cura, Sindikat je pod-

ni o formalnu primjedbu zbog zloupo-

t rcbe policijskih resursa u osiguraniu

delegata druzbe Bilderbcrg. Cskow je

u Sitges nahrupila i cijeLl vojska akti-

vista protiv Druzbc. PrimieriCt" akti-

vist Rafa Palacios obrat io se policijskoi

blokadi s megafonom.

"Doci ,'c vrijellle kadil ,'e od \ ' 0 5 : I l l m -iiti dl l proliv IlIIS Ilpolri,iebitc silll, Do,'i,'e vrijeme kdda ,'clc 1I11Jl'lIIi odahl'llti li d

I , V W V V tel , . d ' ,c ,k 11(

8/8/2019 Nexus 48

15/62

aktualno

Daniel Estulin n,lg1as,1\'a da ,Ie razoea-

ra n susUWOI11 sigurnosl i druzbe Bilder-

berg je r se jo s it 'dnom llSI)lll liltiltnrati

u njihcl\'e redo\'t" O d s\ 'olih iZ\'O"'l S,l-

znao je da napetosti iZl11edll de1t'g,lta

w e vise rastll. Neki od ebllo\'a ea k Sll

razmatral i l11ogllcnost d,l o\'e godll1e

odbiiu pozi\ ' na konferenClill. St\'ara se

unutarnja frakcl]

8/8/2019 Nexus 48

16/62

politika

ZABRZIGLOBALNIUDARRick Rozoff Global Research,

11 . travnja 2010.

Centar za istraiivanja 0

globalizaciji, Kanada

Web-stranica:

http://tinyurl.com/2g82bds

t e l e d l s k h r

8/8/2019 Nexus 48

17/62

i

SVJETSKA VOJNA I\JADMOCBEZ NUKLEARNOG ORUZJA

PostOll sall10jedna zemlja koja ill1a

\'oine i znanst\'ene sposobnosti zapokretanje t renutnog i neprimjetnog,neobranjivog i razornog napada prot i \ranji\og pro t i \n ib i otnl renoje obja\'ila s\'oiu namjcru da ostvari tak\l1sposobnost,

Taje nacija on o st o Ie njen trenutnir'l'l'dsjednik pros]og prosinGl definiraoLw iedina s\'jetska \oina supersila

una kUj,1 t6,i da ostaneiedina dd:a\a

11 povijesti koja raspolaze \ojnom dominacilom punug spektra na kopnu, uzraku, n.lmo('im.l i LI s\emiru, da zadrzii p n ) ~ i r i lojne h,lze ijedinice, borbene

grupl' " nOSaClll1a ,11'lOn.1 i stratdkebombardere n,1 skoro sl'e zemljopisnesirine i duzine, tc d,1 to ucini s rekordnim \ojnim budzc'

to m poslije Drugogs\'ietskog rata koji ceZ,I sliedecu godinLliZllositi :-OR miliiardi

dolar.\' Stekal'si taistatus I'elikim dlje10m kroz to sto ie

postao prva zeml,iakojaje raz\iLJ i upotrijehila nukle'lrna

oru/ja, S)\D ie sada

u pozici)i da uC\Tsti

sl'oju globalnu preI'last, uz izbaci\',mje

llLlklearne opcii e,Sjedinjene Drza\'e u

manje od cetiri godine - od 1999, do2003, - I'odile sutr i \eliLI r,lta protil' )ugos!

8/8/2019 Nexus 48

18/62

politika

\,1 k0l1ferCI1l1li 1,1 tisak od 6, tr,1\'nia

Prcgledu sl,lj'liJsta 0 nukle

8/8/2019 Nexus 48

19/62

tehnologiioJ11, proiektila za konvenci

onalne lldare i naprednog hipersonicno g orllzia. Te projekte vode AgencijaZ ~ l n ~ l p r e d n e o b r ~ l m b e n e i s t r ~ l z i v a c k e

proiekte (DARPA). odnosno Centar za

" 'emir i prniektile Americkog ratnogzrakoplovstn I Yo.J!lo zapovjednistvoZ ~ l s\"emir i prolektile ... Gornja granicaboiC\ih gLna [p o sporazllmll START

ll] bib bi d o v o l j n ~ l za bilo koje planovekoje bi Sjedinjene D r Z ~ l v e mogle razviti

tijckom t r a l < l I l j ~ 1 O\'og sporazllma u 1'0gledll r a s p o r e d l v , l n i ~ l konvencionalnih

bojc\'ih gL1\a n ~ l balistickim projekti

lima." NedvosI11Isienim jezikom kakav

ministarst\"(l vanjskih poslova i inacekoristi, 1I izj

8/8/2019 Nexus 48

20/62

politika

ll1arniii ko d narcdiY,m.ia n'lp'lda. I ak oobavjestajni po,bei nisu potpuno pouz

dani, vdikaie vicrojatnost da se pogodepogresni eilje\i.,,] C

Americki duznosniei raspradjali su 0

1l10guenosti Iansiranp takYih projektilana nizu Yismu od on e koioll1 bi putoYah nuklearni I J...:BP-i, ali bila bi potrebna

gotonl bezgranicna LlZina pc)\'jerenia

iIi lakovjernosti - od strane ruskih i kineskih vojnih duznosnika da se uzdajuuj,Jll1stYa da IKBP-i koji se kreeu premaiii blizu njihc)\'og teriturij,J zaista ne nose

nuklearnd oruzja, bez obzira na kojoiudaljenosti od Zell11jine pO\Ts ine le te.

SAD povecava svoj voj-ni budiet, saljuCi NATOkao globalnog iandara,

i planira vjeibe UZIVO

u Iranu radi testiranjadjelotvornosti brzogglobalnog udara u prak-si. Istovremeno, Was-hington govori 0 svijetupotpuno oslobodenomod nuklearnog oruija

REAKCIJE NA PGS INICIJATIVU2007., u godini nakon st o je Pentagonobjavio S\'oje planove za brzi globalniudar, ruski anahticar Andrej Kisljakov

napisaoie: "Usprkos ociglednoj pri

letnii koiu predSl

8/8/2019 Nexus 48

21/62

globalno drustvo

EVID IV TREeI SVJETSKI RATu pr-{lJETNJU Bi\JIJU f< ODTER

. . . . . . J f , I Y t \ J DA

EN U KOJEM UB ( I

Napisali: w. H. Bowart i Richard Sutton, rujan 1990.

Uvod urednistv a Nexusa

Objal'l;lIjemo sillop.'i., IIIkopisi/ lIikadadovrselle klljige \\: HOII'17lta i R Suttonapod lIazi\'ol11 Xel'ld/iil'/ 'lied sl:ietski ratiz 1990, , ~ O d l l / C . Nt'1'id/iil'O oruzje i metode kOl1trole I I I /U/ 0 ko;i1l/(/ gOVlJre al/foridall

8/8/2019 Nexus 48

22/62

8/8/2019 Nexus 48

23/62

lobalno drustvo

FI'[} ,;10 0 .'1,'11111 IOlile ko:e jedol1 od

I!oldjo .< .'111111::011.,'011111:

\I1F

8/8/2019 Nexus 48

24/62

g o d l l 1 ~ 1 I'0sllic tainog napada n ~ 1 Z'1]jev

San rr,lnciscJ iZHsenog 1050. godil1c

s Jednog 11\0rnarickog pIO\'i!a, Zrtvesu

konac'l1o odgovorik gnje\'llim tuzbama

protl\' dri,wL'. T i s u e ~ 1 1 l 1 a l\lllerikanaca

koii nisu ill1ali pOJllla st o illl sc dogada

vladini su agenti t ~ l k o d c r ubrizga\'ali ra

znc klice, poput klK'l .siJilisa.'

Slicni incidenti dogaLbli su se i u Brita

nijitl '

u SoVjetSkOlll Sa\ezu, SalLe, kadasu nakon goto\"() trideset godinJ obj,1\'

h,'ni tainl dokulllenti 0 EO-u, izlazi na

\ idido citav'l pozadina slicnih it'zovitih

f'rIca. (:micnica, koja it ' te k \Th santel e d ~ l , d ~ l su nc\'inc civile viktimizirale

nllhl)\'e \'lastIte drzavc, ukazuje na og1'O

Illnu priietniu koju prcdsta\'liaiu danas

nil' ncvidliive tehnologiie r a t o \ ' ~ l I l i a ,

MIKROBIOLOSKI HOLOKAUST

R,llnici su se bavili bioloskill1 llruzJem jos

od fll'l'lpOVliesnog doba kada su samanip n i Ilut pl ICCII tl'll\ati nepriiatdje, \ Sjeeanje

na kllrisknlc bokstl u politicke svrhe tije

kllll1 krIz,lrskih rJtova i inkviziciie mozda

su u HitIL'ro\"()Il111III11 bila previse sv jdada

bi sc u,sudio ,lkti\'ILlti ogroman arsenal kli

ca koic'g su razvili nacisticki /Ilanstvenid.

:\0, lapanci nisu illlali t ahog grizodusja te

su, nakon ratJ, odrzana slldcnia za zlocine

pocinjCllc bioloskim llruzjCIl1, te jc tolll

priliko!l1 osudeno lllnogo njihO\'ih ratnih

zlocinaca, Ta sudenia, senzacionalnija inaCC

od :\irnberskog sudcllia, prini lJa su tekneZllatnll pazniu ta,bsnjih medija. Kasnije

ic BO upotriieblicn u r..:oreji, a potom i u\'ijetnamu'. ,\ 10iLbic naistrasnija prica

llllJ 0 istje,'anju klica 'Il1traksa iz oruzja u

zabacenoll1 talnom gradu Semipalatimku

u Sovjetskom S ~ l \ ' C Z U , Ondie jt', flrije samo

nekoliko godina, umrlo na tlSll,C Ijudi u

str'lsnoi agoniii, [)an'l snii raz\'oi n ~ 1 polju

rekoillbinantnc [):s.;r..: prijeti ISpust'lIlic'1ll

lllutlr'lI11h soievJ bio!oskog orllzja od ko

ji h se "'llel lllllzda nikada ne bi oporavio .

Llsprkw, llledunarodiioin sporazumll, vceina drza\'a ltll1JS nt' iznosi [slinu Kada sc

radi 0 BO-u', Prellla neda\'llll objavljenimd o k u m e n t i l l l ~ lP e l 1 t ~ l g o n ~ l , llloguee je da su

SO\jeti u A t ' g ~ l l l i s t a n u upotrijebili i kcmij

sko i biolosko oruzje.

POSAST IZ STJEI\JJAKA

:\ll\'osti 0 \'ojllilll kanistrima iz kojih

curi t,linl ntTvni plin \Vl'teyc u Denve

ru u r..:olor,ldu l lznemirik su stanovnike

,\lile High Cit\'ja. Hoee Ii Denver posta

ti pn' i alllcrid:'1 SemipalatillSk?" TijekO!l1 zadniih nekoliko godin'l u L:tahu

IV Vi IN lei c"c l l " k h i

i Koloradu VOdelle SU zuclle rasprave 0

tome kako bi se trebalo r i jdi t i bombi s

bioloskim otrovom \Veteye, Amcricka

je vlada bombe htjela prebaciti na jednu

udaljellu lokaciju II Utahu, s obzirom

da se z'ldatak Ilcutralizacije bombi Ci

ni o neizvedivim. Vlasti su najavile da ee

bombe utovariti u zrakoplove i prevesti

ih iz Dcnvera do to g zabacenog mjesta u

Utahu. Gradani objc drzave nisu zeljelida im iznad glava prclijeeu cmt'ee bom

be pa su glasno prosvjedovali. Danas te

bombe s otrovom \Vctt'yes Id e u jednoj

opskrbnoj stanici tik do frekventne Mc

dunarodne zracne luke Stapleton i pola

gano ispustaju S\'oj otrovni sadrzaj, do k

se zakonodavci Kolorada i lJtaha bore sb i r o k r a t i m ~ 1 iz Pentagona po pitanju zi

vota i smrti, odnosno 0 tome st o uCiniti

s nel.cljenim nervnim otrovom.

globalno drustvo

nervnim OtroWllll obull\'aC'l JVII" tr,-l'illeod 150.000 tona OtrovllOg plina '. r-.,10 sto

je ucinila s EO-om, CL-'\ jc 'testirab' Kelllii

sko oruzje na amcrickilll graJanim'l, n,1

pavsi BZ-olll stotinc \'ojnika koii nist,l n i ~ , L 1

slutili. BZ jc halucinogeno sredst"o stotinu

puta snaznije od LSD-a ". Zrtw BZ-a nisu

bile u prilici zaliti se na nusIlol'lve test()\'a,

buduCi da BZ u Zrtava uzrokuie gubitak

pamccnja. Unatoc ostavke oba\'iestainogstrucnjaka CL-'\-e Hohna Stockwella zbog

otkrivenih postupaka s kemijskim llrUZ

je m i njegovog zgrazanja i p r o s y i e d o v ~ l l l

protiv pocinienih grozota od stranc CIA-c,

moeni lobi proizvodaca kemiisko-bio]os

kog llruzja d'lIlas zahtljeva odbacivanje

wih spor,liullla koii stavljaju iz\'an zakona

oru/,je la ratovanje ]Jicama i nen'nilll flli

nom' '. Razvoi kemii,skog oru/ja poklafla

se s razvojem biolosk,)g oru/ja i sa stasa-

Usprkos meaunarodnom sporazumu, vecma driavadanas ne iznosi istinu kada se radi 0 bioloskom oruiju.Prema nedavno objavljenim dokumentima Pentagona,moguce je da su Sovjeti u Afganistanu upot rijebi li i ke-

MAJSTORI UI\JISTEI\JJA

Poput BO-a, i kemijsko je oruzje (KO)

razvijeno vrlo davno, a upotrijebljeno ,it'

tijekom Prvog i Drugog svjctskog rata te ur..:orejskom i Vijetnamskom ratu. Po d krin

ko m 'herbicida' tijekom rata u Vijetnamu,

kcmijsko oruzje po d nazivom Agellt Orall

ge otrovalo je tisLice americkih vojnika.

I da n danas ti vojnici osjecaju posljedice,

ali bez naknade Ujclkc/ Salll

8/8/2019 Nexus 48

25/62

globalno drustvo

strazilanjima kao Irtl"L' f)okusa pOSlllZili

Sll Zailll?C'l'ni wterani Drusog s\'il?tskog

rata, Inspiraciisk'1 uloga nacistlckih istra

,i\'clilia u pokn.'tanju CL-\-inih opl?r.Kija

kontrok um,l neda\'l]() il' dokuml?ntirana

sada ia\no dostupnim podaclma 0 pro

ektu Papl'l'clip ISpaia!ica)- Tai se f1rojekt

r,l/granao u ni l CL-\-inih proil'kata clii su

pokusni kunicl bili nl'duzni ci\'ili, Tu su

proiekti hlll Stll su B1ul'bird (Phwa f'tica),Artichllkl', ,\lKL'ltr'1. .\Jidnight Climax

IPllnlJL'ni IThunac) i drugi", Raniie ne

lbi,n'lll'ni makl'iiali iJustriraiu kako su

anwricki nalugkdniji i najutiL'cajniii psihi

I,ltn skm'ali Za\'leru i uf)lltriiebili oruzle za

kllntrolu um a na nl'duznim Amcrihmci

ma, f11'1cl'mu su illlali pupriJiCan uspjeh e"

AMERICKI FRANKENSTEII\JKuntrob lUlla naitrazenijell? \'()ino oru/,jc

ius od ITelllena 1cgendarnog yoiskoyodc

iz drl?\'I1L' Kine, Su n Tzua, R,lZ\'ij,mo jc

Usprkos ranijeg porica-

nja, Amerikancima jeCIA uspJesno ispiralamozak, a Cini to i danas

i USa\TS,I\,.1Il0 u kaonijim ci\'ilizacijama

IndIie, Kine, Eglpta, .\laj,mskog carst\'a,

(;rckl', Rima, srl'dnim'iekm'ne Europe,nacisticke NIl?macke, sO\'jetske Rusijl?,

komunistickl? Kinl' i, na kraiu, Sil'dinienih

Drza\'a, :-\l'ke od metoda kontrolt- um a su

seksualna manipulaciia ,upotr l 'ba droga

i hipno/l? promil'na pon,ls,mia i drug"

mdode kOI ima sl' kont ro!i r,1 poi edinacna

sloboda misli, L\prkos raniieg poricanja,

AmL'l'ikancimajl' CL \ uspjl'sno ispir'1lamoz,lk, ,1 cini to i danas'I,

CIA U JONESTOWNUInstituciona!Jzirana pSlhiiatriia post,llajeinstrument kontrole gradana u .\Iodl'rnoj

drza\'i, Tlktika po!icile koja u r u b m a drZi

kontrolu lII11a z,lmijenilail' kaznenopnl\'ni

SUSU\' u Sm'il'tskom Sa\'eZlL Iza Zeljewe

za\'il?Sl" gene bi nl'podnoslii\'i ll\'ieti inacc

potaknuli otpor, f1sihiiatnjskl' tl'hlllke prc

t\'(lnk sU sm'il?tsko suno\'llist\'ll u stado

upbsemh i bl'ZH1I]lllh 0\"lC1. lldnosno ro

bota ,Sm'il'bKa inacica kontrole um a uz

primienu \'isoke tehnologiie upotriieblje

na Il' f1roti\' politickih disidenata, U Sie

dinil'lllm Drza\'am.1 'lIllL'ricb! industrijaml'ntalnog IdraYlI,1 pripre\l1el pLlIlove so

vjetskog stib pomocu kojih zeli podroYati

americki pra\'ni susta\' operacijama kon

trole uma", Pokolni pomoenik kongre

snika Lea Ryana, joe Holsinger, opisuillei

CLA-inu uplctenost II "kolekti\'no samo

ubojstvo" u jonestownu, postavlja pita

nie: Kakvu je ulogu imala kontroh1 um a umasakru II jonestownll? POIllOCll CLA-ine

tehnologije kontrolc llma, 9X% americkog

stanoYniStva podlozno jl' prikri\'enoj kontrob, S takvom stOpOIll uspjesnosti Ameri

ka bi se mogla pretloriti II drZavu po SlllS-

nih, suicidalllih zombija koju je predvidio

slubj onih sto su umrli II jonl'stownu.

TREelOIO

- ELEKTROMAGNETSKAKONTROLA UMA

MOSKOVSKI SIGNALISovjl?tske snagl' vee dvadl'setak godina

uSllljerllju nevidljivo mikrovalno zracenje

caja na diplomatsko osublje, Kriillci s\'oie

spoznaje od osoblja Vdl'poslanst\'.\ kojcje

12 godina bilo izlozeno spolllenutim na

padillla, ClAje l'okrenlll'1 projekt Pando

ra'" nast ojeei dokllcit i llloti\'e Sovjeta 1.'1 iz

vrseni Illikrovalni napad, ( lamwi proiekta

Pandora otkrili su da su Sovieti g(ldinallla

provodili operacijc pomnog istrazi\'ania

djelovanja 111lknwalova, S\'ojilll su istra

zivanjillla 7,eljeli utITditi ucinak Illiknlvalova na l'illocije i tilll, Pocetkolll lit'ta

1965. godin,' trust mozgova f10d pasko II I

Pentagona - 1nstitut za analiZll obrane

sasta\'io je posebnu radnu skupinu 7,eleci

ponoviti sovjctske ekspl'l'imente i pro'l

nalizirati problcm, Agencii'1 za naprcdna

vojna istra/jvanja ( 0 , \ RPA) zapocelai l '

l'ksperimentirati s mikrm'alm'ima na rl'

zus lllajlllunima u Vojnolll istrai.i\'ackom

institutu Walter Rl?l'd, ReZlllt.lti ios ll\'ijek

nose 07llaku 'strogo povierlji\'o: ali na te

melju skor'lsnjih repliciranih istra/.i\'anlasaznaiell10 da mi

kronlovi imaju

'duboke' ucinke

na srediSnji ziv

cani sustav i pro

llljenu ponasallja

rezus majmuna.

Na sclstanku na

\Thu u Glassbo

rou u :slew Ter-

seyu tijekoll1 lip

nja 1967, predsjedllik Lyndon

Johnson zatrazio

ic od sm'jetskogprcmijera Alek

seja Kosigina da

obustm'i ~ 10-

sktwske signale'

C;odinc 1969, \ ' 0 -

na Amerikance, nzrokUjllCi ko d njih rak,

sreanc problemc, katarakte i ,'mocionalnistrcs'. Posve it: izgledno da je bizarno sovjetsko gal1anjc Americkog veleposlanstva

elcktromagne!skim valovima, tzv, "Mo

skovskill1 signalima '; bi b pOCe!na salva n e

vidljivog rata elektrolllagnetskim oruzjelll,

Dnk su sofisticiranim ure

8/8/2019 Nexus 48

26/62

]e z ~ m i m a n i e pOKaZaU dL Allan H. hey,i s t r ~ l Z I \ " l l ' Kompaniil' Riliidollilille Resmr-,Ii. On]e ust,movio lLl ]iudi Za\'L1VO mogul'Utl pu]sne mikr()\'alo\'(.' na trek\'

8/8/2019 Nexus 48

27/62

global no drustvo

10 1I n e p r ~ ] \ ' i 1 n l m LlInucima i \',uiralo je

od \1'10 yi,okih do \Tlo niskih frekwncija,K ~ ] d ~ l su S,A D, K ~ l I l a d a , Velika Hritanija i

bndlna\'skc zemlie pnls\'il'doy,lle pro

iY emitir'lIlia tih r,ldio va]Oy,l, Sovjeti su

e ispric,lli, pripisavsi ometanie izvodenju

nekih ' e k s p e r i m e n a t ' l ~ No tad,l su se zna

ajke \ ' ~ l l n i h duliin'l promiienile te su na

t'lli golcmi elektrom'lgnctski stoini valovi,

dllg'lCki tisuce kilometara, koii su prodirai u zemlju I protezali se S\T do ionosfere,

Zbog snlg k'lrakteristicnog z n l b , signal

e IlaZ\',ll1 'dletlicem: Znlk koieg su culi ra

dioam,lteri iz ciieloga sviieta moze se 01'0

n,lsati lupkaniem oloykt' po stolu brzinom

d OKO osam do cetmaest puta u sekundi,

OtKriYClloie del tel \',1Ina duzina potiece od

Ksperimen,lt

8/8/2019 Nexus 48

28/62

ci

globalno drustvo

prOllC,I\',lll1 nwgucnost kontrole um a pre

Lo L\[R-,l, Ie idu toliko daleko da istrazuju

niegol'll f'0YCZanost s FSP-em (ekstra"en

lornom per,'epciionL odnosno \'ano"jetil

nim opaz.mlem) Od 19f,O-ih naoyamo

[)IA ITsi pomnl' i redOllte ,malize SOYjet-

skih n'lstoiani,l u tOI sl'en, Sto su te dYije

di'Z'l\'l' otkriil"

Kada Sl' odasJi'li s neLll'oloskih urcdaja

L\IR-a il \'(Jille [,,171.' uljudskom se mozgunwgll poja\iti z\'ukoyi p'l ca k i citaye rije

[)aliinskim se upraYlpniem mozdani

\"lIOl'i 1110gU podl'siti na zeljenu frek.\'enci

ju, mogu sc i7a7\'ati srcani i mozdani lIliaI'i i epilepticki nap'ldaji, 01apisan'l analiza

lJlA-e iz 19';"6, opisnoje nasloYljena kao

"Stiyo namiienieno korisnicima koji se

zanimaju la primJenu mikro\'alne l'ncr

gijl' Lw oruzja", :\iOl'ije studik Pc'ntagona

potlTduju H'liku bOlazan zbog HJjne upo

trebe elektrom'lgnetskog spektra od "trane

SOI'jet'l te :\mnik'1I1ci cine znacajne n'lpore d,l na,l[lLlS,' SO\'jdl' n.l tom poliu,

S,\/) Il' f'0kllS.l

8/8/2019 Nexus 48

29/62

lobalno drustvo

RIJEKA 5TIK5

';ovoumrlc duse 1I dre\'llOi Grekoj moraleu prijeci dviie rijecne st ruje prije negoli biile primljene u Had. PtT8, riiekd Leta, bri18 .ie cjelokupno pamcenje 0 netom prodienom zivotu u umovima onih koji suronili u niene vode. Druga, rijeka Stiks,rstila ie tek preminule Grke, ueinivsiusu ,Jam'ljek mrtvom" i pripustajuci je

roz nata H8da.istim lesinarskim humorom kojeg su de

monstrirali u proslosti, kreatorijedne odn'ih verzija Pentagonovog ne\'idljivogruzja jamacno su sami sebe zamii;lja

bOgOV1l11'1 podzemnog s\'ijeta kalb sujni prolekt 4. psiholoskog odjela amecke voiske na/.\'ali Riiekd Stiks, hko\''1no "OruY.je iz riieke Stiks" (River Styx

Weapons - RSW) biloiejedno od prvihrntotipova'" elek tromagnet skog oruzja.S\\' je pomocLi mikrm'aIO\'a "intenzivno

1rusavao tidesne tunkcije" raznih orga-

Razvojem zraka kojeomogucuju da covjekcuje zvukove iii pa k zraka koje uzrokuju gubitakpamcenja te sadasnjimpoduzimanjem golemih

napora na stvaranjuelektromagnetskogpulsa(EMP), ukljucujuCi ratne igre u zrakoplovnojbazi Kirtland u ameriCkoj driavi Novi Meksiko,odskrinuta su vrata zaotkrivanje razgranate

mreie istraiivanja i razvoja nevidljivog oruijasirom SAD-a

a, poput "mozga, testisa, llCiju i s l i c n o ' ~ '

Osim toga, kreatori RS\V-a Sll tvrdili dapostoie i parafizicke koristi koje SAD iaveznicke dr:bve mogu imati od pravoremeno ostva rene vojne primje ne t'1kvihCinaka:' ;'\a temeIiu razgovora s glavnimrotagonistima RS\V-a i istrazi\'anja po

adil1t' tog proiekta ust'1novljenoie da jeAmericka vojskd radila na parapsiholos

kom nevidljivom orul.ju jos davne 1957,godine, Prien 0 projektu Rijeka Stiks otkriva da niti Pentagon niti CIA nisu bilibas tako nem usti kada se radi 0 rn ikrovalovima i ostalom EM R oru7.ju kao stosu to javno tvrdili. Takoder pokdzujemoda ne samo da je americka vlada znala zatakvo oruzje nego je koordinirala rad raznih agencija Pentagona i obavjei;tajnih

sluzbi, korporacija i sveucilista u smjerurazvoja takvog oruzja jos od 1950-ih godina. Sljedeea tvrdnja iz izvjestaia Stiksotkriva zasto su americ ke vlasti podllZele

tako opscZne mjere zataskavanj'l: "KreneIi se s razvojem oruzja te vrste i sazna Iiza to javnost, moze se ocekivati da javni istr'1ni izvori iznesu optuzbe kako se radio monstruoznom oruzju:' ] ~ l k v o se oruY.-je, u svome z'1cetku, smatr'1lo isto onolikokljucnim kao i nuklearne projektile te jeprethodilo on om nevidljivom orllzju koje

sada ugrozava zivot k'1kav poznajemo.

nos

pamcenja tesadasnj im poduz iman jemgolemih na

pora na stvaranju e1ektro

magnetskogpulsa (E:vlP),ukl jueUjUl ' l

ratne igre 1I

zrakop Iov no jbazi Kirtl8ndII am erickojdrzavi l\ioviM e k s i k o ,

Prema jednom Pentagonovom istrazivanju, vojska je vrsila eksperimente smikrovalovima koji su iZ8zivali opekotine treceg stupnja na 'subjektil11a' II Laboratoriju za medicinska istraziv

8/8/2019 Nexus 48

30/62

medicina

EPIDEiVIIJU PRETILOSTI

SKUP PROBLEM U CIJELOM

SVIJETUPogbL1Jtc oko ,,'hc'. I'nmiecujcte lt nesto(

:,\"s Syijct f 'o't"ie dehlii ... pllno deblji. :-\ik ~ l , b r'lnil" II pm'iiesti cO\'iec',1I1st\'a niSLl

tako lIgojen'l tiieb Iwcbb leml.iom. Debelt i prdili mLlsk'1I'ci, zenc' i dieca d'lIl'lS cine

f'rcte'ini di o st.1I10\nistYa \'ec'inc' zemaliaSCI lafl'ldnim n'lcinol11 zi\ota. SAD (71,!po,tol. .\u,tt"lliia Ih7A f'o,to), ]\ '(l\ '( ' le

bnd (hS,-1 po,\o) i l'jedillieno Kt'alie\'styo

(h I !,I\sto I odlikltlll 'c' flO time da spadaiu

nwdu 2S n.llckhliih !c'm.lli'l na s\'iietu.

' \ \ ' i ehb Idr ' l \ , t \e l la orgJlli/aci.jJ (SZO)

"leb o\'i,ltic L1Sit'c'nost flretilosti K.10 epi

le i ( l:

demiju. (Pret i]ost jc definirana postot

ko m tjelesne masti. ;.Iene Kojima prcko32'){1 tjelesnc t d i n e cine masti i nmskarci

s preko 25')0 smatraju sc pretilima.)I judi sirom sYijcta dehlji su nego ikad.

Pretilost. koja .Ie nekada hila smatrana

prohlcmom samo It zcmljama s Yisokim

dohotkom, u dramatic no m .ie porastu

u zemljama s niskim i srednjim do

hotkom. Posljednjih godina sye se vise

primaje sircnje cpidemije prctilosti u

zemljama u razYojll. U stYari, stopa po

weanja lIcesta]osti preti]osti u zemljama

u razyoju cesto moze biti visa od oneu industrijaliziranom svijetll. ZapraYo,

Sherrill Sellman, ND 2010.

E-mail: drsellman@

whatwomenmustknow.com

Web-stranica:

http://whatwomenmustknow.com

godisnja stopa rasta broia lilldi s preko

mjernom t 6 i n o m i prctilill Ijudi II t'egijan18 AZlje, Afrike i IU7ne An1c'rikc' Yec'a

.Ie dy a do pe t puta od on e u Siedinjenim

DrZavama.'

Statistike koje otkri\-"iu utiecaje o n ' c'pl

demi.ie sokantne su.

Tr i cetvrti ne od rasl ih .\ mcTi k'l nac"l t

goto\'() 2-1''1, djece I adolesccnata u S.\D

II 201 S. lmat ce prekomicrnll tic!c-,nltteli nu . (

2030. yjse od Shoo odr'blill . \ m n i b -

naca imat ee prekul11jernli ki in l l iii hitipretilo.'

8/8/2019 Nexus 48

31/62

medicina

L' .\I11L'rici prL'tili liudi danas su broinijid ol1ih , [lrekol11iLTl1l1m td,in o II I ,

:;\ako dc,c!o hritansko diiete \jeroiat

o Cl' postati pretilo do 2015,"

L' '\OHll11 Ze!andu zdra\'st\'eno istra

\ell1je IZ 2U06,-200:-, utndi lo je da Je\elka trecel odrasla osoba imala preko1ljL'rIlU teZinu 1.'6,.' posto) i da je svakaeln ta hila prctila (26.5 pnsto),

f'rckOI1lIL'nla tezina dosegnula je epiClllijskL' propnrcijt' na s\'jctskoj razini,preko 1,:- 1l1i11jardi odraslih koji imaju

n.'komjLTllU te/inu iii su pretile, '

:;ZO prcd\'ilb da ce do 2015, n,l svijetl!it i 2,.' mil i iarde odraslih s prekollljer

10m teZinolll, od ccga ce preko 7UU mi

jun

8/8/2019 Nexus 48

32/62

medicina

SPlTilllt'lltlrao ie s tilll pr istupulll, koristeeisyakudllt'l"Ilt' illjekciil' hCe;-,l kombinira

Ill' , \Tlo ,pt'cihcllom dijl'tom od 500 b -

10l'iia dne\'no, ;\,lkoll godina i godina rada

s ti,lIcallla pokmllih p,\clienata usavrsioit'

s\'Oi "protokol lijc'Cenja za skidanjl' kilo

gr,lllla", Rew!tati su bili zapanilljllei, Gotonl 100 posto njegoYih pacijenelt,l skidello

it' otprilike pola kilograma dne\'no do k Sll

hili na to m prntokolu, A gubili su samonajtezl i najotporn ljl oblik t,elesne masti tj,

allllormelinu pohranlt 'nu melsL

Ie Ii hCl; bio kliue kojijl' l1logao sigurno iu s p j l ' ~ n o n,\tlti porellleCt'n hipotalamus u1l0rlllaino stanil'?

VAZNOST HIPOTALAMUSA(Illl se da je problem pohranii\\mja masti,

koii dmodl do prt'komierne tjeleslll' td inei prt'tilostl, pm'oelll s gla\'nom zliiezdom,hipotalamllsom,

Hipotalamus it' zb i rb Sf'eciializiranihstaniC,l , m i l ' ~ t t ' l l i h II donjl'lll sredisnjem

dlldll mozgel, Omoguc1\'\ kOlllllnikacijllilll1t'dli endokrillog i sredisnieg ziYcanog

susta\'a, To Ie ledelll od sredisnjih elemt'

neltel mozga 1 obul1l'aea neuronski sklopkoji kontroliL\ t'mocionalno ponasanje i

motiYaCliske poriw, Bez pra\'illlc fllnkcijehlpot,llelmw,el tel lh'a sllsta\cl nl' mogu od

go\\ul.liucL' reagirati 11a llZd.liJ11111L' signale.l 'nutar hlfl(ltalalllUsa skriyen je cl'lltar za

sitost koii reglllira apt'tiL Kontroliraju ga

lll-a spoia koii stimlllir

8/8/2019 Nexus 48

33/62

medicina

SI"[,,,\'a I m' opkreeUIU mL'taboJizam,

\"rl11,l]nc l'lIJllL' masti rasirenl' su po ci

e'lom Illl'ILI i koriste se 'Lw smi\'() kadaic

iiclo Slloccno s ncposrednim Iledostat

kom pt'dnanc III kaloriia, O\'a pr\'a eh'D

lp,1 masti potrchna Sll la dobro zdrD\'lie,

-\hnorm,Iin,1 l10hraniena mast Iii adipo

n a mcl,t polH od dijete, I,

TlJj e tragedii

8/8/2019 Nexus 48

34/62

k "1\il't Iijl'l'nik,l, po mogucno,tJ nekog

koii il' upO/nat :- hC(;-oJ11.

\ IOZltl ,'U 11,1izn,lcajllljc kOrJ,ti od h c e

protokob pobolisania metabolizma i re

:-ctiranjc hipotabmu,a, ~ a k o n sto za\Tsite

progr,1l11 koii traje 6-12 tiedana, o\'isno 0

tomc koliko kiiogram'l odlucite izgubiti,i n,lpr,m!c odg

8/8/2019 Nexus 48

35/62

medicina

ri tiL'dnd 11,1 l'rL'h rclll I , niskom ra7lnomu ~ d i i k o h l d r ' l t a i ,SL'(n'l, Potpun program

'otr,'b,]11 IL' nL' samo za skldanle sala i

prL'obllko\"ml" [liL,I'l Wl ' i Zll resetiranje

11L'labol Il'kih (unk(i ia, ;sJai Im preSl\'ll ,iI

dill l1\'(lg progr,ml'l je to st o n8kon rese

irania Ill\lg 11ipotalamusa i I1lclabolizma

nwia k/ln, \ niiL' \'arirala \'isL' od OAS ki

og ram, ] u nL'ko] Iko mieseci, ( ~ i n i se da

L' dr. "imeo1\', bl o u pranl . Poboljsanim

unkcioniraniem metabo]izma na h C C ~

rogramu postllii \'L'ca \'jeroj,\tnost di] CC

\ai nO\i gubitak k l i n e biti traian,

O t b d "Ull usia u svile\ hCC;-a pomogla

a m \IsL' od .200 mojih !',lClienata koji

u bl]i na tom f'mtokolu, S\'i su oni bill

USf'iL'sni, ca k i on l koii su blli ozbiljno

prL'lill i \'ec su bi]i Odust'lli o d nade d'l

L' I b l b p,lstatl 'norm,llni ' , ( i n i se da

musbrc l lI11aiu prednost nad Zt'I],mla u

kldllnju sala, n,1 LlI\)m progrllll1l\ skinu

1111ogo \'i;t' kilogra111l:1.

najbolji program za skicbnie sala i pre

oblikovanjc tljela koji is tovremeno 1'0maze ponovno uravnotd j t i ra d gbvnL'

zliJezde, hlpotalamusa,

Srecom za 'debeli svijct', otkrice dL Si

meonsa konacno je ponudilo sigur11o,

povoljno i djelotvor11o rjesenje Zll ovu

globalnu krizu pretilosti,

o AUTORICI:Sherr i l l Sel lman, ND , natropatska jeliiecnlca (s cert i f ikatom Udruzenja za

integrat ivnu mcdicinu), edukatorica,

s tmenjak Zll f)rirodno zdravlje zene,

psihotcrapell tkinia i l Iovinarka za 1'0drueje zenskog zdravljll , Takoller Je

vrlo t r azena medunarodn l l predavaei

ca, voditeljicll dviju t jednih radi jskih

emisi ja i visa uredn ica i autorica cla

naka za brojne zdravstvene publikaci

je , Autorica je uspjesnica Hormone He

resy:What Women 1'1'1US T Knol1' About

Dobra vijest je da SV I mogu skinuti mnogo kilograma!Moji pacijenti nisu samo skidali kilograme i centimetre,svi su imali zdravstvene koristi: nestali su bolovi u gle-znjevima i koljenima, razine secera u krvi vratile su se unormalne granice, krvni tlak im se snizio, bolje su spava-Ii, energija im se povecala, koza zategnula i pomladila,a zudnja za hranom i moja zudnja za secerom nestale su

--'Iedutim, dohr'l \ ' i iest je da , '1 '{ mogu

kinuti mnogo k i l o g r a m a ~ ,\Ioli pa

cllenti nisu samo skid ali kilogramc i

centimt'tre, " 'I Sll im,ili zdravstvelw

kori,ti: nt'stali su bo]o\'i u gkl ,njevima

I koljL'ni1l1'1, re\Zlne secerll u Kr\'i nati l . :

su se u normalnL' gr'lI\i(e, kr\'ni tlak im

se , n l / lo , bolje ' u sp,wali, c'nt'rgiia im se

pO\l'ca]a, koza /lllt 'gnula i pomladi]a, a

udnj ' l Z,1 hLlnoll1 i moja ludn ja za se-

Cl'!'llm nestille 'u .s,;.: d o ~ , l d a St' ( 'e,to da program skicbnja

kilogr'lm,l mOIl.' datI tako bntas t i cne

ezu]tate. L' st\,HI, ne znam ni za ledan

drugl program ,kldama kilograma koji

mOIl' slg,urno u,]obodit i dugutrajne za

i]\(' masli iii re'l ' lirati hlpota18mus za

trajno udria\ 'anje te71l1e.

B] Ii otkrice d r. "i II I t'l1l1 sa zaista mog]obill rjt'St'lljt' Zll rastlKu epidemilll preti

!o,ti sa S\'iml'r 'llt 'cim kronicnim zdr8v

, tn 'nim pr( lb] t 'mima l :-\e sumnj,11l1 da

Il', un , l ~ e m

diiet , lm,l /a luclenom S\'iietuljudi ko\I Llc'ljnicki I r, l /e riesenj,l , 0 \ ' 0

Their Hormones i What Warnell /1'1 US T

Kllow to Pm/eet Their lJ'llIghters ji-omBreast Cant't'/'. Dr. Sellman ima predv ideno predavanic na NexlIsovoj kon

fereneciji II Queens landu , Austral i ja ,

24,-26, srpnja 2010,

Za doda tne informaciie , posjet i te

h t t p : I Iw ILl t w om e n m l is t k n o w, ( o m.

Puna verzija clanka dL Sellman n a b -

zi se na ht tp : / /wha twomenmus tknow.

conlI

freereports/hcg,

BILJESKE1 Epidc>miologicorg, "Most Overweight

Countries in the World: Ranking, 20. Ye -

lj'lce 2007, http://tinYlll'l.com/54rms8

2 j,lIliszewski, Peter, "An emerging obesi

ty epidemic in the developing worlch, 29,

travnja 2009, http://tinyur1.com/y49pI2y

3 Wang, Y. i M.A. Beyduun, "The Obesity

Epidemic in the Unikd States': Epidemiologil' Rel'icws, doi: 1 0, 1093/epirev/lllxm007,obiavljeno online 17, svibnja 2007.

4 Liang, l.an, PhD, et aI., "Will All Ameri

cans Become Cherwelght or Ubl' ' ' '? Esti

mating the Progression an d eus t of the

US Obesity Epidemic", Ol'l'"itl' 24. srpni'l2008; 16( I0):2.123-30

S ibid.

6 Devlin, Kate, "Onl' in I(J children In En,

gland 'will be obese within ti\e \e ' l r, ' . , ' I l I l '

Telegmph, l:K, 15 prosinGl 2009, http://ti n )'url.comlyj 2x5pu

7 Novozelandsko ministarstvo Zdl',1\St\',I,

,

8/8/2019 Nexus 48

36/62

elektromediCina

LIJECENJE ELEKTRONIEDICINSKIM I ZVUCNIM TERAPIJAMA - I DIO

FREKVENCIJA KAOSREDSTVO LUECEI\JJA

Sezdcsctih godina 20. stoIieea kontraku\

tura hipii,l U\'let

8/8/2019 Nexus 48

37/62

elektromedicina

pund'J Il,l I't'likt' llLbljenu,ti i pokret'lIlle,troll'I'J u tl'urni(elm'l, Pocetkom 20. ,tu

Iil'l'a c'!c'ktricIl,l ,truja bila i'-' uobiceljeIlJ udUlll()\'IIllJ, LlO i n'l radnom lnjestu,S ubzil"Om n,l liekm'ila SI'oistl'a lllnogih

ublika t'nergric, I1Ile lrebalo IllilOgO del

bl"Oini ekktrumki ured'lJi llLlmljl'ni Zelme

di(inske tretl11'lIle p,'SI'lIlU najsire prihvel

eeni, l ' knjizi [/cltl'lltlll'r

8/8/2019 Nexus 48

38/62

elektromedicina

kOle ,t ' kori,tl' Z,\ mint'nit ' Juiine. (Vajuvi f'rik,uani u m'um udlumku su sil1/./-Si l i qjO\ I. 0 \',\lu\'lma drllgacijil1 ob l ibgunm t cemu kasmje.)

Najvainije definicije EM valova

Va/ je kretanje energije dUl pravca.Frekvencija je brzina osciliranjamjerena brojem valnih ciklusa u jedinici vremena (obicno u hertzima).

Va/na duiina je duzina iii razmakizmeau dviju identicnih tocaka navalu (sto cini jedan potpuni valni ci-k/us). Opisuje se razlicitim mjernimjedinicama, ovisno 0 velicini vala.Amplituda je tocka maksima/nogintenziteta signala (koju obicnosmatramo najvisom tockom vala).Usporediva je s povecanjem glasnoce na radiju.

Bnieg vala nail'lsaie gornia tocka. Dol valanainiia Ie don/a tocka. Duzina vala eestosc mien od brijega do briiega (pogledatistrl'1icu na diiagramu dolje). Medutim,

It'hnicki, bilo koii dio I'ab l110ie se kori

still Lw rderentna l o c b sl'e dok mierenjeobuhvaea iedan flotpllni cilJus (od briiegado bnjega, od dola do dola, itd.).

Kako se broi I'alm'a unlltar odredenog prostma - drugim rijecima, njihovaJi'chencija

- pOln'l1'

8/8/2019 Nexus 48

39/62

,tol, ndi ie gl'lsn ice koje se pomicu pr i

gm'oru iIi trz'll slrunL' na violini,

I'rekYt'IKij'l ",11,1 (llr 'liena u cilJusima usekundi) kOla ITliedi /a I':VI spehar tako

dt'!' ITiledi 7,a gLllbu, kojaje podskup zvu

ka, \'ISll\a tona m'isi 0 niegm'oj frekvenciji..\'i::iI lrckn'lIl'i!iI, iii brzina oscilacije od1II(/11jC hertl' u pnmierim'l ghlZbe, s\'i instrumenti

s,'iraju isti ton,

RazliCiti oblici valovaKao stoie ilustrirano lla dijagramu to

nm'a koie su odsvir'lli r'1zliciti instru-menti, ,'alni oblKi imaju razlicite oIJ/ikc.

Sl ib 3 prikazule neke ceste 1I njihovomnaj,iednosta,'nijem obliku,

Stoje objekt kompleksniji, sadrii vise

frekwnciia, a t'1kol1n ce imati kom-

pleksniie , 'alne oblike. Korisnll analo-

giJu i zmedujednos ta" l l ih i komplek-

snih oblika predstavlja razlika izmeclutrzanja jednt' strune (koja predstavlja

Simetrija i asimetrija:jezik matematike i glazbeSimetrija gbzbe i asimetrija buke tako-

c1er se mogu opisati matcll1atil'ki. Mate-

maticki, zvuk se sastoji od nasumicnihfrekYencija koje imaju malo ii i nimalo

I'CZC jedne s drugima, Matematicki, to -

noyi ili glazba sastoje se od frekvendja

koje ill1aju yeze jedne s drugima, (Na-

rayno, samostaLlll, praYi ton, u simetrijije sa m sa sobom,)

Nepostojanjt' odredenih matematickih

odnosa II zVllkll i postojanje ti h odnosaII glazbi objasnjavaju zasto zvuk moze

iritirati liYce, a glazba ih moze smiriti,

Iako EM polja i zVLlk em iti raju frekYt.'l1-

cije na razlicite nacine, matematickamjerenja koja predstavljajll ndnos izme-

au elektromagnt.'tskih frekvencija ista sui ko d glazbe, Drugim rijecima, harmo-

nijskim odnosima ob a sLlstava uprav-

Ija identicna matematika. Frckvcncije

glazbenih tonova i EM spektra postoje u

oktayama - koje su jedna prema drugoj

vise harmonije i nile harmonije, Tako

glazbeni tonovi i frekYencije EM spektra

imaju matematicke odnose s nekim dru-

gi m frekvencijama koje su viSe iii nize,

B

D

Na primjer, frekvendja koja sc pomno)j

iii pndijeli s dv a stvara visu iii nizu okta-vu same sebc,

Kao i ko d 7.\'Uka, L \ I polia posjeduju simetriju i asimetriju, Rami elektromedi-

L-inski uredaji mogu otkrivati ekvivalent

buke iii glazbe u osdladJllma stanka 1tkiva LI tijelu. Kada osdlacije l/islI I I / d l c -

1lJlliL'kiIIlrJIlOlJiL'nc (sto odgovara bucij,

prisLltne su I'olcst i dcgcl1crd,'i;a. Kad SLI

oscilacije I/IltcllJltiL'ki Ililrll1ol1iL'lIc (stoodgovara glazhi), stllli,'e rode Oplill/ull1o

i ispravno.

Pulsirajuca magnetska poljaPostoji mnogo nacina da se i/'lloY('El\1 polje, Jedan od nacina je pomoL'umagnetizma, Iako magnetizam S'lm /asebe postoji u staticnom stanju, iza/iva-nje pokreta u magnetskom poliu St,.IL1

odgoyarajuce kretanje u elektricnom

polju koje prirodno pos[{)Ji po d pravim

kutovima u odnosu na njega, Ruultatjc clcktromagnctsko ::r(/('cl1;c, Kada se

taj ti p EM zracenja st, 'ara iz krctanja,

obicno se naziva plllsirajl/l'ilil. Pulsiranjc

vala znaci da je signal ukliucen" kracevrijeme, zatim iskljucen, pa ukljucen, pa

iskljucen itd. Plllsiranjc je nco"isno 0frekvenciji, koja je ekvivalentna tonu u

glazbi, Pulsiranje je POPllt ritma,Da odemo jo s dalje s analogijom, val

koji zauzima svoj puni ciklus "prostora"predstaYlja cijelll notu. Val koji zauzi-

ma samo pola tog dklusa je polovinka,

Val koji zauzima samo jednu cet\Ttinu

to g ciklusa je c('t\Ttinka, val koji zau

zima samo jednll osminu tog ciklusaje

osminka, i tako dalje, Glazbcnim rjecl\i

kom, aspckt vala ukliLlcel\o, iskliuccl\o,

ukljllccno, iskljuceno" takodcr sc moi.c

promatrati ka o "tOI\, pauza, tOI\, pauza",

Mnoga pulsiraiuca magl\etska poli

8/8/2019 Nexus 48

40/62

,e koristl' u ekktromedicmskim ureda-

jil11a imaiu ritam usporedi\ ' s osmin-

kOI11, ,i n ,ie \'al ukliucen" samo na krat-ko nijemc,

Ali to krJtko ni ieme don1ljno ,ie dai Z ~ l Z ( ) \ ' e kretanie u tijelu, Kretanje EIv!

zL1ceni,1 u tiielu pret\ 'ara se u tran-

sport Icma, pm'ecanje protoka krvi ilimfe, i lhugo. Svaka frekvenciia m07,e

se pulsirati,

Gore: b rijeg vala

Dolje: vrijeme (trajanje) kada je valiskljucen

Slika 4 - Vrijeme kasnjenja vala

:\ '1 ,Iici ,j doni,! liniia prikazlile nijeme

ka,nlcnl,1" iIi int ' ' r \al k a d ~ l se 1',11 odma-1',1pnlt' nego sto n,lst,1\i S,l s\ojim ciklu-

som k r e t ~ l I l l a l'relJ1,1 gore,

ELEKTROMAGNETSKOTIJELOo Energija u i iv im sustavimaElektromagnetski valovi mogu sc ko -

ristiti u dijagnosticke svrhe zato sto sezivi organizmi tcmelje na energiji, Tije

ko m povijesti mnoge kulture pogresno

su smatrale da je tijelo iskljuCivo meha-nicki i biokemijski o r g ~ l I l i z ~ 1 m . Ali svaka

stanica u tijelu odasiljac je i pri jenmik

elektromagnctskih informacija, Slijedeprimieri kako Ijlldska hiea, zivotinje i

biljke S

8/8/2019 Nexus 48

41/62

lektromedicina

O\Ke promiene. Sada zn,lmo da Kod Iju

i sinusl. lleKe druge kosti u Iicu i razna

kin u tllelu sadrze magnctit.e s,lmo sto ie Sl"aka stanka u tijelu

Od,l\l!jac i pnjemnik ckktromagnetskih

nt"ormacija, nego te razne eleklroll1

8/8/2019 Nexus 48

42/62

odrzivo poljodjeljstvo - IV dlo

v

BIODNAMICKA ZEMLJORADNJA DANAS

Po nckim nO\'ijim ]'wcicnanu, SU\Teme

na k U l l \ ' c J 1 ( i u n a l n ~ lZCJ11 hOI"aclnla lIzrokujc

crmijll tri n1lliillna t O l l ~ l l'o\Tsll1skog sloja

tb ' \ ~ l k o g " l l , l , sto iZIHl>J ok o 26 miliiarditona 11(1 g{H.h l1U.

Ciicnaic to kUIU C"Cl\jl'C\1I1,tnJ pbl\ l kor

poraciiam

8/8/2019 Nexus 48

43/62

odrzivo poljodjeljstvo - IV dio

'11ll,l.1" IL' t,lkodcr naCill 'p;l,';ll',lnja i

opleIllL'nlll';lllia prirudnih n:sursa koii'l l n,llll prt'o,t,lii i n,ll'in iscjeliil'anj,l bi

o,tcrt' Pbne[;l. To iL' i nacin da Ijudi nauec radlti z,ljcdno Zd dohrobit sadasnjih ihudllcih gcner;lC]]Cl.

LclllimljiHl iL' i znako\'ito da it' biodina

Illika lIzela l'oseban zamah u d\'jemazemhdlll,l kojc su kohje\'ka dre\'nih ze

Illlior'ld!llckih ci\'iliz'lliia i kultura Europt' i illgoistocnt' Aziie: II Egiptu i Indiji, Ul::glptu impuls biodin'lI11ici LJalajt' organiz,\ciia SFKE,\1 koill 1e utemcliio \'izionardL Ibrahilll Abouleish (rudt'll 1937,), a u

Indiii biodinamicar i I'izionar s !\OHlg Zelanda, Peter PrudOr.

l' s\'ijetll se biodinamika t renutno

praktici ra u I'ist' od SO zemalia, s vise

od cf20l! proizl'odaca s takozl';ll1im Demeter cLTtitikatom,

Tko je najodgovorniji?Svi smo odgovorni. Stopoduzeti? Bojkotirati

ono sto je neodrzivo ipodriati ono sto nudiperspektivu

Dl'lllL'tn Ie nazil' za it'dinu ekolosku

,hoc]iaCIIU II sl'iidU koia ie raz\'iLl mrcZll indi\ 'iJu,llmh organizacija za certiti

ciranie, C;odine ]997, osnOl'ana ,ie ka o

Deml:'ter-Intt'rnational b k o bi se zasti

lila kvaliteta hiodinamiekih proizloda i

kako bi se ostl'cHila bliska suradnja po

pra\'m111, ekollonbkim i duhOl'nim pitaniima, Trenlltno, Demeter-International

ima 16 org,lIlizaciia-clanica iz Europe,

:'l.merikt', Atnke i ! \mog L:c1anda,

(ak niih 12ie iz Europe: Demeter-Bund

Osterrelch iz :'l.ustriie (BeL'), Demeter

t ' ,\ ' , lZ \:iemackt' (Darmst;ldt), Demeter\ 'erband Schwciz iz SI'icarske (Arlesheilll), Demeter :\ssociazione per la Tuteladella Qualit;l' Biodinamica in Italia izItalijc (Parm,l),

Associ;ltion Demeter-France IZ halKu

ske (Colm,lr), \ ' c r ~ i i n til' biologesch dyn,

Lmdwirbchatt a,s,bJ iz Luxemburga

C\Jllnshach), Stichting Demeter iz Nizo

ll'mske (Driebergt'n J. Demeterforbundt't iDanmark iz [)anskL' ( Odense SO), Dcbio

iz \:or\'eske (Bjiirkclangen), Swnska De

metert(irbundet iz ' lwdske (hirna) , Biod\'lla,llnint'll Yhdistys iz Finske (Helsinki)

i Biodynamic Agricultural Association iz

Vclike Britanije (Edinburgh),

Prt'ostale eetiri su: Egyptian Bio-Dynamic

Association (EBDA) iz Egipta (Kairo),

Bio Dynamic Farming and Cardening

Association in NZ In c Iz No\'og Zelanda,

Demeter Association, In c iz SAD-a i IBDCertifications iz BraziLl (Sao Paulo),

Pridruzenl:' europske Clanice su:

Forschungsring tlir Biologisch- Dynamisdl e Wirtschaftsweise e'v' iz Njemaeke (

Darmstadt), Stowarzyszcnie Demeter

Polska iz Poljske, Biodinamikus Ki'izhas

zn u Egyeslilet iz Madarskc (BudimpeSta),

Demeter za\'od za biolosko-dinamienogospodarjenjc iz Slovenije, Asociaci()n

Agricultura Biodinamica de Espana iz

Spanjolske i Agridin iz Portugala,Pridruzene elanice iz ostalih zema lja su:Biodynamic Association of India iz Indije,

Biodynamic Agriculture Australia In c iz

Australije, Biodynamic Agriculture South

Korea iz [uzne Koreje, Asociacion para la

Agricultura Biol6gico-Din;lmica en la Ar

gentina (AABDA) iz Argentine i DemeterCanada iz Kanade,

Sjediste Demeter-Internationala je uDarmstadtu, Njemaeka,

Ostala europska biodinamieka drustva su:

Drustvo za biolosko-dinamieko gospo

darenje "DUGA" iz Hrvatske (Cakovec;

vodi ga gospoda Bemarda Orehovec),

PR O BIO Biologisch-Dynamische Sektion iz Ceskl:', Verein Demeter iz Greke

(Alena), Kudraji iz Lat\'ije, Fundation

Kaspar Hauser iz Rumunjske (De\'al i

Biodynamic Agricultural Association inIreland iz Irske (Kilkenny).

Os tala biodinamiek,l drLlstl'a u 51'iit'lu:"Lebendige Erdl''' in Ckr,\inc iz L'kraji

ne (lSil'), Agrosotia iz Rusiie (So!nech

nogorsk), Verein BorjRali iz GrLlzije,

Biodynamic contact in Chile iz Cilca,

Asociacion de Agricultllra Biodinami

ca - Peru iz Perua (Lim'l), Bio-dvnamic

an d Organic Certitic'ltioll r\uthority

(BDOCA) iz Juzne Atrikt',

Pr\'i standardi kvalite te biodin'll11 ickihproizvoda uvedeni su 1928" ,1 Demeter

certitikat najstariji jc tradicionalni europski certitikat organskog uzgoia i najcicnjl'lliji 1I s\'iietu, Organski uzg,liil',ll'i mo

raju ga obnavliati s\'ake godine, Zahtjc\'iDemeter kvalitete su: oeu\,anll' bioloske

raznolikosti i ekosusta\'a, pral'ilno gospo

darenje tlom, ukljueivanje i pral'iln;l brig;l

o stoci, zabrana genetski llloditiciranih organizama i glcdanje n,l Lmll11 ]"ao na zi\'i"holistieki organilam ",

U Egiptll, SEKENI je OSJ1(ll',l\l asociiaciju EBDA kako bi se egipatski poljodielci

usavrsili u biodinailliekoill poljodjelst\'u,Amerieka Demeter asociiadja osno\'ana

je 1980-tih i dala jc pr\'i certitikat jedil(lj

biodinamickoj farmi 1982. godine,Ocito je Steinero\'a \'izija (ldrzil'og gos

pod;lrcnja tlom sve aktualnij'l u ITelllenUkada je stanje biosfere Planeta dOl'edeno

do ruba i kada se nuzno llloraju preispitati

svi aspekti - ukljucuiuCi drust\ 'ene - od

l10sa prema planet'lrI10!11 ekosustavu i

gospodarenja istilll, L' to m sillisiu posebno su pouena i jcdinstITna iskllstl'aiz Egipta i Indije, C Egiptu sveje poce!oka o jl:'dna kompanija ustrojena na principillla autohtcmih duho\'nih vrijedno

sti i odrii\ 'osti. U Indiji biodinaillika jeposljednjih godina prerasla Ll drustveni

i ekonomski pokret koji Indilcima vra

ca dostojanstl 'o i ndrZi\'l1 pl'rspektivu,

po prvi puta nakon Gandijen)g otpora

britanskom kolollijalnom izrab[iilanju,

SEKEMRijec sekem staroegipatskog )e podriietlai znaei "\'italnost (koja dolali od Sunca)"

Tu rijee dL Ibrahim Abouleis h uZl'Oie kanzastitni znak svog projekta za kulturnu

obno\'u l1a osno\'ama islama i Stt'inero\'e

al1tropozofije. ='Jaime, Ibrahimie studirao

kemiju i medicinu na S\'eucilistu u G r a w

(Allstrija), a 1969, pr imio ie doktorat ilfarillakologije. Do 1977, ba\'io sc Lml1a

ceutskim istrazi\'aniem, K.cld ic 1075, posjetio Egipat zabrinuli su gel t,llll\lsnii pro

blcilli prenapucenosti, unista\'anla oknlisa,ncodgovarajuce naobrazbe i lose zdral'

vv \\ v" [P \ '" d I ) k . h r

8/8/2019 Nexus 48

44/62

stn:ne skrbi. ~ ( ) O o ,t

8/8/2019 Nexus 48

45/62

odrzivo poljodjeljstvo - IV dio

Ianni, 1I Sekemll Sll pokrenuli inicijati

I'll da se prekine s tak\'im prskanjem n

ciielom Fgiptu. Ponndili sn alternati\ 'n

- orgamko sl17bijanie stetocina - koja

se po b / a l a uspiesnom. ~ I e t o d u i e podrzalo mil1istarstn) poljoprinede i danas

se u cita\'om Fgiptll stetocine na poliimapamuka sU/bijaju orgal1skil11 metoda

ma. Za priiclal na tu metodu trebale sn

im d\'iie godil1e. l' z YOO/O -tno sl11anjenjekoristenia pesticida, prinosi sinwog pam n b su il11 se povecali za 30 0'0.

;-";a Sekel110voi internetskoj stranici http://\\\\'\\.sekem.com / en g Iish/ a bo u t/ defaul t.

pokrenuo je covjek kOJi nije roeteni Indi

iac i prema onima kojima prenosi znanje i

iskustvo ne odnosi se zastitnieki, ne racn

najuei da na osnovi svog djelo\'anja razvije

poslovno carstvo.

Taj entuzijast i podupirate1j jedinstwne

inicijative za spasavanje il1dijske zel111je jenovozelandanin Peter Proctor zajedno sa

svojOl11 suprugOl11 Rachel.

Petera nazivaju ocem sn\'rel11ene biodinamieke zemljoradnje. Jedan je od najboljih

poznavatelja tla na svijetn. Vee 6 desetljeea

savjetnje poljodje1ce diljel11 svijeta. Za

dnjih 15 godina 20-tak puta posjeeivao je

U Indiji biodinamika je posljednjih godina prerasla udrustveni i ekonomski pokret koji Indijcima vraca dosto-janstvo i odriivu perspektivu, po prvi puta nakon Gandi-jevog otpora britanskom kolonijalnom izrabljivanju

aspx?PagelD=2 na

\'edena su nacela

niiho\'()g dielovanja:

Iniciiati\'a S F K F ~ l ,

sa s\'ojim n1l10go

broinim podruciil11aaktivnosti, osnm',1I1a

ie kako hi ost\'arila

\'iziiu odrz ivog lindskog ra7\'oja. SFK F . ~ I nastoji dopri

nijeti swobnl1\'at110m ra/voiu osobe,drllSt\'a i okolisa.

\ Iedu s\'oiim poskwnim inicijativama na

\'ode sliedeci \a7.al1 cili:

Iscicljil'i7l1jc oko/i.(a primjellolJl biodilla-

Illit'kih meloda poljodjclsll'a."Sto se tice drustwnih nastoiania, zaposle

nici Sekel11a nastoiepostm'at i dostojan

sl\'o s\'ake liudske osobe" i "st\'l1riti temeljeIdra\' ()g :!i\'ljenia"

BIODINAMICKI POKRET UINDIJIZa ra/liku od Fgipta gdieie biodinal11ickipokret krenuo kao eksperil11ent od jedne\'izionarske osohe i 7ainteresiranih strana,

i koji je oSl11isljen kao kompaniia (da ne

kazemo korporacip), s Ihrahil110m Aho

uleishol11 kao zastitnim licem, u Indiji Jeslican pokret lIzeo maha tek nedavno, kao

nuzan odgo\'()r na destrukti\'nu politiku

stranih korporacij

8/8/2019 Nexus 48

46/62

se za kompost koji se zatilll biodinamicki

trelira. Peter mll pomaze u njego\'()Jll predanom radu vlastitim iskustv'OIll i pripre

maniem biodinamickih priprav'aka koje jesam mansio.

Gospodin Patel kaze: ,,:-'10] orac radi za

mene w e 25 godina. Pitao sa m ga: 'Kakvaie bi b ZL'ml]a kada si po ceo? ' Odgovorio

ie:' 11ih1 il' tnda , poput kamena '. Pitao

,a m ga zaslo? Rekao jl': 'Zbog toga sto steu 10 niieme dodav'ali mnogo kemikaliia' .Kako jc scllb?' - upitao sa m gao On

odgovara: 'L' zadnjih sest godina slavili"n o kompml i zekno gnoii\'(J, I postalaie popul p,lmuka, Slovisl" poput masbca,

Toliko je gblka i bk'l !

8/8/2019 Nexus 48

47/62

odrzivo poljodjeljstvo - IV dio

SOl1lll,! K(ll1lpo,ta koic ,e redo\'ito pripre11l,1jU 1,1 hiodlllal11ickl uzsoi,H!lok

n]() d,l CC Indlla hiti potpuno organska; toIc' pwce, os\'icscivania za koji ce trebati

dOLbtnlh:; do to godiln"Iclspal Singh, orgamki zem!Joradnik iz Puniab,l, ka/C: ,,\!oi otac bio jc \'1'10 predan i

ot\'orL'l1/cl11ljoradnik. Rio .ieicdan od pio

nira Ll'icnl' r,'\'oluciie - takOZ\\llle / dcncrevoillcije - Z,l koiu se sada pokazalo da jellboiita, proi/vodcci mnost\'o losih usieva

Iako izvorna Steinero-va poruka i vizija 0 bi-odinamici moze zvucatiezotericki ona se upra-vo punim intenzitetom

ostvaruje na indijskomtlu i u srcima indijskihIjudi, koji suraduju sprirodom i svemiromna iscjeljivanju bios/e-re Planeta. Ta suradnjaim vraca radost zivota isamopostovanje

" . Siagali su nasbg" na naslage kel11ikalija,sve do S,llh Tla su n,1I\1 bila bolesn'l

proizvodnlaje padala, naiulb stetocmasc powc"h To me osobno bl'inllh Ali ni.)

lako izvorna Steinerov

8/8/2019 Nexus 48

48/62

intervju - William Buhlman

r ISKUSTAVA IZVAN TIJELA

'. ..

Pioniri Sll riil'lke hihke. LostalOI11, ko

liko UOP(L' 11107.1.' hlti plOnir'1 na nekompodrueiu, onih koji Sl l p n i zakoraeiIi tamo gdicic 111.110 tko prije njih bio t

Zato su pio n i ri posebno draglKjeni. Onise sjebju \Temena do k su n e h pojavetek dobil'ale imena, oni se sjeeaju svihturbukiKiia, zabluda i stranputi(a kakvenosi SI"lki poel'lak, a na ha ju haJevaoni su ti koji se odredenil11 podruejem

bal'e najduze od svih. On i su sami i ueitelj i I'jeeni (samouki) ueenik.

Williama Ruhlmana najbolje je opisatiupral'o takll. Tai simpatieni bradonja vedre n,nav'i I glasnog, otvorenog smijehaharcl11 po i l11enu poznat .ie svima onimakOlc zanimajll iZv"llltie!esna lskustva je rje autor kiasiL1 po d nashwol11 "Avanturc izvan tiiela", stOle dugo godina bilail'dna od rijetkih knjig'1 iz tog podrueja.:\aravno, pionira nema punl)' a slienose utjeec slienom, pa Sll se i Buhlmano-

vi putov'i .icdnog dana llhstili s radol11iednog drugog pionir'1 izv ..mljelesnihiskustav'a, Roberta '\Ionroea. \VilliamBuhlman danas )ejedan od voditclja na

slav'nom institutu i\ Ion roc, no njegovosniv'ae - Robert ' \lonroe - V't.'e nekoliko godina niit' ll1edu nama, Barem neu til'!esnom obliku, Jer nikada ne trebapod(i jcni ti sn ' l1111guenosti bestjelcsnogbivstvovania.l; skoro cetrdeset godina istraziv'anja

izv'lntjelcsnlh iskus['l\'l, William Buhl

m,1n imao k \Temena napu!

8/8/2019 Nexus 48

49/62

intervju - William Buhlman

iania iii buke, par,lliZ

8/8/2019 Nexus 48

50/62

:\ e mor'liu vise ovi\iti 0 f1iscima kako bi

doznali intormaciic. I 'niige im \'ise ne

treb,llu. kLLlIl ,'1111 od I'iidkih pisaca koji

se to u,\uduic I'cci, :\ e ze!lm del Ijudi ni

meni vinuiu, Snh' l moga pls,lllFliest d'l

Ijudim'l lbm I l H K d'l sami doii\ 'e svOj'l

iskustv'l kako hi ,\ami zn'lli sto se zbiva

i e r ie iedillo t'lkvo 7I1anle bltno. Sve je

ostalo S'lIlW vicrtl\ 'ank.

JEDNOSTAVNA TEHNIKA ZAIZLAZAK IZ TIJELAOpisi te na m svoje prvo iskustvo iz

1972. godine. To je bilo 'mracno doba'

za izvant;elesna iskustva. Nitko nije

govorio 0 tome.

WILLIAM BUHLMAN: Ja sa m to prvi

put doii\ 'io ]972. godine. Sintagma

"l/V'lIl tlicla" t ada ios nik ni postojala.R,l\ nlllnd \ Iood\ iskovao ,ie tu sintagmu

i obiavioie u svoioi f1r\"(li knjizi. T,lko

ie postala popubrna. Prill' se to Z\'alo"astra1na proiekciia" ili "astralno puto

vanie", Toil' bio uobicajeni naziv. Prii'l

teli mi ie da o kniigu 0 tome koja me visencgo odusevila, ;\isam mogao \'jerovati.

Cit,\() \'1111 ic, ,11i on o sto S'lm citao cindo

mi sc prcvlse ludim,

Kilo mi it' nepoimlii\"() LLl cO\'jek im a

tu spw,obIlll\\. Dbuzela me iel,ia da to

d o b i e m iii pobllt'n\. ;\is

8/8/2019 Nexus 48

51/62

intervju - William Buhlman

'l l pruHldili Ingu S"

8/8/2019 Nexus 48

52/62

111

8/8/2019 Nexus 48

53/62

arheologija

NAJSTARIJE LJUDSKE GRADEVINE NA ZEMLJI?

ADAMOV KALENDAR ISKRIVENE RUSEVINEJUZNE AFRIKE

Strucniaci 'u na m ohia\'ili d ~ l se pr\'a ci-\'ilizaciia nel Zemlji poia\'iLl priic 6,()OO

sodina u ICll11ii z\'anoj SumeL l'\eda\'na~ H h e o l o , k a i , t r a z i n n i ~ l ,ugeriraju da

'u S u m e l ' ~ m i ,nl ie znanic na,liiedili od

,tariie ci\'ill/ac'lle koja , e poia\'ila mno-So ti,uea g o d i n ~ \ 1 ~ 1 I 1 1 j C u ,iuzno) Africi,

kollic\'ci c O \ ' l e C ~ 1 I 1 s t \ ' J .

l'riie \ ' i ,e od ,t o t i ' U C ~ l godinJ dre\'ni

Ijudi i / g r ~ \ c ! i l i ' u kamelll Ldendar kojije

,tanii od" ' ih do,ad prona,1enih Ijulbkih

grac1c\'ina. To otkricc' tol ikoieZ J p ~ l l l j u -

iuee d ~ l z a h t i k \ ' ~ l l'romienll paradigme

lu,eg pristup'l ~ l k l i \ ' n o s t i l l 1 a drc\'nih lju-

di ic r nas \ 'femenski dovodi blize pojavi

CO\'jl'ka na planetu Zell1lji.

Tai "afric'ki Stonehange", kojeg nazivamo

Adamov kalendar, stvorioie \,ew s bez-

broj drugih kamenih rusevina u juznoj

Africi i ukazuje na to da Sl i te rusevine

Il1nogo starije nego sto mislimo. Kom-

pleks koji povezuje Waterval Bo\'en, Ma-

chadodorp, Carolinu i [)ullstroll1 prostirc

se prcko podrucja ko k je veee od d,m'ls-njcg johannesburga i radi se, kako ,e i, -postavlja, 0 najvceell1 i najzagonetnijem

drevnolll gradu na Zell11ji. Otkr ib petro-

glifa krilatih diskova i i z r e z b ~ l r e n i dolerit-

ni kipovi divovskih ptica, od kojih nekinalikuju bogu Horusu s glavom jastreba,

sugeriraju da su prototipske sUll1ersb i

Pise: Michael TellingerMaKomati Foundation 2009-2010E-mail: publisher@zuluplanet.comWebsiteovi:http://www.makomati.orghttp://www.zuluplanet.com

egipatska civilizacija u stvari im,lle snlie

zacetke uiuznoj Africi tiSUC'\ll1

8/8/2019 Nexus 48

54/62

mnogo ti'ULel godina i ba\'ib ,e i,kapanlem zbla, A.ko to doi,ta ,il'st koliil'Ykacoyjecanstya, pred namel su tragoYi zin)

ta najstariil' ci\'ilizelciie na Zl'mJii,

Johan Heinl' uprc\\'lia najH'com skupino m yatrogasaca I zrakoplO\'nom I10tom

za gasenje pozara u A. frici, Kao pilot yiSe

od dyadeset godina letlo je Iznad planina~ I p u m a l a n g e ,Odmah su ga ziyo zamtere

sirale tisuce neobicnih kruznih kamenihruse\'ina koie su razasult' cijelim ti m podrucjt'm It ' ihje poceo fotograhrati, Kada

se ko d razlicitih takoz\'anih strucnjakaraspltao 0 nlihmom podrijetlu odgo\'()

rili ' u mu da 'u to ,amo ostaci krewloviJ(ns ta obora Zel ,toku u Africi; op, pret',)koic ' u iza ,cbe ostaYili Bantu narodikada Sll izmcd u 1'1 i 18, stoljeca migrirali

na Sle\'er. .\ledlltim, zrakoplO\'na nesreCa u ko]o] Ie ,1Idlel(l\'aO ledan od clanoya

niegow eklpe dOye!c1 ie Johana do otkri

Ca tapnst\ 'enog nlOnoiltskog kruga kojisada nazi\ 'amo A.de\l\lOY kalendar i koji je

zagonetku tih dre\'nih

rusenna stano u pranlperspektinl,

Godinl' 200], Johan ie

l1ocio neohicne monoli

Ie kOll su lIspre\\'no sta

iali 1I sredlstu \TCe nodirane kruzne strukture

na sam om rubu \'isokeplaninske litKe (slika I).

Zansiysi s poslom ok o,rusenog zrakoploYel i

spaSayanla pilota, koille

pretrpio samo 10m ruke,Johan ,c nal lo lstrazltlmOJ]olIte, ()SUll toga, u

potrelzl za ohlasnll'nJlI1lelna lokalitl't ic dOH'O naimemie pet akadl'mskih

znanstYt'l1lkel I tadel it'otkrio koilko ZelpanJU-

Juce sliJepi mogu bitI

stijene zyane doleriL Najhliza zila dole

rita udaljena je od lokaliteta otprilike je

da n kilometar, To znaci da su se arhitekti

prilIcno namuCiII da dopreme monolite,

od kojih neki teze preko pe t tona, na

10kaliteL Sredisnji monolit yrlo je preci

zn o izrezbaren tako da sllncu na zalasku

omogucaya da haca sjenu na takozyani

plosnati kalendarski kamen,

Johan je poceo mjeriti i racunati omjereu rasporedu monolita i njihoye parame

tre, Na temelju Yisegodisnjeg iskustya u

aeronautickoj znanosti i naYigaciji yrloje brzo shyatio da je kruzna struktura

poraYnata s kardinalnim tockama Ze

mlje te s ekvinocijima i solsticijima,

Medutim, trebalo je proCi jo s sest godina

i jo s mnogo istraziYanja zapanjujl1Cih no

vih pronalazaka tijekom svakog putova

nj a na vrh planine prije nego sto je loka

litet lemeljito ispitan i lIstanovljena prava

starost monolita, Ispostavilo se da poraynanje sjeyer-jug i istok-zapad odstupa za

"oni k011 nc zell' \idit'li':l\iil'dan od niih niie m'idio praYi znacajotkriL'a, tn d iii su, naime, da se radi samo

o J]asumicJ]o razbacanom kamenju. To je

blO wlik mbrac niegO\om pocetnom en

tuzijazmu, medullm, poput pra\'og istraZi\'aca, J]ije se pokolehao,

Recel1l !okailtet nalazi se na rubu tako

ZYe\l\l' tramyaalske kosine koja se geo

loskl sastoii od Black Reef kYarcitne formaciie bogate zlatom. ( l 'sput budi reeeno, tu Ie pocetkom dewtnaestog stoljeea

pocela potrelga za zbtom), .\ledutim, Syimonolill u A.damO\om kalendaru su od

VV\\ ' \V l c l l ' d l " k h i

] stupnja, 17 minuta i 43 sekunde. Na

temelju arheoastronomskih izracuna po

yezanib s ciklusom precesijskog njihanjaod 26,000 godina, to znaci da se radi 0

strukturi staroj najmanje 25,000 godina,

Daljnja istra7.iYanja geologije, erozije,poravnanja sa zvijezdama i rasta lisajevaomoguCila su na m da dmiemo do raz

mjerno cvrstog i znanstvenog zakljuc

ka da je lokalitet star najmanje 75,000

godina, a posljednja istrazivanja poma

knula su datum njegoya nastanka dobrano preko sto tisuca godina,

arheologija

ZAGONETNE KAMENERUSEVINE

Strucnjaci opcenito procjeniuiu d a j e

diljem planina juzne Afrike razasu

to otprilike chadeset tisuca drl'YI1ihk.ullenih ru sn ina (slike 2 i 3). Su

nemen i povjesnieari spekulirali su 0pudrijetlu ti h rusC\'ina, cesto ih nazi

vajuci "kraaloYima za , toku nule po

vijesne vaznosti". :\0, praYaie i,tll1a lhlpomnijl ' znanst\ 'l 'no ispitiYanil' dellc

potpuno drukcijl1 i zapaniuiucu nonlsliku 0 dreYlloj pO\'iiesti ti h kal11l'l1ihruseYina juzne Afnke,

Znanstyena je s tn rnos t da 0 ti m ,pl'k

takularnim drl'ynim rl1SCYinell11el za

pravo znamo \Tlo malo i H'likaic tr.l

gedija st o ih je na tisuce yec iz pukogneznanja unisleno od strane sum.na,

poljopriYrednika i gradeYll1ara,Nakon l110jib osobnib lstraZIYaniel t1-

jekom proteide dvije godine, kako I'll'sice tako i iz zraka, mogu pOUZdel110

Adamov kalendar smje-sten je na istom, 31.meridijanu kao i VelikiZimbabve te Velika pi-

ramida u Gizi

procijeniti da se hroj dre\l11h kal1lel11hrusevina hliZi 100,000, Tu broiku je u

sijecnju 2009, godine po tn d io i pro

fesor arheologije u l11iru Reyil .\lasol1.

PROBLEM POPULACIJE

To otkrice predstavlja golcm problemza arheologe, antropologe i poyjesnicare

zato sto priznata pOYijest 11 tai di o Pla

neta ne sl11jdta, l1i u kojel11 razdobliu

u nasoj povijesti, /Ii pribli:':/lo d()\'olial1

broj Ijudi koji bi mogli izgraditi tolikihroj kamenih gradevina,

St\!ar postaje jos slozenija kada sl1\'Cltile dato nisu samo izoli rane gradl'Yine koie su

iza sehe ostavili l11igrantski loyci iii saku

pljaCi, Prava istina vam se razotknje b d a

postanete svjesni velicine i rasirenosti

li h naselja te kada Yidite zapaniuillci broidrevnih terasa koie okruzuju ta naselja

koja prekrivaju vise od 450,000 b'adratnihkilometara, mozda i veCinu i1l711C :\frikl',

Detaljna arheoloska analiza fotograiskih

snimki tih terasa pokazuic da Sll l1cke stelrenajmanje pet tisuea godina (slika -I).

8/8/2019 Nexus 48

55/62

arheologija

f-:'llnpll'l" koii powluie \\ 'aten'al I)own,

.\ L1Lh,ldodorp, Clnlh 11 u i Dullstrom pro-

,tirc Sl ' pr,'ko otplilike d\'adeset tisuca

h'adratnih kihlll1dara, sto je podrucje

\ec'l' od d,lIlasnic'g ]ohannesburga, ~ a j w -

ei dio i lnmlOg naselja \ccim ie diielom

zakopan po d zemliom i \'idIiiv je samo

iskusn0l11 prol11atracu iz zraka,

S h b p'bt,ljc jo s \'ise zhuniujuCa b d a

uoc1te dre\'IlC cesk koie po\ezuju sva tal1aselia, Ostatkc tih dre\'nih cesta koji su

ios \idlii\i trasiraJi sm o u dllijini od pe t

stotina kilomd,n,1. l ' SHIm iznJrnom

stanju prostirale hi Sl' tiS/lCIW;(] kilome-

tara, Polozai diidova dren1ih ccsta koje

sm o oth i l i UblUiu na to da se t,1 drc\'l1acesto\na mrcza protczala od oball' ,\10

.. . vjerojatno proma-

tramo najstarija nase-

lja na Zemlji. Artefaktipronadeni u tim rusevi-nama ukazuju na dugo

razdoblje naseljavanja,

znatno dulje od dvjesto

tisuca godina

z,ll11bika do I)()(\',me, a 1110zda i dalie,

( ; rub in,ICUI1 P0Kazujl' da ,ic sa1110 zaizgradniu dal1,lS \'IJ!Jivog dijl'la dren1ih

ccsta hilo pOlrchl1o preko petsto miliju-

l1a komada kal11cl1ih bloKtwa teskih od

desd do pl'desct kilogram'1. Pretpost,wi-

mo [i cLI ccstl' cine samo cha posto cire\'

nih l1a,c'Iia, bm i Kaml'nia potrehan za

izgradniu citavog drC\llog grada/naselja

postall' l1o,lI11isli\, To jl'dl1ostavno ne

bi bilo 1110gucc Ul trenutni populacijski

model drl'\nc ci\iJizaciie ll,iuznoj Africi,

Drugo pitalljc koilm se moramo pozaba-

\'iti ,Ie sama potrc'ba za cestama, ,ier rani ,ie Sc' smatr,J!o cia Sl' kotac u to m dijelu

s\l\ela poial'io k k s portugalskim istra-

7i\',IC'1I11,1, u scsnacstom stoIil'cu,

NAJSTARIJI GRAD NA lEMLJI

:'-:e hi bilo nCZ,IJl1ISliIO da prol11atramo

nalstariia ll'beli,1 na Icmli i , Artefakti

prol1,lcleni u lim rusC\'il1ama ukazuju na

dugo ra7110blie n,lsl'ljCI10sti, znatno duze

od ch'ic'sto tlsuea godina, Tiiekom 1'0sliednia trl dc'setlieea llekoliko ,ie Istra

zi\aca potakllu!o to pitanie, np l1aislisu ,al11O 11,1 b111Ij,l\'anic i boikp\, '\Inogi

I'odeci Zllal1stvenici i povjesllicari otada

su izrazili svoju podrsku t,lkvim icicjama

o drevnil11 korijenima,

BLldLlci da je juzna Afrika kolijevka Ijud

ske vrste, pronalazak takvih rusevina

ne bi na s trehao imenaditi nego bisl11o,zapravo, trebali ol'ckivati takva otkriCa,

Cini se da imamo pos1a s najvecom i naj-

manje poznatom drevnom civiJizacijom

na Zel11lji,Valia prirnijetiti da se zagonetl1e ruse-

vinl ' juzne Afrike, koje ukljucuju VeJiki

Zimbabw i tisuce sJicnih rusevina u toj

zemlji, protezu i 113 susjedne zemlje kao

sto Sll Bocvana, Namibija, Zambija, Ke

nija i Moza111bik, No, zasto su ti drevni

Ijudi llopce bili tu? Sto Sll radili?

DREVNA lLATNA POLJA

U proslih dvije stotine godina mnogo jeistra7.ivab opsirno pisal0 0 ti m rusevi-

nama, l11eclutim njihovu su pronalasci

llglavnom zaboravljeni, a njihove knjige

vise nisu u tisku, Vecina ti h ranih istra-zivaca pisali su 0 tisllcama rudarskih

jama pronaLlenih u blizini rusevina. Ti

rudnici opisani su ka o i'l.vori zlata, ba -

kra, kositra i zeljeza. U svojim osobnimiskustvima i istrazivanjima otkrio sam

najmanje pet rudarskih jama u podrllc-

jima bogatil11 l.latOIl1, a za jo s desetak ta -

kvih jama rekli su mi farmeri na danom

podrucju. Cini se da je rudarenje zlata

ovdje prislltno l11nogo dllije nego sto bi

to veCina nas pomislila.

Godine 191'1I. Theodor Bent, koii je vodioprva iskapanja u Velikol11 Zil11balwell,

pron,ls,lo k u rudl1iku zlata, na duhini od25 met,na, novcie kojega je 131'1, g, po KL

izdao rim ski car Antoniic Pius, Egipatskit ~ J r a o n Ramzes 11. (1279,-1212, g, pL KL)pisao je 0 prelasku africkog kontinent,l S\'C

do njegovog jllznog n h a i s\oiim susreti-

111a so. zlatom u tom diidu sn ida , ]Jostaie

bjeJodano da Sll to na)\' jeroiatniie bil i sl,w

ni rudnici kralia Solomona,

Treba Ii nas to otkrice iznenaditi? ~ a j s t a -riji pisani zapisi ljlldske pm'ljesti, sllmer-

ske plocice, opsirno OpiSUlll ,lktll nosti u

drevnoj zel11lji zvanoj AhZ1l - zell1lii Ispod

ekvatora II kojoj se rlldarilo zLIto, ~ ) I ( ) c i c e

opisuju rana Ijlldska naselja i tr,lg,mic za

zlatom, Velika je steta sto mnogi znansl\e-

nici uporno ignoriraiu te lapise,

Veze sa sllmerskom

ci\'i!izaCliom II illznoi

Africi iednostavno sc

ne mogu ignonratJ ni

izbrisati, ",lpzell1o ibb k eti moloski pr,ltltiII ill1enil11,1 i podrijetlu

,"IE

domorodackih naro-

da, ~ a j o c i t i j i dokaz

koji nikada nije objas

njen ie ri)ec "abantll':im c koje se cesto kori

sti za opisi\"1l1ie cmih

Juznoafrikanaca,

Prema jednoll1 od nai

istaknlltijih S,lm,1I1a i

vraceva Credll iVIl1twi,to il11e potieee od ime-11,1 sumerske bozice

Antll, Abantu jedno-

stavno znaci "dieca iii

Ijudi bozice i\ntll" .

VElA S ORION OM IKIP HORUSA-JASTREBA

Monolitski AdamoI' kalendar nalznacai-

niji je l11eclll ti m jllznoafricklill rusevina-

ma jer, no. temelju niza znanst\ 'enih pro-

cjena, s relativnol11 sigllrnoscu moz,cmoreei da je star barem 75,000 godina, Prema tome, on lIkazllie na raznoliku dn,'v

1111 povijestillznc Afrike i predstavlja pn'i

materijalni d o b z () prislltnosti nairanilih

Ijudi u "kolijevci covil'canst\'a",

Taj izvanredn i kalcndar i znm10ie biovelika kruzna kamena strllktllr,l shcna

Stonehengu, mecllltil11 nastao jc mnogo

tiSllCa godina prije njega, ]\,1 s,ltelitskil11

snimkamaios lIvijek se jasno vidi niegovizvorni oblik Adal11O\' kalendar nalazi

se na istol11, ." I, meridijanu KaO i Ve]iki Zil11babve te Velika piramida II Gizi,

t (C II' : d I ') k h r

8/8/2019 Nexus 48

56/62

Iri niegm',l llWIW]it,l bila su pOraYllata

s Oriollm'im poiasom kachl se ta kon

stelacii.l diz,lhl hori/ontalno na obzoru

priie n,lim,lnjc 7';.llllO godina, Posliednje

astronol11ske kalkulaclle sugeriraju d a je

Or io n" lillilom h"ruoll ta bio poraYnat

prije IhO.iHHI guellll'l.

:\eda\'llo Ie' "pa7ello eLl pl'ekrelluti mono

lit u Yanjskom krugu, koji ()In,H',l\'a i/i

8/8/2019 Nexus 48

57/62

globalno drustvo

b,l[l/lr,lIlC lililk koii niSll ni ,qesni chi sur o b o t l / l r ~ l I l l . ' " Ako hi ilko 0 tome trehao

I1c,to 111,ltl ol1lbje to D e l g ~ l d o . Kcm olac

"ckktnlmkc stimulacije mozga (ES:'vIl," ll ic' pripomog,Jo pokretaniu ne\'idIii\(lg rat,I, ( ; o d i n ~ l m a i e Delgado radio na

ll"llT"n'anjll lehnika koje hi psihijatrimaoll1og11cik da konlrolircliu ljude radiova

]ovill1a prc'ko deklronskih 'transpondera'

(primoprnblllikell w,adenih u mozak.Dana, ,c' Ddgadme ll'oriie razraduju naKcllit(lInlj,kom sveucIii,tll \ l:CLA), po d

cier suraduje na tainim projektima kon

troll' uma po d nadzorom americke dade.Jedan od prvih biokihernetibra, dr. Craig

fields, u svojim laboratorijima DARPA-e(Agencije za napredl1a voina istrazivanja)u Pel1tagonu, gJavnije pokretac razvojanovih tehnika koje bi lIskoro mogle dovesli do prve robotizirane vojske i elektron

ski kOl1troliranog Iiudskog ,tanovnistva".

Oslal1jajuCi se na rana ClA-ina iSlrazival1jagrubih oblika kOl1trole uma, vodeci eb

110vi Ameriekog mediclllskog udruzenja

"To je mnogo opasnije od atomskog uniStenja" - upozorava fiziolog na platnom spisku CIA-e, dr. Jose Delgado- "jer, nasim znanjem, naialost, moiemo doc; u prili-ku da razorimo Planet. A na temelju spoznaja 0 mozgukoje imamo moiemo preobraziti, oblikovati, usmjera

vati i robotizi rati covjeka"

okriIielll ZnanSlwno-istrazl\',Jckog labo

ratorija Los Alamos -", koiije poznat kaoDo m atom,ke bombe.

l ' holnici za veterallt' II Loma Limb bJiski priiatdj dr. DeigildJ, dl'. \ \'. Ross Adey,revnosno radi na razvoiu novih tehnika

kOl1lrok lilldskog mozga pomoc'll 'c'gzolicnih' l'llergiia, ' Adev ie osohno dobio

prototip sovil'bkog uredaia za kontrollluma pod naZi\'Olll Lidel -. Tai urecbj odasilje lrl kompol1ente boli - \Tllcine, hlad110cC i c'lektricill'ta - na takav nacin da ih

Iilldski lllll pnma na velikim udaijenosti

ma. (\)\'iek kojc'g ,u Sm'ieli izabrali dall\'l'de Lidu u ellllencko istrazivanje tako

(AMA) i Americkog

udruzenia psihijat.ml (APA), kljuenefigure amerieke psihijatrije i medicine,

utrosili su golemadrzavna srecbtva dauspostave nacionalnll mreZu kontrole

uma. Njihovi vlastitidokumenti dokaZUjll njihov krajnjicili - rohotiziranje

Amerike'". Zvueipomalo nategl1uto?

U ovom pogbvlju tiuzviseni likovi javno ce se izjasniti zastvaranje zombijevske Amerike.

Mozda je najveCi pobornik zombijev,ke

Amerike jedna od najuglednijih figurau ameriekoj psihijatriji danas - dr. Louis ]olyon 'Jolly' We,t. (;olly na engJeskomznaei 've,eo'; op. prcl'.). Pocevsi od razvijanja metoda ispiranja mozga za ameriekoRatno zrakoplovstvo,'; rada na projektuMKUltra za CU\-U- h , \Vest se pozicionirao

u samo sredisk nevidIiivog rata. Westovakarijera izgJedJ kao pomno osmisljeni spijumki 'paravan'. Huduci da je stalno bio naed u tehnologije nevidljivog oruzja, West je

predlozio da se Nih, baza u kojoj se euva

ju projektili u gorju Santa Monica, preinaeiu pogon za istraziv.mie nevidljivog oruz

ja'- teje dohio snaznu podrsku tadasnjeggu\ 'ernera Rona lda Reagana. \ Ve:,to\'i prijedlozi ukljuei\'ali su kemiisku bstraciiu,

usaciivanje tran,plllldera u spolnc mgane

i mozak, biolosku kontrolu menstrualnih

ciklusa zene u s\'fhu kOl1trole prijestupniekog ponasanja i, na kralu, zamjenuamerickog pravnog sust.na psihljatni',kim nadzorom, '\'eseli' \ \ b t n a s t a \ ' l i ~ 1 sa

svojim tajnim akti\'llllstima kontrole um aobnasajuci uzvisene tLll1kcije precbiednib

Odjela za psihiiatriju i dircktora :\europsihijatriiskog insliluta pri ](alittll'lliiskomsveuCilistu (UCLA) u Lo , Angelesu.Zajednicki prijateIi Wesla i DeIgadaje dr.frank Ervin. Roman I tilm J\IichaeIa Cnchtona po d naslovom [)okru;,'elli L'01:;ek(The '!,'fmiIlLlI Milll), temt'1jen je na istinitoj priCi )ednog covjeka, Enin()\e i r tw,

koji i dandalhls t\Tdi daje niego\' Illozakkontroliran mikro\'a\o\'illla,-' \ 'rlo k Z ~ I -

nimljivo da je CIA financirala istrazi\'anj'lUCLA-e i razvoj opremc Z ~ l odasiljanjemikro\'alova koji bi u z.rtvinu gla\\\ mogliprenijeli glaso\'l' u s\'fhll izazi\'anja hipnoze na daljinu-'j. los kdan centar po\'l'zan s

UCLA-om pokusao )e, za pntrehl' CIA-e,jos poeetkom 1950-ih raZ\'ltl mikrm'alnuzraku za izazivanje gubitka pelmcenia."'.U zadnjih dvanaest godina zagovornicitajnih psihijatrijskih tehnika nekako 'l l

uspjeli zauzeti mjesta ~ ) o r e d ameriekihpredsiednika! l\ixona i forda sa\'il'to\'ao

je dr. Arnold HUbchnecker, ei.ii Sll rad podupirali nacisli, inaee diplomanl lnsti