68

Click here to load reader

Nexus 01.pdf

Embed Size (px)

Citation preview

  • .U POZADINI VIJESTI .ZDRAVLJE .ZNANOST BUDU(NOSTI . MISTERIJE.

    M/-EDICINA

    .VREMENSKI PUTNIKIZ 2036.. PROJEKT CENZURIRANO 2004..

    scan by krista

  • 88 8 096/860'LgZnZE/120 Itg'969l86otllds'6t tEZZtZgT':pt "tnd:It zt zzt860 'Lwttzltt}:'tel reftso :IcrudrusBzleu'e{soJ@oJur:lreu-e 'I9 09 tl860 '7,16 lZLlZgy:'lel 'Serufl 'o'o'p eryalny n{sle^rH pz {ruzo^n elepOid 1goilod

    EII gt l'g\:Iel'(Bcru?rt u{sp?r0)ucllololp telruluolg :Prod :90 91 9z9lt0:pr ?sa^eorg :sruoc s)uloa :0tz azfig\:'lol cv0g E^orrrurlert 'elefig ruluec qspedogg'19 89 826/860 :'lel 'l?qp?U o^llnrc :e1e$g 'zI0 89Llzgo:'lel lelr?ruorDlelg fq uepl :pu.r8polq \Lzg Egnfi}:'1e1 'E fe3ue1a7'pedng

    'tt 69 18nil0:1c,t'Le ?E;pleueq 3r1 'ptsp; eur.ro8rl'ZZnL LgVllO:'lot'nquec euegodury n ufepgrg eur.ro6r1 :qafrv7:g1seftU eUfUpOJd

    1qy 97g:euefr351y ggg 1 :euetr3 'ucueure>1 Soueppy 97g:eueft3,tili':*ifi

    i,i

    '$

    i'rtt'1tI! r l,;

    Ji

    ,i1.!t'.1

    .9

    Ir r:ril:ll

    ,it!:iil

    ilri,t,\'tir!:i

    lilil!,

    lC

    4{r{ i,j

    .11,1

    tf,tlir;ilil:ilirlriiiti!it'Jl

    'iri

    '! tlt

    llr.,ii

    i'.t ll:

    r:xi1rIt!l

    iil\!,1!

    iIiii{),{t.rili'!:{tlt,

    .'r)r

    t\I Li;

    iii :t:

    -nt?oorues n?al|od "'nil!$otd'nu!13 'ozafia? 'o1qa1s nalnusun (tnopoY tlD a[1cau..to{u1 'nnx? n tfluan?il-ord a?n&oLu aa!?au 4 af npon (apon auxqosoou nfoiahn o $ououz) )xuorp&4 ruo[lSolout4aj

    ,E /nt cTuo"rprtff

    'aur9n1e1 eluelell,rr4o alnlueurs eu eurldol -o,r elueur u4e]o1sod 91 op eln?nlzr po^ref'e1e1rdeu qr1do1 ats:a, ans sz os BA euell,rtTo ncruorpfqrunu n 'B{Blols

    -ef1qa;rodn 'elerolsod gy op

    'BuoJelal nrre{s nluTe.Ds eu esrdehud (urur 9I O) ?cr?old uu-3DIeq suEJrpo>1 e,rda[1oue5'?uoJolel qrusouelud I Wulq-our ufue1u.rz po 4rzrr elnlu-erus e{elolsod 61 op puroS

    BBJotr[ 'wu gZ 0 ata^ oz 'uu tZ O a[ a^ops a[uDu DZ,,11y 971:eue[r3

    "'eseh;r 'eBeqrunl'eurnor po{ (ecr,r>1nruu eueDIBq r oe1) eTeurodr olelr1 n rzeln n?o{ zorl ecrpold zt ta\v,g

    '("'euurle'euodeu 8oulul{ele'BuoJelelqrusoueftrd r qrqqou) utuepurzSegnfarypopu po 4m: efn luuurs e4-etolsod 0L o( :{eur?n Dlrutso^p?u{'ulo?o)ls nD{sluo{nBIr! rq o{el

    ules Eoupru nue4s n[u7u4s uu rdellleu eselol ecr2old eueqeq eirrdelloures eueJrurroJul

    *snld BBJoIINy Og?g :euefi3 'qr errdsr r ("'eurloEn4s auzelpq'nq1E '1ese[rd rulrs) ecqsep e1rla^ euoDlrur 0g opErrIIrC

    'errueJ r e4ue1su1d uz uepeplud e[ repo4ul'erop1 eluelrpnlzr efnqafdso4 'efuqo,rrT r e1ri,

    -Bfilq'pn[l usouqosods auloirq ecpa,rodupor euellirrTg 'alafo4s olsue?n{ raftceplsur 4r1; o>p1 r ecueur?)l Souep

    -o,r alueur elelolsod 94 atn2nlzrJepo{B] upo,r euell,rrTo ngnl

    uz cruorp,{q zoJ) '?I?l-o1sod 64 op efim,lolefp

    ou1a1q ourzelu elnfu.

    -eus r r.on{ n np-oA nupo^opo^

    e,r4l1oqo4

    eluea,ola[p ou1a1;, ourzelu elnlueurs

    ;fo t nPon e,re;[1oqodeJrlu! euuJutuoJul

    -od 69 eluuurlzu ez epo,rnfu;or1od elnfuuurg'u1-elolsod 61 op etuelolefpoulalq ouefu elnlueurs

    I npo^ nupo^opoa, ene;l1oqo4

    nrrIABIS ezcluo"rpfq.nrEu11y gg1 :euetr3

    ';n[uq ruuesep r rylrld'Hoqnp ns olel Bz esrlresSouerruuo;ur n1eldruo1 n

    'e1e1o1sod 97 op ruerq n apo^elue,rololp oulou nlnluerus r nu?rq

    nleluqltoqod epnsod euurrruroJul'npo^uu npeftn elol rlolsl rulauSuuro;11e1eelpS qutupel! uou?rrl{olo uu IIr 'ryo^

    louef1,rt7oeu n eueqnl elup olrq 'auurq nlueq-tloqod eualuelrureu ns epnsod auJrrrJJoJuI

    Ny 0Zg :eueft3 'eq11 1po 1e1rcede1 uun qrn 'ef1rq 3ou-qos nhrerreftpz r uruulurlorrTol utulpnft eprd ez efeualueft-tueu eil^ zr upoA euef1,rqg

    olerBz s[aresryy ggtr :euaft3'eserls ,\tlOid eltc-eIIuoJuI sIrBpOp srur BlBl euBrnruoJut eua^JJNy Og l :uuaft3 'e[ual1^?lrru o^Brpz ez elndnr elelrqop n|? zo 'elueft,re;rur e;4e1 ez elrc-suuoJur oucpop ?[ur Blu? BusJItuJoJu! sualezNy 0Z I :eue[r3 'u[ur1o,r,r? I ery.fllq I E 'e4ef,ropqsouqosods eulo^r? EAB?o od epol eue[1,rr7g'e4elotsod 67 op eluelolefp ou1e1; ouelu e[n[u-?us I npo^ e^s; l1oqod eqep eueJJurro.tu eAeld

    alBc 'autzxuolro anlV ans Dz ofioq ouo afoilot aof] 'o4p14! oqlpon n?aruz!. azan as nfofuahut 'run17ru1s nutal-nqapu,t a{ua[1ut. opoA 'apon $ouqosods n?n[ono[t

    Bpo/rerwz-

    s c a n b y k r i s t a

  • Pno.rrxr CrNzunrru,x o 2004....,........................5Svake godine, tim Projeha Cenzurirano sDrZavnog sveuiiliita Sonoma u Kaliforniji,odabire i procjenjuje tisuie novinarskih priiaobj avlj enih u nacionalnom i medunarodnomtisku, TV i radio imjeitima, kao i u alternativ-nom tisku. Studenti, profesori i struinjaci zadruino sudjeluju u ovome procesu, koii na lva-ju odluiuje o najvainiiih 25 priia koie su Za-padni mediji najviie zanemarivali. Sliiedi prire-deni saietak izbora Proieha Cenzurirano 2004'

    Vr.rBsrr Iz Svrmrl ...........6Wjesti koje su vam moida promakle, ukfuiuiudizaito lijekovi ne djeluju na vetinu pacijenata,namjerama Pentagona da satelite opremisvemirskim oruijem i novoi vrsti detehora laZibaziranom na otiscima mozga

    Sxnrwxo LrcB TnnoRrzMA.............................11Terorizam ne nastaje tek sluiaino - obiino gasponzorira drZava da bi zadovoliila zahtievemoine elite kao u sluiaju stvarania al-Qa'ideOsame bin Ladena.

    PRonr,nu PnnuNoc PusrnrErA....................19Rano spolno sazrijevanje, ili prerani pubertet,postaje sve veti problem iirom svijeta; iako su uto umijeiani endolcrini disruptori i umjetniestrogeni, medicinska struka optenito taj trendsmatra savrieno normalnim.

    SnrzornnmJA ADRoNoKRoMSKA Hrrornzl..25Okidaii koji pojaiavaju negativne uiinke ge-netskih p oremetai a p ov ezanih s a s hiz ofrenij ompostaju sve iei6i u industriializiranom svijetu,pa ipakvetini ljudi koii boluiu od ove bolestimoie pomoti program od osam koraka'

    ZNlxosr.. .....31Sve ima svoju jednaku i suprotnu zrcalnukopiju: yin i yang, desno i lijevo, materija i

    antimaterija, elelctron i pozitron. ZaYto ju ondane bi imalo i sujetlo?

    Dncvxr Gnanovr Pon PrrnsKoM Gr2E...........3 5Plato Gize i stari Kairo ispresijecani supodzemnim prolazima, ohtima, spilj ama,jezerima i dvoranama u kojima se nalazeiznenaitujuti artefakti, ali to egipatske vlasti joinisu spremne otlcriti javnosti.

    Vlxrrnr,BsNA IsKUSTvA - Moexo SnrusrvoS^c,MorsrRAZwANJA..... ....................43

    Vantjelesna islantva uobiiajeha su pojava kodsvih ljudi, ali da bi ih se namjerno izazvalo iostalo u prisebnom stanju za vrijeme boravkainan tijela potrebni su idealnifiziiki uujeti, kaoi jaka ielja, koncentracija i odluinost.

    ZoNl, Suvrnq.KA. ............49Premda postoji neslaganje oko toinog datumapoietka, 2. studenog 2000. osoba koja senazivala , a kasnije nJohnTitor>, poiela je na javnomforumu na Internetuostavljati poruke u kojima je tvrdila da jevremenski putnik iz godine 2036.

    Onr,az^a.x N^l Mlns: S Ko.urvt Cn.rru?..........53Putovanje inteligentnih biia izmeilu Zemlje iMarsa vec je ostvareno - prije viie desetakatisuta godina!

    IxrnnN.q.croNALrzAM Rocxnrnr,LnRovlH......55Tijekom 20. stoljeia pa sve do danas, obiteliRockefeller je putem dobrotvornih ustanova ipolitike moti imala kljuinu ulogu u stvaranjutm. Novog sujetskog poretka.

    U pnlrNn NLO-.q...... .....59NLO-dogadaj o kojem ie biti rijeii u interujuu spilotom Dobroslavom Diebom, ufolozi smatrajunajvetim poznatim NLO-incidentom nap o druij u bivi e .Iugo s lavij e. Zai to - proui erit esami.

    LIPANJ - SRPANJ 2004. www.nexusmagazlne. com NEXUS.3

    scan by krista

  • NEXUS MAGAZINBrcj l,Iipani - srpanj,2004.

    YZ''.LVAfNexus Magazine Pty LtdGLAVNI TJREDNIK

    Duncan M. Roads

    STIRADMCI U OVOMBROJU

    Vladimir Z. Nuri, Shenill Sellrnan,prof. dr..Harold D. Foster, RochusBoerner, JobnV. Milewski, PhD,

    Tony Bushby, Sandie Gustus

    KARIKATT]REPhil Somerville

    NASLOVNASTRAMCAJohn Cooh [email protected]

    IZDANJATELEdisk d.o.o, Potodnjakova 4,10020 Zagreb, Tel: 01 6683 630,

    e-mail [email protected]

    HRVATSKAREDAKCIJAUrednik Darko Imenjak

    Prevoditelji: Kre5imir Juki6, Aljo5aKoren, Zeljka Mihljevi6, Ana Kirin

    NAKLADMKZASLOVENIJU

    ARA d.o.o, LjubljanaGLAVI\U URED

    PO Box 30, Mapleton, QId4560,Austalia; Tet (07) 54429280;

    Fa:r: (07) 5M29381Email: [email protected]

    Website:htto ://www.nexusmasazine. com

    PRIPREMAZATISAKIIRVATSKOG IZDANJA

    UtOTtV,ZagebTISAK

    Studio Moderna,ZagrebI'T,JAVAO NAMJERI

    NEXUS uvitla da dovjedanstvoprolazi kroz velilu preobrazbu.

    Imaju6i to naumu" NEXUS nastojipruZiti'teSko dostupne' informacijekako bi time ljudima pomogao dz

    lakle podnesu ove promjene.NEXUS nije povezan s bilo kalcvomv1'erskom, filozofskom ili politidkom

    ideologij om ili organizacij om.TTPOZORENJE

    IzAavaE z.adrtavapravo odbiti bilokakav oglasni materijal zbog bilo

    kojeg razloga.

    NEXUS - MncazrNZA Svrssrp irrererrePo5tovani ditatelji,Pred Vama je prvi broj hrvatskogtzdanja australskog magazrna NEXUS.

    Glavni ured Nexusa nalazi se u Mapletonu, ali preko svojih redakcija rzlazi ipokriva podrudje SAD, Engleske, Nizozemske, Novog Zetanda, Grdke i Japa-na. Rijed je dakle o wjetski uglednom i globalno rasprosfranjenom magazinazarubna podrudjapolitike, znanosti, medicine i duhovnosti.

    Ali zaito NEXUS na hrvatskomjeziku?Jer je najbolji svjetski nagaznza duhovnost todna je twdnja, ali nije todan

    odgovor. Razloga je nekoliko. tkvatski izdaval i redakcija magazina koji su nositelji ovog projekta razumiju namjeru glavnog uredni5tvaaustralskog magazina, koju su poput kamena temeljca uglavili u donji dio svo-jegimpresuma:

    NEXUS uvida da ioujeiansno prolazi lcroz velihr preobrazbu. Imaiuti to naumu, NEXUS nastojipruZiti leiko dostupne'informacijekal@ bi time ljudimapomogao da lakie podnesu ove promjene. NEXUS nije povezan s bilo kaloomuj ers lrorn, Jiloz ofs kom ili p olitii,kom ideolo gij om ili organiz acii om.

    Ekolo5ka osjetljivost, te osjetljivost na probleme globalizacije svijeta iza-zvane pohodom krupnog kapitala i njegove svite, podmi6enih i upregnutih zra-nosti i politike, na trv. te6i svijet kojem i sami pripadamo od Nexusa dinehrvatskunovinu.

    Duhovne teme, a posebno teme o novoj zranosti napisane su kompetentno,dok je svaki tekst popra6en bibliografijom i zainteresiranom ditatelju sluZi kaovodid u daljnja isfraZivanja. Ovo je bio razlog da u predstavljanju magazinahrvatskoj javnosti Nexus definiramo kao ma gaztn za svlesne ditatelje.

    Nexus izlazi svakih 60 dana. llrvatsko izdanje slijedi ausfralsko. U cijelostiiemo prevoditi sve dlanke i vijesti aktualnog svjetskog izdarya, uz dodatniizbor, po na5oj procjeni najboljih ve6 objavljenih tekstova. U dogovoru sa ured-ni5tvom u Mapletonuhrvatsko izdnje 6e ob-javljivati i vlastite teks-tove. Uovombrojuima-mo dva teks-ta. Prvi je uzbudljivosvjedodanstvo pilotaDobroslava DZebe onajpoznatijem NLOincidentu na podrudjubiv5e Jugoslavije, a dru-gi je tekst o Marsu

  • PNOJEKTCENZTJRTRANo 2004.

    @ Peter Phillips i ProjektCenzurirano 2004.

    Sonoma State UniversitYl80l East CotatiAveuue

    Rohnert Park, CA94928-3609, USATelephone: +l (7 07) 664 2500E-mail: [email protected]

    Website: www.projectcensored.orgPrevela: Ana Kirin

    Plan globalne dominacije neokonzervativacafTliietom pro5le godine, ameridki korporativni mediji puno su se bavili Sadda-I mom Husseinom i njegovom zalihom orvLjazamasovno uni5tenje. Rijetko suI mediji, osobito televizija, spominjali moguinost da su odluku o napadu na Irak

    mogle takotler potaknuti i obuhvatnije strategije. Siroke politidke shategije u vezivanj ske politike zaista postoj e i dij elom su poznate j avnosti.

    U 1970-ima, Sjedinjene DrZave i Bliski istokbili su upleteni u borbu zaprevlast nadnaftom. U to wijeme, prisutnost ameridke vojske u Zaljevu bila je posve beznadajna iizgledi za nasilno otimanje kontrole nad arapskim naftnim poljima bili su prilidnonedokudivi. Pa ipak, zamisao o ovolikom stupnju dominacije bilaje veomaprivladnagrupi wrdolinijaia, pro-militarista iz washingtonskih krugova medu kojima je bilo iDemokrata i Republikanaca. Konadno etiketirani kao "neokonzeryativci", ovaj je krugutjecajnih stratega igrao vaZnu ulogu u Ministarstvu obrane predsjednika Forda,Reagana i Busha starijeg, i u konzervativnim znanstvenim institucijama kroz cijele1980-e i 1990-e. Danas, dlanovi tog lcuga zauzimaju nekoliko kljudnih pozicija uBijeloj kuii, Pentagonu i Ministarstvu vanjskih poslova SAD-a. NajvaZniji metlunjimasu:

    ' Dick Cheney i Donald Rumsfeld, aknralni potpredsjednik odnosno ministarobrane, koji su blisko povezani od kada su 1 970-ih sluZili u Fordovoj vladi;

    ' Zamjen* minista obrane Paul Wolfowitz, kljudni arhitekt poslijeratnerekonstrukcije Iraka;

    ' Richard Perle, nekad glavni dovjek a jo5 uvijek dlan Pentagonovog odbora zaobrambenu politiku koji ima veliki udecaj na vanjskuvojnu politiku;

    . Wiliam Kristol, urednik lista Weekly Standard i utemeljitelj modnogneokonzervativnog trusta mozgova, Projekta za novo ameridko stolje6e.

    Od prvog Zaljevskog rata Sjedinjene su DrZave sagradile mreZu vojnih baza, kojesada gotovo u potpunosti okruiuju naftna polja Perzijskog zaljeva. Godine 1989., na-kon zawsetka Hladnog rata i netom prije Zaljevskog rata, Dick Cheney, Colin Powel iPaul Wolfowitz predstavili su izvjeS6e "Vodstvo zaplanir:anje obrane", propagiraju6iameridku vojnu dominaciju nad cijelim svijetom. Plan je pozivao da SjedinjeneDrLa-ve zadrie i pove6aju svoju vojnu nadmo6 te sprijede nove suparnike da ustanu i izazo-vu ih na svjetskoj pozomici. SluZe6i se rijedima poput "preduhitriti" i "vojska unapri-jed prisuha", plan je pozivao Sjedinjene DrZave da podjednako nadvladaju i prijateljei neprijatelje. Izvje56e zawsava twdnjom da SAD najlakSe mogu posti6i ovu pozicijutako da se udine "apsolubro modnima".

    Tijekom mjeseci koji su vodili do rata protiv Iraka, medu kritidarima predstoje6egrata na5iroko se pretpostavljalo da je skriveni motiv za vojnu akciju iradka nafta, a neteroizamili oruZje za masovno uni5tenje. U stvari, "Ne damo krv za naftu" postao jemoZda vode6i slogan i automobilska naljepnica mirovnog pokreta.

    Od zawsetka ovog rata postalo je jasno da su SAD i UK poku5ali nasilno pridobitikontrolu nad iradkom naffnom industrijom. Kada su pljadka5i opusto5ili Bagdad,jedino je ministarstvo nafte ostalo ditavo bududi da su ga duvali ameridki Marinci'

    Od tada su u ministarstvo uvedeni paZljivo odabrani iradki sluZbenici, pod nadzo-rom ameridkih vojnih i civilnih sluZbenika, i postoji kretanje ka privatizaciji iradke

    LIPANJ - SRPANJ 2004. www.nexusmagazine. com NEXUS.5

    scan by krista

  • cr,Axo xtfi,npavnfnvlLIJEKOVAIVE DJELUJE NA

    vsfn[u PAcTJENATAT.a* od direktora najvede britanske far-J maceutske kompanije priarao je da ve-iina prepisivanih lijekova ne djeluje nave6inu ljudi koji ih uzimaju.

    Dr. Allen Roses, potpredsjednik odjelaza genetiku kompanije GlaxoSmithKline,rekao je da je manje od pola pacijenata ko-jima su bili prepisani neki od najskupljihlijekova od tih lijekova imalo bilo kakvekoristi.

    U farmaceutskoj je indushiji javnatajnadaje ve6ina njenih proizvoda nedjelotvor-na kod ve6ine pacijenata, ali ovoje prvi putda je jedna osoba na tako visokom poloZajuujednoj kompaniji to otvoren o izjaila.

    Lijekovi zaAldreimerovu bolest djelujukod manje od jedne tre6ine pacijenata, doksu lijekovi za rak djelotvomi kod samo de-tvrtine pacijenata. Lijekovi za migrene,osteoporozu i arhitis djeluju kod otprilikepolovine pacijenat4 rekaoje dr. Roses.

    "Ve6ina lijekova djeluje na manje odpolovine pacijenata, uglavnom zato Sto suosobe koje ih uzimaju nosioci gena koji naneki nadin ometaju djelovanje odredenoglijeka", dodaoje.

  • I'I VIJESTI IZ SVIJETA "'rvijezdu>, proturaketne inicijative pred-sjednikaReagana.

    Ministar obrane Donald Rumsfeld ve6se odavno zalaLe za slanje oruZja u orbitu.Neposredno prije postavljanja na sada5njuduinost 2001., bio je predsjednik komisijeo svemiru i nacionalnoj sigumosti koja jeupozoravala da bi se u narednim godinamadrZavi mogao dogoditi

  • .tI VIJESTI IZ SVIJETA...ANALIZAMOZDAI{IH

    AKTIVNOSTI: NEPOGRESTVIDETEKToR t l.Lrz

    Q eattle, drZava Washington - Konfiover-L) zna tehnika identificiranja kriminalnogruna pomo6u nevoljnih moZdanih valovakoji mogu odati krivnju ili nevinost bit 6e ucenfiu paftrje u jednoj Zalbi protiv smrmepresudeuSAD-u.

    Ova tehnika, wana

  • II! VIJESTI 'Z

    SVIJETA...dva mjeseca trebala bi biti dostupna uUj edinj enoj Ift alj evini.

    U S$-u stah od zudskih sporova gu5icijelu ideju upotebe daljinskih blokatora;nitko ne Zeli biti odgovoran za, recimo,spredavanj e prolaza vozila hitne pomo6i.

    Policija u Ujedinjenoj Kraljevini zalaZese za opremanje automobila blokatorimakoji bi se mogli aktivirati jo5 dok ga lopovvozi. Njihov argument je da bi to povedalosigumost na cestama tako Sto bi stalo nakraj brzim potjerama za ukradenim auto-mobilima.

    Qzvor: New Sciennst sv. 1 8 1, !: ;;;i)KRTVE DIJAGNOZE TJBIJAJU

    PACIJENTEf)rema jednom isfiaZivanju provedenomI po bolnicama u Ujedinjenoj Kraljevi-ni, mnogi pacijenti na odjelimazaintetuiv-nu njegu imaju pogre5ne dijagnoze. Nekiod nj ih umiru zato Sto su lij ednici previdj eliozbiljne bolesti kao Sto su srdani napad, rakili plu6na embolija. Pravi razlog, kaZustrudnjaci, nije nesposobnost, ve6 to 5to seobavlja tako malo autopsija da lijednicinisu u mogu6nosti uditi na svojim gre5-kama.

    Fang Gao Smith, specijalistica na odjeluza intenzivnu njegu u bolnici BirminghamHeartlands, i njen tim provjerili su todnostdijagnoza usporediv5i rezultate autopsijasa zdravstvenim kartonima pacijenata.Otkrili su da su u 39 posto sludajeva propu-Steni ve6i zdravstveni problemi.

    Problem nije ograniden samo na jednubolnicu ili Ujedinjenu Kraljevinu. GaoSmith kaie da se njeni rezultati podudarajus drugim istraZivanjima provedenim uEuropi i SAD. Ona smatra da lijednici pripostavljanju dijagnoza previ5e vjeruju so-fisticiranim skenerima, i ne mogu uditi nasvojim greskama zato Sto se obavlja svemanje i manje autopsija, kakouUKtako iuSAD. (dtudbismo obavljali viSe autopsija,u budu6nosti bismo moZda mogli spa5avativi5e ljudb - kaie Gao Smith. Ovaj tend semora promijeniti, i to hitno, kaZe ona.

    IstraZivanje takoder povladi pitanje ko-liko se drugih pacijenata krivo dijagnosti-cira. Gao Smith kaie da bi deste pogre5nedijagnoze na odjelima za posebnu njegutrebale pokrenuti alarm i u drugim podrud-jima medicine. >(nor: New Scientis! 2 1. veljaie 2004.)

    LIPANJ - SRPANJ 2004.

    DESET NAJGORJII KORPORACIJA U 2003.@ Russell Molhiber i Robert Weissman, 2004.

    vdje slijedi, po abecednom redu, popis l0 najgorih korporacija u 2003. pre-ma Multinational Mo nitoru.

    Bayer: Kompanija je svibnju pristala prizrati kriwju i isplatiti viSe od 250 miliju-na ameridkih dolara da se rije5i optuZbe da je Medicaidu usloatila popuste na koje jeimao pravo. Kompanijaje zatrpanabrtbarrnzbog njenog lijekaprotivprotivkoleste-rola, Baycola. Bayer je taj lijek - povezan s ponekad fatalnim poreme6ajima radami3i6a - povukao s tii5ta, ali sada se suodava s tisu6ama tuZbi od stane pacijenatakoj i wrde da im je lij ek naikodio.

    Boeing: Ujednom od najveiih sludajeva zloupotebe novca poreznih obveznikaunovijoj povijesti, Boeing je sklopio ugovor po kojem bi Pentagon iznajmio avionecisteme - 767 -ice koje u zraku opskrbljuju vojne avione gorivom - od Boeinga. Do-govorena cijena od 27.6 milijardi dolara bilaje nekoliko milijardi ve6a od cijene jed-nostavne kupnj e tih aviona.

    Brighthouse: New-age kompanija za marketing i state5ko savjetovanje Brighlhouse uilaje u sramotnu suradnju sNeuroshateBkim institutom. Unajnovijemnapo-ru da pro5iri i izo5ti reklamiranje na nadine koji dosad jo5 nisu bili mogu6i, institutkoristi MRI (snimanje magnetskomrezonancrjom) zapra6enjemoZdanihaktivnosti ireakcija uanranih reklamama i reklamnim karpanjama.

    Clear Channel: Mo6na mreZa radio postaja Clear Channel, koja se specijaliziralaza gttanje ili uni3tavanje lokalnih privatrih radio postaj4 name6e homogeniziraneglazbene liste nekad zanimljivim postajama i nudi larltunru podriku imperijalistid-kimavanhramaSAD-a.

    Diebold: Kompanija sa sjedi5tem u Ohiu koja je jedan od najvedih proizvodadaeleknonskih glasadkih uredaja u SAD-u, kao i agresivni prodavad tih stojeva, doka-zala je da ne prolazi na bilo kakvom razumnom testu kvalifikacija za ukljudivanje uproces glasovanja. Glavni izvrini direktor Diebolda radioje kao prikupljad sredsiavaza kampanju Georga W Busha.

    Halliburton: Kompanija koja je u podetku radila na konceptu privatizactje vojnihfunkcija SAD-atijekom administracijeBushal - dokje tenutripotpredsjednikibiv-5i glavni direktor Halliburtona Dick Cheney bio ministar obrane - zaraduje milijardedolara na prihodima od ugovorenih poslova - pruZanja razne logistidke podr5ke, odnafte do hrane - u Iraku. dini se da desetke milijuna dolara, u najmanju ruku, zaradujuod previsokih cijena. Neki analitidari kaZu da se Halliburtonove provizija na naftumoZe usporediti s .

    IlealthSouth: Petneast njegovih direktora priznaloje krivnju u vezi s planom dase investitore, javnostivladu SAD-aprevari okofinancijskog stanjakompanijezavi-5e milijardi dolara. dini se da 6e se sam HealthSouth iz.vrftibez posljedica - bezoptuinica, bezpamica, bez globe, bezuvjehe kazne.

    Inamed: Kompanija sa sjedi5tem u Kalifomiji zataiila je od Uprave za hranu tlijekove (FDA) odobrenje za silikonske umetke za grudi, iako nije bila u stanju pre- |doditi podatke o njihovoj dugorodnoj sigumosti - upravo ono zbog degaje FDAogra- |nidilaprodaju silikona jo5 prije deset godina. U sijednju 2004, FDAje Inamedu od-bilaz.ahtlev zapuitanje proizvoda na tii5te.

    Merill Lynch: Nedugo nakon Sto je ova investicijskabanka ostalabez 100 miliju-na dolara globe zato Sto su analitidari preporudali dionice koje su u privatrim e-mailponrkama nazivali

  • ''OOZ fNVdUS. fNVdI'I

    :uoJalal eu aq?pnreN

    %02lsndod VS1XIN a\apy1 e7

    -uu fouqasod [o,roq1[u oo";?i']rH'JIq a[o{ gsousudo pafq4 o{B{ a} 6urug,t-Etpz I Brtrlulors pe?rpo ncafp nloo{E{ plusu[qo uluEn4od ;4[u4 [o,ron a I ucgolny'uuqftarpn I uurll1a1porury.oqfu'ruooafp tuouplslry s lroa-o8zvt l ;ua1n[p1n u3o1 rulso ns [o[un u '(afiup o{El I e{lauu euaqururqard'uroporlrd s lsouazeaod 6ufuun1fie[cs1lsouqosods

    .ro [ur1rd uu) aca[p auqasodnupsln nfcuraua8 naou zn ruluuzaaerul[uu1;d rulSouur as !^Bq uftfq u,rg

    nroc' eurze Setusnxou'/$.rtt.rtt

    0r9-r8991T0;Q-!S3rr! I |OUS tvSNV]-SOd

    snxlN.0L

    :tou8 lv3tln:lwtzlud ttl/,I

    , .nsaJpe ngepelts eu nhoeuolut nuesd nupldsaq 'set wqow rw elfie$od81 apoauu lzllurl [o,ro 1 'ooafpaaorr Bueuroua; ufuu,rulnord g;uo1dns raqol uuf I IIorsC ae1 'e4u1o[11'a[a1g1n'afia1po.r nfnfunqz eulqosoeuaoqnp I a{lFg aullqoau'rftcdar -red uuarl;old

    u[1 acafp gficu.reuoE[o,rou o e?lltr{ efioqfeu g u,r.rd e[ o,rg

    JoqoJ uBf I II0JSC aarl

    '-!i 'jir 'arJiirrl u.)2.i('\Q.

    { - .". 6;t*o$

    VJITC OCICNI

    vaN4rNy

    s c a n b y k r i s t a

  • Sr

  • OperacijaNorthwoodsPwi je primjer tz 1962. Predsjednik Vrhovnog StoZera, Ly-

    man L. Lemnitzer, i njegov kolega, dlan JCS-a (Joint Chiefs ofStaff-Vrhovni StoZeroruZanih snaga) Zeljeli sumaknuti Casfra sKube. Koje su zapr:rvo interese gajili Lemnitzer i njegovi ratrikolege iz Stoilera,ostaje nejasno. Medutim, jedna je stvar jasna:ti su vojni krugovi u Castu vidjeli prepreku kojaje frebala bifiotklonjena otvorenim ratom.

    Prema Jamesu Bamfordu, biv5em Washingtonskom produ-centu isftaZitelju ABC-a (arneridka televizijska rnreZa) Vrhovnije StoZer planirao organizirati nekoliko teroristidkih akcija kakobi ojadao neprijateljstva, stvorio predra0ro raspoloZenje i nahus-kao javnostna rat (st 82):

    Prema tajnim i dugo slvivenim dolwmentima pribavljenim zaTajnu SluZbu, Trhovnije Stoier leoncipirao i odobrio planove zajedan od najizopaientjih poduhvata u povijesti Ameiike vlade.U ime qntil@munizmq oni su namjeravali podweti tajni lvvaviteroistiiki rat prctiv vlastite zemlje lcaka bi pndobili ameiilajawo mnijmje i dobili podrilat zasvoj zloiinaiki rat protiv Ktbe.

    Pod iifriranim nazivom Opera-cya Northwoods, plan koji je dobiopismmi pristanak Naielnika i sva-lrog pojedinog ilana Vrhovnog Sto-iera, pozivao je na odstrel nevinihljudi na ameiikim ultcama, na po-tapanje brcdova u lajirna su latban-ski izbjeglice bjeZali u Amerilacpiprernao jeval nasilja i terorianalaji se trebao dogoditi u Washing-tonu DC, u Miamiju i drugdj e.

    Ljudi su trebali biti optuZeni zabombe koj e nisu postavili ; avioni sutrebali biti oteti. Uz pomod lainih

    lz ovog poku5aj a kreiranjakubanske teroristiike prij etnj e

    postaje jasnije kako seAmeriika vlada preyi5e ne

    ustrudava upotrijebiti drZavnosponzorirani teroriz Lm zzpostizanje vlastitih ciljeva.

    teroriana pod sponzorsfuom driave. Mnogi suAmerikanci sklo-ni misliti da su dva usamljenika, Timothy McVeigh i Terry Nic-hols, preparirani i inspirirani ratnim konspirativnim teorijama tepropagandom o bijeladkoj superiomosti, sarri od sebe podinilijednu od najuZasnijih teroristidkih akcija u ameridkoj povijesti.

    Sto bismo mogli zakljuditi iz bombaikog napada u Oklaho-mi? Proradilo je ono Sto se prema biv5em dlanu CentralnogKomiteta Komunistidke Partije Cehoslova6ke zvalo , a to je pak omogu6ilo dono5enje jednog represivnogzakona: Zakorn o antiterori.znu i udinkovitoj smrhroj kazni1996. godine. Pred tim se zakonom vi5e nitko nije mogao osje-iati sigumim, a Cetwti je amandman na Ustav doslovce baden ukoS. Klije5ta sujo5 jade pritegrrula ameridki narod.

    Danas je Amerika popri5te Zestokog sukoba zbog dogadaja odll. rujna, teroristidkih napada na Pentagon i Svjetski trgovadkicentar. Pitanje je: je li taj napad sponzorirala drizva? Sjetimo seda prema ranijoj pretpostavci ve6inu teroristidkih akcija sponzo-rna drtava. Teroristi jednostavno nemaju dovoljno sredstava,

    novca i studnosti bez pomoci vladei[ neke fakcije u vladi. IstraZivanjeo upletenosti vlade podinje propiti-vanjem dokaza o tome je li vladamogla za te dogadaje sazrati una-prijed. A upozorenja zu primljena unajviSim vladinim krugovima.

    Uz to, mnogi se ljudi pitaju slje-deie: zaBto Vlada SAD-a nije ni5tapoduzela da sprijedi bin Ladena i al-Qaidu? Na njega moZemo odgovo-riti protupitanjem: Zaito bi spreda-vali bin Ladena i al-Qa'idu ako oniradezanjih?

    dokaza, za sve je trebao biti olcrivljen Kastro; Lemnitzer injegova klilra pndobili bi javnost i meitunarodnu podrilat kao iizlilar koju su trebali za zapoiinjanje svojeg rata.

    U projelau Northwoods se dak smatralo potrebnim da vojskanapadne samu sebe (st 84):

    Meitu preporuienim alrcijama bila je ameii*e mornariike baze uZaljew Guantanamo, Cuba. nastrojeni Kubancitrebali su, obuieni u uniftrme labanske vojske, .

    Operacija Northwoods pronaila je svoje nadahnu6e u amerid-koj povijesti - u elsploziji na palubi bojno gbroda Maine I 898. uHavanskoj luci (st 84):

    , rekli su;

  • nema pravo na uporabu vojne sile, osim u sludaju kada je sarnaugroZena. Pa ipalq Bnezinski deruje da bi slijetlenje tih principamoglo dovesti do snafrrih socijalnih prevrata Sirom wijeta (st30):

    Ameriiko povlaienje i odustajanie od suietskih pretenziia,moglo bi, moida i zbog iznenadnog nestanka uspjefnog suparni'ka, proinesti velih.t meilunarodnu nestabilnost. To bi mogloizazvati glob alnu anarhiju.

    Brzezinski dalje nastavlja u hiperbolidkoj maniri (st 194):Bez kontinuiranog i usmjerenog priwstva Amerike na suiet-

    skaj sceni u lvatkom bi vremenu doilo do prevlasti sila nereda idestrukcije.

    Drugim rijedima, promicanje i djelova-nje izabranih vlada drugih naroda imali biza posljedicu kraj wijeta i sudnji dan. Tak-vim stavovima biv5i Savjetnik za nacional-nu sigumost otlcriva autoritame nalaikesvoje bizame eshatologije. Prema Brzezin-skievom Weltanschauungz (svjetonazoruop.p.), oni koji vole i njeguju indMdualneslobode i suverenitet vlastitih nacija pripa-daju ; te sile moraju biti poraZene ili 6eneizostavno prouzroditi apokalipsu - i sto-ga javno mnijenje morabiti promijenjeno.@rzezinski zaboravlja spomenuti da bitakav sudnji dan znadio samo kraj zanjegai njegove elinre prijatelje). Brze-zinski navodi i jedan wlo zanimljivpovij esni primj er (sh. 25) :

    Javna podrika ameriikom uk-ljuiivanju u Drugi sujetski rat uvehlaj je mjei posljedica ioka na-stalog uslijedjapanskog napada naPearlHarbor

    Eto, opcija se sama name6e! Ma-sovna bi kauma mogla stvoritimasovni koncenzus. Zapnvo je tajmoment masovnog povodenjaSirom wijeta ve6 otprije bio jednood bitnih upori5ta Brzezinskievevanjske politike. U primjemom te-nutku samokritike, toliko rijetkomu podrudju elitiama, Brzezinski ispisuje priznanje koje je ujednoi osuda (sh. 2l l):

    Snviie, suwemena je Ameila multilatlturalno druitvo u po-rastu, te ce stoga biti wlo teiko pronati naiin da se stvori kon-cenzus, osim u olalnostima zaista velilce i iiroko rasprcstranjeneprijetnjeinana.

    Upotrebljiva prijebrja, uvijek pripravna, bilo daje spontana iliprogla5ena, predstavlja rje5enje.

    Brzezinskije zapodeo sa stvaranjem svoje godinama prije nego li je napisao ltelilat iahovshtploiu.lJ intervjuu za francuski magazin Le Nouvel Observateurbivdi je nacionalni savjetoiik za sigumost dao zapanjujuiu izjavukoja 6e zauvijek izrnjeniti povijesne udZbenike @lum, sh. 1):

    Q: Bivii ief CIA-e, Robert Gates, navodi u svojim memoaima(Iz sjene) da su ameriilce obaujeitajne sluibe zapoiele potpoma-gati Mudiahedine u Afganistanu iest mieseci prije souietskeintervencije. U tom ste razdobfu bili saujetnik za nacionalnusigurnost predsjednika Cartera. Znaii da ste i i imali nojemjestou tompothvatu. Je lito toino?

    Bzezinski: Da. Prema sluEbenoj verziji poviiesti, CIA je po-iela pomagati Mudtahedine 1980, dsHe, nal

  • .^.!edan( suradnik pregledao nerevidirano izdanje lwjige od100 stranica i izbrcjao 43 stranice laje su sadriqvate ,itF" na_silja ili telrstove s temom nasif a.

    Novinari ll'ashington Posta u nastavku daju konlaetanprimj er udZbenidkog materijala koji djeluje zastaSulu6e:

    Na jednoj je strani tel6t iz tog razdoblja i slitra 6orca polcretaotpora s remenom i lalainjilavom prebaienim prela iamena.Ratnilrova glava nedostaj e.-

    Imad borca stoji stih iz Kurana. Ispod je pohvala muitahe-(inu (stQ, laji se opisuje leao

  • Woodrow llilson proSlog tjedna na lanferenciii

  • Ministarstvo financija se za&Euje izgraditi sistern za pflatp-ljanje financijskih obm'jeitajnih podataka lajima bi CIA imalapristup.

    Najznaiajnije je da CIA po prvi put zadobiia autoritet dautjeie na nadzor FBI-evih operacija unutar Sjedinjenih Driava ida pnfuplja dokaze prela federalnih istrainih sudova i prislu-i kiv anj a u lrimin alnim s lui aj ev im a.

    Patiot Act @omovinski Zakon) formuliran je tako da pre-obraziAmeriku u nadzirano druStvo. Njime se omoguiuje prislu-Skivanje vedega dijela populacije. U ime borbe protiv terorizrna,sveprisutre odi vlade mogu sadpromatrati sve one koje se samosmatra . Nadalje, prisluikivanja vi5e nisu samosredswo u kriminalnim istragama. Prema Zakonu, ona postajusredstvom prikupljanja informacija od gradanstva. Na nesre6u,tu nije kraj iznenatlenjima. Zakon takoder ukida mnoga ogra-nidenja CIA-ne modi. McGee pi5e (st 4):

    Novi zalan CU-i takoder omogucuje izvanredan pristup naj-jaiem istraZnom ondju u arsenalupisila federalnog zakona : federal-nim istrahtim sudovima. Ti istrainisudovi imaju gotovo neograniienumot pnlatpljanja dokaznog mate-ijala prelro prisluikivanja, trans-kripata, iskaza suj edoka, prisluiki-vanja telefona, iz poslovne i medi-cins ke dolatmentacij e ...

    Novi zakon dopuita i omogtdujeFBI-u da daje CM-i informacijeistrainih sudova bez sudskog nalo-ga ukoliko se informacije tiiu vanj-skih obaujeitajnih podataka ili me-du n aro dno g t eroriztn a. Informacij e

    Patriot Act @omovinski Zakon)formuliran je tako da preobraziAmeriku u nadzirano dru5tvo.

    Njime se omogu6uje prisluSkivanjevedega dijeta populacije. U ime

    borbe protiv terorizma, sveprisutneoEi vlade mogu sad promatrati sve

    one koje se samo smatra((sumnjivimD>.

    pokazuje da je elitizam Liv i z&av i itekako postoji u

  • eutopska sila i da bi se trebala udruZiti ili iak uiediniti kaofederalna jedinica sa Sjedinjenim DrZqvama, te da mora ostatiodvojena od Europe). Ali, optenito govoreii, najvi.ie se razils-zimo u milljenju glede njihove iefe da ostanu nqtoznati, doiimja smatram daje njihovaulogau povijesti dovoljno znaiajnai dabi se za njih trebalo mati.

    Quigley takoder navodi da vladajuda klasa ima lo5e miSljenjeo obidnim ljudima. On se bavi tim elitistidkim sentimentom kadgovori o gra

  • Quigley nudi djelomidan uvid u posljedice u Tiagediji i Nadi.Oksfordski profesor otlcriva sposobnu elitu, samoprozvane

  • PnoBLEvI PRERAI{OGPUnERTETA

    DJEcA posrAJU TINEJDZpnT rnrrn vREMENAJulianne je predana majka svoje prekrasne i naizgled zdrave petogodi5nje kderi. Ali sveI nije bilo kako se dini: u Sarahinom tijelu dogatlalo se neko dudno previranje. Jedned no6i, dok je spremala Sarah za spavanje, Julianne je navukla gornji dio pidiame preko

    glave svoje kderi, kadje Sarah iaenada uzvihrula - Julianne je bila potpuno iznenadena reakcijom svoje k6eri. Kad je boljepogledala, opazlla je da njene bradavice zaistaizgledaju drugadije nego Sto ih se sje6ala. Ustvari, izgledale su veie.

    Julianne je odmah nazvala svog pedijatra da dogovori pregled. Rezultati su pohrdili daSarah proZivljava pubertet. Male kwge bile sr1 zaprayo, pupoljci grudi. Sarahine grudipodele su se razvijati. Ali onaje imala samo pet godina! Kako je to moguie?

    Doktor je objasnio da Sarah ima zdravstveni problem koji se zove .

    Julianneje Sokirano sjedila dokjoj je specijalist obja5njavao da medicinska zajednicasmafia daje danas osam godina normalna dob zapodetakpuberteta!

  • Pionirska studija iz 1997. ukoju je bilo ukljudeno 17,000 dje-vojdica lzazrala je val zaprepaitenja u medicinskoj zajednici.Studija je otkrila da se podetri zrakovi puberteta javljaju ranijenego Sto je to bio sludaj u pro5losti. Studija je pokazala da j ekod27posto ameridkih cmkinjai skoro sedamposto djevojdicas Kavkazarazvoj sekundarnih spolnih obiljeZja, tj. grudi ili stidnih dlaka, po-deo sa sedam godina. Do svoje osme godine, jedna od sedam bije-lih djevojdica i svaka druga cma ameridka djevojdica u6i 6e u pu-bertet! JoS Sokantrije biloje otkri6e dajedan posto kavkaskih i triposto afro-amedfkitr aievoieica imaju ta obiljeZja ve6 s ti godine! '

    Koliko je ra5iren taj trend? .'

    Strudnjaci su zbunjeni. Apsurdnoje pret-postaviti da je rani pubertet rezultat boljeprehrane, kao Sto tvrde mnogi zransfuenici.Postoji veza utoliko Sto se dini daje pojavapovezana s pretilo56u. Pove6anje gojazrosrikod djece i nedostatak tjelovjeZbe izravno

    utjedu na ovaj problem. Od 1960-ih,broj pretile djece i adolescenata uSjedinjenim Ameridkim DrZavamagotovo se udvostrudio. Danas je l0posto petogodi5nje djece i viSe od 15posto djece izrnedu iest i devetnaestgodina pretilo.'o Djedja pretilost ta-koder je vaZan problem javnog zdra-vlja Sirom cijelog svijeta, ukljudujuiiAushaliju" Novi Zeland UjedinjenuKraljevinu, Inku, Njemadkq Italiju iKanadu.tt

    Jedno obja5njenje je bjelandevinazvana leptin koja potide rani razvojgrudi. Leptin se swara u stanicamamasnog tkiva i neophodan je za na-

    >

    20. NEXUS wwwnexusmagazine.com LIPANJ. SRPANJ 2004.

    scan by krista

  • izloZenoSdu PCB-u bile sklone ne5to ranijem ulasku u pwe fazepuberteta.tl

    U stvari, sve se vi5e 6ini da su najvaftriji krivci tvari koje na-ruSavaju radi:hjezda s unutamjim izludivanjem. Svijetom kolajutisuie ovih kemikalija koje djeluju kao endokrini disruptori, i danasihsemoZena6i svugdje -unaSoj hrani, vodi, iuzrakukoji di5emo.

    Dogadaji koji su se odigrali u Portoriku pomogli su razjasnitiovaj zbunjuju6i tend. Tijekom protekla dva desetlje6a u Portorikuje zabiljeima najve6a pomata udestalost preranog razvoja gnrdi.Otkriveno je da se grudi razvijaju dak i kod djevojdica starih samodvije godne. Navedeni su mnogi uzroci ovakvog stanja. Prijesvega, ve6ina ove djece dobivalaje djedju instant hranu na bazisoje. Istraiivanje koje je 1997.proveo Lancetpol

  • uha radi ve6e mase i brZeg rasta. To je zato Sto su tovili5ta pla6enapo teZini mesa kojeg proizvedu."

    Izvjeitaji FDA o hormonskim umecima daju nam nzloga zazabrinutost. 1983., FDA je otkrila da Synovex-S, proizvod kojisadrZi eshadiol i progestin, pove6ava koncentraciju estradiola umi5i6u stoke dva puta, u jetri Sest puta, u bubrezima devet puta i umasnom tkivu dvadeset tri puta. Kod klanja stoke nedugo nakonimplantacije, razine su i ve6e. Kod vi5estruke implantacije jo5 zuve6e; kod intramuskularne implantacije dodatro se povedavaju.Neki hormoni se u tovili5tima stoci daju s hranom.z

    Razmjeri u kojima meso puno honnona doprinosi pove6anjuudestalosti raka dojke, pored raka maternice, prostate i testisa, bilisu doslovno ignorirani. Hormonizirana govedina mogla bi imatijo5jedan Stetan udinaknahormonalnu ravnoteZu: rani pubertet.

    Ne iznenaduje Sto je Europska Unija zabranila uvoz ameridkehomronski hetirane govedine. Amerikanci, naZalost, dobivaju cije-lu famrakopeju steroida svaki put kad zagin hamburger ili hotdog. Kod djece, svakodnevno uzimanje mesa kcatog hormonimaozbiljno pove6ava izloZenost estrogenu.

    Dosad bi ve6 trebalo biti jasno daje ekolo5ki uzgojeno meso jedinomeso koje je sigurno jesti. Cista odkernikalija, prskane hrane, antibio-tika, i hormonskih injektiranih sti-mulatora rusta, ekolo1ka, na painja-Iwuzgojena govedina daleko je zdra-vija i hranjivija od komercijalne.

    Sto ie s mesom peradi i ribom?Zbog kori5tenja stimulatora rasta iantibiotika u peradarstuu, ekoloikapiletina i pw.etina je, bez sumnje,slglrnujaopcua.

    Riba je oduvijek smatrana zdra-vom altemativom za meso. Na nesre-

    dista od kemikalija, prskanehrane, antibiotika, i

    hormonskih inj ektiranihstimulatora rasta, ekolo1ka, nap a1nj aku u zg oj en a goYedin a

    daleko je zdravija i hranjivijaod komercijalne.

    pomaZe tako Sto smanjuje apsorpciju kadmija). Najzdravije ribe sudubinske morske ribe kao npr. velika plod4 losos (iz prirode, ne iz'Egoja), srdela, bakalar i skuSa.

    SrosBuoZBUertltrTlUz sve ove znakove opasnosti, pomislili biste da medicinska

    shuka predvodi bitku protiv kontaminacije i izlaganja kemikalija-ma koje utjedu na hormone. Napokon, oni su prva linija obranejavnog zdravlja i svakodnevno vidaju sve ve6i broj djece u pre-ranom pubertetu. Sigumo bi oni ftebali biti ti koji ce skakati,mahati i vikati iz sveg glasa da se nelto morapoduzeti.

    Zato je prilidno Sokantro Sto izvje5taj nacionalne mreZe lijed-nika sa sjedi5tem u Kalifomiji zugerira daje sawieno normalno Stose kod kavkaskih djevojdica od samo sedam godina i cmihdjevojdica od samo Sest godina podinju razvijati grudil" Savrienonormalno?

    Umjesto da se suodi s implikacijama onoga Sto doprinosi ovomporeme6aju i smjesta podne ishaZivati uzroke i rjeSenja medicin-

    ska zajednica odluduje ignorirati pri-jete6u hagediju. Promijenili su defi-niciju onoga Sto se smatra normal-nim kako bi ona ukljudila sadainjefendove.

    Budu6i daje sve u redu, u nikogase ne upire prstom, ne podiZu se ni-kakve optuZbe i nikoga se ne smataodgovomim. Indusfije i korporacijemogu bezbriino nastaviti sa svojimposlovima zagadivanja i kontamini-ranja.

    Trenutrojejedina terapija koju seza lijedenje preranog puberteia moZedobiti od tradicionalnih lijednikaopasni lijek Lupron. Prema Physi-cians' Desk Referenceu, Lupron6u, postaje sve teZe prona6i aezaga-

    tlenu ribu, bilo slatkovodnu ili morsku. Cini se da slatkovodna ribaspada u najteLe kontaminiranu hranu. Predatorske ribe na whuprehrambenog lanca, kao Sto su Stuka i smud, desto su zagadetete5kim metalima kao Sto je Liva - koja je takotler hormonskidisruptor. Uzgojeni lososi othranjeni su na raznim lijekovima,kemikalijarna i hormonima, a Skoljke i rakovi desto koncentrirajukadmij - jo5 jedan te5ki metal koji naru5ava ravnoteZu hormona.@rehrana bogata kalcijem, bjelandevinama, Leljezom i cinkom

    LIJEdENI POLITIdAR

    uaziva 265 mogu6ih nuspojava i izika, ukljudujuii i rak. LupronmoZe uzrokovati ozbiljne probleme kao Sto su drhtavica, epile-ptidki napadi i gubitakpamienja.

    FDAje primila velik broj izvje5taja o ozbiljnim nuspojavama,ukljuduju6i i smrt, za koje se sumnja da su povezane s uzimanjemLuprona.

    Kako bilo, agencija tvrdi da su koristi od lijeka ve6e od mogu6ihSteta, i ne smaha da postdi dovoljno dokaza da se okrivi Lupron.@adi dodatnih informacija, ditatelji mogu posjetiti NacionalnumreZu ZrtavaLuprona na web stranici htp://www.lupronvictims.com

    Postoje nadini da se djeci pomogne da uspore prerani pubertet,pa 6ak moZda i da obmu razvoj ovog stanja.

    Holistidki nadini lijedenja kao Sto je ftadicionalna kineskamedicina, naturopatija, homeopatija, kiropraktika i drugi holistidkimedicinski pristupi u stanju su pomo6i djeci da ponovno wpostavesvoje hormonalno zdravlje, smanjuju6i tako neke od fziolo5kihporeme6aja koji doprinose preranom sazrijevanju.

    Pored toga 5to u tijelu imaju velike kolidine kemikalija kojeometaju radilljezda s unutamjim izludivanjem, djeca s preranimpubertetom sklona su problemima s probavnim sustavom, candidizbog prevelikog uno5enja antibiotika, alergijama na hranu,nedostacima hranjivih tvari, preoptere6enjujete i trovanju te5kimmetalima.

    Sto se problem ranije uodi, to je ve6i uspjeh u uklanjanju ma-kova puberteta. Na Zalost, ortodolsna medicina nema odgovora nirje$enja i problem suzbija prepisivanjem mo6nih, toksidnihlijekova koji iskljuduju endokrini sustav.

    Osim navedenog, trebalo bi izbjegavati sve vanjske izvore hor-mona i kemikalija s hormonskim djelovanjem. To ukljuduje neeko-lo5ko meso, pasterizirane urlijedne proizvode, 5e6er i rafinirane

    ZDRAVO.,JA sAMJOHN. VEC 53 DANA

    NI5AM ODRZAOGOVOF. U KOJEM SE

    sPOMINJETERORIZAM.

    22. NEXUS www.nexusmagazlne. com LIPANJ - SRPANJ 2004.

    scan by krista

  • ugljikohidrate, brzu hranu, poljopriwedne i industrijske kemika-lije, i sve komercijalne proizvode za di5denje u doma6instvu iproizvode za osobnunjegu (mlijeka za sundanje, Sampone, kupke,hidratanfrre laeme, itd.). NaSatijela, naii domovi, na.5i vrtovi i na5eSkole hebali bi postati zone bez kemikalija.

    Prerani pubertet je opasni eksperiment Zivotrog stila 21.stoljeda, koji od djece pravi tinejdZere prije njihovog wemena.Metlutim, oprezom, obrazovanjem i predanoS6u stvaranju zdravihpromjena, mogu6e je za5tititi dobrobit endokrinog sustava naSedjece i njihovo budu6e zdravlje.

    SMJERNICE ZA SMANJIVANJE IZLOZENOSTIESTROGENSKIM DISRUPTORIMA

    1. Prestanite koristiti bilo kakve pestici-de, herbicide i insekticide na tavnjacima i uvrtovima. eak i neke komercijalne vrstekomposta mogu biti zagadene kemikalija-ma. Postoje djelotvorni ekolo5ki proizvodikoje moZete nabaviti, ili naudite praviti vla-stite preparate za konfiolu nametnika. Pra-vite svoj ekolo5ki kompost.

    2. Zalalite se u svojim zajednicama zaprestanak prskanja kemikalijama koje Stetehormonskoj ravnoteZi u Skolama i oko njihte na j avnim gradskim pow3inama.

    3. U svojoj prehrani koristite Sto je mo-gu6e viSe ekoloSkih namirnica i proizvoda.Time 6ete izbacin otrovne hormonske dis-ruptore kojima se prska voie i pow6e.Takoder, kupujte ekoloSko meso,perad, mlijedne proizvode i maslackoji ne sadrZe steroidne hormone iantibiotike. Ufvrtleno je da ekolo5kahrana sadrZi vede kolidine vitamina iminerala.'o Budite svjesni da jeRadna grupa za okoliS utvrdila da senajve6e kolidine pesticida nalaze usljede6em vo6u i powiu: Spinatu,jagodama, marelicama, rebrastojdinji, mahunama, breskvama, papri-kama baburam4 celeru, krastav-cima, tre5nj ama i groZtlu.

    Ilrana bogata glutaminom poma-ie jetn da ukloni sttne tvari iz oko-liSa i Stiti od zagadenja: brokula,cvjetada i drugo pow6e iz porodicekrsta5ica, Sparoge, Spinat, lubenice, kruSke, bundeve i krumpiri.Namimice s alisulfidom kao Sto su deinjalg luk kozjalq crveni luk ivlasac potidu stvaranje glutationa. Miso, ferrnentiranapasta od sojei alge uklanjaju zagadenje i radijaciju iz tijela.

    4. Temeljito operite neekolo5ko vo6e i pow6e sredstvom zapranje vo6a i pow6a koje se moZe nabaviti u hgovinama zdravomhranom, ili ga potopite u vodu s dodatkom jabudnog octa.

    Najdjelotvomiji i najjeftiniji nalin za uklanjanje bakterija,parazita, pesticida i drugih zagadivada iz hrane je kupkau Cloroxu.Dodajte dajnu Zlidicu Cloroksa u jedan galon (3.785 litara) vode.Namadite lisnato pow6e i vo6e s tankom korom (bobice, Sljive,breskve i sl.) 15 minuta; korijenje, pow6e s debelom korom ilipuno vlakanate voie s debelomkorom (narande, banane,jabuke) iperad, ribe ijaja ostavite 20 minuta.

    Smraruto meso (ne i mljeveno meso) moZe se odmrzavati ukupki od Cloroxa oko 20 minuta u kolidinama manjim od pet funti(2.267 krlograma). Izvadite hranu iz kupke od Cloroxa, stavite ju udistu vodu na l0 minuta, i isperite. Svu hranu temeljito osuiite ispremite. Upozorenje: koristite samo Clorox, nikakve druge wstebjelila,jeron ne sadrZi klor.

    5. Koristite ekolo5ke proizvode za osobnu njegu. Vedina deo-doranata, Sampona, l

  • 4r,='Uiz^

    -{.J

    scan by krista

  • SUTzOFRENIJAAUnnNoKROMSKA HrpoTE ZA

    dr. sc. Harold D. Foster @ 2003Profesor, Odjel za geografiju

    Sveudili5ta u VictorijiPO Box 3050

    Victoria, BC, V8W 3P5, CanadaE-mail: hfoster@mail. geog.uvic.ca

    Web stranica:http ://www.hdfoster.comPreveo: Krebimir Juki6

    Cudno je in mi nisu rekliDa u maloj bjelokosnoj stanici

    Nai mozak saddiRaj i palcao Boiji.

    - Oscar Wilde (1854-1900)

    KRTVIODGOVORT)upu Ivan Pavao II je u pismu rz 2002. napisao

  • GEIIETSKE PREDISPOZICIJEAko vi3ak dopamina nije temeljni uaok shizofrenije, onda Sto

    jest? Sigumo je da genetika igra zradajnu ulogu, jer 50 postopacijenata s tom bole56u potjede iz obitelji u kojima je netko bo-lovao od nje.' Ova sklonost ne moZe se objasniti nenonnalnimodgojem, bududi da usvojena djeca nemaju pove6an rizik da po-stanu shizofrenidna.

    Nema, dakle, sumnje dakod shizofrenije postdi jaka genetid-ka komponenta, ali ne moZe biti tako neposredna kao nasljediva-nje svojstava poput boje odiju, budu6i da, kako istide Myers', Moramo se sloZiti s mi5ljenjemNicola i Gottesmanao da neki pojedinci Geni za shizofreniju, dakle, nisu sudbina,alipove6avajurizik.

    Godinama su genetidari proudavali grupe shizofrenidara ilipojedine obitelji u kojima je ta bolest neuobidajeno desta poku-

    sve do 1952., kadje Hutcheon" opisao kako oksidacijom adrena-lina nastaje indol adrenokrom. Hoffer je nakon toga eksperimen-tirao na sebi uzimajudi ovu tvar, i otlaio je da ga dini paranoidnim.

    U drugom pokusu, Osmond' je primio 300 mg spreja s adre-nolaomom. Za l1 minuta u5i su mu se zadepile, a vid mu je po-stao nenormalan. Kad bi brzo pomicao ruku naprijed-natrag,vidio bi niz nepokretrih ruku. Nakon sat wemena odludio sebiciklom odvesti ku6i iz bolrrice, i primijetio je da se stabla udrvoredima kaj ceste Sire kao da su napumpana zrakom. Bilo jejasno da halucinira. Kad je doiao ku6i ranije nego obidno, otkrioje da mu supruga nije kod ku6e i postao je wlo potiSten, zaklju-div5i da ga je sigumo ostavila i vratila se majci u udaljeni grad.Prebrojaoje sve kovdege. Jedanje nedostajao, Sto gaje dodatrouvjerilo da je ona oti5la. Kad je pronaiao gomilu odje6e, zaklju-dio je da se supruga podela spreman za odlazak i onda odludilaoti6i kupiti kartttzaavion. Njegova depresija se pojadala. Kad sesjetio pokusa, jako se naljutio na osobu koja gaje naferala dauzrne adrenokrom. (Zapravo je bio potpuno dobrovoljni sudionik

    pokusa.) Odigledno, postajao jeparanoidan.

    Ovaj eksperimentalni dokaz po-kazuje da se kod inteligenkrih, viso-ko obrazovanih pojedinaca wlobrzo mo ga izazvati broj ni simptomishizofrenije jednostavnim izlaga-njem dodatnom adrenokomu.

    Jednostavno redeno, dini se daneki lj udi postaju shizofreni Ent zato$to njihova tijela stvarajujedan in-dol, adrenokom, koji ima udinkeslidne dobro poaatoj psihodelidnojdrogiLSD-u.

    Savaju6i otlaiti kakve genetske po-remeiaje oni nose, ako oni uop6epostoje. Do danas su otkrivene detirigenetske aberacije''" za koje se dinida se kod podgrupa shizofrenidarajavljaju de56e nego obidno. Tu spa-daju gen za katehol-O-metiltans-ferazu s niskom enzimskom aktiv-no56u, GSTMI*O alel (potreban zastvaranje oblika glutation S-frans-feraze), a moZda i C67 7 TI varijantagena za metilentetrahidrofolat re-duktzn. Osim tog4 dini se da mno-gi shizofrenidari imaju naslijedenuneobidnu Nogo (reticulon 4, RTN4

    ili RIN-X) varijantu gena od oba roditelja..Izgleda da sve ove detiri genetske aberacije imaju zajednidko

    to Sto rezultiraju natprosjedno velikom izloZeno5du adrenokro-mu, metabolitu adrenalina, ili nenormalnom osjetljivo5iu nanjegove negativne udinke. Budu6i da su sve ove varijante prilidnoSiroko rasprostanjene u ljudskoj populaciji, dini se vjerojahimda nenormalne razine adrenokroma nose evolucijske prednosti.

    U nekoliko publikacij4 ukljudujuii What Really Causes Shi-zophrenia,'u" objasnio sam da po svemu zude6i ne postoji jedan,ve6 najmanje tri, a moZda i detiri genetska morfizrra ukljudena uow mentalnu bolest. Izgleda da genetske aberacije koje poveia-vaju rizik od shizofrenije podiZu religijsku wijes.1, tehnidku iumjetridku kreativnost, i sposobnost za vodstvo." dini se datakoder pruZaju veiu otpomost na velik broj tumora, posebno rakplu6a." Dok za pojedince koji su skloni shizofreniji ti geni mogubiti izuzetno destuktivni, za dovjedanstvo kao cjelinu oni su wlokorisni.

    PRIRODA ADRENOKROMARanih 1950-ih, Osmond i Smythies" shvatili su da rufidasti

    (to jest pokvareni) adrenalinski sprej neke astrnatidare moZeudiniti psihotidnima i uzrokovati halucinacije.

    Hoffer'o je mao da slidne nuspojave prate upotrebu meskalina,i napravio je popis svih pomatih sastojaka koje izazivaju halu-cinacije kod budnih osoba. Popis je bio katak. Na njemu su biliharmlin, meskalin, ibogain, dietilamid dJisergidne kiseline (d-LSD-25) i pokvareni adrenalin. Hoffer je s oduievljenjem shva-tio da su sve ove tvari indoli (harmlin, ibogain, LSD) ili to mogupostati (meskalin). IpaL, nije se znalo Sto je ruZidasti adrenalin

    POVIJESTSHIZOFRENIJEU nedavno objavljenoj 1rrtjin The Invisible Plague: The Rise

    of Mental Iltnessfrom 1750 to the Present,Torrey i Miller" twdeda je, kroz ljudsku povijest, standardna udestalost mentalnihbolesti bila pribliZno jedan sludaj na 2000 pripadnika dru5wa.Koriste6i se raznim izvorima podataka, od istraZivanja o men-talnom zdravlju do dnevnika psihijatara, uspjeli su dokazati izvansvake razumne sumnje da je industrijalizaciju pratilo dramatidnopove6anje mentalnih bolesti. U Engleskoj, Irskoj, Kanadi i SAD-u, na primjer,

  • POVLAEENJE OKIDAEAoStresStes je najjednostavniji nadin za poticanje metabolizrna adre-

    nalina u ljudskom tijelu. Iako se zanimanje medicine za sfres mo-Le pratiti sve do Hipokrata,'o tek ie 1920. psiholog Walter Can-non' dokazao da je odgovor na stres dio jedinstvenog sustavaum-tijelo. Cannon je uspio dokazati da ranrj uzrodnici stesa,ukljudujuii ekstremnu hladnoiu, nedostatak kisika i incidenti ko-ji izazivajunavalu osje6aja, potidu izrenadno izludivanje epine-frina (adrenalina) i norepinefrina (noradrenalina). Oni ulaze ukrvotok iz simpatidkih fivdanih zavr5etaka u nadbubreZnim Zli-

    celijadna bolest desta u njihovim obiteljima.'o Zaista,-Pfeiffertvrdi da l0 posto shizofrenidara pati od alergije na gluten.s'

    Hofferje takoder otkrio da je, kod nekih shizofrenidara koji supostili, ponovno uvodenje kravljeg mlijeka u prehranu uzroko-valo halucinacije." Doista, 120 Hofferovih - onih koji nisu dobro reagirali na ortomolekulamuterapiju - osjetilo je zratra trajna pobolj5anja mentalno gzdravljanakon utwdivanja i uklanjanja n njihove prehrane odredenehrane na koju su bili alergidni."

    Ti tragovi do rje5enja etiologije shizofrenije sugeriraju da pre-hrana desto igra kljudnu ulogu u poticanju razvoja bolesti. To bi

    lezdarna.'u Kod osoba pod stesom, sim-patidki Zivdani sustav ubrzava disanje i radsrca, usmjerava hv prema skeletalnim mi-5i6ima i oslobada masti iz zaliha. Sve tepromjene pripremaju njelo za ono Sto jeCannon nazvao , i odigled-no su dio sustava odgovora koji se razvio sciljem uspje5nijeg suodavanja s opaienimprijetnjama.

    NaZalost, u stanjima kronidnog stres4reakcija

  • oHipoglikemijaHipoglikemijujeprvi put opisao dr. Seale Harlirs* l924.,kada

    je otkrio da uzimanje 5e6era potide tijelo na oslobadanje inzulina,koji pak sniZava razinu 5e6era u krvi. Hanis je otkrio da prehranabogata bjelandevinama i siroma5na Sederima - u obliku desti\malih obroka - odrZava normalnu i stabilnu razinu 5e6era u lcrvi, itako hipoglikemiju drZi pod kontolom.

    Budu6i da se poto5nja 5e6era po glavi stanovnika u Sjedinje-nim Ameridkim Driavarna povedala za otprilike 20 puta od1822,4 lnpoglikemija se naglo pro5irila medu senovni5tvom.o'Kao Sto je ved spomenuto, mnogi shizofrenidari kojima se stanjepopravilo vjeruju da su ranije bolovali od hipoglikemije. Scha-

    49.uss" procjenjuje da izrnetlu 80 i 85 posto lcriminalaca u amerid-kim zatvorima boluje od hipoglikemije, desto jede previSe slatkehrane i neprestano pije kavu zasladenu Se6erom ilili napitakKool-Aid.

    Dobroje poznato da se kod pada razine 5e6era u krvi adrenalinoslobada iz nadbubrehrih Zlijezda, budu6i da je ukljuden umetabolizam glukoze.tttt Iz toga,

    sustava.52 On je antagonist hormona bijodtironina, i desto moZeozbiljno o5tetiti Stitrjadu. Cini se da je kod }cronidnih shizofreni-dara ova Llijezda trajno oslabljena. Adrenokrom takoder imaodnos tipa Jekyll i Hyde sa serotoninom, i tako u$ede na triptofani njegov drugi glavni metabolit, niacin. Kod niskih razina, sero-tonin potide stvaranje adrenokroma, dok kod vi5ih razina uspo-ravataj proces.

    Adrenokrom takoder stvara brojne slobodne radikale, uzroku-ju6i oksidativni stes,5to dovodi do iscrpljivanja antiolcidatiwrihobrambenih sustava shizofrenidara i dovodi do nedostatka gluta-tion peroksida"e, superoksid dismutaze i katalaze. Udinke visokihrazina adrenolaoma nastalog pretvorbom adrenalina komplicira-ju brojne interakcije koje se normalno dogadaju izrnedu trijodtiro-nina, serotonina i tri vede komponente antioksidativnog obram-benog sustava. Kod kronidnih shizofrenidara koji su bili bolesnigodinama, te biokemijske abnormalnosti dovode do atofrje moz-ga za koju su karakteristidne velike teku6inom ispunjene Supljinepoznate kao venkikule, i do ozbiljnog o5tetenjaLlijezde Stitnjade.

    LIJEEENJE IPREVENCIJA:OSAM KORAKA

    Ako je adrenokromsk a hipotezatodna, lijedenje shizofre-nije tebalo bi ukljudivati osam ko-raka, s ciljem smanjenja stvaranjaadrenalina i usporavanja njegovogmetabolizrna do adrenokoma i dru-gih tol$idnih indola. Takva terapijabi takoder trebala smanjiti daljnjebiokemijske abnormalnosti do kojihdolazi ili zbog vi5ka adrenokroma injegovih metabolita ili zbog drugihudinaka detiri genetske aberacije za

    dakle, slijedi da svatko tko doZiv-ljava velike oscilacije u razini 5e6e-ra u krvi koje su karakteristidne zahipoglikemiju (uz prehranu koja jeprevi5e bogata Seierima), stvaraprevelike kolidine adrenalina. Hipo-glikemidari s jednom ili vi5e garet-skih aberacija povezanih sa shizo-frenijom imaju zbog toga pove6anuvjerojatnost da 6e patiti od psihozaizazvanih adrenokromom kojinastaje oksidacijom ovog suviSnogadrenalina.

    BIOKEN{IJSKI I KLIMdKI UEINCIADRENOKROMA

    Osim Sto je halucinogen, adrenolcrom je vrlo reaktivan neuro-toksin koji kod shizofrenije naruSava barem hi veia biokemijska

    Ako je adrenokromska hipotezatoina, lijeienje

    shizofrenije trebalo bi ukljuiivatiosam koraka, s ciljem smanjenja

    stvaranja adrenalina iusporaYanja njegovog

    metabolizma do adrenokroma idrugih toksiinih indola.

    koje se dini da su povezane s ovom mentahom bolescu.Bududi da mnogi shizofrenidari prejako oksidiraju adrenalin

    zbog alergijskih reakcija, potebno im je wlo posebno okruie'nje zbog takvih osjetljivosti. Idealno bi bilo kad bi klinike za

    1. Ivan Pavao [I, Letter to the President ofthe Second World Assembly on Ageing(Madri4 8-12. fravnja 2002.).http ://wwwvatican.valholy_father/john3aul_it/letters/ 2002/ documents/h jp-ii _let 20020410_assembly-ageing_en.htnl

    2. Torrey, E. F. (1980), Schisophrenia andCivilisation, Jason Aronson, New York3. Fishbein, M. (1985), Fishbein'sIllustrated Medical and HealthEncyclopaedia, Stutfrnan, Westport, CT4. Honobin, D (2002), The Madness ofAdam and Eve: How Schisophrenia ShapedHumanifit, Transworld Publishers, London.5. Seeman, P., Guan, H. C. i Van Tol, H. H.(1995), ,European Journal of P harmacologt 286(2): R 3-56. Issa, F., Gerhardg G. A., Bartko, J. J.,Sudath, R L., Lynch, M., Gumache, P. H.,Freedman, R, Wyatl R. J. i Kirch, D. G.( I 994), , Psychiatry Research7. Myen, D. G. (1992), Psycholog, WorthPublishers, NewYork8. ibid.9. Nicol, S. E. i Gottesmar\ L I. (1983),, American Scientist 7 l:39840410. Parh T. W, Yoon, K. S., Kim, J. H.,Parb W. Y., Hirvonen, A. i Kang, D.(2002), , EurcpeanNeuropsychopharmaco lo gt 12 (4): 299 -30311. Harada, S., Tachikawa, H. i Kawanishi,Y. (2001), , Biochemical andBiophysical Research Communicatioru281:267-271l2.Detg,H., Liu, X.,Cai, G., Sun, X.,Wang, Y., Ter,wedow, H., Wang, Z.iXu,X.(2002), >, Zhonghua fr Xue fiChuan Xue Za Zhi 19 (3):198-20013. Novalq G., Kir\ D., Seeman, P. iTallerico, T. Q002), , Journal ofOrthomolecular Medicine 15 (3): l4l-14416. Foster, H. D. i Hoffer, A.,,Medical Hypotheses (u tisku)17. Horrobin, op. cit.18. Hoher i Foster, op. cit.19. Osmond i Smythies, citirano kodHoffer, A. (1999), OrthomolecularTreatment for Schizophrenia : Megavitamin

    28. NEXUS www.nexusmagazine. com LIPANJ - SRPANJ 2004.

    scan by krista

  • lijedenje bile poput Lange Meridian Centea, koji je sagradenko-tlst*;iot aai-itotogu principa." Drugi korak ukljuduje geneGsrc i niotemilske pretrage radi otkrivanja najdjelotvomijegterapijskog protokola. Testiranje na alergije. takoder je neop-hodno, kao i prehrana siroma5na Sederima.- Peti korak u lije-denju shizofrenije tebao bi ukljuditi lijekove koji moraju brzoumanjiti r^zorne uEinke viSka adrenokroma i njegovih deri-vata. Oni takodermoraju rje5avati druge biokemijske anoma-Iije koje nisu izravno povezane s takvim indolima, ved sgenetskim aberacijama koje potidu njihovo preveliko stvara-nje. fod shizofrenidara s MTHFR C677TI varijantom, napnmjea bolesnik 6e takoder patiti od nedostatka metionina ipovi5ene razine homocisteina.

    dini se da postoji nekoliko nadina za sniZenje razina suvi5nogadrenokroma.t'Tu spadaju velike doze niacina ili niacinamida ikori5tenje drugih prirodnih akceptora metilne slupine kao Sto jetiamin (vitamin B l), riboflavin (vitamin B2) i ubikinon ftoenzimQ10). Lijedenje se obidno provodiniacinom.

    dini se dajejoijedan antagonist

    bi se potaknuti konzumiranjem hrane bogate tiptofanom, kao Stoje grah, bakalar, svinjetina soja i sir (ako bolesnik nije alergidanna nju). Osim toga, trebalo bi poduzeti sve napore da se popraviantioksidativni obrambeni sustav, pove6anjem aktivnostiglutation peroksidaze,katalaze i superoksid dismutaze.

    Bududi da je u shizofreniju, kako ugledz,ukljudeno nekolikogenetskih aberacija, podgrupe bolesnika takoder 6e patiti odoiiglednih biokemijskih neravnoteZa koie treba ispraiti' Sestikorak terapije tebao bi rjesavati te probleme. Primjera radi,shizofrenidari sa MTFR C677Tl varijantom gertaza metilente-tahidrofolat bolovat ie od vi5ka homocisteina i nedostatka me-tionin4 dak i ako se lijedenjem smanje razine adrenokroma.Pored dodavanja metionina, bududi da ponovna metilacija (ilidetoksifikacija) homocisteina zahtijeva folnu kiselinu, vitamin812, cink i timetilglicin, vjerojatro je da 6e shizofrenidari sovom genetskom aberacijomtrebati visoke doze ovih tvari.

    Vi5ak adrenolaoma i druge biokemijske nenormalnosti kojese jMjaju kod shizofrenije mogu s vremenom uzrokovati ozbilj-

    nao5te6eqja Stitre Lhjezd',kao i

    lijekove za Stitrjadu. To je vjerojatno zato Sto, kako se dini, svi kronidni shizofrenidari imaju jakoo5te6enu Stitnu Llijezdu.

    Lijedenje takotter moZe ukljudivati pokuiaje izravnog podiza-nja tj-elesne razine drugog antagonista adrenokroma, serotonina.Ako se ne uzima dodatri serotonin, njegov metabolizam mogao

    adrenokroma, trijodtironin, wlodjelotvoran u lijedenju shizofrenije.Kao Sto je pokazao Danziger,* sva-ki od 80 shizofrenidara koji su bilibolesni Sest mjeseci ili manje, i kojisu dnevno tijekom baran 100 danauzimali izmeclu 120 i 1,200 miligra-ma osuiene Stitrrjade, opravio se, i tisu pacijenti kasnije imali recidivesamo ako su prestali uzimati lijek.Te doze se mogu diniti visokima, aline smije se zaboraviti da je ponatoda su shizofrenidari wlo otpomi na

    Vi5ak adrenokroma i drugebiokemij ske nenormalnosti

    koje se javljaju kodshizofrenije mogu s wemenomuzrokovati ozbiljna o5tedenja

    Stitne illijezde, kao i samogmozga,.

    samog mozga. Zato je lronidne pa-cijente koji dugo boluju od shizofre-nije puno teZe uspje5no lijediti. TajzadatakmoLdanije nemogu6, ali 6eskoro sigumo traZiti visoke dozeortomolekulamih hxanjivih tvari ko-je 6e se morati uzimati duZe wijemeprije nego Sto pobolj3anje postanevidljivo.

    Kao Sto je ve6 spomenuto, jedanod ve6ih problema kod shizofrenijeje razvoj atofije mozga. Buckrnan isuradnici" imijeli su dokaze da ra-zina selenoenzima glutation perok-

    sidaze u krvi imajakunegativnukorelaciju s oSte6enjimana moz-gu uodenim kompjuterskom tomografijom. Jednostavno redeno,Stoje u krvi manje glutation peroksidaze, to su veda o5teienja namozgu kod konidnih shizofrenidara. Odigledno, jedna od sta-tegija lijedenja koju bi wijedilo isprobati bilo bi dodavanje detiri

    suppl.ements and nutritional strategies forhealing and recovery Keats Publishing'LosAngeles, CA20. ibid.21. Hutcheon, citirano kod Hoffer, ibid.22. Osmondov pokus, citirano u Dishinger,R. C. (1998), Bad Behavior and Illness arcCaused by Biochemical Imbalances,Medici Music Press, Owensboro, KT23. Toney, E. F. i Miller, l. Q002),TheInvisible Plague: The Rise of Mental Illnessfrom 1750 to the Prcsent, RutgersUniversity Press, New Brunswick, NJ24. Cannon, citirano kod Myen, op. cit.2s. ibid.26. ibid.27. Mind/Body Education Center, ,http://www.mindbodymed.comlEducationCenter/fight.htnl28. ibid.29. Dishinger, op. cit.30. Cott, A. (1971), , Schizophrenia3:2-103r. ibid.

    32. Templer, D. iVeleber, D. M. (1980),>, Journal ofOrthomolecular Psychiatry 9 (4): 284-28633. Mssodes, D. N., Venulet, A. i Jenner, F.A. (1986), ,Joumal ofOrthomolecalar Medicine 14 (2): 83-9045. American Chemical Society, citirano u

    39. AmericanAcademv of Allersv. Asthma US Environmental Protection

    LIPANJ - SRPANJ 2004. www.nexusmagazine.com NEXUS.29

    scan by krista

  • hranjive tvari - selena" cisteina, glutamina i tiptofana - koje sutijelu potebne za stvaranje glutation peroksida"e." Ubrizganiglutation mogao bi biti od koristi. Takoder, postoji sve vi3edokaza da ikosapentaenoidna kiselina moZe popraviti ventikulekod laonidnih shizofrenidara, i time dovesti do pobolj3anja njiho-vogstanja.ffi

    Jasno je da Stete kod lsonidnih shizofrenidara nisu ogranidenesamo na mozak. Cini se da svi ti bolesnici takoder pate od jakihtiroidnih nenormalnosti." Nije mi pozrato kako bi se mogla po-praviti Stitra Zlijezda. Ako to nije mogu6e, znadajna pobolj5anjaupona5anju mogu se odekivati samo kod protokola koji ukljudujeneprekidno uzimanje osu5ene Stifrre Zlijezde.

    Osmi i posljednji korak u lijedenju shizofrenije ukljuduje lijeienje du5e. Shizofrenidari koji se oporavljajujoS suuvijekjednaod rijetkih grupa koje se dru5tvo osjeda slobodnim zlostavljati,odbacivati i dislaiminirati. Dokje druStveno prihvatljivo primatida se boluje od rakq srdanih bolesti, multiple skleroze i Parkin-sonove bolesti, priznanje da se boluje od shizofrenij e tzazivastrah i prezir. Da bi se oporavili, shi-zofrenidari nebaju posao, po5tova-nje i suosje6anje. Predesto doblajuodbacivanje, zlostavljanje i wijetla-nJe.

    O autoru:Dr. sc. Harold D. Foster roden je

    Engleskoj, gdje se i Skolovao. 1964.diplomirao je geologiju i geografijuna SveudiliSnom koledZu u Londo-nu, a 1968. je doktorirao na Lon-donskom sveudiliStu. Po opredje-ljenjuje Kanadanin, i od 1967. pre-daje na Odjelu za geografiju

    Osmi i posljednji korak uIij eienju shizofrenij e uklj uiuj elijedenje du5e. Shizofreniiari

    koji se oporavljaju jo5 su uvijekjedna od rijetkih grupa koje se

    dru5tvo osjeda slobodnimzlostavljati, odbacivati i

    diskriminirati.

    Physiolog, Endocrinologt and Metabolism283 (l): 878-8452. Foster (2003), op. cit53. Bau-Biologie Home Study Course,http ://www.bau-biologieusa. com. def.html54. Schauss, A., op. cit.55. Hoffer, op. cil56.Danziger, citirano u Hoffer, A. (2001),, Journal ofOrthomolecalar Medicine 16 (4): 205-21257. Skoliarova, N. A. (1975), , ZhurnalNewopatologii i Psikhiatrii Imeni SSKorsalava T 5 Q): 1045-1053 (Na ruskom,kori5ten samo sa-Zetak)58. Buchnan, T. D., Kling,A., Sutphin, M.S., Steinberg, A. i Eiduson, S. (1990),

  • 1r

    - ST]PERSVJETLO.r

    Dabismo razumjeli ovo drugo rje5enje,mommo prvo vidjeti Sto objainjava onoprvo, pozitivno rj e5enj e.

    Evo prvog rje5enja. Radio-valovi napu-Staju antenu i Sire se prostorom od polaznetoEke (antene) prema beskonadnosti jedna-ko u svim pravcima, putuju6i brzinomwjetlosti. Val se sastoji od velike elektrid-ne komponente i male magnetske kom-ponente pod kutom od 90 stupnjeva naelektridnu komponentu, odakle slijedi imee I e ktro m agne* ka r a d ij a cij a.

    Drugo {e5enje opizuje valove desticaupravo suprohe struktue. Ono obja5njavada supersvjetlo iz svih pravac4 od besko-nadnosti putuje prema polaanoj todki. Tonovo zradenje sastoji se velike magnetskekomponente i male elektidne komponen-te, odakle inaziv magnetoelehriina radi-jacija.

    Detaljnije proudavanje jednadibiotkriva nam da putuje brzi-nom svl'etlosti na kvadrat, t. j. l0'o metara usekundi, ili l0 milijardi puta brZe od svjet-losti! Ima l0 milijardi puta vedu frekven-cijrl i odgovarajuie kaiu valnu duljinu.Zb o g to ga imavi5u gustodu energij e.

    Odmah se name6e pitanje - Stvarje u tome Sto mu je frekvencija takovisoka, valna duljina tako lcratka (4 x 10-'nanometara, ili 4 x l0-" metara) i brzina

    A.''''-.-r(/-+

    //-rR;;;EDNU-L;, NA ;; \/ rctonetaRA TTJEKoM PRVA TRr \{ rrr.resecn, A oNDA sE RAseADNE/#z

    i-,K_$!ffiw

    wwwnexusmagazme.com NEXUS.31

    scan by krista

  • tako velika da prolazi kroz sve, kao da je materija skoro potpunoprozirna (poput stakla). MoZemo re6i da vi5a frekvencija prolazikozbilo Sto poputrendgenskihzraka, alije jo5 prodomija odnjih.

    Izvor supersvjetlaOdakle izvire supersvjetlo? Tzlan iz cmih rupa! Obidna

    elektromagnetska radijacija ili svjetlo stvara se kada elekridniunipoli otpu5taju energiju. Elektron u orbiti oko naiih atoma jeelektridni unipol; dok mijenja orbitu, on ili otpuSta ili primaenergiju u obliku elektomagnetske radijacije. U solamoj baterijiovim se procesom sundevo s{etlo pretvara u elektridnu energrju.U optidkim diodama se dogada upravo suprotno, one pretvarajuelektridnu energiju u wjetlo.

    Tako se elektomapetska radijacijq ili vidljivo svjetlo, stvarakada elektron (elekEidni rriFol) snizi svoju orbitu i otpusti svojuenergiju u obliku sdetla.

    Vjerujem da se ne5to slidno doga-da u ekstremno gustoj i vru6oj tvarikoja se nalazi u crnim rupama.

    Postoje teorije da se u cmim rupa-ma nalaze mapetski unipoli, i da,kada ovi izuzebro gusti, izuzetromali i izuzetro nabijeni magnetskiunipoli otpuste energiju sniZava-njem svoje orbite, oni stvaraju mag-netoelekhidnu radijaciju, na5e su-persvjetlo.

    Sve ima svoju jednaku isuprotnu zrcalnu kopiju: yln

    iyang, desno i lijevo,materija i antimaterija,

    elektron i pozitron. Za5to juonda ne bi imalo i svjetlo?

    NaSe tijelo je po prirodi elektronsko"', i sastoji se od milijuna imilijardi mikroelekkonskihjedinica koje tvore strukture s famomantenskom organiz6sijqm.6 ylerujem da elekfonska rezonancija uovim organizipaful provodnim molekulama ima odredenu rezo-nanciju s vrlo malim kolidinama superwjetla, i da su ta energetskapolja i struje tvore ljudsku auru i energetske vrtloge koji se nalazena mjestima ialvl Ont takotler stvaraju vitalne Zivotne sile. Ali,budu6i da je supersvjetlo tako mo6no, dak i jako mala kolidinastvara vi3e nego dovoljno energije za odrZavanj e iivola.

    Tako Zivot stvara i odrZava specifidan oblik i kolidina orga-nizirane tvari, a starost, i na kraju smrt, dogadaju se kada u naiatijela ude previ5e nereda ili bolesti i razbije ow uredenu st-ukturu.U toj todki tijelo vi5e ne moZe stvarati dovoljno vitalne Zivotne sileiz zupersvjetla kako bi se odrZalo. Takoder vjerujem da svi obliciorganizirane tvari stvaraju svoje vlastite auridke otiske prstiju, ili

    energetske potpise, kada reaguaju sasuperwjetlom.

    Kristali su wlo organizirane stru-kture i zato su, prema ovoj postavki,takoiler pretvaradi i pojadala super-svjetla. Otuda pode6e njihova ener-gija, i to obja5njava kako oni naiz-gled mogu neprekidno zraditi poziti-van sipal a da se nikada ne tebajupuniti.

    Kad znanstvenici i ekperimen-tatori postanu wjesniji supersvjetla ipodnu ga razumijevati, praviti 6epokuse i stvarati instrumente koji 6ebiti uskladeni s ovim energijama.Zami5ljam da 6e se u budu6nostiproizvoditi simulirane tjelesne

    Tako cme rupe zapravo i nisu ta-ko cme: oni su blje5tava bi6a od su-persvjetlosti! Supenq'etlo s lako-6om bjeZi snaZnim gravitacijskimsilama crnih rupa, z,ato Sto je njenabrzinajednaka kvadratu brzine wjetlosti.

    Danas u zranosti postoji mi5ljenje da se u sredi5tu svakegalaksije u svemiru nalazi cma rupa. Oko nas postoje milijardegalaksija, i sve one stvaraju supersvjetlo. Mi se doslovno kupamou todimenzionalnom dinamidnom energetskom polju, ili u eterusupersvjetlosti, dinamidnom eteru.

    Superwjetlo i fivotVjerujem da je supersrl'etlo primama aktivacijska energija u

    svemiru, i da je zasluZno za stvaranje onoga Sto zovemo iivot.Supersvjetlo ulazi u interakciju s posebnim oblicima wari u na5imtijelima i stvara ono 5to zovemo vitalnim iivotnim silama. Tiposebni oblici tvari nalaze se u kostima, mikrokristalimaitraz-nim teku6inama u tijelu koje sadrZe stanidne soli. Postoje dokazikoji upu6uju na zakljudak da u nekim tjelesnim teku6inama po-stoje organske molekule koje su po stukturi teku6i kristali. Onemijenjaju svoje stanje (iz teku6ine u kristal) wlo lako i kodianzefiro male promjene u energiji (npr. kod osje6aja).

    Drugi oblik organizirane strukture koji se moZe prona6i u tijelusu brojne duge, paralelne, provodne proteinske stnrkture, koje sunalik faznom antenskom nizu.' Poput fanrog antenskog radioteleskopa u Socomr u New Mexicu, one biljeZe izuzetno slabesignale i pojadavaju ih time Sto su fazi. Takoder postoji teorija daove bjelandevine imaju svojstva supervodida na sobnoj tempe-raturi.

    Ove organizirane stnrkture u Zivimbi6ima swaraju koherencijukojaje u rezonanciji i s najmanjimkolidinama supersvjetla. Ve6inasupersvjetlaprolazifuozmateriju, izrnetlu jezgre i elektrona, a dauop6e ne dode u dodir s njima.

    sfiukture'koje 6e biti mikroskopski fazni antenski sklopovi, na-pravljene od supervodida na sobnim temperatruama i namijenjenepretvaranju supersvjetla u vitalnu Zivohru silu za lijedenje. lna-tlivat 6e se specifidne milrostnrkhue namijenjene uskladivanju irezoniranju s todno onim energijama koje su odreilenom dijelutijelapohebne za lijedenje i obnovu.

    Nadam se da 6u uskoro biti u stanju proizvoditi dovoljno dugekristale, i u dovoljno velikim kolidinama da ie mi to omoguiiti daodnjih pravimpredivo.

    Vjerujem da 6e u budu6nosti biti mogude proizvoditi super-vodide na sobnoj temperaturi od kristalnih vlakana. Ako se to obi-stini, to 6e maditi mogu6nost levitacije, pa dak i pravljenja

  • Kvanfire interakcije destica dogadaju se kada supersvjetlo ulazilli:.z,lazi:zal

  • KNJIZNICA

    ZEMLJA OZI RISOVAStephen S. Mehler>

    Stephen S. MehlerCIJENA 13O,OO KN

    + POSTARINA

    NARUDZBE NA TELEFON01 6683 630

    pasciniranost Egiptom prati udenje i duhovni rad Stephena S. MehleraI l

  • DnEVNI GnADoVI PonPTTESKoM GInn

    Tony Bushby @ 2003Irvadak iz 8. poglavlja njegove knjige

    The Secret in the Bibleu izdanju Stanford Publishing Group i

    Joshua BooksPO Box 5149 Maroochydore BC,

    QLD 4558 AustraliaWeb stranica:

    http ://wwwj oshuabooks. comPreveo: Kre5imir Juki6

    IZGT]BLJENA POVIJEST PIRAMIDA

    J\ a bi se u potpunosti shvatile tajne informacije u Bibliji, vafrro je shvatiti velidinu| | sustava podzemnih tunela i s njima povezanih prostorija koji se nalaze ispodt -t pow5ine platoa s piramidama, jer su se tamo razvili glavni elementi udenja Sko-le misterija. O onome Sto se dogadalo ispod pijeska prije nekoliko tisu6a godina u dana5-

    njim htjigama o povijesti nema podataka, a to potvrduju i otkri6a do kojih se doilo trje-kom posljednjih osamdesetak godina.

    Oaza Fajum, tek nekoliko kilometara izvanganrca Memfisa, neobidno je zanimljivomjesto. U toj bujnoj, plodnoj dolini, faraoni, koji su sebe nazivali , hvatali su ribu i divljad pomodu bumeranga.' Jezero Moeris nekod je granidi-lo s Fajumskom oazom, i na njegovim obalama nalazio se slavni Labirint za kojeg jeHerodot rekao da ga

  • skriven pijeskom i onim Sto zovu Huwana... njegovi zubi poputzrnajskih zuba, njegovo lice je lice lava.> Taj neobidan stari tekst,naZalost saduvan u fragmentima, dodaje da , ali oni su mu se pri3uljalis leda, i put do
  • prijemnih dvorana, malih hramova i drugih podzemnih prosto-rija. (Ove mape ukljudene su u odlomak pod nazivom

  • Prema nekoliko razliditih novinskih dlanaka iz tog wemena,statua je bila izuzefiro lijepo izradena bista kraljice Nefertiti,opisivana kao Nepoznato jegdje se danas nalazi ta statua.

    U izvjeStaju su takoder bile opisane druge odaje i sobe ispodpijeska, sve medusobno povezane tajnim i ukraienim prolazima.Dr. Selim Hassan otkrio je da ne samo da tamo postde vanjske iunutamje prostorije, ve6 su takoiter prona5li sobu koju su nazvali, koja je bila usjedena u veliki kameni brijegizmetlu Campbellove grobnice i Velike piramide. U sredi5tu ka-pele nalaze se tri ukra5ena okomita stupa koja medusobno tvoretrokut. Ti stupovi su wlo vaZan detalj u ovoj studiji, jer se njihovopostojanje spominje u Bibliji. MoZe se zakljuditi da je Ena,inicirani pisac Tore (oko 397 . pr. Kr.), znao raspored podzemnihprolaza i odajau Gizi prije nego Sto je napisao Toru. Taj podzem-ni tlocrt vjerojabro je bio izvor frokutastog rasporeda oko sredi5-njeg oltara u Masonskim loZama. U djelu Zidovski spomenici,Josephus je u prvom stolje6u napisao da je Henok koji se spo-minje u Starom zavjetu sagradio podzemni hram koji se sastdiod devet odaja. U dubokom skloniStu unutarjedne odaje s triokomita stupa, postavio je trokutastu zlatru plodu na kojoj je pi-salo saw5eno ime BoZranstva @oga). Opis Henokovih odajabioje slidan opisu Zrtvene kapele pod pijeskom istodno od Velikepiramide.

    Jedno predvorje vrlo nalik grobnoj komori, ali

  • ulaz je u unutra5njosti Sfinge, sa stubama uklesanim u kamenjekoje se spu5taju do spilje ispodkoritaNila.

    Ekspedicija je sa sobom ponijela generatore i gumene damcena napuhavanje, i otputovala niz podzemnu rijeku koja vodi dojezera Sirokog jedan kilometar. Na obalama jezera smjestio segrad, a trajno osvjetljenje pruiaju mu velike kristalne kugle ugra-dene u zidove i svod spilje. Drugi ulaz u grad otkriven je na krajustuba koje vode do jedne kopKke crkve u starom Kairu @abilo-nu). Kako se moZe zakljuditi iz prida Jashera i Henoka, ljudi

  • inia ili 15.24 cml i uslce, Iaja jg okamito snjala u jednom lattu.Kadsmo sepibliiili cijevi, zasjalajeiaie... robovi su seuplaiili ipobjegli natrag putem lajim smo doili! Kad sam je dodirnuo,ugasila se. Polatiali smo sve kakn bismo natjerali cijev da se po-novno upali, ali viie nije stvarala sujetlost. U nekim su odajamasletlete cijevi radile, a u drugima nisu. Razbili smo jednu cijeu iiz nje su iscuile laqlice srebrne telaftine koje su se bno lvetqlepo podu, sve dok nisu nestale u pukotinama innettu ploia[iiva?].

    Kalro je vijeme prolazilo, sujetlete ciievi su postupno presta-jale raditii sveienici su ihvadili i spremaliupodzemno slvoviitekoje su posebno za tu svrhu izradili sjeveroistoino od platoa. Onisu ujerovali da je sujetleie cijevi stvorionjihov oboZavani Imhotep, Iaii ie se jed-nog dana vratiti i popraviti ih.

    Rani Egipdani suu grobove svojihumr-lih desto stavljali upaljene wjetiljke kaoZrtvu svojim bogovima ili da bi preminulimogao prona6i put na . Ugrobovima u blizini Memfisa (i u braman-skim hramovima u Indiji), pronadena susvjetla koja su radila u zapeda6enim odaja-ma i posudama, ali bi se zbog naglog izla-ganja zraku ugasili ili bi njihovo gorivoisparilo.u

    Kasnije su Grci i Rimljani preuzeli tajobidaj, i tadicija je postala Siroko prihva-6ena - s mrtvima su se sahranjivalene szrmo upaljene sq'etiljke, nego iminijatume reprodukcije pravljeneod pedene gline. Neke svjetiljke suzbog za5tite stavljane u okrugle po-sude, i zabiljeZeni su sludajevi dajeu njima pronadeno izvomo ulje ko-je je ostalo sawSeno oduvano nakonviSe od 2,000 godina. Postoji obiljedol

  • SUBWAY FOUND

    TEE DAILY ,jrELEERAPII,tfol:DAY, ]IABCH * le35

    BEI,OWTHE PYRAI{IDS

    NEW D]SCOVERIESIN EGYPT

    COLONNADED IIALL ITN ROCK i

    2,500 YEARS' OLDCHAMBERS

    }.RO.U OUR OT:Y CORnISPOIYDf,:YT|

    Ovako je Daily Telegraph izvijestio o otkri6upodzemnih odaja u Gizi 1935. Qtassim).

    C.tIRO, .SuodrY' I.\ rubr.ar eonnectinF Ehepbrco'.1

    [',r romid Cits to Cheopr' pyrrmirl it,itv bar heco dircovrred io .the Icourle of receoI ercavtlionr. Thi.1had beea cut through the lirioc irocL. i

    Ilorc rnrarkrbh rtrll, e rhalt, I I verdt Il.:ng, wae found to lcrd lrq thc rubsal ito *ro hcu,rt, o{ thc roct, \t'tran rrrmino

  • KNJIZNICABIBLIOTEKA DUHO\TNA ZNANO S T

    Za Eitatelje NEXUSA popust 20%NARUDZBE NA TELEFON 01/6683-630

    Sto o sudbini dovjedanstua mislijedan prosvuetljeni dovjekprikuplja znanje o tome kako druStvenisustav ili druStveno wedenje ne bi trebaliizgledatr. Pred odima samog dovjedan-stva danas se otkrivaju iskustva kojastvaraju rastu6u antipatiju prema posto-je6im okolnostima i koja potkopavajustari druStveni sustav. I ta antipatija pred-stavlja prve znakove svitanja novog do-ba. Uskoro ie svima postati jasno da smomi sujedoci propasti stare sujetske laitu-re i radanja jedne nove. Mi se nalazimona izuzetno vainoj prekretnici u poviiestizemlje. Mi se nalazimo pred kamenommeilaiem kojim je oznaiena vaZna dio-nica na beslcrajnom putu k uj einostL

    Dana3nje generacije ljudi naslijedilesu veliku mudrost iz pro5losti. Da ne bibila previ5e zasljepljuju6a i n emogata zarazumijevanje, ta mudrost je pomoiusimbola i parabola bila prilagodena pri-mitivnim umovima prethodnih genera-cija. I budu6i da se joi uvijek predajeuvijena u iste prilagodbe ili parabole,ona nema dovoljno snaZan utjecaj namoderne generacije. Te generacije su nadrugi nadin, djelomidno ananstvenimistraZivanjem a djelomidno ve6im razvo-jem osjeiajnog Livota, doSle do z.nnjakoje je, iako nedostatr o za zadov oljenjepotreba religije i morala, ipak odavnopreraslo vanjsku odoru ili tumadenje ko-jim je bila prikrivena naslijedena mu-drost. Stoga je to tumadenje od stranemodemih generacija sve vi5e i vi5e bilo

    shva6eno kao zastarjelo i naivno, i svejeviSe postaj alo dogmatsko. To 1e za uzvratmoralo sworiti nesklad izmedu tihgeneracija i propovjednika tradicionalnemudrosti.

    Nastali su sumnjiiavci i slobodni mi-slitelji; slabio je interes za odlazak ucrkvu; postalo je modemo biti nereligi-ozan. I na taj nadin su stvoreni odredeniuvjeti za propadanje morala. Taj neskladje tako wlo desto bio opisivan kao "nere-ligiomost". Ali taj opis je wlo pogrelan,jer niti jedan dovjek, u apsolutnom smi-slu, tte hoZe biti nereligiozan. Cak iakone vjeruje u odredenu parabolu, odre-tlenu formu ili dogmu, on ipak vjeruje uistinu. On samo zahtijeva da ona budeiskazana u obliku koji odgovara nje-govom vlastitom unutamjem bi6u. Kadase ona tumadi u skladu s njegovim vlas-titim iskustvima, on vjeruje bez imalosumnje. Ako on, u takvom sludaju, nevjeruje, to moZe samo biti zbog pato-lo5kih elemenata u njegovoj svijesti. I onse ovdje mora izuzeti kao nenormalnobiie.

    Zemaljski ljudi se stoga ne nalaze uneskladu samo s materijalnom shanomZivotnih iskustava, ve6 i s religiomom iliduhovnomshanom.

    Citat iz Martinwove knjige" Sudbina iouj eians tva"

    TDEALNAHRANA

    104 stranice, twdi uvez,A'5 formatCijena 80 kn +poStarina

    Martinus

    Staro mora propasti

    Sva nevolja dana5njeg dovjedanswaje, dakle,- samo pitanje razvoja. Nitko sezatonemoZe okriviti, niti sve6enik, nitikriminalac, niti bogata5 niti siromah.l(izajeproizvod samog sustava. I nitkone moZe odekivati da sustav pokaievetiidealizam ili stupanj razvoja od onoga dokojegje stigla prosjedna ljudska svijest,jer sustav je proizvod te svijesti. Ali kakodovjedanstvo nije nenormalno ved onoima sposobnost stjecanja novih iskusta-va i istraZivanja, ono 6e, upravo lroz savtaj nesklad i neugodnosti pod kojimasada stenje i uzdi5e, do6i do razumijeva-nja najdubljih uzoka ovih pojava i takoprevladati svoju trenufiru mradnu sud-binu. Takva sudbina, sa svim svojimdetaljima, predstavljat ie predmet istra-Livanja kroz koji dovjedanstvo danas

    PUT U RAJKROZ VRATA SMRN

    128 stranica, twdi uvez,15 formatCijena 65 kn +poltarina

    SUDBINACOVTECNNSTVA

    96 stranica, tvrdi uvez,A5 formatCijena 65 kn +poStarina

    MISTERIJMOLITVE

    Iv{at'tinus

    84 stranice, tvrdi uvez,A5 formatCijena 80 kn +poltarina

    scan by krista

  • VExTJELESNA ISTUSTVAMoCNo SnnDsrvoSeuoISTneZrvANJA

    Sandie Gustus @ 2004Direktorica za. marketing i

    komunikacijeMedunarodne akademij e svij esti

    Ujedinjene IftaljehneLondon, IJK

    TeUfax: +44 (0)20 7723 0544E-mail: [email protected]

    Web stranica:http :/iwww. iacworld.orgPreveo: Kreiimir Juki6

    rije nekoliko desetljeda, ogranidenja komunikacijske infrastukture stvarala suneku wstu tampona izmedu snafrrih utjecaja svjetskih zbivanja i na5e osjetlji-vosti. Ali danas, kad smo ovako izlolent izravnim prijenosima, masovnim me-

    dijima i multimedijalnosti, sve je veii broj onih koji ne mogu pobjeii od razrni5ljanja owijednosti na5eg postojanja, razini zrelosti dovjedanstva i, kao prirodna posljedica toga,otemievolucije.

    Nasredu, zranstvena dostignu6a omogu6ila su nam da razumijemo smisao odredenihelemenata na3eg postojanja. Nedavna otkri6a na poljima tehnologije i komunikacijeimaju tako jak pozitivan utjecaj na razinu naieg obrazovanja i rasudivanja da na3a pita-nja o postojanju i evoluciji postaju sve precizrija i izazovnrja.Ipak, znanost, usprkossvoj njenoj sofisticiranosti, i dalje ostaje nesposobna pruiiti nam dokazivo obja5njenjeonoga Sto se s nama dogada nakon 5to umremo, na primjer.

    Vjeraje tradicionalno igralavaZnuuloguu obja5njavanju enigmikao Sto je ova, i svedo nedavno vjerski su nazori bili Siroko prihvadeni, daju6i velik doprinos ublaZavanjuna5e zabrinutosti u pogledu smrti i zagrobnog Zivota. Ali s pove6anjem razine na5egnranja i pronicljivosti postajemo sve manje spremni prihvaiati neosporive istine i mistidne interpretacije.

    Posljedica toga je da ljudi Sirom svijeta danas traZe preciarije i logidnije odgovorekoje mogu sami provjeriti na prastara egzistencijalna pitanja kao Sto su:

  • U svjetlu toga, cilj ovog dlanka je pnrZiti detaljnija obja5nje-nja zalto je VTI tako vaZno sredstvo, naglasiti da je VTI univer-zalni fenomen za koji je u potpunosti sposobno svako ljudskobiie, objasniti neke dinjenice o VTI-u na temelju desetlje6a aku-muliranog istraZivanja, iprikazati za3to si ne mozemo priu5titida o ovu prirodnu, univerzalnu i odavno priznatu poj avu smaha-mo dudnom ili ekshemnom.

    Metlutim, sve ditatelje pozivam da ne vjeruju ni u Sto Stoovdje proditaju, nego da eksperimentiraju, doZive vlastita isku-stva i sami se uvjere u najnapredniju relatiwu istinu iznesenu uovomdlanku.

    Povij est vantj elesnih iskustavaVantjelesno iskustvo, takoder poznato kao astralno putova-

    rye, jednako je prirodno kao spavanje ili disanje. Tijekom VTI-a, svijest (iastvo, dovjekova du5a ili duh) djeluje neovisno ofizidkom tijelu u nefizidkoj (ili vanfizidkoj) dimenziji. Ponekadse to doZivljava s odredenom svije56u o onome Sto se dogada, aliobidno nije tako - Sto znadi da osoba ne6e imati nikakva sjedanjana svoje iskusfvo.

    VTI se spominju kroz ditavu ljudsku povijest. Bez obzira nakulturu, socioekonomski sloj, spol, jezik, nacionalnost, vjeru,civilizaciju i doba, od najstarijih plemenskih druStava do moder-nih druStava 21. stolje6a, ljudska bi6a spominjala su izlazak ikasniji powatak finotvarnog tijela u fizidko tijelo s izuzetnovisokim stupnjem dosljednosti u opisivanju brojnih razliditihobiljeZja ovepojave.

    Rani dokazi postojanja VTI-a javili su se u starom Egiptuprije 3,000 do 5,000 godina. Egipatski sve6enici bili su svjesnipostojanja ashalnog tijela; zvali su ga Ka. Opisi VTI-a kasnijesu se pojavili u staroj Grdkoj, u zapisima brojnih filozofa, uklju-duju6i Platona i Herodota. Sludajevi svjesne projekcije takodersu dobro dokumentirani u Bibliji, na primjer u Ezekielu III:14;Ivanovoj apokalipsi l:10-ll i 4:2; i u poslanicamaPavla izTarza, npr., II K ointanrma l2:2.

    Tijekom srednjeg vijeka, zbog represivnog utjecaja Inkvizi-cije, VTI se proudavao i prakticirao u tajnosti, unutar ezoterij-skih i okultnih pokreta. Skupljene informacije nisu bile dostup-ne Sirokoj populaciji. Ta potreba za tajno56u doprinr.lela je iz-miSljanju raznih mitova i neistina o opasnostima astralnog puto-vanja koji su se odrZali sve do danas.

    U 18. i 19. stolje6u, velik broj pionira u ovom podrudju istra-Livanja ostavio je jak utjecaj na druStvo objavljivanjem raznihdjela. Medu njima su najzradajniji Svedski filozof EmanuelSwedenborg, francuski romanopisac Honor6 de Balsac, sa svo-jim (autobiografskim) romanom Louis Lambert, i tvorac spiri-tinna, fr anuvAllan Kardec.

    Druge kljudne figure koje su dale zradajan doprinos davanjulaedibiliteta VTI-u kao stvamoj pojavi bili su Apollonius izTyane,AntunPadovanski i otac Pio.

    Finotvarna tijelaUzevii u obzir tu povijesnu perspektivu, najvaZniji zakljudak

    Sto se moZe inestiiz istraZivanja i osobnih doZivljaja VTI-a jeda su ljudska bi6a ne5to vi3e od samih njihovih tijela. Osoba ko-ja doZivi VTI dobiva nepobitan dokaz da je fizidko tijelo tekpriwemena

  • Ta stalna (obidno nesvjesna) raznjena energije odgovoma jeza odriavarleneophodnih funkcija u tijelu i odrZavanje tijela naZivotu, kadje osobau budnom stanju i kadje izvan tijela. Slidnotome, ta energetska veza omogu6uje nefizidkom tijelu da otpu-tuje daleko od fuiEkebaze.

    Bioenergija: kljuina kornponenta VTI-aBioenergija je jedan od brojnthinazakoji se koriste za opisi

    vanje polja energije Sto zradi iz svakog Zivog bi6a i okruhrje ga.Takoder je pozr.c;takao vitalna energija, chi, aura, prana i Zi-votna sila. Kao prirodni element, bioenergija je prisutna u svimljudskim procesima i medusobnim odnosima. Ono 5to vedinaljudi ne uvitla je da je ona takoder ivaian resurs kojeg smo ustanjukonholirati.

    Ovladavanje vlastitom bioenergijom donosi bezbrojne kori-sti. U kontekstu VTI-a, kontrola bioenergije je kljudna kompo-rlenta za izazivanje VTI-a, odgovoma je za razin'u lucidnostikoju moZemo posti6i iwan frzil-kog tijela, i predstavlja resurs kojinam omoguduje da obavljar\o za-datke i zadriimo ravnoteZu u van-fizidkoj dimenziji.

    VTI, ili izmijenjeno stanjesvijesti?

    Sa srebrnim uZetom kojeosigurava neprekidnu vezu izmedufizidkog i vanfizidkog tijela, mogu-ie je doZivjeti raznowsna lucidnaiskustva inrantijela. MoZemo pu-tovati po fizidkoj razini ili posjetitidruge dimenzije, sretati stare prija-

    ProZivljavanjemlucidnog VTI-a osobedobivaju nepobitan

    osobni dokaz postojanjailivotz nakon smtri.

    Sto se osjeda prilikom napu5tanja tijelaKako bismo doprinijeli boljem r4zumijevanju VTI-a, moZe-

    mo, na primjer, razmotriti neke od senzacija povezanih s pro-cesom izlaZenja iz fizidkog tijela.

    Podaci prikupljeni u injei;taja sudionika eksperimentaodrZanog tijekom praktidne nastave na tedaju VTI-a [koje Siromsvijeta provodi Medunarodna akademija svijesti (ntemationalAcademy of Consciousness), ranije pozrata pod nazivomMedunarodni institut za projekciju i svjesnost] ukazuju na to damedu uobidajene senzacije koje se obidno doZivljavaju prilikomizlaZenja ili wa6anjau fizidko tijelo spadaju: padanje, plutanje ireperkusije, kao npr. mioklonus (trzanje udova), naglo budenje,projekcijska katalepsija (osje6aj slidan paralizi u snu), propada-nje, umrtvljenost (tupost), inhakranijalni zvukovi (zvukovi zakoje se dini da dopiru u glave), utnrulost, vidovitost, titranje(osje6aj poput njihanja ili ljuljanja), treper


The Water-Energy Nexus in Iran - Friedrich Ebert Foundationlibrary.fes.de/pdf-files/iez/15108.pdf · 2019-01-24 · The Water-Energy Nexus in Iran Water-Related Challenges for the

The Water-Energy Nexus in Iran - Friedrich Ebert Foundationlibrary.fes.de/pdf-files/iez/15108.pdf · 2019-01-24 · The Water-Energy Nexus in Iran Water-Related Challenges for the

Documents
The East Steeles Nexus · 2019-01-11 · The East Steeles Nexus . 40 . Housing suitability . Toronto . East Steeles Nexus (Scarborough only) The East Steeles Nexus . 41 . Rooming

The East Steeles Nexus · 2019-01-11 · The East Steeles Nexus . 40 . Housing suitability . Toronto . East Steeles Nexus (Scarborough only) The East Steeles Nexus . 41 . Rooming

Documents
Cisco Nexus 5500 Platform Overview - · PDF fileSend documentation comments to nexus5kdocs@cisco.com. 1-2 Cisco Nexus 5000 Series Hardware Installation Guide OL-15902-01 Chapter 1

Cisco Nexus 5500 Platform Overview - · PDF fileSend documentation comments to [email protected]. 1-2 Cisco Nexus 5000 Series Hardware Installation Guide OL-15902-01 Chapter 1

Documents
Modeling the Hydropower–Food Nexus in Large River …livesproject21.org/wp-content/uploads/2018/01/water-08-00425.pdf · tractable for an energy-food nexus, for example, rather

Modeling the Hydropower–Food Nexus in Large River …livesproject21.org/wp-content/uploads/2018/01/water-08-00425.pdf · tractable for an energy-food nexus, for example, rather

Documents
NEXUS MAGAZINE FALL 2013 (PDF).pdf

NEXUS MAGAZINE FALL 2013 (PDF).pdf

Documents
Nexus 14.pdf

Nexus 14.pdf

Documents
Cisco Nexus 5000 シリーズ セキュリティ コマンド...CHAPTER 5-1 Cisco Nexus 5000 シリーズ コマンド リファレンス Release 4.0OL-16599-01-J 5 Cisco Nexus 5000

Cisco Nexus 5000 シリーズ セキュリティ コマンド...CHAPTER 5-1 Cisco Nexus 5000 シリーズ コマンド リファレンス Release 4.0OL-16599-01-J 5 Cisco Nexus 5000

Documents
Nexus 01 Michael Coward - Galaksija Izgubljenih

Nexus 01 Michael Coward - Galaksija Izgubljenih

Documents
Nexus 03.pdf

Nexus 03.pdf

Documents
5,000 NEXUS UP !! MONSTER PASS · 2020-02-01 · 5,000 NEXUS UP !! MONSTER PASS . MONSTER PASS STEPI Ëa£*fcltWEB NEXUS STEPI WEB STEP2 STEP3 MONSTER PASS . NEXUS Hands Crew 09:00

5,000 NEXUS UP !! MONSTER PASS · 2020-02-01 · 5,000 NEXUS UP !! MONSTER PASS . MONSTER PASS STEPI Ëa£*fcltWEB NEXUS STEPI WEB STEP2 STEP3 MONSTER PASS . NEXUS Hands Crew 09:00

Documents
Water-Energy-Food Nexus 기술이란? - 사단법인 한국수자원학회C).pdf ·  · 2018-01-06Vol. 48 No 4. 2015. 4 | 47 Water-Energy-Food Nexus 기술이란? W o 는 인구의

Water-Energy-Food Nexus 기술이란? - 사단법인 한국수자원학회C).pdf ·  · 2018-01-06Vol. 48 No 4. 2015. 4 | 47 Water-Energy-Food Nexus 기술이란? W o 는 인구의

Documents
Cisco Nexus 2300 Platform Fabric Extenders Data · PDF fileCisco Nexus 2300 Platform Fabric Extenders ... Cisco Nexus 2300 Series Fabric Extenders connect to a parent Cisco Nexus switch

Cisco Nexus 2300 Platform Fabric Extenders Data · PDF fileCisco Nexus 2300 Platform Fabric Extenders ... Cisco Nexus 2300 Series Fabric Extenders connect to a parent Cisco Nexus switch

Documents
Nexus 13.pdf

Nexus 13.pdf

Documents
Nexus br. 16.pdf

Nexus br. 16.pdf

Documents
Deploying Nexus 7000 in Data Center Networksd2zmdbbm9feqrf.cloudfront.net/2011/mex/pdf/BRKDCT-2951.pdf · Deploying Nexus 7000 in Data Center Networks ... Nexus 7000 - ECBU BRKDCT-2951

Deploying Nexus 7000 in Data Center Networksd2zmdbbm9feqrf.cloudfront.net/2011/mex/pdf/BRKDCT-2951.pdf · Deploying Nexus 7000 in Data Center Networks ... Nexus 7000 - ECBU BRKDCT-2951

Documents
Cisco Nexus 9500 Switches - · PDF file · 2014-02-12Figure 1. Cisco Nexus 9508 Switch The Cisco Nexus

Cisco Nexus 9500 Switches - · PDF file · 2014-02-12Figure 1. Cisco Nexus 9508 Switch The Cisco Nexus

Documents
01 - Constitution-Public Policy Nexus An Appraisal

01 - Constitution-Public Policy Nexus An Appraisal

Documents
Nexus magazine fall 2013 (pdf)

Nexus magazine fall 2013 (pdf)

Documents
Nexus 15.pdf

Nexus 15.pdf

Documents
Understanding the StreSS NexuS - s06.static-shell.coms06.static-shell.com/.../mex/downloads/pdf/stress-nexus-booklet.pdf · 4 Understanding the stress nexUs the StreSS NexuS evidence

Understanding the StreSS NexuS - s06.static-shell.coms06.static-shell.com/.../mex/downloads/pdf/stress-nexus-booklet.pdf · 4 Understanding the stress nexUs the StreSS NexuS evidence

Documents
GERNEZ PDF NEXUS 2EME PARUTION

GERNEZ PDF NEXUS 2EME PARUTION

Documents
Nexus 08.pdf

Nexus 08.pdf

Documents
Nexus 05.pdf

Nexus 05.pdf

Documents
Nexus 16.pdf

Nexus 16.pdf

Documents
GERNEZ PDF NEXUS 1er PARUTION

GERNEZ PDF NEXUS 1er PARUTION

Documents
Nexus 06.pdf

Nexus 06.pdf

Documents
Nexus 09.pdf

Nexus 09.pdf

Documents
Nexus Wireless Emergency Lighting Monitoring System - …nexus-system.com/pdf/nexus_rf_product_guide.pdf · Nexus® Wireless 1 Nexus ® Table of Contents Are you prepared for an Emergency?

Nexus Wireless Emergency Lighting Monitoring System - …nexus-system.com/pdf/nexus_rf_product_guide.pdf · Nexus® Wireless 1 Nexus ® Table of Contents Are you prepared for an Emergency?

Documents
NEXUS - Nr. 01 - Iunie - Iulie 2006

NEXUS - Nr. 01 - Iunie - Iulie 2006

Documents
Mind Media BV, NeXus White Paper series: ZSCORE …static.stens-biofeedback.com/pdf/whitepapers/BioTrace-NeXus-ZScore...NeXus: Z-Score . for Neurofeedback . T ... NeXus White Paper

Mind Media BV, NeXus White Paper series: ZSCORE …static.stens-biofeedback.com/pdf/whitepapers/BioTrace-NeXus-ZScore...NeXus: Z-Score . for Neurofeedback . T ... NeXus White Paper

Documents