Broj: 00 | Juni 2007 | BESPLATAN PRIMJERAK | Tiraž: 500 primjeraka

EKOLOŠKI PROBLEM

B O S N A I H E R C E G O V I N A

N E WVISION

TEMA

BROJA

�

�

�

�

�

�

WellnessMobbingAIDSKockaRezervni dijelovi za čovjekaTurizam u BiH

PRVI BH MAGAZIN ZA DRUŠTVO, NAUKU I KULTURU

ISS

N:

18

40

-27

8X

Mi smo tim studenata kojitokom studija u sebiprepoznaje poduzetni kiduh i istovremeno uvi ap o t e š k o e u o b l a s t inezaposlenosti i dolazi naideju da pokušamo sa

samozaposlenjem i da pokrenemo vlastitib i z n i s . D o d a t n o s e o b r a z u j e m o iusavršavamo u oblasti biznisa i poslovanja, aposlije završene edukacije razra ujemovlastite ideje i dolazimo do zaklju ka da en a š u s p j e h b i t i n a j v e i u o n o joblasti/oblastima iz kojih smo najbolji, jer jesvako od nas stru an iz neke odre eneoblasti. Stoga objedinjujemo naše zanimanjeu jedan servis koji se sastoji od izdava kedjelatnosti; marketinga, medija, interneta,izrade web apl ikac i ja , sof twera –programiranja. Rezultati analize naših ideja unavedenim oblastima su bili ohrabruju i,tako da po injemo sa realizacijom naših ideja.

č

ć

č ćć

č

č

ćč

đ

đ

đ

O NAMA

Newvision magazin zadrušvo, nauku i kulturusastoji se od članaka izsvih oblasti znanosti i imaza cilj da podigne stepenopšte informiranosti kodljudi. Radi se o mjesečnom

izdanju u obliku manje enciklopedije čiji sesadržaji temelje na znanstveno prihvaćenimčinjenicama. Tematika se odnosi naodređene stvari, činjenice i situacije koje nassvakodnevno okružuju, te općenito na stvario kojima ljudi većinom malo znaju ili ih i neprimjećuju a korisni su za njih.Članci su pisani na službenim jezicima uBiH. Pisani su običnim jezikom, štoNewvision čini dostupnim ljudima različitihprofila.Magazin je namijenjen cijelom trzištu BiH ibesplatan je. Analizirajući čitalačkupopulaciju u odnosu na sadržaj/tematiku,pristupačnost i dostupnost, naši čitatelji suM/Ž od 18-55 godina.

O MAGAZINU

Sva prava pridržana kod izdavača, zabranjeno kopiranje i/ili nadrugom mjestu objavljivanje tekstova bez dozvole izdavača.!!

IMPRESSUM

„NEWVISION“besplatni magazin za društvo, nauku i kulturu

IZDAVAČ

ŠEFICA REDAKCIJE

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK

ZA ONLINE IZDANJE

IZVRŠNI UREDNICI

LEKTORI

ZA MARKETING I DISTRIBUCIJU

DTP I FOTOGRAFIJE

PRINT

TIRAŽ

Newvision d.o.o.

Elma Dilavertel/fax: +387 33 658 849mob: +387 63 897 806e-mail: elma@newvision.ba

Selver Bašićtel/fax: +387 33 658 849mob: +387 63 464 550e-mail: selver@newvision.ba

Ashraf Gheithtel/fax: +387 33 658 849mob: +387 63 897 804e-mail: nurazije@newvision.ba

Seid Delić, Azra ŠahinovićVanja Tatić, Elma Dilaver

Edina Dardagan, Ajdin Begić

Muhamed Hrnčićtel/fax: +387 33 658 849mob: +387 61 267 225e-mail: muhamed@newvision.ba

Nermin Cvijetićtel/fax: +387 33 658 849tel.: +387 61 364 576e-mail: nermin@newvision.bawww.newvision.ba

Dino Hajrić

Radin print Zagreb

: 20.000

ww

w.n

ew

vi s

i on

.ba

riječ urednikaDanas u Bosni i Hercegovini po mnogo čemu

možete biti prvi. Taj termin čujete često nareklamnim poruka

... E, mi ćemo u istom stilu da najavimo dasmo prvi bosanskohercegovački magazin edukativnog(s tendencijom naučnog) karaktera koji se nijeograničio na pisanje o nekoj određenoj oblastidjelovanja ljudskog intelekta već će

ne zanimljive teme izpodručja nauke, kulture, sporta itd.

(a da to nismo ni znali, bio jeto običan vapaj za pr niraznim svjetskim magazinima koji na jedanjednostavan, običnom čovjeku prihvatljiv način govoreo prirodi, nauci i društvu htjeli smo i mi da pokrenemonešto slično na ovParafrazirat ću izjavu jednog fizičara koji kaže -

e ljudi u nauci već nam treba više naukemeđu ljudima.

Podizanje nivoa naučne svijesti, rad nauklanjanju predrasuda o nekm naučnim discilinama(npr. matematici) i općenito, pod

odnosno da razmisledrugačije.

politika ne podstiče takvo što.

Par riječi o samom magazinu. Zamišljeno je da izlazijednom mjesečno, a da bi smo ga učinili jošpristupačnijim odlučili smo da bude besplatan.Magazin je i enciklopedijske prirode, nešto što ćetedržati u policama, poredano po brojevima, nešto s čimnećete

postatne budemo mogli za Maj roštiljat jer nismo

pokupili smeće od prošle godine.

ma mnogih ovdašnjihmagazina – prvi ovakav magazin, prvi onakavmagazin

na svojimstranicama ujediniti mnogobroj

Mi smo se prihvatili sastavljanja ovog magazina jermislimo da ovom duštvu upravo ovakvo nešto treba,jer nama mladima ovakvo nešto treba. Poneseniidejama prosvjetiteljstva

avim vrijednostima), inspirisa

im prostorima.ne

treba nam višS tom vizijiom, a odatle nam i ime, smo

krenuli.

sticanje ljudi da seinformišu i da razmisle,

Da se ne stekne pogrešan utisak, ima BiHizuzetnih ljudi u svim poljima nauke, kulture, sportaitd., ali ono na što mi aludiramo jeste, nazovimo gatako – srednji stalež. Bez dovoljno obrazovanogsrednjeg staleža mi kao država smo hendikepirani, timviše što namMladi ljudi su se sastali da daju konkretan doprinosonome za što misle da nedostaje, a da je važno.

ložiti vatru ili podmetati pod klimav stol.

Ekološka kriza, kao posljedica mnogih drugih krizâljudskoga roda, izabrana je za temu broja. Da temanije preozbiljna ne bi se o njoj u zadnje vrijeme ovakomnogo govorilo (jeste gledali film „Neugodna istina“Ala Gorea?). Mogli smo posvetiti i cijeli magazin ovomproblemu, kojeg svjesni vjerovatno tekonda kad

ćemo

Selver Bašić ww

w.n

ew

vis

ion

.ba

3

ww

w.n

ew

vi s

i on

.ba

4

6ANTIBIOTICI -Kada dobijate, a kada gubite ?

24Turizam u BIH

38Wellness -Bijeg od svakodnevnice

72Rezervni dijelovi za čovjeka

sadržajRiječ urednika 05

Antibiotici - Kada dobijate, a kada gubite ? 06Faeton - Zemlja koja je postojala prije nas 10

Mobbing - nova bolest civilizacije 14Kocka 16

Mačke - Najpoznatiji predator među kućnim ljubimcima 18Kameni svjedoci vremena 22

Turizam u BiH 24Ekološki problem 28

Život poslije traume - PTSP 34Wellness - Bijeg od svakodnevnice 38

Mudrost stanovanja 40AIDS 44

Fermatova teorema - tri stoljeća do dokaza 46Kako prepoznati prirodno kiselu, mineralnu vodu ? 48

Gospoda Nano doktori u našem tijelu 50Dimitrij Ivanović Mendeljev 51I životinje imaju svoja prava 56

Leasing u biH - ponos ili predrasuda 58Zaštita svjetske kulturne i prirodne baštine 64

Atlantida 68Rezervni dijelovi za čovjeka 72

Dijeta za zdravu trudnoću 75Sociološki prikaz odnosa religije i umjetnosti 79

||||||||||||||||||||||||

TEMA

BROJA

28EKOLOŠKI PROBLEM

5

Nekontrolisana upotrebaantibiotika onemogućavan a š e m o r g a n i z m u

angažovanje njegovih vlastitihimunoloških snaga što vremenomdovodi do razvijanja otpornosti naove lijekove kada nam oni više nemogu pomoći u izliječenju bolesti.

Antibiotici su savremena sredstva u borbiprotiv infekcija i infekcionih bolesti i u tomsmislu niti jedna druga supstanca ne može semjeriti sa njihovim terapijskim efektom.Interesantno je da su antibiotici otkriveni kaoprirodni dio ekološkog odnosa između dvamikroorganizma, a ne izumljeni što jevjerovatno i razlog njihove visoke efikasnosti.Suština djelovanja antibiotika zasniva se nameđusobnom antagonističnom odnosu dvam i k r o o r g a n i z m a ; n a i m e j e d a nmikroorganizam proizvodi određenuantibiotsku materiju koja kod drugog dovodido inhibicije nekih enzimskih sistema injegovog brzog umiranja. Priroda je dugomodifikovala i usavršavala ove agresivnemikrobicidne molekule i stoga nije čudno štonakon njihovog otkrića u modernoj mediciniviše ništa nije isto. Mnoge do tada smrtonosnebolesti, danas se zahvaljujući antibioticimajavljaju samo povremeno i to bez ikakvihepidemioloških tendencija a neke su upotpunosti iskorijenjene i egzistiraju jedino nastranicama medicinskih udžbenika.I mada su tolike godine ležali u prirodi i bilinam gotovo na dohvat ruke, antibiotici su uupotrebu uvedeni relativno kasno. Prviantibiotik penicilin otkriven je 1928. godine ulaboratoriji dr. Aleksandra Fleminga koji je uto vrijeme radio na sasvim drugom projektu.Ipak, kao velikom bakteriologu nije mu

,

Antibiotici- kada dobijate, a kada gubite?

6

Antibiotici promaklo da metabolički proizvod plijesniPenicillium notatum-a razara kulturestafilokoka koje je Fleming tada proučavao.Međutim, zbog nerazumijevanja načinadjelovanja lijeka i teškoća oko njegove izolacijerad na penicilinu nastavljaju drugi istraživači aon se prvi put primjenjuje tek 1941. godine.Primjenom penicilina tokom II svjetskog rataod sigurne smrti uzrokovane gnojniminfekcijama spašeni su životi mnogihranjenika a čovječanstvo je i zvanično postalobogatije za jedan od najsjajnijih lijekova uistoriji medicine. Nakon penicilina slijedila suotkr i ća s t reptomic ina , te t rac ik l ina ,eritromicina i dr. Zbog selektivnog djelovanjaant ibiot ika , koj i uništavajući n j imaantagonistične mikroorganizme, pri tome neremete normalnu funkciju inficirane ćelije, kaoi zbog njihovog brzog učinka, korištenjeantibiotika uveliko je uzelo maha. Premapouzanim podacima danas je u upotrebi preko70 različitih antibiotika koji su od straneSvjetske zdravstvene organizacije proglašenisigurnim za korištenje. Ipak, uzimanje

antibiotika bez prethodne konsultacije sal jekarom može uzrokovat i ozbi l jnezdravstvene tegobe i ostaviti nesaglediveposljedice po imunološki sistem organizma.Nažalost, neobaviještenost običnih ljudi oopasnostima nekontrolisane upotrebeantibiotika dodatno je ohrabrila njihovuogromnu potrošnju i time otvorila mogućnostda se

što bi se unajkraćem vremenskom roku moglo pokazatikao veliki problem.

Kod nas su se antibiotici odomaćili kao rijetkogdje u svijetu. Podaci sa naše liste desetnajizdavanijih lijekova pokazuju da su prva trilijeka antibiotici, a od preostalih sedam još trisu iz reda antibiotika, dok poređenja radi, nalisti najprodavanijih lijekova u SAD-u međuprvih deset lijekova nema niti jednogantibiotika. U skladu sa postojećompotražnjom i potrošnjom na našim prostorima

kod stanovništva izazove otpornost tj.rezistentnost na antibiotike

Nerazumna primjena antibiotika

ww

w.n

ew

vis

ion

.ba

7

godišnje se potroši nekih pet milionapakovanja ovih lijekova zbog čegagotovo trećina novca od ukupnogbudžeta za lijekove ide upravo naantibiotike. Antibiotici se najčešćeuzimaju samoinicijativno ili popreporuci komšinice, prijatelja ilikolege sa posla koji su se "eto bašnedavno osjećali upravo kao što seosjećate vi sada" i zaista se stiče dojamda je primjena antibiotika u potpunostiprepuštena stanovništvu koje ovelijekove očito smatra "lijekom za sve".Kako drugačije objasniti činjenicu dapojedinci uzimaju antibiotike kodreumatskih bolova, iako antibiotici nisuanalgetici, kod visoke temperature, iako se neradi o antipireticima tj. lijekovima koji utiču naregulaciju tjelesne temperature, zatim kodkašlja i grlobolje mada antibiotici direktno neublažavaju kašalj itd. Možda najveća i najčešćagreška je uzimanje antibiotika kod virusnihoboljenja. Antibiotici ne djeluju protiv virusa;oni su efikasni samo kod bakterijskih infekcija ito kod tačno određenog soja bakterija. Ipak,dešava se da pacijenti sa prehladom ili gripominsistiraju na prepisivanju antibiotika jer suubijeđeni da im takav lijek treba, dok seistovremeno ljekar dvoumi oko propisivanjaikakvog lijeka a kamoli antibiotika.Neadekvatna primjena antibiotika, naročito uvrijeme kada je organizam već napadnutvirusom, ima sasvim suprotno djelovanje odočekivanog jer su zbog uticaja antibiotika, kojiuništava i tzv. "dobre" bakterije odbrambenesnage organizma dodatano oslabljenje terazvoj onih sojeva bakterija koje mogu da žive iu prisustvu antibiotika odvija se još brže.Rezistencija bakterija, koja je usko povezana saučestalom upotrebom antibiotika, u zadnjihdesetak godina postala je ozbiljna prijetnjaantibiotskoj djelotvornosti i već postoje teškeinfekcije koje se ne mogu liječiti niti jednimraspoloživim antibiotikom. Medicinskistručnjaci predviđaju da bi zbog nepravilneupotrebe antibiotika moglo doći i dorezistencije na penicilin a onda i na drugeantibiotike. Svakako da se uporedo sanastankom rezistentnih sojeva otkrivaju i noviantibiotici, međutim sinteza novih lijekova

znatno je skuplja a i sporija od razvojarezistentnih patogena. Dakle, ukoliko neželimo da umjesto moćnih lijekova dobijemosuper-otporne bakterije, vrijeme je daantibiotike izbacimo iz kućnih apoteka. Da saantibioticima treba biti oprezan govore ipodaci prema kojima se zbog njihovog štetnogučinka tj. nuspojava u vidu alergija,anafilaktičkog šoka, štetnog djelovanja nabubrege, jetru i organe za varenje između 5-10% bolesnika uputi na bolničko liječenje.Veliki broj bolesti poput gripe, prehlade,kijavice, upale sinusa, uha ili ždrijela prolazi ibez liječenja, a potrebno je samo strpljenje injegovanje bolesnika uz simptomske mjereliječenja. Kod lakših infekcija probajte koristitipreparate sa ehinaceom, koja je vrlo efikasanprirodni antibiotik. Uz ovo uzimajte dostabijelog luka, mogu i kapsule ako baš ne možetedrugačije, zatim svježeg soka od limuna,narandže i grejpfruta (sok nikada ne sipajte utopao čaj jer je vitamin C termolabilan!),poneku septoletu (pastilu) za grlo i to najboljepred spavanje, pijte vrelo mlijeko sa medom ajakim ljudima se preporučuje da čim osjeteprve s imptome infekc i j e počnu sajednodnevnim postom i ispiranjem organizmačajevima. Pijte mnogo tečnosti, primjenitekupke nogu i što više se preznojavajte. Nosodržavajte čistim, prestanite pušiti, inhalirajtese a protiv bolnog grla uzimajte odlični biljnisirup od bokvice. Pripazite se malo, malo serazmazite i prepustite vašem organizmu da sesamostalno izbori sa infekcijom. Prezasitite liorganizam antibioticima slabite sopstveni

ww

w.n

ew

vi s

i on

.ba

8

imunitet koji će onda vjerovatno zakazati i usličnim situacijama u budućnosti, a vi ćete opetuzeti antibiotik i tako se neprimjetno uplesti uzačarani krug.

Nekada se korištenje antibiotika jednostavnone može izbjeći i tada je ove lijekove najboljeuzeti odmah i bez oklijevanja. Slučajevi kada jetemperatura tijela veća od 39°C, kada ni nakonpet dana ne dolazi do poboljšanja, kada jekašalj dugotrajan, suh i bolan i kada se javljajuteškoće u disanju zahtijevaju hitnu ljekarskuintervenciju. No i tada, prije propisivanja lijekatreba utvrditi tačnu dijagnozu i u skladu sadobijenim rezultatima odrediti odgovarajućuantibiotsku terapiju. Nikada ne uzimajteantibiotike "napamet"; uvijek prethodnouradite bris grla, nosa, uzorak krvi ili mokraće(urinokulturu) a na osnovu dobijenihrezultata pretraga ljekar može tačnoidentifikovati soj bakterije koja je uzrokovalainfekciju i tako razviti antibiogram u kojemćete naći popis svih antibiotika na koje jeutvrđena bakterija (ne)otporna. Tako, izradomantibiograma izbjegavate mogućnostnepotrebnog uzimanja onog antibiotika koji udatom slučaju ne bi bio efikasan i čije biuzimanje prošlo bez ikakvih pozitivnihefekata. Kada je sa liječenjem potrebno početiodmah obično se prepisuju antibiotici širokogspektra djelovanja, a ljekar će pri tome takođerimati u vidu i da, ukoliko je moguće, uvijekizabere jeftiniji prirodni antibiotiknego onaj skuplji sintetski.Liječenje antibiotikom trajenajmanje pet dana i terapija se nesmije prekidati nakon prvogosjetnog poboljšanja jer postojimogućnost pojave bakterijskogrecidiva. Kako se antibioticinajčešće uzimanju oralno, daklena usta, zbog uticaja hrane nadjelovanje lijeka, antibiotik seuzima između obroka ili jedan satprije jela. Ove lijekove nikada neu z i m a j t e s a m l i j e k o m i l imli ječnim proizvodima jerkalcijum iz mlijeka veže molekule

antibiotika i usporava njihovu apsorpciju i do80%. Isto tako, nema svrhe uzimati probiotskedodatke tokom trajanja terapije jer ćeantibiotici uništiti najmanje 50% unesenihbakterijskih kultura. Dodajmo još da seantibiotici moraju uzimati u pravilnimvremenskim razmacima i u optimalnoj dozi.Samo takva pravilna primjena ne smatra serizičnom, opasnom aktivnošću. U suprotnom,uzimanje antibiotika pretvara se u prijetnju pozdravlje što se često dešava u situacijama kadase antibiotici prepisuju, a nisu neophodni ilikada se za lakše oblike infekcije daju jakiantibiotici te nerijetko dolazi do neuspjeha uliječenju i pojave dodatnih zdravstvenihkomplikacija. No, budemo li čekali dapojedinim zdravstvenim radnicima "proradisavjest" a da se građani konačno počnu pitatišta su to jutros kupili u apoteci, rizikujemo danas neracionalna upotreba antibiotika dovedeu stanje nesposobnosti borbe protiv većineinfekcija pa i onih nekada lako liječenih. I madaera antibiotika traje tek nekih 60 godina, već jedo došlo poremećaja u prirodi mikroba, koji seprilagođavaju sve brže i postaju gotovo trajnorezistentni (otporni).Zbog svega navedenog izgleda da nam nepreostaje ništa drugo do iznaći mehanizmekontrole i ograničavanja propisivanja ipotrošnje antibiotskih lijekova i pokušatishvatiti da je uzimanje lijeka ozbiljna stvar aljekar taj koji određuje terapiju.

Pravilna primjena antibiotika

,

,

,

ww

w.n

ew

vis

ion

.ba

9

Neki naučnici vjeruju da je unašem Sunčevom sistemu prijemnogo godina postojao desetiplanet zvan Faeton.Izvor za svoju pretpostavkupronalaze i u jednoj staroj grčkojlegendi. Šta se zapravo dogodilos tim planetom? Je li postao žrtvakozmičke katastrofe? Ili on jošuvijek postoji i samo se skriva?Legenda o Faetonu i njegovojsmrtonosnoj vožnji potiče još izmitoloških vremena. Priča ideovako: Još od svoje ranemladosti Faeton je vrijednovježbao upravljanje sunčevim kolimakako bi u toj vještini dostigao svogbožanskog oca Heliosa, koji je od početkado kraja dana preko obzora vukaosunčeva kola i time se brinuo zaujednačen protok vremena na Zemlji.Međutim, Jupiterov sin Epaf često jezadirkivao mladića i sumnjao u njegovobožansko porijeklo. Kako bi se dokazao ipobio sve sumnje, Faeton je zamolio ocada mu odobri da samo jedan dan upravljasunčevim kolima. I dogodilo se ononeizbježno: čim su konji primijetili dakolima ne upravlja pravi gospodar,skrenuli su sa ustaljenih nebeskih putevavremena i prostora. Sunčeva kola previšesu se, između ostalih, približilasazviježđima Lava, Raka, Volara iŠkorpiona pa su se tako jako zagrijala da

su skrenula sa svoje nebeske staze.

Faeton je spas potražio u blizini Zemlje paje na našem planetu došlo do naglogzatopljenja. Biljke, životinje, cijela flora ifauna je izgorjela i Zemlja je nestala uplamenu. Tada su nebeski bogovi upomoć pozvali Jupitera koji je premasunčevim kolima uputio svoju munju.Faeton je izgubio ravnotežu, pao je , te jetako okončao svoj život. Zemlja se jakosporo oporavljala. Jupiter je ponovouredio Zemlju i nebo, a ražalošćeniHelios vrati se svom svakodnevnomposlu upravljanja sunčevim kolima.

Kaos na Zemlji

FaetonZemlja koja je postojala prije nas

ww

w.n

ew

vi s

i on

.ba

10

Poremećeni sklad

Zagonetna praznina

Gdje se skrio planet?

Katastrofa u svemiru

Teorija o kometu koji je pao na zemlju iuzrokovao mega-katastrofu također jeuticao na antičke teoretičare. Premad a n a š n j i m a s t r o n o m s k i mpretpostvakama, pritom je možda moglabiti riječ i o ostacima nekog planeta-možda baš tajanstvenog Faetona, čije supostojanje stoljećima pretpostavljalibrojni astronomi i kršćanski astrolozi,budući da im se sunčev sistem u njimapoznatom obliku nikad nije činiopotpuno skladan i dorađen. Posljednjiastronom koji se bavio pitanjima tebožanski zadane harmonije mundi bio jepoznati Nijemac Johannes Kepler. On jepočetkom 17. stoljeća iznio svoju teorijuda se udaljenosti između planeta moguprikazati u matematički i glazbenoskladnim omjerima.

Ono što Kepler kao ni ostali naučnici nijeuspio razjasniti, velika je prazninaizmeđu Marsa i Jupitera- zjapeći jazispresijecan rojem planetoida, koji danasnazivamo asteroidnim ili planetoidnimpojasom.Nije li moguće da je planet koji se tun e k a d a n a l a z i o o d j e d n o m p o dnerazjašnjenim okolnostima eksplodiraopa je za sobom ostavio nakupine ostatakaprastare svemirske tvari? Potvrdu zatvrdnje Keplera i njegovih prethodnikamoguće je naći i u savremenoj nauci,posbno ako veliku nakupinu asteroidasmatramo ostacima planeta. A tu je iastronomsko pravilo zvano Titius-Bodeov zakon. Prema njemu svi planetioko Sunca kruže na određenimrazmacima. Ipak, razmak između Marsa iJupitera dvostruko je veći nego što biprema tom zakonu smio biti. Nedostaje lidakle, baš kao kod Keplera, neki planetY? Nije li možda riječ o Faetonu?

Izučimo malo podrobnije taj dioSunčevog sistema. Faeton bi od Suncatrebao biti udaljen 350- 400 milionakilometara, dakle više nego dvostrukaudaljenost Zemlje od Sunca (oko 150miliona kilometara), tačno na granicikozmičkog života i smrti. Taj bi se planet,naime, nalazio na rubu ekosfere koja unašem Sunčevom sistemu označavapodručje mogućeg života. Samo seunutar tog pojasa može odvijatievolucija. Ta se ekosfera od Venerinestaze pa preko Zemljine staze proteže dopodručja između Marsa i Jupitera.Ali gdje je, odnosno gdje bi se mogaoskriti taj planet? Neki ga naučnicismještaju negdje iza Sunca. Budući da sesada nalazi u Sunčevoj sjeni, što se nećepromijeniti ni u bližoj budućnosti, za nasje nevidljiv. Ni svemirske sonde upućeneprema Suncu zasad u tu zagonetku nisuunijele više svjetla, tj. nisu otkrile Faetonkoji se možda skriva iza Sunca.

Drugi, primjerice američki astronomCharles Kowal, pokušavaju bit iodređeniji i pretpostavljaju da je tajplanet prestao postojati prije otprilike 175miliona zemaljskih godina. Tada je, ponjihovom mišljenju, došlo do sudaraFaetona sa nekim planetoidom-svemirska katastrofa ogromnih razmjerakoja je cijeli naš Sunčev sistem dovela narub propasti.Kamene krhotine tada su počelebombardirati sve članove Sunčevogsistema, njegove planete i mjesece, apritom su nastajali krateri promjera do600km i dubine 25km, poput nekih naM a r s u . V e ć e k a m e n e k r h o t i n eodlomljene s Marsa, Jupitera, Saturna,Urana i Neptuna matični su planetipotom svojom gravitacijom ponovo

ww

w.n

ew

vis

ion

.ba

11

zarobili pa su postali njihovi mjeseci iprsteni.

Neobično je, međutim, što prsteninemaju isti hemijski sastav kao planetioko kojih kruže. I kod mjeseca ima takvihneobičnosti. Na primjer, Marsov vanjskimjesec Deimos ima tako malu masu damnogi naučnici smatraju da je šupalj.Neki to tumače pustolovno: smatrajukako su prijašnji stanovnici Sunčevogsistema Deimos potpuno iscrpili jer su gakoristili kao rudnik. Možda su tiizvanzemaljci poticali sa Faetona? Velikizagovornici te pretpostavke smatraju,naime, da je zagonetni planet Faeton bionastanjen, a možda je čak bio dom ilegendarne Atlantide, o čemu je pisao igrčki filozof Platon.

Postoji zaista veza između propastiAtlantide i uništenja planeta Faetona,pitanje je na koje odgovore može datisamo mašta. Savremena nauka ima i niz

drugih zanimljivih pitanja na tu temu, alido današnjeg dana niko nije pronašaokonačne i zadovoljavajuće odgovore.Između ostalog, nejasno je kad je došlo dovelikih tektonskih poremećaja inaginjanja Zemljine osi, što je zaposljedicu imalo pojavu brojnihprirodnih katastrofa na našem planetu.Čak bi i stalna izmjena magnetnih polovaZemlje osim lokalnih mogla imati isvemirske uzroke, dakle povod za jednutakvu promjenu mogao je biti sudar saostacima Faetona. Promjene polovafizikalna su činjenica jer su poputelektričnih otisaka prstiju zauvijekostavile trg u ohlađenoj magmi.

Zivot na Faetonu

Mnoga otvorena pitanja

ww

w.n

ew

vi s

i on

.ba

12

nova bolest civilizacije

Mobbing

Pojava mobbinga se smatranamjernom agresijom izlostavljanjem na radnommjestu, s ciljem uništavanjaličnosti i radne sposobnostiunaprijed odabrane žrtve.

ww

w.n

ew

vi s

i on

.ba

Mobbing, kao što govori i sam korijen teriječi, eng. „to mob“ - znači napasti ilinasrnuti, označava psihički teror nad

pojedincem na njegovom radnom mjestu. Unovije doba, ova kako je mnogi nazivaju novabolest civilizacije, se sve više širi svijetom, amanifestira se kroz ignorisanje, omalovažavanje,p r o s t a č k o d o b a c i v a n j e i s e k s u a l n ouznemiravanje, te može dovesti i do potpunedegradacije žrtve, a u nekim slučajevima i dofizičkog nasilja u radnom okruženju. Psiholozitumače da sistematskom, često grupnom iorganizovanom psihološkom mučenju slabijegčlana skupine pribjegavaju zavidne, frustrirane,nesigurne, neurotično ambiciozne i društvenonezrele osobe. Ista pojava, poznata kao bullying,zabilježena je i u djece, a simptomi u žrtava, kao ioblici sistematskog zlostavljanja žrtve s ciljemnjezina izopćavanja su jednaki.Mobbing počinje sofisticiranim metodamazlostavljanja poput dobacivanja i ogovaranja, a svremenom poprima sve teže oblike, pa žrtvapostepeno tone u depresiju i napušta radnomjesto. U nezdravim sredinama, pokretačmobbinga, tog smišljenog psihološkog mučenja,može čak biti i nagrađen napredovanjem i većimugledom u svom radnom okruženju. Uspjehtakvih osoba izaziva strah kod svih ostalihpotencijalnih žrtava, pa mu se one, svjesno ili ne,priklanjaju, ne želeći završiti kao slabije kolege.Pojava mobbinga privukla je pažnju i proučavase tek posljednjih desetak godina, te se smatranamjernom agresijom i zlostavljanjem naradnom mjestu, s ciljem uništavanja ličnosti iradne sposobnosti unaprijed odabrane žrtve. Uulozi organizatora mučenja, nerijetko jenadređena osoba, koja zbog svog položaja lakonalazi žrtvu.

Istraživanje provedeno u Njemačkoj, pokazaloje, međutim, da su u skoro 50 posto ispitanihslučajeva, mobberi bile kolege koje su se nalazilena istom ili sličnom položaju kao žrtva, a namobbing su se najčešće odlučivali zbog straha odgubitka radnog mjesta. Kao ostali motivi zašto seneko odlučuje na proganjanje slabijeg kolegenavedena su: želja za napredovanjem u poslu,odbačenost od porodice koja se nadomještaiživljavanjem nad slabijim saradnicima ili strahda će zbog posustajanja na poslu i oni postatižrtva mobbinga.

Istraživanja provedena u skandinavskimzemljama pokazala su da postoji 45 tipičnihnačina kojima mobberi muče svoje radne kolege,a koja se mogu svrstati u pet kategorija. U prvugrupu spada sistematsko onemogućavanjeizražavanja i neprestano kritiziranje žrtve, zatimslijedi narušavanje socijalnih odnosa, koje semanifestira na taj način da se žrtva ne primjećuje.U treću kategoriju spada mijenjanje socijalnepercepcije na način da mobber žrtvu ogovara ivrijeđa pred ostalim kolegama, pod četiri jenegiranje kvaliteta posla, kroz koji se žrtvineprestano daju novi radni zadaci, koji su iznadili ispod njezinih sposobnosti, te slijedi petagrupa, koja podrazumijeva narušavanje zdravljažrtve, prijetnjom ili seksualnim zlostavljanjem.

Posljedice takvog iživljavanja odražavaju se nažrtve podjednako kako na duhovnom, tako i nadruštvenom i fizičkom području. Žrtvi opadakoncentracija u radu i mišljenju, slabi joj volja zaživotom, potiskuje potrebu za druženjem,zahvata je kompleks manje vrijednosti, te počinjepatiti od manjka samopouzdanja. Posljedicemobbinga osjećaju se tokom cijelog života, i akoosoba ne živi u atmosferi pozitivnihmeđuljudskih odnosa, teško da će se ikada moćiosloboditi tog civilizacijskog virusa.Međutim, iako ova tvz. bolest uzima sve većidanak, o mobbingu se unatoč svemu vrlo malozna, jer žrtve o tome najčešće šute. Razlog tome jeosjećaj bespomoćnosti, a vremenom ih počnemučiti i tjeskoban osjećaj krivnje. Također, jedanod razloga što se o ovome problemu malo govorije i taj, što s obzirom na to da se mobbing razvijasporo i pritajeno, žrtva često i nije svjesna da joj seovaj vid zlostavljanja i dešava. U timslučajevima, odlučujuću ulogu ima nadređenaosoba, koja bi trebala razlikovati neosnovanesumnje od opravdanih optužbi. Nažalost, sobzirom na to da je ovaj fenomen nedovoljnoistražen, i liječnici i žrtve mobbinga razloge zanjegove posljedice, koje se manifestiraju u vidupsihičkih i fizičkih poremećaja, još uvijeknajčešće pripisuju stresu na radnome mjestu.

Rezultati istraživanja

Pet kategorija mobbinga

Posljedice mobbinga

ww

w.n

ew

vis

ion

.ba

15

Sigurno svi znamo nekog ko je pod dojmom želje za brzim i lakim dobitkom ušaou mrežu kocke, jednog od najtežih poroka, i prokockao mnogo ili sve što ima.Ovakvi slučajevi nisu usamljeni, niti jedinstveni, ali nedvosmisleno dokazuju dasu obični ljudi sa naših prostora neizlječivo zaraženi virusom zvanim - „kocka“.Danas praktično ne postoji punoljetna osoba, doduše, prevashodno muškogspola, koja bar jednom nije okušala sreću u igri sa sudbinom.

KOCKAKOCKA

ww

w.n

ew

vi s

i on

.ba

16

Kockarska “sreća”Za kocku, kao socijalni fenomen, ne može seegzaktno odrediti kada je nastala, kao što je slučajsa određenim pojavama u prirodnim naukama,niti je moguće sa sigurnošću procjenjivati njenrazvoj. Prve tragove igara na sreću na našimprostorima nalazimo još u vrijeme MilošaObrenovića, kada su se dokoni seljaci kladili načiju će kocku šećera muva prvo sletjeti...Naravno,tada ulog nisu bile enormne svote novca, kao štoje danas slučaj, već stoka, mliječni proizvodi,zemljišni posjedi...Da kockanje nije samo slabostsiromašnih socijalnih slojeva, najbolje svjedočipriča, doduše nepotvrđena, da je ruski car izdinastije Romanov, na kocki izgubio čitavuAljasku, koju su, navodno, Amerikanci otkupiliod Rusa...Kockanje je, uprkos značajnom razvojudruštvene svijesti, ostalo neizbježni pratilac svihpolitičkih sistema i uređenja, bez obzira da li jeriječ o monarhiji, demokratiji, oligarhiji, čak idiktaturi. Poput dinosaurusa koji su preživjelimilione godina uprkos konstantnim fizičko-klimatskim promjenama na planeti, tako je ikocka opstajala, prilagođavajući se uslovima kojisu vladali u tom trenutku, mijenjajući samo svojepojavne oblike. Ili, što bi rekao Đorđe Balašević:„Princip je isti, sve su ostalo nijanse...“

Moderno kockanjeDruštveni progres uzdigao je kocku na pijedestalkada su u pitanju legalne poslovne mogućnosti.Pojava i razvoj Interneta i insistiranje na idealuglobalizacije, podigao je broj kockara doneslućenih razmjera, jer danas ne morate da ideteu kazino da biste isprobali svoju sreću. Dovoljnoje da, udobno zavaljeni u fotelju, imate računar iza tren oka ste „prisutni“ u Americi za stolom zarulet, poslije nekoliko minuta u Australiji možeteigrati „blek-džek“, zatim u Aziji odigrati partijupokera, da biste svoj „put oko svijeta za satvremena“ završili kladeći se na konjske trke uEngleskoj... Koliko je kocka postala točak kojiusmjerava društvenu svijest, najbolje svjedočipodatak da je Las Vegas, „grad poroka“ usredpustinje Nevada, jedan od najposjećenijihturističkih lokaliteta svake godine. Kockari izcijelog svijeta prosto opsjedaju mnogobrojnakazina u ovom gradu, koji nerijetko nazivaju„kockarskom Mekom“...

Što kažu socioloziSa sociološkog aspekta, čini se da je kockanjefenomen siromašnih društvenih slojeva,me

ćom“ žele da se druže inajimućniji pojedinci u društvu. Motiv je,naravno, različit – dok siromašni žele da prekonoći riješe egzistenciju i pobjegnu iz okovabijede, bogataši često ulažu ogromne svote novcaiz čiste dosade. Ali, ne treba zaboraviti da jeodlazak u kazino za bogataše statusni simbol,isto kao i vožnja skupocenim automobilima ijahtama i da se često njihov društveni ugled mjerikoličinom utrošenog novca u kockarnici.

đutim, istraživanja su potvrdila da sa„gospođom Sre

Malo nauke...Ono što su naučnici nedvosmisleno utvrdili, jesteda sam trenutak iščekivanja prilikom kockanja,izaziva krupne fiziološke promjene u organizmukockara. Dolazi do povećanog lučenja hormonanadbubrežnih žlijezda, adrenalina, nešto sličnokao u situacijama kada se nađemo u neposrednojopasnosti. I upravo to stanje ekstaze, smatrajustručnjaci, uvijek iznova pokreće želju za igramana sreću i ponovnim doživljajem takvogosjećanja...

I dok čitate ovaj članak, sjedite udobno smješteni u svojoj fotelji i u dilemi ste da li dauložite novac na „crveno“ ili „crno“, još jednom dobro razmislite – možda je „LadyLuck“ već „zauzeta“ večeras... w

ww

.ne

wv

isio

n.b

a

17

Kroz istoriju, mačke su umnogim civilizacijama ireligijama imale značajnuulogu. U Japanu su smatranesimbolom sreće ili pakbogatstva, a mačka zvanaMuezza je bila ljubimicaposlanika Muhameda.

MAČKANajpoznatiji predator

među kućnim ljubimcima

18

Domaća ili kućna mačka spada u grupusisara mesojeda. Popularnost međuljudima stiče još prije 9500 godina,

prvenstveno zbog toga što je dobar lovac naštetočine. Ovom podatku svjedoči činjenica daje 2004. godine na Kipru u jednomarheološkom nalazištu, pronađen grob ukojem su zajedno sahranjene mačka i njenvlasnik. Za ovog vještog predatora poznato jeda može da lovi čak hiljadu različitihživotinjskih vrsta, kako bi se prehranile, madasu kod nas najpoznatije kao izvrsniistrebljivači miševa, pacova i drugih manjihštetočina s kojim se čovjek susreće. Izvrsni su iučenici, te ih je moguće istrenirati da sepovinuju nekim jednostavnijim ljudskimkomandama, te čak mogu ovladati i nekimvještinama, kao što su otvaranje vrata,frižidera (velike su izjelice), te korištenjemmehanizama, u obliku posuda, namijenjenihovim kućnim ljubimcima, koje se otvaraju nadodir.

Da bi se sporazumijevale mačke koristerazličite vokalne sposobnosti, u koje spadamjaukanje, predenje.... Obično teže od 2.5 do 7kilograma, međutim, ukoliko su preuhranjenenjihova težina može iznositi čak i 23kilograma. Kote se najviše dva puta godišnje, urano proljeće i jesen, a broj njihovih potomakavarira od dva do šest. Svoje potomke nose šestili sedam nedjelja. Mačići se rađaju slijepi, a odmajke se odvajaju, odnosno započinju svojsamostalni život nakon dvanaest nedjelja.Ženke svoju plodnost stiču nakon pet ili šestmjeseci, dok kod mužjaka seksualna zrelostvarira od četiri do 10 mjeseci starosti.Međutim, iako se zbog njihove snalažljivosti ilukavstva kaže da mačka ima devet života, ubiti one mogu doživjeti četrnaest do 20 godinastarosti.

U antičkom Egiptu, smatrane su božanstvima,a svima nam je poznata mistična mačka zvanaBast, u čiju su slavu napravljeni brojni kipovi icrteži. I danas postoje određene špekulacije otome da na jednom Kenijskom otoku, LamuArchipelago, žive potomci ove egipatskeboginje doma. Kroz istoriju, mačke su umnogim civilizacijama i religijama imaleznačajnu ulogu. Tako su primjerice u Japanu,

smatrane simbolom sreće ili pak bogatstva, amačka zvana Muezza je bila ljubimicaposlanika Muhameda.

Zahvaljujući svom anatomskom obliku,mačke posjeduju malo mekanog dijela kože,što im omogućava da lakše pobjegnu nekomvećem predatoru ili kod sukoba sa drugommačkom, jer ih dotični usljed toga teže možeuhvatiti. Jedan određeni pojas kod vrata,tačnije njegov leđni dio, kojeg također odlikujemanjak kože, upravo i služi majci mački danosi svoje mačiće. Ovi mali predatori imaju itakoreći specijalizovane zube, koji su veomanazubljeni i oštri, kako bi lakše moglikomadati meso i dijeliti ga od kostiju. Zbogšezdeset i dva posebna mišića u uhu, mačke seodlikuju i izvsnim sluhom, usljed kojeg surazvile i sposobnost nečujnog micanja, što imuveliko pomaže prilikom hvatanja plijena.Također, zahvaljujući ovim mišićima, mačkemogu micati svojim ušima u različitimpravcima, nevezano od položaja njihovogtijela. Njihov sluh je veoma sličan ljudskom,kada je u pitanju reakcija na niže skale, ali zarazliku od čovjeka, mačke ipak mogu čuti za1.6 oktava više, kada se radi o glasnijimzvukovima, te čak za oktavu više i od psa.Koštana struktura njihovih nogu je takođerveoma interesantna, jer su papučice, kojimzavrašavaju njihove šape, kojim ujedno idotiču tlo, takoreći odvojene od ostatka noge.Kada su opuštene, po pet kandži koje se nalazeu papučicama, sakrivene su pod kožom unjihovim prstima, što im omogućava nečujnohodanje, a time ih i štite od toga da se usljeddoticanja sa tlom ne istupe. Kada su ljute ililove plijen, one ih izbacuju. Kandže koje senalaze na zadnjim nogama su oštrije odprednjih, što im omogućava lakše penjanje nadrvo ili druge površine. Za razliku od nekihdrugih sisara, primjerice pasa, one hodaju takošto pomiču dvije i dvije noge, što je slučaj kodkamila i žirafa, iako ne postoji nikakva vezameđu ovim životinjama, koja bi objasnila ovupodudarnost. Usljed toga što je njihov njuhprvestveno namijenjen za lov, on je za čakčetrnaest puta jači od čovječijeg.

Istorija i mitologija mačaka

Anatomija mačke

ww

w.n

ew

vi s

i on

.ba

20

Psihologija mačke

Socijalno ponašanje

Tipovi

Za razliku od drugih životinja, a posebno štosu starije, mačke imaju sposobnost da spavajučak dvadeset od mogućih 24 sata. Najživlje surano ujutro i navečer. Međutim, njhovtemperament, uveliko zavisi od samoggospodara, primjerice ukoliko je njihovvlasnik aktivni tip i sama mačka će biti življa, iobratno. Uobičajena temperatura ove životinjeiznosi 38 ili 39 stepeni C, ali ukoliko jehiperaktivna ona se povisuje za oko polastepena, ili pak smanjuje na 36 stepeni C, ako jemačka pasivna.

Mnogi ljudi karakterišu mačke kao izrazitoposlušne životinje. Međutim, za razliku odpasa, sa kojima ih često uspoređujemo, one suviše samosvoje, ili pak sebične, te svoje potrebestavljaju ispred svih ostalih. Ali, ipak ukolikovlasnik zadobije njihovo povjerenje, mačkaneće napustiti pruženi dom i biće odana svomgospodaru. Muški pripadnici ove vrste svojuzahvalnost će „pokazati“ time što će urinom

obilježavati teritoriju koju smatraju svojom,dok će ženke agresivnim ponašanjem branitiostalim mačkama da joj se približe. Ali, kada jeu pitanju lična higijena, nema te životinje kojamože prednjačiti nad njom. Naime, mačkeskoro svaki put pred spavanje, jezikom obližucjelokupno svoje tijelo, te nikada neće boravitiu prljavom okruženju. To je, naravno, slučajkada su u pitanju kućne mačke.

Gledajući po izgledu tijela, mačke sukvalifikovane u dva tipa, koja se ekstremnorazilaze, a to su orijentalni, kojeg karakterišemršava muskulatura, dugi nos, velike uši(primjerice sijamske i slične), te cobby, koje sumanje, kompaktibilnije muskulature, manjegnosa i ušiju. Perzijske i egzotične mačke su dvaprimjera ovoga tipa. Međutim, vrsta mačakakoja se udomaćila kod nas spada u takozvani,evropski tip mačaka.

Izdižući se na proplancima, gradinama ibrežuljcima, kao vjerni čuvari prošlostisrednjovjekovni nadgrobni spomenici poznatijikao stećci svojom postojanošću već vjekovimauspješno prkose zubu vremena.Stećci i njihove nekropole su jedna od misterijabosanskohercegovačke historije. Samo napodručju Bosne i Hercegovine pronađeno jepreko 50 000 stećaka. Istraživanje lokaliteta idetaljna obrada nekropola intenzivnije jezapočela tek polovinom XX vijeka do kada smopodatke o ovim jedinstvenim spomenicimamogli pronaći u putopisima, analima ilijednostavno pričama o veličini i moći koju sustećci ostavljali u očima naših predaka. Međunajznačajnije nekropole stećaka spadaju one uRadimlji, Stocu, Olovu, Kaknju, Kupresu, ali ibrojnim drugim lokalitetima širom Bosne iHercegovine, a najljepši među njima po svojojsimbolici krasi botanički vrt Zemaljskog muzejau Sarajevu prevalivši dug put iz nekropole uZgošći kod Kaknja. Za njega se vežu i razne pričeo samom bosanskom kralju Stjepanu IIKotromaniću koji je dao isklesati stećak u oblikusarkofaga ukrašen brojnim simbolimazoomorfnih i flornih motiva. Veliku ulogu uproučavanju stećaka imali su Zemaljski muzej,Zavod za zaštitu spomenika kulture kao i brojnistručnjaci među kojima se naručito ističu ĆiroTruhelka, Marko Vego, Alojz Benac, NadaMiletić, Mirian Wenzel. Veliku vrijednostpredstavljaju epitafi odnosno natpisi na stećcimakao izvori prvog reda za proučavanje historijesrednjovjekovne Bosne.Stihovima, ri ječima ili samo crtežimasrednjovjekovni dijak je odao svrhu i ljepotuspomeniku koji stoji kao čuvar mira pokojnika.Isklesani bosanskom čirilicom tekstovi suobavijest pokojnika koji nije želio da njegovoprisustvo na ovom svijetu bude zaboravljeno. Kosu bili? Gdje su krenuli? Odgovori su ponekad

Kameni„Nija saono(Ma

svjedvr

ww

w.n

ew

vi s

i on

.ba

22

isklesani tako duboko u kamenu da prkosevjekovima. Često su odavali društveni položajpokojnika što je veoma bitno pri proučavanjudruštvenih odnosa sednjovjekovne Bosne. Vještidijaci uljepšali bi stećak i crtežima, nikadanasumice i bez reda. Svaka slika, svaki udaracdlijetom imao je svoj cilj, slikom do riječi, djela iživota pokojnika. Ornamentika je poseban vidproučavanja simbolike i značaja spomenika. Naosnovu istraživačkog rada Mirian Wenzel možese zaključiti da su često korišteni motivi životinja(veprovi, jeleni, konji), biljaka od kojih jenajučestalija vinova loza. Jedan broj stećakaukrašen je i ljudskim likovima ili samo nekimdjelovima npr. ruka. U čemu leži tajnaukrašavanja ili uređivanja spomenika, ostajenepoznato, možemo samo slutiti da je onozavisilo od društvenog položaja pokojnika ilijednostavno od vještine i slobode dijaka. Međunajbrojnije ukrase ipak spadaju geometrijskioblici koji su pratili i sam oblik sarkofaga, križa iliveć krajem XV vijeka obeliska (nadgrobnispomenik) koji je poprimio izgled osmanskognišana ali zadržao monumentalnost i ljepotustećka. Padom kraljevstva (XV v.) pod uticajemosmanskih kulturnih tekovina mijenja se upotpunosti i izgled nadgrobnih spomenika,dosta profinjeniji, ali nikako snažan i mističankao bosanski stećak.Bogatstvo riječi i slika nikada nije tako skladnospojeno sa monumentalnošću i hladnoćombosanskog kamena. Svojim mnogobrojnimoblicima, ukrasima te simbolikom stećci susv jedoc i v ješ t ine umje tn ičkog izrazasrednjovjekovnog klesara. Njihova postojanost iljepota nije nestala sa srednjim vijekom i sjajemkraljevstva bosanskog, naprotiv oni kao da su„rasli“ i svojom pojavom postali simbolkulturnog blaga Bosne i Hercegovine.Bez obzira na vrijeme i mjesto kao sjena vječno ćeda obogaćuju bosanskohercegovačku historiju,sačuvani od zaborava kroz stihove pjesnika,pejzaže slikara i ponos naroda. U sjeni vremenastećci ipak nose biljege koji svjedoče o bogatstvukulture čija je riznica cijela Bosna i Hercegovina.

i život ni smrt ne pripada meni,am tek onaj koji je u sjeni

og što u vremenu se ovremeni“ak Dizdar „Kameni spavač“)

ociremena

ww

w.n

ew

vis

ion

.ba

23

Slika današnjeg svijeta, u skoro svimsegmentima može se posmatratiglobalno. Tako je i turizam fenomen

koji je poprimio globalne dimenzije u XXvijeku.

Po svojim ekonomskim, sociološkim,psihološkim, politi

tako “rame uz rame“ naftnoj iautomobilskoj industriji.

ijeva se “manje ili višezaokružena geografska cjelina kojaraspolaže atraktivnim komunikativnim ireceptivnim faktorima, tj. svim onimprirodnim, društvenim, antropološkim,kulturno –

postavkama za smještaj, ishranu, zaodmor, rekreaciju i zabavu turist

Većina zemalja u svijetu, u većem ilimanjem obimu, razvija turizam, aosnovna mu je karakteristika i cilj velikibroj učesnika u turističkim putovanjima,tj. masovnost.

čkim i drugimkonotacijama turizam kao fenomen,prema mnogim stručnim mišljenjima,nema pandana u nekoj drugoj pojavi ilifenomenu u savremenom svijetu. Istotako, mnogi stručnjaci smatraju da ćeturistička industrija za par decenija biti,

reći

Stalno rastuća priroda konkurencije uturističkoj industriji prisiljava turističke

destinacije da razvijaju efektivanmarketing plan i strategiju.U cjelokupnom ovom procesu, turističkioperateri i putnički agenti imaju kritičnufunkciju u stvaranju destinacijskogmarketinga. A šta bi to bila jednaatraktivna turistička destinacija i da li jemoguće da je i BiH jedna od njih?Pod pojmom turističke destinacijepodrazum

istorijskim, saobraćajnim ipret

a( tj.izgrađena turistička ponuda ).”Obično postoji pretpostavka da turistiimaju određenu predstavu o mnogimturističkim destinacijama. Predstava oodređenoj destinaciji nastaje na bazi bilo

TURIZAM U BIHTURIZAM U BIHKoliko poznajemo našu zemlju i turističke potencijale koje posjedujeKoliko poznajemo našu zemlju i turističke potencijale koje posjeduje

ww

w.n

ew

vis

ion

.ba

24

TURIZAM U BIHiz sopstvenog iskustva ili iz iskustvadrugih i znanja koja se ima o destinaciji.Često je to subjektivno, strogopersonalizovano znanje. Za formiranjeimidža u svijesti turističkih potrošačaobično je presudan uticaj promo

ličnosti, socio – ekonomski ambijent,kultura, subkultura i sl. Kakav imidž imaBiH u očima turista, prema sprovedenomistraživanju među turističkim agencijamana području BiH, je izloženo u narednojdiskusiji i podacima.

Bosnu i Hercegovinu su, osobe koje suučestvovale u anketi, nazvali magičnimkutkom Evrope, zemljom susreta istoka izapada. Ova zemlja inače ima izuzetnopovoljan geografski položaj, u središnjemdijelu Balkana, gdje preovladavajurazličiti klimatski uslovi (temperature sekreću u rasponu od 40

u u svačetiri godišnja doba, za razliku od mnogihdrugih područja gdje preovladavaugl

(a nova otkrićan a o v o m p r o s t o r u o b e ć a v a j uutrostručenje turističkog potencijala)

Ispitanici smatraju da su jedne odnajvećih prirodnih atrakcija planineBosne i Hercegovine. To su prije svegaolimpijske ljepotice Jahorina i Bjelašnica,a naravno treba spomenuti i Vlašić, koje uzimskim periodima pružaju atraktivnesadržaje kada su u pitanju zimski sportovii uživanja na snijegu, zatim planina Prenj,koja ima najveći plato u Evropi, sa desetvrhova preko 2000m nadmorske visine.Lični stav anketiranih je da ove planinepredstavljaju snagu u izgradnji imidža.Mogu biti izuzetan resurs za

mnogo treba uložiti uinfrastrukturu i obezbijediti veći nivo

kvaliteta, jer osnova ne nedostaje.

ni prizori čistoće i ljepote, ove rijekepružaju i zabavu u vidu raftinga, pa sečitavim njihovim tokom može uživatidiveći se njihovim epitetima. Bosna iHercegovina posjeduje i termalne izvorevoda, pa tako u pojedinim krajevimapostoje banje i lječilišta.

Perućicu – prašumu, svetištaMeđugorje, Ajvatovicu, Bunu i mnogedruge, koje su možda manje pozna

Historijske atrakcije ne zaostaju mnogo zaprirodnim. Ispitanici smatraju da je tojedna posebna stavka koja može da mnogoutiče na pozitivan imidž, čak šta više BiHbi mogla da se predstavlja kao riznicahistorijskog blaga. Naime, BiH pored togašto ima hiljadugodišnju tradiciju svogpostojanja, u ovoj zemlji se mogu susrestiveličanstvena djela različit doba iarhitektura, počev od Rimskih mostova,stećaka, nadalje tu su tragovi orijentalnihi austrougarskih stilova, pa do današnjihnajsavremenijih zdanja.

h različitosti,ipak ima neku posebnu osobenost.Kulturna baština BiH ima velik

jenenadaleko poznate bosanske starine, kojese mogu naći na Baščaršiji u Sarajevu i naizložbama (a i širom svijeta ljudi dajubasnoslovne sume n

mogu se susresti mnoge poznateličnosti iz svijeta filma. Ne treba zaboravitispomenuti i Mostar, koji je, nakon obnoveStarog mosta, ponovo vratio svoj sjaj islavu i kao i prije postao atraktivan zavelike grupe turista iz cijelog svijeta, kojidolaze da bi se divili veličanstvenosti itradicionalnim skokovima sa Starogmos

bosanskohercegovačke obale naJadranskom moru predstavlja korak

tivneaktivnosti, preporuke prijatelja i rodbine,kao i ukupan mentalno psihološki sklop

º C u ljetnomperiodu u južnim krajevima do oko – 30 º Cu planinskim predjelima tokom zimskogprioda). Klima nije možda za pohvaliti, alinjeni stanovnici i osobe koje privremenoborave tu mogu da dožive i uživaj

avnom blaga i oštra zima ili nasuprot,ljeto.Kao jednu od najpozitivnijih ocjena ovazemlja je dobila za svoju prelijepu okolinu iprirodne atrakcije koje idu uz nju. Primjeritih prizora su Hutovo blato

,vodopadi Kravice, Skakavac.

razvojzimskog turizma u BiH.BiH ima prelijepa skijališta, ali stav jetakav da se još

Pored planina, navedene su i rijeke kaoprimjeri prirodnih ljepota. To su Una,Vrbas, Neretva i druge, kao i jezera –Ramsko, Modrac, Prokoško. Iako suizuzet

Od prirodnih ljepota naravno ne trebaizostaviti

te, ali tone umanjuje njihovu ljepotu. Naravno ovemini destinacije su spomenute u smislurazvoja religijskog turizma.

ih

Kulturna tradicija je pratila uporedohistorijska zbivanja, tako da ona danas,iako je kompilacija mnogi

edimenzije. Izrazito su skupoc

ovca da bi imali poneki uzorak u svojoj kolekciji). Sarajevo,olimpijski grad, je danas poznato poSarajevo film festivalu, koji se održavasvake godine u augustu i u toku togmjeseca

ta. Neumski festival, kulturna inacionalna manifestacija na malom dijelu

Imidž Bosne i Hercegovine

Koliko poznajemo našu zemlju i turističke potencijale koje posjeduje

ww

w.n

ew

vis

ion

.ba

25

naprijed u oživljavanju tog grada injegovog pretvaranja u jedan od centarakulturnih, naučnih i sportskih zbivanja,ne samo građana B i H, nego i susjednihzemalja. Naime, u zadnje vrijema uNeumu se održava mnoštvo seminararazličitih profila. Ogroman nedostatakjesu neuređene plaže, kojih i

Druželjubivost, interesantan karakter,susretljivost, srdačnost su epiteti ko

djelića Evrope.Možda je faktor subjektivnosti odigraosvoju ulogu, iH je, što je većnavedeno, po pitanju ove karakteristikedobila daleko veću ocjenu nego ostaledestinacije. Uz ove dobre ljude svakakotreba povezati nadaleko poznatubosansku kuhinju, koja je većinomgurmanskog sadržaja. Ispitanici su, unajvećem broju, s neskr ivenimzadovoljstvom, kao primjere navodilićevape, jela ispod sača, dolme.

Negativnosti koje utiču na stvaranje lošeslike o BiH i bacaju sjenu na njenepozitivne karakteristike jesu loša i jošu v i j e k n e d o v o l j n o i z g r a đ e n ainfrastruproblema političko - ekonomske prirodeunutar zemlje. Mnogi su skloni kriticikako je B i H daleko od razvijenih zemaljau Evropi, ali ti kritičari su vjerovatnozaboravili da je donedavno ova zemlja bilapotpuno ratom razrušena u svakomsmislu. Lični stav je da je osnovno načemu se treba poraditi jeste promjenasvijesti i postepeno navikavanje ljudi nanovi sistem koji je nastupio u državi.

ike izgradnje imidža, ali suduboko izraženi, ipak ima neku pozitivnusliku i vjerovatno će u nekom doglednomperiodu ta slika poprimiti veće dimenzije.U zadnjem periodu se doista mnogo radina ulaganju napora da se negativnostiuklone. dlučujuć

oguće da naša zemlja postane svjetskipoznata i atrakt ivna tur ist ičkadestinacija.

onako nemamnogo, i nedovoljni smještajnikapaciteti. Istina je da se u zadnje vrijememnogo radi na ispravljanju tognedostatka.

jikrase stanovništvo ovog

ali B

ktura, kao i mnogo nerješenih

Na kraju, rezime je da BiH, porednedostataka koji su u daleko manjemb r o j u u o d n o s u n a p o z i t i v n ekarakterist

O i je faktor u razvojuturizma, kao jedne velike industrije u BiH,taj da doista trebamo malo više dapoklonimo ljubavi našoj zemlji, jer doistaje m

Zemaljski muzej, Sarajevo

Stari most, Mostar

Vijećnica, Sarajevo

ww

w.n

ew

vi s

i on

.ba

26

Neum, Bosna i Hercegovina

EKOLOPROBL

TEMA

BROJA

OŠKILEM

Da bi se zadržao pregled nadrazli itim ekološkimproblemima, korisno je istražitiveze između razli itih oblasti,vezanih za ekološke probleme.Današnje stanje je svimapoznato: najve i zagađiva iokoliša su najve e industrijskedražave, ali i tre i svijet jenatjeran da također iscrpljujeprirodu, ne bi li sebiosigurao barem osnovno zapreživljavanje

č

č

ć čć

ć

29

D

Istraživanje uzroka

a bi se zadržao pregled nad razli itim ekološkimproblemima, korisno je istražiti veze izme urazli itih oblasti, vezanih za ekološke probleme.

Današnje stanje je svima poznato: najve i zaga iva iokoliša su najve e industrijske dražave, ali i tre i svijet jenatjeran da tako er iscrpljuje prirodu, ne bi li sebiosigurao barem osnovno za preživljavanje. Tržište je se uzadnjih 200 godina razvilo bez imalo razumijevanja zaekologiju. Prirodne katastrofe u zadnjim stolje imaukazuju na to da se taj tempo iscrpljivanja prirode ne eviše mo i dugo nastaviti i da smo osu eni na globalnukatastrofu gigantskih razmjera, ako se mnogo toga nepromijeni. Me utim, šta ta no promijeniti? Ve okopostavljanja ciljeva vezano za sve mogu e reforme koje seti u ove problematike, radilo se tu o reformama koje seodnose na pojedine države ili one, koje se mogu smatratireformama globalnih razmjera, postoje nesuglasice. Isama kompleksnost ekološkog problema op enito je takovelika, da više i ne postoje jednostavna rješenja. Promjeneu vrijednosnom sustavu industrijskih država, migracije,religijski i nacionalni sukobi se više ne mogu posmatratiodvojeno od ekološkog problema.

Kolikim dijelom se ovjek i ono što uradi može smatratiprirodnim? Ako se cijeli ekosustav Zemlja, uklju uju iovjeka i cijelu civilizaciju, definira kao priroda, onda

problem odjednom iš ezne. Posmatraju i geološke etape,prijete a ekološka katastrofa postaje samo jedna odkatasrofa u nizu koje priroda sama po sebi reguliše. Da lie ljudi uopšte i koliko njih preživjeti tu katastrofu,

prestaje biti važno jer e ekosustav Zemlja i daljefunkcionisati, iako u po etku poprili no oslabljen. Ovajna in posmatranja te problematike se ini realnim, alinam, uzimaju i u obzir injenicu da ovjek ne možeuvijek pobijediti, ne može pomo i dalje. Ali ako priroduposmatramo kao ono što ovjeka i njegovu civilizacijuokružuje, to jest flora, fauna, atmosfera, okeani i sveprirodne raznolikosti na kopnu onda se moramo zapitatikada ovjek prestaje da živi u toj prirodi, da živi sa istom.U principu on to ini ve sa svojom pojavom u evoluciji.Svojom inteligencijom je u stanju da prvo prevariprirodu, a kasnije da je uobli i kako želi i da je „plja ka“ ipostavi se iznad nje.Mehanizam kojim je to inio je uvijek bio i ostao isti:

č

čć č

ć ć

ćć

ć

č ćć

č

ć

čč ć

čč ć

ć

ćć

č čč č

ć č čć

č

čč ć

č č

č

đ

đ

đ

đ

đ

nastanjivanje, preoblikovanje prirode,tehnologizacija. To sve pak ne vodi nužno dojake štete, u injene okolišu. Postojale sukulture koje su mijenjale prirodu ali su ipakživjele u skladu s njom. To nije samo pitanjebroja stanovnika. Vrijednosni sustavi, religije ifilozofije ukazuju na razli ita shva anjaprirode. U slu aju krš anske Europe, koja je sasvojom maksimom „Podredite sebi Zemlju“

od vremena renesanse ljudska sposobnost daoblikuje prirodu je prevazišla sve ranijedimenzije. Krajem 20. stolje a je takva granicapreoblikovanja (gotovo da se može re i irazaranja) dostignuta, kakva se prije 50 godinanije mogla ni naslutiti.Ljudska civilizacija e pod ovakvim uslovimarazaranja prirode biti mogu a samo jošnekolicinu generacija. U svako doba su urbanekulture najviše donijele sme a i ošte enja uokolišu - nek se uzme u obzir samo Rimskocarstvo - , ali u ovom stolje u svemu tomedodatno pridodaju milionske metropole iokrutno velik broj ljudi na cijelom svijetu.Pr i rodni sk lad i „ l judsk i“ pr inc ipmaksimiziranja koristi (tj . pove anjeindividualnog osje aja ugodnosti kao ultimaratio) o ito predstavljaju suprotnost kojapostaje sve ve a, što se ovjek više urbanizira.Do sada je ovjek bio u stanju da nadja a sklad

u prirodi, ali u svijetu koji je sam sebi stvoriopoprili no dugo se zavarava smatraju i da svefunkcioniše po njegovim zakonima iako ugradovima dolazi do sve ja eg zaga enja inedostatka vode. Prioriteti današnjegmodernog ovjeka u industrializiranomsvijetu se uopšte ne poklapaju sa prirodnimpravilima o skladu u prirodi.

K a k o u v e s t i m e h a n i z m eregulisanja koji bi sustav vratili uprodukativnu komunikaciju saprirodom? Sa novim vrijednosnimsustavom, promjenama u sustavuili ak sasvim novim sustavom?Rješenje ovih pitanja samo nijedovoljno. U sadašnjoj situaciji nijedovoljno, vratiti se životu u skladusa prirodom. Ve uništeni dioprirode se mora dodatno obnoviti.P o g o t o v o u e u r o p s k i mindustrijskim državama se više i nemože re i, kako je priroda tamo

izgledala izvorno. Šuma, kao posljednjiostatak prirode (ostatak neiskorištenepovršine se može slobodno nazvati agrarnomstepom), je stol jetnim promjenama,iskorištavanjem i istrebljivanjem njenepovršine izgubila svoje pravo lice. Me utim,postoji li uopšte izvorno lice šume? S parolom„nazad prirodi“ se ne stiže daleko, pošto sešuma ne može definirati iz prošlosti. Osimtoga nam nedostaje i osje aja za prirodu.Naravno da je svako od nas oduševljenp o s e b n i m k r a j o l i c i m a i p r i r o d n i mpanoramama, ali malo ko drve e i cvije esmatra osjetljivim bi ima. Jednostavno sunaizgled nezahtjevna kulisa koja je uvijek tu.Taj osje aj za prirodu se ne može nau iti. Radise o ne emu što je druga ije o znanju koje seodnosi na to, kako priroda „funkcioniše“. Našprirodno-znanstveni i tehni ki svjetonazornam omogu ava da sve posmatramo u

č

č ćč ć

ćć

ćć

ć ć

ć

ćć

čć č

č č

č ć

č

č

č

ć

ć

ć

ć ćć

ć čč č

čć

đ

đ

Osnovna razmišljanja omogu im rješenjimać

ww

w.n

ew

vis

ion

.ba

31

mehanizmima i funkcijama, ali na taj na in nemožemo riješiti ekološki problem. Naš sustavobrazovanja ne nudi rješenje za ovu vrstuneznanja i u današnjoj urbaniziranoj kulturikoja je orijentirana prema potrebi zakonzumiranjem je zaista nejasno, kako budu egeneracije odgojiti sa takvom vrstom osje ajaza prirodu. Našoj nesposobnosti bu enjaosje aja za prirodu uveliko pove ava iumanjenost sposobnosti osje aja koja jeizazvana medijima putem kojih dolazimo doprezasi enosti doživljavanja. Lov za brzom,površnom sre om i otupljivanje prirodnihosje aja su zatrpali dubinu osje ajnosti. To se,uostalom, može primijetiti i kod me uljudskihodnosa. Ipak i ljude oko sebe moramo shvatitikao dio prirode.

Trenutni sustav ekonomije u svijetu je ekološkigledano prava katastrofa. Industrijske državesu, nakon što su toga postale svjesne, zapo eleprve reforme metoda u proizvodnji i polakopo inju da vrše pritisak i na zemlje tre egsvijeta. Taj pritisak je, naime, sebi an sve dokindustrijske države ne osiguraju financije i tosve do sada li i na pokušaj, da se potencijalnik o n k u r e n t i i d r u g e k u l t u r e d r ž enerazvijenima i ovisnima. Da li je tre i svijetuopšte u stanju da u trenutnom sustavu bilokakvu reformu sprovede samostalno? Politikarazvoja u zadnjih 20 godina nije uspjela i onomalo zemalja koje su se priklju ileindustrijskim državama (npr. Taivan,Hongkong, Južna Koreja), postigle su to samouz pla anje cijene još ve ih uništavanjaokoline. Da li je svjetsko tržište op erješenje koje neke zemlje u razvoju ipojedini teoreti ari u industrijskimdržavama traže? Pojedine države bi sedalje specijalizirale na nekolicinu granaekonomije da bi održali konkurenciju.Ovisnost ionako slabih država bi se prit o m e p o v e a l a , p o t r a ž n j a n aodre enim tržištima bi imala još goreposljedice, nego što je to do sada ionakobio slu aj. Bilo kakvi scenariji, koji bi odindustrijskih država zahtijevalisolidarnost, su zasigurno irealni. Udanašnjem stanju bi moglo do i dopoliti kog pritiska na kooperaciju, ali

bi to zbog sebi nosti sjevera moglo ubrzatistvaranje zida koji bi imu ne dijelio od manjeimu nih. Alternativa bi bila stvaranjeekonomskih blokova unutar tre eg svijeta saodre enom zaštitom po uzoru na SAD, EU iJapan. Te države bi se morale odre i privilegijajeftine radne snage, ali bi svoje sirovine mogliprodavati za cijene koje su dostojne ovjeka.Osim toga bi se omogu io donekle samostalankulturni razvoj i održavanje identiteta o emuu trenutnom sustavu nema govora. Ipak sušanse za pomo u razvoju od industrijskihdržava u zamjenu za politi ke usluge zamnoge države tre eg svijeta bile atraktivnijenego me usobna kooperacija, zbog ega jemla a povijest tre eg svijeta bogata ratovima.

Ekonomske znanosti u zadnjim godinamanisu mirovale i pozabavile su se saekonomijom okoliša. Centralni problem,me utim, izgleda da nisu nemogu nostkvantificiranja zaga enja tla, vode i zraka kao iodre ivanje eksternih troškova (tj. troškovikoji nastaju putem ošte ivanja okolišaprocesima proizvodnje) koji se ne moguobuhvatiti tržištem, jer za njih tržište nepostoji. Proizvodi koji ne ošte uju okoliš i ijacijena uzima u obzir eksterne troškove suskuplji. Ekonomsko tržište se o ito ne nosi satom novom problematikom, budu i da ista nepronalazi put u njegovu strukturu. Upitno jeda li u okvirima ekonomskog tržišta uopštemože postojati uspješna ekonomija okoliša.

č

ćć

ć ćć

ćć

ć ć

č

č ćč

č

ć

č

ć ćć

č

ć

č

ćč

čć

ćć

ć

čć

č

ćč

ćč

ć

ć

ć

ć č

čć

đ

đ

đ

đ

đđ

đđ

đ

Globalni ekološki problemEkološki problem pojedineindustrijske države

ww

w.n

ew

vi s

i on

.ba

32

Ekološki problem svakog odnas

U suštini se ekološki problem odnosi naproblem svijesti o o uvanju okoliša svakogpojedinca. Nedostatak svijesti o okolišu nijen e o p h o d n o i z r a z s e b i n o s t i i l inezainteresiranosti. S jedne strane nedostajupotrebne informacije o povezanosti pojedincas ekološkim problemom, s druge strane se štetekoje su nastale zbog odre enog na inaponašanja pojedinaca ne mogu zamijetiti ilisamo nakon dužeg vremena, tako da osje ajkrivice za u injenu štetu nikada ne nastane.Mora se stvoriti osje aj za vrijednost okoliša utolikoj mjeri da se u trenutku nanošenja šteteodmah javi osje aj krivice. Zato se bez sumnjemože tvrditi da odgovornost za mogu erješavanje ekoloških problema, kao i za sameprobleme, pada na samog ovjeka, koji sobzirom na njegovu veliku tehni ku i nau numo i ekološku svjest može kako zaštititiprirodu, tako je i razoriti ili je dalje „stvarati“ ustanju dinami ke ravnoteže. Uzmemo li uobzir ljudski udio u ekološkoj krizi, moramospomenuti da se tropske šume sijeku brže negoikada. Po procjeni se ukupno 20.4 milionahektara tropskih šuma uništi godišnje (štoodgovara veli ini Paname). Nestajanjet r o p s k i h š u m a j e i z v i š e r a z l o g azabrinjavaju e. Glavni razlog je uništavanjena ina života mnogih nedužnih plemena.Uzmimo u obzir i podatak da ove šume sadržedaleko najve e svjetske zalihe biljnih iživotinjskih vrsta i uništavanje istih bipredstavljao težak udarac stalnoj ljudskojpotrebi ljudske vrste da održi obnavljanjeusjeva otpornih na šteto ine.To bi tako er bio udarac plodnosti i divotisamog života. U razaranje prirodne, životnesredine se bez sumnje ubraja i demografskaeksplozija stanovništva, jer se ljudskostanovništvo sada udvostru uje svakih 30g o d i n a . T a k o e n o r m n o p o v e a n j estanovništva na Zemlji najprije pove avagusto u naseljenosti, koja po svojoj prirodiviše zaga uje u cjelini prirodnu, životnusredinu; drugo, tako veliki porast stanovništvaprirodno vrši u velikim razmjerima pritisak napove anje poljoprivredne proizvodnje zaneuporedivo ve om proizvodnjom životnihnamirnica, te izgradnje stanova, škola, bolnica

i

osposobljenost raznovrsnih kadrova koji e sestarati o tom stanovništvu i dr. Milionistanovnika umiru od gladi, u raznimdijelovima svijeta, na desetine miliona samo uzemljama EU je nezaposlenih itd. Ekološkiproblemi modernog svijeta su toliko obimnida prevazilaze mo efektivne intervencije bilokoje pojedina ne zemlje, organizacije, struke,nauke i discipline. Samo zajedni ki saznajno-prakti ki napori svih zemalja, mogu da ublažezastrašuju e posljedice ekološke katastrofe.Danas je sazrela teorijska i politi ka svijest daje pitanje budu nosti ovjeka neraskidivopovezano sa pitanjem budu nosti prirode.Uzimaju i u obzir sve stvari koje ovjek ini, akoje direktno ili indirektno poti u nastajanje ilipogoršanje ekološkog problema, jedinopreostaje ukazati na konkretne stvari, na kojebi ovjek mogao pripaziti u slu aju da želi dapridonese poboljšanju stanja u svijetu.Razmišljate li ikada da li svjesno štediteelektri nu energiju, da li koristite javnaprijevozna sredstva ili preferirate vlastiti auto,da li esto koristite baterije, da li se tuširateumjesto da se kupate...? esto ljudi nerazmišljaju o navedenim stvarima ili ihuzimaju zdravo za gotovo. Nadam se da e vasnaš tekst potaknuti na razmišljanje opove anju svijesti o o uvanju okoliša.

č

č

č

ćč

ć

ćć

čč č

ć

č

č

ćč

ć

č

čć

ćć

ćć

ć

ćč

čč

ćč

ć čć

ć č čč

č č

č

čČ

ć

ć č

đ

đ

đ

ww

w.n

ew

vis

ion

.ba

33

Život poslije traume:Posttraumatski stresni poremećaj

PTSP nastaje kao posljedica stresa,kojem smo svakodnevno izloženi,na poslu, u saobraćaju, pa čak i uokviru porodice. U vezi je sakonkretnim događajem, usljedkojeg je pojedinac pretrpiopsihološku traumu

Posttraumatski stresni poremećaj, skraćenoPTSP, po međunarodnoj klasifikaciji, spada ured anksioznih poremećaja, pod kojima sepodrazumijeva da oboljela osoba osjećapreplavljujuću zabrinutost, sa kojom se nemože izboriti, iako se i njoj samoj činineutemeljenom. Ovaj poremećaj nastaje kaoposljedica stresa, kojem smo svakodnevnoizloženi, na poslu, u saobraćaju, pa čak i uokviru porodice. Međutim, za razliku oddrugih anksioznih poremećaja, PTSP je u vezisa konkretnim događajem, usljed kojeg jepojedinac pretrpio psihološku traumu, štomože dovesti do ugrožavanja fizičkogintegriteta date osobe, i njegove bliže okoline,kroz sklonost samoubistvu ili ranjavanju.Prema statistikama, PTSP se javlja kod jedanposto ljudi u općoj populaciji. Nakon ratova iprirodnih katasrofa taj procenat se penje naotprilike 15, dok nakon prometnih nesrećaiznosi oko sedam posto. Kod ratnih veteranastopa PTSP-a je do 67 posto, prosječna stopakod žrtava prirodnih katastrofa iznosi do 30, au slučajevima silovanja stopa varira između57-80 posto.

Međutim, da bi reakcija na stres bilas m a t r a n a P T S P - o m , m o r ap o k a z i v a t i s l i j e d e ć e g r u p esimptoma:

1. Ponovno proživljavanjetraumatskog događaja, krozsjećanje ili sanjanje, kao odraznesposobnosti pojedinca da ključnidogađaj uvrsti u već postojeće šemeo svijetu.

2. Izbjegavanje podražaja u vezi sadogađajem. Otupljenost emocija iopće reaktivnosti - izbjegavaju semisli, emocije ili razgovor odogađaju, nestaje interes zaaktivnosti u kojima se prije uživalo,javlja se osjećaj otuđenosti.Otupjelost, doduše, pomaže osobi da ublažibol, ali istovremeno ometa njeno normalnofunkcioniranje.

3. Simptomi povećane pobuđenosti -uzbuđenost, pretjeran strah, dekoncentracija,poremećaji spavanja...

Da bi se uspostavila dijagnoza simptomimoraju trajati duže od mjesec dana i ometatisocijalno ili radno funkcionisanje.

Zbog kulturalno uslovljene uloge većinamuškaraca razvija PTSP kao posljedicu borbeu ratu, a većina žena kao posljedicu nasilja ispolnog ili drugog zlostavljanja. To naravnone isključuje mogućnost da uzroci budu iobrnuti.Rat je prvi među uzrocima trauma, jer je je toekstremno nasilno iskustvo koje zaokuplja svačula, osoba je izložena karakterističnimzvukovima, mirisima i intenzivnim slikama.PTSP koji je izazvan ratom, pored većnabrojanih simptoma karakterističnih za svakiPTSP, ima i niz specifičnih i vrlo ozbiljnihposljedica. Među ostalim to su: stvaranje željeza osvetom, višestruke traumatizacije (gubicina više polja života istovremeno), gubitakljubavi, kastracijski strah i slično.Što se tiče čina silovanja, i ono predstavljaplodno tlo za razvoj PTSP-a, jer je to nasilan činod strane drugog ljudskog bića, u kojem je

žrtva najčešće sama. Kod ove vrste traume čestje osjećaj krivnje, a podsjećanje je gotovonemoguće izbjeći. Stoga će trećina silovanihžena razviti PTSP, zbog čega se nekad naziva iRTS (rape trauma sindrom).

Simptomi PTSP-a

Muškarci i žene

prirodnih katasrofa taotprilike 15, dok nakiznosi oko sedam posstopa PTSP-a je do 67kod žrtava prirodnih ku slučajevima silovan57-80 posto.

Međutim, da bi reakcijs m a t r a n a P T S P -

Simptomi PTSP-a

procenat se penje nan prometnih nesreća

Kod ratnih veteranaosto, prosječna stopaastrofa iznosi do 30, astopa varira između

na stres bilam , m o r a

posljedica. Među ostalza osvetom, višestrukna više polja životaljubavi, kastracijski strŠto se tiče čina silovplodno tlo za razvoj PTod strane drugog lju

o su: stvaranje željeumatizacije (gubicivremeno), gubitaklično.

i ono predstavlja, jer je to nasilan čing bića, u kojem je

ww

w.n

ew

vis

ion

.ba

35

Porodica i PTSPPsihička trauma može se uporediti sakamenom bačenim u vodu. Stvara valovekoji ne pogađaju samo žrtve, već i njimabliske osobe. Kada govorimo o PTSP-u uokviru porodice, nemoguće je, a ne navestinajčešći uzrok nastanka ovog anksioznogporemećaja, a to je rat. Naime, s obzirom nato, da u tom slučaju dom obično napuštajumuškarci, porodica ostaje sama i mora serestruktuirati, pa većinu obaveza, koje je dotada obavljala muška osoba, preuzima žena.Kada rat završi, svi članovi porodiceemocionalno su frustrirani, i usljed toganemaju razumijevanja jedni za druge.Problem je utoliko veći, ako se muškaracvrati sa PTSP-om, jer tada njegovi bližnjinemaju puno razumijevanja za njegoveprobleme. Usljed te nepružene podrške, kodmuškarca dolazi do postepenog povlačenja usebe, što vremenom dovodi do njegovepotpune zatvorenosti prema bližnjim.Međutim, pri tome, ni žene nisu pošteđene, asam termin sekundarna traumatizacijaukazuje na to da i ljudi, koji su u bliskomkontaktu sa žrtvom, mogu doživjetiemocionalni poremećaj. Tako se i kodsupruga ratnika sa PTSP-om, moguprepoznati simptomi, koji se ispoljavaju krozdepresiju, osjećaj anksioznosti, hroničnu bol

u vratu i leđima, noćne more o ratištu, iakonikada nisu bile na frontu, i slično.Posttraumatske posljedice osjećaju se i krozprirodnu prepreku, daleko u slijedećugeneraciju. Naime, mnogi koji su preživjelinacistički holokaust oboljeli su od PTSP-a,koji traje čak desetljećima nakon svega, a ivećina njihove djece pokazuje blaži oblikovog poremećaja. Potomci su anksiozni,ranjivi, osjećaju se krivi što su preživjeli.Povezanost porodice i PTSP-a ogleda se naviše polja i nemoguće ih je sve navesti. Stogaćemo samo napomenuti, da i nasilje uporodici može biti njegov uzrok, a onopostoji u 16 posto svih brakova godišnje,odnosno u 50 do 60 posto svih brakovatokom njihovog cjelokupnog trajanja.Patnja ne završava, kada prestane traumatskidogađaj. Tek nakon toga nastupaju trenuci ukojima je osobi potrebna sva moguća pomoć.A, za pružanje psihološke pomoći to je pravov r i j e m e . N a r a v n o d a b i s v e b i l ojednostavnije, kada bi ljudska psiha bilaplastelin, jer bi se tada ožiljci izbrisali, masapreoblikovala i nastavili bismo mirno put kanovom kalupu koji nas čeka. Ali, nažalost,nije tako, jer ožiljci ostaju i potreba za pravompomoći i podrškom, ukazuje se baš tada,poslije traume.

B O S N A I H E R C E G O V I N AVision

NEWVISION d.o.o.

Privredno društvo za izdavaštvo, marketing, promociju, istrazivanje i izradu web aplikacija.Adresa: Hamdije Čemerlića 2/IX,

71000 SarajevoKontakt tel/fax: +387 33 658 849

www.newvision.ba

Zapadni ritam života koji se polako širi i u naše krajeve najbolje se možeobjasniti samo jednom rečenicom “vrijeme je novac”. U svijetu gdje je svepodređeno novcu pojedinac postaje rob svoga posla i težnje da njegov mjesečnisaldo bude što veći. U skladu sa time sve ostale ljudske potrebe sumarginalizovane i ostavljene za neko drugo životno doba. Ovakav ritam, makoliko da je neko fizički izdržljiv, vrlo brzo rezultira stresom, iscrpljenošću,nervozom, oslabljenošću imunog sistem odraznašeg psiho-fizičkog stanja uskoro se pojavljuju znakovi umora u oblikupodočnjaka, bljedila kože, mlitavošću mišića i na razne druge načine, zavisnood osobe do osobe. Da bi se ponovo pronašla ravnoteža između fizičkog iduhovnog, u svijetu je (a i kod nas) posljednjih godina sve popularniji odlazak uneki od Wellness/Spa centara.

Wellness znači osjećati se dobro, ne samo biti zdrav, nego biti sretan i zdrav, auz pomoć niza metoda opuštanja, koji uglavnom uključuju tehnike relaksacijepomoću vode. Wellness doživljaj vraća snagu u iscrpljeno tijelo, a postojinekoliko načina da ga postignete. Odlaskom u neki od wellness centara ili daugođaj pokušate kod kuće da napravite. Wellness centri se razlikuju po ponudiprograma ili paketa i uglavnom njihove tretmane uslovljava lokacija i veličinasamog objekta. Za razliku od velikih wellness centara koji su kreirani kao diobanje ili hotela, mali ili popularno nazvani gradski wellness centri suuglavnom nastali iz potrebe da se za jedan dan ili par sati pobjegne odsvakodnevnice. Uglavnom su to kozmetički saloni u kojima je klasična ponuda(tretman lica, pedikir, manikir) proširena tretmanima relaksicione masaže,opuštajućim kupkama, a u zavisnosti od raspoloživog prostora. U Americi uusluge Beauty salona spadaju fitnesa, opuštajući trening, azijske metodeliječenja, savj vljaj se ipak možeosjetiti u specijalizovanim centrima kao sastavnom dijelu ponude modernihhotela ili toplica. Iz toga se razvio i poseban oblik zdravstvenog turizma koji je urazličitim državama različito definisan. Engleski savjet za turizam koristisljedeću definiciju: “Zdravstveni turizam sadrži one proizvode i usluge kojiomogućuju poboljšanje i čuvanje zdravlja. To se postiže kombinacijomopuštajuće rekreacije i edukativnih aktivnosti na lokaciji koja je udaljena odstresa na poslu i kod kuće.” Kanadski nacionalni wellness centarpodrazum pojmom wellnesa na jednoj strani stalan proces svjesnogpoštovanja socijalnih, duhovnih, radnih, tjelesnih, intelektualnih iemocionalnih postupaka, a na drugoj strani sposobnost prihvaćanja pravihživotnih vrijednosti. Alpska međunarodna wellness organiza

đači moraju da ispoštuju, a koji se osim kvalitetasastoje i od alpskog opuštanja, alpskog fitnesa i alpskog zdravlja. Bez obzira nakojem dijelu svijeta su smješteni, filozofija većine wellness centara je da segostu ponudi sloboda izbora programa, odnosno svako može iz ponude daodabere onaj paket za koji smatra da bi mu najviše prijao. Wellness doživaljaj seupotpunjuje sa stručnim kadrom, ljubaznim osobljem, lijepo uređenimsobama, sve kako bi vaš boravak bio cjelodnevni odmor za duh i tijelo.Međunarodno Spa udruženje sa sjedištem u Americi kategorizovalo je sedamtipova Spa:

a. S obzirom da je naše tijelo

etovanja o prehrani i sl. Pravi wellness doži

ijeva pod

cija propisujestriktne kriterijume koje ponu

dnevni, odredišni, zdravstveni, mineralni izvori, Spa hoteli, Spa na brodovimaza krstarenje i klub Spa.

Osjećati se dobro, izgledati dobro

WELLNESSbijeg od

ww

w.n

ew

vis

ion

.ba

38

DOMAĆI WELLNESS

Kod nas se pri

zahtijeva

,planinama, rijekama jednom ri juprirodni potencijal posjedujemo samoga je potrebno pravilno usmjeriti.

u

edovno spavanje ili se okružitedragim ljudima i nasmijte se od srca,bitno je da povratite svoju snagu iraspoloženje.

mjećuje sve većaponuda wellness programa, čime senaši hoteli nastoje priključitisvjetskim trendovima. S obzirom da uBiH postoji veliki broj banja samineralnim izvorima razumno jeočekivati da će se broj, ali i kvalitetusluga ubrzo proširiti, jer adaptacijaveć postojećih objekata nevelika sredstva, a to bi uvelikoobogatilo našu turističku ponudu.Pored velikog broja izvora mineralnevode, naši kapaciteti za razvoj ovogoblika zdravstvenog turizma mogu senaći i u lijepom i čistom okolišu

ječ

Wellness se preporučuje svima,mladima i starima, zaposlenima inezaposlenima, domaćicama iškolarcima, jer svako od nas osjetikad su mu baterije ispražnjene, a teznakove umora ne treba ignorisati.Ako nemate druge mogućnosti,pokušajte wellness ugođaj napraviti usvome dom . Napunite kadu vodom,ubacite eterično ulje i samo seopustite. Dobro dođe i šetnja posvježem vazduhu, bavljenje sportom,r

svakodnevnice

To se čak ni posljednjem britanskom guverneru u tadašnjoj krunskoj kolonijiHong Kongu nije činilo sasvim sigurnim: jedan zastrašujuće oštar ugaonovogradnje Bank of China pod upravom komunističke vlade u Pekingu gledaoje izravno prema njegovoj rezidenciji. Nešto se moralo odmah poduzeti -guverner je ispred palače smjesta dao nasuti zemljani zid kako bi skrenuoneprijateljsku, štetnu energiju koja je navodno mogla isijavati iz tog ugla bancinezgrade.Pretpostavljamo da je taj predstavnik Njezina Veličanstva bio potpuno razumančovjek, koji vjerovatno nije bio praznovjeran, ali nikad se ne zna... na kraju krajevamožda i ima istine u tisućljećima starim pravilima feng- shuija, učenja o„mudrosti stanovanja“, koje u posljednje vrijeme i kod nas pronalazi sve višepristalica. Neka od pravila feng- shuija savršeno se slažu sa naučno dokazanimsaznanjima u psihologiji, geologiji i gradivnoj biologiji.

Hong Kong je ogledni primjer za primjenu tog učenja koje u Kini, ali sve više i uzapadnim zemljama, dobiva na važnosti i jednom zvanju jamči dobruegzistenciju: do vila najbogatijih poslovnih ljudi i političara u rezidencijalnomdijelu grada Mount Davis može se doći samo vrlo vijugavim putevima i stubamakoje se protežu duž brdskih padina. Samo se tako može nadmudriti negativan tokenergije i zli duhovi: ravni bi im putevi bili pozivnica za ostvarivanje svog lošeguticaja na kuće.Zavoji i serpentine zbunjuju zle sile, odvode ih na stranputice i tako imonemogućuju pristup, u što su uvjereni i inače vrlo trezveni Kinezi. Ako se nekizao duh i uspije probiti u blizinu kuće, onda će ga osmostrana ogledala zasigurnozastrašiti.

O čemu je zapravo riječ i šta je fen-shui? Kao u gotovo svim učenjima sDalekog istoka, odlučujuću ulogu utoj filozofiji ima sveobuhvatni sistemyina i yanga, sistema pozitivne inegativne energije i elemenata.Prema filozofijama i religijamaDalekog istoka, Zemlja i sav život nanjoj nastali su stalnim, harmoničnimtijekom pozitivne životne energije qi(piše se i chi), koja opstaje samo kadata energija može neprestano teći.Bolesti i ostale smetnje nastaju kada je tijek pozitivne energije prekinut, skrenut iliga se na neki drugi način ometa. Negativna energija naziva se sha.

Pristup duhovima je zabranjen

Yin i Yang

Mu

dro

stst

anov

anja Mudrost stanovanja osvaja zapad.

Šta se skriva iza tog prastarog učenja oskladu, blagostanju i dugome životu ?

Riječ feng i shui označavaju vjetar i vodu. U toj su filozofiji ujedinjena iskustva tisuća naraštaja.Neka su vrlo jednostavna i jasna, kao primjerice spoznaja da kuće valja graditi na što višimdijelovima terena: mnoga područja Kine često pogađaju poplave pa je stoga najjednostavnijazaštita gradilište na što višem položaju.

Ostala pravila Evropljani teško mogushvatiti. To počinje već razumijevanjemqija. Izrazom „zmajev dah“ opisuje sesveobuhvatna životna energija. Zmaj sesmatra najvećim „srećonošom“. Još imožemo shvatiti da njegov dah najboljeteče ravno bez ometajućih suženja.Međutim, zašto tok sreće prolazi od sjeveraprema jugu i stoga, primjerice, planine nasjeveru štiti od vražijih sila, na Zapadu jeteže razumjeti.

S druge strane, i kod nas istraživačizemaljskog zračenja još uvijek pronalazesvoju svrhu. Kad je riječ o traženju izvora vode i bušenju zdenaca s pitkom vodom, njihov savjetnerijetko traže i osobe strogo znanstvenih nazora. I danas je neobjašnjivo zašto rašlje zaista djeluju iu mnogim slučajevima omogućavaju bolji san kad se nakon pronalaska negativnog izvora energijeu tlo postavi bakrena žica koja neutralizira naučno nedokazive smetnje.I strujanja quija između ostalog slijede podzemna strujanja vode i elektromagnetska polja. Još jedanprimjer iz Hong Konga: prema spoznajama feng shuija, s Victoria Peaka u smjeru luke, žilekucavice te metropole, polazi pet zmajevih linija. Stoga su, sa velikom preciznošću, sve najvažnijezgrade izgrađene na tim linijama, mada su na njima cijene zemljišta i za tamošnje uslove postigleastronomske iznose. Uz već spomenuti kompleks Bank of China i prijašnju rezidenciju britanskogguvernera, tamo su smještene i burza te mnoge druge poslovne zgrade i ministarstva.

Jedan se mudrac feng- shuija pobrinuo da veliko predvorje hotela Regent, koji se također nalazi nazmajevoj liniji, ima laku konstrukciju od metala i stakla- budući da navodno zmaj tom linijom ide nakupanje u luku, a betonski zidovi bi mu zatvorili put- a sve to sa neprocjenjivim posljedicama zagoste i osoblje hotela. Staklo, međutim, zmaju ne predstavlja prepreku, i stoga se niko ne morabojati njegove ljutnje.Zapanjujuće je i postignuće jednog drugog majstora feng- shuija u hotelu Hayat u Singapuru:ulazna vrata, hotelsko predvorje i recepcija bili su smješteni usporedno s ulicom, pri čemu su zliduhovi mogli nesmetano ulaziti pa je hotelu s kobnim posljedicama „otuđeno bogatstvo“, odnosnomnoge su hotelske sobe zjapile prazne. Cijelo je područje preuređeno po majstorovim prijedlozimai od tad hotel izvrsno posluje.

Uz mjerenje vodenih tokova, elektromagnetskih polja i određivanja strana svijeta, veliku važnostima ba-gua, pravougaonik podijeljen na devet polja. U svakom od tih polja nalazi se važno područjekoje će ogledati u prostorijama neke zgrade i u njezinim stanovnicima. U središnjem se polju nalazienergetsko središte koje vanjskim četverouglima nudi značajke i vrijednosti poput blagostanja,priznanja, ljubavi, djece, karijere, znanja i porodice.

„Zmajev dah“

Slobodan put zmaja

Ba- gua

ww

w.n

ew

vis

ion

.ba

41

Vještina feng- shui majstora sastoji se i od planiranja dnevnih boravaka i spavaćih soba tako da senjihova funkcija poklapa sa ba- guaom. Polazna tačka uvijek su ulazna vrata koja se morajunalaziti u kvadratu za znanje, karijeru ili prijatelje. I ostale prostorije treba planirati i koristiti ponačelima ba- gua.

Pri tome uvijek treba slijediti određena pravila. Tako vrata i prozori ne bi smjeli biti postavljenijedno naspram drugome, jer qui tako prebrzo struji prostorom pa se njegova pozitivna energija nestigne razviti. Ako se to ne može izbjeći, ispred prozora treba postaviti plamenac ili nešto slično.,kako bi to usmjerilo energiju na cijelu prostoriju.S druge strane, ulazna vrata stana ili kuće se ne bi smjela otvarati na zid, budući da bi to zapriječiloenergiju. Prema pravilima feng- shuija u spavaćoj sobi krevet i vrata ne smiju biti smješteni izravnojedan nasuprot drugog jer to uzrokuje nemir i nervozu, te onemogućuje miran san. Kako bi quinajbolje prolazila kroz tijelo, prema vratima treba okrenuti glavu, a ne noge.Feng- shui i za radana mjesta ima pravila kojih se treba držati ako nakon posla kući želite otićiodmorni i svježi. Tako sto treba biti postavljen da kad za njim sjedite vidite vrata. Ako vam senalaze za leđima, qui ne može doprijeti do vas, vrijedna energija se gubi i posao će vam teško ići odruke. Ako vam je pisaći sto ili radno mjesto postavljno ukoso u uglu, treba ga zaštititi naslonom ilivješanjem vrpci jer će se u suprotnom tamo skupljati dolazeća energija, što može uzrokovatibolove u leđima ili druge tegobe.Kao što je već spomenuto, mnoga pravila feng-shuija nama su Evropljanima teško razumljiva jernam obično nedostaje sveobuhvatno znanje o sistemu tokova energije i elemenata.

U Kini je uz kod nas uobičajene pretpostavke četiri elementa- vatre, zemlje, vode i zraka- poznat itradicionalni sistem s pet elemenata: drvom, vatrom, vodom, zemljom i metalom.Pri tome drvo označava proljeće i rast, a simboliziraju ga zelena boja i istok. Vatra znači ljeto, jug,crveno i maksimum energije. Zemlja označava kasno ljeto i jesen, žuta i smeđa boja, mir,zaštićenost i upornost. Metal pripada jeseni, zapadu, a povezujemo ga s bijelom i svim pastelnimbojama, kao i s duhovnim i materijalnim bogatstvom. Voda, s druge strane, označava crnu boju isve tamne tonove, sjever, te sve osjećaje.

U Kini se već oko 3000 godina zgrade i polja uređuju prema pravilima feng- shuija. Prije otprilike2000 godina ta se vještina razvila u sveobuhvatno učenje. Njezini su majstori uz bogatopoznavanje mitologije i filozofije morali steći mnogo zemljopisnog, geološkog, ali i astronomskogznanja, kako bi zaista mogli dati utemeljene savjete o skladnom tijeku quija i načinima kako se shamože učiniti neškodljivom. Jer prema sljedbenicima te filozofije samo je tako u životu mogućepostići sreću, blagostanje i dug život te se odbraniti od bolesti i nesreće.Uz to, u naravi je kineskog vjerovanja da feng-shui utiče i na mrtve. Zato se i groblja planirajuprema pravilima feng- shuija: moraju se nalaziti na brdovitom terenu na kojem će qui skladno teći,gdje shui, dakle voda, ima pozitivan uticaj.

Vrata neka uvijek budu otvorena

Pet elemenata

Pravila o životu i stanovanju stara 3000 godina

Da li Feng Shui zaista funkcioniše?Možda – ko voli, neka izvoli.

ww

w.n

ew

vi s

i on

.ba

42

OGLASU ONLINE

OGLAŠAVAJTESEU

www.newvision.ba

BROJUGRATIS

IZDANJU

AID

S

ww

w.n

ew

vi s

i on

.ba

44

A I D S i l i s i n d r o m s t e e n eimunodeficijencije izazvan je virusom HIV(humani imunodeficijentni virus). Postojbinavirusa je Angola, odakle je virus prenesenzahvaljuju i kubanskim vojnicima ija jezemlja vojno intervenisala 70-tih godina uAfrici. U SAD se virus širio zahvaljuju iilegalnim emigrantima. Bolest je prvi putimenovana 50 tih godina prošlog vijekatako er u Africi i o njoj se govorilo kao o"bolesti mršanja" no nije bilo ozbiljnijihnau nih radova.Prva zapažanja o bolesti krajem 70 tihimenovali su AIDS kao bolest etiri H(Hai ani, hemofili ari, homoseksualci,heroinomani). Kasnije e francuskii s t r a ž i v a i s l u a j n o k o d j e d n o ghomoseksualca otkriti u uve anom limfnomvoru virus te ga nazvati HLV (humani

limfadenopatni virus). Saradnjom saAmerikancima ustanovit e se da je virusHLV odgovoran za razvoj AIDS te e mu sedati ime HIV.

Sam virus spada u grupu virusa koja se zoveretroviridae i ima dva podtipa HIV-1 i HIV-2.Centralni se dio virusa sastoji od dvostrukeribonukleinske kiseline. Ono po emu jevirus zna ajan jeste njegova sposobnost daupisuje podatke u genetski materijaldoma ina služe i se enzimom reverznatranskriptaza.Upravo je postojanje ovogenzima oborilo jednu od dogmi biologije dase genetske informacije mogu samo ispisivatis a D N K , a n i k a k o s u p r o t n o .Ulaskom u tijelo doma ina virus se veže zaelije koje imaju CD4 receptore.

U ljudskom tijelu to je jednasubpopulacija limfocita (bijelihkrvnih zrnaca) odgovorna zapravilan rad imunog sistema.Nakon izvjesnog vremenskogperioda inkubacije, organizampokazuje s imptome koj iupu uju na prisustvo virusa.Ovi simptomi poznati su kaoARC (AIDS related komplex).

HIV infekcija zatim uzima maha iredovno završava smr u. Period umiranja

zavisi od njege i poduzetih mjera a nasadašnjem nivou medicine to je 7-10 godina.Oboljeli umire od teških infekcija naj eš eizazvanih benignim uzro nicima.HIV infekcija je izme u ostalih odgovorna zaponovni rast oboljelih od TBC (tubrkuloza), ašto je osobito izraženo u ameri kojnarkomanskoj populaciji. Jedan od estihuzroka smrti oboljelih su maligna oboljenja.Kaposijev sarkom, rijetka bolest kože starihljudi, postao je aktuelan nakon otkri a HIV teinjenice da mnogi oboljeli upravo umiru od

ove bolesti.

Lijeka za HIV zasad nema. Obzirom da jerije o intra elijskom uzro niku jedino sekoriste virostatici, lijekovi iji je cilj sprije itivisoki titar virusa u krvi. Vakcinacija nijemogu a jer je virus zahvaljuju i reverznojtranskriptazi onkogen.U istraživanju suvakcine koji koriste dijelove virusa (virusniomota ) te sinteti ke vakcine dobijeneeksperimentima nad životinjama. Rezultatisu u oba slu aja daleko od široke primjenetako da je jedini na in kontrole HIV i borbep r o t i v H I V k o r i š t e n j e k o n d o m a ,jednokratnih šprica i igala za intravenskuprimjenu te stroga kontrola krvi i krvnihderivata.

č

ć č

ć

č

čć č

ćč č

ćč

ćć

čč

ć ć

ćć

ć

ć

č ćč

čč

ćč

č ć čč č

ć ć

č č

čč

-đ

-

,

đ

,

AID

S

ww

w.n

ew

vis

ion

.ba

45

FERMATOVA TEOREMAFERMATOVA TEOREMATRI STOLJEĆA DO DOKAZATRI STOLJEĆA DO DOKAZATRI STOLJEĆA DO DOKAZA

TRI STOLJEĆA DO DOKAZA

Cijeli brojevi (…-2, -1, 0, 1, 2, …) x, y, z zakoje važi x +y =z nazivaju se "Pitagorinetrojke brojeva". Ovakve trojke su zanimalejoš stare Babilonce, a u Euklidovim“Elementima" se pominje algoritam zadobijan

Pjer Ferma

erma

"velika Fermatovateorema") postala jedan od najslavnijihproblema u istoriji matematike.Ova teorema, dakle, tvrdi da za n>2 nepostoje cijeli brojevi x, y, z nejednaki 0takvi da je x +y =z .Velika Fermatova teorema je preko 350g o d i n a b i l a i z a z o v z a m

Euler, Lagrange, Gauss,Abel, Dirichlet, Cauchy, Kummer

n<=N, gdj

jelo da nisu ispravni. Poanalogiji sa aksiomom izbora, pojavljivalesu se i pretpostavke da se posljednjaFermatova teorema u stvari ne možedokazati.Jedan njzavještao 100 000 maraka prvoj osobi koja

riješi ovaj problem.Za tri i po vijeka neizvjesnosti, Fermat

Andrew Wiles sauniverziteta Princeton u seriji predavanjaodržanih u junu 1993. godine u Cambrigeu Engleskoj, dokazao je da je velikaFerma U svom dokazu,Wiles

Wiles

dular elliptic curves andFermat's last theorem".Vajls , koji je diplomirao na Kembridžušezdesetih godina, je rekao za svoj dokaz,na kojem je mukotrpno radio sedam

ki san.U svom radu Wiles je koristio radovemnogih savremenika ka

ara Jutaka Tanijamei Goro Simure iz teorije

nih krivih, zatim rad KenaRibeta, doktora matematike iz oblastiteorije brojeva, te Barija Mazura, velikogstru njaka iz teorije brojeva i geomerije.

a.U ovom tekstu nije itaocazamaramo dugim i

da iznesemou iz istorije nauke.

Po ri ima Amira D. Acela ,autora knjige“Posljednja Fermatova teorema“,uvene teoreme ne ogleda se samo u tome

što se ona u historijskom smislu prostirepreko cijele ljudske civilizacije, nego štonjenzino rješenje obuhvata i objedinjuje-svekoliku MATEMATIKU.

2 2 2

n n n

je beskonačno mnogo takvihtrojki. Čitajući knjigu u kojoj se govorilo oPitagorinim trojkama, francuskimatematičar (1601-1665) je nanjenoj margini zapisao: "Nasuprot tome,nemoguće je rastaviti kub na dva kuba,četvrti stepen na dva četvrta stepena, nitiuopšte, bilo koji stepen veći od drugog nadva ista takva stepena. Pronašao samzaista divan dokaz ove teoreme, za koji jeova margina suviše uzana". F ovdokaz nije nikada nađen, ali je njegovateorema (poznata pod naz ivom"posljednja" ili

n o g ematematičare.

- bili suneki od znamenitih matematičara koji supokušavali da dokažu ili opovrgnu ovotvrđenje. Rezultat njihovog rada bili sudokazi za specijalne slučajeve broja n, ili,kasnije, za 2< e se N stalnopovećavalo. Slično problemu kvadraturekruga, mnogi - amateri i vrhunskimatematičari, nalazili su "dokaze" za kojese kasnije vid

emački profesor je 1908. godine

ovproblem je izvršio snažan uticaj na razvojnekih matematičkih disciplina.Američki matematičar

ova teorema tačna.je koristio veliki broj rezultata

drugih matematičara koji su se baviliistom problematikom. Konačnu verzijudokaza je objavio u radu od prekosto stranica u časopisu "Annals ofMathematics, 141 (1995), 443-551, podnaslovom "Mo

godina, da je ispunio svoj dječač

o naprimjer:japanskih matematič

brojeva,zetafunkcija i eliptič

čBio je to kraj matematičke priče koja jetrajala tri stoljeć

namjera da čapstraktnim dokazom

teoreme, već još jednuzanimljivu prič

ječpriroda

č

ww

w.n

ew

vis

ion

.ba

47

KAKO PREPOZN

KISELU, MINERZNAČAJNE KARAKTERISTIKEMINERALNIH VODAU svakodnevnoj ponudi flaširanih voda na našemtržištu, primjećuje se isprepletenost i nerijetkopogrešna upotreba termina „mineralna voda“„kisela voda“ „obična voda“ i drugi. Prodavači umaloprodaji kao i ugostitelji, veoma čestonedovoljno poznaju grupe voda koje imaju uponudi. Tako se dešava da za narudžbu „mineralnavoda“ bude poslužena „prirodna izvorskagazirana voda“. Isto tako je malo vjerovatno da ćegost primijetiti da nije dobio traženu vodu. Zato,naučite prepoznavati kategorije i vrste flaširanihvoda, koko biste zaštitili svoje potrošačke interese.Po definiciji, objavljenoj u evropskim regionalnimnormama „Prirodna mineralna voda jebakteriološki zdrava iz prirodnog ili bušenogpodzemnog izvora“. Nadalje, mineralna vodapodrazumijeva vodu koja sadrži sastojke koji jojdaju specifičan okus kao i terapeutska svojstva.Ove osobine mineralne vode potiču od sadržajamineralnih soli, kao i drugih sastojaka zastupljenihu veoma malim količinama i sadržaja gasova.S obzirom da se ukupan sadržaj mineralnih soli kodprirodnih mineralnih voda kreće od 50 mg/L dopreko 1500 mg/L, imamo četiri kategorijemineralnih voda. O kojoj se radi, morate bitiinformirani putem deklaracije sa proizvoda.Pored sadržaja minerala, na klasifikaciju mineralnevode kao proizvoda, utiče i sadržaj prirodnog ilidodanog ugljičnog dioksida (CO ). Tako imamo:„prirodnu mineralnu gaziranu vodu“, u koju je upostupku obrade i flaširanja dodat ugljen dioksid,minimalno 4,5 g/L. Ako je prirodna mineralnavoda označena kao "kiselica" ili „kisela“ onda jeporijeklo ugljičnog dioksida u toj vodi prirodno iminimalno mora iznositi 250 mg/L.

2

ww

w.n

ew

vi s

i on

.ba

48

Oznaka svojstva Količina

Bogata mineralnim solima Sadržaj minerala > 1500 mg/l

Sadrži bikarbonat Sadrži > 600 mg/l bikarbonata

Sadrži sulfat Sadrži > 200 mg/l sulfata

Sadrži klorid Sadrži > 200 mg/l klorida

Sadrži kalcij Sadrži > 150 mg/l kalcija

Sadrži magnezij Sadrži > 50 mg/l magnezija

Sadrži fluorid Sadrži > 1 mg/l fluorida

Sadrži željezo Sadrži > 1 mg/l dvovalentnog željeza

Kiselica Sadrži > 250 mg/l slobodnog CO2 (prirodno prisutnog u vodi)

Sadrži natrij Sadrži > 200 mg/l natrija

Pomoću ove tabele i ostalih prethodno predstavljenih parametara, sada možete sami odrediti grupuvode kao i procijeniti kvalitetu mineralne vode koju konzumirate.

S obzirom da se može gazirati, odnosno dodati ugljični dioksid u bilo koju vrstu vode, na tržištuimamo:

1. prirodnu mineralnu gaziranu vodu;2. prirodnu izvorsku gaziranu vodu i3. stolnu gaziranu vodu.

Kod nas se u narodu veoma često termin „kisela voda“, koristi za sve tri gore navedene grupe voda.Pošto se ugljični dioksid pod pritiskom otapa u vodi i daje joj kiseo okus i svježinu, općenito, nemožemo reći da je korištenje ovog izraza pogrešno, ali prema terminologiji struke i legislative,„kisela“ ili „kiselica“ je samo ona voda koja u sebi ima određenu količinu prirodnog ugljičnogdioksida.Dakle, veći dio flaširanih voda na našem tržištu su „gazirane vode“, a ne „kisele“. One premasadržaju dodanog CO mogu biti:

- nisko gazirane, < 3 g/L dodanog CO ;- gazirane, minimalno 4,5 g/L dodanog CO ;- extra gazirane, više od 7 g/L dodanog CO .

Posebnost neke mineralne vode određena je specifičnim prisustvom i količinom nekih elemenata.O kojim elementima je riječ, pogledajte u slijedećoj tabeli:Kvalitetna svojstva mineralne vode:

2

2

2

2

NATI PRIRODNO

RALNU VODU?

ww

w.n

ew

vis

ion

.ba

49

Od kako je nastalo čovječanstvo postojale sui razne bolesti koje su napadale naša tijela.Čovjek je uvijek pokušavao naći i lijek za tebolesti.Ljudi su prije umirali od raznih bolesti kojese danas lako liječe ili su zahvaljujući vakciniustvari iskorijenjene. Napretkom medicinenapreduju i metode liječenja, ali bilo kojabolest da je u pitanju ona uglavnom napadaiznutra i to na ćelijskom nivou. Idealno bibilo kad bi i liječenje bilo upravo na tommikroskopskom nivou pravljenjem malihnano-doktora koji bi nas iznutra liječili.Nekad je to bilo naučna fantastika, ali danasipak ova SF tema postaje stvarnost.Tim znanstvenika iz Rehovota iz Izraelapomiješao je dvije vrste uređaja za liječenjeraka prostate i raka pluća kako bi dokučiohoće li se „međusobno prepoznati“.Ispitivanja su pokazala da je svaki sastavnidio prepoznao odgovarajuću vrstu raka kodpacijenata. Do sada je tehnika testirana samou laboratorijskim otopinama, a znanstvenicipredviđaju da će proći još koje desetljećeprije nego će se naći u upotrebi.Nano-tehnologija, moćna minijaturnatehnika šićušnih uređaja u organizmu ćeotkrivati simptome raka i ispustiti lijekovekoji će djelovati na njih. Projekat je još upočetnoj fazi razvoja međutim znanstvenicivjeruju da će razvoj tehnologije dovesti dostvaranja „nano klinika“ koje će kružitinašim tijelom.U slučaju da se pojavi neka bolest, oštećenje i

sl., naše „male klinike“ će prepoznatioboljenje i automatski će ih liječiti.Ti ćeuređaji biti toliko maleni da će ih trilijon moćistati u milijunti dio litre. Izgledat će poputlanaca s tri glavna segmenta izgrađena odbioloških molekula, DNK, sintetičkih DNKkoje su stvorene prema dizajnu znanstvenikai prirodnih enzima koji sijeku molekule DNK.Prvi segment koji djeluje poput računala sjednostavnim algoritmom, utvrđuje razinetvari koje uzrokuju karcenogene stanice.Jedan od testiranih alogoritama omogućujeotkrivanje raka prostate. On se temelji naotkrivanju sniženih razina dviju RNKmolekula i povišenih razina drugih dvijumolekula, koje ukazuju na blizinu stanicetumora. Ako taj prvi segment presudi da se ublizini nalazi tumor, on će drugomesegmentu signalizirati da ispusti trećisegment koji djeluje kao lijek protiv raka.D a n a š n j i m m e t o d a m a l i j e č e n j a ,kemoterapijom ili genskom terapijom, cijelise organizam izlaže otrovima, odnosnolijekovima, no u skorijoj budućnosti liječniciće koristiti „nano-klinike“ koje će djelovatipoput timova liječnika u tijelu.U skorijoj budućnosti predviđa se velikinapredak nano tehnologije u medicini. Da lito znači da nam više neće biti potrebni doktorii medicinsko osoblje? Pa i ne baš. Naši nano-prijatelji nikada neće moći uzeti anamnezu,dati nam savjet, pokazati osmijeh i pružitiruku ljubavi i pažnje što je najvažnije ipresudno u liječenju bilo koje bolesti.

GospodaNano-Doktoriu našemtijelu

ww

w.n

ew

vis

ion

.ba

50

najpoznatiji hemičar svih vremenaBigamista koji je potčinio svijet

Pored periodnosg sistema elemenata pripisujemu se i izum vodke, čuvenog ruskog pića

DimitrijIvanovićMendeljejev

Svaka generacija se navikne na svojeokruženje i nauči da je to zapravopravo lice svijeta. Problem je u tomešto se u posljednjih 150 godina stvaritako brzo mijenjaju u okruženjusvake generacije tako da vrijeme ukojem živimo postaje neuporedivo isa najbližim generacijama.Takav slučaj je i razvoj nauke uposljednja dva stoljeća, a posebnohemije. Jedan od naučnika koji jepokrenuo svijet nauke svojimotkrićima je bio i Dimitrije IvanovićMendeljejev. Njegova slavapostignuta neizbrisivim uspjesimakao što je periodni sitem elemenata,ni danas, nakon skoro 150 godina nejenjava. Nakon ovoga prvaka umodernoj nauci, mnogi naučnici suviđeni kako pokušavaju u njegovomstilu da postanu javne ličnosti saneupitnim uticajem na sudbinuvlastitih nacija.

Dimitrije Ivanović Mendeljejev jerođen 07. februara 1834. godine uTobolsku, Sibir, gdje mu je otac biodirektor gimnazije. Bio je najmlađeod četrnaestoro djece MarijeDmitrievne Korniljev i IvanaPavlovića Mendeljejeva.Mati Mendeljejeva je bila vrloenergična žena i sam naučnik jegovorio da njoj ima da zahvali što jemogao da uči hemiju i što je bio ustanju da dođe do svojih velikihotkrića.Dimitrijev otac umro je dok jeDimitrije bio još sasvim mlad,ostavljajući supruzi veliku porodicu.

Dimitrije je bio majčin ljubimac i onaje je još od njegovih dječačkih godinasakupljala novac da bi mu omogućilastudiranje. A kao mali provodio jedosta vremena u porodičnoj fabricistakla gdje je od hemičara učio tajzanat.U 14. godini upisuje gimnaziju uTobolsku. Ali te godine izgorjela jeporodična fabrika koju oni nisumogli da obnove. Njegova majkaMarija međutim nije htjela daodustane od školovanja svognajmlađeg sina i planova za njegovubudućnost. Na njen podsticaj, uzadnjoj godini školovanja Dimitrijese priprema za prijemni ispit zauniverzitet .Porodica se preselila u Moskvu 1849.godine gdje Mendeljejev bivaodbijen kao potencijalni student.Porodica se seli u Sankt Petersburggdje je Dimitriju dopušteno dapolaže prijemni ispit te je 1850.godine primljen na izučavanje naukesa stipendijom.Ubrzo poslije toga od tuberkolozeMendeljejevu umiru majka i starijasestra. Na trećoj godini studija se i onrazboljeva. Iako bolestan odtuberkoloze, diplomira na vrijeme inagrađen je medaljom kao prvi uklasi. Zbog bolesti, na savjet ljekara,preselio se u Simferopol naKrimskom poluostrvu 1855. kaodirektor gimnazije. Tada je imao 21godinu i kroz život ga je vodila vizijaruskog naroda od kog je shvatio damože napredovati kroz nauku.Pošto se na Krimu uspješnooporavio, Mendeljejev se 1856.godine vraća u Sent Petersburg gdje

Ko je bio Mendeljejev?

ww

w.n

ew

vi s

i on

.ba

52

je odbranio rad na temu „Istraživanjei teorija širenja supstance usljedtoplote“. Postaje profesor nauniverzitetu i zacrtava sam sebi daželi postati slavan hemičar.Između 1859. i 1869. proučavagustinu gasova sa Regnaultom uParizu i mehanizam spektroskopa saKirhofom u Hajdelbergu. Takođerizučava kapilarnost i površinskinapon što kasnije rezultuje njegovomteorijom apsolutne tačke ključanja.

Od prvog izdanja „Hemijska analizasa primjerima iz Finske“ doposljednjeg rada iz 1906. Mendeljejevje objavio preko 250 radova. Njegovanajčitanija knjiga je „OrganskaHemija“ iz 1861. koja je stavilaMendeljejeva u prvu liniju hemijskihpedagoga Rusije. Sem radova uoblasti hemije Mendeljejev jeprovodio mnogo vremena radeći natehničkom unapređenju Rusije.Njegov vrhunski domet koji ga jemaksimalno ispunio bilo je stvaranjeMendeljejevog zakona i razvojperiodnog sistema elemenata. Još umladosti vjerovao je u postojanjereda među elementima i proveo jeviše od 13 godina u skupljanjupodataka i stvaranju konceptaperiodnog sistema.Za njega elementi nisu bili slučajniskup tvari već dijelovi jedinstvenogsistema. Mendeljejev je uočiop e r i o d i č n o s t p o n a š a n j a , t j .ponavljanja svojstava elemenatanakon određenog broja elemenata.

Zaključio je da niz tada trebaprekinuti, te elemente koji imajuslična fizička i hemijska svojstvastaviti jedan ispod drugog.

K a d a j e D i m i t r i j I v a n o v i čMendeljejev 1869. otkrio periodnisistem elemenata, mnogi elementi jošnisu bili poznati. Od 63 do tadapoznata elementa samo se 36podvrgavalo pravilu porastarelativnih atomskih masa. Sedamelemenata je imalo pogrešnoodređene relativne atomske mase iMendeljejev ih je ispravio na temeljusvoje tablice. Za preostalih 20elemenata pravilo porasta relativnihatomskih masa je bilo narušeno.Dvije godine kasnije, Mendeljejevobjavljuje novu tablicu u kojoj je,dosljedno svojoj ideji, u pojedinimredovima ostavljao prazna mjesta,nadajući se da će na ta mjesta doćio d g o v a r a j u ć i n o v o o t k r i v e n ielementi.To se u 20. stoljeću doista i dogodilo,a periodni sistem elemenata upotpunosti je kompletiran. Tamogdje se osobine nekog elementa neuklapaju u red zasnovan na atomskojtežini, Mendeljejev je smjeloizmijenio redoslijed, smatrajući da suosobine važnije od atomske težine.Kasnije se pokazalo da je on i u ovompogledu bio u pravu.Konačno, i najvažnije, tamo gdje nijemogao naći drugi redosli jed

Kako je nastao periodnisistem elemnata?

Prvi Mendeljejevperiodni sistemelemenata iz 1870.

ww

w.n

ew

vis

ion

.ba

53

elemenata, Mendeljejev se nijekolebao da ostavi prazna mjesta usistemu i objavi da se ono što je ličilona neodređenu prazninu morap o p u n i t i n o v o o t k r i v e n i melementima kojima ta mjestapripadajuIšao je i dalje. Za tri prazna mjesta onje opisao elemente koji bi trebalo daih popune, koristeći kao mjeriloosobine elemenata iznad i ispodpraznine u sistemu. I ovdje jeMendeljejev imao sreće. Sva trinjegova predskazana elementaotkrivena su još u toku njegovogživota, tako da je bio svjedok trijumfasvog sistema.Francuski hemičar Lecoq deBoisbaudran je 1875. godine otkrioprvi od elemenata koji su nedostajaliu sistemu i nazvao ga "galijum" (polatinskoj riječi za njegovu domovinuFrancusku). Švedski hemičar LarsFredrik Nilson je 1879. godine otkriodrugi elemenat i nazvao ga“skandijum” (po Skandinaviji).Konačno, 1886. godine njemačkihemičar Clemens AlexanderWinkler izdvojio je treći elemenat inazvao ga ) “germanijum”(Germanija - naziv za Njemačku).Osobine sva tri elementa su gotovopotpuno odgovarale osobinama kojeje Mendeljejev predskazao. Dosegaoje slavu o kojoj nije ni sanjao.

Međutim, u svojoj karijeri Mendeljevje imao i promašaja. Jedan od takvihk o j i n i j e p o l j u l j a o n j e g o v uveličanstvenost jeste i pokušaj

dokazivanja kosmičkog etera. Takavpromašaj čovjek kao on sebi je mogaodopustiti!Teme koje su ovog naučnikaokupirale u ostatku njegovog životajesu zapravo one koje su gaafirmisale kao figuru javnog života, ašto bi mi danas rekli, džet seta.Prvi koraci koji su mu pomogli utome jeste njegova borba protivduhovnjaka. U to vrijeme bilo jeveoma rašireno vjerovanje da je krozudarce po stolu bilo mogućekomunicirati sa „onim“ svijetomp o s r e d s t v o m n e k o g m e d i j a .Naučnici toga doba bili su skeptičniprema ovom vjerovanju. Mendeljevje bio protivnik takve prakse te su ga imediji (ne oni preko kojih se kaokomuniciralo sa „onim“ svijetom“)podržali. To je rezultiralo time daMendeljev postane oličenje razuma inaučnog razmišljanja što ga je dovelou sam vrh nacionalne popularnosti.Tako je njegova pozicija kaon a u č n i k a n a c i j e d e f i n i t i v n outemeljena.Čovjek koji je tačno predvidiopostojanje nepoznatih elemenatasada je bio poznat u cijelom carstvu.Još jedan događaj je dopriniobesmrtnosti Mendeljeva i njegovogdjela: činjenica da ga Akademijanaučnika u San Petersburgu nikadanije primila kao člana.Pod uticajem inostranih članovaakademije, odbijanje Mendeljejevakao člana ove institucije od stranej a v n o s t i j e i n t e r p e t i r a n unacionalnim terminima, a samMendeljejev je uzdignut kao prvakPočetkom posljednjeg desetljeća XIX

Mendeljev, idol nacije

ww

w.n

ew

vi s

i on

.ba

54

stoljeća. Mendeljejev je bio oličenjenaučnika i nauke u Rusiji.Međutim, krajem XIX stoljeća stanjeu Rusiji se počelo mijenjati pa je tako iona krenula putem razvoja .Mendeljejv je iskoristio svojupopularnost da u razvoj zemljedoprinese kao naučnik te jeučestvovao u mnogo projekatareforme carstva. Koristio je svojupolitičku težinu i naučnu stručnostda utiče na sva bitnija pitanja unjegovoj zemlji.Zanimljivo je, između ostalog, da sebavio programom regulaci jeproizvodnje i prodaje alkohola pamu se tako i pripisuje da je izumiovodku od 40 stepeni a samim tim ipravu vodku.U posljednjim godinama svogživota, nakon što je dao otkaz kaoproferor na fakultetu postao jedirektor Centra za težinu i mjere te jetu i ostao do svoje smrti 1907. godine.

Dimitrijev lični život bio je ispunjennemirima. Pod velikim uticajemsvoje sestre Olge, 1863. Mendeljejevse oženio sa Feozvom NikitchnomLaschevom. Imali su dječaka poimenu Volođa i kći Olgu.Januara 1882. godine on se razveo odFeozve da bi mogao da se oženinajboljom prijateljicom svoje nećake,Anom Ivanovom Popovom, prijerazrješenja njegovog prvog braka.Prema ortodoksnom zakonuMendeljejv je trebao čekati sedamgodina prije nego što se ponovooženi i neispunjavanje ovog pravila

smatralo se činom bigamije. Ujanuaru 1882. godine on uz pomoćmita dobiva potrebnu potvrdu te seopet ženi. Tako je prve godine svogadrugog braka živio kao bigamista i tojavno privaćen. Kasnije kada je jedanbirokrata pokušao da uradi neštoslično i od cara tražio dozvolunavodeći primjer Mendeljejva. Carga je odbio govoreći: Mendeljejv imadvije žene, ali ja imam samo jednogMendeljejeva.Ana je bila znatno mlađa od Dmitrija,ali ipak su se voljeli i bili zajedno donjegove smrti. Imali su četvoro djece.

Mendeljejv je bio nominovan kaokandidat za Nobelovu nagradu uoblasti hemije 1906. godine, ali čast jepripala F.F.H. Moissanu koji jeizmislio električnu rernu. No premamišljenju nekih, pravi razlog je bioprotivljenje Arrheniusa čija je teorijarješenja kritikovala Mendeljejeva 80– tih godina.Kao što se dešava sa mnogimslavnim ličnostima i kod Mendeljevamožemo vidjeti entuzijazam ipovjerenje mladog čovjeka kojivjeruje u ono što može postićitalentovan i odlučan čovjek kao ibeznađe i očaj starca kada vidi kolikoje malo postigao svojim naporima iloš put kojim ide svijet za čije dobrose borio.

Jedan je Mendeljejev

Skoro pa Nobelovac

ww

w.n

ew

vis

ion

.ba

55

I životinje imaju svoja pravaU ovom tekstu pokušat ćemo vam približiti PETA-u, najpoznatiju i najvećuorganizaciju za zaštitu prava životinja na svijetu, i napore koje ulažu kako bi osvijestilijavno mnijenje i senzibilizirali, kako vlast tako i obične ljude, za aktualne probleme naovom planu: kršenje aktualnih zakona, narušavanje prirodne ravnoteže mnogihživotinjskih vrsta u svijetu, postavljanje etičkih pitanja itd. Ova internacionalna,neprofitabilna organizacija, finansira se od priloga njenih članova i simpatizera, čijabrojka danas premašuje impresivnu cifru od 1.6 miliona osoba.

PETA, najveći organiziranizaštitnik životinja na svijetuDa čovjek nije neprikosnoveni gospodarplanete Zemlje i da ne može nemilice ubijatiživotinje, radi svojih sebičnih ciljeva, danasna svjetskoj razini pokušava ukazati velikibroj društava i organizacija. A, sve je počelo1980 godine, u Norfolku, država Virdžinija,kada se nekoliko istomišljenika udružilo iosnovalo trenutno najpoznatiju i najvećuorganizaciju na svijetu, PETA-u (“People forthe Ethical Treatment of Animals”) koja se,kako se i kaže u njenom punom nazivu, boriza prava i etički tretman nad životinjama.O v a i n t e r n a c i o n a l n a , n e p r o f i t n aorganizacija, finansira se od priloga njenihčlanova i simpatizera čija brojka danaspremašuje impresivnu cifru od 1.6 milionaljudi, što je rezultiralo time, da su osim uNorfolku, osnovana sjedišta i u VelikojBritaniji, Njemačkoj, Nizozemskoj, Indiji i uA z i j s k o - P a c i f i č k o m r e g i o n u . O v aorganizacija djeluje pod jednostavnimgeslom, koje glasi da životinje nisu na planetiZemlji da bi ih mi, ljudi, jeli, nosili, na njimaeksperimentisali ili ih koristili u zabavnesvrhe.Njen dugogodišnji požrtvovani rad u ovojhumanoj borbi, čiji je cilj sprečavanjeokrutnosti nad ovim bespomoćnim bićima,prepoznao je i veliki broj slavnih osoba izsvijeta šou-biznisa (Pamela Anderson,Christy Turlington, Kim Basinger, EwanMcGregor, Martin Sheen, Sir PaulMcCartney, Charlize Theron, Alec Baldwin,Martha Stewart, Alicia Silverstone …), kojenerijetko učestvuju u njenom radu, te kroz

razne kampanje žele upoznati i educirati javnosto ovoj problematici i aktualnim pitanjima.PETA je također, veoma aktivna i kada je upitanju organizovanje mirnih protesta, te uakcijama spašavanja napaćenih životinja, krozrazne vidove borbe, od informisanja javnosti odatom problemu, pozivanja na bojkotiranjespornih proizvoda, do traženja da se nekaživotinjska vrsta proglasi zaštićenom, štosamim tim podrazumijeva da je njeno ubijanjez a k o n o m k a ž n j i v o i t i m e u b u d u ć e

ww

w.n

ew

vi s

i on

.ba

56

sankcionisano od organa vlasti.Između ostalog, u fokusu rada oveorganizacije je i veliki broj životinja koje čitavsvoj životni vijek provedu u teškimuslovima, gdje se nad njima svakodnevnovrše opiti kako bi se izumili novi proizvodi zafarmaceutske, vojne, kozmetičke i odjevnesvrhe.Neki od tih eksperimenata vrlo sunemilosrdni i izlažu životinje strašnimmukama u kojima nerijetko i umiru. Sve zbogtestiranja nekog parfema, kreme ili ružanaprimjer.Članovi PETE su također, veliki protivnicisvih vidova zabave u kojima se ova živa bićaiskorištavaju, kao što je to slučaj u cirkusimaili kinematografiji. Dresirane životinje čestosu samo dobar izvor prihoda vlasnicima, anjihovi uvjeti života često su u drugom planui vrlo loši.

Svojom dugogodišnjom aktivnošću ova jeorganizacija do sada učinila mnogo kako bise javnost upoznala sa ovom problematikom,a mi ćemo vam nabrojati samo neke od njih.Naime, interesantna je činjenica da je PETA,između ostalog, prva otkrila zlostavljanježivotinja u eksperimentima 1981. godine uSAD-u, slučaj poznatiji pod imenom“Srebreni proljetni majmuni”, što jer e z u l t i r a l o b r o j n i m h a p š e n j i m a ikažnjavanjima odgovornih za ova nedjela, tezatvaranjem datih laboratorija i fabrika.Slijedi otkrivanje i objelodanjivanje slučaja ukojima životinje služe za testiranje brojnihkozmetičkih proizvoda, što je rezultiralotime da se nakon modnog giganta Benneton-a, njihovoj akciji zaustavljanja nehumanostiu ovoj industriji, pridruže i ostale svjetskekompanije, kao što su Avon, Revlon, EstéeLauder i Gillette. PETA, danas, broji više odsto kompanija koje više ne testiraju svojeproizvode na životinjama.Također je izvojevala pobjedu i nad GeneralMotors Corporation, koja je nakon dugogniza godina prestala koristiti životinje usvrhu testiranja sigurnosti vozila.Veliki uspjeh i odjek u svijetu imala je ikampanja “Krzno je mrtvo”, kojom je PETAskrenula pažnju javnosti na nehumanost

krznene industrije i na taj način ubijedila nekeod najpoznatijih firmi, kao što su J. Crew, WetSeal, Forever 21 i Ann Taylor, da prestanuprodavati krzno u svojim prodavnicama. Ovakampanja dovela je do osvještenja i svjetske topmodne dizajnere Ralph Laurena, Marc Bouwerai Stellu McCartney, koji su nakon toga, prestaliupotrebljavati krzno u svojim modnimkreacijama. Pri tome, trebamo napomenuti dasu za veliki uspjeh ovoga projekta, najvišezaslužne brojne slavne osobe, koje suučeštvovale u njoj. Naime, tom prilikom, širomsvijeta osvanule su slike na kojima oskarovkaCharlize Theron i Simon Cowell, sudija realityshowa “American idol”, poziraju sa svojimpsima, pod parolom “Ako ne želiš na sebe obućisvog psa, nemoj nositi krzno”, a svoj doprinosdale su i glumice Pamela Anderson i KimBasinger, te top model Christy Turlington, kojesu se slikale nage, pod geslom “Radije ću hodatigola, nego nositi krzno”.PETA je uticala i na to da 40 kompanija, međukojima su i Adidas-Salamon, Gap Inc., EddieBauer, Nike, te Reebok, u svojim proizvodimaprestanu koristiti koristiti kravlju kožu iz Indije,nakon što je njihova istraga ukazala nazastrašujuća zlostavljanja ovih životinjaprilikom ilegalnog transporta.I u svom matičnom okrugu, Virdžiniji, PETA jeuz pomoć svoje mobilne klinike SPIN, osnovane2001.godine, do sada sterilizirala na hiljade pasai mačaka, kako bi se na taj način spriječiloreprodukovanje ovih neželjenih živih bića.Kao što sam već navela doprinosi PETE su brojnii nemoguće ih je sve navesti, a njenoj sve većojekspanziji svjedoči i postepeno pridruživanjenekih manjih zemalja, koje žele dati svojdoprinos ovoj humanoj akciji. Tako je naimenedavno i u susjednoj Hrvatskoj, organizovanakampanja “Hrvatska bez krzna”, u kojojtamošnja manekenka Fani Stipković, kroz slikesvog obnaženog tijela pokušava upozoriti sveekološki osviještene Hrvate da “Odbace krzno iuključe čovječnost”.I na kraju, u nadi da će se i naša zemlja uskoropridružiti ovom svjetskom projektu, utjehunalazim u tome, što i kod nas u BiH postojeentuzijasti koji se bore za to da životinje imajusvoje mjesto pod Suncem, kao što je to slučaj saUdruženjem građana za sprečavanje okrutnostinad životinjama SOS Sarajevo.

Akcije PETE

ww

w.n

ew

vis

ion

.ba

57

Sa sigurnošću se možereći da, danas u BiH,p o s t o j i a p s o l u t n o

nedovoljna informiranoststanovništva kako o pojmu,tako i o načinu korištenjajednog izuzetno cijenjenog i usvijetu vrlo popularnog obl

Ukoliko se odlučite sprovestianketu u bilo kojem gradu uBiH sa pitanjem: «Šta je toleasing?», kao odgovor dobitćete isključivo polovičneodgovore tipa:

Nešto bolja situacija je ukolikoimate sreću sresti nekogstudenta Ekonomije ili Pravak o j i p o a u t o m a t i z m uodgovaraju istom definicijomnaučenom iz istog udžbenika,istog profesora, slučajnopredavača na oba fakulteta:« l e a s i n g j e d v o s t r a n o -obavezujući ugovor kojim sejedna strana obavezuje drugojs t ran i predat i predmetl e a s i n g a n a k o r i š t e n j eodređeni vremenski period,dok se druga strana obavezujed a ć e z a t o p l a t i t i

dgovarajuću naknadu» - štonaravno nije netačno, aličinjenica je da u suštini« v l a s n i k » o v e p a ž l j i v oizrecitovane definicije, nadaljenajčešće nije u mogućnostio d g o v o r i t i i n a n e k ajednostavnija pitanja usko

vezana za ovu oblast kao npr.:«Koje su prednosti korištenjaleasinga?».

rednjih poduzeća, najčešćeneće ni pristati odgovoriti navaše pitanje, iz jednostavnograzloga: leasing još uvijek nijezaživio u BiH, prilično im jenepoznat i jednostavno - boljeje da to isproba neko drugi patek onda možemo i mi.

t ed v o s t r a n o p r a v n i p o s a oizmeđu davaoca i primaocaleasinga, pri čemu davalacsam proizvodi ili nabavljap r e d m e t l e a s i n g a o ddobavljača i predaje ga na

o r i š t e n j e p r i m a o c u uodređenom ugovorenomvremenskom periodu, za štoprimalac prema prethodnoutvrđenom planu davanja,plaća određeni iznos naknade,u s k l a d u s a u s l o v i m apredviđenim ugovorom.

kojoj učestvujup r o i z v o đ a č p r e d m e t aleasinga, (npr. kompanija kojap r o i z v o d i a u t o m o b i l e ) ,davalac leasinga (kompanijakoja «dobavlja» automobil odproizvođača – dobavljača) i

primalac leasinga (fizičko ilipravno lice koje će koristiti(otkupiti) automobU ovom slučaju sklapaju sed v i j e v r s t e u g o v o r a :k u p o p r o d a j n i - i z m e đ up r o i z v o đ a č a i d a v a o c aleasinga, i ugovor o leasingu-između davaoca i primaocaleasinga.

D i r e k t n i l e a s i n gp r e t p o s t a v l j a d a s uproizvođač i davalac leasingaustvari jedna osoba (pravna)koja istovremeno proizvodi idaje na korištenje predmetleasinga trećim licima. Ovajobl ik leasinga skoro jeident ičan svakodnevnoj«prodaji na kredit».Pored ova dva oblika, sobzirom na specifičnosti upravnom prometu razlikuje sei niz drugih, korisnih i za malai srednja preduzeća vrlopovoljnih vrsta leasinga.Finansijski leasing ili kako sejoš često naziva «ugovor puneamortizaci je» ima dostasličnosti sa kupovinom nakredit i dosta je prisutan uzemljama u razvoju, gdje sečes to jav l ja kao jedinamogućnost nabavke skupeopreme i pokretanja «vlastitogbiznisa».«Ugovor pune amortizacije»faktički znači da korisniklesasinga, tokom ugovornograzdoblja (kojeg stranke uprincipu ne mogu otkazati),isplaćuje davaocu punuvrijednost predmeta leasinga,koja u većini slučajeva

ikafinansiranja.

Pa to je kredit za auto ili stan.Mislim da je to neka vrstaosiguranja!?Ili jednostavno: «Nemampojma!»

o

Veliki broj managera malih is

L e a s i n g z a i s t a j e s

k

Iz ove definicije proizilazenjegove dvije osnovne vrste:

Indirektni leasing kojipodrazumijeva postojanjetrostrane pravne i poslovnetransakcije u

il).

�

�

�

�

�

Vrste leasinga

Leasing u BiH– ponos ili predrasuda!?

ww

w.n

ew

vi s

i on

.ba

58

premašuje nabavnu cijenuistog. Ugovorni rok trajanjaleasinga u pravilu čini 80-95%predviđenog vijeka trajanjastvari, tako da se ona po istekuugovora više ne može davati uzakup, odnosno ostaje uvlasništvu korisnika leasingačak i u slučajevima kada to nijepose

padaju na teret korisnika. Izovog pravila nisu izuzeti nitirizici oštećenja ili uništenjastvari, što znači da bi korisnikstvari, u slučaju da ona budeuništena djelovanjem «višesile», čak i u početnom periodukorištenja iste, morao do istekaugovornog roka plaćat inaknadu za stvar koju nije nipočeo koristiti. Minimalan rokz a k l j u č e n j a u g o v o r a of i n a n s i j s k o m l e a s i

Operativni leasing predstavljakratkoročni ugovor o leasingu,o t k a z i v u b i l o k o j e mm o m e n t u , n a r a v n o u zpoštivanje uslova predviđenihugovorom. Ovim ugovoromiscrpljuje se samo jedan diovrijednosti predmeta leasinga,odnosno ugovor traje znatnokraće od vijeka trajanja stvari.Naknada koju plaća korisnikleasinga činit će samo jedanmanji dio njene vrijednosti.Operativni leasing najčešća jealternativa za tzv. sezonske ipovremene poslove kada zaizvođača – korisnika l

Sve troškove održavanja kao irizik slučajne propasti stvarisnosi davalac, koji nastoji

postići kontinuiranost usklapanju ovakvih ugovora saviše korisnika, pokušavajućin a t a j n a č i n o s i g u r a t ipermanentno kor iš ten jepredmeta.

aprimaocu leasinga isključivok o r i š t e n j e p r e t h o d n oneupotrebljavane stvari, zarazliku od second-hand-leasinga koji za predmet imaveć korištenu stvar, što opetvelikim dijelom utiče na«cijenu leasinga», odnosnonaknadu koju plaća korisnik.

leasing postojiukoliko je predmet leasingau g o v o r o m t a č n o ,i n d i v i d u a l n o o d r e đ e n ,međutim, ukoliko se davalacobavezuje korisniku nabavitipredmete po njegovom izboruo n d a g o v o r i m o o t z v .

Naime uovom slučaju vlasnik nekogdobra-osoba A, prodaje istoleasing kompaniji-osobi B, teistovremeno sklapa ugovor oleasingu čiji je predmet dobrokoje je prethodno prodao, saklauzulom otkupa. Na tajnačin osoba A trenutnopribavlja efektivna finansijskasredstva, a uz određenunaknadu istovremeno ostaje uposjedu dobra koje je prodao.F a k t i č k i u g o v a r a n j e mklauzule otkupa, osoba A poproteku ugovornog periodaponovno postaje vlasnikomistog.

bno ugovoreno. Svitroškovi koji nastanu u vezipredmeta leasinga, troškoviservisiranja, održavanja i sl.

n g uuglavnom je dvije godine iduži.

easingadefinitivno nije isplativokupovati opremu koja mu jejednokratno potrebna.

First-hand-leasing osigurav

Individualni

blanketnom leasingu.Posebno je interesantan tzv.povratni leasing.

Leasing unutar PDVsistema

Poslovi leasinga, svakako nis

ijevaju isporukudobara ili vršenje usluga.

na svojunaknadu koja u sebi

leasinga prinos (kamatu)davaoca leasinga

leasingatako i za davaoca leasinga

leasinga.

leasingrate koje davalac leasinga

leasinga, niti prenos vlasništvap r e d m e t a l e a s i n g a n aprimaoca leasinga po istekuugovora o leasingu.

uoslobođeni obaveze obračunai plaćanja PDV-a. Zavisno odvrste ugovora leasing poslovipodrazum

Isporuka dobara postoji usvim slučajevima kada jepredviđena klauzula otkupa.U o v o m s l u č a j u P D Vobračunava ju i p laća jup r o i z v o đ a č - i s p o r u č i l a cpredmeta al i i davalacleasinga. Isporučilac predmetaleasinga obračunava PDVdavaocu leasinga na svojunaknadu za i sporučen ipredmet leasinga, a davalacleasinga obračunava PDVprimaocu leasinga

sadržipored naknade isporučioca

, tako da ukrajnjem slučaju iznos PDV-aplaća sam korisnik leasinga.Usuprotnom govor imo ov r š e n j u u s l u g a p a s eo p r e z i v a n j e , o b r a č u n iplaćanje PDV-a, vrši u skladusa pravilom o oporezivanjuusluga. Vremenski, obavezaobračunavanja PDV-a kako zaisporučioca predmeta

nastaje u poreskom periodu ukome je isporučen predmet

Bitno je napomenuti da se PDVne obračunava na tzv.

n a p l a ć u j e o d p r i m a o c a

ww

w.n

ew

vis

ion

.ba

59

Prednosti i nedostaci

1

2345

6

Kao oblik alternativnog finansiranja leasing jeposebno atraktivan za mala i srednja

itnu sposobnost.

Otplata pojedinih rata leasinga može se ugovorititako da se svaka rata pokriva iz priliva ostvarenogkorištenjem predmeta ugovora npr. iz prihoda od

prodaje proizvoda proizvedenih opremom koja jepredmet leasinga (pay as you earn).

preduzećaobzirom da omogućava pokretanje posla bez velikih

finansijskih izdvajanja za nabavku opreme, kao i uslučajevima kada zbog svoje cijene određena opremafaktički nije dostupna korisniku.

Ovaj način finansiranja omogućava iskorištavanjeraspoloživog gotovog novca u druge svrhe,omogućava početnu solventnost preduzeća.

Korisnik i dalje ima mogućnost lakšeg i povoljnijegsklapanja ugovora o kreditu, obzirom da nije većprethodno opterećen drugim kreditom što u očima

banaka povećava njegovu kred

Za leasing uglavnom nije potrebno dodatnofinansijsko obezbjeđenje, jednostavnije i lakše sesklapa ugovor o leasingu u odnosu na ugovor o

kreditu.

Leasing je jedina ekonomična mogućnost u slučajukada korisnik treba opremu ili drugu stvarneophodnu za obavljanje posla samo jedan kraći

vremenski period (jednu sezonu), kupovina u ovomslučaju bi definitivno bila pogubno rješenje.

Naravno, pored mnogobrojnih prednosti leasing ima inedostatke. Tako će leasing naknada najčešće biti vrlo visoka i ukonačnici premašiti stvarnu vrijednost predmeta leasinga.Međutim, pitanje je da li se ovo uopće može smatratinedostatkom. Činjenica je da i davalac leasinga moraostvariti određenu korist, inače se ne bi ni bavio ovimposlom, naravno da to niko neće raditi kaodobrotvorna ustanova. Ukoliko na taj način i korisnikleasinga može ostvariti profit, odnosno imati isplativvišak prihoda nad rashodima, onda leasingpredstavlja izuzetno povoljan oblik finansiranja, ali i uvećini slučajeva i jedino moguće rješenje.

ati se da ugovor o leasingu u BiH, uskoro, zamnoge, neće više biti «bezlična reklama», «svjetlucavi natpis pored autoputa», ili «put u nepoznato» inešto maglovito i nejasno, teško razumljivo i pomalo dosadno da bi o tome uopće razmišljali, većjedan od značajnih i često korištenih oblika štednje i prikupljanja finansijskih sredstava.

Za nad

ww

w.n

ew

vi s

i on

.ba

60

B O S N A I H E R C E G O V I N AVision

NEWVISION d.o.o.

Privredno društvo za izdavaštvo, marketing, promociju, istrazivanje i izradu web aplikacija.Adresa: Hamdije Čemerlića 2/IX,

71000 SarajevoKontakt tel/fax: +387 33 658 849

www.newvision.ba

WEB DEVELOPMENT

Kineski automobili sve česće na cestama evropski zemalja nasih susjeda i na nasim cestama, aisto se tako mogu sresti i na američkim putevima.Od mjeseca Maja jos jedan kineski proizvođač dolazi na trziste BiH, Hrvatske, Srbije, CrneGore, Makedonije i Albanije, «XIN KAI».

Kupci ce imati u izboru 5 modela bogato opremljenih terenaca, sa sirokim spektrom dodatneopreme.

DA LI SU KINESKIPROIZVO A I SUSTIGLIEVROPLJANJE ?

Đ Č

ekskluzivni zastupnik i distributer

vozila za,

Hrvatsku, Srbiju,Crnu Goru,Albaniju i Makedoniju

Bosnu i Hercegovinu

LUSHI

LKW - Baumaschinen

kamioni gra evinske mašine putni ka vozilakupovina-prodaja uvoz-izvoz iznajmljivanje

\ \\ \

đ č

Bilješevo 1372240 Bilješevo-KakanjTel:+387 (0) 32 552-360

Fax:+387 (0) 32 552-361Mobil:+387 (0) 61 268-986

e-mail: alushicom@yahoo.comwww.alushi.co.ba

Motor (svi modeli)

Model

Zapremina motora (cm3)

Max. snaga (KS/o/min)

Tip

Kompresija

Max. obrtni moment (Nm/o/min)

491Q-ME

2237

102/4600

4-cilindra, linijski OHC, down-draft

8.8

193/2600

4JB14-cilindra, linijski, vodeno hlađen

18.2

174/2000

2771

78/3600

Dimenzije i težina:

Dužina (mm)

Visina (mm)

Kapacitet (br. putnika)

Širina (mm)

Težina (kg)

Kapacitet (rezervoar)

4975

1870

5-7

1760

2075

56 L

Model:

UpravljanjeKočnica naprijed

Mjenjač

Gume

Kočnica nazad

Min. Radijus okretaja (m)

Servo volan

CilindarVentilirani diskovi

5 brzina ručni

215/75R156-

Oprema:

5 brzina manual (ručno)

Ručno podizanje prozora

AM/FM kastofon

Ručno podešavanje vanjskih prozora

Isuzu 4JB1 dizel motor (made in china)

Centralna brava (daljinsko upravljanje)

1-disk VCD (LCD display)

El. Podešavanje vanjskih stakala

Galerija (krovna mreža za prtljag)

Metalik boja

2237 cc benzinski motor

Bijela boja

Unutrašnja dekoracija od drveta

Automacki mjenjač

El. Podizanje stakala

CD player

10-disk VCD (LCD display)

Kožna sjedišta

Merdevine (postave se otpozada da bi se popelo na krov automobila)

Multi-funkcijsko unutrašnje staklo

Standardna oprema

Standardna oprema

Standardna oprema

Standardna oprema

Standardna oprema

Standardna oprema

Standardna oprema

Standardna oprema

Standardna oprema

Standardna oprema

Standardna oprema

Standardna oprema

Standardna oprema

Opciono

Standardna oprema

Standardna oprema

Opciono

Standardna oprema

Standardna oprema

Standardna oprema

HXK6490ESUV

ZAŠTITA SVJETSKEKULTURNE I PRIRODNE

BAŠTINE

Različitost kulturnog naslijeđa u svijetuu kojem živimo nezamjenjiv je izvorduhovnog bogatstva čovječanstva.

Njegova bitna karakteristika zasniva se,upravo, na bogatstvu različitosti i suprotnostikultura i civilizacija koje mu, svojimpreplitanjem, daju specifičan značaj. Ovobogatstvo što čini duhovnu i materijalnuosnovu postojanja jednog naroda i društva,potrebno je pažljivo čuvati, kao nešto što ćejednog dana naši potomci čuvati kao baštinusvojih predaka.

Zaštita kulturnog naslijeđa predstavlja,nesumnjivo, vrlo značajan proces u očuvanjukulturnog identiteta nekog društva i dokaznjegovog postojanja i djelovanja. Cilj zaštite jeočuvanje kvaliteta i vrijednosti kulturnogdobra, produžetak njegovog vijeka trajanja,kao i zaštita njegove materijalne građe.Pravilnom zaštitom kulturnog naslijeđaosigurava se integritet kulturnog naslijeđa zabuduće generacije. Shodno tome, od suštinskevažnosti je usaglašavanje međunarodnihprincipa koji se odnose na zaštitu kulturnognaslijeđa, gdje svaka zemlja preuzimaodgovornost za primjenu plana u okvirusopstvene kulture.

S obzirom na povećan rizik po kulturno iprirodno naslijeđe u svijetu, 1972. godine, naGeneralnoj konferenciji UNESCO-a, usvojenaje Konvencija o zaštiti Svjetskog kulturnog iprirodnog naslijeđa. Konvencija iz 1972.godine predstavlja jednu od tri konvencijeUNESCO-a koje tretiraju kulturno naslijeđe.Druge dvije su Konvencija o zaštiti kulturnognaslijeđa u slučaju oružanog sukoba (Haškakonvencija) usvojena 1954. godine, iKonvencija o načinu zabrane i sprečavanjailegalnog uvoza, izvoza i transfera kulturnognaslijeđa, iz 1970. godine.

Osnovni cilj Konvencije o zaštiti Svjetskogkulturnog i pr irodnog nasl i jeđa jeidentifikacija područja kulturnog i prirodnognaslijeđa koje se nominira za Listu svjetskog

naslijeđa . Da bi se neko kulturno dobro ilipodručje nominiralo za Listu svjetske baštine,kao preduslov, mora posjedovati izuzetnuuniverzalnu vrijednost koja se definiše naosnovu postavljenih kriterijuma. PremaKonvenciji, kulturno naslijeđe je podijeljeno utri kategorije: spomenici (arhitektonska djela,djela monumentalne skulpture i slikarstva,arheološki elementi ili strukture, natpisi,pećinska staništa i kombinacija više odlika kojeposjeduju izuzetnu univerzalnu vrijednost, sagledišta istorije, umjetnosti, ili nauke);spomeničke cjeline (grupe razdvojenih ilipovezanih građevina koje zbog svojearhitekture, homogenosti ili položaja upredjelu posjeduju izuzetnu univerzalnuvrijednost); spomenička područja (rezultatiljudskog djela i kombinovanog djela prirode ičovjeka, i područja koja uključuju arheološkelokalitete koji posjeduju izuzetnu univerzalnuvri jednost sa istori jskog, estetskog,etnološkog, ili antrpološkog gledišta).

Dakle, na Listu svjetske baštine moguće jenominirati čitav grad kao što je to Rim (Italija),jedan dio koji se nalazi unutar istorijskoggrada (Meida-e-šah u Isfahanu, Iran) ili pakodređen broj zaštićenih spomenika.

Prema podacima UNESCO-a, do 2006. godine,bilo je ukupno 830 zaštićenih područja na Listisvjetske baštine od čega je 644 kulturnihdobara, 162 prirodnih i 24 kombinovanih, uukupno 134 zemlje širom svijeta.

S obzirom da je osnovni cilj zaštite Svjetskebaštine očuvanje autentičnosti i vrijednostizbog kojih su upisani na Listu svjetske baštine,potrebno je ustanoviti prioritete u izborutehničke zaštite u skladu sa međunarodnimpreporukama. Svaka država članica, da biobezbijedila pravilne mjere zaštite kulturnog iprirodnog naslijeđa koji se nalaze na njenojteritoriji, trebala bi primjenjivati principepropisane od strane UNESCO-a.

U slučaju da je zaštićeno područje ugroženo ww

w.n

ew

vis

ion

.ba

65

opasnošću izazvanom od strane prirode iličovjeka, isto se može upisati na Listu svjetskebaštine u opasnosti sa ciljem da se ugroženompodručju omogući međunarodna pomoć da bise opasnost uklonila.

Kada se dobro upiše na Listu svjetske baštineočekuje se da će vrijednosti koje čine njegovuniverzalni značaj, biti trajno očuvane.Neprihvatljive su bilo koje aktivnosti kojeumanjuju njegovu univerzalnu vrijednost iautentičnost. Prema tome, zaštićeno područjemože biti izbrisano sa Liste svjetske baštine uslijedećim slučajevima:

ako zaštićeno područje pretrpi oštećenjakoja su uništila vrijednost zbog koje je mjestoupisano na Listu svjetske baštine;

ako je kvalitet područja Svjetskog naslijeđaugrožen od strane čovjeka, a korektivne mjerenisu preduzete u zadanom vremenskom roku.

Sva zaštićena područja sa Liste svjetske baštinesu dobra država na čijoj teritoriji se nalaze, alije u interesu međunarodne zajednice da sebrine o zaštićenim područjima radi budućihgeneracija čovječanstva.

U slijedećim brojevima našeg magazinapredstavićemo neka od zaštićenih područjaSvjetske baštine.

�

�

B O S N A I H E R C E G O V I N AVision

NEWVISION d.o.o.

Privredno društvo za izdavaštvo, marketing, promociju, istrazivanje i izradu web aplikacija.Adresa: Hamdije Čemerlića 2/IX,

71000 SarajevoKontakt tel/fax: +387 33 658 849

www.newvision.ba

MARKETING

ATLANTIDANestali svijet ili legenda u koju svi vjeruju ?

Platonova priča o Atlantidi i opis njenetragične propasti, tokom mnogih stoljećasmatrani su legendom. Pa i danas, u naučnomsvijetu ne postoji jedinstveno mišljenje da li jeova hipotetična civilizacija uistinu postojala.Možda jeste, a možda i nije...Postoji mnoštvo pretpostavki i znanstvenihhipoteza o tome da li je Atlantida uopćepostojala, gdje se nalazi i zašto je (i kako)iščezla s lica naše planete. Najvažniji izvor onjenom sjaju nalazimo u Platonovim"Dijalozima" ("Timej) u kojima navodi pričukoju je za vrijeme svog boravka u Egiptu, oko583. godine p. n. e., čuo grčki filozof Solon.

Nekada, u davna vremena, iza moreuza"Herkulesovi stubovi" (Gibraltar), zabilježio jePlaton, prostirao se veliki otok koji se zvaoAtlantida. Otok je imao površinu oko 154.000kvadratnih milja, a na njemu je živjelo oko 20miliona ljudi. Zemlja je obilovala toplimizvorima, a u šumama su živjeli slonovi i drugeafričke životinje.Plodne ravnice bile su ispresijecane mnogimkanalima, koji su služili kao vodeni putevi zaprijevoz razne robe i poljoprivrednihproizvoda. O bogatstvu ove hipotetičnecivilizacije govori podatak da je njen glavnigrad bio opkoljen visokim bronzanimzidovima, a dvorci, vile i hramovi bili suprekriveni zlatom i srebromOd 12.000. pa sve do 9000. godine, Atlantida jegospodarila tim dijelom svijeta, upravljajućigigantskom mediteranskom carevinom, kojaje dopirala sve do Egipta i Italije. Atlanti su seborili za stvaranje takve državne zajednice u

kojoj bi ideali bratstva i prijateljstvap r e d s t a v l j a l i n a j v e ć e b l a g o .No, "jednoga užasnog dana i jedne užasnenoći", navodi Platon, "Atlatidu je progutalo -more!..."Od tada do danas o njoj je napisano preko20.000 knjiga u kojima se iznose bezbrojnepretpostavke. Jednu od posljednjih napisao jeaustrijski inženjer Oto Henrih Muk, čovjekveoma širokih pogleda.Muk naglašava da je Platon govorio istinu idodaje da se Atlantida mogla nalaziti u bliziniAzorskih otoka, koji leže na udaljenosti od1.200 kilometara od Europe.

Ako je to tako, ova je blistava imperijazasigurno imala svoje kolonije na Staromkontinentu. Ali, gdje?! Primitivna keramika iprimitivno oruđe neandertalca govore o tomeda je Europa u ta davna vremena još uvijekpreživljavala - kameno doba!Muk je obratio pažnju da je Kromanjonac, kojije bio viši rastom i koji je bio na daleko višemkulturnom nivou od neandertalca, živiootprilike u isto vrijeme s Atlantima.Izvanredne slike divnih ljudi sa bronzanoobojenom kožom u pećinama Španjolske ijužne Francuske danas se pripisujuumjetničkim vizijama čovjeka iz Kromanjona.Njegovi ukrasi, oruđe za rad i drugi predmeti,bili su izradeni vještije i sa znatno višeumjetničkog ukusa od neandertalskih.Drugim riječima, to su ostaci jedne visokorazvijene kulture, koja u mnogo čemupredstavlja kontrast u odnosu na primitivninačin života neandertalskog čovjeka!Istražujući grobove Kromanjonaca, Muk jeiznio pretpostavku da su oni bili žiteljiAtlantide. On je obratio pažnju i na sljedećučinjenicu: ogromne oblasti Europe za vrijemeegzistiranja hipotetične civilizacije bile su joprekrivene snijegom i ledom, jer su glečeripočeli da se tope i nestaju tek u 11. milenijumuprije nove ere. Zašto? Zašto topla Golfskastruja, koja danas zagrijava obale Europe, nijetada funkcionirala? Da je u tome nije moždasprečavala neka golema prirodna pregrada -Atlantida - pita se Muk i dodaje da je Golfskastruja zapljuskivala obale legendarnog

Gdje se nalazila? Šta je zapamtio Kromanjonac?

ATLANTIDA

ww

w.n

ew

vis

ion

.ba

69

kontinenta, da je upravo ona stvorila onublagu klimu o kojoj je s oduševljenjem govorioPlaton?!... Postoje li dokazi za takvu tvrdnju?Da, postoje!

Muk ih je pronašao u neobičnom i za sadaneobjašnjivom ponašanju europskih jegulja.Napuštajući svoj zavičaj - Sargasko more, kojese nalazi jugozapadno od Azorskih otoka,jegulje se upućuju Golfskom strujom i, reklo bise potpuno besmisleno, putuju u Europu izavršavaju u rijekama koje se ulijevaju uMediteran. Nakon nekoliko godina jegulje sevraćaju u Sargasko more, gdje polažu ikru izavršavaju svoj životni ciklus.Šta ih nagoni na tako opasna putovanja?Znanost na to još nije dala definitivan odgovor.Možda se, kaže Muk, na to pitanje može datisljedeći odgovor: kada su se instikti jegulja tekformirali, slatke riječne vode na Atlantidi, ukojima su one mogle da nađu utočište odmorskih grabljivica, nalazile su se sasvin blizuSargaskog mora. Slijepi instikt ih i danas,hiljadama godina nakon nestanka Atlantide, idalje tjera na duga i neizvjesna putovanjatokovima Golfske srtuje!Muk je slijedio trag koji je Atlantida kaosvojevrsni most mogla da odigra izmeđuEurope i Amerike. On je obratio pažnju nasličnost egipatskih, srednjoameričkih ijužnoameričkih piramida u dolini rijeke Moce.Zatim na slične elemente u kulturama Baska iMaja. Muk piše o jednom baskiskommisionaru koji je bio zapanjen kada je otkrio daga ljudi u džunglama Guatamale odličnorazumiju i da koriste slična oruđa pri obradizemlje kao i njegov narod.

Platon je tvrdio da je Atlantidu progutalomore. Muk je u svojim istraživanjima počeo datraga za "izgubljenim kontinentom" i po dnuAtlantskog oceana. Zahvaljujući oceanografiji,nauka danas raspolaže detaljnom kartommorskog dna. Dno Atlantika podijeljeno je nadva dijela velikim podvodnim grebenom čijavisina pod morem dostiže 3 000 metara, aproteže se od Islanda do Antarktika.U području Azorskih otoka taj se greben širi uplato širine 400 i dužine 1000 kilometara.

Sjeverno od njega podižu se podvodnevulkanske planine. Pojedini njihovi vrhoviuzdižu se nad površinom oceana. To su danasAzorski otoci, čiji oblik i razmjere uvelikopodsjećaju na - Platonovu Atlantidu!Pri razvijanju svoje hipoteze, Muk je bacaop o g l e d e i n a p r i o b a l n e r e g i o n esjevernoameričkog kontineta. U rejonu gradaCarstona, u Južnoj Karolini (SAD), aerofoto-snimanjem 1930. godine načinjena je kartacjelokupne oblasti, koja neodoljivo podsjeća nabojno polje prekriveno sa oko 3.000 okruglih iovalnih kratera, čiji su "grudobrani" okrenutiprema jugoistoku.To je po mišljenju Muka veoma ozbiljan dokazu korist hipoteze da su kratere stvorilekrhotine nekog nebeskog tijela koje je doletjeloiz sjeverozapadnog pravca. Razumje se,udubljenja u Južnoj Karolini su znatno manjaod dviju ogromnih depresija koje se nalaze nadnu Karipskoga mora; one dostižu dubinu od9.000 metara i imaju površinu od 500.000kvadratnih kilometara.Kakve su ogromne sile stvorile ta gigantskaudubljenja na morskom dnu i šta je izazvalopojavu vrtača na obali Južne Karoline?

Platon pominje odstupanje u kretanju zvijezdai ogromnim požarima na Zemlji", koji su pratilikatastrofu Atlantide. Muk smatra da je uskretanju zvijezda riječ o - asteroidu.Matematički proračuni rezultiraju njegovimzaključkom da je asteroid "dospio" iz pravcaasteroidnog pojasa Adonis i pri orbitiranju okoSunca po opasnoj ekscentričnoj orbiti skrenuos nje i obrušio se na Zemlju!Slično gigantskoj raketi, asteroid se izzapadnog pravca spuštao na Zemlju. Sudećiprema veličini podmorskih depresija, Mukpretpostavlja da je prečnik kozmičkoggiganta dostizao oko - 11 kilometara!Na visini od oko 300 kilometara asteroid jezbog zapaljenog vodonika počeo da sija jarkocrvenom bojom. Za njim se vukao repzapaljenih gasova, dugačak oko 60 kilometara.Pri prodoru kroz atmosferu, on se raspao namanje dijelove.Dva džinovska dijela asteroida, svaki težak odmnogo milijardi tona sručila su se u ocean,stvorivši portorikansko udubljenje, a manjekrhotine izrovašile su tlo u Južnoj Karolini. Ti

Kakvu tajnu skrivaju jegulje?

Šta je načinilo depresije uAtlantiku?

Katastrofa je došla s neba!

ww

w.n

ew

vi s

i on

.ba

70

udari apokaliptičke snage izazvali sueksploziju koja je zahvatila ogromnu teritoriju.Još dva gigantska komada asteroida pogodilasu Zemljinu koru na veoma osjetljivom mjestu- u rejonu Atlantskog grebena - i aktivirale svevulkane u njegovom lancu.Stravična kataklizma zahvatila je Atlantidu ipretvorila je u pustoš.

"Za jedan užasan dan i jednu užasnu noć",kako je pisao Platon, "Atlantida je iščezla". Jošdugo su nakon toga zemljotresi potresalikontinente, pa je sjeveroistočni dio JužneAmerike potonuo u Atlantik, a njensjeverozapadni dio izronio iz voda Pacifika,prenoseći gradove s nivoa mora do vrhovadanašnjih Anda. Istodobno, gigantski crnioblaci, ispunjeni otrovnim gasovima, gušili suljude i životinje širom naše planete.Kao dokaz za tu hipotezu Muk navodiiznenadni nestanak mamuta. Preživjevšidesetine hiljada godina u Sibiru, koji do tadanije bio pod ledom, oni su iznenada uginuli.Svi do jednoga!Autor hipoteze tvrdi da je oblak otrovnihplinova te kolose ubijao na licu mjesta. Ponjegovom mišljenju, nije iznijeta još nijednačinjenica koja bi objasnila iznenadnosmrzavanje dlakave sabraće slonova, niti sezna šta je to što je uticalo da se Sibir pretvori ugigantski frižider. Da li je pogodak asteroidadoveo do oscilacije Zemlje za vrijeme njenogrotiranja, što je izazvalo predislokaciju polovai naglu izmjenu klime? - postavlja Muk pitanjei dodaje da su se u ogromnom crnom oblakumogle nalaziti i one kolosalne količine vodekoje su izazvale svjetski potop o čemu govorelegende mnogih naroda.Interesantno je da Platon ukazuje na "moreblata" koje je za duže vrijeme onemogućiloplovidbu brodova izvan Gibraltara. Godine1822. arheolog Leonard Vulej započeo jeradove na iskopavanju grada Ura ,prijestolnice drevnih Sumerana. Ispodgrobnica prvih careva, ekspedicija je otkrilasloj mulja i prljavštine, debljine gotovo trimetra. U istom sloju nisu bili otkriveni nikakviarheološki ostaci. Baš nikakvi. Sve što je do togvremena postojalo, kao da je netragom iščezlo!

Prema Mukovim proračunima, čovječanstvuje bilo potrebno tri hiljade godina da bi seoporavilo od katastrofe izazvane padomasteroida. Skoro sve to vrijeme ogromni crnioblak vulkanske prašine visio je nadsjevernom Europom.Za one koji su preživjeli kataklizmu, život podtim oblakom predstavljao je kratku i teškuborbu za opstanak. Ljudi su lutali pod crnimnebom, na kome se Sunce samo ponekadpojavljivalo kao daleka fatamorgana; a uvrijeme kada je čovječanstvo stvorilo noveuvjete za razvoj svoje civilizacije - to je bilo učetvrtom mileniju prije nove ere - od Atlantideje ostala samo legenda.Sva dostignuća nekadašnje znanosti,umjetnosti i kulture uopće, bila su zbrisana.Čovječanstvu je bilo potrebno još 6.000 godinada bi steklo nova znanja; njih je koristio i Mukda bi postavio svoju teoriju o uzrocimapropasti blistave Atlantide.Da li je Atlantida zaista postojala ili je to samolegenda, možda nikad nećemo saznati ali namostaje da istražujemo i da skupimo još jednukapljicu iz mora neznanja.

Zašto su nestali mamuti?

Rađanje nove civilizacije

REZERVNI DJELOREZERVNI DJELOVI ZA ČOVJEKA

OVI ZA ČOVJEKAREZERVNI DJELOVI ZA ČOVJEKASve više ljudi u svijetu ima vjestačkeorgane, zahvaljujući bionici.Iako je napredak fantastičan, nekidjelovi tjela kao jetra ili pluća,previšesu složeni da bi sadašnjomtehnologijom mogli da se "kopiraju".

Vjestački organi su danas stvarnost.Ljekari, istraživači i bio-inžinjeriuspjeli su da naprave skoro savršenuzamjenu za neke djelove ljudskogtijela.Na stotine hiljada ljudi imaju vjestačkorame, koljeno ili kuk, prste nanogama ili rukama, arterije i kožu,zube i vilice, pankreas i bubreg, dušniki grkljan, udove, kosti, oči itd..

Koristeći ova tehnološka dostignuća,koji su ostali bez dijela tijela ili imje neki organ zbog bolesti ili povredeprestao da funkcioniše ponovo mogu dažive bez tuđe pomoći.Prema riječima Donalda O'Nila,potpresjednika jedne od najvećihfarmaceutskih kuća "Vorner - Lambert"uskoro će moći da se zamijeni svakiorgan i kost u čovjeku.Bionički čovjek iz SF filmova polakopostaje stvarnost.Produkt je nekoliko vrhunskih naučnihdisciplina: polimerske hemije,mikroelektronike, vazduplohovnoginžinjerstva i biofidbeka (biološkesprege).Godine 1982. svijet je zadivljeno pratiosve faze hirurškog zahvata kojim jebolesno srce dr. Barnija Klarkazamjenjeno vještačkim od poliuteranai aluminija nazvanim po tvorcu "džarvik7". Vođa ekipe sa univerziteta uUtahu, dr. Vilijem Kolf, tim povodom jeizjavio:"već 1996. maratonac, sa superefikasnim vještačkim srcem, morat ćeda budediskvalifikovan zbog nejolajne prednostinad ostalim trkačima sa običnimsrcem."

Jedan od najvažnijih vještačkih dijelovaza sada je kuk. Kod potpune zamjeneovog važnog dijela tijela, oboljeli,istrošeni ili povrijeđeni kuk sezamjenjuje metalnim, sa zglobomkoji se ugrađuje u akriličnu plastičnukapicu. Akrilični cement fiksiravještačke dijelove za prirodnu kost.Naravno, postoje i problemi:Vještački kuk ugrađen starijimosobama vjerovatno će ga nadživjeti, alićese mlađi morati podvrgnuti novimhirurškim zahvatima kad se cementistroši.Pa ipak, svega pet odsto vještačkihkukova treba mijenjati poslije desetgodina korištenja.

Veoma je česta i operacija zamjenekoljena. Kao i kod kuka, vještačkokoljeno se ugrađuje prvenstveno da bise pacijentu umanjio bol, u većinislučajeva izazvan artitrisom.

Danas uz odgovarajuću protezumoguće je gotovo u potpunostipovratitinormalnu funkciju izgubljenog dijelauda pa i cijelog uda običnouzrokovanognesrećama i bolestima.Veoma poznata je "Ruka iz Utaha" -nazvana po njezinom autoru dr. StivenJakobsonu sa univerziteta u Utahu,koja koristi električne impulse kojenastaju mišićnom kontrakcijom.Elektrode na ostacima mišića rukešalju impulse mikrokompjuteru,smještenomu laktu vještačke ruke, a on ih odmahpretvara u komandu koja ruku pokrećeuželjenom smjeru.

Proteza omogućuje kretanje ruke,zgloba, lakta i nadlaktice, snažna je ilagana.

Portabl bubrezi

ww

w.n

ew

vis

ion

.ba

73

Dijaliza - uklanjanje štetnih supstanci izkrvi aparatom koji zamjenjujebubrege, jedini je izvor života mnogimpacijentima. Dijalizom pacijent jevezan za aparat nekoiko časova dnevnoalitaj problem riješen je "portabl bubregom"- aparatom na baterije koji sepostavlja na grudi pacijenta što jeomogućilo lakši život ovim pacijentima.

Proteza za zamjenu dušnika omogućila jehiljadama ljudi da govore.Sićušne elektrode, ugrađene uunutrašnje uho i povezane baterijom,vraćajugluhima sluh, a slične takve u mozguslijepih, spojene sa labarattorijskimkompjuterom, omogućuje im da vide.Predviđa se da će uskoro u oko moćistati mikro kamera, a u okvir mikrokompjuter koji će reproducirati sliku umozgu te omogućiti slijepima davide.

Konstrukcija pumpe za inzulin kojaautomatski izbacuje hormon pankreasatena taj način se izbjegava hipodermičkaigla.Istraživači već generišu pankreas koji ćestvarati inzulin a tkiva ćelijebi bile uzeta iz tijela zdravih životinja.

Danas većina rezervnih dijelovazamjenjuju oboljele, oštećene iliuklonjeneorgane ali sve se više radi na kreiranjurezervnih dijelova koji će ne samovršiti funkciju organa već će i stimulisatiponovni rastorgana koji je zamijenjen.Takav jedan primjer je umjetna koža kojase najviše koristi kod opekotina.Kada se postavi na izgorjele dijelove kožeomogućuje pravoj koži da raste izacjeljuje ranu štouveliko smanjuje opasnost od infekcije.Na sličan način napravljeni su krvnisudovi - tkiva i organi koji provodekrv ili neku drugu tečnost.

Iako je napredak u proizvodnji vještačkihdijelova fantastičan, neki organikao što su pluća i jetra, previše susloženi da bi se na današnjem stepenutehnologije mogli kopirati, ali biotika jemlada znanost i očekuju se daljnjiveliki napreci i dostignuća.

Dr. Kolf sa univerziteta u Utahu kaže:"Ljudima vraćamo sreću a ne samozamjenu izgubljenog ili oboljelog dijelatijela."Lijepo je vidjeti osmjeh na licu osobakoje su pale u tugu i očaj zboggubitka nekog dijela tijela jer njihovimgubljenjem kao da su izgubili diosebea ova znanost im omogućuje povratak unormalan život, nadu, inspiraciju ipodsticaj da idu dalje.

Iako je napredak u proizvodnji vještačkihdijelova fantastičan, neki organikao što su pluća i jetra, previše susloženi da bi se na današnjem stepenutehnologije mogli kopirati, ali biotika jemlada znanost i očekuju se daljnjiveliki napreci i dostignuća.

Dr. Kolf sa univerziteta u Utahu kaže:"Ljudima vraćamo sreću a ne samozamjenu izgubljenog ili oboljelog dijelatijela."

Lijepo je vidjeti osmjeh na licu osobakoje su pale u tugu i očaj zboggubitka nekog dijela tijela jer njihovimgubljenjem kao da su izgubili diosebea ova znanost im omogućuje povratak unormalan život, nadu, inspiraciju ipodsticaj da idu dalje.

Vještačko oko sa kamerom

Jetra i pluća - bez "kopije"

ww

w.n

ew

vi s

i on

.ba

74

MUSANOVICHamdije Čemerlića br.13

Tel: 033 719-185, 033 719-187Fax: 033 719-186e-mail: mbrcko@bih.net.ba

71000 Sarajevo

B O S N A I H E R C E G O V I N AVision

NEWVISION d.o.o.

Privredno društvo za izdavaštvo, marketing, promociju, istrazivanje i izradu web aplikacija.Adresa: Hamdije Čemerlića 2/IX,

71000 SarajevoKontakt tel/fax: +387 33 658 849

www.newvision.baIZDAVAŠTVO

Dijeta za zdravu trudnoću

Dovedite u red svoju dijetu ipored toga što se hranitekvalitetno

O d r e e n e v r s t e h r a n epresko ite

đč

Preciznije, treba da uve ate unos proteina uvaše tijelo, odre enih vitamina i mineralapoput folne kiseline, željeza i ekstra kalorija(za energiju). Ako je vaša dijeta siromašnatreba da napravite promjenu u ishrani i po etikoristiti nutriciranu hranu, izbalansiraneobroke i naravno limitirati brzu hranu i ''Junk''hranu ( ips, smoki i ostali produkti te vrste.),pošto ova vrsta hrane pruža takozvane praznekalorije.

U ovom slu aju jesti bolje ne zna i jesti više ilibolje re eno jesti puno više. Potrebno jenaglasiti da vi trebate samo oko 300 dodatnihkalorija na dan u toku vaše trudno e. (Ina e uprosjeku žene troše izme u 1, 800 i 2, 200kalorija na dan) dodaju i još 300 kalorija navašu redovnu ishranu kojom održavate vašuidealnu težinu, 300 kalorija baš i ne zvu i kao''jesti za dvoje.''

Ako ste ljubitelj morske hrane onda slobodnozaboravite na ostrige ili bilo koje oblikeneskuhane morske hrane, na nepasterizovanomlijeko kao i mekane sireve ili nedovoljnope eno ili kuhano meso. Sva navedena hrana jeeventualni izvor bakterija koje mogu dapovrijede vaše još nero eno dijete.

Ako ste bili pobornik koktela poslije poslazaboravite i na njih, alkohol u trudno i može

da prouzrokuje fizi ke defekte kod djeteta,probleme sa u enjem kao i emotivne problemekod djeteta. Mnogi stru njaci preporu uju dase alkohol u potpunosti odbaci tokomtrudno e.Bilo bi poželjno i da propustite pi a kojasadržavaju kofein. To možda bude malootežano za žene koje se nalaze u prva trimjeseca zbog promjena kroz koje prolaze.Neki studiji pokazuju da u slu aju da pijeteviše od etiri šoljice kafe dnevno možeprouzrokovati poba aj, ro enje djece sanedovoljnom težinom i SIDS sindrom (suddeninfant death syndrome-sindrom iznenadnesmrti novoro en eta). U 2005 godini tokomstudija koji su sprovedeni u Danskoj više od86,000 trudnica bilo je podvrgnuto testu sakofeinom. Rezultat je pokazao da pove ana

ć

č

č

č čč

ć č

ć

č

č

ć

čč

č č

ćć

čč

č

č

ć

đ

đ

đ

đ

đ

TRUDNOĆA I ISHRANA:

Dijeta za zdravu trudnoćuDrugo stanje tako se zove upravo jer je «drugo stanje, takoda sve vezano za ovaj period treba imati takav tretman –poseban, a posebno prehrana trudnice.Također, termin «dijeta», iako se kod nas tu najčešće mislina dijete za mršavljenje, označava svaku vrstu posebnogrežima prehrane.

ww

w.n

ew

vis

ion

.ba

77

upotreba kafe pove ava rizik da se neštozakomplikuje u trudno i. Istraživanja supokazala da kada usporedimo ženu koja nijepila kofeinske napitke sa ženom koja pije 8 iviše šoljica kafe dnevno, rizik od gubitkafetusa duplo je ve i nego kod žena koje tokomsvoje trudno e nisu pile kafu. Kofein se nalazi iu aju, gaziranim sokovima, kakau, pa iokoladama. Ako ste veliki ljubitelj kafe, za

utjehu može da vam posluži kafa bez kofeina.Bolje od toga bilo bi da ove štetne nutriente

zamijenite zdravim izborom poput nemasnogmlijeka, 100 postotnog usa, ili prirodnomvodom sa okusom limuna

U idealnom svijetu, slobodnom od jutarnjemu nine ili gadljivosti prema hrani, dobroizbalansirana dijeta bila bi sve što treba jednojbudu oj majci. Me utim, u stvarnom svijetuvitaminski i mineralni preparati su osiguranjeda e trudnica dobiti sve potrebne nutricisti kesaplimente. Na vama je da odlu ite da li etebiti dovoljno mudri da prije nego štozatrudnite uzimate 0,4 mg, folne kiseline i uranoj trudno i 0,6 mg (Ova koli ina jepreporu ena od medicinskih instituta), poštoje nedostatak B vitamina povezan sa spinabifida (defekt prilokom ro enja). Kasnije utoku vaše trudno e možda ete trebati dakoristite preparate željeza i kalcijuma dabudete sigurni da vaše tijelo dobiva dovoljnoovih klju nih minerala.Veoma je važno napomenuti da više ne zna iuvijek bolje. Izbjegavajte mega doze vitamina iminerala jer i one mogu biti štetne za razvojvašeg djeteta.

Podlijeganje dijetama tokom trudno e jepotencijalno opasno za vas i razvoj vašegdjeteta. Velike su šanse da e mnoge dijete zasmanjenje kilograma ostaviti vas sanedostatkom željeza, folne kiseline i ostalih

važnih vitamina i minerala. Podsje amo vas daje pove anje tjelesne težine jedan od pozitivnihznakova zdrave trudno e. Žene koje su jelekvalitetno i dobile adekvatan broj kilograma,velika je vjerovatno a da e roditi zdrave bebe.Prema tome, ako jedete svježu, kvalitetnuhranu i dobivate kilograme, slobodno seopustite; Vi i treba da postanete krupniji.

U cjelosti, trebali biste se udebljati za dodatnih11-16 kilograma ako ste u trudno u ušli saželjenom težinom. Ako ste zatrudnjeli sanedostatkom kilograma možete da dobijeteizme u 13-18 kilograma. Ako ste u trudno uušli sa par ekstra kilograma onda planirajte dase udebljate izme u 7 i 11 kilograma. Ako stenižeg rasta ispod 157 cm i nosite više od jednogdjeteta, provjerite sa vašim doktorom kolikokilograma bi bilo najidealnije da dobijete utoku trudno e.

Važno je naglasiti da težinu dobijatepostepeno najmanje u prvoj tre ini, ondapostepeno pove ajte da bi u tre oj tre ini dobilinajve i broj kilograma, dakle u periodu kadabeba najviše raste.

ak i ako niste gladni,velike su šanse da je vašabeba gladna, zbog toga pokušajte jesti svakihetiri sata. Ako ujutru ili tokom itavog dana

osje ate jutarnju mu ninu ili odbojnost premahrani, kiselina vas zamara ili problemi saprobavom ine vašu ishranu komplikovanom,pokušajte da se hranite pet do šest puta samanjim obrocima, radije nego sa tri regularnaobroka. Da vas podsjetimo, pošto se vaša bebasvakodnevno razvija trebate konstantno dajedete, prema tome ne propuštajte obroke.

ćć

ćć

čč

č

ć

ć čč ć

ć čč

ć ć

čč

ć

ć

ćć

ć

ć ć

ć

ć

ć

ćć ć ć

ć

Č

č čć č

č

đ

đ

đ

đ

đ

Vitamini i minerali su dobraideja

Ne planirajte nikakve dijetedok ste trudni ili planiratetrudno u

D e b l j a j t e s e p o s t e p e n o ,planirajte da se udebljatenajviše tokom tre e tre ine vašetrudno e

Sprije ite glad i jutarnjumu ninu jedu i manje obrokesvaka etiri sata

ć

ć ćć

čč ć

č

ww

w.n

ew

vi s

i on

.ba

78

Samo naprijed, sa vremena navrijeme dajte sebi oduška

Nema potrebe da odbacite sve vašeomiljene slatkiše ili hranu samo zatošto ste trudni. Me utim, procesiranahrana, zapakovani slatkiši i preslatkikola i ne bi trebalo da budu u vašojstalnoj ishrani, umjesto toga prvorazmislite o hrani. Probajte frape odbanana prije sladoleda ili vo ni jogurtumjesto konzerve kompota ili nekogsirupa. Nemojte da optužujete samisebe zato što pojedete kola i savremena na vrijeme. Uživajte usvakom zalogaju.

đ

č

ć

č ć

1DOBARRAZLOG

www.newvision.ba

SOCIOLOŠKIPRIKAZODNOSARELIGIJE IUMJETNOSTI

U čovjekovoj naravi još od nastanka jeste da prevazilazi pasivnost. Osim što radi i pokušava svojuegzistenciju načiniti boljom i ugodnijom, on pri tom pokušava i stvarati, biti shvaćen, ali isto tako imapotrebu da nije sam, da se udružuje i da pripada nekome ili nečemu od čega zavisi i zdravlje čovjeka.Kako bi i sam Fromm rekao čovjek je kreatura i njegova potreba jeste da prevaziđe stanje pasivnekreature. U stvaralačkom aktu čovjek prevazilazi sebe kao kreaturu, uzdiže sebe izvan pasivnosti islučajnosti svoje egzistencije. U čovjekovoj potrebi za prevazilaženjem leži korijen ljubavi kao iumjetnosti, religije i materijalne proizvodnje (Erich Fromm 1963:58). Dakle, čovjek koji imazadovoljene osnovne fiziološke potrebe nije u potpunosti sretan jer on kao biće ima i druge potrebeod kojih su potreba za udruživanjem s drugima gdje postoji nekoliko načina zadovoljenja te potrebe.To su potčinjavanje nekoj drugoj osobi, instituciji, grupi ili pak religiji. Ljudsko biće nije stvorenosamo za rad, između ostalog on mora svoj unutarnji duh ispoljiti, a jedan od osnovnih oblikaispoljavanja tog duha jesu religija, umjetnost i nauka.

Moramo uzeti u obzir činjenicu da je religija od svojih početaka ne samo opijum, kako ju je Marxdefinirao, nego i kompenzacija i jedini odgovor na pitanja koja muče čovjeka, barem u doba prijenastanka nauke. "Odgovor mističan i nenaučan, ali ipak odgovor " - rekao je Ivan Foht (I. Foht1959:29). Po pitanju početaka umjetnosti, ona se u to doba više priklonila religiji, poslije seoslobađajući mistike priklonila nauci. Zašto je umjetnost srodna sa religijom? - Imamo logičanodgovor, umjetnost je između ostalog pomagala religiji da se bolje razumije i lakše širi, konkretnotakav slučaj imamo u budizmu i krišćanstvu. "Religija se doista približila osjećaju, ili je slikovitopredstavila mašti, te u tom slučaju umjetnost stoji svakako u službi jedne njoj različite oblasti "ustvrdio je Hegel (I.Foht 1979:32) i pri tome dodavši svoj stav da je posljednji stadij umjetnosti,romantičarska forma, i da sve poslije toga nije umjetnost. Razlog takvog stava je, možemo to nazvati,sekularizacija umjetnosti koju je Hegel predosjećao. Umjetnost danas postoji, ali u drugom obliku,dakle, razvojem civilizacije, samim tim razvojem i nauke, prelazak sa manufakturne proizvodnje uindustrijsku koja će zauvijek promijeniti čovjekov odnos prema prirodi, sebi, drugima, a i premareligiji, umjetnost gubi samo jedan elemenat a to je romantika, i njen neposredan odnos izražavasolidariziranje sa svijetom, izražava čovjekovo stanje koje su Marx, Fromm i drugi, definirali kaootuđenje. A tu je i čovjekovo buđenje, ili ipak sama sumnja, koja ga je počela udaljavati od određenihreligijskih zajednica, što je doprinijelo sekularizaciji umjetnosti. Po Fohtu najsigurniji načinoslobađanja religije od umjetnosti jesu Kafkina djela koja su religiju prihvatila kao činjenicu zatim jojtražila slabosti. Danas da bi stvarali umjetnički, mi ne moramo bježati od religijskih tema, ta djelamogu biti religiozna, a da sadržaj bude artistički. U prošlosti, poriv čovjeka za umjetnošću je bio čistoiz religijskih razloga tj. religija je koristila umjetnost da bi došla do izraza. Neki autori, kao već gorespomenuti, umjetnost ne razmatraju kao zasebno područje, ona se javlja kao jedan stepen u razvitkureligije same, jer religija prolazi kroz tri faze ( po Hegelu): prirodna, umjetnička, i objavljena.Između prirodne i umjetničke razlika leži u tome što u prirodnoj je važan predmet obožavanja, a uumjetničkoj duh koji se u njima objavljuje. Predmeti se obožavaju kao stvarni dok u umjetničkomstadiju religijskom čovjeku do toga nije, nego mu je stalo samo do duha. Foht će na sav razvojumjetnosti ustvrditi da jeste istina da ona svoje korjene ima u religiji, ali danas ona ide svojim putem,analogno razvitku socijalizma, primijetio je Foht, istoriju umjetnosti obilježava kao put od utopije donauke. Na sve to Robert Limerman tumačeći Hegelovo stajalište i sam kaže: "Ne može biti drugeumjetnosti osim religiozne, ali ni drugog kulta osim preko umjetnosti" (I.F.1979:43). Dok s drugestrane značajnost umjetnosti pridodaje Grubih, rekavši da je mitologija oživjela i dobila svoj smisaotek fiksirajući se u poeziji i u epici.

Kako uopće objasniti odnos religije i umjetnosti?

ww

w.n

ew

vi s

i on

.ba

82

Primjer toj uvezanosti religije i umjetnostiimamo i kod nas, točnije u doba antike.Društvo Bosne i Hercegovine bilo binerazumljivo bez njenih ostataka koja suočigledno bila pod samim uticajemreligijske svijesti i bila iskazivana putemumjetnosti. Dokaz tome jeste da su poduticajem religije, nastali brojni spomenici ukoje ubrajamo raznu epografsku građu ilikultne reljefe, zatim tu spadaju i mozaici ifreskno slikarstvo. Područije Bosne iHercegovine susreće se sa svijetom antikejoš u 4. st. p.n. e., osobito preko Narone,veoma važnog grada na ušću Neretve kodMetkovića. Tako značajna uloga tog gradaogleda se u njegovoj dvjestogodišnjoj borbiprastanovnika s Rimom, koje su Rimljanizvali Ilirima a njihovu zemlju Ilirikom.Žestok otpor su pružali Delmati, ilirskopleme koje je obitavalo na tom području.Primat za opširnije podatke o ilirskoj religiji,

nalazimo u epografskim spomenicima u koje spadaju votivni natpisi i kultni reljefi, ostaci svetišta ikultnih predmeta. "Preko tih spomenika koji, ujedno, predstavljaju osnovni materijal za izučavanjereligije Ilira možemo sebi predstaviti određenu sliku sa izvjesnim zaključcima o njihovimbožanstvima, bogoslužnim mjestima i sl., ali moramo naglasiti da do sada pronađeni materijal koji seodnosi na taj problem ni u kom sličaju nije dovoljan da bi se stvorila jedna opća predstava o tome. Istotako moramo naglasiti da se taj materijal odnosi uglavnom na vrijeme kada su Iliri bili već političkiovisni od Rimljana. Dok o starijoj fazi njihovog kulturnog života još manje znamo" (E.Imamović,1977:53). Domaći nazivi koji obilježavaju domaća božanstva, poznati su nam prekorimskih naziva, između ostalog jedni od takvih primjera su nam poznati kao Silvan-kult domaćegbožanstva, također i Dijana, zatim kult boga Mitre, Traški konjanik i drugi. Iliri su u rimskimbožanstvima vidjeli sličnosti i tako su ostali vjerni svojim autohtonim religijskim idejama koje su sadaizgovarali rimskim nazivima - to je pojava za koju kažemo da je interpretatio romana. Umjetnost jeovdje čisti posrednik između čovjeka i bogova, između razuma i čulnosti. Na kraju krajeva,vjerovatno je ilirskom čovjeku bila potrebna slika, oblik da bi spoznao pojam boga ili duha, kako god,štovao je oblik kojeg je pravio on sam u nadi da će ga štititi i podariti mu blagostanje, rodnu godinu ilinešto slično.Schelling je smatrao, s druge strane, umjetnost religijom, za njega umjetnik posjeduje nešto božansko,a sam Bog je umjetnik, svijet je božansko umjetničko djelo. Ipak postoje autori koji smatraju daovakvo Shellingovo smatranje ne trebamo shvatiti kao da bi se božanska umjetnost mogla razumjetipo analogiji prema ljudskoj, već sama umjetnost proizilazi iz suštine božanskog. Schelling takođersmatra da je umjetnost ponovo uspostavljanje prauzora, ponovno stvaranje onog izvornogbožanskog, reinkarnacija, orginal istovjetan orginalu. Umjetnost ne zastaje za prirodom, naprotiv,dok priroda živi u momentu dan za danom, umjetnost fiksira jedan moment prirode i tako gaovjekovječuje. Zato je umjetnost" beskonačnost prikazana konačnom" (I.F,1959:64). Tako imamostaru Grčku gdje su bogovima morali pronaći odgovarajući ideal iskazujući ih kroz skulpture - dakletu imamo umjetnost koja ima religijsku funkciju. Prema tim zakonima razvili su se stilovi grčkeplastike i kršćanskog slikarstva, samo što je slikarstvo bilo u stanju da izrazi dubinu, ljepotu duše,ravnotežu između božanskog i ljudskog.

ww

w.n

ew

vis

ion

.ba

83

Bilo da umjetnost stvara svijet bez mana, biloda ga preslikava, ili pak interpretira, djelujepomoću istine, u novije vrijeme imamočovjeka koji sakuplja kapital, obrće ga, pravimaterijalno bogatstvo, ovladava sa svime štamože samo ne bi li se više osjećao snažnijim, ine bi li time bolje ispunio prazninu u sebi.Gradeći imperije, stvarajući carstva, današnjičovjek racionalniji, ali duhom, čini nam se,siromašniji. Otuđen od sebe, drugih, svograda, tako i udaljeniji od religije dovodi dotoga da i sama umjetnost odvaja svoje veze odreligije i naklanja se više nauci. Umjetnostdanas može biti religiozna, a da ostane njenasuština artistička isto tako sám religijski duhdanas se transportira u nešto drugo, dobivaumjetnički smisao. Već u 13.v. postojeumjetnici koji su predvidjeli sekularizacijuumjetnosti, pitanje je da li su oni zbiljapredvidjeli takvu situaciju ili su pakdoprinijeli tome da čovjek zaboravlja Boga.No, ipak znamo da danas čitav naš

život poprima naučni fundus, móre informacija, svisve razumiju, gdje je duh našeg vremena strašnoosiromašen i osakaćen vjerovanjima, time umjetnosti dalje ima šta da radi, ali u drugačijim oblicima. Doksmo prije čitali poeziju zavaljeni u fotelje toplogdoma, danas na udaru imamo prozu za širokenarodne mase, masovno printane medije rabeći sepukim izlistavanjem u zubarskim čekaonicama.

ww

w.n

ew

vi s

i on

.ba

84

Želitebiti

prvi? w

ww

.ne

wv

isio

n.b

a

B O S N A I H E R C E G O V I N A

N E WVISION

PRVI BH MAGAZIN ZA DRUŠTVO, NAUKU I KULTURU

BUDITE PRVIOGLAŠAVAJTE SE U

9 7 7 1 8 4 0 2 7 8 0 0 3