16
 Balkanska mrež a za obrazov anje na dal jinu BADEN je nastala u okviru nedavno završenog regionalnog Tempus projekta Unapređenje kvaliteta učenja na daljinu na visokoškolskim institucijama Zapadnog Balkana DL@WEB. Zadovoljstvo mi je da konstatujem da postoji velika želja za održanjem mreže i ovog biltena, kako od strane  partnerskih institucija koje su osnivači mreže, tako i sve većeg broja  pridruženih institucija i pojedinaca koji žele da sarađuju i razmenjuju iskustva u oblasti učenja podržanog tehnologijama. Ovo je prvo izdanje  biltena nakon završetka projekta, a interesovanje za pridruživanje BADEN mreži je neprekidno u porastu. Bitno je istaći da je BADEN postao partner novog Tempus NeReLa  projekta (http://www.nerel a.kg.ac.rs/), što će svakako pomoći daljoj održivosti mreže. U ovom broju donosimo opis projekta RICOUNT Sveučilišta u Rijeci sa ciljem praktičnog razvoja i implementacije celoživotnog obrazov anja. U prikazima novih Tempus projekata, izdvajamo regionalni Tempus BAEKTEL projekat sa ciljem spajanja akademskog i preduzetničkog znanja kroz učenje podržano tehnologijom Blending academic and entrepreneurial knowledge in technology enhanced learning ”, kao i upravo započet Tempus projekat NeReLa, čiji je puni naziv: Building  Network of Remote Labs for strengthening university-secondary vocational schools collaboration sa ciljem unapređenja inženjerskih studija u Srbiji uvođenjem inovacija u nastavi inženjerstva primenom daljinskih eksperimenata. Aktuelne tema izmene postojećih standarda za akreditaciju studija na daljinu u Srbiji je razmatrana na Okruglom stolu konferencije TREND2014 i ovom broju donosimo kratak izveštaj. Visoka škola računarstva i poslovnih komunikacija eMPIRICA iz Brčkog je predstavila svoj integrisani informacioni sistem, kao dobar  primer infrastrukture za kvalitetno obavljanje nastavnog proce sa. Pored navedenog, u ovom broju su takođe zastupljeni alati i okruženja za e - učenje, smernice za unapređenje uloge IKT u obrazovanju i brojne druge informacije i saopštenja. Pozivamo sve čitaoce na dalju saradnju i razmenu iskustava, kao i na širenje mreže među kolegama koji su zainteresovani za oblast e-učenja i obrazovanja na daljinu.  Danijela Milošević Zastupnik BADEN mreže BADEN NEWSLETTER  ISSN: 2334-9220 Godina 2 / Broj 1: Mart 2014. Balkanska mreža za obrazovanje na daljinu BADEN email: [email protected]  sajt: badennet.org U ovom broju pročitajte:  Projekt RICOUNT - Razvoj i implementacija cjeloživotnog obrazovanja uporabom novih tehnologija. ................ ................................. ..........2  Izveštaj sa okruglog stola na temu  Nove tehnologije u visokom obrazovanju ……….…….4  Integrirani informacij ski sistem u službi efikasnog rada Visoke škole eMPIRCA. ...............5  Spajanje akademskog i preduzetničkog  znanja kro z mrežu ot vorenih obr azovnih kurseva…………………………………...................7   Distance learning in contemporary international corporations –  a key to successful management ……..………............. ................ .........8 Smеrnice z а unа  pr еđivаnjе ul о  g е inf оrmаciоnо- k оmunik аciоnih t еhnоl о  gi  ја u оbr а  z оvаnju.....9 Tempus pr ојеk аt NeReLa……............................11   Primena alata za e-ocenjivanje u cilju efikasne  samoevalu acije u nast avi program skih  jezika……………………………..………………….12  Primena vi rtuelnih ok ruženja u nastavi ......13  Nastavna jedinica: Ljubavni rastanak, lirska narodna pesma, 7. razred ……………………..14  Konferencija  Nove tehnologi je u obrazovanju ……………….……………………...15  I nformaciono - komunikacione tehnologije i nastavničke kompetencije ................................16  This project has been funded with support from the European Commission. This publication reflects the views only of the author, and the Commission cannot be held responsible for any use which may be made of the information contained therein. 

Newletter No.4

Embed Size (px)

DESCRIPTION

6-StrukturniTipovi.ppt

Citation preview

  • 5/25/2018 Newletter No.4

    1/16

    Balkanska mrea za obrazovanje na daljinu BADEN je nastala uokviru nedavno zavrenog regionalnog Tempus projekta Unapreenjekvaliteta uenja na daljinu na visokokolskim institucijama ZapadnogBalkana DL@WEB. Zadovoljstvo mi je da konstatujem da postojivelika elja za odranjem mree i ovog biltena, kako od stranepartnerskih institucija koje su osnivai mree, tako i sve veeg brojapridruenih institucija i pojedinaca koji ele da sarauju i razmenjujuiskustva u oblasti uenja podranog tehnologijama. Ovo je prvo izdanje

    biltena nakon zavretka projekta, a interesovanje za pridruivanjeBADEN mrei je neprekidno u porastu.Bitno je istai da je BADEN postao partner novog Tempus NeReLa

    projekta (http://www.nerela.kg.ac.rs/), to e svakako pomoi daljojodrivosti mree.

    U ovom broju donosimo opis projekta RICOUNT Sveuilita u Rijecisa ciljem praktinog razvoja i implementacije celoivotnog obrazovanja.U prikazima novih Tempus projekata, izdvajamo regionalni TempusBAEKTEL projekat sa ciljem spajanja akademskog i preduzetnikogznanja kroz uenje podrano tehnologijom Blending academic andentrepreneurial knowledge in technology enhanced learning, kao iupravo zapoet Tempus projekat NeReLa, iji je puni naziv: BuildingNetwork of Remote Labs for strengthening university-secondaryvocational schools collaboration sa ciljem unapreenja inenjerskihstudija u Srbiji uvoenjem inovacija u nastavi inenjerstva primenomdaljinskih eksperimenata. Aktuelne tema izmene postojeih standarda zaakreditaciju studija na daljinu u Srbiji je razmatrana na Okruglom stolukonferencije TREND2014 i ovom broju donosimo kratak izvetaj.Visoka kola raunarstva i poslovnih komunikacija eMPIRICA izBrkog je predstavila svoj integrisani informacioni sistem, kao dobarprimer infrastrukture za kvalitetno obavljanje nastavnog procesa. Porednavedenog, u ovom broju su takoe zastupljeni alati i okruenja za e -uenje, smernice za unapreenje uloge IKT u obrazovanju i brojnedruge informacije i saoptenja. Pozivamo sve itaoce na dalju saradnju irazmenu iskustava, kao i na irenje mree meu kolegama koji suzainteresovani za oblast e-uenja i obrazovanja na daljinu.

    Danijela MiloeviZastupnik BADEN mree

    BADEN NEWSLETTER ISSN: 2334-9220 Godina 2 / Broj 1: Mart 2014.

    Balkanska mrea za

    obrazovanje na daljinu BADEN

    email: [email protected]

    sajt: badennet.org

    U ovom broju proitajte:

    Projekt RICOUNT - Razvoj i implementacijacjeloivotnog obrazovanja uporabom novihtehnologija............................................................2

    Izvetaj sa okruglog stola na temu Novetehnologije u visokom obrazovanju..4

    Integrirani informacijski sistem u slubiefikasnog rada Visoke kole eMPIRCA................5

    Spajanje akademskog i preduzetnikogznanja kroz mreu otvorenih obrazovnihkurseva...................7

    Distance learning in contemporary internationalcorporations a key to successfulmanagement........................................8

    Smrnice z unprivnj ulg infrmcin-kmunikcinih thnlgi u brzvnju.....9

    Tempus prkt NeReLa............................11

    Primena alata za e-ocenjivanje u cilju efikasne

    samoevaluacije u nastavi programskihjezika...12

    Primena virtuelnih okruenja u nastavi......13

    Nastavna jedinica: Ljubavni rastanak, lirskanarodna pesma, 7. razred..14

    Konferencija Nove tehnologije uobrazovanju....15

    Informaciono - komunikacione tehnologije inastavnike kompetencije ................................16

    This project has been funded with support from the European Commission. This publication reflects the views onlyof the author, and the Commission cannot be held responsible for any use which may be made of the information

    contained therein.

    http://www.badennet.org/http://www.badennet.org/
  • 5/25/2018 Newletter No.4

    2/16

    PROJEKT RICOUNT - RAZVOJ I IMPLEMENTACIJACJELOIVOTNOG OBRAZOVANJA UPORABOM NOVIHTEHNOLOGIJA

    Ivan RojeSveuilite u Rijeci, Hrvatska

    RICOUNT je pilot projekt Sveuilita u Rijecipokrenut s ciljem da razvije dostupan i moderansustav cjeloivotnog obrazovanja temeljen nasustavu MOOC (Massive Open Online Courses),koji e omoguiti edukaciju i certificiranje velikog

    broja korisnika. Ljudski resursi, know-how iinfrastruktura koji su se razvili provedbom projektau okviru Sveuilita u Rijeci doprinose razvojucjeloivotnog uenja u Republici Hrvatskoj, tevidljivosti i konkurentnosti rijekog sveuilita u

    digitalnom obrazovnom okruenju.Projektom se stvara ekosustav koji ukljuuje detekciju potreba za obrazovnim

    programima, stvaranje mree vrsnih autora sadraja i edukatora, produkciju

    sadraja, digitalizaciju edukativnih programa putem multimedije i plasman istihpreko online platforme. Tijekom godine dana rada, napravljen je nizmultimedijalnih online edukacijskih programa poput programa za razvoj generikihvjetina, cjeloivotnih programa internih edukacija u tvrtkama, akademskih

    programa cjeloivotnog uenja te programa cjeloivotnog obrazovanja za potrebedravne uprave.

    Na projektu RICOUNT sudjelovali su Centar za uenje i pouavanju Sveuilita uRijeci i sveuilina tvrtka Strip d.o.o. koji su za rad na projektu okupili skupinumladih entuzijastinih ljudi. Projekt je pod pokroviteljstvom Ministarstva znanostiobrazovanja i sporta te Ministarstva rada i mirovinskog sustava RepublikeHrvatske.

    Nositelji projekta RICOUNT

    Tvrtka Strip d.o.o., osnovana je od strane Sveuilita u Rijeci 2012.godines ciljem poticanja poduzetnitva, poboljanja suradnje izmeu privrede i visokogobrazovanja te razvoja sveuilinih resursa. Centar za podrku uenju i pouavanju(CUP) Sveuilita u Rijeci, osnovan je 2010. godine kao sveuilini centar koji

    preuzima razvijene aktivnosti IT Akademije i Centra za e-uenje Sveuilita uRijeci. Centar za uenje i pouavanje ima za cilj razvoj svih segmenata podrke zaunaprijeenje kvalitete visokokolske nastave i kvalitetnu primjenu informacijsko-komunikacijskih tehnologija u nastavi poput: razvoja edukacijskih programa zastjecanje specifinih kompetencija nastavnika i studenata, razvoja servisa zadostupnost alata, tehnike i tehnoloke podrke te uspostavljanje suradnje sokruenjem.

    Usluge razvijene projektom RICOUNT

    Za izradu jednog online edukativno programa potrebno je provesti nizaktivnosti, stoga u sklopu Projekta RICOUNT nudimo sljedee usluge pri izradionline modula:

    IMPRESUM

    BADEN biltenGodina II, br.1, Mart 2014.Izdaje: Balkanska mrea zaobrazovanje na daljinu BADENKursulina 2, 32000 aakweb: www.badennet.org

    e-mail:[email protected]

    Glavni urednik:Danijela Miloevi, Univerzitet uKragujevcu, Srbija

    Ureivaki odbor:Matja Debevc, Univerzitet u Mariboru,Slovenija

    Radojka Krneta, Univerzitet u Kragujevcu,Srbija

    Marjan Miloevi, Univerzitet uKragujevcu, Srbija

    Viktorija Florjani, Univerzitet Primorska,Slovenija

    Sneana epanovi, Univerzitet Mediteran,Crna Gora

    Suzana Lokovska, Univerzitet irilo iMetodije, Makedonija

    Danijela epanovi, Ministarstvo prosvete,nauke i tehnoloskog razvoja, Srbija

    Dragana Bjeki, Univerzitet u Kragujevcu,Srbija

    Samra Mujai, Univerzitet u Tuzli, Bosna iHercegovina

    Muzafer Saraevi, Univerzitet u NovomPazaru, Srbija

    Sanja Bauk, Univerzitet Crne Gore, CrnaGora

    Sneana Laketa, O Vuk Karadi,Vlasenica, Bosna i Hercegovina

    Veselin Piuri, Elektrotehnika kola"Vaso Aligrudi, Podgorica, Crna Gora

    Stajka Raji, Osnovna kola "RuerBokovi", Beograd, Srbija

    Strana 2

    http://www.badennet.org/mailto:[email protected]:[email protected]://www.badennet.org/
  • 5/25/2018 Newletter No.4

    3/16

    PRIPREMA SADRAJA

    konzultacije

    definiranje ishoda uenja

    definiranje lekcija

    izrada naracije

    PRODUKCIJA

    izrada grafike priprema set-up-a

    snimanje videa/audia

    izrada text animacija

    izrada animacija

    terensko snimanje

    POSTPRODUKCIJA

    mastering zvuka

    sound design fx

    pozadinska glazba

    montaa gotovih elemenata revizija

    certificiranje modula od strane Sveuilita uRijeci

    isporuka na platformi

    Projekt RICOUNT ini cjeloivotno obrazovanje dostupnim

    velikom broju korisnika, jer se programi mogu putem Interneta pohaati

    u vrijeme kada i s kojeg mjesta polazniku odgovara. CertifikatSveuilita u Rijeci garantira odgovarajuu razinu kvalitete i verifikaciju

    ishoda uenja svakog online edukativnog programa. Analiza znanja i

    potreba koje su traene na tritu rada, kvalitetan izbor autora sadraja te

    plasman edukativnih programa putem online platforme neogranienom

    broju korisnika, mogu napraviti veliki iskorak u obrazovanju.

    Strana 3

    IT DOGAAJI

    SymOrg2014: New business

    models and sustainablecompetitiveness"

    The Symposium brings together academics,companies, the public sector and other relevantorganizations and institutions, as well as prominentexperts in the field of science and economy. Thetopic of the SymOrg 2014 is New business modelsand sustainable competitiveness.

    3rd MediterraneanConference on EmbeddedComputing (MECO 2014)

    MECO 2014 will provide an opportunity forscientists, engineers and researchers to discuss newapplications, design problems, ideas, solutions,research and development results, experiences andwork-in-progress in this important technologicalarea.Conference content will be submitted forinclusion into IEEE Xplore as well as otherAbstracting and Indexing (A&I) databases.

    The 13th International ConferenceonWeb-based Learning

    ICWL

    2014, August 13-

    16 2014

    ,Tallinn University, Estonia

    ICWL 2014 will be the 13th ICWL conference andwill be held in Tallinn, Estonia.The conference

    program will feature keynote addresses, workshops,panels, posters, demos and industry track, in additionto presentations of refereed papers that have beenselected by the international program committee.

  • 5/25/2018 Newletter No.4

    4/16

    Izvetaj sa okruglog stola na temu NOVE TEHNOLOGIJE U VISOKOM OBRAZOVANJU odran je naXX skupu Trendovi razvoja RAZVOJNI POTENCIJAL VISOKOG OBRAZOVANJA

    Ugljea Marjanovi

    Fakultet tehnikih nauka, Univerzitet u Novom Sadu

    Moderatori: Ivan Milentijevi, Komisija za akreditaciju i proveru kvaliteta;

    Bojan Lali, Fakultet tehnikih nauka , Univerzitet u Novom Sadu.

    Okrugli sto je otvorio profesor Milentijevi koji je prisutnim uesnicima

    konferencije predstavio uenje na daljinu u Republici Srbiji i istakao

    neophodnost izmene postojeeg standarda 12 kroz sledee take: blie precizirati organizaciju nastavnog materijala za uenje na

    daljinu; odrediti nain i dinamiku komunikacije i interakcije sa studentima; zahtevati dokaze o kompetencijama nastavnog

    osoblja za realizaciju programa na daljinu; jasno odrediti optereenje nastavnika i uprostiti nain izraunavanja optereenja;

    odrediti ulogu e-tutora; blie odrediti tehnike uslove za infrastrukturu; definisati karakteristike platforme za podrku e-uenja

    ukljuujui smetaj, uvanje i distribuciju nastavnog sadraja, jedinstveni korisniki interfejs, sistem kontrole pristupa i zatite

    sadraja, sistem za proveru i ocenjivanje znanja i evidentiranje; definisati zahteve vezane za pripremu studenata za uenje na

    daljinu; dopustiti mogunost kombinovanog izvoenja nastave (blended learning), tako da se deo nastave izvodi klasino, a deo

    uenjem na daljinu.

    U svom izlaganju, Ugljea Marjanovi, sa Fakulteta tehnikih nauka, Univerziteta u Novom Sadu, je predstavio

    rezultate istraivanja koliko je platforma, koja je implementirana na Univerzitetu u Novom Sadu na Fakultetu tehnikih nauka,

    funkcionalna sa stanovita studenta. Na osnovu dobijenih rezultata, a sa stanovita studenata, veoma vane funkcije koje nudi

    platforma za e-uenje su dnevnik ocena, slajdovi sa predavanja, lekcije plus samo -evaluativna pitanja i oznaavanje izvrene

    aktivnosti.

    Nakon dva uvodna izlaganja ostali uesnici su nastavili diskusiju sa pitanjima kao to su: Da li je potrebno napraviti

    novi standard za kombinovano uenje ili je potrebno izvriti izmene u postojeem standard? Profesor Milentijevije obrazloio

    da ENQA kae da je potreban samo jedan standard, stoga je potrebno izvriti izmene u postojeem standardu koje ukljuuju i

    kombinovano uenje. Dragan Domazet je izneo iskustvo Metropolitan Univerziteta i naglasio da su potrebne izmene u

    postojeem standardu koje se odnose na uslov da samo 30% od svih upisanih studenata mogu da pohaaju nastavu na daljinu.

    Jelica Proti, sa Elektrotehnikog fakulteta, Univerziteta u Beogradu, je ukazala da je potrebno definisati potreban broj

    saradnika (e-tutora) i nastavnika, da je potrebno razviti procedure za anonimnost recenzenata i njihov pristup materijalima za

    akreditaciju, i da obuke studenata i nastavnika moraju biti ukljueni u standard. Profesor Milentijevije odgovorio da je u toku

    razvoj procedura za anonimnost recenzenata. Miroslav Veskovi, rektor Univerziteta u Novom Sadu, pokrenuo je diskusiju na

    temu perspektive MOOC kurseva i uticaja na obrazovanje u Republici Srbiji. Prisutni uesnici se nisu usaglasili oko jedinstvenog

    odgovora na pitanje profesora Veskovia. Na kraju je profesor Milentijeviuputio poziv svima da se prijave kao recenzenti za

    studijske programe na daljinu i da poalju preporuke za izmene Standarda 12.

    XX Skup TRENDOVI RAZVOJA: RAZVOJNI POTENCIJAL VISOKOG OBRAZOVANJA, OKRUGLI STO -Kopaonik, 25. februar 2014.

    Strana 4

  • 5/25/2018 Newletter No.4

    5/16

    INTEGRIRANI INFORMACIJSKI SISTEM U SLUBI EFIKASNOG RADA VISOKE KOLE EMPIRICA

    Samira Mujki, Dinko Demirovi, Muhdin Mujai

    Visoka kola raunarstva i poslovnih komunikacija eMPIRICA u Brko distriktu BiH, Bosna iHercegovina

    Sa ciljem osiguravanja kvalitetnog, pouzdanog i efikasnog pruanja obrazovnih usluga i odravanja poslovnih procesa,Visoka kola raunarstva i poslovnih komunikacija eMPIRICA u Brko distriktu BiH implementirala je distribuirani iintegrirani informacijski sistem (IS), slika 1. Informacijski sistem Visoke kole eMPIRICA baziran je na raunarskoj ikomunikacijskoj opremi na kojoj je implementirano vie razliitih softverskih rjeenja koji pruaju podrku razliitimsegmentima obrazovnog i poslovnog procesa. Na raspolaganju su serveri koji se nalaze u Ljubljani, R Slovenija za servise e -uenja (eCampus), studentske slube (Evidenca) i elektronske biblioteke. Serveri za e -mail, FTP i www se nalaze u Tuzli, BiH(zakupljene domene empirica.ba i empirica.edu.ba).

    Slika 1. IS Visoke kole eMPIRICA

    Znaajan segment IS je implementiran na lokaciji Visoke kole eMPIRICA u Brkom, slika 2. Ovdje su dostupniserveri na kojima su instalirani servisi DNS, Cisco WebEx, Lotus Domino i VoIP baziran na Cisco Unified Call Manager. Za

    pristup Internetu koristi se simetrini 9 Mbps link prema ISP-u.

    Strana 5

    IT DOGAAJI

    Sinteza 2014: Uticaj Interneta na

    poslovanje u Srbiji i svetu

    Cilj Konferencije je da se integralno razmotri uticaj internettehnologija i visok stepen inovacija na razliite oblike

    poslovanja u finansijskim institucijama, raunovodstvu,reviziji, osiguranju, turizmu i hotelijerstvu, upravljanjuljudskim resursima, inenjerstvu, obrazovanju i sportu.

    Nauno-struna konferencija Tehnika iinformatika u obrazovanju: TIO 2014na Fakultetu tehnikih nauka u aku

    Konferencija Tehnika i informatika u obrazovanju TIO 2014, imaza cilj da doprinese poveanju razmene naunih i strunih znanja iiskustava izmeu eksperata, naunih i strunih radnika iz Srbije iregiona koji se bave ovom problematikom.

  • 5/25/2018 Newletter No.4

    6/16

    Slika 2. IS Visoke kole eMPIRICA na lokaciji Brko

    S obzirom da se na Visokoj koli eMPIRICA studijski programi realiziraju kroz redovan i studij na daljinu, paljivo suanalizirani i implementirani svi aspekti e-uenja. Nastava na daljinu je prvenstveno bazirana na LMS/LCMS platformieCampus (www.ecampus.ba) preuzetoj od suosnivaa - Visoke ole za poslovne vede iz Ljubljane. Studenti Visoke koleeMPIRICA prilikom upisa dobijaju korisniko ime i lozinku za eCampus putem kojeg mogu pristupati e-materijalima i e-uionicama sa atraktivnim multimedijskim i interaktivnim sadrajima. eCampus je implementiran kroz:

    podsistem za kreiranje i upravljanje obrazovnim sadrajima,

    podsistem za upravljanje i kontrolu on-lineobrazovanja,

    podsistem za komunikaciju i

    podsistem za upravno-administrativne zadatke.

    Za realizaciju web konferencijskih predavanja u realnom vremenu i na zahtjev koristi se vlastiti Cisco WebEx sistem,kao prvi i do sada jedini instaliran takav sistem na teritoriji BiH. Mogunosti koje WebEx prua korisnicima (studentima inastavnicima) ukljuuje podrku za odravanje sastanaka, predavanja, treninga, zajedniki rad, dijeljenje prezentacija, aplikacijai drugih sadraja izmeu uesnika.

    Informacijski sistem studentske slube Evidenca omoguava realizaciju administrativno-poslovnih zadatakastudentske slube. Evidenca sadri elektronske dosije-e studenata i nastavnika kao i podatke o svim predmetima, ispitnimrokovima i studijskim komisijama, na osnovu kojih se mogu dobiti razliiti statistiki izvjetaji, ali i vriti izdavanjaodgovarajuih potvrda i dokumenata. Opcija e-Indeksa na platformi eCampus omoguena je integracijom sistema eCampus iEvidenca.

    Informacijski sistem za voenje ulaznog i izlaznog protokola, upravljanje predmetima i dokumentima baziran je naIBM Lotus Domino platformi i aplikaciji SWING Process Manager. Svi dokumenti su grupisani prema strankama, osobama iorganizacijama sa kojima Visoka kola eMPIRICA ostvaruje poslovnu ili neku drugu vrstu komunikacije i povezanosti.

    Daljnji plan razvoja IS Visoke kole eMPIRICA ukljuuje proirenje kapaciteta za pohranu video-baziranihobrazovnih sadraja, te upotrebu do sada nekoritenih mogunosti sistema eCampus i Evidenca, a sve u cilju pruanja jokvalitetnije podrke obrazovnom i poslovnim procesima.

    Strana 6

    http://www.ecampus.ba/http://www.ecampus.ba/http://www.ecampus.ba/
  • 5/25/2018 Newletter No.4

    7/16

    SPAJANJE AKADEMSKOG I PREDUZETNIKOG ZNANJA KROZ MREUOTVORENIH OBRAZOVNIH KURSEVA

    Danijela Miloevi

    Fakultet tehnikih nauka aak

    Univerzitet u Kragujevcu

    Na prostoru Zapadnog Balkana je zapoeo sa realizacijom novi trogodinjiTempus projekat sa ciljem spajanja akademskog i preduzetnikog znanja krozuenje podrano tehnologijom Blending academic and entrepreneurialknowledge in technology enhanced learning BAEKTEL. Na projektu ezajedno raditi kolege sa Univerziteta u Beogradu, Univerziteta u Niu,

    Univerziteta u Kragujevcu, Univerziteta Banja Luka, Univerziteta u Tuzli, Univerziteta Mediteran iz Podgorice, kao i dvekompanije NIS Srbija i ArcelorMittal iz Prijedora. Partneri iz EU su Univerzitet iz Ljubljane i Tehniki univerzitet iz Jaija,Rumunija. Koordinator ovog regionalnog projekta je Univerzitet Basilicata iz Italije. Projektom je predvieno da se ojaajuveze izmeu visokog obrazovanja i privrede i pospei razmena akademskog znanja sa univerziteta i ekspertskog znanja koje

    poseduju privredni subjekti. BAEKTEL ima za cilj izradu mree otvorenih obrazovnih resursa OER (Open EducationalResources) u formi kurseva koji e kombinovati akademska znanja i najbolje praktine primere iz privrede. Kursevi e bitirealizovani na razliitim jezicima, a svojim otvorenim pristupom direktno promovie koncept celoivotnog uenja i virtuelnemobilnosti.

    Specifini ciljevi BAEKTEL projekta obuhvataju implementaciju OER okruenja u regionu Zapadnog Balkana,razvoj i implementaciju preporuka i procedura za osiguranje kvaliteta otvorenih obrazovnih resursa u regionu, a u skladu saEU praksom. Pored toga, BAEKTEL projekat predvia profesionalni trening osoblja iz akademskog i privrednog sektora kojie biti odgovorni za izradu novih OER materijala iz oblasti IKT, geoinformatike, rudarstva i zatite okoline. Kursevi e bitirealizovani na vie jezika sa video i audio formatom, kao i u pisanoj formi lekcija i tekstova podranih servisima ifunkcionalnostima za pretraivanje i pregledanje terminolokih resursa i njihovim oznaavanjem u tekstu.

    BAEKTEL platforma e pruati OER sadraje putem interneta besplatno svim korisnicima u bilo koje vreme. Na tajnain e se obezbediti obrazovna podrka na svim nivoima, poev od pripreme za prijemne ispite, proirenje univerzitetskih

    programa, edukaciju na radnom mestu i celoivotno uenje za zaposlene. Platforma e primenjivati nove tehnologije zaintegraciju kreativnog istraivakog potencijala industrije i akademije radi boljeg kvaliteta i pristupanosti obrazovanja.Univerzitetski profesori e imati mogunost da prate napredak svojih studenata tokom korienja OER sadraja, kao i

    razumevanja njihovih navika tokom uenja u cilju daljeg poboljanja sadraja. Takodje, uz pomo nove platforme, nastavnicie biti u mogunosti da prepoznaju studente koji uspeno i brzo ovladavaju sadrajima, pa e davati preporuku ostalima zatraenje vrnjake pomoi. Kao logian sled dogaaja, ovakav pristup e se koristiti za rano filtriranje talentovanih studenatakoji ele da razmenjuju novaznanja i pruie se mogunost zanjihovo ukljuivanje kroz izradusopstvenih OER materijala. Povrhsvega, platforma moe daobezbedi pristupano praktinoiskustvo studentima putemimplementacije softverskihvirtuelnih laboratorija za tehnike

    nauke. BAEKTEL projekat jeusmeren na jaanje i promocijuaktivnog uenja i motivacije

    putem implementacije otvorenihedukativnih resursa u procesuenja u visokom obrazovanju,kao i pruanja mogunosti zaceloivotno uenje zaposlenima u

    Strana 7

  • 5/25/2018 Newletter No.4

    8/16

    DISTANCE LEARNING IN CONTEMPORARY INTERNATIONAL CORPORATIONSA KEY TOSUCCESSFUL MANAGEMENT

    Silvana Jovcheska, M.Sc., Ph.D.Candidate, Natka Jankova, M.A.

    FON University, Skopje R. Macedonia

    The education of managers is a permanent and necessary process in the work activitiesof the manager staff in every organization. That kind of education can be classified intothree basic types of education: seminars, specializations, MBA studies which,

    nowadays, can be organized online (on the Internet). The formal education includestraining from professionals in their specialized field. Many contemporary corporationsmake their own training centers for development of their employees. Those centers offerdifferent kinds of courses and training from different spheres and there are specialized

    programs for the managers staff. The universities often offer special types of programsadjusted for the specified needs of the companies with a purpose to satisfy the needs of the organization. Nowadays, manymanagers try to create an atmosphere of the organization that learns. By making that atmosphere they can become an organizationas such. That would be an organization with high capacity of learning, adjustment and changes. The basic characteristic of theseorganizations are: continuous studying, generating and exchange of knowledge, systematic critical thinking, culture of studying,encouragement for experimentation and flexibility in evaluation of the employees. There are many ways of exchangingknowledge in an organization. For example: making an Internet network, posting information for the employees with thenecessary data, permits for different trainings, presentation of the acquired knowledge in front of the colleagues, creating

    libraries, e-libraries, designing communicative space etc. Apart from the traditional development of the employees, thecontemporary corporations try to find new effective ways of professional development for their employees through their

    permanent improvement, renaming themselves as a company with sense and goal. Exactly for that purpose, two prestigecorporations on a global level (Atlassian and Google) drew their attention towards motivation of the employees that will be a

    prerequisite for their improvement and professional development. The managers in the software company Atlassian give apermission to their programmers in due time of 24 hours to work and use all the sources of the company for things that are theirchallenge, affinity and way that they choose themselves. The task is to present the results on an informal meeting and informalatmosphere. The experience of this company shows different ways of acquiring innovative ideas and professional development ofthe employees.

    Google uses the same practice as well in a way that 20% of the working time of the staff should be used for theirpersonal interests, and when doing their tasks and obligations on time, the free time can be increased. Actually, its the reason forthe emergence and popularity of the free Wikipedia, Linux, Open Office, ApacheThe staff, motivated from the company,

    works on its improvement, and the company makes a profit from innovative and creative ideas and projects.The contemporary organization should make an investment in:

    E-coursesdifferent types of courses, organized in different months of the year, according to the priorities of the global planof the organization. There is a calendar that shows what time period are the classes organized and taking that into account

    potential students are enrolled for the courses. After they finish the course, they get a certificate. Webinarsthis is aboutopen seminars on the Internet. They cover different subjects and are organized in different periods. Everyone can getinvolved and after the presentation, the students have a chance to ask questions.

    E- Library is a new trend for improvement and professional development of the managers in contemporaryorganizations. The opportunity for using different types of literature, for the employees and especially for the managerstaff is of huge importance because of the fact that the material is available all the time and everywhere, when the staffwants to improve their knowledge in their field.

    Printed and e-magazines is a way through which the staff in an organization can read a paper, experience or acquireknowledge from different scientists and professionals in their field of work where different materials from courses and

    training are supposed to be attached for future improvement of the employees.The experience shows that from one hand, each of these types of education of the managers can provide a more

    effective management within the organization in future. On the other hand, the lack of skills and information will decrease thecompetitiveness advantage of the organization generally. Not only the above mentioned corporations use this way ofimprovement, but all the famous universities such as Harvard, Oxford, and Cambridge offer this way of learning and living in thisworld of advancement of the technology means an easier way of improvement for staff that leads to success.

    Strana 8

  • 5/25/2018 Newletter No.4

    9/16

    -

    , ,

    () 2013. , 98.

    - .

    -

    . 2020.

    - .

    .

    , ,

    : , ,

    , , , . ,

    ,

    . 107 71 - (http://bit.ly/Le2c3Q). , :

    , ,

    ( ,

    , .).

    - : ,, ,

    , . -

    .

    , .

    () ,

    .

    .

    .

    . ,

    , ,

    .

    : , .

    (,

    ).

    :

    .

    , -

    .

    (. ,

    .).

    , .

    , -

    .

    .

    (.

    International Society for Technology and Education), ISTE .

    Strana 9

  • 5/25/2018 Newletter No.4

    10/16

    ,

    ,

    . ,

    , , , ,

    .

    ( , , , , , .).

    , .

    . -

    (, , ).

    (, , )

    . ,

    , (, ,, , ).

    ( , , ).

    ,

    , , .

    . , ,

    .

    .

    ,

    .

    (ICILS International Study of

    Computer and Information Literacy), .

    ,

    2014-2020. ( ,

    ) 2020 ( )

    - ,

    . (EuropeanSchoolnet) 30 .

    (www.etwinning.net) 170 000 .

    Strana 10

    http://www.etwinning.net/http://www.etwinning.net/http://www.etwinning.net/
  • 5/25/2018 Newletter No.4

    11/16

    TEMPUS NERELA

    , . .

    Tempus NeReLa, : Building Network of Remote Labs forstrengthening university-secondary vocational schools collaboration (

    ),

    . , 1. 12. 2013..

    , a .

    , , : ,

    .

    , a , ().

    : , ; , ,; , ; .

    Best Cybernetics , a.

    , .

    , (Library of Remote Experiments LiReX)

    . 180

    .

    Strana 11

  • 5/25/2018 Newletter No.4

    12/16

    PRIMENA ALATA ZA E-OCENJIVANJE U CILJU EFIKASNESAMOEVALUACIJE U NASTAVI PROGRAMSKIH JEZIKA

    Muzafer Saraevi,

    Univerzitet u Novom Pazaru

    Metodika programiranja poseban znaaj daje frmama milnj uprcsu prgrmirnj, kao i adekvatnom izboru pgdnih zdataka zilustrciu kncpt ki s uvd. Pored toga, u nastavi programskih jezika

    bitno je koristiti rzvn krunj i lte z tstirnj, nlizu grk ipdrku rzvu prgrm, kao i alate z vizulizciu prgrm.

    Na Departmanu za raunarske nauke Univerziteta u Novom Pazaru, zapredmete: Strukture podataka i algoritmi, Uvod u programiranje, Programskijezicii Objektno -orijentisano programiranjerazvijeni su kompletni kursevina Moodle sistemu (d.uninp.edu.rs). Kursevi se odnose na uenje

    programskih jezika kao to su Pascal, C, C++ i Java. Materijali svakog kursasu organizavani po nedeljama, kroz bogatu ponudu razliitih tipovaaktivnosti koje student treba da uradi u tekuoj nedelji (forumi, wiki stranice,eseji, kvizovi, timske radionice na odreenom projektu i sl.). Svaki kurs usvom zaglavlju sadri opciju za direktno pristupanje elektronskom testu zaodreenu nastavnu jedinicu.

    Prgrm Hot Potatoesmguv izrdu intrktivnih zdtk, kiomoguavaju studentima d u programiranje krz kvizove. Svi rezultatiuenja moraju se za svakog uenika beleiti u bazu podataka radi praenja ianalize procesa uenja.

    Prgrm im st mdul, pmu kih krirmo rzliite tipvezdtk koji se odnose na glavne ciljeve metodike programiranja, i to:1. Prouavanje stilva prgrmirnj u pomenutim prgrmskimzicima2. Uoavanje krktristika ppulrnih prgrmskihzik

    3. Uoavanje osnvnih kncpata prisutnih u prgrmskimzicim4. Uoavanje sintksnih rzlika5. Akcenat na usmrnstzik k rvnju spcifinih prblm6. Izbr prgrmskgzik, kritriumi, prdnsti i mn.

    Strana 12

    Preporuka alata za kreiranje e-testova:

    HotPotatoes,

    Articulate Quizmaker,

    iSpring Quizmaker,

    Wondershare QuizCreator, e-Learning Authoring Tool,

    QuizForce.

    Softveri za testiranje se mogu podeliti u dve kategorije: sa ukljuenim (embeded) reenjima i samostalnim programima.Kada se govori o klasinom ocenjivanju i standardizaciji, tu glavnu ulogu imaju metodiari programiranja koji su strunjaci izsvoje oblasti. Sa druge strane, kada je u pitanju elektronsko testiranje i ocenjivanje pored standarda koji se odnose na sam

    postupak formiranja testova i vrednovanja istih, moraju se ispuniti i zahtevi koji se odnose na samu implementaciju testova usistemima za e-uenje.

    http://d.uninp.edu.rs/http://d.uninp.edu.rs/http://hotpot.uvic.ca/http://www.articulate.com/products/quizmaker.phphttp://www.ispringsolutions.com/ispring-quizmakerhttp://www.wondershare.com/pro/quizcreator.htmlhttp://www.e-learningconsulting.com/products/authoring/authoring.htmlhttp://www.e-learningconsulting.com/products/authoring/authoring.htmlhttp://www.e-learningconsulting.com/products/authoring/authoring.htmlhttp://www.elearningforce.com.au/products/authoring-tools/quizforce/features.htmlhttp://www.elearningforce.com.au/products/authoring-tools/quizforce/features.htmlhttp://www.e-learningconsulting.com/products/authoring/authoring.htmlhttp://www.wondershare.com/pro/quizcreator.htmlhttp://www.ispringsolutions.com/ispring-quizmakerhttp://www.articulate.com/products/quizmaker.phphttp://hotpot.uvic.ca/http://d.uninp.edu.rs/
  • 5/25/2018 Newletter No.4

    13/16

    PRIMENA VIRTUELNIH OKRUENJA U NASTAVI

    Edin Korianin, Hamza Kamberovi, Enver Bievac

    Univerzitet u Novom Pazaru, Departman za prirodno-tehnike nauke

    Virtuelna okruenja kombinuju interaktivnu 3D grafiku, tehnologiju simulacija, virtuelnu realnost ibogate digitalne medije neophodne da obezbede korisnicima neograniene sposobnosti da komuniciraju,

    sarauju i istrauju. Prednost primene virtuelnih okruenja jeste uenje kroz igru. Korienje raunarskih igaraza obrazovne svrhe nudi razliite prezentacije znanja i daje vie mogunosti za primenu znanja u virtuelnomsvetu, ime se podrava i olakava proces uenja. Pored namene za igre dosta virtuelnih svetova je kreirano iza obrazovne svrhe. Virtuelne svetove uspeno koriste stotine obrazovnih i drugih institucija za formalnoobrazovanje ili obuku.

    Na Univerzitetu u Novom Pazaru primenjuje se Moodle sistem za elektronsko uenje (http://d.uninp.edu.rs)i na taj nain sesprovodi hibridni oblik nastave. Na Moodle sistemu su kreirani razni kursevi, a primenom raznih alata i tehnologija nastoji se da sekreira okruenje za uenje sa mnogo vie realne interakcije izmeu samih studenata kao i sa nastavnikom. Jedno takvo okruenje jestevirtuelna uionica kreirana uz pomo Adobe Connect tehnologije. Ovim tehnologijama mogue je postii oseaj pripadnosti grupi kao utradicionalnom obliku nastave. Studentima je mogue neposredno pruiti podrku, direktno odgovariti na njihova pitanja bez obzira nageografsku udaljenost izmeu samih studenata i nastavnika.

    Jedan od napoznatijih virtuelnih svetova jeste SecondLife koji je postao jejedan od najveih internet servisa na svetu. Na Departmanu za raunarskenauke, Univerziteta u Novom Pazaru studenti koriste SecondLife na

    predmetima Raunarsko-obrazovni softver i Primena IT-a u obrazovanju.Pored grupne interakcije, kolaboracije, tekstualnog dopisivanje, deljenje videai drugih vrsta sadraja u SecondLife-u, studenti su bili u mogunosti i dakreiraju interaktivne objekate koristei skripte koje su nauili naHorsakoledu za skriptovanje, muziku i nauku koji se nalazi u Second Life-u.Studenti su za izradu interaktivnih objekata koristili skripte sa prvih pet nivoaHorsakoleda. Kreirani su razni objekti pisanjem same skripte i korienesu razne funkcije.

    Na Univerzitetu u Novom Pazaru je sprovedeno anketiranje o ukljuenosti virtuelnih okruenja u nastavi. Primenavirtuelnih okruenja u nastavi za cilj ima poveanje motivacije za uenje kod studenta, poboljanje nastavnog sadraja, postizanje

    boljih rezultata kod studenta, kao i poveanja nivoa evaluacije u nastavi. U anketi je uestvovalo 40 studenata sa osnovnihstudija. Od ukupnog broja anketiranih studenata, 45% studenata poznaje pojam virtuelna okruenja teorijski i zna praktine

    primere primene i 30% njih smatra da se virtulena okruenja stalno koriste u toku studija. Zanimljiv podatak je da 55% studenataje imalo iskustva sa video igrama, a 27.5% sa virtuelnim svetovim. Njih 72.5% smatra da je obrazovanje najpogodnija oblast zaprimenu virtuelnih okruenja, a kao najveu prednost primene obrazovanja podranim virtuelnim okruenjima 52.5% nalazi da jeuenje kroz igru najpogodnije. Kao nedostatke primene obrazovanja podranim virtuelnim okruenjima u odnosu natradicionalno 30% navodi neophodnost pristupa raunaru i Internetu i isti procenat smatra nedostakom gubitak ljudskog kontaktai govora tela, ime se javlja nerazumevanje izmeu korisnika u virtuelnim okruenjima. Od ukupnog broja studenata 82.5%

    potvrdno je odgovorilo da primenom virtuelnih okruenja u nastavi se mogu ostvariti bolji rezultati u procesu uenja a 40%

    smatra da su mogunosti za implementaciju virtuelnih okruenja u obrazovnom sistemu odline.

    Iz istraivanja se jasno vidi da su studenti upoznati sa pojmom virtuelno okruenje, imali su iskustva sa raznim oblicimavirtuelnih okruenja i uglavnom su zadovoljni sa efikasnou istih. Kao oblast najpogodniju za primenu virtuelnih okruenjaveina je odabrala obrazovanje. I pored svih prednosti i nedostataka primene virtuelnih okruenja u nastavnom procesu, studentisu zadovljni takvim oblikom nastave i smatraju da se mogu ostvariti bolji rezultati u procesu uenja. U budunosti e nas sve vieoekivati spajanje realnog i virtuelnog okruenja u cilju razvoja virtuelnih okruenja za podrku uenja. Osnovni cilj jesteostvarivanje saradnje sa to vie udaljenih korisnika i to e se ostvariti pribliavanjem virtuelnog i realnog okruenja.

    Strana 13

    http://d.uninp.edu.rs/http://d.uninp.edu.rs/http://d.uninp.edu.rs/
  • 5/25/2018 Newletter No.4

    14/16

    : ,

    , 7. ,

    , ,

    ,

    , , ,

    , (www.dodatnicas.com,Skype softver, YouTube, Gmail, gmail+, ,

    Microsoft Office PowerPoint Fotosint) .

    :

    Skype

    softvera

    ( ) .

    .

    ,

    Skype softvera.

    mail

    ( )

    .

    ( 10 ):

    .

    www.dodatnicas.com

    . ,

    .

    .

    ( 30 ):

    -

    ,

    .

    . Skype softvera,

    .

    : .

    . !: ,

    .

    . YouYube

    .

    Skype (Call/Share Screens) .

    Strana 14

    ( 5 ) :

    www.dodatnicas.com

    27 .

    ,

    , .

    ,

    .

    , ,

    .

    ,

    , ,

    .

    http://www.dodatnicas.com/http://www.dodatnicas.com/http://www.dodatnicas.com/http://www.dodatnicas.com/http://www.dodatnicas.com/http://www.dodatnicas.com/http://www.dodatnicas.com/http://www.dodatnicas.com/http://www.dodatnicas.com/
  • 5/25/2018 Newletter No.4

    15/16

    KONFERENCIJA NOVE TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU

    Dnil pnvi, inistrstv prsvt, nuk i thnlkg rzv

    Konferencija o upotrebi informaciono-komunikacionih tehnologija u kolama Nove tehnologije uobrazovanju odrana je 25. i 26. februara 2014. godine, pred vie od 500 uesnika u Domu omladine Beograda i oko1000 uesnika u prenosu uivo preko interneta. Konferenciju je organizovao Britanski savet u saradnji sa pet partnera

    meu kojima i Ministarstvom prosvete, nauke i tehnolokog razvoja.Cilj konferencije je bio da se prui prilika za razmenu iskustva i sticanje najnovijih znanja o primeni IKT u

    obrazovanju. Iz tog razloga organizovano je 30 izlaganja, 2 panel diskusije i 6 radionica, ukljuujui vei brojprezentacija strunjaka iz Velike Britanije. Dominirale su teme: strateki pristup i podrka razvoju upotrebe IKT ukolama; tehnologije i oprema dostupnost i mogunosti; digitalni nastavni materijali i rad uz pomo interneta; razvojkompetencija i profesionalni razvoj nastavnika za upotrebu IKT u nastavi; inovacije u nastavi uz upotrebu IKT. Najvei

    broj uesnika su inili zaposleni u preduniverzitetskom obrazovanju kao i predstavnici institucija koje se baveobrazovnom politikom. Konferenciju je pratio i sajamski program u okviru koga je svoja reenja predstavilo 20kompanija iz Srbije i Velike Britanije. Narednu konferenciju na ovu temu oekujemo 2015. godine.

    http://www.britishcouncil.rs/nas-rad-u-srbiji/obrazovanje/nove-tehnologije-u-obrazovanju

    Strana 15

    http://www.britishcouncil.rs/nas-rad-u-srbiji/obrazovanje/nove-tehnologije-u-obrazovanjuhttp://www.britishcouncil.rs/nas-rad-u-srbiji/obrazovanje/nove-tehnologije-u-obrazovanjuhttp://www.britishcouncil.rs/nas-rad-u-srbiji/obrazovanje/nove-tehnologije-u-obrazovanjuhttp://www.britishcouncil.rs/nas-rad-u-srbiji/obrazovanje/nove-tehnologije-u-obrazovanjuhttp://www.britishcouncil.rs/nas-rad-u-srbiji/obrazovanje/nove-tehnologije-u-obrazovanjuhttp://www.britishcouncil.rs/nas-rad-u-srbiji/obrazovanje/nove-tehnologije-u-obrazovanjuhttp://www.britishcouncil.rs/nas-rad-u-srbiji/obrazovanje/nove-tehnologije-u-obrazovanjuhttp://www.britishcouncil.rs/nas-rad-u-srbiji/obrazovanje/nove-tehnologije-u-obrazovanjuhttp://www.britishcouncil.rs/nas-rad-u-srbiji/obrazovanje/nove-tehnologije-u-obrazovanjuhttp://www.britishcouncil.rs/nas-rad-u-srbiji/obrazovanje/nove-tehnologije-u-obrazovanjuhttp://www.britishcouncil.rs/nas-rad-u-srbiji/obrazovanje/nove-tehnologije-u-obrazovanjuhttp://www.britishcouncil.rs/nas-rad-u-srbiji/obrazovanje/nove-tehnologije-u-obrazovanjuhttp://www.britishcouncil.rs/nas-rad-u-srbiji/obrazovanje/nove-tehnologije-u-obrazovanjuhttp://www.britishcouncil.rs/nas-rad-u-srbiji/obrazovanje/nove-tehnologije-u-obrazovanjuhttp://www.britishcouncil.rs/nas-rad-u-srbiji/obrazovanje/nove-tehnologije-u-obrazovanju
  • 5/25/2018 Newletter No.4

    16/16

    INFORMACIONO-KOMUNIKACIONE TEHNOLOGIJE I NASTAVNIKE KOMPETENCIJE

    Ajsela Hadiahmetovi, O Selakovac u Novom Pazaru,

    Muzafer Saraevi, Univerzitet u Novom Pazaru.

    U dosadanjim zakonskim propisima nije definisana samostalna nastavnika kompetencija koja bi se samo odnosila na IKT, ali

    nacrti dokumenata koji proistiu iz Nacionalne strategije razvoja obrazovanja do 2020. godine svakako da predviaju velikounapreivanje poloaja IKT i kasnije u skladu sa time usklaivanje zakonskih propisa. U ovom trenutku moe se rei da se u kontekstustrunog usavravanja nastavnika pojam IKT jasno pominje kao jedna od 8 prioritetnih oblasti usavravanja od znaaja za razvojobrazovanja i vaspitanja. Meutim, prilikom definisanja standarda nastavnikih kompetencija pojam IKT se u indirektnom smislu

    proima kao neizostavna stavka u profesionalnom delovanju nastavnika osposobljenog prema zahtevima savremenog sistemaobrazovanja i vaspitanja. Nemogue je zamisliti savremenog nastavnika koji ne koristi IKT.

    Nacionalni prosvetni savet je u maju 2013. godine usvojio Nacrt dokumenta Smernice za unapreivanje uloge informaciono-komunikacionih tehnologija u obrazovanju, koji je pripremila meuresorna komisija zajedno sa angaovanim ekspertima. Javnarasprava je odrana u junu 2013.godine, a na 98.sednici NPS 10.12.2013.godine je i usvojen ovaj dokument.

    Prema Smernicama za unapreivanje uloge informaciono-komunikacionih tehnologija u obrazovanju, a koji je sainioNacionalni prosvetni savet, IKT predstoji period ekspanzije i dodeljivanje uloge kojom e dati svoj puni doprinos unapreivanju sistemaobrazovanja. Nacionalni prosvetni savet e se rukovoditi ovim smernicama prvenstveno prilikom ureivanja sledeih pitanja:

    prilagoavanje standarda (obrazovnih, kompetencija nastavnika i direktora, kvaliteta rada kola,udbenika), planova i programa;

    pomo i podrku nastavnicima u ovladavanju novim sredstvima, metodama i sadrajima;

    izradu i raspoloivost digitalnih obrazovnih sadraja, koji moraju biti pristupani kako biomoguili i integrisanje osetljivih grupa kao to su deca i uenici sa invaliditetom;

    opremljenost kola, razvoj infrastrukture i obezbeivanje opreme koju uenici koriste van kole;

    obrazovne informacione sisteme.

    Ovim stratekim dokumentom je pored ostalih definisana i oblast IKT u funkciji nastave i uenja,koja se odnosi na:

    Realizacija kurikuluma podrana efikasnom primenom IKT,

    Profesionalni razvoj zaposlenih u obrazovanju,

    Obrazovni softver,

    Razvoj IKT infrastrukture.

    Definisanje ovog dokumenta svakako predstavlja veliki korak u naem obrazovnom sistemu i dobru osnovu za integrisanjeIKT u sistem obrazovanja kako bi se stvorilo kvalitetno obrazovanje za sve. Kvalitetno obrazovanje danas treba da bude zasnovano nazahtevima savremenog drutva u kojem se prevashodno potenciraju kljune kompetencije i razvijaju funkcionalna znanja primenjiva usvakodnevnom ivotu.

    Hadiahmetovi Ajsela (2013),dl izrdplnstrung usvrvnj nstvnik,Zbrnik rdv -Ncinln knfrncis munrdnimum Rininjring pslvnih prcs u brzvnju, ISBN: 978-86-7776-143-1, pp. 493-500,2013.

    Strategija razvoja obrazovanja u Srbiji do 2020.godine, (Slubeni glasnik RS, br. 55/05, 71/05 ispravka, 101/07, 65/08, 16/11, 68/12 -US i

    72/12);

    Smernice za unapreivanje uloge informaciono-komunikacionih tehnologijaNacrt, Nacionalni prosvetni savet republike Srbije, 2013.;

    http://www.nps.gov.rs/wp-content/uploads/2013/06/Nacrt-IKT-smernica_javna-rasprava.pdf

    Strana 16

    http://www.nps.gov.rs/wp-content/uploads/2013/06/Nacrt-IKT-smernica_javna-rasprava.pdfhttp://www.nps.gov.rs/wp-content/uploads/2013/06/Nacrt-IKT-smernica_javna-rasprava.pdfhttp://www.nps.gov.rs/wp-content/uploads/2013/06/Nacrt-IKT-smernica_javna-rasprava.pdfhttp://www.nps.gov.rs/wp-content/uploads/2013/06/Nacrt-IKT-smernica_javna-rasprava.pdfhttp://www.nps.gov.rs/wp-content/uploads/2013/06/Nacrt-IKT-smernica_javna-rasprava.pdfhttp://www.nps.gov.rs/wp-content/uploads/2013/06/Nacrt-IKT-smernica_javna-rasprava.pdfhttp://www.nps.gov.rs/wp-content/uploads/2013/06/Nacrt-IKT-smernica_javna-rasprava.pdfhttp://www.nps.gov.rs/wp-content/uploads/2013/06/Nacrt-IKT-smernica_javna-rasprava.pdfhttp://www.nps.gov.rs/wp-content/uploads/2013/06/Nacrt-IKT-smernica_javna-rasprava.pdfhttp://www.nps.gov.rs/wp-content/uploads/2013/06/Nacrt-IKT-smernica_javna-rasprava.pdfhttp://www.nps.gov.rs/wp-content/uploads/2013/06/Nacrt-IKT-smernica_javna-rasprava.pdf