Sveučilište u Zadru

Odjel za informacijske znanosti

Kolegij: Informacijsko društvo

Nastavnik: doc.dr.sc. Martina Dragija Ivanović

Student: Jakov M. Vežić

Neutralnost mreže: problem diskriminacije i regulacije mrežnog

prometa i sadržaja

(seminarski rad)

Zadar, svibanj 2015.

Sažetak Neutralnost mreže (eng. Net neutrality) prvi je definirao autor Tim Wu 2003. godine kao

„internet koji ne favorizira jednu aplikaciju pored drugih“. U današnjem mrežnom okruženju,

neutralnost mreže odnosi se na razinu kontrole pristupa sadržaju i brzinu dostavljanja od strane

pružatelja internetskih usluga (eng. internet service providers - ISP). Što je manja kontrola

pristupa i favoriziranje brzine pristupa jednom sadržaju nauštrb drugog, to je neutralnost mreže

veća. Pravni okviri za ili protiv neutralnosti mreže česta su tema oko koje se vode bitke između

pružatelja internetskih usluga (najčešće na strani protiv neutralnosti) i regulatornih agencija i

krajnjih korisnika (na strani za neutralnost mreže). U ovom seminaru istražit će se problem

diskriminacije i regulacije mrežnog prometa i sadržaja te prikazati argumenti za i protiv

neutralnosti mreže te smislenost prenošenja problema neutralnosti mreže na pravnu razinu.

Predstavit će se i nedavni pravni spor između pružatelja internetskih usluga Comcasta i FCC-a

(Federal Communications Commission) te njegov ishod i značaj za internet općenito. Također

će biti prikazano mišljenje i stajalište ALA-e (American Library Assocciation) kako bi vidjeli

kakav utjecaj na knjižnice imaju pravne bitke oko neutralnosti mreže.

Ključne riječi: Neutralnost mreže, pružatelji internetskih usluga, internet

Sadržaj

Sažetak ....................................................................................................................................... 2

Uvod ........................................................................................................................................... 4

Internet općenito ......................................................................................................................... 4

Neutralnost mreže ...................................................................................................................... 5

Pravni okviri neutralnosti mreže ................................................................................................ 7

Argumenti za i protiv neutralnosti mreže ................................................................................... 7

Comcast protiv FCC-a ................................................................................................................ 9

Upitno stajalište velikih kompanija .......................................................................................... 10

Stajalište knjižničarske struke .................................................................................................. 10

Zaključak .................................................................................................................................. 11

Literatura .................................................................................................................................. 13

Uvod U ovom seminaru, predstavit će se i objasniti problem neutralnosti mreže (eng. Net neutrality).

Neutralnost mreže prvi je definirao autor Tim Wu 2003. godine kao „internet koji ne favorizira

jednu aplikaciju pored drugih“1. U početnom dijelu seminara, dat će se prikaz osnovne

arhitekture interneta i uloge koju pružatelji internetskih usluga imaju u neutralnosti mreže,

nakon čega će biti detaljno pojašnjeno na što se neutralnost mreže odnosi, a na što se ne odnosi.

Pravna i zakonska podloga neutralnosti mreže također je važna za razumijevanje problema, pa

će se u seminaru pokušati objasniti pravne bitke koje su se vodile oko neutralnosti mreže

(uključujući i pravni spor između Comcasta i FCC-a i njegov ishod) i konačno uključivanje

neutralnosti mreže u zakone (specifično u SAD-u i EU). Naposljetku, dat će se prikaz mišljenja

knjižničarskih strukovnih udruga na temu neutralnosti mreže i njihovu percepciju uloge

knjižnica u odnosu na internet.

Internet općenito U „Zahtjevima za internetske poslužitelje“, objavljenima 1989. godine, arhitektura interneta

podrazumijeva tri pretpostavke, od kojih je jedna iznimno važna za ovaj seminar:

„Internet je mreža mreža – svaki host2 je direktno spojen sa određenom

mrežom (ili mrežama); njegova veza sa internetom je samo konceptualna.

Dva hosta na istoj mreži komuniciraju koristeći se istim protokolima koje bi

koristili za komunikaciju sa udaljenom mrežom.“3

Ovo se sa tehničke strane smatra osnovom interneta i umrežavanja uopće, iako je stvarna

situacija znatno kompliciranija. Međutim, za potrebe ovog seminara, bitno je također objasniti

što su pružatelji internetskih usluga i kakvu oni ulogu igraju u strukturi interneta i komunikacija

na internetu.

Pružatelji internetskih usluga (eng. ISP – Internet Service Provider) javljaju se u mnogim

oblicima i veličinama. Najčešće su to telefonske kompanije, kablovske kompanije, kompanije

za bežični internet itd. Najjednostavnije rečeno, uloga pružatelja internetskih usluga je da

planira i upravlja resursima, pruži pouzdanu vezu prema internetu te osigura „dostavu“ prometa

1 Wu, Tim. Network Neutrality, Broadband Discrimination. // Journal of Telecommunications and High Technology Law 2(2003). URL: http://dx.doi.org/10.2139/ssrn.388863 (18.5.2015.) 2 Pojam host nema zadovoljavajući hrvatski tehnološki prijevod. Host nije isto što i klijent ili poslužitelj. 3 Requirements for Internet Hosts -- Communication Layers. URL: https://tools.ietf.org/html/rfc1122#page-7 (18.5.2015.)

i usluga na internetu.4 Za ovaj seminar važno je znati da pružatelji internetskih usluga definiraju

ugovore sa svojim korisnicima u kojima se najčešće navode brzina pristupa internetu, paketna

ograničenja i sl. Također, bitno je napomenuti kako jedan pružatelj internetskih usluga ne može

utjecati na kvalitetu usluge pristupa internetu korisnika drugog pružatelja internetskih usluga.5

U kontekstu neutralnosti mreže, uloga i etičnost pružatelja internetskih usluga igra važnu ulogu.

Tehnički govoreći, pružatelji internetskih usluga imaju mogućnost usporiti ili čak potpuno

blokirati pristup mrežnim mjestima koje odrede, što je i slučaj u nekim državama kao što su

Kina6 i Turska7. Nadalje, poslovno je također moguće postići dogovor da mrežna mjesta plaćaju

pružateljima internetskih usluga za brži pristup krajnjih korisnika. Za krajnje korisnike to bi

značilo brzi pristup mrežnim mjestima koje imaju dogovor za pružateljem internetskih usluga

i spor ili uopće nemoguć pristup mrežnim mjestima koje nemaju takav dogovor.8

Utjecaj interneta i informacijsko-komunikacijskih tehnologija općenito na suvremenu

društvenu zbilju je intenzivan. Zahvaljujući svojoj decentraliziranosti, internet je omogućio

promicanje demokracije i slobode govora. Tako svaka osoba kojoj je omogućena veza na

internet može stvarati svoj sadržaj na internetu. Također, korisnicima interneta tako se daje

mogućnost korištenja različitih izvora. Međutim, internet je većinom komercijalan te je većini

mrežnih mjesta cilj zarada, zbog čega se na internetu i javlja ogroman broj reklama i potiče

konzumerizam. Time se dokazuje kako razvoj interneta nije uspio ukloniti društvene

suprotnosti već je stvorio nove, većinom preseljene iz „stvarnog“ u virtualni svijet.9

Neutralnost mreže Pojam „neutralnost mreže“ prvi put definira Tim Wu sa Sveučilišta u Virginiji u članku

„Neutralnost mreže, širokopojasna diskriminacija“10 (eng. Network neutrality, broadband

discrimination) kao „internet koji ne favorizira jednu aplikaciju pored drugih“. Drugim

riječima, kada neutralnost mreže ne bi postojala, pružatelji internetskih usluga diskriminirali bi

4 Usp. Hathaway, Melissa E. Savage, John E. Stewardship of Cyberspace: Duties for Internet Service Providers. URL: http://belfercenter.ksg.harvard.edu/files/cyberdialogue2012_hathaway-savage.pdf (18.5.2015.) 5 Usp. Isto. 6 Usp. MacKinnon, Rebecca. Flatter world and thicker walls? Blogs, censorship and civic discourse in China. // Public Choice 134(2008). URL: http://www.academia.edu/download/30483978/mackinnon_china_blogging_censorship.pdf (18.5.2015.) 7 The Guardian. Turkey pushes through new raft of 'draconian' internet restrictions. URL: http://www.theguardian.com/world/2014/feb/06/turkey-internet-law-censorship-democracy-threat-opposition (18.5.2015.) 8 Usp. Wu, Tim. Nav. dj. 9 Usp. Afrić, V. Informacijske tehnologije i društvo. // Zbornik radova «Težakovi dani». / urednici S. Tkalac i J. Lasić-Lazić. Zagreb: Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti, 2002. Str. 7 – 19. 10 Wu, Tim. Nav. dj.

usluge i korisnike na internetu. Korisnici interneta za usluge glasuju svojim „klikovima“ i

posjetima. Ako im se mrežno mjesto A sviđa više od mrežnog mjesta B, onda će tako i „glasati“.

Međutim, kada bi pružatelj internetskih usluga vezu prema mrežnom mjestu A učinio sporijom

i nedostupnijom, za korisnike bi to potpuno preokrenulo doživljaj interneta. Stoga bi se internet

pretvorio u platformu za stvaranje ekskluzivnih dogovora između pružatelja internetskih usluga

i mrežnih mjesta ili kompanija sa internetskim uslugama, umjesto u tržište kojem vlada

inovacija.11

Tim Wu je smatrao (ispravno, kako se ispostavilo12) da će se tijekom narednih godina voditi

regulatorne bitke između privatnih interesa pružatelja internetskih usluga i javnog interesa, u

čijem će središtu biti internet. Prva takva bitka pojavila se u obliku „otvorenog pristupa“ ili

„višestrukog pristupa“. Otvoreni pristup u ovom kontekstu ne odnosi se na otvoreni pristup

znanstvenim informacijama, već na stvaranje nadmetanja temeljenog na uslugama, dopuštajući

konkurentnim pružateljima usluga dijeljenje infrastrukture1314. Kritičari ovakvog pristupa,

međutim, smatraju kako je otvoreni pristup nepotreban te kako će usporiti brzinu širenja

širokopojasnog interneta.15

Tim Berners Lee, začetnik „Mreže“ ističe kako se neutralnost mreže ne odnosi na besplatni

pristup internetu, već na slobodni pristup. On neutralnost mreže definira ovako: „Ako platim

kako bi se spojio na internet sa određenom kvalitetom usluge, a netko drugi plati za spajanje

istom ili većom kvalitetom usluge, onda možemo komunicirati na toj razini“. Nadalje, Tim

Berners Lee pruža usporedbu kontrole informacija, koju smatra iznimno moćnom, između Kine

i SAD-a: u Kini, informacije se kontroliraju iz političkih razloga, u SAD-u, postoji prijetnja da

će kompanije kontrolirati čemu možemo pristupiti iz komercijalnih razloga.16 Tim Berners Lee

i Tim Wu oboje ističu problem pravne regulacije, odnosno problem pravnog definiranja i

priznavanja neutralnosti mreže.

11 Isto. 12 Washington Post. Court rules for Comcast over FCC in 'net neutrality' case. URL: http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2010/04/06/AR2010040600742.html (18.5.2015.) 13 Forzati, Marco. Larsen, Claus Popp. Mattsson, Crister. Open access networks, the Swedish experience. URL: http://www.ict-oase.eu/public/files/Forzati-Larsen-Mattsson_ICTON_2010%20_v07.pdf (18.5.2015.) 14 Woroch, Glenn, A. Open Access Rules and the Broadband Race. URL: http://eml.berkeley.edu/~woroch/broadband%20race.pdf (18.5.2015.) 15 Wu, Tim. Nav. dj. 16 Net Neutrality: This is serious. URL: http://dig.csail.mit.edu/breadcrumbs/node/144 (18.5.2015.)

Pravni okviri neutralnosti mreže Preporuka za regulatornim „režimom“ koji bi garantirao ne-diskriminatornu širokopojasnu

uslugu, a koju je Tim Wu iznio 2003. u već navedenom članku, naišla je na znatnu podršku od

strane pravne akademske zajednice, iako su se neke pravno-ekonomske analize pokazale

skeptičnima prema prijedlozima takve regulacije, tvrdeći kako je tržište širokopojasnog

interneta u SAD-u dovoljno kompetitivno da samo po sebi osigura neutralnost mreže. U Europi,

slična istraživanja pokazala su kako zbog različite strukture tržišta i različitosti zakona između

EU i SAD-a, daljnja regulacija nije potrebna kako bi se zaštitili od takve vrste diskriminacije u

EU.17 Ipak, 2014. godine, Europska komisija predložila je propis kojim bi se osigurala

neutralnost mreže. Argument predlagatelja je kako su istraživanja koja je Komisija naručila

pokazala da je „znatan broj krajnjih korisnika oštećen praksama upravljanja mrežnog prometa

koje blokiraju ili usporavaju određene aplikacije“. U tekstu se također stavlja naglasak na

nacionalnim regulatornim agencijama država članica Europske unije.18 Prijedlog je prihvaćen

u Europskom parlamentu, ali ga još treba odobriti Vijeće Europske unije.19 U Hrvatskoj,

obvezu osiguravanja mrežne neutralnosti ima HAKOM – Hrvatska regulatorna agencija za

mrežne djelatnosti.20 Problem u pravnim regulacijama neutralnosti mreže stvarao je i sam

termin neutralnosti. Naime, značenje termina „neutralnosti mreže“ bio je razlog mnogih debata.

Čak i kada bi se dvije suprotstavljene strane dogovorile oko semantike termina, nastala bi

rasprava o tome koje se prakse, uključujući i one koje već postoje na tržištu, mogu smatrati

kršenjem neutralnosti mreže. Tako se u SAD-u javila ideja da su kršenja neutralnosti hipotetska

ili da su postojeće instance diskriminacije toliko neznatne da ne mogu opravdati stvaranje

pravne regulacije.21

Argumenti za i protiv neutralnosti mreže U SAD-u, glavnina problema neutralnosti mreže svela sa na problem klasifikacije interneta kao

komunalne usluge („Title II“ u zakonu o telekomunikacijama) što bi osiguralo neutralnost.22

Među glavnim protivnicima neutralnosti mreže u SAD-u našle su se mnoge kompanije, među

17 Usp. Powell, A. Cooper, A. Net Neutrality Discourses: Comparing Advocacy and Regulatory Arguments in the United States and the United Kingdom. // The Information Society: An International Journal 27 (2011). Str. 311-325. 18 Usp. Vera, Pilar del Castillo. Report: European single market for electronic communications: Proposal for a regulation. URL: http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//NONSGML+AMD+A7-2014-0190+237-244+DOC+PDF+V0//EN (18.5.2015.) 19 BBC News. Net neutrality law adopted by European Parliament. URL: http://www.bbc.com/news/technology-26865869 (18.5.2015.) 20 Zakon o izmjenama i dopunama zakona o elektroničkim komunikacijama. URL: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_06_71_1336.html (18.5.2015.) 21 Usp. Powell, A. Cooper, A. Nav. dj. 22 Digital Trends. URL: http://www.digitaltrends.com/web/fcc-reclassify-broadband-title-ii-explained/2/#title (18.5.2015.)

kojima je potrebno izdvojiti neke poznatije: Alcatel-Lucent, Cisco, dLink, Ericsson, IBM, Intel,

Nokia, Panasonic, Qualcomm.2324 One su, zajedno sa mnogim drugim kompanijama, uputile

otvoreno pismo Kongresu SAD-a u kojem obrazlažu kako bi klasifikacija interneta kao

komunalne usluge oštetila kompanije, zaposlenike, potrošače i javne institucije koje ovise o

stalnom napretku širokopojasnih mreža. Njihov argument je da bi takav potez smanjio potrošnju

u širokopojasnim mrežama, što bi se prenijelo na cjelokupni ekonomski sustav, te izazvalo još

jednu recesiju. Oni ističu kako su internet i razvoj širokopojasne mreže savršeno funkcionirali

i cvjetali bez takve klasifikacije interneta.25 Također, jedna od glavnih argumenata protiv

neutralnosti mreže je i pretpostavka kako bi klasifikacija interneta kao komunalne usluge digla

porez na takvu uslugu.26 Međutim, glavni argument protiv i dalje je kako mrežna neutralnost

nije bila potrebna do sad pa neće biti ni u budućnosti. Osim toga, protivnici neutralnosti mreže

ističu kako je u prošlosti gotovo svako miješanje vlasti u regulaciju tehnologije bilo

kontraproduktivno.27 Ostali argumenti su kako bi neutralnost mreže omogućila veću moć vlasti

nad internetom te kako ne bi bila u skladu sa slobodnim tržištem. Javlja se i pitanje naplate

korištenja interneta, za što se pretpostavlja da bi se moglo pretvoriti u plaćanje po količini

prometa, u stilu drugih komunalnih usluga kao što su struja i voda.28

S druge strane, zagovornici neutralnosti mreže kao što su Amazon, Ebay, Facebook, Google,

Linkedin, Netflix, Pinterest, Reddit, Twitter, Yahoo, Flickr i PayPal29 ističu kako je krajnjim

korisnicima potrebna zaštita u obliku snažne neutralnosti mreže kako bi se osigurao slobodan i

otvoren internet. Europska komisija, na svojoj mrežnoj stranici o izazovima neutralnosti mreže

se već sada javljaju za korisnike nepovoljne prakse pružatelja internetskih usluga kao što su:

blokiranje i „gušenje“ (eng. throttling) peer-to-peer usluga, namjerno oslabljivanje

konkurencije putem nedostupnosti Voice over Internet Protocol za korisnike konkurentnih

pružatelja usluga, smanjenje inovacije (zanimljivo je naglasiti kako je ovo argument sa obje

23 The Verge. Qualcomm, Intel, and others speak out against Title II net neutrality. URL: http://www.theverge.com/2014/12/10/7370009/qualcomm-intel-and-others-speak-out-against-title-ii-net-neutrality (18.5.2015.) 24 Telecommunications Industry Association. URL: http://www.tiaonline.org/sites/default/files/pages/Internet_ecosystem_letter_FINAL_12.10.14.pdf (18.5.2015.) 25 Isto. 26 Politifact.com. Effect of net neutrality rules on taxes is uncertain. URL: http://www.politifact.com/truth-o-meter/statements/2015/feb/26/mike-lee/effect-net-neutrality-rules-taxes-uncertain/ (18.5.2015.) 27 National Review. Back to the Future with Peter Thiel. URL: http://www.nationalreview.com/article/257531/back-future-peter-thiel-interview (18.5.2015.) 28 Mashable. 5 Arguments Against Net Neutrality. URL: http://mashable.com/2014/05/16/5-arguments-against-net-neutrality/ (18.5.2015.) 29 Letter From Startups to FCC on Net Neutrality. URL: http://engine.is/wp-content/uploads/Company_Sign_On_Letter_051414.pdf (18.5.2015.)

suprotstavljene strane) i potencijalna degradacija kvalitete usluge.30 Predsjednik SAD-a, Barack

Obama, također je jedan od zagovornika neutralnosti mreže. Uz već navedene argumente, on

dodaje kako bi neutralnost osigurala povećanu transparentnost u upravljanju mrežama i vezama

između pružatelja internetskih usluga, samih internetskih usluga i krajnjih korisnika, Također

dodaje kako bi neutralnost osigurala jednakost brzine. Drugim riječima, bez neutralnosti mreže,

moglo se pretpostaviti kako bi neke usluge plaćale pružateljima internetskih usluga za „brže

trake“ i bolju brzinu pristupa, dok bi manje popularne, a samim time i usluge sa manjim

kapitalom zaostale u „sporim trakama“.31 Tim Berners Lee, čije smo stajalište već vidjeli ranije,

argumentira kako internet uistinu napreduje zbog nedostatka regulacija, ali kako je ipak

potrebno zapisati neke osnovne vrijednosti. Kao primjer daje (zapisanu) zabranu fotokopiranja

novca u sustavu tržišta te slobodu govora u demokraciji.32 Lawrence Lessig i Tim Wu također

ističu dva glavna argumenta: 1. garancija neutralne mreže eliminira rizik buduće diskriminacije

te pruža više podsticaja za ulaganje u razvoj širokopojasnih usluga danas, i 2. neutralna mreža

olakšava pošteno tržišno natjecanje među aplikacijama/uslugama, osiguravajući opstanak

najboljih, umjesto da preferiraju mrežnu pristranost.33

Comcast protiv FCC-a Još 2010. godine, pravni spor između FCC-a i Comcast-a potaknuo je cjelokupnu debatu oko

neutralnosti mreže. The Federal Communications Commission (FCC) regulira međudržavne i

internacionalne komunikacije na teritoriju SAD-a, a koje se odnose na radio, televiziju, telefon,

satelit i kabelsku televiziju.34 Iako se od 2015. njihova regulacija odnosi i na internet, nizom

pravila nazvanih „Open Internet Order“35, to 2010. godine nije bio slučaj. Naime, Comcast,

najveći pružatelj internetskih usluga u SAD-u, namjerno je usporavao promet i pristup peer-to-

peer usluzi dijeljenja datoteka nazvanoj BitTorrent. FCC je stoga smatrao kako ima pravo

regulirati takvo „ponašanje“ i zatražiti od pružatelja internetskih usluga da pristup mreži bude

jednak za sve sadržaje. Spor je završio na federalnom sudu, koji je presudio u korist Comcasta,

i time značajno unazadio pokušaje promicanja neutralnosti mreže i nacionalnog plana za

širokopojasni internet administracije predsjednika Baracka Obame, kojemu je namjera bila

povećati pristup brzoj internetskoj mreži. Sud je naglasio kako FCC nema zakonsku podlogu

30 Net Neutrality challenges. URL: https://ec.europa.eu/digital-agenda/en/net-neutrality-challenges (18.5.2015.) 31 Medium. My Plan for a Free and Open Internet. URL: https://medium.com/@PresidentObama/my-plan-for-a-free-and-open-internet-c45e2f4ab1e4 (18.5.2015.) 32 Net Neutrality: This is serious. URL: http://dig.csail.mit.edu/breadcrumbs/node/144 (18.5.2015.) 33 Lessig, Lawrence. Wu, Tim. Re: Ex Parte Submission in CS Docket No. 02-52. URL: http://www.timwu.org/wu_lessig_fcc.pdf (18.5.2015.) 34 What we do | FCC.gov. URL: https://www.fcc.gov/what-we-do (18.5.2015.) 35 FCC Releases Open Internet Order. URL: https://apps.fcc.gov/edocs_public/attachmatch/FCC-15-24A1.pdf (18.5.2015.)

za takvu regulaciju interneta, a dodatni argument Comcasta bio je i kako se većina BitTorrent

prometa koristi za digitalno piratstvo. Od tog trena, zagovornici neutralnosti mreže morali su

se okrenuti drugoj opciji: već spomenutoj klasifikaciji interneta kao komunalne usluge, čime bi

FCC dobio pravnu podlogu za djelovanje.3637 To se pet godina kasnije i dogodilo, kada je FCC,

sa punom podrškom predsjednika Obame, glasovao da se internet uvrsti kao komunalna usluga,

uključujući i mobilne podatkovne usluge.38

Upitno stajalište velikih kompanija Tijekom debate o neutralnosti mreže, koja je trajala otprilike pet godine, neke kompanije bile

su iznimno tihe oko podržavanja ili ne-podržavanja neutralnosti mreže. Google je među

poznatijim takvim kompanijama, iako se „službeno“ svrstao u zagovornika neutralnosti mreže

članstvom u „The Internet Association“ udruženju. Međutim, iako se Google nije otvoreno

izjasnio svojim uobičajenim „Doodle-om“ na početnoj stranici niti izjavom za medije, bilo je

jasno kako Google zagovara neutralnost mreže svojim lobiranjem i trošenjem novca na

odvjetnike za FCC. Ista se situacija odvijala i u Facebook-u i Microsoft-u. Teorije o razlozima

ovakvog načina lobiranja velikih kompanija uglavnom su usmjerene na njihovu veću

povezanost sa politikom nego prijašnjih godina, kao i time da ne naljute jednu ili drugu

političku stranu. Šutnjom ovih velikih kompanija, „borba“ za neutralnost mreža stoga se više

orijentirala na startup kompanije i usluge i krajnje korisnike.39

Stajalište knjižničarske struke ALA - The American Library Association (Američko knjižničarsko društvo) snažan je

zagovornik intelektualne slobode, koja je kritična za demokraciju jer se oslanja na mogućnost

ljudi da se samostalno informiraju. ALA podržava neutralnost mreže te smatra kako je jednako

važno naglasiti slobodu knjižnica i knjižničara da pružaju inovativne nove vrste informacijskih

usluga koje su ključne za rast i razvoj demokratske kulture. Svijet u kojem su knjižničari i druge

nekomercijalne usluge ograničeni na „spore trake“ dok komercijalni filmovi visoke rezolucije

mogu dobiti povlašteni tretman prelazi preko glavnog prioriteta demokratskog društva –

potrebe omogućavanja odgajatelja, knjižničara i svih građana da se informiraju u jednakoj mjeri

36 Usp. The New York Times. U.S. Court Curbs F.C.C. Authority on Web Traffic. URL: http://www.nytimes.com/2010/04/07/technology/07net.html (18.5.2015.) 37 Usp. The Washington Post. Court rules for Comcast over FCC in 'net neutrality' case. URL: http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2010/04/06/AR2010040600742.html (18.5.2015.) 38 Usp. The New York Times. F.C.C. Approves Net Neutrality Rules, Classifying Broadband Internet Service as a Utility. URL: http://www.nytimes.com/2015/02/27/technology/net-neutrality-fcc-vote-internet-utility.html (18.5.2015.) 39 Usp. Wired. How Google's Silence helped Net Neutrality win. URL: http://www.wired.com/2015/02/google-net-neutrality/ (18.5.2015.)

kao što veliki komercijalni i medijski interesi informiraju njih.40 IFLA – International

Federation of Library Associations se nije izričito izjasnila oko neutralnosti mreže, ali je 2014.

godine objavila Manifest o internetu, koji je na hrvatski iste godine prevela Aleksandra Horvat

u sklopu Komisije za slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja HKD-a. Jedna

točka u manifestu posebno se odnosi na problematiku neutralnosti mreže (iako je tako ne

naziva) i tako praktički svrstava IFLA-u (i HKD) kao zagovornike neutralnosti mreže:

„2.4. Zapreke protoku informacija treba ukloniti, osobito one koje sprečavaju

pojedince u iskorištavanju prilika koje će im poboljšati kvalitetu života i one koje

mogu dovesti do nejednakosti i siromaštva. Otvoreni je internet bitan, a pristup

informacijama i sloboda izražavanja ne smiju biti podvrgnuti ikojem obliku

ideološke, političke ili vjerske cenzure, kao ni ekonomskim ili tehnološkim

zaprekama.“41

Zanimljivo je još dodati kako IFLA u manifestu „poziva knjižnične i informacijske službe da

surađuju s državama, vladama ili vjerskim ustanovama ili udrugama civilnog društva na izradi

strategija i planova koji podržavaju i primjenjuju načela izražena u ovom Manifestu razvijanjem

javnog pristupa internetu u knjižničnim i informacijskim službama diljem svijeta, a posebno u

zemljama u razvoju“ čime poziva knjižnice na aktivno sudjelovanje i zagovaranje neutralnosti

mreže.

Zaključak Neutralnost mreže odnosi se na razinu kontrole pristupa sadržaju i brzinu dostavljanja od strane

pružatelja internetskih usluga. Što je manja kontrola pristupa i favoriziranje brzine pristupa

jednom sadržaju nauštrb drugog, to je neutralnost mreže veća. „Bitka“ oko neutralnosti mreže

vodila se počevši otprilike od 2010. godine pravnog spora između Comcasta i FCC-a, do 2015.

godine kada je neutralnost mreže prihvaćena od strane vlasti kako u SAD-u, tako i u Europskoj

Uniji. Argumenti za neutralnost mreže usmjereni su na zaštitu korisnika i svojevrsni „future-

proofing“ kako broj korisnika interneta raste, a cijena „prisutnosti“ na internetu pada.

Argumenti protiv neutralnost mreže uglavnom su usmjereni na zadržavanje statusa quo, koji je

dobro funkcionirao do sada. Mišljenje je protivnika neutralnosti mreže kako je iz tog razloga

nepotrebno mijenjati zakone. Podjela kompanija koje zagovaraju i suprotstavljaju se

neutralnosti mreže donekle je očekivana: na strani zagovaratelja su uglavnom kompanije koje

40 Usp. American Library Association. URL: http://www.ala.org/advocacy/telecom/netneutrality (18.5.2015.) 41 IFLA-in Manifest o internetu. URL: http://www.hkdrustvo.hr/hr/obavijesti/odabrana_novost/687/ (18.5.2015.)

većinu zarade ostvaruju kao mrežna mjesta (Amazon, Facebook, Twitter, Google, itd.), a na

strani protivnika kompanije koje su u bliskoj vezi sa pružateljima internetskih usluga kao što

su Cisco, IBM i Intel (koji stvaraju hardver koji je potreban pružateljima internetskih usluga).

Stručne knjižničarske udruge ALA i IFLA zagovaraju neutralnost mreže, ali i ističu važnost

slobode knjižnica i knjižničara da pružaju inovativne nove vrste informacijskih usluga koje su

ključne za rast i razvoj demokratske kulture.

Literatura

1. Afrić, V. Informacijske tehnologije i društvo. // Zbornik radova «Težakovi dani». /

urednici S. Tkalac i J. Lasić-Lazić. Zagreb: Filozofski fakultet, Zavod za

informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti, 2002.

2. American Library Association. URL:

http://www.ala.org/advocacy/telecom/netneutrality (18.5.2015.)

3. BBC News. Net neutrality law adopted by European Parliament. URL:

http://www.bbc.com/news/technology-26865869 (18.5.2015.)

4. Digital Trends. URL: http://www.digitaltrends.com/web/fcc-reclassify-broadband-

title-ii-explained/2/#title (18.5.2015.)

5. FCC Releases Open Internet Order. URL:

https://apps.fcc.gov/edocs_public/attachmatch/FCC-15-24A1.pdf (18.5.2015.)

6. Forzati, Marco. Larsen, Claus Popp. Mattsson, Crister. Open access networks, the

Swedish experience. URL: http://www.ict-oase.eu/public/files/Forzati-Larsen-

Mattsson_ICTON_2010%20_v07.pdf (18.5.2015.)

7. Hathaway, Melissa E. Savage, John E. Stewardship of Cyberspace: Duties for Internet

Service Providers. URL:

http://belfercenter.ksg.harvard.edu/files/cyberdialogue2012_hathaway-savage.pdf

(18.5.2015.)

8. IFLA-in Manifest o internetu. URL:

http://www.hkdrustvo.hr/hr/obavijesti/odabrana_novost/687/ (18.5.2015.)

9. Lessig, Lawrence. Wu, Tim. Re: Ex Parte Submission in CS Docket No. 02-52. URL:

http://www.timwu.org/wu_lessig_fcc.pdf (18.5.2015.)

10. Letter From Startups to FCC on Net Neutrality. URL: http://engine.is/wp-

content/uploads/Company_Sign_On_Letter_051414.pdf (18.5.2015.)

11. MacKinnon, Rebecca. Flatter world and thicker walls? Blogs, censorship and civic

discourse in China. // Public Choice 134(2008). URL:

http://www.academia.edu/download/30483978/mackinnon_china_blogging_censorshi

p.pdf (18.5.2015.)

12. Mashable. 5 Arguments Against Net Neutrality. URL:

http://mashable.com/2014/05/16/5-arguments-against-net-neutrality/ (18.5.2015.)

13. Medium. My Plan for a Free and Open Internet. URL:

https://medium.com/@PresidentObama/my-plan-for-a-free-and-open-internet-

c45e2f4ab1e4 (18.5.2015.)

14. National Review. Back to the Future with Peter Thiel. URL:

http://www.nationalreview.com/article/257531/back-future-peter-thiel-interview

(18.5.2015.)

15. Net Neutrality challenges. URL: https://ec.europa.eu/digital-agenda/en/net-neutrality-

challenges (18.5.2015.)

16. Net Neutrality: This is serious. URL: http://dig.csail.mit.edu/breadcrumbs/node/144

(18.5.2015.)

17. Politifact.com. Effect of net neutrality rules on taxes is uncertain. URL:

http://www.politifact.com/truth-o-meter/statements/2015/feb/26/mike-lee/effect-net-

neutrality-rules-taxes-uncertain/ (18.5.2015.)

18. Powell, A. Cooper, A. Net Neutrality Discourses: Comparing Advocacy and

Regulatory Arguments in the United States and the United Kingdom. // The

Information Society: An International Journal 27 (2011). Str. 311-325.

19. Requirements for Internet Hosts -- Communication Layers. URL:

https://tools.ietf.org/html/rfc1122#page-7 (18.5.2015.)

20. Telecommunications Industry Association. URL:

http://www.tiaonline.org/sites/default/files/pages/Internet_ecosystem_letter_FINAL_1

2.10.14.pdf (18.5.2015.)

21. The Guardian. Turkey pushes through new raft of 'draconian' internet restrictions.

URL: http://www.theguardian.com/world/2014/feb/06/turkey-internet-law-censorship-

democracy-threat-opposition (18.5.2015.)

22. The New York Times. F.C.C. Approves Net Neutrality Rules, Classifying Broadband

Internet Service as a Utility. URL:

http://www.nytimes.com/2015/02/27/technology/net-neutrality-fcc-vote-internet-

utility.html (18.5.2015.)

23. The New York Times. U.S. Court Curbs F.C.C. Authority on Web Traffic. URL:

http://www.nytimes.com/2010/04/07/technology/07net.html (18.5.2015.)

24. The Verge. Qualcomm, Intel, and others speak out against Title II net neutrality. URL:

http://www.theverge.com/2014/12/10/7370009/qualcomm-intel-and-others-speak-out-

against-title-ii-net-neutrality (18.5.2015.)

25. The Washington Post. Court rules for Comcast over FCC in 'net neutrality' case. URL:

http://www.washingtonpost.com/wp-

dyn/content/article/2010/04/06/AR2010040600742.html (18.5.2015.)

26. Vera, Pilar del Castillo. Report: European single market for electronic

communications: Proposal for a regulation. URL:

http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-

//EP//NONSGML+AMD+A7-2014-0190+237-244+DOC+PDF+V0//EN (18.5.2015.)

27. What we do | FCC.gov. URL: https://www.fcc.gov/what-we-do (18.5.2015.)

28. Wired. How Google's Silence helped Net Neutrality win. URL:

http://www.wired.com/2015/02/google-net-neutrality/ (18.5.2015.)

29. Woroch, Glenn, A. Open Access Rules and the Broadband Race. URL:

http://eml.berkeley.edu/~woroch/broadband%20race.pdf (18.5.2015.)

30. Wu, Tim. Network Neutrality, Broadband Discrimination. // Journal of

Telecommunications and High Technology Law 2(2003). URL:

http://dx.doi.org/10.2139/ssrn.388863 (18.5.2015.)

31. Zakon o izmjenama i dopunama zakona o elektroničkim komunikacijama. URL:

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_06_71_1336.html (18.5.2015.)