SVEUILITE JURJA DOBRILE U PULI

ODJEL ZA HUMANISTIKE ZNANOSTI

ODSJEK ZA KROATISTIKU

ZRINKA ARL

NEUROLINGVISTIKA

Seminarski rad

Mentor: Doc. dr. sc. David Mandi

Smjer: Hrvatski jezik i knjievnost

Kolegij: Osnove teorije jezikaPula, 2015.

Sadraj

21. Uvod

32. Neurolingvistika

32.1. Poetak neurolingvistike znanosti

32.2. ime se bavi neurolingvistika

42.2.1. Metode istraivanja

42.3. Primjeri neurolingvistikih istraivanja

63. Zakljuak

74.Literatura

1. Uvod

Jezik i govor su elementi najrairenije i najopenitije ljudske djelatnosti.Upravo zbog toga to su jezik i govor dva isprepletena pojma, tokom godina pojavljivale su se mnoge znanosti koje su prouavale tijek njihova razvoja. Tako e se u ovom radu obraivati neurolingvistika kao znanost koja prouava ivanu podlogu jezine obrade, usvajanja jezika i jezinih poremeaja. Nova znanstvena disciplina, neurolingvistika, pola je u potragu za anatomskom osnovicom pojedinih jezinih funkcija kao to su artikulacija, razumijevanje govora, glasno i tiho itanje, pisanje (prepisivanje, diktat, slobodno sastavljanje), imenovanje, ponavljanje, kompletiranje reenica i slino. Nadalje biti e prikazano to je neurolingvistika, kako i ime se bavi, kada se zapravo pojavila kao znanost i tko su joj zaetnici te na poslijetku koje su metode njezina istraivanja. 2. Neurolingvistika

2.1. Poetak neurolingvistike znanostiPoetna neurolingvistika istraivanja zapoela su u 19. stoljeu i to prouavanjem mozga zbog njegova oteenja, to se jo naziva afazija. Istraivanja su uvelike pomogla da se odkrije dio mozga koji je odgovoran za jezinu sposobnost. Poetkom takvih istraivanja moe se smatrati mladi francuski neurokirurg Paul Broca ije je istraivanje dovelo do toga da se danas jedno od glavnih modanih podruja odgovornih za jezinu sposobnost zove upravo po Brocinu, to je dio donje frontalne vijuge. Neurolingvistika kao znanost razvila se iz psiholingvistike koja se bavi prouavanjem jezine obrade, jezinog razvoja i jezinih poremeaja kao psiholokih procesa. Dosta je teko detaljno prouiti ime i kako se bavi neurolingvistika poto je rije o relativno novoj znanosti u svijetu. Iz tog razloga njome se bave strani znanstvenici, a kako bi mi mogli prouiti ovu znanost slue nam knjige njihova prouavanja. 2.2. ime se bavi neurolingvistikaNeurolingvistika je znanost koja se bavi oteenom jezinom sposobnosti u mozgu. Znanstvenici koji su se bavili ovim prouavanjima uoili su probleme na medicinskom putu, to se ponajvie ticalo lijeve i desne hemisfere. Lijevu hemisferu oznaili su kao verbalnu, a desnu hemisferu kao neverbalnu. Ope je poznato da se lijevoj hemisferi pripisuje vladanje rijenikom, govor i njegova proizvodnja. Znanstvenici su takoer utvrdili da je desna hemisfera sposobnija za poznavanje boje i njihova inteziteta, zvuka i emocionalnih izraza. Mateer i Kimura su 1997. godine utvrdili da je lijeva hemisfera odgovorna za vremensku organizaciju ne samo govornih ve i nefonematskih pokreta govornih organa, pa ak i ruku, nogu i prstiju. Horga nam govori da je mogue tumaenje da u desnoj hemisferi postoje govorni programi, ali su oni "uspavani" i potrebno je odreeno vrijeme da bi se aktivirali. Jo jedna zanimljivost je da osobe s razdvojenim hemisferama, desnom hemisferom mogu razumjeti napisana ili izgovorena imena objekata, ali to mogu iskazati samo pokazivanjem na objekte, ne i njihovim imenovanjem. 2.2.1. Metode istraivanja

Postoji 5 metoda koje slue znanstvenicima za prouavanje neurolingvistikih procesa. Prvi takav je Wernicke-Geswindov model koji je razraen 1970-ih godina i slui za prouavanje jezine organizacije u mozgu koja se prikazuje pri aktivaciji modanih podruja kada govornik slua ili govori. Takva vrsta metode danas se smatra prejednostavnom. Druga metoda je neuropsihika metoda disocijacije funkcija koja se bavi prouavanjem jezine proizvodnje u odnosu na jezino razumijevanje. Njome se odreuju podruja koja su ukljuenja u izvravanje neke funckije. Trea metoda poznata je kao hemodinamika metoda koja se temelji na mjerenju promjena u lokalnom krvnom optoku mozga s obzirom na zadatak (podraaj) koji se daje ispitaniku. Potkraj 19. stoljea F. C. Donders osmislio je metodu supstrakcije koja se osmislila na temelju mjerenja vremena koje je potrebno za reagiranje na razne podraaje. Jo je jedna vrsta metode koja se razlikuje od hemodinamike pod imenom elektrofizika metoda koja izravno mjeri ivanu aktivnost pri nekom podraaju. Nama vremenski najblie jesu suvremene metode oslikavanja mozga koje omoguuju uvid u aktivnost govornika uredne jezine funkcije, ali se isto tako mogu upotrijebiti za istraivanja i dijagnostiku jezinih poremeaja.2.3. Primjeri neurolingvistikih istraivanja

Kako se poetkom neurolingvistike znanosti smatra mladi francuz Paul Broca navesti u primjer njegova neurolingvistikog istraivanja kada je pred parikim antropolokim drutvom prikazao sluaj pacijenta Leborgnea iju je autopsiju zavrio veer prije. Dvadeset i jednu godinu prije toga pacijent je izgubi mo govora. Izraavao se gestama. inilo se da mu je razum potpuno ouvan, ali mogao je izgovoriti jedan jedini slog " tan, tan" pa je po tom nadimku uao u povijest. Autopsijom njegova mozga otkriveno je oteenje iji se glavni problem nalazilo u sredinjem dijelu eonog renja lijeve hemisfere. Broca je zakljuio da je oteenje tog dijela mozga bilo uzrok gubitka govora. Prvi je puta jedna sloena fizika funkcija, kao to je govor, bila nedvosmisleno dokazana. S druge strane, to je otkrie prvi put ukazalo na bitnu razliku izmeu lijeve i desne hemisfere velikog mozga, izdvojivi lijevu hemisferu kao dominantnu za upravljanje najsloenijim funkcijama govora. Drugi primjer istraivanja je izveden 1978. godine sa strane Molfesea koji je na temelju elektrine aktivnosti mozga tijekom percepcije govora utvrdio da se za vrijeme identifikacije fonema odvija niz kortikalnih dogaaja. U tom je istraivanju doao do nekoliko bitnih zakljuaka: prvo je zakljuio da dvije hemisfere ragiraju na razliite vrijednosti vremena ukljuivanja glasa na razliite naine, drugo da su obje hemisfere aktivno ukljuene u obradu informacija za vrijeme zadataka, pri emu su obje hemisfere jednako aktivne, trei zakljuak bio je da se nekoliko razliitih operacija odvija u jednoj hemisferi te da se razlikovanje suglasnika po zvunosti odvija u desnoj hemisferi. Jo je jedan primjer vezan uz neurolingvistika istraivanja koji su proveli Genesee et al. 1978. godine, pri emu su istraivali razlike u ueu hemisfera u obradi jezinih podataka kod odraslih govornika engleskog i francuskog jezika, ali koji su bili podjeljeni u tri grupe s obzirom na dob u kojoj su usvajali drugi jezik: 1. grupa koja je bila u dvojezinoj situaciji usvajanja jezika od roenja, 2. grupa koje je to bila od pete godine i 3. grupa koja je poela uiti jezik u dvanaestoj godini. Istraivai su zakljuili da se adolescentska grupa ispitanika u prepoznavanju rijei oslanja na desnu hemisferu i primjenjuje melodijsku strategiju, dok su druge dvije grupe ranog usvajanja dvojezinosti koristile lijevu hemisferu i srategiju semantike analize. Rezultati ovog istraivanja prije svega ukazuju na razliku u strategijama dviju hemisfera i preferiranju tih strategija kod razliitih grupa dvojezinih govornika.

3. Zakljuak

Zasigurno moemo utvrditi da je razvitak medicine u 19. stoljeu uvelike pomogao neurolingvistikim disciplinama. Neurolingvistika je znanstvena diciplina bazirana na istraivanjima jezinog funckioniranja na temelju ljudskog funkcioniranja mozga. Mnoga istraivanja i uloen trud pridonjeni su pozitivnom uinku da mi danas znamo kako je za jezik, govor, izgovor ili sluanje potrebna neto vie od jezika i glasnica kao instrumenta. ak su se i poetna neuroloka istraivanja bila pozitivnog rezultata, iako je meu odreenim metodama dolazilo do njihova razilaenja. Iako je neurolingvistika nova grana znanosti, pomou razvoja medicine, razviti e se i ova znanost i njezino prouavanje. 4.Literatura1. Bari, E. i dr., Hrvatska gramatika,kolska knjiga, Zagreb 1995.2. asopis GOVOR br. 2, Model jezino-govorne organizacije mozga, ur. kari I., Odjel za fonetiku hrvatskoga filolokog drutva, Tisak MD, Zagreb 1995.3. Harga, D., asopis za unaprijeenje nastave stranih jezika, Sekcija za strane jezike Hrvatskog filolokog drutva i kolska knjiga, Zagreb 1991.

4. Hrvatski pravopis, ur. Jozi, ., Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb 2013. 5. kiljan, D., Pogled u lingvistiku, K , Zagreb 1980.6. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=43558, posjeeno: 28.1.2015 http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=43558, posjeeno: 28.1.2015., 19:51

http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=43558, posjeeno: 28.1.2015., 20:11

Harga, D., asopis za unaprijeenje nastave stranih jezika, Sekcija za strane jezike Hrvatskog filolokog drutva i kolska knjiga, Zagreb 1991., str.151.

Harga D., o.c.

Harga, D., asopis za unaprijeenje nastave stranih jezika, Sekcija za strane jezike Hrvatskog filolokog drutva i kolska knjiga, Zagreb 1991., str.148.

asopis Suvremena lingvistika, Zagrebaki lingvistiki krug Hrvatskoga fililokoga drutva, Zavod za lingvistiku Filozofskog fakulteta, Zagreb 1993.

Harga, D., o.c., str. 155.

0