Dr. se. Izudin Kapetanović, dipl. ing., mr. se. Nermin Sarajlić, di HR0000031Fakultet elektrotehnike i mašinstvaTuzla, Bosna i Hercegovina

Izet Džananović, dipl. ing.JP Elektroprivreda BiH - "Elektrodistribucija" TuzlaTuzla, Bosna i Hercegovina

PRILOG POTICAJU IZGRADNJE MALIH HIDROELEKTRANA

Sažetak

Voda i vodeni tokovi nesumnjivo su značajan resurs ukupnog energetskog potencijala.Nažalost, njihova je tehnička iskoristivost kod nas, pa i u svijetu neopravdano mala. Nesamo iz ovih razloga ovdje se postavlja kao prioritetan zadatak promjena svijesti udonošenju strateških odluka i niz aktivnosti koje bi bile u funkciji poticanja izgradnjehidroenergetskih resursa u kojima male hidroelektrane trebaju imati značajno mjesto. Uradu je načinjen pokušaj da se odgovori na dio brojnih pitanja koja se nameću uprovođenju ovih aktivnosti, a prije svega: Zašto nema više malih hidroelektrana (u Bosni iHercegovini) te kakva je opravdanost izgradnje i kako poticati i stimulirati izgradnju malihhidroelektrana? Na kraju je, kao prilog poticaju izgradnje malih hidroelektrana,prezentirana novoizgrađena mala hidroelektrana Modrac (kod Tuzle), kao specifičanobjekt u kategoriji malih hidroelektrana, s posebnim osvrtom na opravdanost njeneizgradnje.

SUPPORT TO SMALL HYDRO POWER PLANTS BUILDING

Abstract

Water and water flows, are undoubtedly signficant portion of the total energetic potentials.Unfortunately, their technical utilization in our country and worldwide is unjustifiably small.For this and many other reasons, the priority is given to conches change in makingstrategic decisions and to other activities which would be in the function of supporting thehydroenergetic resources building in which small hydro power plants would havemeaningful place. This work made an effort to give answers to many questions whichhave been raised in these activities implementation process. Firstly, why are there just afew small hydro power plants (in Bosnia and Herzegovina), what is the justification fortheir building and how the small power plant building can be supported and stimulated?At the end, as a support to small power plants building, the newly built small hydro powerplant Modrac (near Tuzla), as a very specific in the small hydro power plants category,with special emphasis on the building justification has been presented.

247

UVOD

Jedna od najčešćih podjela energetskih izvora je na neobnovljive (ugljen, nafta, zemniplin i nuklearna goriva) i na obnovljive (voda, sunce, vjetar, geotermalna energija,drvo...). Analize pokazuju da su svjetske rezerve ugljena dostatne za idućih 220 godina,zemnog plina za idućih 60 godina, a nafte za idućih 40 godina, a da je cijena energijekoja je dobivena iz ovih izvora u stalnom porastu [1], Ovo ukazuje na potrebu da seobnovljivi energetski izvori trebaju koristiti što više. S obzirom da se naša zemlja, kao izemlje u susjedstvu, nalaze u poslijeratnom periodu, ulaganja u velike energetskeobjekte su trenutno teško ostvariva, te se kao jedno od rješenja i nameće izgradnja malihhidroelektrana.

Pod pojmom mala hidroelektrana u nekim zemljama podrazumijevaju se kapaciteti snageod 50 W (Italija), dok se u drugim zemljama podrazumjevaju kapaciteti snaga od preko5 MW, pa čak i preko 10 MW (u Kini do 25 MW, a na Filipinima snage do 50 MW) [2].

Proizvodnja električne energije korištenjem hidropotencijala počela je u drugom dijeluXIX. stoljeća instaliranjem malih jedinica snage od 100 kW do 1000 kW, da bi se uposljednjih pedeset godina, s tehnološkim napretkom, instalirana snaga malihhidroelektrana kretala do 50 MW. Povećani zahtjevi za električnom energijom, kao imogućnost njenog dobivanja korištenjem zemnog plina, nuklearnih goriva, potisnule suizgradnju malih hidroelektrana. Međutim, naftna kriza u 70-tim godinama ovog stoljećarezultirala je obnovljenim zanimanjem za male hidroelektrane za dopunu proizvodnjeelektrične energije. Doprinosi malih hidroelektrana su naglo porasli u posljednjih 15-takgodina, sa trendom njihovog porasta. U izvještaju Svjetskog energetskog vijeća (WorldEnergy Council) procjenjuje se da male hidroelektrane doprinose više od 40.000 MW, štoje oko 5% svjetskog instaliranog kapaciteta, a da su trenutno u izgradnji ili su planiranemale hidroelektrane kapaciteta oko 23.500 MW. Tablica 1. pokazuje sadašnji kapacitetmalih hidroelektrana u svjetskim razmjerama, a tablica 2 pokazuje kapacitet malihhidroelektrana koje su u izgradnji ili su planirane u svjetskim razmjerama [3].

Tablica 1. Male HE u svijetu(današnje stanje)

PodručjeAzijaJužna AmerikaAfrikaAustralijaEuropaSjeverna AmerikaUkupno:

MW19317,3

1583,8506,1194,2

13959,95095,0

40656,3

Tablica 2. Male HE u svijetu(u izgradnji ili planirane)

PodručjeAzijaJužna AmerikaAfrikaAustralijaEuropaSjeverna AmerikaUkupno:

MW18054,8

987,1286,1

75,23134,9

972,023510,1

U razvijenim zemljama male hidroelektrane često nude najbrži način da povećajuelektrifikaciju, poboljšaju životne standarde, stimuliraju industrijski razvitak i poduprupoljoprivredu. Analiza završenih projekata u svjetskim razmjerima pokazuje da se troškoviizgradnje malih hidroelektrana kreću od 1000 USD do 2000 USD po kW instaliranogkapaciteta. Iskustva u svijetu danas pokazuju da male hidroelektrane intezivno grade inerazvijene i industrijski jako razvijene zemlje.

2 4 8

Nijedan način za proizvodnju električne energije ne pruža tako pouzdanu proizvodnju uzminimum štetnih utjecaja kao hidroenergetski objekt. Hidroenergija je obnovljiva, nezagađuje okoliš, smanjuje ovisnost o uvoznoj energiji i traži minimalne količine materijalai angažiranja radne snage za održavanje postrojenja.

1. OPRA VDANOST IZGRADNJE MALIH HIDROELEKTRANA

Postoji više opravdanih razloga koji upućuju na korištenje obnovljive energije i izgradnjumalih hidroelektrana:

• strateško značenje malih hidroelektrana u izvanrednim okolnostima,• stalni porast cijena svih oblika energije,• očuvanje neobnovljivih izvora energije (ugljen, nafta),• smanjenje uvoza energije,• kompleksno iskorištenje i regulacija vodenih tokova,• postojeće akumulacije izgrađene za navodnjavanje i vodoopskrbu koje

osiguravaju sve uvjete za izgradnju malih hidroelektrana,• sigurnost opskrbe energijom u lokalnim okvirima,• angažiranje relativno malih investicijskih sredstava koja se brzo vraćaju,• kratko vrijeme izgradnje male hidroelektrane i minimalni troškovi održavanja,• mogućnost proizvodnje opreme u domaćim tvornicama, što smanjuje odljev

deviznih sredstava, dodatno zapošljavanje i pokretanje domaće proizvodnje,• prednost uključenja u lokalnu mrežu od 10 (20) kV i 0,4 kV bez potrebe izgradnje

skupih dalekovoda,• uključenjem male hidroelektrane u mrežu znatno se poboljšavaju naponske

prilike i smanjuju gubici u razvodnoj mreži,• mogućnost opskrbe električnom energijom naselja za koje je izgradnja opće

energetske mreže skupa, kao što su objekti u planinama, zatim farme,ribogojilišta, pilane itd.,

• mogućnost angažiranja privatnog kapitala.

Svaki kWh proizvedene električne energije u malim hidroelektranama ušteda je ilizamjena za 1,3 kg mrkog ugljena prosječne toplinske moći ili 0,25 kg mazuta.

Svaki kW instalirane snage u malim hidroelektranama s prosječnom godišnjomproizvodnjom tijekom 4.500 sati rada zamjena je za 14,4 barela nafte (1 barrel=0,159m3), što prema prosječnoj cijeni nafte od 25 USD/barel iznosi 360 USD godišnje. Znači,jedna mala hidroelektrana instalirane snage od 100 kW u spomenutom režimu rada (upogonu je 188 dana u godini) svojom energijom uštedi 1.440 barela nafte ili 36.000 $.

Ukoliko hidroenergetski potencijal ostane neiskorišten, ne narušava se prirodna sredina,ali bi se ta neiskorištena energija morala proizvesti na jedan od drugih načina koji sigurnonanose veću štetu okolišu.

Hidroenergetski objekt sigurno mijenja izgled okoliša i na izvjestan ga način degradira, aliistovremeno može da proizvede kao kompenzaciju nove vrijednosti koje premašuju visinuštete načinjene degradacijom okoline, kao što su turizam, ugostiteljstvo, stočarstvo, uzgojribe, vodoopskrba, zaštita od poplava, zaštita tla od erozije itd.

249

2. MALE HIDROELEKTRANE U BOSNI I HERCEGOVINI

Gradnja malih hidroelektrana u Bosni i Hercegovine počela je 1947. godine izgradnjom ipuštanjem u pogon male hidroelektrane Bogatići. Razmišljanje da se izgradnjom velikihelektrana dobivaju jeftiniji kW i kWh, odnosno da prvo treba iskoristiti sve glavnevodotokove, uzrokuje sporiju izgradnju malih hidroelektrana nakon 1954. godine. Osimtoga, projektna dokumentacija koju su za male hidroelektrane izrađivale organizacije kojesu projektirale velike hidroelektrane davala je skuplja rješenja.

Bosna i Hercegovina je do 1992. godine imala ukupno 10 malih hidroelektrana [4](Tablica 3) ukupne snage 21,3 MW i godišnje proizvodnje 103 GWh, što čini svega 2,3%energije raspoloživog hidropotencijala u malim vodotocima.

Tablica 3. Male hidroelektrane u Bosni i HercegoviniElektrana

VlasenicaUnaKrušnicaKanal UnaBogatićiMesićiHridTišćaDelibašino SeloBastašnicaUkupno

Instaliranasnaga [MW]

2 x 0,454 x 1,762 x 0,231 xO,142 x 3,502 x 1,542 x 0,202 x 1,063 x 0,221 xO,12

Raspoloživasnaga [MW]

0,807,000,230,147,003,100,202,120,600,12

21,31

Procjena je da je ukupni tehnički potencijal vodotokova pogodnih za izgradnju malihhidroelektrana u Bosni i Hercegovini snage 1005 MW i za proizvodnju 4520 GWhelektrične energije. To je 16,4% ukupnog hidropotencijala i 49,4% do sada iskorištenoghidroenergetskog potencijala u Bosni i Hercegovini.

Ovaj podatak dovoljno govori o bogatstvu prirodnih resursa i mogućnostima koje se nudebudućim investitorima. Danas je iskorišteni dio ovog hidropotencijala premalen, jer je upogonu 8 malih hidroelektrana od preko 200 malih hidroelektrana koje su planirane ianalizirane za moguću izgradnju [5].

U poslijeratnom periodu, od 1996. godine, u Bosni i Hercegovini izgrađene su malahidroelektrana Modrac instalirane snage 1825 kW i mala hidroelektrana Osanicainstalirane snage 960 kW.

U vrijeme proteklog rata u Bosni i Hercegovini pokazala se sva ranjivostelektroenergetskog sustava koja je uzrokovala česte raspade elektroenergetskog sustavai dugotrajnog tzv. otočnog rada elektrana. Pored toga, nestabilnost otočnoga rada radazahtijevala je potrebu dodatnih, pa čak i najmanjih izvora, koji bi ispunili dva zadatka:mogućnost pokretanja termoelektrane i minimalnog osiguranja opskrbe električnom

2 5 0

energijom u izvanrednim uvjetima. Za rješavanje ove problematike u ratu su korištenarazličita rješenja: dizelski i plinski agregati, industrijske energane i industrijski dizelskiagregati velike snage za pokretanje termoenergetskih objekata, pokušaji izgradnje malihhidroelektrana kako na mjestu izgrađenih objekata (npr. vodno postrojenjetermoelektrane na Modracu), tako i izgradnje malih hidroelektrana na rijekama. U tijekurata male hidroelektrane su pokazale svoj puni doprinos jer su osiguravale električnuenergiju za osnovne životne potrebe stanovništva u područjima koja nisu bila uključena uelektroenergetski sustav Bosne i Hercegovine. Primjer za to su područja Goražda iBihaća, gdje su male hidroelektrane koje su radile u otočnom radu sve do 1996. godinepodmirivale potrebe prioritetnih potrošača.

Na osnovu tih iskustava jedan od razloga za izgradnju malih hidroelektrana korištenjempotencijala malih vodenih tokova, rječica i potoka, izgrađenih objekata vodovoda,industrijskih vodnih postrojenja koji obezbjeđuju jednostavnu dogradnju i ugradnjuodgovarajuće opreme strateško je značenje malih hidroelektrana u izvanrednimokolnostima.

Gradnja hidroelektrana, pored proizvodnje električne energije, može doprinijetikompleksnom iskorištavanju voda, a time i razvitku cjelokupne privrede. Bosna iHercegovina kao pretežno planinska zemlja ima izuzetno razvijenu hidrografsku mrežu.Energetski potencijal većih vodotoka je u priličnoj mjeri iskorišten ili je planirano njegovokorištenje. Na manjim vodotocima postoji dio potencijala koji je prije bio planiran zakorištenje većim agregatima. Međutim, izgradnjom naselja, objekata i cesta u dolinamarijeka, on se sada može iskoristiti za izgradnju malih hidroelektrana. Ovakav načinkorištenja hidropotencijala zahtijeva manje ili skoro nikakvo potapanje okolnog prostora.

3. ZAŠTO NEMA VIŠE MALIH HIDROELEKTRANA U BOSNI I HERCEGOVINI?

Odgovor na ovo pitanje mogu biti dosadašnje koncepcije globalnog planiranja razvitkaelektroenergetskog sustava koje su podržavale izgradnju velikih elektrana. One su poinerciji plasirale mišljenje da su male hidroelektrane skupi objekti. Drugi razlog može bitiizostanak studijskog istraživanja koje bi uključilo suvremene metode integralnogplaniranja proizvodnje i potrošnje električne energije. Ovim ključnim treba pridodati jošjedan značajan razlog, a to je nedostatak zakonske regulative koja bi ponudilamogućnosti pristupa izgradnji malih hidroelektrana s unaprijed poznatim uvjetima.

Pored nabrojanih, sigurno je značajno i trenutno nedovoljno razvijeno privatnopoduzetništvo koje bi bilo zainteresirano za izgradnju malih hidroelektrana te nedovoljnainformiranost i nedovoljno uspješno provedena promocija i afirmiranost ulaganja uizgradnju malih hidroelektrana.

U ovom trenutku u Bosni i Hercegovini nema prepreka za izgradnju malih hidroelektrana,ali nema ni zakonske regulative kojom bi se regulirale sve pretpostavke i uklonile svezapreke te se točno definirale poticajne mjere kojima bi se stimulirala izgradnja malihhidroelektrana. Na kraju, ne postoji čak ni odluka JP Elektroprivreda BiH o otkupuproizvedene električne energije u malim hidroelektranama (bar ograničene snage), nitiutvrđene cijene.

251

Kada se sve uzme u obzir, može se zaključiti da su brojne poteškoće koje obeshrabruju idestimuliraju potencijalne ulagače.

4. KAKO POTICATI I STIMULIRATI IZGRADNJU MALIH HIDROELEKTRANA

Prilog poticaju izgradnje malih hidroelektrana je cjelovit program izgradnje malihhidroelektrana u Bosni i Hercegovini. Cilj programa je stvaranje sveobuhvatnih uvjeta zaizgradnju malih hidroelektrana.

Programom je nužno regulirati zakonodavne, organizacijske, vlasničke pretpostavke iukloniti sve zapreke, odrediti poticajne mjere ulagačima, izgraditi sustav informiranja ipromocije programa. Ovaj program mora dati odgovore na sva pitanja i dvojbe teponuditi, u početku, izgradnju 100 malih hidroelektrana. Institucionalni okvir kojim bi setrebala poticati izgradnja malih hidroelektrana je zakonska regulativa koja bi trebalostimulirati privatno poduzetništvo, ali i zainteresiranost i obvezu JP Elektroprivreda daprema tržišnim uvjetima preuzima električnu energiju od tih proizvođača. Ovajinstitucionalni okvir podrazumijeva i brzo donošenje sistemskih propisa iz oblastivodoprivrede, elektroprivrede i prostornog planiranja.

5. MALA HIDROELEKTRANA MODRAC

5.1. Opći koncept

Na rijeci Spreči, jugozapadno od grada Tuzle, izgrađena je 1963. godine višelučnaarmirano-betonska brana Modrac. Brana je visine 33 m i dužine u kruni brane 205 m.Izgradnjom brane stvoreno je akumulacijsko jezero Modrac, volumena akumulacije100x10 m3. Raspoloživa količina vode koristila se za opskrbu industrije Tuzlanskogkantona tehnološkom vodom, a u budućnosti i za opskrbu stanovništva pitkom vodom.Mala hidroelektrana je akumulacijska, pribranskog tipa. Voda se preko ulazne građevine,tlačnim cjevovodom promjera 1900 mm, dužine 43,2 m, preko predturbinskog zatvaračadovodi do strojarnice u kojoj je smješten jedan agregat [6]. Koncept agregata je jednacijevna turbina s horizontalnim vratilom, koja je preko multiplikatora i elastične spojkeizravno spojena na sinkroni generator. Generator je VN kablom izravno spojen natransformatorsko postrojenje 6 kiiovoltne transformatorske stanice Modrac TS 35/10/6 kV.

5.2. Osnovni parametri male hidroelektrane Modrac

Neto pad: Hn=14mInstalirani protok: Qj=15m3/sInstalirana snaga MHE: P,=1825 kWGodišnja proizvodnja: E=9420 GWhBroj agregata: 1Ukupna investicija: 2.041.505 USDSpecifična investicija po kW: 1.118,63 USDSpecifična investicija po kWh: 0,22 USDProizvodna cijena po kWh: 0,03 USD

252

5.3. Način rada i ugrađena elektrostrojarska oprema male hidroelektrane Modrac

Mala hidroelektrana Modrac predviđena je za paralelni rad s mrežom JP ElektroprivredaBiH. lako nije isključivo namijenjena otočnom radu, može poslužiti i za ovakav način rada.Također je predviđena za samostalan rad bez posade. Predviđeno je daljinsko vođenjeelektrane iz zgrade Distributivnog centra upravljanja DCU Tuzla i daljinski nadzor izkomandne zgrade akumulacijske brane Modrac.

Na osnovu podataka o višegodišnjem vodostaju jezera Modrac, te da je bruto pad oko80% vremena veći od 14 m, ovaj bruto pad je izabran za konstrukcijski neto pad turbine.Odabrana je Kaplanova cijevna S-turbina s dvostrukom regulacijom, koja radno pokrivacjelokupni raspon neto padova: od 16,2 do 11,2 m.

Osnovni parametri turbine su:Proizvođač: Kossler, AustrijaTip turbine: 16,0 SR 6Snaga turbine na osovini: P=1898 kWBrzina vrtnje: n=312,5/1000 o/minPobježna brzina vrtnje: n=910/2880 min"1

Stupanj korisnosti: za protok 15 m3/s i neto pad 14 m: 100%

Ugrađeni generator je trofazni sinkroni samouzbudni stroj s uzbudom u beskontaktnojtehnici s rotirajućim Si diodama i regulatorom napona. Osnovni podaci su:

Proizvođač:Tip:Godina proizvodnje:Nazivna snaga:Nazivni napon:Nazivna struja:Spoj:Opseg regulacije:cos ep:Nazivna brzina vrtnje:

AVK, Njemačka, IngolstadtD 1 G 140H/61998.2400 kVA6,3 kV220 AY±5% Un

0,81000 min

5.4. Priključak na elektroenergetski sustav

Mogućnosti rada male hidroelektrane Modrac su paralelan rad s mrežom JPElektroprivrede BiH ili samostalan (otočni) rad u određenim uvjetima uz posebnu pažnju irežim. Zbog toga je bilo bitno odabrati najbolji način priključenja male hidroelektraneModrac na EES, uz uvažavanje važećih propisa i preporuka JP Elektroprivreda BiH.

U neposrednoj blizini male hidroelektrane Modrac (oko 200 m nizvodno), nalazi se jednaod najsigurnijih točaka distributivne mreže na ovom području - TS 35/10/6 kV Modrac.Na naponskoj razini 35 kV TS Modrac je povezana s dvije vrlo jake napojne tačke 35kilovoltne mreže ovog područja: putem dva dalekovoda s TE Tuzla i jednim dalekovodoms TS 110/35 kV Lukavac. Zbog ekonomskih i tehničkih razloga priključenje na EES jeizvršeno preko ove TS.

253

Priključak na EES izveden je kablom za polaganje u zemlju XHE-49 A 240 mm2 koji jepoložen uz industrijski cjevovod. Kabel je proračunan na snagu generatora i mreže.

Zbog sigurnosti rada male hidroelektrane Modrac, energija za vlastitu potrošnju se uzimaizravno iz TS 35/10/6 kV kabelom XP00 2x25 mm2, a u rezervnoj varijanti napajanje je sdizelskog električnog agregata kabelom PP00 4x6mm2.

5.5. Tehnoekonomska opravdanost izgradnje male hidroelektrane Modrac

Postojanjem akumulacijske brane Modrac stvoren je glavni uvjet za gradnju malehidroelektrane Modrac. Analize pokazuju da je za period od izgradnje akumulacijskebrane Modrac 1963. godine do puštanja u rad male hidroelektrane Modrac 1998. godinenizvodno rijekom Spreča "proteklo" oko 35 milijuna DEM neiskorištene električneenergije.

S tehničkog aspekta prednost male hidroelektrane Modrac ogleda se u sljedećem:• izravnom je vezom preko 35 kilovoltne strane TS Modrac povezana s

Termoelektranom Tuzla, što omogućava pokretanje bloka od 32 MW u slučajuraspada elektroenergetskog sustava;

• na 6 kilovoltnoj strani TS Modrac napajaju se crpke za opskrbu tehnološkomvodom Termoelektrane Tuzla.

ZAKLJUČAK

1. Ulaganje kapitala u male hidroelektrane donosi siguran prihod tijekom dužeg razdobljabez većeg poslovnog rizika. Uz stimulativnu cijenu otkupa proizvedene električneenergije, moguć je povrat uloženog kapitala i otplata investicijskog zajma u razumnomperiodu, kroz čitavo preostalo vrijeme. Također je moguće ostvariti prihod prodajomelektrične energije, poslije podmirenja svih obveza i režijskih troškova.2. Male hidroelektrane zahtijevaju angažiranje samo u tijeku izgradnje do puštanja upogon, a nakon toga uz veoma male troškove održavanja permanentno donose prihod.Koncepcija izgradnje malih hidroelektrana, uz odgovarajuću afirmaciju poduzetničkeincijative, čini značajan preduvjet u razvitku resursa baziranih na jeftinim i pouzdanimizvorima električne energije.3. Činjenica da je proces ulaganja u male hidroelektrane, uglavnom privatnog kapitala, urazvijenim industrijskim zemljama već okončan s respektabilnim rezultatima, jedan je odosnovnih razloga koji nam daje poticaj za razvitak djelatnosti izgradnje malihhidroelektrana, s obzirom na situaciju zemlje u tranziciji (Bosna i Hercegovina, Hrvatska,Slovenija...) i proces privatizacije koji bi ovdje trebao dati brze rezultate.4. Značenje malih hidroelektrana se ogleda u autonomnoj opskrbi električnom energijommanjih lokalnih potrošača, a posebno u izvanrednim prilikama, te mogućnostikombiniranja proizvodnje električne energije, uz rješavanje i drugih egzistencijalnihpitanja ljudi, kao npr. osiguranje potreba za vodom manjih naselja.5. Izgradnjom malih hidroelektrana pružaju se široke mogućnosti pokretanja domaćeindustrijske proizvodnje u izgradnji ovih objekata.6. Radi toga potrebno je obaviti tipizaciju malih hidroelektrana uz primjenu suvremenihrješenja kao i pokrenuti programe izgradnje prenosivih vodenih agregata u domaćimindustrijskim pogonima.

254

7. Za ove aktivnosti nužno je odrediti nositelja koordinacije aktivnosti u ime državnihorgana (npr. resorno ministarstvo energije, rudarstva i industrije).

Nameće se opći zaključak o urgentnoj potrebi angažiranja svih zainteresiranih zaizgradnju malih hidroelektrana: države i njenih institucija (vlada, ministarstva, vojska),privrede (izgradnja opreme i malih vodenih agregata kao susptitucija za dizelskeagregate).

Imajući u vidu činjenicu da je električna energija strateški resurs, uz odrednicu da jenajskuplja kada je nema, dovoljno su jamstvo za uspješnu promociju i realizacijuprograma izgradnje malih hidroelektrana.

LITERATURA

[1] Janusz Niwinski, Selected ecological and economical Aspects of HYDRO PowerGeneration, I Internationales Energiesystem Symposium, Ossiach 1997, pp 62-69[2] Carl Vansant, Small Hydro: A Global Perspective, Hydro Review Worldwide, Vol. 5,No 4, September 1997. pp 24-32[3] Carl Vansant, Small Hydro: A Global Perspective, HRW, Vol. 5, No 4, 1997. pp 24-324[4] JP Elektroprivreda BiH - Godišnji izvještaj 1996. Sarajevo 1997.[5] Male hidroelektrane, Ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne iHercegovine - JP Elektroprivreda BiH, Sarajevo 1997.[6] I. Kapetanović, N. Sarajlić, I. Džananović: Mala hidroelektrana Modrac, str. 11-32-11-36, ČIGRE BiH, Neum, 1999.

255