MOZA Ki

Sudjelujte u kreiranju naslovne stranice Mozaika. Najzanimljiviju fotografiju obja-vit ćemo na naslovnici, a svoje fotografije

šaljite na mail: mozaikgg@gmail.com

NEKA I VAŠA FOTOGRAFIJA POSTANE SLIKA TJEDNA

FlorijanKnez

slika tjedna

CRTICA - ODBIJEN NAPAD MLEĆANA

29. lipnja 1631. godine, izdato je naređenje, da se sve obitelji iz predgrađa povuku u grad, a državnim namještenicima zabran-juje se prenoćiti izvan gradskih zidina. Ova

odluka uslijedila je samo šest dana nakon nemilog incidenta. Naime, u svibnju te godine, venecijanski providur Dalmacije piše dubrovačkom Vijeću umoljenih, da je Lokrum venecijanski, nazi-

vajući ga otok sv. Marka te optužuje Dubrovčane, da su besprav-no na tom otoku sagradili neku kućicu pred vratima lazareta. 23. lipnja, venecijanski kapetan zaljeva Grimani došao pod Lokrum, iskrcao 200 ljudi, dao zapaliti kućicu pred vratima lazareta i započeo činiti pripreme za utvrđivanje otoka. Na to dubrovačke tvrđave otvoriše topovsku paljbu na Lokrum. Vidjevši to, Mlečani su pobjegli glavom bez obzira.

SVETI ANDRIJA,MALO SI SE NAGNIJA

Izložba Dim – priča o duhanu bit će otvorena u petak, 29. lipnja u 20.30 sati u žitnici „Rupe“ zahvaljujući među-muzejskoj suradnji Dubrovačkih muzeja i zagrebačkoga Etnografskoga muzeja.

Priča o duhanu priča je o biljci koju su istodobno naziva-li kraljicom među biljkama, ali i đavoljom travom. Izložba govori upravo o tim polovima u tumačenju duhana, ali i kroz mnogo malih priča publici približava živote onih kojima je duhan bio egzistencija: od šamana koji su se trovali duha-nom kako bi uspostavili kontakt sa svijetom duhova, preko dalmatinskih berača kojima je duhan značio kruh, do rovin-jskih tabakina – žena koje su radom u duhanskoj industriji dobile priliku za emancipaciju.

Izložba je koncipirana u nekoliko cjelina. Tako Kratka po-vijest duhana obrađuje značenje duhana u pretkolum-bovskoj Americi te njegovo širenje diljem svijeta, dok cjeli-na Herba fiscalis prikazuje gospodarsku važnost duhana za tradicijsko gospodarstvo, kao i za državne blagajne. Pušački pribor obuhvaća glinene lule koje su se izrađivale u Zelovu kraj Sinja, unikatne lule suvremenog zagrebačkog majsto-ra, ali i japanski kiseru, a pomodnosti u načinima uživanja duhana odražavaju nastojanja elita da se ritualima koji su pratili šmrkanje duhana ili pušenje lule odijele od običnog puka. Cjeline Cigarete reklamnim jezikom i Cigarete na filmu govore o nedavnoj prošlosti u kojoj je cigareta odigrala glavnu ulogu. Zadnja tema su zabrane konzumiranja duha-na kroz povijest – od smrtnih kazni do konačnih znanstvenih dokaza o štetnosti duhanskih proizvoda.

Na izložbi će biti prikazano 200-tinjak predmeta, brojne fotografije te video materijali. Predmeti su većim dijelom

KRALJICA MEĐU BILJKAMA ILI ĐAVOLJA TRAVA?

NOVA IZLOŽBA U „RUPAMA“: DIM − PRIČA O DUHANU

iz Zbirke pušačkog pribora zagrebačkoga Etnografskog muzeja koja sadrži lule, kamiše, cigaretnike, kutije za du-han, kutije za cigarete, burmutice, duhankese, kutije za šibice, pribor za paljenje vatre, mašice i drugo. Predmeti su većinom izrađeni tijekom 19. i 20. stoljeća na području Hr-vatske i susjednih zemalja, a sakupljani su kontinuirano od 1921. godine djelovanjem muzejskih povjerenika, kustosa, prilikom terenskih istraživanja, donacijama građana te ot-kupom. Najstariji predmet je glinena lula zapadnog tipa iz 16. stoljeća.

Autorica izložbe je Marija Živković, viša kustosica za-grebačkog Etnografskog muzeja, dok su za likovno ob-likovanje izložbe, vizualni identitet i grafiku zaslužni Nika Pavlinek i Damir Prizmić. Kustosica dubrovačke izložbe je Barbara Margaretić.

Izložba je prvi put postavljena u matičnoj kući 2015. godine i do sada je ostvarila četiri gostovanja diljem Hrvatske. Du-brovačka će je publika moći pogledati do 30. srpnja 2018.

Procijepljenost u Dubrovniku je naglo porasla, no bez ob-zira na to i na činjenicu da se ospice nisu pojavile u Dječjim

vrtićima Dubrovnik, necijepljenoj djeci zabranjen je dolazak u vrtiće, iako su uredno upisani pod uvjetima koji su bili na snazi u vrijeme upisa. O cijeloj situaciji razgovarali smo s uglednom dubrovačkom pedijatricom pulmolog-injom i voditeljicom Odjela pedijatrije Opće bolnice Dubrovnik, prim. mr. sc. Marijom Radonić.

U Dubrovniku su roditelji godinama izbjegavali cijepiti djecu Priorixom zbog straha od neželjenih nuspoja-va, a posljednja dva tjedna djeca se masovno cijepe opet zbog straha, ali ovog puta od epidemije ospica. S ob-zirom da je Priorix cjepivo na lošem glasu zbog navodnih nuspojava, je li dobro cijepiti djecu na brzinu i reci-mo čak ‘na silu’?

Odgovor je, djeca su davno trebala biti cijepljena, a poznato je da se silom niš-ta ne postiže, makar ne dugoročno. Ako izuzmemo „svjetonazor“, kod roditelja koji odbijaju cijepljenje uglavnom je izražen strah od bolesti, velikog broja cjepiva, nuspojava... Strahove očito nis-mo adekvatno artikulirali, iako nema znanstvenih dokaza o štetnosti cjepiva. Zavod za javno zdravstvo naše župani-je već dulje vrijeme naglašava važnost

intervjuTJEDNA

cijepljenja djece. Međutim provođenje programa obveznog cijepljenja djece na leđima je pedijatara, jedne od najdefici-tarnijih struka u RH. U Dubrovniku svje-dočimo i fluktuaciji pedijatara i smjeni generacija, što u ovoj situaciji nije baš najsretnija okolnost. Prema riječima kolegica iz pzz najneprocijepljenija je generacija djece iz 2016. god. Dobro da je ovoj temi dat medijski prostor i da i na ovakav način možemo pozvati roditelje da cijepe svoju djecu.

Koje su zapreke za cijepljenje cjepiv-om Priorix, odnosno kakva djeca se ne smiju cijepiti? Ukoliko je dijete bilo bolesno, koliko vremena treba proći da bi se moglo cijepiti nave-denim cjepivom od zadnje doze anti-biotika? Koliko dugo dijete treba biti zdravo da bi se uopće moglo cijepiti?

Kontraindikacije za cijepljenje Priorix-om, cjepivom protiv ospica, zaušnjaka i rubeole su teška alergijska reakcija (npr. anafilaksija) na bilo koju komponentu cjepiva. Najčešća je alergija na antibi-otik neomicin. Alergija na jaje sama po sebi ne predstavlja kontraindikaciju za cijepljenje. Prema težini alergijske reak-cije liječnik će se odlučiti hoće li cijepi-ti dijete. Kontraindikacije su još teška alergijska reakcija na prethodno cjepi-vo, maligne bolesti u djece, stečene ili prirođene imunodeficijencije, terapija kortikosteroidima, anamnestički po-datak o poremećajima zgrušavanja,

STRAHOVE OČITO NISMO ADEKVATNO ARTIKULIRALI, IAKO NEMA ZNANSTVENIH DOKAZA O ŠTETNOSTI CJEPIVA

konvulzije u djece ili članova obitelji, sumnja na aktivnu tuberkulozu. Cijepljenje se treba odgoditi u one djece koja su akutno teško bolesna, koja su ne-davno primila transfuziju krvi ili ako su primila neko drugo cjepivo u posljednja 4 tjedna. Djeca bolesna od najčečešćih infekcija kao što su akutne gastrointesti-nalne infekcije, nekomplicirane respira-torne infekcije gornjeg i donjeg dišnog sustava, uroinekcije, liječena antibiot-icima i ozdravila su, mogu se cijepiti ne-posredno po ozdravljenju, tj. po prekidu antibiotske terapije, a sve po procjeni i u dogovoru s nadležnim pedijatrom.

PRIM. MR. SC. MARIJA RADONIĆ,

VODITELJICA ODJELAPEDIJATRIJE OPĆE

BOLNICE DUBROVNIK

Razgovarala: Dajana Brzica

U DUBROVNIKU SVJEDOČIMO I FLUKTUACIJI PEDIJATARA I SMJENI GENERACIJA, ŠTO U OVOJ SITUACIJI NIJE BAŠ NAJSRETNIJA OKOLNOST.

PREMA RIJEČIMA KOLEGICA IZ PZZ NAJNEPROCIJEPLJENIJA JE GENERACIJA DJECE IZ 2016. GOD. DOBRO DA JE OVOJ TEMI DATMEDIJSKI PROSTOR I DA I NA OVAKAV NAČIN MOŽEMO POZVATI

RODITELJE DA CIJEPE SVOJU DJECU.

STRAHOVE OČITO NISMO ADEKVATNO ARTIKULIRALI, IAKO NEMA ZNANSTVENIH DOKAZA O ŠTETNOSTI CJEPIVA

Naši pedijatri su godinama odbijali cijepiti djecu u vrijeme ljeta, a sad ispada da ih moraju cijepiti zbog moguće epidemije. Iz kojeg razloga se ne preporuča cijepiti djecu ljeti i je li to upozorenje još stoji?

Ne cijepiti ljeti odnosilo se na vrijeme kada se cijepilo živim polio cjepivom (cjepivom protiv dječje protiv paralize). Ljeto je vrijema kada su česte entero-viroze. Smatralo se ako se dok traju enteroviroze dijete cijepi protiv dječje paralize, može se dogoditi da unatoč ci-jepljenju ono ne stvori dovoljnu zaštitu, odnosno da bi bilo umanjeno djelovan-je cjepiva. U RH od 2008. god. se koristi „mrtvo“ – inaktivirano cjepivo protiv dječje paralize pa kod takvog cjepiva ovih dvojbi nema. Ovo se ne odnosi na cjepivo protiv ospica, rubeole i zaušnja-ka (Priorix) i u tom slučaju ne treba se povoditi za godišnjim dobima.

Smiju li se cijepiti djeca trudnica te što bi se dogodilo, odnosno koji bi bio najgori scenarij za plod ukoliko trudnica dobije ospice?

U pravilu kod cijepljenja Priorixom nema horizontalnog prijenosa virusa, te stoga trudnica u obitelji ne predstavlja kon-traindikaciju za cijepljenje djeteta. Kon-traindikaciju ne predstavljaju ni osobe u obitelji koje se ne smiju cijepiti. Trudnica koja oboli od ospica s rizikom je za spon-tani pobačaj, prijevremeni porod, porod djeteta male porođajne težine. Trudnoća predstavlja kontraindikaciju za cijepljen-je. Obzirom na teoretski rizik cjepljenja sa živim cjepivom za fetus, ženama se sav-jetuje neka ne zatrudne u prvih 28 dana od cijepljenja. Za trudnice koje su bile u kontaktu s oboljelim ili za dojenčad u dobi ispod 6 mj. koriste se imunoglobu-lini i daju se unutar 6 dana od kontakta. Imunoglobulini ne preveniraju bolest ali značajno smanjuju težinu kliničke slike i mogućnost komplikacija.

Što nakon cijepljenja, koliko dugo dijete treba ostati doma, kakve su upute, smije li npr. ići na sunce, te koliko dugo cjepivo “traje”, odnos-no nakon koliko vremena treba ci-jepiti drugom dozom da bi dijete bilo zaštićeno?

Prema kalendaru cijepljenja cijepi se u drugoj godini, po navršenih 12 mjeseci života, i kod odlaska u prvi razred os-novne škole i smatra se da je dijete/osoba time zaštićeno. U slučaju pojave većeg broja oboljelih ili epidemije, do-jenče u dobi od 6-12 mj koje je bilo u kontaktu s osobom oboljelom od ospi-ca cijepi se u sklopu post ekspozicijske profilkase, tj. unutar 72 sata od kon-takta s oboljelim, Kasnije se nastavlja cijepiti po redovnom programu, ne računajući ovu dozu cjepiva. Što se tiča mjera opreza, važe opće upute kao i za ostalu djecu tijekom ljetnih mjeseci.

Kako komentirate činjenicu da cjepivima ističe rok za dva mjese-ca?

Na svakom lijeku pa tako i cjepivu pos-toji jasno istaknut rok trajanja, a za cjepivo i serijski broj. Prije cijepljenja sve se provjerava.

Je li nekolicina evidentiranih obol-jelih od ospica razlog da u gradu vrijeme stane, da se roditelji mora-ju misliti kud s djecom s obzirom da ona koja nisu cijepljena, pa čak i ona koja opravdano nisu cijeplje-na zbog neke dijagnoze koja pred-stavlja zapreku cijepljenju, ne smi-ju ići u vrtić?

Ovu mjeru određuje Zavod za jav-no zdravstvo a po uputi MZRH. To je protuepidemijska mjera i u situaci-ji niske procijepljenosti sigurno je opravdana. No ne zaboravimo jedina mjera sprječavanja nastanka bolesti je cijepljenje. Cijepljenjem zaštićujete svoju djecu i sprječavate bolest kod najugroženijih, a to su trudnice i novo-rođenčad i djeca ispod 5 godina života, imunokompromitirane osobe neovis-no o dobi (osobe na citostatskoj, imu-nosupresivnoj terapiji, na terapiji bi-loškim lijekovima, kortikosteroidima, na zračenju) koji se ne mogu cijepiti.

FOTO GALERIJAFoto: Zlatko Buterin

MOBA 2018. - ABOP I NIPPLEPEOPLE NA GRUDI

Jesu li se u Vodovodu zaista događale brojne nepravil-nosti i kršenja zakona, kako tvrde iz redova dubrovačkog

HDZ-a i gradske uprave? Ili je ipak u pitanju politički revanšizam, kako tvrde iz oporbenog HNS-a? Na posl-jednjoj sjednici Gradskog vijeća u fokus javnost ponovno je dovedena ova dubrovačka komunalna tvrtka, a na svijetlo dana počele izlaziti davno najavljivane informacije o dubinskoj analizi u Vodovodu. I dok ih HDZ tu-mači kao kriminalne radnje, Valentin Dujmović, donedavni predsjednik up-rave i aktualni zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda ima sasvim drugačiju priču.

Gospodine Dujmoviću, jesu li se u Vodovodu događale nezakonitosti u Vašem mandatu?Ne. Ali prije nego to obrazložim želim naglasiti kako sam ponosan na sve što smo zajednički djelatnici Vodovoda i ja napravili u mom mandatu. Kako za sve one napravljene i dovršene projekte, tako i one započete, a koji su danas pred završetkom – poput pročistača za vodu ili projekta aglomeracije Dubrovnik, odnosno sada Dubrovnik i Zaton jer je prvotna podijeljena na dva projekta, a koji će u Dubrovnik donijeti čak 560 milijuna kuna ulaganja u izgradnju nove i zamjenu postojeće infrastrukture.Što se tiče konkretnijeg odgovora na Vaše pitanje, ja apsolutno vjerujem ljudima s kojima sam surađivao, kako ljudima iz Vodovoda, tako i vanjskim suradnicima. A svaki papir koji sam potpisao na moj stol došao je s barem nekoliko supotpisa ljudi koji su bili za-duženi za taj posao. Od voditelja službi, naših pravnika, nadzornih inženjera, našeg internog nadzora te izvođača, svi su morali potpisati da je sve u skladu s napisanim prije nego bi ja stavio svoj potpis i time odobrio plaćanje. Da pojednostavnim za Vaše čitatelje – da bi se bilo koji obavljeni posao platio, svi odgovorni ljudi koji su sudjelovali u njemu morali su potpisati da je sve što plaćano zaista i napravljeno ili da je stig-

lo u naše skladište ili preuzeto od strane djelatnika Vodovoda. A tek kada bi i ovlašteni nadzorni inženjer stavio svoj potpis na taj papir, ja bih potpisivao i time uputio račun na plaćanje. Zar mis-lite da bi nadzorni inženjeri, osobe koje nisu zaposlenici Vodovoda, riskirali gu-bitak licence i ugrozili svoju egzistenci-ju, stavljajući potpis na lažnu situaciju? A prije njih to napravilo i nekoliko dugo-godišnjih i visokopozicioniranih zapos-lenika Vodovoda? Naravno da ne.

Ali HDZ tvrdi da dokumenti koje su vijećnici dobili na uvid govore dru-gačije?Opet se vraćam na glavnu točku – sva-ki moj potpis imao je nekoliko bitnih supotpisa ljudi koji su jamčili da su navedeni radovi izvedeni. Tek potom račun je išao na plaćanje. Ja sam svim tim ljudima tada vjerovao, vjerujem im i danas. Radi se o stručnim ljudima koji su sve što su donosili pred mene, donosili u najboljoj namjeri. I danas u Hrvatskim vodama dnevno potpisujem desetke milijuna kuna vrijedne situaci-je i odobravam isplate. Naravno, sve uz supotpise nadležnih službi i vanjskog nadzora. Tim ljudima moram vjerovati, oni su stručnjaci. Ne vjerujem da ćete naći ijednog direktora koji će potpi-sati nešto bez supotpisa kojim netko stručan jamči ispravnost tog dokumen-ta. U Vodovodu je svaki ugovor došao uz prateći dopis naše pravne službe kojom se jamčila njegova ispravnost. Jedino tako su bili potpisivani s moje strane.

Dokumenti koji su dostavljeni vijećnici-ma ne govore drugačije nego ih se pokušava predstaviti drugačije. Zapra-vo taj izvještaj kojeg su vijećnici dobili govori svašta. Uključujući da su pločice za koje su me neopravdano proziva-li da sam odnio tko zna gdje – sve na broju i ugrađene gdje su i trebale biti. Jednako tako iz tog izvještaja jasno je vidljivo da smo obnavljali cijeli objekt, a ne radili dvoranu, kao što su to zlo-namjerno pokušali prikazati. Tako se i za one zloglasne koltrine danas jasno vidi da je bila riječ o mehaničkom sus-tavu za zamračenje cjelokupnog objekta u kojem djelatnici Vodovoda borave 24

DRUGA STRANA MEDALJE – REVIZIJA VODOVODAINTERVJU - VALENTIN DUJMOVIĆ

SPASILI SMO 26 MILIJUNA KUNA, A VODOVOD ZAPRAVO NIJE

IZGUBIO NI LIPE

Prema reviziji koju je za novu Upravu Vodovoda sastavilo odvjetničko društvo, često spominjane pločice ipak su ugrađene na objekt na Ombli

Pravna služba Vodovoda pregle-dala je svaki ugovor i pismeno dala mišljenje

sata, a koji je od izlaska do zalaska sun-ca direktno izložen sunčevoj svjetlosti. Upravo ti djelatnici su najodgovorniji za besprijekorno funkcioniranje sustava vodoopskrbe grada. Na tom objektu u prvom redu išli smo djelatnicima koji rade na tamo omogućiti uvjete za rad. Radili su u zaista neljudskim uvjetima pa smo promijenili stolariju, uredili za-hode, a onda i zajedničke prostorije. Osim toga sva nabavljena oprema je pri-jenosna i zamišljeno je da se može ko-ristiti bilo gdje u Vodovodu, a ne samo na Ombli.Ali kao što sam rekao, taj izvještaj govori svašta. Prvi ću priznati da je možda bilo brzopletosti, ali sigurno nije bilo neza-konitosti! Sve što se radilo, radilo se u svrhu unaprjeđenja poslovanja Vodovo-da te bolje vodoopskrbe i odvodnje na cijelom području koje Vodovod ops-lužuje, dakle od Duboke ljute do Stona.

Vaši protivnici za dokumentaciju kažu da je zaista opsežna?Gledajte, u tim materijalima ima stvar-no svega – računa, narudžbenica, sve ono što su mogli staviti da to izgleda kao jedna knjiga. Ali bitan je sadržaj ko-jeg zapravo nema. Mogli su tako staviti i mapu grada da dodaju još malo de-bljine. Uzeli su tih 15-ak javnih i bagatel-nih nabava te analizu radova na objektu

na Ombli. Pogledao sam te materijale i tu nema ništa posebno. Zapravo jedino što iskače je da je riječ „najvjerojatnije“ napisana čak 29 puta u jednom izvješta-ju! A upravo ta riječ ne bi trebala se niti jednom pojaviti u nekom ozbiljnom izvještaju, posebice ne u onom koji bi trebao biti dokument s konkretnim zak-ljučcima.Najviše o cijelom tom izvještaju govori činjenica da je jedino pronađen mo-gući prekršaj. Dakle nakon godinu dana kopanja po Vodovodu i velikih najava pokazalo se da je najgora stvar koja se dogodila za mog upravljanja njime – mogući prekršaj.Iz svega toga je jasno kako je sve što se govorilo proteklih godinu dana, kao i nova runda koja se sprema na idućem gradskom vijeću, sve to zapra-vo samo sredstvo obračuna samnom kao političkim konkurentom. Ali to nije ništa novo, nažalost čak nije ni izoliran incident. Otkako sam postao zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda prošao sam sve vodovode od Istre do Konavala i shvatio sam kako je ova priča zapravo uobičajena. Pa i u Dubrovni-ku prije 8 godina dogodilo se isto. Re-vizija je bombastično najavljena, na sve strane se razglasilo, a na kraju je ispalo da nije pronađeno ništa. I ta se priča očito ponavlja pri svakoj promjeni vlasti. Umjesto da se nova vlast okrene projektima i nastavi raditi na onome što su zatekli dobro, oni sve što je od bivših proglašavaju lošim i sumnjivim, započinju lov na vještice i na tome ba-ziraju svoje djelovanje neko vrijeme. Iako je očito uobičajen, to nije moj način rada.Umjesto da se zaboravimo političke ra-zlike i zajednički radimo za boljitak Du-brovnika i njegovih građana, nažalost, zbog svega što je izgovoreno, zbog kon-stantnog iznošenja neistina i pokušaja uništavanja ugleda kako bi se riješilo političkog protivnika, protiv gradonačel-nika Mata Frankovića bit ću prisiljen po-dići tužbu zbog klevete. Biste li nešto onda promijenili da možete vratiti vrijeme?Uvijek kada gledate s odmakom vidite kako ste nešto mogli drugačije naprav-iti. U mom slučaju mislim da sam mož-da bio prestrog i nedovoljno dostupan radnicima u Vodovodu, ali kada imaš obvezu voditi tvrtku onda nije zadatak svidjeti se nekome već odraditi povjere-

ni posao. Tako da usprkos tome, zapra-vo ne bi ništa mijenjao. Već sam rekao da i danas u potpunosti vjerujem ljudi-ma s kojima sam surađivao. Sve što su pred mene donosili, donosili su u na-jboljoj namjeri, a ja sam se uvijek trudio biti otvoren za sve njihove prijedloge i što se god moglo realizirati sukladno financijskim mogućnostima tvrtke, to smo pokretali.Čak i danas nepravedno zloglasan ob-jekt na Ombli smo krenuli renovirati tek kada smo za to imali sredstva. A ti nov-ci došli su od naplate nečega što zove-mo teško naplativim potraživanjima. Laički rečeno, riječ je o dugovanjima za koje se smatralo da se vjerojatno nika-da neće uspjeti naplatiti i koji su bili na korak do otpisa. Stoga sam posebno ponosan što sam odmah po dolasku na mjesto predsjednika Uprave Vodovo-da uspio dogovoriti naplatu više takvih potraživanja, od kojih su najveća dva bila dug Općine Konavle te dug tvrtke Dubrovačko primorje u ukupnom izno-su od oko 5 milijuna kuna. Time su se stekli uvjeti za nova ulaganja, a jedno od njih bio je i objekt na Ombli. Nije tu riječ samo o dvorani već o cjelokup-nom objektu na kojem su promijenje-ni svi otvori, čime je omogućena bolja zvučna i termo izolacija, modernizirani prostori za nadgledanje sustava i bora-vak djelatnika te uređena dvorana za

SPASILI SMO 26 MILIJUNA KUNA, A VODOVOD ZAPRAVO NIJE

IZGUBIO NI LIPE

Primjer konačne situacije doka-zuje kako je prije plaćanja raču-na točnost obračuna i izvedenih radova svojim potpisom ovjer-avalo više osoba

Revizije koje su dostavljene gradskim vijećnicima na klupe u najvećem dijelu zapravo se ograđuju od zaključaka, nad-vodeći kako ne mogu jamčiti za točnost ili istinitost istih

sastanke kakvu Vodovod nije imao. Dakle dvorana je tek dio projekta obnove ovog objekta koji je, ponavljam, najbitnija karika u upravljanju vodoopskrbom Dubrovnika i u kojem djelatnici borave 24 sata, 7 dana tjedno i brinu da građani ne osjete nika-kve poteškoće u vodoopskrbi. Mislim da je modernizacija tih prostora, kao i zvučna izolacija od bučne mašinerije crpne stanice koja je dio objekta, bio minimum koji smo za njim mogli napraviti.

Danas ste zamjenik generalnog direk-tora Hrvatskih voda. Iz redova vlada-jućih već se više puta čulo da ste gra-du oduzeli novce. Hoćete li iskoristiti poziciju za nešto vratiti u Dubrovnik?I ta interpretacija je u cijelosti zlonamjerna

i neistinita. Ali moja pozicija kao zamjeni-ka zaduženog za Jadranski sliv obvezuje me da u što većoj mjeri pomognem svi-ma na obali. Tako i svojoj županiji i svom gradu. Nadam se, zapravo očekujem, kako ćemo u narednih 5 godina vidjeti veliki broj značajnih investicija kako u Du-brovačko-neretvanskoj, tako i u ostalim pri-morskim županijama.Što se tiče naše županije, Hrvatske vode su već pokrenule ili su u fazi pokretanja više značajnih projekata. Od EU projekta Župa dubrovačka, za kojeg očekujem kako bi mogao biti vrijedan oko 150 milijuna kuna, potom EU projekta Korčula čija će vrijednost biti poznata kroz 15-ak dana, ali vjerojatno će biti u sličnom iznosu, preko projekta u Lumbardi, Blatu, Dubrovačkom

primorju ili Janjini koju smo već pokrenuli, pa do Vela Luke gdje će vrijednost biti oko 70 milijuna kuna, radit će se na sve strane. Već su u tijeku projekti u Metkoviću i Ploča-ma, svaki vrijedan po otprilike 300 milijuna kuna, a u Dubrovniku se nastavlja priprema projekta aglomeracije Dubrovnik-Zaton vrijednog 560 milijuna kuna. Tako bi kroz par godina u našu županiju putem Hrvatskih voda trebalo stići čak 1,5 milijardi kuna investicija. Time sam oso-bito zadovoljan, zapravo sam presretan. A to samo pokazuje koliko se toga može napraviti kada se čovjek angažira. Nikad se ne smije zaboraviti odakle si došao. Ljudi koji imaju priliku napraviti nešto za župani-ju iz koje dolaze trebali bi tu priliku maksi-malno i koristiti.

HDZ tvrdi da ste oštetili Vodovod za 12,2 milijuna kuna?Upravo ta tvrdnja koju je javno ponovio nekoliko puta i Mato Fran-ković razlog je zbog kojeg ozbilj-no razmišljam tužiti ga za klevetu. Zapravo sam Hrvatskim vodama spasio gotovo 26 milijuna kuna, a pritom Vodovod Dubrovnik nije oštećen ni za jednu lipu. I opet je riječ o političkom podmetanju, jer svi ti „sporni“ projekti, osim Palate, pokrenuti su prije mog mandata i nabave za njih dovršene su prije nego sam ja preuzeo Vodovod. Ali to ne znači da su krivo napravljene, niti da je itko u Vodovodu pogri-ješio. Ti projekti pokrenuti su po tada vrijedećim pravilima o javnoj nabavi i financirani putem kredita EIB/CEB preko Hrvatskih voda. U međuvremenu se dogodila situacija da je zbog niske razine povlačenja sredstava iz EU fondova Hrvatskim vodama prijetila opas-nost od propadanja čak 50 milijuna eura bespovratnih sredstava. Stoga su, zbog kratkog roka za prijavu, od svih vodovoda u Hrvatskoj zatražili da prijave za financiranje projekte koji su tijeku i koji imaju riješenu potrebnu dokumentaciju. Kako su svi ti projekti bili započeti i prove-deni prema starim pravilima koja nisu bila usklađena s pravilima za financiranje iz EU fondova, u startu

se znalo da će doći do takozvane „penalizacije“, tj. da se dio novca neće moći dobiti zbog toga. Ali plan je bio da se na ovaj način povuče na račun Hrvatskih voda, tj. spasi što je više moguće od tog novca. Vodovod je prijavio tri projekta. Za projekt Štikovica-Vrbica-Lozica do naselja Mokošica povučeno je oko 7 milijuna kuna, a ukupna penal-izacija iznosila je tek 5%, odnosno niti 390 tisuća kuna. Za izgradn-ju vodoopskrbnog sustava Orašca povučeno je 17,3 milijuna kuna, a jedino je za projekt Palata ukupna penalizacija iznosila 100%, tj. u iz-nosu od 5,3 milijuna kuna. Među-tim, ta penalizacija nije rezultat propusta u Vodovodu, jer je za nave-deni postupak dobivena suglasnost Hrvatskog zavoda za javno zdravst-vo i Hrvatskih voda s obzirom na po-tencijalnu ugrozu potrošača, ali se

na kraju ispostavilo da nije bio prih-vatljiv za financiranje bespovratnim sredstvima iz fondova Europske uni-je.Dakle činjenica je da je Vodovod na račun Hrvatskih voda uspješno povukao 25,7 milijuna kuna, što je dvije trećine ukupnog iznosa prijavl-jenih projekata. A istovremeno ta pe-nalizirana sredstva nisu uzrokovala gubitke u poslovanju Vodovoda jer su novci za provedbu ovih projekata osigurani već ranije i to iz sredstava kredita Hrvatskih voda. Znači da je neistina da je Vodovodu oduzeto išta. Dapače, Vodovod baš ništa nije izgubio, a Hrvatskim vodama smo osigurali cca 26 milijuna kuna be-spovratnih sredstava koje bi inače propale. Zato je posebno žalosno što se ova, u naravi iznimno pozi-tivna priča koristi kao poligon za političke obračune.

Iz izvještaja kojeg smo dobili na uvid vidljivo je kako je razlog penalizacije s 5% vrijednosti projekta izgradnje vodoopskrbnog cjevovoda CS Štikovica - Vrbica -Lozica - Mokošica manja nepravilnost

PJESMA S MLADOM DUBROVKINJOMGrupa BORDO snimila je pjesmu s Dubrovkinjom Leom Klečak. Singl pod nazivom ‘’Falit ćeš mi ovog ljeta’’ popra-tio je i spot u kojem se pojavljuje Lea, a za tekst i aranžman pjesme zaslužan je Martin Žunec. Lea Klečak poznata je i na Instagramu te je nedavno na makeup natjecanju Nyx FACE awards ostvarila odlične rezultate.

KLAPA INTRADE U MARINILegendarni Tomislav Bralić i klapa Intrade održali su koncert u ACI Marini u Komolcu gdje je mnogobrojna publika doka-zala kako Dubrovčani još uvijek vole klapsku glazbu. U orga-nizaciji Sportske udruge Komolac ovakvi događaji trebali bi između ostalog proširiti turističku ponudu Dubrovnika. Du-brovčani se naravno na ovakve manifestacije ne žale, a kada je riječ o klapi Intrade očito je da je ljubav obostrana. Ovdje nisu nastupali nekoliko godina, a rekli su kako im je drago napokon se vratiti.

TANJA RADMAN OBJAVILA JE ‘’REPUBLIKU SMRTNIKA’’Autorica Tanja Radman objavila je drugu knjigu u svom seri-jalu romana. Prvi nastavak ‘’Republika kamena’’ prevedena je i na engleski, a to će se ubrzo dogoditi i s novim nastavku. Tanja već godinama inspiraciju pronalazi u pravo u Du-brovniku i u njegovoj bogatoj povijesti. Serijal je u početku bio zamišljen kao trilogija, no priča je postala tako široka i kompleksna da je za sad plan objaviti pet knjiga.

NIPPLEPEOPLE I ABOP ZATVORILI MOBA FESTIVALI ove godine MOBA festival okupio je veliki broj posjetitelja u Konavlima. Glazba i suhozid spojeni pod nazivom ‘’Ritam u kamenu’’ ponudili su svakako jedinstveno iskustvo, a ovih nekoliko dana bilo je ispunjeno različitim koncertima, pre-davanjima i radionicama. Suhozid je očito aktualna tema u Konavlima, a zainteresiranih za učenje svakako ima. Festival su svečano zatvorili Nipplepeople i ABOP koji su se svojim zvukom uklopili u temu festivala i održali koncert na otvore-nom.

KUNDURARIJE

> Mozaik Glas Grada donosi Vam rubriku 'Gost urednik' u kojoj će svaki tjedan stranicu uređivati jedna osoba iz javnog života Grada i Županije prema vlastitom odabiru potpuno slobodno i autorski

Kada sam dobila ponudu gostovati u Glasu grada s temom po slobodnoj volji našla sam se u dilemi. Prva mi je misao bila pisati o mojoj strasti,

folklornom amaterizmu i Osojniku, a onda se promislim pa ja sam ekonomist, radim u Gospodarskoj komori, svaki dan se bavim nekim trendovima, analizama i strategijama, zašto ne bi dala neki svoj osvrt na ekonomsko stanje naše zemlje, grada, zašto ne bi pričala malo o turizmu, brojkama, ionako je to moja uža domena, a imam i dosta ideja po tom pitanju. Ali kako nas ekonomskih teoretičara ne manjka, svaki dan neke brojke i nove an-alize odlučila sam se ne zamarati ovaj narod stvarima koje im spuštaju raspoloženje. Ajmo se mi baviti slatkim stvarima, da nam život prođe u veselju. Folklorni amaterizam i seoska priča! Nekako po logici svako selo ima svoju tradiciju, kulturu i običaje koje je narod prakticirao stoljećima (barem na našim prostorima). Zadnjih 50-ak godina ta se kultura našla na kušnji. Odjednom više nije bila „in“, postala je dekadentna. S pojavom radija, televizije, a posebno s po-javom interneta ljudi su upoznavali neke nove trendove i otvorili im širom vrata. Preu-zeli svjetsku (tuđu) priču kao svoju, kao dio svoga identiteta. Ma nije to nužno ni loše. Dapače, lijepo je biti informiran, znati, prati-ti, čitati, uspoređivati, ali u isto vrijeme biti

svjestan sebe, tko si, što si, odakle si. Ne da bi bio etnocentrik ili nacionalist, nego da bi imao samopoštovanje. Ako to imaš, onda cijeniš i ostale. Bez problema upoznaješ i uvažavaš novo.Ja sam rasla uz sramežljive zvuke lijerice đe i kad (najviše o festama na Osojniku). Koliko god to rijetko bilo nekako me obilježilo. Kao mala gledala sam odrasle kako zatitraju kad čuju prve zvuke linđa. Ama da vam samo mogu objasniti što se to u ljudima događa kad ih lijera takne u dušu. Kao da potakne seriju malih atoma koji titraju u vama, svaki pobalava. Promijeni im se pogled, osmijeh skoči na lice. I nema ostati u miru i gledati. Ne, ne, srce bala, moraju i noge. I onda krene „uzgor ruke, noge će same“.Usprkos toj strasti dugo je trebalo Osojniku da osnuje formalno kulturno-umjetničko društvo. Logično, prije rata jako puno se radilo na zemlji, oko živina, stvaralo se. Bal-ali su ljudi samo nedjeljom i o festama. Iza rata da i ne govorim. Sve stradalo, spaljeno. Startalo se s nule. Kompletna obnova, i ma-terijalna i mentalna. Ljudi su bili shrvani. Što se desetljećima, generacijama mukotrpno stvaralo odnio je vihor rata, sve u par dana. Koja žalost!Mene je godinama vodila želja da učinim nešto za Osojnik, da ga pokrenem, da dam sebe, ali sama nisam mogla pa bih odusta-

jala. Tako je bilo i s ostalima, brojni Sočani i Salačke su imali tu želju. I onda dođe ta 2010. godina, skupila se ekipa koja je našla snage, volje i vremena za pokrenuti KUD „Sv. Juraj Osojnik“. Grupa entuzijasta krenula se okupljati u vjeronaučnoj dvorani. Možda je to bio zadnji vlak za spasiti naš linđo i običa-je. Ostalo je bilo još nešto ljudi koji su znali balati i svirati, oni su učili nas ostale. Probe su bile subotom. Sve se ostavljalo za poći za-balati. Bilo nas je po pedeset, šezdeset u isto vrijeme; starijih, mladih i djece.Snaga te grupe već iduće godine je rezulti-rala novim programima. Krenule su „Priče iz salačkih komina“, a potom i „Mali festival folklora i baštine“. S dramskom izvedbom „Priče iz salačkih komina“ htjeli smo biti poučni, sačuvati naše običaje, ostaviti ih na trajnom zapisu nekim budućim generacija-ma. A „Mali festival folklora i baštine“ nastao je kao refleks na sve veći broj djece koja su s nama balala, ali nisu imali gdje nastupiti. Odlučili smo da im moramo osigurati nas-tupe kako bi ih zadržali u folkloru i potakli ih da se i dalje trude.Sad kad se osvrnem, vidim da smo puno toga napravili. Ostalo je mnogo građe. Ovi novi klinci koji su upoznali svoju tradiciju i običaje naše su obiteljsko zlato i srebro. A sad „počini, oduši, košuju osuši“, do idućih bala Glasu grada hvala !

"POČINI, ODUŠI, KOŠUJU OSUŠI“

GOST UREDNIK: NIKOLINA TROJIĆKUD 'SV. JURAJ' IZ OSOJNIKA

Liturgijska čitanja današnje nedjelje žele probuditi našu vjeru, kako bismo imali drukčiji pogled na životnu stvarnost, ali i bili svjedoci toga pogleda svima kojima

nas Bog šalje i koje svakodnevno susrećemo. Isus kaže ženi: „Kćeri, vjera te tvoja spa-sila!“ Vjera, a ne neki magijski čin, obični fizički dodir pretvara u dodir spasenja: „Dotaknem li se samo njegovih haljina, bit ću spašena.“ Isusa su i drugi doticali. Ali samo ga je bolesna žena dotakla s vjerom. I „odmah prestane njezino krvarenje te osjeti u tijelu da je ozdravila od zla.“ Ista tema s istom porukom prisutna je i u dru-gom slučaju koji opisuje današnji evanđeoski ulomak. Riječ je o uskrsnuću Jairove kćeri. „Ne boj se! Samo vjeruj!“, kaže Isus nadstojniku Jai-ru. S vjerom i smrt prestaje biti smrt, stanje iz kojega nema povratka, a postaje san iz kojega se moguće probuditi i nastaviti živjeti. To je tako u slučaju Jarove kćeri: „Dijete nije umrlo, nego spava“, ali i, u svjetlu postuskrsne vjere, u slučaju svake druge smrti, naše i smrti drugih. Snaga vjere, a o vjeri je riječ, je tome da ona uspi-jeva u prividno običnoj situaciji otkriti nove mo-gućnosti, nevidljive onima koji nemaju vjere. U tome je prednost bolesne žene i nadstojnika Jai-ra u odnosu na mnoštvo koje opisuje današnje evanđelje. Zato se bolesna žena dotiče Isusa drukčije od drugih, a Jair ga poziva u svoj dom. Zato je i Isus mogao osjetiti da je iz njega izišla ozdravljujuća snaga. I mogao je reći: „Dijete nije umrlo, nego spava.“ Vjera i u bolesti i u stvarnosti smrti vidi nove mogućnosti, drukčiju stvarnost, inače nevidljivu bez vjere. S druge strane, onima koji ne vjeruju, doticaj Isusa čini se nevažnim. I Isusove riječi o smrti kao snu se čine smiješnim. Zato su se učenici čudili što se uopće Isus pita tko ga je dotakao i mnoštvo se podsmjehivalo kad je rekao da djevojčica spava. Znali su da ga se svi dotiču, ali nisu znali da je s vjerom moguć i drugačiji doticaj. I znali su da je djevojčica mrtva, ali bez vjere nisu vidjeli novu mogućnost koju je Kristova prisutnost unijela i unosi u iskustvo smrti.

Predstavljajući nam danas vjeru koja spašava, vjeru koju je imala bolesna žena i nadstojnik Jair, vjeru koja daje mogućnost za drukčiji pogled na stvarnost, za pogled s onu stranu bolesti i smrti, današnje nas evanđelje poziva da u sebi probu-dimo takvu vjeru, vjeru kojoj je sve moguće, vjeru koja može preobraziti i našu životnu stvarnost, bez obzira o kakvoj se životnoj stvarnosti radi. Ta vjera ne bježi od stvarnosti. Dapače, ona je real-na vjera. Zna da život ima i drugu, manje lijepu stranu, kojoj je nekad uzrok prirodna zakonitost koju čovjek nikad neće i ne može potpuno kon-trolirati, a ponekad, nažalost sve češće, toj manje lijepoj strani smo uzrok mi sami, naša ljudska sebičnost zbog koje najprije isključimo Boga, a onda poremetimo odnose i sa svima drugima, uključujući i stvorenu stvarnost. Ali vjera, koliko god da je realna i sve to uočava, ne dozvoljava svemu tome da uguši nadu. Zato je to ne samo realna, nego istovremeno i optimistična vjera. I zato jer je optimistična vjera ne dozvoljava poteškoćama da zamrače njezin pogled, ona ne vidi sve samo crno, nego i u crnilu koje nas ponekad okružuje vidi i onu drugu, onu ljepšu stranu. A u svemu, svakoj situaciji ma kako bila teška, postoji i ljepša strana. Osobitost ove vjere, vjere koja je istovremeno i re-alna i optimistična, nije u tome da nas oslobađa bolesti i patnje, žalosti i smrti, nego u tome da nas osposobljava da i kroz bol i patnju, žalost i smrt, možemo vidjeti drugačiju stvarnost, onu stvarnost koju nam nudi naš Gospodin. Drugim riječima, ovakva vjera, vjera koja je istovremeno i realna i optimistična, znade da ispod površine boli i patnje, žalosti i smrti, uvijek postoji Gos-podinova ljubav koja nam uvijek ponovo nudi novu mogućnost. Onaj koji s vjerom otkrije tu stvarnost Gospodinove ljubavi koja nas nikad ne ostavlja, koja nam je blizu osobito u trenucima boli i patnje, sposoban je shvatiti isto ono što je shvatio i autor Knjige Mudrosti u ulomku koji nam je ponuđen kao prvo čitanje, a on je shvatio da „Bog nije stvorio smrt niti se raduje propasti živih.“ Bolest i smrt, sa svim onim što sa sobom nose, tad prestaju biti glasnici Boga osvete, ka-zne i osude, a postaju izvrsna prigoda za očito-vanje njegovog spasenja. Bog prestaje biti Bog smrti, a postaje ono što on doista jest, Bog živo-ta, Bog koji dozvoljava da ga se „dotakne“ kako bi život koji struji u njemu prostrujio i u njihovim životima, ali i u životima onih koje oni ljube. Ovo je zapravo vjera u Boga koji je darežljiv, Boga koji je, premda bogat, samoga sebe osiro-mašio radi nas, da bismo se mi mogli obogatiti njegovim siromaštvom, kako nam to objašnjava

sv. Pavao u ulomku iz Druge poslanice Korinć-anima koji nam je ponuđen kao drugo čitanje. Takva vjera nije nešto što se samo ispovijeda. Takva vjera se živi. Ili nije vjera. Takva vjera i od nas kršćana i Crkve, nas koji bismo trebali biti ob-dareni takvom vjerom, također zahtjeva darežl-jivost. Ova darežljivost znači našu kršćansku i crkvenu dužnost omogućiti Isusu da ga i danas, kao i onda dok je hodao gradovima i selima obećane zemlje, po nama mogu susresti svi oni koji su potrebni. I svi oni kojima on želi doći. I da i oni, s probuđenom vjerom, po nama i našem djelovanju svaki put ponovo mogu iskusiti njeg-ovu dobrotu. Višeznačna je ova darežljivost po kojoj u nama, nama kršćanima i nama Crkvi, i u današnjem svi-jetu Krista mogu doticati i ugostiti oni koji boluju i pate, odnosno ova darežljivost po kojoj Isus i danas može hodati među nama u stilu one iz-jave o bl. Majci Tereziji iz Kalkute jednog englesk-og novinara, koji ju je svijetu predstavio riječima: „Vidio sam Boga kako hoda među ljudima.“ Pro-govoriti ćemo samo o dva temeljna značenja.Prvo je to darežljivost u onom doslovnom smislu iz Druge poslanice Korinćanima, a to je darežlji-vost u materijalnom smislu kojom se doslovno i od današnjih bogataša, onih koji imaju više ne-goli im treba, očekuje da imaju osjećaja prema onima koji su siromašni i koji nemaju niti ono najnužnije. Ovo ne znači da bogataši i sami tre-baju postati siromašni, nego znači da svi treba-mo biti jednaki: „Ne dakako: drugima olakšica, vama oskudica, nego – jednakost! U sadašnjem trenutku vaš suvišak za njihovu oskudicu da jed-nom njihov suvišak bude za vašu oskudicu – te bude jednakost.“ Postoji, međutim, i drugo značenje ove darežl-jivosti. To je značenje koje nas više povezuje s evanđeoskim ulomkom i s temom vjere o kojoj nam je progovorio taj ulomak. Riječ je o darežlji-vost u duhovnom smislu, onoj darežljivosti koju trebaju iskazivati oni koji vjeruju prema onima koji ne vjeruju. Ta nas darežljivost dovodi do našeg temeljnog kršćanskog poslanja, a to je poslanje prenošenja vjere. Vjeru nismo ničim zaslužili. Primili smo je kao dar. Vrijedan je to dar koji nas osposobljava da drukčije možemo vidje-ti Boga, svijet, druge, sebe, pa i različite životne situacije i sebe i drugih oko sebe, a u što je uk-ljučena također i bolest, nesreća, smrt, patnju i sl. Taj, međutim, dar nemamo pravo zadržati za sebe. Dužni smo ga ponuditi i drugima, kako bi svaka osoba s kojom ćemo se susresti, a osobito ona koja pati, i sama mogla iskusiti Božju ljubav koju smo mi iskusili i koja je preobrazila naš život.

PROBUDIMO SVOJU VJERU - 13. NEDJELJA KROZ GODINU

> PIŠE: BISKUP MSGR.

MATE UZINIĆ

OČIMA VJERE U OBIČNOJ SITUACIJI OTKRIVAMO NOVE MOGUĆNOSTI

22:00 SHOW PROGRAM – lifestyle emisija (R)22:30 LIBERTAS INFO - STRADUN

SRIJEDA / 04.07.2018.07:45 Joga i pilates za svaki dan08:00 DOBRO JUTRO GRADE – program UŽIVO (RADIO LTV)14:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok16:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama17:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok17:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama17:30 VIJESTI – informativna emisija18:00 BROJ JEDAN – sportska emisija (iz arhive)19:00 UNIDU - studentska emisija (R)19:20 Glazbene minute19:30 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA - serija20:00 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama20:30 S DRUGE STRANE - emisija (R)21:05 Glazbene minute21:30 VIJESTI – informativna emisija (R)22:00 AUTO MOTO NAUTIC VISION – magazin (R)22:30 PRIČA OD STARINA – dokumentarni film (R) 23: 10 LIBERTAS INFO - STRADUN

ČETVRTAK / 05.07.2018.07:45 Joga i pilates za svaki dan08:00 DOBRO JUTRO GRADE – UŽIVO (RADIO LTV)14:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok16:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama17:30 VIJESTI – informativna emisija18:00 INBOX – pregled društvenih mreža18:15 Glazbene minute18:30 ICT Business - emisija o tehnologiji19:10 Glazbene minute19:30 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA - serija20:00 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama20:30 S DRUGE STRANE - emisija

21:05 Glazbene minute21:30 VIJESTI – informativna emisija (R)22:00 INBOX – pregled društvenih mreža (R)22:15 Glazbene minute 22:30 ICT Business - emisija o tehnologiji (R)23: 05 LIBERTAS INFO - STRADUN

PETAK / 29.06.2018.07:45 Joga i pilates za svaki dan08:00 DOBRO JUTRO GRADE – program UŽIVO (RADIO LTV)14:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok16:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama17:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok17:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama17:30 VIJESTI – informativna emisija18:00 SHOW PROGRAM – lifestyle emisija18:30 GALERIJA – emisija o kulturi19:10 Glazbene minute19:30 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA - serija19:55 LIBERTAS INFO STRADUN21:30 VIJESTI – informativna emisija (R)22:00 SHOW PROGRAM – lifestyle emisija (R)22:35 LIBERTAS INFO – STRADUN

SUBOTA / 30.06.2018.07:45 JOGA I PILATES ZA SVAKI DAN08:00 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama17:30 SUBOTOM POPODNE, gošća: Anja Marković 18:00 INBOX – pregled društvenih mreža (R)18:15 Glazbene minute18:30 LIBERTASIĆI - dječja emisija (R) 18:45 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama20:00 UNIDU - studentska emisija20:20 SUBOTOM POPODNE (R)20:50 ICT Business – emisija o tehnologiji (R)21:30 SHOW PROGRAM – lifestyle emisija (R)22:00 FILMSKO LJETO NA LIBERTAS TELEVIZIJI: SLATKE BRIGE - igrani film (12)

23:25 LIBERTAS INFO - STRADUN

NEDJELJA / 31.06.2018.07:45 Joga i pilates za svaki dan08:00 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama 10: 00 Libertasići - dječja emisija 10:10 Glazbene minute10:30 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA (repriza svih epizoda proteklog tjedna)12:45 LIBERTAS INFO - Dubrovnik panorama 17:30 PREGLED TJEDNA – informativna emisija18:00 AUTOSERVIS - magazin18:30 GALERIJA – emisija o kulturi (R)19:00 ŽIVOTOPIS: Tattoo majstor (R)

TV PROGRAM LIBERTAS TELEVIZIJE19:25 Glazbene minute20:00 PRIČA OD STARINA – dokumentarni film

20:40 Glazbene minute21:30 PREGLED TJEDNA – informativna emisija (R)22:00 INBOX – pregled društvenih mreža (R)22:15 FILMSKO LJETO NA LIBERTAS TELE-VIZIJI: SLATKE BRIGE - igrani film (R) 23:40 LIBERTAS INFO - STRADUN

PONEDJELJAK / 02.07.2018. 07:45 Joga i pilates za svaki dan08:00 DOBRO JUTRO GRADE – program UŽIVO (RADIO LTV)14:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok16:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama17:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok17:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama17:30 VIJESTI – informativna emisija18:00 ŽIVOTOPIS - dokumentarna emisija18:30 Glazbena ura19:30 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA - serija20:00 LIBERTAS INFO - STRADUN21:30 VIJESTI – informativna emisija (R)22:00 AUTOSERVIS - magazin (R)22:30 ŽIVOTOPIS - dokumentarna emisija ®23:00 LIBERTAS INFO - STRADUN

UTORAK / 03.07.2018.07:45 Joga i pilates za svaki dan08:00 DOBRO JUTRO GRADE – program UŽIVO (RADIO LTV)14:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok16:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama17:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok17:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama17:30 VIJESTI – informativna emisija17:55 Glazbene minute18:00 AUTO MOTO NAUTIC VISION – magazin 18:30 LIBERTASIĆI - dječja emisija (R )18:45 LIBERTAS INFO STRADUN19:30 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA - serija20:00 SUBOTOM POPODNE (R)20:30 Glazbena ura21:30 VIJESTI – informativna emisija (R)

S druge strane - gost emisije Miho Obradović

Slatke brige - igrani film

Priča od starina - dokumentarni film

Sastojci: 800 g pelatePolovica manjeg crvenog luka 2 žlice soka od limete 1 režanj češnjaka 1 čili papričica bez sjemenki 1 žlica nasjeckanog korijandera ¼ žlice soli

Priprema: Nasjeckajte češnjak, luk i čil pa-pričicu bez sjemenki. Sve sastojke ubacite u blender i blendajte dok ne dobijete željenu teksturu. Po potrebi dodatno posolite i ulijte još malo soka od limete. Premjestite u hladnjak na najmanje pola sata.

SLOBODNA RADNA MJESTA

29.6.2018.* Folklorni ansambl Linđo 21.30 h, Lazareti * Koncert - DJ Zonderling 23.00 h, Culture Club Revelin * "Renesansni vrt" u ljetnikovcu Bunić Kaboga - 21.00 h, Ljetniko-vac Bunić Kaboga * Izložba - Dim (priča o duhanu) Etnografski muzej Rupe Scifidelity orchestra - 20.00 h, Amor bar, Cavtat * Ta divna splitska stand up noć21.00 h, Trg od fontane, Babin kuk* Predstava Mira Gavrana: Sve o ženama - 21.30 h, Ljetno kino Jadran* Đuskalica by Tami 23.00 h, Lazareti

30.6.2018.* Koncert - Music from the North 21.00 h, ispred Crkve sv. Vlaha * Koncert - Dubrovački komorni trio - 21.00 h, Crkva Domino * Koncert - Klapa Maestrali 21.30 h, ispred Crkve sv. Dominika * Koncert - DSO - 21.30 h, Knežev dvor * 11. Međunarodni festival oper-nih arija „Tino Pattiera“ 30.6. - 6.7., Mlini* Puntižela 201830. lip – 1. Srp* Klapa Ragusavecchia - 20 godišta našeg navegavanja

pjesmom21.30 h, Camping Solitudo* Baltazar p. Techno Frequen-cies - vinyl only w/ Man From The Lab - 22.00 h, Lazareti

1.7.2018.* Koncert - Dubrovački komorni duo - 21.00 h, Crkva Rozario * Disco Soup na 9. Kinookus FFF-u!1.– 8.7., Ston* Opera Arias - Guardi le Stelle21:00 h, Sun Gardens Dubrovnik

2.7.2018.* Koncert - Kvartet Sorkočević 21.00 h, Crkva sv. Spasa * "Renesansni vrt" u ljetnikovcu Bunić Kaboga - 21.00 h, Ljet-nikovac Bunić Kaboga * Koncert - Klapa Ragusa 22.30 h, ispred Crkve sv. Dominika * Gospa od Orašca - Grupa Dal-matino - 22.00 h, ispod platana (Orašac) * Dubrovnik Dub Bowl U11 & U13 - 08:00 h, Dubrovnik Dub Bowl Internatio* Football Academy with Ognjen Vukojević 2.– 16.7. Sun Gardens Dubrovnik* Midsummer Scene / H(2)O, based on Hamlet - 21:30 h, Um-jetnička galerija Dubrovnik* Dalmatino -Zabava povodom Gospe od Orašca - 22.00 h, Orašac

3.7.2018.* Folklorni ansambl Linđo 21.30 h, Lazareti * Koncert - Dubrovački simfonijs-ki orkestar - 21.30 h, Knežev dvor * Prijedlog cjelovitog prometnog riješenja - javna rasprava10.00 h, Hotel Petka

4.7.2018.* Koncert - Camelphat 23.00 h, Culture Club Revelin * Koncert - Dubrovački gudački kvartet - 21.00 h, Crkva sv. Spasa * Predstavljanje knjige Jazz Beat21.00 h, Art radionica Lazareti

5.7.2018.* Koncert - Najljepše skladbe ve-likih skladatelja - 21.00 h, Crkva sv. Spasa * Koncert - Klapa Ragusavecchia 21.30 h, Uvala Lapad

DEŽURNA LJEKARNA:LJEKARNA „GRUŽ“ – od 28.6. – 1.7.2018.g. LJEKARNA „KOD ZVONIKA“ – od 2. – 8.7.2018.g.

Dnevno dežurstvo svakog dana je od 07,00 do 20,00 sati.Noćno dežurstvo je od 20,00 sati do 07,00 sati sljedećeg dana

DOGAĐANJADOMAĆI I BRZI UMAK OD RAJČICE ZA VEČERAŠNJU UTAKMICU

DUBROVNIK

PETAK, 29.6.

SUBOTA, 30.6.

NEDJELJA, 1.7.

18°C / 24°C

17°C / 24°C

17°C / 24°C

RECEPT TJEDNA

KUHINJSKI RADNIKTraženo radnika: 1Poslodavac: TIFON LABIRINT društvo s ograničenom odgovo-rnošću za trgovinu i uslugeRok za prijavu: 15.7.2018.

REFERENT / ICATraženo radnika: 5 Poslodavac: SUPER TOURS društvo s ograničenom odgovo-rnošću turistička agencija Rok za prijavu: 20.7.2018.

VOZAČ / ICA – DOSTAVLJAČ / ICATraženo radnika: 1Poslodavac: ŽUVELA društvo s ograničenom odgovornošću za preradu, proizvodnju i trgovinu Rok za prijavu: 19.7.2018.

DISPEČER / ICATraženo radnika: 1Poslodavac: DRUŠTVO AUTOTAKSI PRIJEVOZNIKA DUBROVNIK d.o.o. za uslugeRok za prijavu: 10.7.2018.

ČISTAČ / ICATraženo radnika: 1Poslodavac: INSERVIO d.o.o. za uslugeRok za prijavu: 11.7.2018.

PRODAVAČ / ICATraženo radnika: 2Poslodavac: AURO DOMUS društvo s ograničenom odgovornošćuza zastupanje, trgovinui uslugeRok za prijavu: 17.7.2018.

VOZAČ / ICA KOMBIJATraženo radnika: 20 Poslodavac: SUPER TRANSFER SERVICES d.o.o. za turizam, usluge i turistička agencija Rok za prijavu: 18.7.2018.

ARHITEKTONSKI TEHNIČAR / KATraženo radnika: 1 Poslodavac: URBANIZAM DUBROVNIK d.o.o. za prostorno planiranje, konzalting i projek-tiranje Rok za prijavu: 15.7.2018.

KUHAR / ICATraženo radnika: 1Poslodavac: MOZAIK d.o.o. za trgovinu i uslugeRok za prijavu: 12.7.2018.

PROGNOZA