EKONOMSKI FAKULTET SARAJEVO

SEMINARSKI RAD

NECARINSKE BARIJEREKONTIGENTI

Mentor: Doc.dr. Snježana Brkić Student: Nedim Korjenić

SADRŽAJ

UVOD.........................................................................................................................................3

1. MOTIVI ZAŠTITNIH MJERA......................................................................................4

2. BEZCARINSKE MJERE – NOVI PROTEKCIONIZAM...........................................5

3. KVANTITATIVNA OGRANIČENJA..............................................................................73.1 Kvote (kontigenti).............................................................................................................73.2 Efekti uvođenja kvota.......................................................................................................9

4. OSTALA NECARINSKA OGRANIČENJA VANJSKE TRGOVINE.........................11

4.1 Kvalitativna ograničenja.................................................................................................114.2 Antidampinški postupci..................................................................................................114.3 Izvozne subvencije..........................................................................................................12

5. ZAKLJUČAK.....................................................................................................................13

LITERATURA........................................................................................................................14

2

UVOD

Mada su kroz vrijeme posmatrano carine bile najznačajnija ograničenja u trgovini postoji i mnogobrojna druga ograničenja kao što su kontigenti, antidamping mjere i mnoga druga ograničenja. U ovom seminarskom radu analzirat cemo necarisnke barijere sa posebnim naglaskom na kontigente. Multilateralno regulisanje međunarodne trgovine koje je zaživjelo tek poslije 1945. godine oličeno Opštim sporazumom o carini i trgovini (GATT) , navelo nas je da razlikujemo dvije osnovne vrste trgovniskih barijera – carinske i necarinske barijere. Dalje, necarinske barijere mogu podijeliti prema namjeri i načinu djelovanja na Mjere tipa 1 cija je svrha zaštita domaće privrede od vanjske konkurencije, Mjere tipa 2 kojima pripadaju mjere koje se odnose na probleme koji nisu vezani uz trgovinu, ali koje dovode do iskrivljavanja uvjeta razmjene na međunarodnom tržištu te Mjere tipa 3 koja predstavljaju mjere ekonomske politke koje također dovode do iskrivljavanja uvjeta međunarodne razmjene.

3

1. MOTIVI ZAŠTITNIH MJERA

Zaštitne mjere su općenito ekonomska politika kojoj je temeljna svrha zaštita domaće, odnosno nacionalne proizvodnje robe i usluga od međunarodne konkurencije.

Zaštitne mjere se najčešće povezuju s djelovanjem vladine politike u svrhu zaštite domaće privrede ili neke njene djelatnosti od inozemne konkurencije. Dva su glavna motiva za primjenu zaštitnih mjera:

Motiv sticanja prihoda države Motiv zaštite domaćeg tržišta pa se država u tu svrhu koristi raznim mjerama

tj. Tarifama da bi smanjila potrošnju stranog proizvoda ili usluge na domaćem tržištu, zatim kvantitativnim ograničenjima na uvoz, uvoznim licencama, kvotama i slicno.

Za opravdanje zaštite iznose se još i neki drugi razlozi od kojih valja spomenuti: očuvanje domaćih nadnica i životnog standarda, sprečvanjae uvoza strane robe i usluga po umjereno niskim cijenama (damping), jačanje ekonomske stabilnosti itd...

Pobornici protekcionizma smatraju da politika zaštite dovodi do ravnoteže ekonomskih odnosa i do pravednije razdiobe među ekonomskim skupinama. Nasuprot tome, pobornici slobodne trgovine osporavaju takva očekivanja, tvrdeći kako protekcionizam remeti ekonomske odnose u svijetu i usporava tok svjetske trgovine.

4

2. BEZCARINSKE MJERE – NOVI PROTEKCIONIZAM

Osim klasičnih, odnosno tradiocionalnih protekcionističkih mjrea, koje u većoj ili manjoj mjeri, stalno ili povremeno , u većem ili manjem opsegu, poduzimaju gotovo sve države u svijetu postoje i brojne bezcarinske mjere kojima se ograničava međunarodna razmjena. Te se mjere nazivaju bezcarinska zaštita ili novi protekcionizam.

Necarinska ograničenja vanjske trgovine su:

Kvantitativna ograničenja: kvote (količinska ograničenja) Kvalitativna ograničenja (norme, atesti, obilježavanje proizvoda) Antidampinški postupci Izvozni poticaji Tehničke regulacije i standardi

Sva se necarinska ograničenja u analitičke svrhe mogu svrstati u tri grupe:

1. MJERE PRVE VRSTE – prvobitna namjera. Takve se mjere mogu sistematizirati u dvije skupine:

Zaštitne mjere usmjerene na uvoz, a one mogu biti:

Izravne mjere koje djeluju na količine uvozne robe.

- globalne i selektivne uvozne kvote,- dozvole diskretno restriktivne,- liberalne dozvole,- dobrovoljna ograničenja izvoza,- državna trgovina.

Neizravne mjere koje djeluju kroz troškove i cijene:

- dodatne uvozne takse,- zahtjevi za predujam,- izravne subvencije domaćim konkurentima uvoza,- kreditna ograničenja proizvođačima koji konkuriraju uvozu i kreditne koncesije,- diskriminirajuće tarife u nacionalnome transportu i prometu,- razni međunarodni ugovori o uvozu roba i usluga.

Zaštitne mjere na uvoz:

Izravne mjere koje djeluju na količine:

- uvozne kvote i dozvole i- državna trgovina.

Neizravne mjere koje djeluju kroz troškove i cijene:

5

- izravne i neizravne subvencije izvoznicima, uključivo i kreditne olakšice,- damping koji podržava država,- izvozne takse,

- razni međunarodni ugovori o izvozu roba i usluga.

2. MJERE DRUGE VRSTE – sporedne, sekundarne. Takve se mjere mogu klasificirati u dvije skupine:

Izravne mjere koje djeluju na količinu:

- ograničenje pristupa medijima priopćavanja,- kvantitativna ograničenja marketinških aktivnosti i- promociji roba i usluga.

Neizravne mjere koje djeluju kroz troškove i cijene:

- propisi o pakiranju robe i signiranju (tj.obilježavanju) pošiljaka,- veterinarski, sanitarni zahtjevi,- ISO-norme o kvaliteti,- industrijske i sigurnosne mjere,- atesti,- granične takse,- carinski postupak u najširem smislu riječi,- devizna ograničenja,- državno poduzetništvo.

3. MJERE TREĆE VRSTE – bez očite namjere iskrivljivanja trgovine.

Najčešće primjenjivane takve mjere su:

- državni monopol proizvodnje,- prodaja i distribucija određenih proizvoda ili skupina proizvoda,- državna politika regionalnog razvoja koja utječe na međunarodnu razmjenu,- razlika u poreznim sevisnim sustavima,- razlike u sustavima amortizacije,- ekonomija obujma uvjetovana državnim nabavkama,- promjene nacionalnih propisa i normi,- tarife u međunarodnom transportu i prometu,- bilateralni i multilateralni pravni akti o reguliranju odnosa aktivnih sudionika upojedinim granama prometa,

U sklopu bezcarinskih mjera, odnosno u sklopu novog protekcionizma posebno su značajni :

1. kvantitativna ograničenja,2. kvalitativna ograničenja,3. antidampinški postupci i4. izvozni poticaji.

6

3. KVANTITATIVNA OGRANIČENJA

Kada država ograničava uvoz ili izvo roba u obliku količine ili vrijednosti, riječ je kvantitativnom ograničenju. Dva su najčešća oblika kvantitativnih ograničenja:

Kvote (kontigenti) – maksimalna granica, izražena količinski ili vrijednosno, do koje određena privreda može uvoziti ili izvoziti u određenom razdoblju.

Plafon - posebna vrsta ograničenja uvoza određenog proizvoda u sustavu necarinske zaštite EU. Bit te vrste ograničenja je u činjenici da će sve odobrene prednosti ostati na snazi bez ikakvih ograničenja sve do trenutka dok je uvezena količina robe ispod određenog plafona. Od trenutka kad količina uvezene robe bude jednaka plafonu, uvozne postrojbe se mogu ponovo uvesti.

3.1 Kvote (kontigenti)

Kao što smo rekli kontigenti predstavljaju količinsko ograničenje uvoza određivanjem uvoznog kontigenta i količinsko ograničavanje izvoza određivanjem izvoznog kontigenta.Ciljevi uvođenja uvoznih kontigenata su :

Zaštita domaće proizvodnje od uvoza Otklanjanje poremećaja u platnoj bilansi

Vrste kvota su :

Uvozne i izvozne Globalne ili nediskriminatorne Selektivne ili dikriminatorne Dobrovoljno ograničenje izvoza Carinska kvota Unilateralna ili autonomna kvota, Bilateralna i multilateralna kvota

Uvozne kvote podižu domaću cijenu, omogućuju rast domaće proizvodnje te smanjuju potražnju i uvoz kao i preraspodjelu dohotka od potrošača prema proizvođačima. Postojanjem uvozne kvote može doći do slabljenja motivacije domaćih preduzeća za razvoj, jer mu je osiguran udio na domaćem tržištu. Kvota može stvoriti domaću monopolnu moć, a time i visoke domaće cijene bez uticaja inozemne konkurencije koja bi oborila cijene. Može imati za posljedicu još veće smanjenje blagostanja,ako troškovi padaju u inozemstvu, ali ne i u zemlji. Kvote su manje transparentne od carina što ih čini privlačnima državi koja izadaje dozvolu za uvoz u okviru kvote. Izvozne kvote su odgovor na pritisak proizvođača u zemlji koja uvozi robu. Učinak količinskog ograničenja uvoza na uvoznu zemlju je onakav kao što je učinak uvozne kvote ili carine. Zemlje uvoznice „nagovaraju“ zemlje izvoznice da dobrovoljno ograniče njihov izvoz. Prilikom izbora između carine, kvote ili dobrovoljnog ograničenja izvoza, trgovinski partneri

7

će izabrati dobrovoljno ograničenje izvoze, koji postoji zbog političkih a ne zbog carinskih razloga.

Globalna ili nediskriminatorna kvota ograničavanje je ukupnog uvoza i izvoza na svjetskoj razini, ispunjenjem kvote, ograničava se uvoz tj. Izvoz

Selektivna ili diskriminatorna kvota je ona kvota koja se razlikuje po zemljama podrijetla ili odredišta robe ili usluga.

Ograničavanje izvoza (engl. restriction on exportation) - ograničavanje ili ukidanje mogućnosti da poduzetnik izvozi neki proizvod/uslugu. Jedan od oblika zapreka pristupu tržištu. Ograničenje može nametnuti država izvoznica s ciljem da se sačuvaju neka neobnovljiva prirodna bogatstva (npr. nafta) ili kulturna dobra. Ono može biti i rezultat sporazuma između države uvoznice i države izvoznice nekog proizvoda na temelju kojega država izvoznica na neki način dobrovoljno prihvaća izvozna ograničenja (npr. ograničenje izvoza japanskih automobila u SAD). To su tzv. dobrovoljna ograničenja izvoza (engl. voluntary export restraint – VER). Ograničenje može biti i rezultat primjene sustava odobrenja kojim se izvoz ne dopušta onim poduzetnicima koji za to nisu dobili posebno dopuštenje. Ograničenje može biti i posljedica sporazuma poduzetnika koji djeluju kao kartel.

Carinska kvota stavlja limit na uvoz određene količine ili vrijednosti neke robe uz danu carinsku stopu, prijeđe li uvoz taj limit primjenjuje se druga, viša carinska stopa.

Unilateralna ili autonomna kvota predstavlja jednostrano određivanje kvote jedne zemlje prema drugoj zemlji.

Bilateralna i multilateralna kvota predstavljaju ugovorno određivanje kvota između dviju ili više zemalja.

8

3.2 Efekti uvođenja kvota

Utjecaj uvozne kvote na proizvodnju, potrošnju, uvoz i cijene :

U situaciji slobodne razmjene:

– Proizvodnja se nalazi u točki A, potrošnja se nalazi u točki B– Višak potrošnje nad proizvodnjom se izravnava uvozom AB– Domaća (svjetska) cijena na razini P*

Nakon uvođenja kvote:

– Proizvodnja se nalazi u točki C, potrošnja se nalazi u točki D– Višak potrošnje nad proizvodnjom se izravnava uvozom CD– Domaća cijena na novoj razini P–

Zapažanje: uvozna kvota podiže domaću cijenu, omogućava rast domaćoj proizvodnji te smanjuje potrošnju.

9

Grafikon 1 : Uticaj uvođenja kvota na proizvodnju,potrošnju, uvoz i cijene

Efekti uvođenja kvota :

• Slični kao i kod carina, no razlika postoji• Potrošačev višak (CS) pada: (-a-b-c-d)• Proizvođačev višak (PS) raste: (+a)• Gubitak CS premašuje dobitak PS pa govorimo o mrtvom teretu za društvo

(deadweight loss ili DWL): (-b-c-d)

Uticaj uvozne kvote na preraspordjelu dohotka i blagostanja:• C je carinski ekvivalent ako država prodaje dozvole za uvoz

• Utjecaj kvote na preraspodjelu dohotka i blagostanje ima identične efekte ekvivalentnoj uvoznoj carini

• Izuzetak je renta c koja je povezana s ograničenjem (“rent- seeking activities” proces)

1. Vlada ostvaruje prihod ako prodaje dozvole za uvoz do veličine kvote

2. Domaći uvoznici ostvaruju prihod ako im vlada podijeli uvozne dozvole

3. Strani izvoznici ostvaruju prihod formirajući kartel dok domaći uvoznici međusobno konkuriraju

10

Grafikon 2 : Efekti uvođenja kvota

• U slučaju da država proda uvozne dozvole gubitak blagostanja od uvođenja kvote je jednak (–b-d)

11

4. OSTALA NECARINSKA OGRANIČENJA VANJSKE TRGOVINE

4.1 Kvalitativna ograničenja

Kvalitativna mjere obuhvataju državne mjere koje se odnose na kvalitet robe koja se uvozi ili izvozi. Te mjere su :

Atesti Obilježavanje proizvoda Oznaka o podrijetlu robe Norme

Atest je neophodna potvrda da bi se određeni proizvod mogao prodavati na odredjenom trzistu. Dakle, naša država je propisala minimum tehničkih uslova za robu da bi ona se uopšte može prodati na našem tržištu.

Potvrde o porijeklu robe predstavljaju pismeni ispravu o porijeklu odredjene robe tj . da roba nije ukradena i slicno. Obrazac je pisanog zahtjeva popunjava izvoznik i potvrđuje svojim pečatom i potpisom tačnost podataka navedenih na potvrdi.

Norme su dokumenti doneseni konsenzusom i odobreni od priznatoga tijela, koji za opću i višekratnu uporabu daju pravila o uvozu ili izvozu robe. Norme bi se trebale temeljiti na provjerenim znanstvenim, tehničkim i iskustvenim rezultatima.

4.2 Antidampinški postupci

Antidamping predstavlja kada država uvoznica poduzima određene mjere protiv države izvoznice koja pri izvozu svojih roba i usluga primjenjuje damping, nazivaju se antidampinški postupci. Bitne su četiri skupine postupaka:

1. prepoznavanje dampinga – može se prepoznati uspoređivanjem cijena države izvoznice i države uvoznice za istu ili sličnu robu,

2. pokretanje postupka – pokreće ga nadležna institucija države uvoznice,

3. dokazivanje dampinga – ako se ne dokaže damping država uvoznica obustavlja postupak antidampinga.

4. sankcije za damping – takve sankcije izriče država uvoznica na osnovi utvrđene štete koju je damping prouzročio.

12

4.3 Izvozne subvencije

Izvozne subvencije su direktna plaćanja (ili garantovane poreske olakšice i subvencionisani zajmovi) izvoznicima iz zemlje ili potencijalnim izvoznicima i/ili zajmovi uz nisku kamatnu stopu stranim kupcima da bi se stimulisao izvoz zemlje. Kao takve, izvozne subvencije mogu se posmatrati kao oblik dampinga. Mada su izvozne subvencije nelegalne prema međunarodnim sporazumima, mnoge zemlje ih pružaju u prikrivenoj ili manje prikrivenoj formi.

Forme podsticaja izvoza su sljedeće:

1. Vraćanje carinskih i drugih uvoznih dažbina2. Vraćanje vozarine3. Izvozni podsticaji4. Posebni podsticaji

1) Vraćanje carinskih i drugih uvoznih dažbina Pravo na Vraćanje carina ostvaruje preduzeće po izvršenom izvozu robe domaće proizvodnje i izvršenju njene naplate (u konvertibilnoj valuti ili kompenzacijom). Vraćanje carina se obračunava na ugovorenu vrijednost izvezene robe.

2) Vraćanje vozarineIzvoznik stiče pravo na vraćanje dijela troškova plaćene vozarine, za prevoz robe od granice do odredišta kupca.

3) Izvozni podsticajiOstvaruju se formiranjem posebnih fondova u svrhu podsticanja izvoza robe iz prioritetnih sektora

4) Posebni podsticajiNajkarakterističniji posebni podsticaji su podsticaji banaka izvoznicima koji su njima prodavali devize, i to u smislu isplate dodatnog iznosa izvoznicima.

13

5. ZAKLJUČAK

. Zaštitne mjere općenito spadaju u ekonomsku politiku kojoj je osnovna svrha zaštita domaće proizvodnje i sticanje prihoda države. Zaštitne mjere koje vlada može uvesti su kontigenti, posebne zaštitne carine, izvozne i uvozne dozvole , antidampinške mjere kao i kompenzacijske carine. Najznačajnije necarinske mjere su kontignetni, što predstavlja količinsko ograničenje uvoza ili izvoza jedne zemlje. Uvozna kvota podiže domaću cijenu te omogućuje rast domaće proizvodnje. Kao negativan efekat uvozne kvote može se navesti da ona može stvoriti monopolnu moć domaćih proizvođača smanjenog uticaja inozemne konkurencije. Dobrovoljno ograničavanje izvoza može nametnuti država izvoznica s ciljem da se sačuvaju neka neobnovljiva prirodna bogatstva (npr. nafta) ili kulturna dobra. Ono može biti i rezultat sporazuma između države uvoznice i države izvoznice nekog proizvoda na temelju kojega država izvoznica na neki način dobrovoljno prihvaća izvozna ograničenja.Pored kvantitatvnih mjera postoje razne i kvalitativne mjere. Kvalitativna mjere obuhvataju državne mjere koje se odnose na kvalitet robe koja se uvozi ili izvozi

14

LITERATURA

1. Zelenika, R.: Prometni sustavi. Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2001.2. –3. –4. –5. -

15