NEAUTORIZIRANI TRANSKRIPT 29. SJEDNICE DOMA NARODA ...static.parlament.ba/doc/100080_29. sjednica DN 29.05.17.pdf · amandmanima poboljšamo ovaj tekst i stvorimo zaista jednu ozbiljnost

NEAUTORIZIRANI TRANSKRIPT

29. SJEDNICE DOMA NARODA PARLAMENTARNE SKUPŠTINE

BOSNE I HERCEGOVINE

održane 29.05.2017. godine, sa početkom u 12:10 sati

PREDSJEDATELJ

BARIŠA ČOLAK

Poštovane dame i gospodo, poštovani izaslanici, srdačno vas sve pozdravljam i otvaram

29. sjednicu Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

/INTONIRANJE HIMNE/

Na današnjoj sjednici nazočno je 15 izaslanika od kojih 5 iz reda bošnjačkog naroda, 5 iz

reda hrvatskog naroda i 5 iz reda srpskog naroda.

Za 29. sjednicu predlažem sljedeći:

D n e v n i r e d

1. Usvajanje Zapisnika 28. sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH;

2. Zahtjev Vijeća ministara BiH za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i

dopunama Zakona o upravi po hitnom postupku, u skladu s člankom 124. Poslovnika

Doma naroda – predlagatelj: Vijeće ministara BiH, zakon broj: 01,02-02-1-770/17, od

20.03.2017.;

3. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnom i

međuentitetskom cestovnom prometu (drugo čitanje) – predlagatelj: Vijeće ministara

BiH, zakon broj: 01,02-02-1-2509/16, od 28.09.2016. i 25.01.2017.;

4. Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i

Hercegovine (prvo čitanje) – predlagatelj: Zastupnički dom Parlamentarne skupštine

BiH, zakon broj: 02-02-1-2610/16, od 24.03.2017.;

5. Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja (prvo

čitanje) – predlagatelj: Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, zakon broj:

01-50-1-15-44/17, od 25.04.2017.;

6. Prijedlog izmjena i dopuna Jedinstvenih pravila za izradu pravnih propisa u

institucijama Bosne i Hercegovine – predlagatelj: Ministarstvo pravde BiH, broj:

01,02-02-4-566/17, od 22.02.2017.;

7. Financijska izvješća za godinu koja je završena 31.12.2016. i Godišnje izvješće za

2016 – podnositelj: Centralna banka Bosne i Hercegovine, broj: 02-50-19-899/17, od

03.04.2017.;

8. Izvješće o radu Državnog regulatornog povjerenstva za električnu energiju u 2016.

godini, broj: 01,02-50-19-919/17, od 04.04.2017.;

9. Izvješće o radu Ureda za razmatranje žalbi za 2016. godinu, broj: 01,02-50-19-

944/17, od 05.04.2017.;

10. Izvješće o stanju radijacijske i nuklearne sigurnosti za 2016. godinu – podnositelj:

Državna regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost, broj: 01,02-50-19-

979/17, od 11.04.2017.;

11. Prvo izvješće monitoringa provedbe Strategije za borbu protiv korupcije 2015.-2019.

i Akcijskog plana za provedbu Strategije za borbu protiv korupcije 2015.-2019.,

2

materijal Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, broj:

01,02-04-3019/16 od 10.03.2017.;

12. Rang-lista kandidata za člana Upravnog odbora Javnog radio-televizijskog servisa

BiH iz reda ostalih, materijal: Regulatorne agencije za komunikacije BiH, broj:

01,02-34-1-871/17, od 30.03.2017.;

13. Izvješće o utvrđivanju liste uspješnih kandidata za imenovanje jednog člana

Neovisnog povjerenstva za praćenje uvjeta boravka u zavodima, postupanje i

poštivanje ljudskih prava osoba nad kojima se izvršavaju kaznene sankcije i druge

mjere koje je izrekao u kaznenom postupku Sud Bosne i Hercegovine, strani sudovi

za djela predviđena Kaznenim zakonom BiH ili međunarodnim ugovorom čija je

potpisnica Bosna i Hercegovina ili drugi sud sukladno zakonu Bosne i Hercegovine,

broj: 01,02-34-1-1188/17, od 09.05.2017.;

14. Razrješenje člana Ureda za razmatranje žalbi BiH, broj: 01,02-50-19-1038/17 od

15.05.2017.;

15. Davanje suglasnosti za ratifikaciju Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i

Hercegovine i Vlade Republike Srbije o međunarodnom cestovnom prijevozu putnika

i tereta, broj: 01,02-05-2-967/17, od 10.04.2017.;

16. Davanje suglasnosti za ratifikaciju Odluke o ratifikaciji Ugovora o zajmu (Projekt

Koridora 5c nastavak) između Bosne i Hercegovine i Europske banke za obnovu i

razvoj, broj: 01,02-05-2-998/17 od 12.04.2017.;

17. Davanje suglasnosti za ratifikaciju Ugovora o zajmu (Luka Brčko) između Bosne i

Hercegovine i Europske banke za obnovu i razvoj, broj: 01,02-05-2-1008/17, od

13.04.2017.;

18. Davanje suglasnosti za ratifikaciju Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i

Hercegovine i Vlade Savezne Republike Njemačke o financijskoj suradnji u 2013.

godini, broj: 01,02-05-2-1076/17, od 21.04.2017.

Ovo je usuglašeni dnevnir red Kolegija Doma naroda.

Javlja li se netko za riječ, ima li prijedloga za izmjenu i dopunu ovog dnevnog reda?

Ne vidim prijavljenih.

Ako nema izmjena i dopuna dnevni red je usvojen i o njemu se ne glasuje u skladu s

člankom 60. Poslovnika Doma naroda.

Prelazimo na točku jedan, dakle,

Ad. 1. Usvajanje Zapisnika 28. sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH

BARIŠA ČOLAK

Otvaram raspravu.

Javlja li se netko za riječ? Ne vidim prijavljenih.

Dakle, sad ćemo glasovati o Zapisniku 28. sjednice Doma naroda Parlamentarne

skupštine BiH.

Pripremite se za izjašnjavanje.

Možete glasovati.

Od nazočnih 15 – za je bilo svih 15, dakle nije bilo glasova protiv, niti suzdržanih. Iz

Federacije BiH – 10 za, bez glasova protiv i suzdržanih, iz Republike Srpske – 5 glasova za, bez

glasova protiv i suzdržanih.

3

Postoji opća većina, postoji i entitetska većina, konstatiram da je usvojen Zapisnik 28.

sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Prelazimo na točku dva,

Ad. 2. Zahtjev Vijeća ministara BiH za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama

i dopunama Zakona o upravi po hitnom postupku, u skladu s člankom 124. Poslovnika

Doma naroda – predlagatelj: Vijeće ministara BiH, zakon broj: 01,02-02-1-770/17, od

20.03.2017.

BARIŠA ČOLAK

Dobili ste zahtjev Vijeća ministara BiH za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i

dopunama Zakona o upravi po hitnom postupku, u skladu s člankom 124. Poslovnika Doma

naroda. Zastupnički dom na 44. sjednici, održanoj 20.04.2017., nije prihvatio zahtjev za

razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravi po hitnoj proceduri,

niti po skraćenoj. Na 44. sjednici, održanoj 10.05.2017., usvojio je Prijedlog zakona u prvom

čitanju.

Otvaram raspravu. Javlja li se ko za riječ?

Javio se gospodin Genjac. Gospodine Genjac izvolite.

HALID GENJAC

Zahvaljujem predsjedavajući. Poštovani prisutni, kolegice i kolege.

Vijeće ministara je uputilo Prijedlog zakona da se razmatra po hitnoj proceduri

pravdajući to potrebom da se ovaj Zakon prilagodi situaciji koja je nastala nakon usvajanja

Zakona o udrugama i zakladama. I ja razumijem tu potrebu, međutim obzirom da se radi o

intervencijama na Zakon o upravi koje nisu baš tako jednostavne i koje su dalekosežne, rekao

bih, ja mislim da ovaj Zakon treba razmatrati u redovnoj proceduri sa mogućnošću ulaganja

amandmana i određene korekcije koje su potrebne.

Zahvaljujem.

BARIŠA ČOLAK

Hvala Vama.

Pa dobro, činjenica i jeste da je, dakle, i Zastupnički dom usvojio po redovnoj proceduri,

dakle, evo, sugestija je da se ipak i mi izjasnimo tako da ide u redovnu proceduru. Tako sam

shvatio Vas gospodine Genjac.

Dakle, sad glasujemo o proceduri, a Nović se prijavio.

Gospodin Nović, oprostite nisam Vas vidio, može izvolite.

SREDOJE NOVIĆ

Uvaženi predsjedavajući, kolegice i kolege, predstavnici Savjeta ministara, dame i

gospodo.

Ja moram reći da sam malo iznenađen da se zaista ovaj Zakon od strane Savjeta ministara

uputio u hitnu proceduru. Neću ništa da kažem, tešku neku riječ, ali ¼ zakona da se mijenja po

hitnoj proceduri prosto je nevjerovatna. Nisu ovo, kao što je rekao i kolega Genjac, tako

4

jednostavne izmjene ovog Zakona, a pogotovo nisu tako hitne da bi mi danas ušli u proceduru

hitnog donošenja ovog Zakona. I zato mislim da je i Predstavnički dom donio ispravnu odluku i

predlažem da i ovaj Dom ne prihvati ni hitnu, ni skraćenu proceduru i da ovaj Zakon ide u

redovnu proceduru, jer svi oni koji su čitali ponuđene izmjene i dopune Zakona očigledno je da

ćemo imati razloga da razmotrimo malo detaljnije i da, eventualno, sa predloženim

amandmanima poboljšamo ovaj tekst i stvorimo zaista jednu ozbiljnost u ovom Domu.

Hvala.

BARIŠA ČOLAK

Hvala Vama gospodine Nović.

Evo, i ja ću se pridružiti upravo ovome što ste rekli Vi i gospodin Genjac, nadam se da će

se i ostali tako izjasniti.

Dakle, ali mi moramo provesti proceduru izjašnjavanja, prvo glasujemo, dakle, o

proceduri, dakle, hoćemo li Prijedlog zakona razmotriti po hitnom postupku, sukladno članku

124. Poslovnika Doma.

Molim vas pokrenite proceduru izjašnjavanja.

____________(?)

/nije uključen mikrofon/

BARIŠA ČOLAK

Možemo ponoviti izjašnjavanje, molim vas.

Od nazočnih 14 – nije bilo glasova za, 12 protiv, 2 su bila suzdržana. Iz Federacije BiH –

nije bilo glasova za, 8 protiv i 1 suzdržan, iz Republike Srpske – nije bilo glasova za, 4 protiv i 1

suzdržan. Dakle, ne postoji opća većina.

Sad ćemo se izjašnjavati o ovom Prijedlogu zakona po skraćenom postupku.

Dakle, evo možemo glasovati.

____________(?)


BARIŠA ČOLAK

Treba li ponoviti?

____________(?)


BARIŠA ČOLAK

Hajde ponovite još jedanput, može.

Od nazočnih 14 – nije bilo glasova za, 12 je bilo protiv, 2 su bila suzdržana. Iz Federacije

BiH – nitko nije bio za, protiv 9, nije bilo suzdržanih glasova, iz Republike Srpske – nitko za, 3

protiv i 2 suzdržana.

Ne postoji opća većina. Dakle, pošto nisu prihvaćeni prijedlozi da se o ovom Zakonu

izjašnjavamo niti po hitnom, niti po skraćenom postupku, Zakon ide u redovnu proceduru.

5

Prelazimo na točku tri današnje sjednice, to je,

Ad. 3. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnom i

međuentitetskom cestovnom prijevozu (drugo čitanje) – predlagatelj: Vijeće ministara

BiH, zakon broj: 01,02-02-1-2509/16, od 28.09.2016. i 25.01.2017.

BARIŠA ČOLAK

Ovo je drugo čitanje, u drugom čitanju vodi se rasprava o amandmanima i glasuje se o

Prijedlogu zakona. Dobili ste Izvješće Povjerenstva za vanjsku i trgovinsku politiku, carine,

promet i veze Doma naroda. Povjerenstvo je prihvatilo tekst Prijedloga zakona zajedno s četiri

amandmana i predlaže Domu njegovo usvajanje. Zastupnički dom je na 38. sjednici, održanoj

30.11.2016., usvojio Prijedlog zakona u drugom čitanju zajedno s tri amandmana.

Riječ dajem gospodinu Nebojši Radmanoviću, predsjedatelju Povjerenstva za vanjsku i

trgovinsku politiku, carine, promet i veze Doma naroda.

NEBOJŠA RADMANOVIĆ


BARIŠA ČOLAK

Kao u Izvještaju, dobro. Hvala.

Sad dajem riječ predlagatelju Zakona ako je nazočan i ako cijeni da ima potrebe?

Nema. Hvala.

Otvaram raspravu. Javlja li se netko za riječ?

Nema prijavljenih. Zatvaram raspravu.

Glasujemo o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnom i

međuentitetskom cestovnom prijevozu u drugom čitanju.

Od nazočnih 15 – za je bilo 6, protiv 5, suzdržana 4. Iz Federacije BiH – za je bilo 6,

protiv 2 i suzdržana 2, iz Republike Srpske – nije bilo glasova za, 3 glasa protiv i 2 suzdržana.

Postoji opća većina, ali ne postoji entitetska većina.

Evo, ja sam u konsultacijama sa kolegama iz Kolegija da se u drugom krugu izjasnimo na

narednoj sjednici.

Prelazimo na četvrtu točku dnevnog reda današnje sjednice, to je,

Ad. 4. Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o plaćama i naknadama u institucijama

Bosne i Hercegovine (prvo čitanje) – predlagatelj: Zastupnički dom Parlamentarne

skupštine BiH, zakon broj: 02-02-1-2610/16, od 24.03.2017.

BARIŠA ČOLAK

Ovo je prvo čitanje Prijedloga zakona. Članak 103. Poslovnika prvo se vodi rasprava o

potrebi donošenja i načelima na kojima je Prijedlog zakona utemeljen. Dobili ste Mišljenje

Zakonodavno-pravnog sektora, Ustavnopravnog povjerenstva Doma naroda i Povjerenstva za

finacije i proračun Doma naroda. Ustavnopravno povjerenstvo Doma naroda utvrdilo je da je

6

Prijedlog zakona usuglašen s Ustavom i pravnim sustavom Bosne i Hercegovine. Povjerenstvo

za financije i proračun Doma naroda podržalo je načela Prijedloga zakona.

Riječ dajem gospođi Ljilji Zovko, predsjedateljici Povjerenstva za financije i proračun

Doma naroda ako cijeni da ima potrebe.

Kao u Izvješću. Dobro, hvala.

Riječ dajem predlagatelju Zakona ukoliko je nazočan i ima potrebe.

Ne vidim.

Dakle, otvaram sad raspravu. Javlja li se netko za riječ?

Gospođa Zdenka Džambas. Izvolite.

ZDENKA DŽAMBAS

Lijepo vas pozdravljam, kao i svoje kolege izaslanike, članove Vijeća ministara i sve

ostale goste.

Ja vam zaista moram reći šta se događalo na Komisiji za financije, koja radi sukladno

zakonu i vrlo odgovorno, i mi smo na sjednici, koja je bila prije današnje, zaključak izglasali, te

uputili Ministarstvu sigurnosti da ono u okviru svojih nadležnosti pronađe, iznađe sredstva da bi

se ovaj Prijedlog zakona, koji je došao sa Zastupničkog doma, mogao provesti, obzirom da

imamo negativno Mišljenje od Ministarstva financija, sredstva koja se tu treže nisu, nije moguće

pronaći u trenutnom našem proračunu. I sad obično to onda ispadne kod glasanja, netko je za,

netko protiv policije, mi, naravno, to nismo, ali u međuvremenu dok smo čekali taj odgovor, koji

smo dobili danas uoči sjednice, u pola deset, odgovor koji nam ništa nije rekao. Dakle, postupak

je zamišljen da se ovo što bi se provelo prijedlog da Ministarstvo sigurnosti prema Ministarstvu

financija, te da ono nama dostavi način na koji mi možemo pristupiti ovoj priči o izmjenama i

dopunama Zakona o policiji. Nas se obično kao zastupnike, mi i do danas, niko od nas nije

zadovoljan našim zaključcima, našim zahtjevima, nama se ne odgovara, danas je skinuta točka

dnevnog reda jer se treći puta ne pojavljuje predlagač zakona jednog kog smo danas skinuli,

dakle neozbiljan je to odnos prema nama zastupnicima. S druge strane, mi opet oni koji smo kao

izaslanici i tamo zastupnici glasali za ovaj Proračun za 2017. godinu smo za njega i odgovorni,

prema tom ne možemo donositi kako kome padne na pamet izmjene, a da pri tome ne vidimo na

koji način ćemo to provesti a da ne ugrozimo proračun.

Ja neću u tu dubinu dalje ulaziti, ali naravno da smo tijekom tih petnaestak dana vršili

istraživanja i moja današnja priča na toj sjednici i jeste bila ta da vidimo šta je to, a pošto je ... i

javnosti okrenuti, ja samo želim reći, znači u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela je 733

policajca, u Graničnoj policiji 1.930 i u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu je 486. Govorimo o

3.149 policajaca. Prijedlog koji je nama došao nije samo za neke, nego znači za sve one policajce

koji su sa ovlastima, dakle u uniformi. Tražeći kako sada ovo da ispoštujemo a da se ne naruši

ono što mi imamo u institucijama da je srednja škola sa koeficijentom 1,29 kao što i policajac

ima 1,29 ali zbog specifičnosti njihovog posla njima treba i dodatak, sa kojim se ja apsolutno i

kao zastupnik i svi mi ovdje slažemo, da se kroz taj dodatak njima namiri ono čime se oni bave i

poslom kakvim se oni bave. I sad za razliku ove tri agencije, odnosno direkcije na različite način

daju te dodatke, Granična policija 35% dodatka na tu osnovnu plaću daje svima jednako, dok

npr. ovi iz SIPA-e oni daju od 30 do 50%, na koji način raspoređuju ja stvarno ne znam, i ova za

koordinaciju, znači Direkcija za koordinaciju policijskih tijela negdje od 30-35%. To su ti

dodaci, znači na različit način se oni gledaju.

7

Ako pogledamo prijedlog koji je kolega, i koji je Zastupnički dom usvojio, onda ćemo

vidjeti, recimo, u tom prijedlogu sa povećanjem koeficijenta već izlazimo iz priče sa 1,29 idemo

na 1,40 i pravimo nešto što će izazvati buru novih reakcija i novih usklađivanja, pa npr. po tom

prijedlogu jedan, onaj prvi početni policajac bi dobio po tom povećanje plaće 8,5%, ali npr. zato

stariji narednik 25%, pa onda, ne znam, inspektor 12%, pa je onda glavni inspektor 18%, dakle

to je neki, ne znam ja na, kojim se brojkama vodio kolega kad je ovo predlagao. Iz tog razloga

mi smo mišljenja ili ja, evo ili bar Klub Hrvata, smo mišljenja da bi Vijeće ministara, al' sad

stvarno da se zaduži da u narednih 30 dana pronađe nekakve mogućnosti. One mogu biti, ja sam

to istraživala, pa sam došla do čudnih brojki, npr. kolega Sredoje Nović ima jedno pitanje, vi ste

vidjeli da je, da ova policija koja, znači Direkcija za koordinaciju policijskih tijela milion i po

godišnje troši na ime službenih putovanja u pratnji osoba, znači za ove tri imaju ukupno oko 2,5

miliona godišnja izdavanja za službena putovanja, pri čemu samo Direkcija za koordinaciju

policijskih tijela malo manje od 2 miliona. Ako odemo u Ministarstvo sigurnosti i pogledamo

kako kod njih ide, oni imaju nagrade, znači nisu dodaci nego su nagrade, koje se isplaćuju, to

sam vidjela u revizorskom izvješću, vidjećemo kako će to biti za '16., gdje te nagrade idu po

pojedinoj osobi u Ministarstvu od 100 do 900 maraka. Ni to ne znam kako i na koji način se

dijeli, negdje do 20 mogu dati, to vjerojatno ide ono sve na 20%. Onda npr. ako vi kao građanin

pošaljete pismo tamo i tražite prema Zakonu o pristupu informacijama da vam se nešto odgovori,

službenik koji to radi svaku tu, svaki vaš odgovor sebi dodatno naplati 30 maraka radeći taj svoj

posao. Dakle, govorim o tom da bi se tu moglo naći načina da se ovim policajcima pomogne

unutar sredstava koja već postoje. Mi očigledno za '17. godinu ne možemo napraviti ništa, a

pošto se nalazimo u jeku izrade proračuna za 2018. godinu mi možemo, evo recimo za mjesec

dana, ja sam pripremila zaključak u 30 dana da se stvarno sjedne i vidi šta se može i koliko se

može, ne znači da mora ovoliko koliko piše, koliko se može pomoći da se ovim policajcima koji

su na razini Bosne i Hercegovine pomogne da se bar malo približe onim entitetskim, odnosno

kantonalnim kako ih već, kakve oni već plaće imaju.

Prema tom, moj prijedlog bi bio, i zaključak, jasno ovo je prvo čitanje gdje mi ulazimo u

priču da to ide, ali da se u narednih mjesec dana potrude oni koji vladaju proračunom, da ne

kažemo to je 10 miliona, ne, to je 8 miliona, nego da točno kažu koliko je to miliona koje moraju

pronaći, ne znam kako. Ako nam za taj mjesec dana ne uspiju to reći na koji način, onda ćemo

mi vjerojatno izglasati niste htjeli odgovoriti, kao što je jutros došao odgovor, to nije nikakav

odgovor od strane Ministarstva sigurnosti, onda će dobiti zadatak da nađu, ja ne znam kako će ga

naći. Ali zaista mislim da je vrijeme da se zaključak koji pošalju zastupnici, izaslanici prema

nekom iz Vijeća ministara, iz, bilo gdje da ga mi šaljemo, da se on ispoštuje, da se ispoštujemo

mi jer trebamo podići ruku, kažem ponavljam, kao odgovorni i za proračun, ali i kao ljudi, ja ne

želim da budem protiv policije, ja nisam protiv policije, ja to neću, ali da vidimo koji je najbolji

način, najbolje mogućnosti da se njima izađe u susret. Mi znamo da se oni nisu imali kome žaliti

od 01.01. ove godine oni nisu imali kome da upute svoju žalbu do neki dan, tek su neki dan

dobili odbor gdje se mogu žaliti. Pa sam onda recimo čitala, to sam danas rekla, čitam pisma

koja se upućuju prema Ministarstvu sigurnosti na način, a i to može biti ušteda, ja ne znam i to se

može naći, recimo šivanje uniformi, Pravilnik je pripremljen takav da ga, da nitko iz Bosne i

Hercegovine ne zna sašiti odijelo za policajce, ne zna, nego će to očigledno ići prema strancima.

Znači, sve se to može, svašta tu bi mi mogli da pronađemo i da pomognemo, ponavljam,

očuvanju proračuna ali i pomoći ovoj policiji. Ne bježimo, samo, evo, kažem, neka ide onako po

redu kako bi trebalo ići.

Dakle, predlažem zaključak, evo ja ću ga sad pročitati, pa ću moliti da se podijeli, dakle –

Zadužuje se Vijeće ministara BiH da u roku od 30 dana pronađe rješenje kako bi izmijenjeni

8

Zakon o plaćama i naknadama u institucijama BiH bio primjenjiv. Dotle svakako i ne može doći

drugo čitanje.

Hvala lijepo.

BARIŠA ČOLAK

Hvala Vama gospođo Džambas.

Ko se prijavio? Gospodin Rodić prvo, pa onda gospodin Nović.

Gospodine Rodiću izvolite.

DRAGUTIN RODIĆ

Uvaženi predsjedavajući, poštovani predsjedavajući Savjeta ministara i članovi Savjeta

ministara, kolege delegati, dame i gospodo.

Gospođa Džambas je dosta toga rekla i potkrijepila to primjerima i tu je sve jasno, mislim

da tu nema ni jedne dileme. Ja sam se javio iz drugog rezloga, zato što smo mi na Komisiji za

finansije i budžet skoro nekoliko mjeseci intenzivno tragali za rješenjem i da dođemo do

kvalitetnog rješenja koji bi mogao da bude prihvaćen ovdje na Domu naroda. I, nažalost, i danas

na Komisiji, što se rijetko dešava Komisiji za finansije i budžet, a i to govori o odgovornosti, je

ovaj Zakon se našao na dnevnom redu današnje sjednice, nismo imali jedinstven stav oko toga,

ali ja lično mislim da je dobro što raspravljamo i što je Zakon dobio šansu da u parlamentarnoj

proceduri vidimo šta je moguće naći kao rješenje ovih problema. Moje lično mišljenje jeste da

ono što smo u startu pogriješili, a na tome insistiramo već duže vrijeme, jeste da imamo jedan

novi Zakon o platama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine, jer samo na takav način

mi možemo da riješimo ovo pitanje institucionalno i sistematski. Ono što mene brine jeste da li

će poslije ovoga zahtjeva doći i drugi zahtjevi, i ono što jeste ovaj Zakon je Savjet ministara

ranije razmatrao ali je on ušao u parlamentarnu proceduru preko prijedloga poslanika u

Predstavničkom domu. I ja bih volio da je to u Predstavničkom domu se drugačije razmatralo i

pokušalo se tragati za ovim rješenjima, pa bi onda, vjerovatno, lakše bilo i ovdje.

Ovdje ako pogledate potpuno je jasan stav Ministarstva finansija, i mislim da je to jedna

vrsta odgovornosti, ukazuje nam na ono što je moguće i kako se Zakon može, faktički da počne

sa njegovom primjenom, ali ono što svako od nas nosi odgovornost kao parlamentarac da li

ćemo imati razliku između normativnog i stvarnog i da li ćemo na kraju dobiti nešto što smo mi

digli, ovaj, ruke, vjerovatno dobili određene poene u određenoj populaciji stanovništva, ali nismo

riješili problem. Ja kao dio opozicije možda bih politički mogao da razmišljam na sljedeći način:

vrlo jednostavno je dići ruku, reći – evo ja jesam za to, a sutra se naslađivati sa onim što je

nemoguće realizovati. Ako je činjenica da je za realizaciju ovih prava potrebno bruto negdje oko

10 miliona KM za jednu tekuću godinu, to su ogromna sredstva, ako znamo da budžet je već

godinama na 950 miliona, da ..., znači to samo možemo rješavati kroz unutrašnje uštede. I

upravo to je radila Komisija, tražila je da zajednički dođemo do rješenja. Imali smo stav

Ministarstva finansija, danas smo dobili Mišljenje Ministarstva bezbjednosti u kojem postoje

mnoge dobre namjere, briga za tu populaciju i želja da se to riješi, međutim takođe nema rješenja

u tom aktu od strane Ministarstva bezbjednosti.

Iz svega toga mislim da trebamo, i dobro je što se Prijedlog zakona našao u redovnoj

proceduri, mislim da imamo vremena da tragamo za rješenjem, ali se bojim ukoliko je ovaj iznos

budžeta i za sljedeću godinu ovakav kakav jeste, ako pogledamo Reformsku agendu i sve ono što

se u njoj nalazi, mnogo tu stvari je jasno, je činjenica da ostaje samo jedna jedina mogućnost, a

9

to je, što je govorila gospođa Džambas, unutrašnje rezerve, preraspodjela i na taj način da se to

riješi.

Hvala vam.

BARIŠA ČOLAK

Hvala Vama gospodine Rodić.

Gospodine Noviću izvolite.

SREDOJE NOVIĆ

Ja, naravno, da sam bolećiv prema profesiji koju obavljaju uvažene kolege ali čak i da

nisam ovdje se čovjek suočava sa zaista ozbiljnim problemom. Malo me ovaj Zakon podsjeća na

onaj od prije nekoliko godina kada se u ovom Parlamentu donosio u vezi sa oficirima, odnosno

pripadnicima Oružanih snaga BiH. Istina tada je taj Zakon donošen neposredno skoro pred

izbore, pa su trčali tada brojni da blagonaklono donesu Zakon da bi dobili nešto glasova u tom

trenutku. Međutim, nije to rješenje, i poslije smo vidjeli proteste, poslije smo vidjeli probleme sa

kojima su se suočili i entiteti i Bosna i Hercegovina generalno. A policiji ne trebaju dobre

namjere nikome od nas što mi njih, da ne kažem, sažaljevamo, nemamo mi šta njih sažaljevati,

oni su se opredijelili za taj posao, ali traže da budu nagrađeni za posao koji oni obavljaju. Vidite

kako je moguće da mi ako ove godine nemamo budžet, a nemamo po svoj prilici unutrašnjih

rezervi, kolegica je rekla, a i kolega Rodić, tih 7, 10 i ne znam koliko miliona, zašto onda

nemamo dodatne odgovornosti da se u Savjetu ministara sagleda šta je za 2017. godinu, pa da na

taj način razmatramo možemo li u budžetu za 2017. godinu obezbijediti ta sredstva i da, '18.,

pardon, i da ta sredstva u 2018. imamo, a da Zakon donosimo ili sada ili u septembru ili oktobru,

sasvim je manje važno. Ja ne mislim da nema rezervi, ne mislim da se ne može razriješiti, ali isto

tako moram reći iz svog nekog viđenja da kada bi se ja pitao ozbiljno bi Sindikatu policijskih

struktura savjetovao, ako imam pravo na to uopšte, da razmotri treba li svim policajcima 16

mjeseci staža umjesto 12, pa da skraćujemo staž beneficirani, a novac od beneficiranog staža

dajemo na plate. Zar mislite da je isto raditi u policiji prije 30, 20 godina i danas? I drugo, da li

mladi ljudi treba ih otjerati u penziju u 52. godini. Sve njih pitajte koji evo dio sjedi ovdje, oni su

doduše oficiri pa oni nešto drugačije imaju, ali svi policajci završe policijske škole srednje sa

nekih 19 eventualno 20 godina, on je u 52. penzioner po sili zakona. Nije riješio stan, nije riješio

djecu, nije riješio ni jedno životno pitanje, po sili zakona on odlazi. Zar od 52 godine mi trebamo

na ulicu otjerati da prodaju paradajz i papriku ovi ljudi za koji ova zemlja i svaka druga davala.

Ja mislim da je vrijeme da se o tome malo razmišlja, jer novac koji se daje za beneficirani staž

on se daje jednako kao i za ovaj radni staž aktivni. Zato mislim da ima i tu unutrašnje rezerve i

mislim da bi dobro bilo o tome razmisiti, produžićemo, da kažem, radni vijek pripadnicima

policijskih struktura za nekih 4-5 godina, a povećati plate, ali ne lažno da oduzmemo im dva

mjeseca beneficiranog a onda na bazi toga kažemo ne možete dobiti veće plate.

Nije prirodno, nije prirodno da bilo koji službenik, odnosno namještenik u zajedničkim

institucijama ima start veći od policajca. Ne da nije prirodno, to se ne smije dogoditi, on mora da

ima izjednačen status, bio to državni službenik, bio to policajac, sa svim namještenicima,

odnosno službenicima u zajedničkim institucijama, a drugo je pitanje dodatka. Mi smo

svojedobno, uvijek trčimo za dodatke, dodatak je uvijek pitanje Ja zato mislim da se treba to

izjednačiti i moj je prijedlog da ne 30 dana, čak mislim da je kratak rok 30 dana, da 60 dana

treba da bude zahtjev prema Savjetu ministara da se obaveže Savjet ministara da iznađe rješenje i

da predloži izmjene i dopune do, za sljedeću, za neku od sjednica i da za 2018. taj Zakon može

10

stupiti na snagu 01.01.2018. godine i da oni ne moraju lobirati i hodati, dodvoravati se, stvarati

politički, jelde, štimung, odnos jedni prema drugima, pa eto ovi su za, a ovi su protiv. Ja takođe

dijelim mišljenje gospodina Rodića, najrađe i najlakše je nama reći sada – odlično, hajmo mi

donijeti ovaj Zakon, para nema. Ali ja bih uvijek onda savjetovao policiji – sutradan kada nema

para tužite Bosnu i Hercegovinu, tužite finansije i vama će novac biti isplaćen. Ali nemojte

zaboraviti da 3.500 je ljudi koji danas, nažalost stvorena je jedna klima, uprle oči odje u ovaj

Dom hoćemo li mi, da li smo za ili ne. Mi smo svi za, ja ne vjerujem da ovdje neko sjedi ko misli

da bi trebalo jednu marku oduzeti. I zato se ja zaista zalažem, evo, da donesemo taj Zakon u

2017., a da on stupi na snagu 01.01.2018., i tada će biti obaveza Savjeta ministara da pronađe

unutrašnje rezerve. Inače, mislim da bi ušli u jednu ozbiljnu, ozbiljan problem.

Hvala.

BARIŠA ČOLAK

Hvala Vama gospodine Noviću.

Gospodin Babalj se javio. Izvolite.

DARKO BABALJ

Evo, da vas pozdravim.

Meni ništa nije jasno, odnosno sve je jasno, mi smo prije svega političari, je li tako.

Danas smo u poziciji da, evo, radi javnosti kažem nekoliko stvari, ukoliko mi ovaj danas Zakon

usvojimoj usvajamo ga u prvom čitanju. Nakon toga ide amandmanska faza i onda usvajanje u

drugom čitanju. U tom amandmanskoj fazi može i Vijeće ministara da uloži amandmane pa da

ga promijeni. Znači, mi se danas opredjeljujemo da li je ovo dobar temelj za nešto što se zove

povećanje plate. A sve ovo što su moje kolege rekle, što bi oni rekli nek presaviju tabak, ulože

amandmane, pa ukoliko budu korisni i prihvaćeni u ovom Domu tako će i biti. Znači, ovdje je

sve jasno, mi se danas izjašnjavamo o prvom čitanju. I ovaj Zakon ne može stupiti na snagu

sutra, ni prekosutra, nego kada bude završen u drugom čitanju. A to se može desiti u septembru,

u oktobru, u novembru, je li tako, a dotad naše drage kolege iz Vijeća ministara, ukoliko ga mi

danas usvojimo, će slati to kao jednu poruku da, evo neću reći da se uozbilje, nego da pripreme

budžet, koji već pripremaju, da ovo bude u 2018. godini. Eto, toliko.

BARIŠA ČOLAK

Hvala gospodine Babalj.

Gospodin Raguž se prijavio. Izvolite.

MARTIN RAGUŽ

Zahvaljujem se gospodine predsjedatelju. Evo, ja pozdravljam sve nazočne.

Znači, pođimo od ovoga da smo svi za to, ovo što je gospodin Nović rekao, i hajde ja

želim vjerovati da je to tako, međutim iza tih načelnih priča mi imamo konkretna pitanja,

konkretna pitanja ..., njihovi životi, egzistencije i plaće. I ovdje mi imamo stalnu praksu, znači,

zagovaranja cjelovitih rješenja. Ja, znate da sam ja jedan možda od najglasnijih za to, ali pazite,

dok vi dočekate cjelovito rješenje prođe život, prođe život ljudima. Radi se i o načinu

funkcioniranja vrlo važnih institucija za Bosnu, sve su institucije važne, ne želim praviti razliku

među njima, ali ovo su strukture koje ustvari personificiraju državu, njen ugled, njen kredibilitet,

njen status, njeno lice, i ja mislim da je krajnje vrijeme da mi malo dinamike unesemo i u svoju

odgovornost i pritisnemo i Vijeće ministara i proračunsko pozicioniranje, na neki način im

11

pokažemo poruku da možemo ..., ne ostati na deklarativnim riječima, nego na neki način doći do

pomaka. Tako da ja se jasno opredjeljujem za ovaj Zakon koji ne može ni na koji način dovesti u

pitanje u konačnici koncept nekog cjelovitog rješenja, ali može pokazati da najviše zakonodavne

institucije mogu donijeti nešto konkretno da ovi ljudi osjete neku brigu i skrb, ne više prema

njima osobno, nego prema funkcioniranju državnih institucija. A da ne govorim sad šta znači

pitanje sigurnosti u ova vremena, pitanje ustroja, organizacije, profesionalizacije, odgovornosti,

kompetencije koje ne može ići ako nije praćeno adekvatnom podrškom i u ovom smislu. Tako da

mislim da ne trebamo niko od nas loviti nikakve političke poene ovdje, nego jednostavno

podržati ovaj Zakon i u, na neki način, sinergiji sa Vijećem ministara tražiti ... Nemojmo ono

uvijek robovati – čekamo Vijeće, pa ćemo mi, hajmo raditi da dođemo do određenih pomaka, a

da ljudi osjete da država stoji iza njih. To je jedan minimum koji danas možemo učiniti.

Hvala.

BARIŠA ČOLAK

Hvala gospodine Raguž.

Gospodin Genjac se prijavio. Izvolite.

HALID GENJAC

Zahvaljujem se predsjedavajući.

Dakle, mi smo danas u situaciji da razmatramo principe predloženog Zakona. Ja mislim

da je vrlo teško biti protiv principa ovog Zakona. Zašto? Zato što ovaj Prijedlog zakona ustvari

usaglašava stanje u ovoj oblasti sa principima postojećeg zakona koji kaže da, u članu 3. tačka a)

Zakona o plaćama, između ostalog, kaže – da zaposleni u institucijama koji obavljaju iste ili

slične poslove će primati istu osnovnu plaću. Tako da budući da je to svrha i sadržaj ovog

Zakona, a mi govorimo o principima, ponavljam vrlo je teško biti protiv principa ovog Zakona.

Naravno, opravdana pitanja koja su otvorena ovom prilikom, pitanje sredstava i pitanje onoga to

slijedi usvajanjem ovog Zakona su pitanja koja se mogu vrlo uspješno riješiti u drugoj fazi kroz

amandmane, između ostalog navođenjem da ovaj Zakon stupa na snagu tada i tada, a primjenjuje

se recimo od 01.01. naredne godine. Mislim da ovo Vijeće ministara itekako može i umije

pronaći i sredstva potrebna za ovaj Zakon i sve ono što je potrebno a pratiće ovaj Zakon. Tako da

Klub Bošnjaka će podržati pricipe ovog Zakona.

Zahvaljujem.

BARIŠA ČOLAK

Hvala gospodine Genjac.

Gospodine Podžić izvolite.

SIFET PODŽIĆ

Pozdravljam predsjedavajućeg, zamjenike, predsjedavajućeg Vijeća ministara, sve

prisutne cijenjene kolege.

Dakle, slažem se u potpunosti sa prijedlogom gospodina Novića i gospodina Babalja i

želim podsjetiti da ovo nije samo šest mjeseci koliko ovi ljudi lobiraju, dakle ovo je Prijedlog

zakona još iz prošle godine. I ne znam koliko se sjećate prilikom usvajanja budžeta za 2017.

godinu pitao sam, evo žao mi je što nije tu ministar finansija, gospodina Bevandu da li je to

uračunato u proračun, i tad mi je ovdje u ovom Domu odgovoreno da će se unutrašnjim

preraspodjelama to riješiti. Prema tome razumite ove ljude, ovaj, dakle definitivno moraju u žiži

12

to imati da ne promakne isti slučaj da se ne desi i za budžet u 2018. godini. Tako da sam sa

obadvije ruke za, svakako da se ta, proceduru, i sve ovo što je rekao gospodin Genjac i gospodin

Nović, da to bar bude od 01.01.2018. godine.

Hvala.

BARIŠA ČOLAK

Hvala Vama gospodine Podžiću.

Ne vidim više prijavljenih.

BOJAN NINKOVIĆ

Predsjedavajući Savjeta ministara.

BARIŠA ČOLAK

A, predsjedavajući Vijeća ministara se javio, gospodin Zvizdić. Izvolite gospodine

predsjedatelju.

DENIS ZVIZDIĆ

Uvaženi članovi, delegati Doma naroda Parlamentarne skupštine, sve vas lijepo

pozdravljam.

Moram reći par stvari. I ja sam, naravno, jako iznenađen činjenicom da većina

diskutanata koji se danas gorljivo zalažu za povećanje koeficijenta i plaća policajcima su bili ili u

Vijeću ministara ili u ovim, u Predstavničkom domu u vrijeme kad je usvajan ovaj Zakon koji je

policajce stavio u taj položaj. Tako da, čini mi se, da tu postoji jedna vrsta kontradiktornosti, jer

ranije je usvojen Zakon, nije ga ovo Vijeće ministara usvojilo. Mi smo naslijedili ovaj Zakon o

plaćama i naknadama zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine u kojem su policijski

službenici oštećeni, s obzirom na to da su im utvrđeni najniži koeficijenti bez platnih razreza za

poslove sa istom stručnom spremom u odnosu na zaposlenike i državne službenike. Dakle, ovaj

Zakon je naslijeđen i na nama je da to stanje, naslijeđeno stanje, popravimo i da izvršimo

usklađivanje ... sa stavom (1) člana 3. postojećeg Zakona.

Ja lično, odnosno Vijeće ministara, evo ja osobno sam za to da uskladimo ove

koeficijente, da povećamo plaće policijskim službenicima na nivou Bosne i Hercegovine i

prihvatam ispred Vijeća ministara bilo koji zaključak koji danas donesete, a koji će ići u tom

pravcu. Da li ćete to vi uraditi usvajanjem ovoga Zakona u prvom čitanju ili zadužiti Vijeće

ministara nama je sasvim svejedno. Dakle, unaprijed prihvatamo tu obavezu da izvršimo

usklađivanje koeficijenata i ispravimo dugogodišnju naslijeđenu nepravdu i status i stanje u

kojem se nalaze policijski službenici već duži niz godina. Osim toga model koji će predložiti

Vijeće ministara vi ćete sa istim biti, naravno, upoznati i sada je pitanje da li će svi zastupnici u

Predstavničkom domu i Domu naroda koji se jako zalažu za povećanje koeficijenata, izdvajanje

novih u prosjeku između 9 i 10 miliona KM, to uraditi, odnosno recimo prihvatiti prijedlog

Vijeća ministara da povećamo budžet institucija Bosne i Hercegovine, što po zakonu možemo

uraditi i povećamo plaće policajcima ali i pripadnicima Oružanih snaga BiH, jer vi isto tako

znate da od Komisije ima zahtjev da se koeficijenti povećaju, ne samo policijskim službenicima,

nego i pripadnicima Oružanih snaga BiH kojih je mnogo više nego policijskih službenika.

Prema tome, ako se Vijeće ministara odredi u tom pravcu očekujem da će svi zastupnici

oba doma biti dosljedni i podržati povećanje budžeta Bosne i Hercegovine kako bi realizirali

13

jednu časnu, kvalitetnu obavezu koju, evo, danas preuzimamo, a to je da povećamo plaće

policajcima i pripadnicima Oružanih snaga BiH. Ponavljam, Vijeće ministara čvrsto stoji iza

toga, ja osobno čvrsto stojim iza toga, zagovaram to već mjesecima i nastaviću to raditi do pune i

potpune realizacije projekta, odnosno ideje koja će značiti da će policijski službenici dobiti

povećanje koeficijenata, da će biti ispravljena dugogodišnja nepravda, obzirom da su imali niže

platne razrede i koeficijente u odnosu na ostale državne službenike sa istom stručnom spremom.

Prema tome, ponavljam, prihvatam danas sve ono što vi odlučite, ili da zadužite Vijeće ministara

ili da to uradite u prvom čitanju, pa da se onda mi amandmanski o tome očitujemo.

Hvala.

BARIŠA ČOLAK

Hvala Vama gospodine Zvizdiću.

Nema više prijavljenih. Ja zatvaram raspravu po ovoj točki dnevnog reda.

Sad ćemo ići na glasovanje o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o plaćama i

naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine u prvom čitanju.

Molim vas pokrenite mehanizam glasovanja.

OGNJEN TADIĆ


BARIŠA ČOLAK

Moramo ponoviti. Molim vas ponovit ćemo.

Od nazočnih ...

____________(?)


BARIŠA ČOLAK

Dajte još jedanput, ali molim vas malo pripazite.

Od nazočnih 15 – za je bilo 14, protiv nitko, suzdržan 1. Iz Federacije BiH – 10 za, nitko

protiv, nitko suzdržan, iz Republike Srpske – 4 za, nitko protiv, 1 suzdržan.

Postoji opća većina, postoji i entitetska većina, konstatiram da je Prijedlog zakona o

izmjeni Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine usvojen u prvom

čitanju.

Sad imamo i jedan zaključak koji ste dobili u pisanoj formi od strane izaslanice, gospođe

Zdenke Džambas. Ja ću ga još jednom pročitati.

ZDENKA DŽAMBAS


BARIŠA ČOLAK

Dakle, zadužuje se Vijeće ministara BiH da u roku od 60 dana pronađe rješenje kako bi

izmijenjeni Zakon o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine bio primjenjiv.

14

Otvaram raspravu po ovom zaključku.

Ako nema prijavljenih zaključujem raspravu.

Pozivam vas da se izjasnite o ovom zaključku.


Od nazočnih 15 – za je bilo 13, protiv nitko, suzdržana 2. Iz Federacije BiH – 9 za, protiv

nitko, 1 suzdržan, iz Republike Srpske – 4 za, nitko protiv, 1 suzdržan.

Postoji opća većina, postoji i entitetska većina, konstatiram, dakle, da je ovaj zaključak

usvojen.

Idemo na petu toku dnevnog reda današnje sjednice, to je,

Ad. 5. Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja

(prvo čitanje) – predlagatelj: Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, zakon broj:

01-50-1-15-44/17, od 25.04.2017.

BARIŠA ČOLAK

Ovo je prvo čitanje Prijedloga zakona. Dakle, članak 103. Poslovnika prvo se vodi

rasprava o potrebi donošenja i načelima na kojima je Prijedlog zakona utemeljen. Dobili ste

Mišljenje Zakonodavno-pravnog sektora i Ustavnopravnog povjerenstva Doma naroda.

Zakonodavno-pravni sektor utvrdio je da je Prijedlog zakona usklađen sa odredbama članka 95.

Poslovnika Doma naroda i s Jedinstvenim pravilima za izradu pravnih propisa u institucijama

Bosne i Hercegovine. Ustavnopravno povjerenstvo Doma naroda utvrdilo je da je Prijedlog

zakona usuglašen s Ustavom i pravnim sustavom Bosne i Hercegovine i podržalo je načela

Prijedloga zakona.

Riječ dajem gospodinu Halidu Genjcu, predsjedatelju Ustavnopravnog povjerenstva

Doma naroda.

Kao u Izvješću. Hvala.

Sda riječ dajem predlagatelju Zakona ukoliko je nazočan i cijeni da ima potrebe.

Nema. Hvala.


Gospodin Karamatić. Izvolite gospodine Karamatiću.

MARIO KARAMATIĆ

Zahvaljujem gospodine predsjedavajući.

Evo, potreba donošenja ovog Zakona se vidi vrlo jednostavno pregledom medija,

pregledom dnevne štampe i otamo vrište naslovi kako ljudi odlaze iz Bosne i Hercegovine.

Jutros slušam na radiju iz općine Ljubinje, ko inače ne zna gdje to, to je jedna mala općina u

istočnoj Hercegovini, svake godine da ode 50 obitelji. Zapadna Bosna je demografski

devastirana, iz Hercegovine se odlazi, Slovenska ambasada je prestala izdavati vize, nema više

termina da mogu primiti nekoga na razgovor da mu dadnu radnu vizu da ode iz ove zemlje. Sad,

zbog čega ljudi odlaze? Ne odlaze oni zato što oni ne vole ovu zemlju, odlaze iz razloga što

ovdje ne vide apsolutno nikakve budućnosti, ne vide da ovdje mogu živiti, da mogu stvoriti

obitelj, školovati djecu, imati neku sigurnost. I onda kad sam prije godinu dana, malo više,

predložio izmjene, slične izmjene ovog istog Zakona kako bi se, ono što je ponovo neobično u

15

Bosni i Hercegovini, znači ljudi koji rade i žive od svoga rada, ne traže poticaj, ne traže ništa,

traže samo da im se omogući da mogu raditi i ništa više. I ovaj uvaženi Dom je tad usvojio taj

Zakon, otišao je u Predstavnički dom, tamo je pao, mislim da je neriješeno bilo glasanje i

dođemo sad, evo, u poziciju, nadam se da ćemo ovim ljudima barem u idućih 10 godina

produžiti mogućnost da nastave zarađivati kruh svojim obiteljima i živjeti od toga. I onda kad

nam neko počne pričati o europskim nekim standardima, 21.05.2014. godine, Sud u Hagu je

donio presudu koja ukida zabranu uzgoja životinja za proizvodnju krzna, 2024. je ta zabrana

trebala stupiti u Nizozemskoj na snagu, i Sud je se haški pozvao na europsku Konvenciju o

ljudskim pravima i proglasio je tu zabranu neustavnom iz razloga što uzgajivačima nije

ponuđena pravična naknada, pravična naknada za prestanak onog čime se bave. Mi našim ne

nudimo ništa, samo smo im mislili zabraniti, znači, istekom ove godine i gotovo. I šta ljudi ti

mogu uraditi? Mogu se spakirati i otići. Dalje, u obrazloženju te presude piše kako nema

nikakvih argumenata da se u cijelosti uništi industrija koja vrlo dobro funkcionira uz visoke

standarde skrbi o životinjama i koja stvara velike izvozne prihode. Nakon što je Sud u Hagu

donio ovu presudu, znači ukinuo moguću zabranu 2024., izvoz krzna iz Nizozemske sa

4.226.580 eura se za godinu dana podigao na 8.140.570 eura. Inače, nije Nizozemska jedina

zemlja u Europskoj uniji, znači, koja ima proizvodnju životinja za uzgoj krzna, tako je primjerice

radi Austrija imala gotovo 10 milina eura prihoda od izvoza, Belgija 16 miliona, Danska 9,

recimo posebno u oči upadaju jedna Francuska koja ima 108 miliona u 2014. godini, 108 miliona

eura izvoza krzna, jedna Njemačka koja ima 102 miliona, jedna Grčka koja ima 250 miliona ili,

za nas nevjerovatna, Italija koja ima čak 410 miliona eura prihoda od izvoza krzna. Mi smo

naravno mala zemlja, sva proizvodnja u Bosni i Hercegovini ide isključivo u izvoz, radi se o

nekih milion eura. I onda tako listajući naiđem na podatak čak da i jedna Velika Britanija, znači

iz koje je krenula cijela ta priča oko zabrane uzgoja životinja isključivo u svrhu proizvodnje

krzna, godišnje ima gotovo 27 miliona eura izvoza krzna iz Velike Britanije. Odakle im to? Zato

što su oni našli neku rupu u zakonu, pa ne proizvode ih isključivo u svrhu uzgoja krzna, nego ih

proizvode kao kućne ljubimce, ili kao ovo, ili kao ono, a na kraju ponovo izvoze krzno. I sada, ...

katoličkom korpusu jedno zbog čega bi se mi pravili katolici veći od Pape. Teško je to postići.

Ja se nadam da ćemo usvojiti ovu odgodu i nadam se da ćemo u vrlo skorom roku

napraviti zakonska rješenja koja će definirati uzgoj krznašica po najvišim svjetskim i europskim

standardima i da ćemo nakon toga totalno ukinuti zabranu bila ona '27., '37. ili '57. Da pustimo

ljude u ovoj prekrasnoj zemlji da mogu raditi i živjeti od svog rada, a to je jedna od rijetkih grana

koja je rentabilna.

Hvala lijepo.

BARIŠA ČOLAK

Hvala gospodinu Karamatiću.

Ne vidim više prijavljenih. Dakle, zatvaram raspravu.

Sad glasujemo o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Zakona o zaštiti i dobrobiti

životinja u prvom čitanju.

Molim vas, pokrenite mehanizam izjašnjavanja.

Od nazočnih 15 – za je bilo 9, protiv 6, nitko suzdržan. Iz Federacije BiH – za 9, protiv 1,

nitko nije bio suzdržan, iz Repusblike Srpske nije bilo za, svih 5 protiv, nitko suzdržan.

Opća većina postoji, entitetska većina ne postoji.

Dakle, nećemo se izjašnjavati u drugom krugu na današnjoj sjednici, to ćemo ostaviti za

narednu.

16

Sada idemo na šestu točku dnevnog reda,

Ad. 6. Prijedlog izmjena i dopuna Jedinstvenih pravila za izradu pravnih propisa u

institucijama Bosne i Hercegovine – predlagatelj: Ministarstvo pravde BiH, broj: 01,02-02-

4-566/17, od 22.02.2017.

BARIŠA ČOLAK

Dobili ste Mišljenje Ustavnopravnog povjerenstva Doma naroda Parlamentarne skupštine

BiH. Povjerenstvo je podržalo Prijedlog izmjena i dopuna Jedinstvenih pravila za izradu pravnih

propisa u institucijama Bosne i Hercegovine, te predlaže Domu njihovo usvajanje. Zastupnički

dom je na 45. sjednici, održanoj 10.05.2017., usvojio Izmjene i dopune Jedinstvenih pravila za

izradu pravnih propisa u institucijama Bosne i Hercegovine zajedno sa pet amandmana.

Riječ dajem gospodinu Genjcu, predsjedatelju Ustavnopravnog povjerenstva Doma

naroda.

Kao izvještaj. Hvala.

Riječ dajem predlagatelju ako je nazočan i ako cijeni da ima potrebe.

Nema. Hvala.

Otvaram raspravu. Javlja li se netko za riječ po ovoj točki dnevnog reda?


Glasujemo o Prijedlogu izmjena i dopuna Jedinstvenih pravila za izradu pravnih propisa

u institucijama Bosne i Hercegovine.

Od nazočnih 15 – svih 15 je bilo za, nije bilo glasova protiv, niti suzdržanih. Iz Federacije

BiH – 10 za, bez glasova protiv i suzdržanih, iz Republike Srpske – 5 glasova za, bez glasova

protiv i suzdržanih.

Postoji opća većina, postoji i entitetska većina. Konstatiram Izmjene i dopune

Jedinstvenih pravila za izradu pravnih propisa u institucijama Bosne i Hercegovine su usvojene.

Eh, sad moram konstatirati da su Izmjene i dopune Jedinstvenih pravila za izradu pravnih

propisa u institucijama Bosne i Hercegovine usvojene u različitom tekstu u odnosu na

Zastupničkim dom Parlamentarne skupštine BiH, te da trebamo formirati Zajedničko

povjerenstvo za usuglašavanje teksta.

Ima li prijedloga za članove Zajedničkog povjerenstva za usuglašavanje teksta?

Gospodin Genjac, izvolite.

HALID GENJAC

Klub Bošnjaka – Genjac.

BARIŠA ČOLAK

Gospodin Genjac.

Dakle, jedan je prijedlog. Idemo dalje po klubovima. Izvolite.

____________(?)

Babalj.

17

BARIŠA ČOLAK

Gospodin Babalj.

Dobro, i treći član?

LJILJA ZOVKO

Gospođa Džambas.

BARIŠA ČOLAK

Gospođa Džambas.

Evo čuli ste, dakle prijedlog bi bio gospodin Genjac, gospodin Babalj i gospođa

Džambas.

Sad ćemo glasovati o tom prijedlogu.

Od nazočnih 15 – 14 je bilo za, protiv nije bio nitko i jedan suzdržan. Iz Federacije BiH –

10 za, nitko protiv, nitko suzdržan, iz Republike Srpske – 4 za, bez glasova protiv i sa jednim

suzdržanim glasom.

Postoji opća većina, postoji entitetska većina. Konstatiram, dakle, da su članovi

Zajedničkog povjerenstva za usuglašavanje teksta iz Doma naroda, da su imenovani gospodin

Genjac, gospodin Babalj i gospođa Džambas.

Prelazimo na sedmu točku dnevnog reda,

Ad. 7. Financijska izvješća za godinu koja je završena 31.12.2016. i Godišnje

izvješće za 2016 – podnositelj: Centralna banka Bosne i Hercegovine, broj: 02-50-19-

899/17, od 03.04.2017.

BARIŠA ČOLAK

Dobili ste Izvješće Povjerenstva za financije i proračun Doma naroda. Povjerenstvo je

prihvatilo Godišnje izvješće i financijska izvješća Centralne banke BiH za 2016. i predlaže

Domu njihovo usvajanje. Zastupnički dom je na 45. sjednici, održanoj 10.05.2017., usvojio

navedena izvješća.


Doma naroda, ukoliko cijeni da je potrebno.


Riječ dajem podnositelju Izvješća ako je nazočan i ako cijeni da ima potrebe.

Nema. Hvala.


Gospodin Raguž se prijavio. Izvolite gospodine Raguž.

MARTIN RAGUŽ

Vrlo, vrlo kratko ću. Ja znam, dakle, da ovdje postoje limiti u djelovanju središnje ove

financijske institucije, Centralne banke BiH. Evo jednostavno ne mogu podnijeti da ovakva

izvješća značajnih institucija prođu bar bez jedne rečenice. Pa bih nas sviju podsjetio šta je

temeljna uloga Centralne banke BiH koja je definirana Zakonom o Centralnoj banci, tj. da

18

postigne i očuva stabilnost domaće valute, konvertibilne marke, koja je bila prije fiksirana prema

njemačkoj marci, sada prema euru. Ali ima jedna uloga, po Zakonu, zbog koje sam se javio za

riječ, kaže – da koordinira djelatnost agencija za bankarstvo entiteta nadležnih za izdavanje

bankarskih licenci i superviziju banka.

Pa, evo, postavljam jedno pitanje i predlagaču – kakvo je stanje u bankarskom sektoru u

Bosni i Hercegovini i jesmo li mi se samo pretvorili ovdje u nijeme promatrače onog što se

zbiva, a vidimo da se zbivaju tektonski poremećaji sa nesagledivim posljedicama za

gospodarstvo i socijalnu dimenziju Bosne i Hercegovine? To je jedna stvar.

Druga, postoji ocjena u bankarskom sektoru gdje kaže – bankarski krediti nisu imali

značajnu ulogu u finansiranju razvojnih projekata koji bi podpomogli ekonomske aktivnosti.

Zašto služe bankarski krediti u Bosni i Hercegovini ako ne potiču razvoj, evo jedno pitanje, i do

kada ćemo na ovaj način licencirati bankarski sektor ako on nije u toj funkciji?

I zadnje pitanje, odnosno konstatacija, i ne očekujem čak ni odgovore, jer ovdje stvari idu

kako idu, svi pomalo guramo glavu u pijesak, bankarski sektor u Bosni i Hercegovini čije je

poslovanje u direktnoj nadležnosti entitetskih agencija za bankarstvo, poslovao je pozitivno u

2016. godini. Neto dobit prema finalnim, nerevidiranim podacima, iznosi 218 miliona KM. Veći

dio navedene dobiti, 89 ili 90%, se odnosi na banke u stranom vlasništvu. I time završavam –

gdje su instrumenti ovoj državi i nama svima da korigiramo taj odnos, da ne upotrijebim neku

tešku riječ, u kojem su građani i ova zemlja u odnosu na financijsku dominaciju iz vana i

upravljanje ovim procesima?

To su pitanja o kojima bi mi ovdje trebali raspravljati temeljom ovih izvješća. Evo ja sam

bar samo neka, neka naznačio.

Hvala lijepa.

BARIŠA ČOLAK

Hvala gospodine Raguž.

Gospodin Genjac se javio. Izvolite.

HALID GENJAC

Zahvaljujem predsjedavajući.

Ja, vjerovatno predstavnici Centralne banke su ovdje prisutni i ja bih se, prije svega,

zahvalio na vrlo temeljitom i kvalitetnom i, rekao bih, korektnom i poštenom Izvještaju po ovim

svim segmentima koje, koje Centralna banka prema zakonu je dužna da dostavlja. Izvještaj

obiluje, dakle, masom korisnih podataka za proteklu godinu sumarno za, kako oni to zovu,

generalnu vladu, misleći na sve budžete, na sve nivoe vlasti u Bosni i Hercegovini, ovaj. A ja bih

samo imao pitanja ukoliko je u prilici da nam predstavnik banke odgovori. Naime, likvidacija

Banke Srpske Banja Luka i isplata osiguranih depozita od strane Agencije za osiguranje depozita

počela je 23.05.'16. godine i prema informaciji Agencije, kako se ovdje navodi, za osiguranje

depozita od 29.06.'16. do 28.06.'16. deponentima je isplaćeno 49 miliona KM. U likvidacionom

postupku Agencija je osigurala depozita, dakle, naplatila je za osiguranje 28 miliona i ocjenjuje

izglednim da će preostali dio u cijelosti naplatiti po okončanju sudskih sporova. Da li ima nekih

novih informacija vezi toga ili je još uvijek, ili su još uvijek ovo stanje, još uvijek sudski sporovi

i šta je sa izgledima za naplatu preostalih sredstava koje je Agencija za osiguranje depozita

platila iz svojih sredstava deponentima?

19

Ja bih skrenuo, također, u ovom Izvještaju na pažnju, možda na činjenicu da je vanjska

zaduženost na kraju '16. godine iznosila 8,87 milijardi KM što je u odnosu na prethodnu godinu

rast od 180 miliona KM, odnosno 2%. Navedeni iznos rast, prvenstveno se odnosi na iznos

isplaćene kamate i kursne razlike. Pitanje je – koje su to kamate i koje su to kursne razlike,

detaljnije malo? U '16. godini otplata vanjskog duga iznosila je 723,1 milion, a prema podacima

Ministarstva finansija planirana su izdvajanja za servisiranje duga u '17. godini u iznosu od 927

miliona KM. To će predstavljati dodatne izazove i pritiske na entitetske budžete. Projekcije rasta

prihoda od indirektnih poreza u narednim godinama nisu u srazmjeri planiranih izdvajanja za

servisiranje inostranog duga. Dakle, mi imamo projekcije koje govore da mi nećemo biti u stanju

servisirati vanjski dug, pogotovo što tendencije, odnosno zahtjevi za otplatu vanjskog duga u

ovoj godini već imamo rast, narednih godina očekuje se još više. Ja bih zamolio komentar o

ovom pitanju u smislu stanja na kraju, tokom ove godine '17., šta se dešava sa projekcijom i šta

se dešava narednih godina i možda komentar aranžman sa MMF-om u kontekstu ovog pitanja.

Zahvaljujem.

BARIŠA ČOLAK

Hvala gospodine Genjac.

Ne vidim više izaslanika da su se prijavili. Želi li netko u ime podnositelja Izvješća

možda prokomentirati ili odgovoriti na postavljena pitanja?

MILICA LAKIĆ


BARIA ČOLAK

Može, samo izvolite, samo izvolite. Viceguverner, gospođica Lakić, je li tako? Izvolite.

MILICA LAKIĆ

Kao prvo, dobar dan svima, dobar dan predsjedavajućem i zamjenicima

predsjedavajućeg.

Imali ste ispred sebe i Izvještaj za prošlu godinu, 31.12.2016. godine, gdje ključno da

Centralna banka BiH posluje u skladu sa zakonom koji, gdje smo definisali naše ciljeve i

prvenstveno osiguravamo stabilnost domaće valute po modelu valutnog odbora. Prva pitanja

koja je postavio gospodin Raguž tiču se saradnje sa bankarskom koordinacijom. U članu 2.

Zakona o Centralnoj banci gdje su zadati ciljevi i osnovni zadaci Centralne banke, stav (3),

podstav e), rečeno je da je Centralna banka BiH koordinator. Naše bankarske agencije i jednog i

drugog entiteta su regulatori. Pošto mi održavamo redovne bankarske koordinacije sa agencijama

za bankarstvo i jednog i drugog entiteta i gdje dobijamo njihove podatke, ti podaci su ... gdje

možete da ih vidite na našem sajtu. Kada pitate u vezi bankarskog sektora niko na finansijskom

tržištu, ni u projekcijama, vam ne može reći jer nikada nije bilo ovakvo tržište niti je zapamćeno

da su dugoročne hartije od vrijednosti, odnosno njemačke obveznice da su imale negativnu

stopu. Prema tome, ne možemo ni mi kao institucija, mi se trudimo i da radimo po zakonskim

okvirima i procesima i da održavamo finansijsku stabilnost naše zemlje. Naš osnovni zadatak je

monetarna stabilnost i očuvanje valutnog odbora.

Pitate nas za bankarske kredite. Mi možemo po osnovu našeg Zakona o Centralnoj banci i

u koordinaciji, to nije naša poslovna politika da mi određujemo kome će se plasirati sredstva.

Moram da Vam, onaj, odgovorim i kako vidimo bankarski sektor u ova prva tri mjeseca.

Možemo da kažemo da su u prva tri mjeseca finansijska tržišta i kamatne stope poprilično

smanjene, ali pošto i sami ako vidite naše izvještaje te su kamatne stope izuzetno ciklične da ne

20

možemo ni mi da odredimo i da dolazi do promjene na tržištu outlooka, kreditnog rejtinga,

kompozitnog kreditnog rejtinga, tako da je stvarno teško da se odredi.

Gospodin Genjac nas je pitao za Banku Srpske. Takođe, sa Zakonom o bankama entiteta

Republike Srpske rečeno je i tačno stoji, prva je u isplati Agencija za osiguranje depozita, znači

oročeni depoziti do 50.000 KM. Ti oročeni depoziti su isplaćeni, ide se po redu isplate. Ja Vam

ispred Centralne banke u ovom momentu ne mogu da odgovorim kada će biti svi isplaćeni

depoziti ni za ovaj period, to su informacije koje smo stavili u Finansijski izvještaj u radu, u

koordinisanju sa agencijama za bankarstvo. Pitali ste naredene projekcije i kakva je saradnja sa

MMF-om. Vi znate svi i u Pismu namjere i u Dopuni Pisma namjere da Centralna banka upravlja

deviznim rezervama, to nisu naša sredstva, i da smo mi donijeli još strožije okvire što se tiče

investiocione politike, odnosno investiranja, ali nikada se nije desilo, do prije dvije godine su bili

pozitivni prinosi u eurozoni, međutim u posljednje dvije i po godine oni su negativni, tako da mi

u našim projekcijama trudimo se, i prošle godine poslovali smo sa pozitivnim finansijskim

rezultatom i očekujemo da ćemo ovu godinu, ali samo zahvaljujući preklasifikaciji našeg

portfolija i uvođenjem novih međunarodnih računovodstvenih standarda o izvještavanju.

Toliko.

BARIŠA ČOLAK

Hvala, hvala Vam gospođice Lakić.

Ne vidim više prijavljenih. Dakle, zatvaram raspravu po ovoj točki dnevnog reda.

Sad ćemo glasovati o financijskim izvješćima za godinu koja je završena na dan

31.12.2016. i o Godišnjem izvješću za 2016. godinu.

Od nazočnih 13 – za je bilo 12, protiv nije bilo, 1 suzdržan. Iz Federacije BiH – 8 za,

nitko protiv, nitko suzdržan, iz Republike Srpske – 4 za, niko protiv i 1 suzdržan.

Postoji opća većina, postoji i entitetska većina. Konstatiram financijska izvješća za

godinu koja je završena na dan 31.12.2016. i Godišnje izvješće za 2016. godinu su usvojeni.

Prelazimo na osmu točku dnevnog reda,

Ad. 8. Izvješće o radu Državnog regulatornog povjerenstva za električnu energiju u

2016. godini, broj: 01,02-50-19-919/17, od 04.04.2017.

BARIŠA ČOLAK

Dobili ste Mišljenje Povjerenstva za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, promet i veze

Doma naroda. Povjerenstvo je prihvatilo Izvješće i predlaže Domu njegovo usvajanje.

Zastupnički dom je na 45. sjednici, održanoj 10.05.2017., usvojio Izvješće.

Riječ dajem gospodinu Nebojši Radmanoviću, predsjedatelju Povjerenstva za vanjsku i

trgovinsku politku, carine, promet i veze Doma naroda.

Kao i u Izvješću. Hvala.

Riječ dajem podnositelju Izvješća ako je nazočan i ako cijeni da ima potrebe.

Nema. Hvala.


Prijavio se, ne vidim odavde, gospodin Kadić, jeste. Gospodine Kadiću izvolite.

21

SEAD KADIĆ

Uvaženi predsjedavajući, zamjenici predsjedavajućeg, uvažene kolege, svi prisutni, ja vas

sve skupa pozdravljam.

Htio bih, ovo kako reče kolega Raguž, kazati nekoliko rečenica o ovom Izvještaju iz

prostoga razloga što mi se čini da je i ovo isto, kao i ova prethodna oblast, vrlo značajna, vrlo

značajna za ovu zemlju, a često i na parlamentima i domovima, bilo gdje da je potrebna nekakva

detaljnija priča o ovoj oblasti to prođe onako nezapaženo. Nemam ja nikakvih dilema da ću ja

nešto u takvome nečemu i promijeniti, ali, evo, hoću da kažem nekoliko rečenica koje će, ovaj,

biti kao jedan moj doprinos za otvaranje možda nekakve priče i problema koji postoje, koji

postoje u ovoj oblasti. Ja moram kazati da je ovaj Izvještaj zbilja sačinjen stručno, i inače ovakve

izvještaje dobivamo stalno iz ovakvih, iz ove Agencije, da nije ulazio u nekakve nedefinirane,

nekakva politikanstva ili bilo šta, nego da je tačno prezentirao onakvo stanje kakvo jeste u ovoj,

u ovoj instituciji. Nekoliko pitanja su bitni, i mogu iščitati iz ove Informacije, a bitni za nas sve,

a to je da je ovo prva godina u kojoj se poslovalo u uvjetima otvorenog tržišta, da je Bosna i

Hercegovina predsjedavala Energetskom zajednicom u 2016. godini, da je ostvarena rekordna

proizvodnja od 16.509 gigavat sati električne energije, da je ostvaren veći izvoz električne

energije u odnosu na prethodnu godinu, da su revizorski izvještaji za ovu Agenciju pozitivni i da

je cijena električne energije u našoj zemlji u okvirima cijena zemalja u regionu i daleko da je

niža od, uzimimo, cijena u dugim evropskim zemljama.

Zadaća nas svih ovdje u Parlamentu, kako Vijeća ministara, tako i nas, kako reče,

ponovo moram se pozvati na kolegu Raguža, je da se uključimo značajnije u ovo, da poguramo

ove stvari i damo odgovor na neka pitanja koja nas, nas sve skupa u ovoj priči trebaju

interesirati. Pravni okvir i implementacija AKI-a Energetske zajednice, gdje očito imamo

problema, ovo govorim kao čovjek iz Komsije, koji je član Komisije za vanjsku i trgovinsku

politiku, carine saobraćaj i komunikacije, gdje sam bio na nekim sastancima, sesijama, gdje smo

dosta mi tu kao zemlja imali puno nekakvih problema u ovim odnosima sa Energetskom

zajednicom. Znam da je to gospodin Šarović u okvirima čitavoga Vijeća ministara kao ministar

puno ukazivao na ove probleme i ja moram kazati da bi mi trebali ovdje zajedno, i mi i to Vijeće

ministra naše, predsjedavajući Vijeća ministara, djelovati brže da ove neke stvari otklanjamo

koje očito smetaju da se ova oblast još brže razvija. Ja u svakom slučaju dajem podršku ovom

Izvještaju i svima onima koji mogu još brže poboljšati i unaprijediti, ubrzati razvoj ovoga

segmenta privrede koji je značajan za sve i jednog čovjeka u ovoj zemlji. Proizvodnja električne

je nešto, električne energije je nešto u čemu smo sigurno dobri, gdje imamo i resurse, imamo

ljude koji to znaju raditi, trebamo se fokusirati na ove teme jer oni su sigurno budućnost. Ova

priča o energiji, po meni, treba da zasjeni sve druge priče koje nas odvlače od razvoja, od nečega

što će biti dobro za sve građane ove naše zemlje.

Hvala lijepo.

BARIŠA ČOLAK

Hvala Vam gospodine Kadiću.

Nema više prijavljenih. Zatvaram raspravu.

Glasujemo o Izvješću o radu Državnog regulatornog povjerenstva za električnu energiju u

2016. godini.

Možete glasovati.

Od nazočnih 14 – za je bilo 13, protiv nije bio nitko, 1 suzdržan. Iz Federacije BiH – 9 za,

nitko protiv, nitko suzdržan, iz Republike Srpske – 4 za, nitko protiv, 1 suzdržan.

22

Postoji opća većina, postoji i entitetska većina. Konstatiram Izvješće o radu Državnog

regulatornog povjerenstva za električnu energiju u 2016. godini je usvojeno.

Prelazimo na točku devet, to je,

Ad. 9. Izvješće o radu Ureda za razmatranje žalbi za 2016. godinu, broj: 01,02-50-

19-944/17, od 05.04.2017.

BARIŠA ČOLAK

Dobili ste Mišljenje Povjerenstva za financije i proračun Doma naroda. Povjerenstvo je

prihvatilo Izvješće i predlaže Domu njegovo usvajanje. Zastupnički dom je na 45. sjednici,

održanoj 10.05.2017., usvojio ovo Izvješće.


Doma naroda.


Riječ dajem podnositelju Izvješća ukoliko je nazočan i cijeni da ima potrebe.

Nema. Hvala.



Glasujemo o Izvješću o radu Ureda za razmatranje žalbi za 2016.

Od nazočnih 15 – za je bilo 12, protiv nitko, 3 suzdržana. Iz Federacije BiH – 9 za, protiv

nije bilo, 1 suzdržan, iz Republike Srpske – 3 za, protiv nitko, 2 suzdržana.

Postoji opća većina, postoji entitetska većina. Konstatiram Izvješće o radu Ureda za

razmatranje žalbi za 2016. godinu je usvojeno.

Prelazimo na 10. točku dnevnog reda današnje sjednice, to je,

Ad. 10. Izvješće o stanju radijacijske i nuklearne sigurnosti za 2016. godinu –

podnositelj: Državna regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost, broj:

01,02-50-19-979/17, od 11.04.2017.

BARIŠA ČOLAK

Dobili ste Mišljenje Zajedničkog povjerenstva za obranu i sigurnost BiH. Povjerenstvo je

prihvatilo Izvješće, te je usvojilo i sljedeće zaključke:

1 Nalaže se Vijeću ministara BiH da iz sredstava pričuve osigura popunu kritičnih radnih

mjesta u Državnoj regulatornoj agenciji za radijacijsku i nuklearnu sigurnost kako bi se

omogućio njezin nesmetan rad i spriječe eventualni incidenti u ovome području.

2. Državna regulatorna agenciji za radijacijsku i nuklearnu sigurnost obvezna je prilikom

prijevoza opasnih tvari klase 7 pravovremeno obavijestiti entitetska ministarstva unutarnjih

poslova kako bi mogla postupiti u skladu s posebno naloženim mjerama i međunarodnim

standardima.

23

Zastupnički dom je na 45. sjednici, održanoj 10.05.2017., usvojio ovo Izvješće.

Riječ dajem gospodinu Sifetu Podžiću, kojeg je Zajedničko povjerenstvo odredilo za

izvjestitelja na sjednici Doma naroda.


Riječ dajem podnositelju Izvješća ukoliko je nazočan i cijeni da ima potrebe.

Nema potrebe Hvala.



Glasujemo o Izvješću o stanju radijacijske i nuklearne sigurnosti za 2016. godinu.

Od nazočnih 15 – za je bilo 14, bez glasova protiv i s 1 suzdržanim glasom. Iz Federacije

BiH – 10 za, bez glasova protiv, bez suzdržanih glasova, iz Republike Srpske – 4 za, bez glasova

protiv i 1 suzdržanim glasom.

Postoji opća većina, postoji i entitetska većina. Konstatiram Izvješće o stanju radijacijske

i nuklearne sigurnosti za 2016. godinu je usvojeno.

Sad glasujemo o zaključcima Zajedničkog povjerenstva za obranu i sigurnost BiH.

Zaključke ste maloprije čuli.

Dakle, možemo se izjasniti o zaključcima.

Od nazočnih 15 – za je bilo 13, bez glasova protiv, sa 2 suzdržana glasa. Iz Federacije

BiH – 10 za, nitko protiv i 1 suzdržan, iz Republike Srpske – 4 za, nitko protiv i 1 suzdržan.

Postoji opća većina, postoji i entitetska većina. Konstatiram zaključci Zajedničkog

povjerenstva za obranu i sigurnost BiH su usvojeni.

Prelazimo na točku 11., to je,

Ad. 11. Prvo izvješće monitoringa provedbe Strategije za borbu protiv korupcije

2015.-2019. i Akcijskog plana za provedbu Strategije za borbu protiv korupcije 2015.-

2019., materijal Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije,

broj: 01,02-04-3019/16 od 10.03.2017.

BARIŠA ČOLAK

Sukladno zaključcima usvojenim na 22. sjednici Doma naroda i 34. sjednici

Zastupničkog doma Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije

dostavila je Parlamentarnoj skupštini BiH Prvo izvješće o monitoringu provedbe Strategije za

borbu protiv korupcije 2015.-2019. i Akcijskog plana za provedbu Strategije za borbu protiv

korupcije 2015.-2019. Dobili ste Mišljenje Povjerenstva za izbor i praćenje rada Agencije za

prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protvi korupcije Zastupnički dom je na 45. sjednici,

održanoj 10.05.2017., usvojio ovo Izvješće.

Riječ dajem podnositelju Izvješća ako je nazočan i cijeni da ima potrebu.




24

Glasujemo o Prvom izvješću o monitoringu provedbe Strategije za borbu protiv korupcije

2015.-2019. i Akcijskog plana za provedbu Strategije za borbu protiv korupcije 2015.-2019.

Možete glasovati.

Od nazočnih 15 – za je bilo 11, protiv nitko, 4 suzdržana. Iz Federacije BiH – 9 za, nitko

protiv i 1 suzdržan, iz Republike Srpske – 2 za, nitko protiv, 3 suzdržana.

Postoji opća većina, postoji i entitetska većina. Konstatiram Prvo izvješće o monitoringu

provedbe Strategije za borbu protiv korupcije 2015.-2019. i Akcijskog plana za provedbu

Strategije za borbu protiv korupcije 2015.-2019. je usvojeno.

Prelazimo na 12. točku dnevnog reda današnje sjednice, to je,

Ad. 12. Rang-lista kandidata za člana Upravnog odbora Javnog radio-televizijskog

servisa Bosne i Hercegovine iz reda ostalih, materijal: Regulatorne agencije za

komunikacije BiH, broj: 01,02-34-1-871/17, od 30.03.2017.

BARIŠA ČOLAK

Regulatorna agencija za komunikacije BiH utvrdila je i dostavila Zastupničkom domu i

Domu naroda rang-listu kandidata za člana Upravnog odbora Javnog radio-televizijskog servisa

BiH iz reda ostalih. U skladu s prijedlogom rang-liste uspješnih kandidata za imenovanje koji je

dostavila Regulatorna agencija za komunikacije BiH danas se trebamo izjasniti o imenovanju

člana Upravnog odbora Javnog radio-televizijskog servisa BiH iz reda ostalih. Zastupnički dom

je na 45. sjednici, održanoj 10.05.2017., imenovao Ljubomira Zubera za člana Upravnog odbora

Javnog radio-televizijskog servisa BiH iz reda ostalih.

Otvaram raspravu. Ima li kandidata?

Nema prijavljenih, dakle ne javlja se nitko za riječ. Zatvaram raspravu.

Glasujemo o imenovanju prvog kandidata s rang-liste Regulatorne agencije za

komunikacije BiH.

Možete glasovati.

Od nazočnih 15 – za je bilo 11, protiv nitko, 4 suzdržana. Iz Federacije BiH – 9 za, nitko

protiv, 1 suzdržan, iz Republike Srpske – 2 za, nitko protiv, 3 suzdržana.

Postoji opća većina, postoji i entitetska većina. Konstatiram članom Upravnog odbora

Javnog radio-televizijskog sevisa BiH iz reda ostalih imenovali smo Ljubomira Zubera.

Prelazimo na 13. točku dnevnog reda,

Ad. 13. Izvješće o utvrđivanju liste uspješnih kandidata za imenovanje jednog člana

Neovisnog povjerenstva za praćenje uvjeta boravka u zavodima, postupanje i poštivanje

ljudskih prava osoba nad kojima se izvršavaju kaznene sankcije i druge mjere koje je

izrekao u kaznenom postupku Sud Bosne i Hercegovine, strani sudovi za djela predviđena

Kaznenim zakonom BiH ili međunarodnim ugovorom čija je potpisnica Bosna i

Hercegovina ili drugi sud sukladno zakonu Bosne i Hercegovine, broj: 01,02-34-1-1188/17,

od 09.05.2017.

BARIŠA ČOLAK

Parlamentarna skupština BiH na 40. sjednici Zastupničkog doma, održanoj 29. prosinca

2016., i na 26. sjednici Doma naroda, održanoj 01. veljače 2017., usvojila zaključak o osnivanju

25

Privremenog zajedničkog povjerenstva obaju domova Parlamentarne skupštine BiH za

provođenje procedure imenovanja jednog člana Neovisnog povjerenstva za praćenje uvjeta

boravka u zavodima, postupanje i poštivanje ljudskih prava osoba nad kojima se izvršavaju

kaznene sankcije i druge mjere koje je izrekao u kaznenom postupku Sud BiH, strani sudovi za

djela predviđena Kaznenim zakonom BiH ili međunarodnim ugovorom čija je potpisnica Bosna i

Hercegovina ili drugi sud sukladno zakonu Bosne i Hercegovine, a u koje su iz Doma naroda

imenovani: Ognjen Tadić, Sead Kadić i Mario Karamatić.

Privremeno zajedničko povjerenstvo obaju domova Parlamentarne skupštine BiH utvrdilo

je i dostavilo Zastupničkom domu i Domu naroda Izvješće o utvrđivanju liste uspješnih

kandidata za imenovanje jednog člana Neovisnog povjerenstva. Zastupnički dom je na 45.

sjednici, održanoj 10.05.2017., imenovao Adisa Drndu za člana Neovisnog povjerenstva. U

skladu s prijedlogom rang-liste uspješnih kandidata za imenovanje koje je dostavilo Privremeno

zajedničko povjerenstvo obaju domova danas se trebamo izjasniti o imenovanju člana Neovisnog

povjerenstva.

Riječ dajem gospodinu Seadu Kadiću, prvom zamjeniku predsjedatelja Privremenog

zajedničkog povjerenstva i izvjestitelju na sjednici Doma naroda.

SEAD KADIĆ


BARIŠA ČOLAK

Kao u Izvještaju Komisije, dobro. Hvala.



Prvi kandidat s liste, dakle glasujemo o imenovanju prvog kandidata s liste uspješnih

kandidata za imenovanje jednog člana Neovisnog povjerenstva za praćenje uvjeta boravka u

zavodima, postupanje i poštivanje ljudskih prava osoba nad kojima se izvršavaju kaznene

sankcije i druge mjere koje je izrekao u kaznenom postupku Sud BiH, strani sudovi za djela

predviđena Kaznenim zakonom BiH ili međunarodnim ugovorom čija je potpisnica Bosna i

Hercegovina ili drugi sud sukladno zakonu Bosne i Hercegovine.


Možete glasovati.

Od nazočnih 15 – za je bilo 9 ...

____________(?)


BARIŠA ČOLAK

Tražite ponavljanje, je li?

Ponavljamo glasovanje. Prvi sa liste je gospodin Vedad Gurda i o njemu glasujemo.

OGNJEN TADIĆ

To je prvi sa liste kandidata.

26

BARIŠA ČOLAK

Jeste, jeste, evo objasnio sam, sad izvolite ponovo glasovati.

Od nazočnih 15 – za je bilo 9 ...

____________(?)


BARIŠA ČOLAK

Dajte, molim vas, još jedanput onda, hoćete ponoviti još jedanput, je li tražite

ponavljanje? Ne tražite.

Dakle, od nazočnih 15 – za je bilo 9, protiv 3, suzdržana 3. Iz Federacije BiH – 8 za,

nitko protiv, 2 suzdržana, iz Republike Srpske – 1 za, 3 protiv i 1 suzdržan.

Postoji opća većina, ali ne postoji entitetska većina.

Hoćemo odmah u drugi krug, može li odmah u drugi krug?


Od nazočnih 15 – za je bilo 9, protiv 3, suzdržana 3. Iz Federacije BiH – 8 za, nitko

protiv, 2 suzdržana, iz Republike Srpske – 1 za, 3 protiv i 1 suzdržan.

Postoji opća većina, postoji entitetska većina. Konstatiram članom Neovisnog

povjerenstva za praćenje uvjeta boravka u zavodima, postupanje i poštivanje ljudskih prava

osoba nad kojima se izvršavaju kaznene sankcije i druge mjere koje je izrekao u kaznenom

postupku Sud BiH, strani sudovi za djela predviđena Kaznenim zakonom BiH ili međunarodnim

ugovorom čija je potpisnica Bosna i Hercegovina ili drugi sud sukladno zakonu Bosne i

Hercegovine imenovali smo gospodina Vedada Gurdu.

Konstatiram, s obzirom da je Dom naroda za člana Neovisnog povjerenstva, da ne čitam

sve, je li sad kako je već kazano, imenovao gospodina Vedada Gurdu, a Zastupnički dom drugog

kandidata s liste, gospodina Adisa Drndu, moramo formirati Zajedničko povjerenstvo kako bi se

usuglasili.

Ima li prijedloga članova Zajedničkog povjerenstva za usuglašavanje?

Gospodine Genjac izvolite.

HALID GENJAC

Klub Bošnjaka gospodin Softić.

BARIŠA ČOLAK

Ko, Softić je li? Softić, gospodin Softić, dobro.

Gospodine Noviću izvolite.

SREDOJE NOVIĆ

Ognjen Tadić.

BARIŠA ČOLAK

Ognjen Tadić.

27

LJILJA ZOVKO

Mario Karamatić.

BARIŠA ČOLAK

Mario Karamatić. Hvala.

Sad ćemo, dakle, se izjasniti o članovima ovog povjerenstva.


Od nazočnih 15 – za je 14, protiv 1, suzdržanih nije bilo. Iz Federacije BiH – 10 za,

protiv nitko, nitko suzdržan, iz Republike Srpske – 4 za, 1 protiv i nije bilo suzdržanih.

Postoji opća većina, postoji entitetska većina. Konstatiram da su za članove Zajedničkog

povjerenstva za usuglašavanje po ovom pitanju imenovani gospodin Safet Softić, Ognjen Tadić i

Mario Karamatić ispred Doma naroda.

Prelazimo na točku 14.,

Ad. 14. Razrješenje člana Ureda za razmatranje žalbi BiH, broj: 01,02-50-19-

1038/17 od 15.05.2017.

BARIŠA ČOLAK

Gospodine Arif Nanić podnio je 15.05.2017. Parlamentarnoj skupštini BiH ostavku na

mjesto člana Ureda za razmatranje žalbi BiH.



Glasujemo o razrješenju člana Ureda za razmatranje žalbi BiH.

Pokrenite mehanizam izjašnjavanja.

Od nazočnih 15 – za je 14, protiv nije bilo, suzdržan 1. Iz Federacije BiH – 10 za, nitko

protiv, nitko suzdržan, iz Republike Srpske – 4 za, nitko protiv i 1 suzdržan.

Postoji opća većina, postoji i entitetska većina. Konstatiram da smo razriješili gospodina

Arifa Nanića dužnosti člana Ureda za razmatranje žalbi BiH.

Na dnevnom redu preostalo nam je još davanje suglasnosti za ratifikaciju sporazuma i

ugovora. Predlažem da objedinimo raspravu i izjašnjavanje o točkama od 15. do 18. uključujući i

točku 18. današnjeg dnevnog reda.

Otvaram raspravu o ovom prijedlogu.


Sad glasujemo o, dakle, ovom prijedlogu da objedinimo raspravu.

Od nazočnih 15 – svih 15 je bilo za, bez glasova protiv i suzdržanih. Iz Federacije BiH –

10 za, bez glasova protiv i suzdržanih, iz Republike Srpske – 5 glasova za, bez glasova protiv i

suzdržanih.

Postoji opća većina, postoji entitetska većina. Dakle, ovaj prijedlog je usvojen.

Ad. 15. – 18. Davanje suglasnosti za ratifikaciju sporazuma i ugovora

28

BARIŠA ČOLAK

Dobili ste Izvješće Povjerenstva za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, promet i veze

Doma naroda.

Riječ dajem gospodinu Nebojši Radmanoviću, predsjedatelju Povjerenstva ukoliko cijeni

da ima potrebe.

Nema, kao u Izvješću. Hvala.



Glasujemo o davanju suglasnosti za ratifikaciju sporazuma i ugovora iz točke, iz točaka

od 15. do 18. uključujući i točku 18. dnevnog reda.

Možete glasovati.

Od nazočnih 15 – svih 15 je bilo za, dakle bez glasova protiv i suzdržan. Iz Federacije

BiH – 10 za, bez glasova protiv i suzdržanih, iz Republike Srpske – 5 glasova za, bez glasova

protiv i suzdržan.

Postoji opća većina, postoji i entitetska većina. Konstatiram dali smo suglasnost za

ratifikaciju sporazuma i ugovora iz točke od 15. do 18. uključujući i točku 18. dnevnog reda.

Ovim zaključujem rad 29. sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. O

zakazivanju nove sjednice bićete naknadno obavješteni, kako o datumu tako i o satnici

održavanja sjednice.

Hvala vam.

Sjednica završena u 14:00 sati.

Documents

NEAUTORIZIRANI TRANSKRIPT 29. SJEDNICE DOMA NARODA ...static.parlament.ba/doc/100080_29. sjednica DN 29.05.17.pdf · amandmanima poboljšamo ovaj tekst i stvorimo zaista jednu ozbiljnost