NAVODNJAVANJE ŠEĆERNE REPE

Slika 1. Samohodni vučeni rasprskivač (rolomat, tifon)

Šećerna repa poljoprivredna je kultura čiji je glavni cilj uzgoja proizvodnja šećera

(saharoze). U prirodi, u sokovima mnogih biljaka, nalazi se određena količina saharoze. Međutim,

samo su šećerna repa i šećerna trska značajne za industrijsku proizvodnju šećera. U svijetu se

šećerna trska uzgaja na preko četiri puta više površina (oko 23 milijuna ha) nego šećerna repa (oko

5 milijuna ha). Međutim na cijelom „Starom kontinentu“ gotovo se sav šećer dobiva uzgojem

šećerne repe. U našoj zemlji tijekom proteklog petogodišnjeg razdoblja (2006. – 2010.) šećernom je

repom godišnje bilo zasijano oko 27 tisuća ha, a prosječan prinos korijena iznosio je 51,6 t ha -1

(Državni zavod za statistiku, 2011.). Značaj proizvodnje ove kulture u našoj zemlji očit je iz

podataka Hrvatske gospodarske komore o izvozu prehrambenih proizvoda. Rafinirani šećer s

ukupnim izvozom od 215.634,00 dolara naš je najvažniji prehrambeni izvozni proizvod, a čini

16,4% od ukupna izvoza. Osim šećera, velik gospodarski značaj imaju i nusproizvodi u preradi

šećerne repe koji se koriste za ishranu stoke, proizvodnju kvasca i alkohola te kao gnojivo.

Za razliku od proizvodnje ostalih poljoprivrednih kultura, čiji je daljnji plasman na tržište

ponekad nesiguran i upitan, cjelokupnu proizvodnju šećerne repe organiziraju tvornice za preradu

(šećerane). Time je osiguran otkup, sav potreban repromaterijal, stručni savjeti i sl.

Pospišil (2010) navodi da je trenutno proizvodnja šećerne repe u nas isplativija u odnosu na

proizvodnju ostalih ratarskih kultura.

Gnojidba šećerne repe ima izuzetno važnu ulogu u povećanju prinosa korijena i njegove

tehnološke kakvoće tj. količine šećera. Šećerna repa je kultura s visokom produkcijom organske

tvari po jedinici površine, pa samim time akumulira i veliku količinu hraniva. Visok prinos korijena

i tehnološka kvaliteta se međusobno često isključuju što ukazuje na specifičnost usvajanja hraniva

dostupnih biljci. Ukupno raspoloživa količina hraniva za repu ima manji značaj od međusobnog

odnosa hraniva. Za normalan rast i razvoj, digestiju i optimalan prinos korijena, šećernoj repi je po

hektaru potrebno: 100-130 kg dušika (N), 60-100 kg fosfora (P2O5) i 100-120 kg

kalija (K2O). U gnojidbi šećerne repe poklanja se posebna pozornost N/K odnosu jer

povećanjem doze dušika raste usvajanje kalija i natrija uz pad tehnološke kvalitete korijena. Isto

tako bitan je oblik i količina dušika, budući da kasna gnojidba N i pretjerana količina uree

negativno utječu na digestiju i tehnološku kvalitetu korijena.

Navodnjavanje šećerne repe ima vrlo veliki značaj u proizvodnom procesu. U našim

pedoklimatskim uvjetima u sušnim godinama postižu se niži prinosi korijena šećerne repe s većim

udjelom šećera, dok je u vlažnijim godinama suprotno, prinosi korijena su veći, a udio šećera niži.

To je povezano s klimatskim uvjetima tijekom vegetacijske godine. Tako su prošle vegetacijske

sezone prinosi šećerne repe bili i za više od 30% niži zbog nedostatnih količina oborina. Stoga je

važno pravilno balansirati potrebne količine vode za biljku, osobito u sušnim godinama, što

rezultira većim prinosima i postotkom šećera.

Za razliku od nekih drugih ratarskih kultura, šećerna repa tijekom vegetacije traži relativno

manju količinu vode. Strani rezultati ukazuju da je ukupno repi potrebno oko 320 mm oborina što je

dosta manje od recimo kukuruza koji treba oko 500 mm oborina tijekom vegetacije. Iako je šećerna

repa donekle otporna na sušu, za produkciju velike biomase i optimalnu kvalitetu ipak zahtijeva

veće količine vode što prirodni uvjeti u našim krajevima najčešće ne mogu osigurati. Potrebe

šećerne repe za vodom tijekom vegetacije rastu proporcionalno povećanju lisne mase i prirastu

korijena.

Raspodjela potreba šećerne repe za vodom može se promatrati po fazama:

1. Od sjetve do stvaranja redova, tj. do kraja lipnja ili prve dekade srpnja. Tada se stvara

lisna masa i intenzivno razvija korjenov sustav. U ovom razdoblju se utroši 25 - 30% ukupnih

potreba za vodom.

2. U drugom razdoblju koje traje do kraja druge dekade kolovoza intenzivan je prirast

korijena i razvoj lisne mase; povećava se asimilacijska površina i potrebe za vodom su velike. U

ovom razdoblju šećerna repa utroši 55% do 65% od ukupnih količina vode i ovo je najkritičniji

period za vodu.

3. Treće razdoblje traje do kraja vegetacije, odnosno tehnološke zrelosti i to je obično do

kraja rujna, iako vađenje korijena može biti i znatno kasnije. U ovoj fazi dolazi do nakupljanja

šećera i daljnjeg debljanja korijena, postupnog odumiranja lišća i smanjenja evapotranspiracije.

Također dolazi do smanjenje utroška vode i on iznosi 10 - 20% od ukupno potrebnih količina.

Gledano po mjesecima tijekom vegetacijske sezone šećernoj repi je potrebno u: travnju 40

mm, svibnju 60 mm, lipnju 80 mm, srpnju 80 mm, kolovozu 65 mm, rujnu 35 mm te listopadu 30

mm.

Slika 2. Navodnjavanje šećerne repe

Navodnjavanje ima znatan utjecaj na količinu šećera u korijenu repe, no bitno je naglasiti da

količina šećera ne ovisi samo opskrbljenosti biljke vodom već i o nizu drugih čimbenika, poglavito

onih koji izravno i neizravno utječu na fotosintezu.

U našim uvjetima moguće je da se navodnjavanjem smanji sadržaj šećera u korijenu i to

onda kada se pojavi kišno razdoblje nakon posljednjeg navodnjavanja, tj. u zadnjoj fazi vegetacije.

Tada porast korijena ne prati brzinu nakupljanja šećera proporcionalno. No usprkos manjem

postotku šećera, njegov prinos po hektaru je znatno veći, jer je i prinos korijena pod

navodnjavanjem veći nego u uvjetima suhog ratarenja.

Glavno pitanje kod navodnjavanja ove kulture je određivanje trenutka navodnjavanja uz

praćenje klimatskih i zemljišnih uvjeta. Ono se izvodi na osnovu stanja vlažnosti u tlu i potreba

same biljke obzirom na fazu i stupanj razvoja. Najpouzdanija je metoda mjerenja stanja vlažnosti tla

elektronskim uređajima, čime se pouzdano određuje početak navodnjavanja. Navodnjavanjem je

potrebno navlažiti sloj tla 30-60 cm. Obrok navodnjavanja bi se trebao kretati oko 30 mm vode.

Za navodnjavanje šećerne repe, zbog njene građe i agrotehnike, najpogodniji su samohodni

vučeni rasprskivači (rolomati ili tifoni) sa visokotlačnim rasprskivačem-topom.

Slika 3. Visokotlačni rasprskivač – "top"

Takav sistem za navodnjavanje se sastoji od rolomata i pumpe. Postoje rolomati raznih

veličina, a odabir se vrši na osnovu veličina proizvodnih površina, dostupnosti i količine vode, te

uzgajane kulture.

Pumpe biramo temeljem veličine odabranoga rolomata i parametara kao što su dubina dostupne

vode ili udaljenost vodotoka. Pumpe mogu biti pogonjene traktorom ili vlastitim agregatom.

Visokotlačni rasprskivači su mobilniji, pogodni za brzo postavljanje i seljenje s površine na

površinu, radnih zahvata i do 100 m.

Slika 4. Motorna pumpa

KORIŠTENA LITERATURA:

Mađar S., Šoštarić J. (2009) Navodnjavanje poljoprivrednih kultura, Poljoprivredni fakultet Osijek

Rešić I. (2012.) Odnos šećerne repe prema vodi, Neformalna savjetodavna služba, Osijek

Državni zavod za statistiku (2011) Statistički ljetopis RH Državni zavod za statistiku, Zagreb.

Pospišil (2010) Proizvodnja šećerne repe u Hrvatskoj. Glasilo biljne zaštite 3:141-144.

Oprema za navodnjavanje šećerne repe na površini od od 144 ha (1 200m × 1 200m)

Potrebno je:

4 Rolomata 110/600 automatski povezanih 1 Motopumpa 175 KS

Rolomat nudi sljedeće opcije:

Slika 5.-Hidraličko podizanje prednje rude –JACK TRAKTORA-Hidraulička rotacija –JACK TRAKTORA-Hidrauličko podizanje kolica–JACK TRAKTORA-Hidrauličko podešavanje upornih nogu –JACK TRAKTORA

Hidrauličko upravljanje omogućuje premještanje uređaja samo s jednim čovjekom.

Kod rolomata većih dimenzija nužno je naručiti opciju sa hidrauličkom rotacijom, kod manjih je

moguća i izvedba sa mehaničkom rotacijom. (Slika 6.)

Slika 6.

Premještanje uređaja se obično provodi ujutro i navečer.

Rasprskivač radi s diznama od 18mm-30mm.

Slika 7.

Kompresor omogućuje brzo izbacivanje vode iz

cijevi.

Slika 8.

3 rolomata zbog automatskog rada imaju ugrađen zaustavni ventil a 1 rolomat ispušni ventil.

Slika 9.

Cijena ovako opremljenog rolomata je cca 25000,00 €-bez PDV

Slika 10.

Motorna centrifugalna pumpaMotor 6 cilindara 6800cm3, turbo punjenje, 173KS /127kWUsisni diametar pumpe150mmTlačni diametar pumpe 125mm

Slika 11.

Komandni ormarić štiti motor od:-pada tlaka ulja-povećanja temperature rashladne tekućine-povećanja broja okretaja motoraŠtiti pumpu u slučaju nestanka vode.

Akumulator omogućuje električni start. Na trajleru sa 2 kotača ugrađen je spremnik goriva 900l.

Pretvarač, ubrzivač i usporivač omogućuju automatski rad. Na motoru su ugrađeni senzori koji

omogućuju konstantno očitanje tlaka ulja i temperaturu rashladne tekućine.

Slika 12.

Krović, pomično prednje rudo i uređaj za povlačenje vode dimnim plinovima u 10 sek. su korisne opcije.

Slika 13. Slika 14.

Slika 15.

Usisni komplet DN150×200

Tlačni komplet DN125×150

Guska DN150

Cijena ovako opremljene pumpe je cca 18000,00€ (bez PDV-a)

UKUPNA CIJENA 4 rolomata i pumpe je cca 118 000,00 € (Bez PDV-A)