UNIVERZITET U TUZLI EKONOMSKI FAKULTET

PROJEKAT ISTRA IVANJA TR I TA

ISTRA IVANJE NAVIKA I KARAKTERISTIKA POTRO A A U PROCESU KUPOVINE I POTRO NJE MEDA NA PODRU JU OP INE TUZLA

Mentor: Dr.sc. Sejfudin Zahirovi , red. prof.

Istra iva ki tim: avali Admir Guti Sabina Muratovi Emina Nezirovi Lejla I-1402/06 I-1762/07 I-1724/07 I-1367/06

Tuzla, decembar 2010.god.

SADR AJ

UVOD......................................................................................................................... ................3 1. PROJE AT ISTRA IVANJA......................................................................................... ...51.1. Nazi projkta.......................................................................................................... ............6 1.2. Defi iija problema i itra i a ke hipoteze................................................................ .........6 1.3. Predmet i ciljevi itra ivanja.......................................................................................... ......6 1.4. Operativni ciljevi itra ivanja............................................................................ ..................6 1.5. Metodologija itra ivanja............................................................................................... ......7 1.5.1. Metoda itra ivanja........................................................................ ..............................7 1.5.2. Izvor podataka........................................................................................................ ......7 1.5.3. Uzorak.................................................................... ......................................................7 1.6. Ograni enja projekta.................................................................................................... ........7 1.7. Organizacija itra ivanja................................... ...................................................................7 1.7.1. Terminiranje projekta................................................................................................. ..7 1.7.2. Planiranje obrade podataka...........................................................................................8 1.8. Tro kovi projekta....................................................................................................... ...........8

2. ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA............................................................ 9 2.1. Prik pljanje podataka................................................................... ........................... .10 2.2. Vremenska realizacija prik pljenih podataka......................................................... .10 2.3. Deskriptivna analiza prik pljenih podataka........................................................... ..10 3.KVANTITATIVNA ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA....................... ..28 4.ZAKLJU CI I PREPORUKE.................................................. ................................31 PRILOZI......................................................................................... .................. ............37

2

UVODMed je sladak gust sok to ga p ele medarice prave od nektara koji skupljaju na cvjetovima ili slatkim izlu evinama (medene rose) nekih insekata. Med je i najsavr eniji proizvod prirode. U njemu se nalaze gotovo svi sastojci koji grade ljudski organizam. Procjenjuje se da svjetska proizvodnja meda iznosi oko 1,3 miliona tona. U proteklom desetlje u zabilje en je pad proizvodnje meda u SAD-u sa 100.000 tona u 2000 godini, na 73.000 tone u 2008 godini. Kina je najve i proizvo a meda u svijetu. Prema zvani nim kineskim carinskim izvje tajima, u 2008 godini Kina je izvezla preko 84.000 tona meda. Kako se proizvodnja meda pomijera prema tropskim predjelima zemlje tako se sve vi e pove ava proizvodnja tamnijeg meda, koji ima specifi an i ja i okus. Proizvodnja meda u EU se neznatno pove ala i to uglavnom zahvaljuju i pove anju proizvodnje zabilje ene u Ma arskoj i Poljskoj. U Bosni i Hercegovini postoji oko 3.700 biljnih vrsta. Raznolikost klime i vegetacije, ist okoli i tradicija u p elarenju, dobri su preduslovi za proizvodnju visokokvalitetnog meda. Najva niji p elinji proizvodi su med, p elinji vosak, mati na mlije , polen i p elinji otrov. Okus i miris meda razlikuju se u zavisnosti od geografskog podru ja i vegetacije. Shodno tome bosanskohercegova ki p elari proizvode razli ite vrste monoflornog meda, kao to su : kadulja, vrijesak, bagrem, kesten, kao i poliflorni i umski med. Dominantna vrsta p ele u Bosni i Hercegovini je Apis mellifera carnica (siva kranjska p ela), koja je poznata po svojoj visokoj produktivnosti. U Bosni i Hercegovini se proizvodi nekoliko vrsta meda, ovisno o geografskom podru ju. Med od kadulje, vrijeska, dra e, tilovine i mandarine se proizvodi na podru ju ju ne BiH, dok se med od kestena, suncokreta, lucerke i bagrema proizvodi u sjevernim predjelima BiH. P elarstvo predstavlja 1% od ukupne poljoprivredne proizvodnje u BiH. Ukupna proizvodnja meda u BiH ne zadovoljava potrebe doma eg tr i ta. Procjenjuje se da je godi nji uvoz meda u BiH na nivou izme u 500 i 1.000 tona. Med se u BiH uvozi uglavnom iz Slovenije i Hrvatske. Mada bi na prvi pogled moglo izgledati kako ima prostora za pove anje proizvodnje da bi se zadovoljila doma a potra nja za medom, doma i p elari ipak se esto ale kako ne mogu prodati ono to proizvedu. Razlog tome je taj to ne mogu konkurirati niskim cijenama uvoznog meda, dok se u isto vrijeme suo avaju sa malom potro njom meda u BiH. Neki p elari prodaju svoj med u malim trgovinama (rijetko supermarketima), jer nemaju dovoljne koli ine za kontinuirano snadbijevanje supermarketa. Uz to, da bi u li u velike lance supermarketa p elari moraju biti registrirani, a isto tako bi morali pobolj ati ambala u i vr iti redovne analize meda. P elari uglavnom prodaju med na pijacama, rodbini, susjedima, prijateljima i poznanicima. P elari tvrde da su glavni razlozi zbog kojih prodaju med putem neslu benih kanala sljede i: a) tako mogu lak e prodati svoju cjelokupnu proizvodnju;3

b) ne postoji zakon koji bi ih natjerao da prodaju putem slu benih kanala; c) posti u bolju cijenu kada prodaju manje koli ine. Cjelokupna doma a proizvodnja meda proda se na doma em tr i tu. Cijena meda ovisi o tr i noj ponudi. Dugo vremena cijena 1kg meda kretala se izme u 8KM i 10KM na pijaci (ovisno o vrsti meda), ali se u 2009. godini cijena pove ala za 50% u pore enju sa 2008. godinom. P elari tvrde da je 2009. godina bila jako lo a za p elarstvo sa vrlo niskim prinosom po ko nici i da je to razlog zbog kojeg su cijene znatno porasle. U 2009. godini cijena 1kg meda od kadulje dostizala je i 18KM na neslu benom tr i tu. Med se uglavnom pakuje u tegle od 1kg sa jednostavnom etiketom koju naj e e osmi ljavaju sami p elari. Ono to spre ava p elare da prodaju med u supermarketima jeste injenica da njihov kvalitet i pakovanje nisu standarizovani, nemaju dovoljnu koli inu za kontinuirano snabdjevanje, nemaju registriranu djelatnost i nemaju popratnu dokumentaciju za analizu kvaliteta. Registrirani prera iva i pakiraju med u tegle od 1kg i 0,5kg. P elarstvo je u FBiH regulisano Zakonom o sto arstvu, dok je u RS-u prije dvije godine donesen Zakon o p elarstvu. to se ti e Tuzlanskog kantona, p elarstvo spada u red najorganizovanijih poljoprivrednih grana. Tuzla ima oko 300 p elara koji imaju oko 15 hiljada ko nica p ela, a cijeli TK ima oko 34 hiljade p elinjih ko nica. Iako je p elarstvo u TK do vjelo renesansu u posljednjih nekoliko godina, male su mogu nosti za pa u koja bi rezultirala plodnom medonosnom godinom. Zbog toga p elari naj e e sele p elinje zajednice na podru ja pogodna za ispa u p ela, a vrlo esto je to prostor RS-a. Konzumacija meda Na BiH tr i tu prodaje p elinjih proizvoda nalazi se iroki asortiman proizvoda. Najpoznatiji i najvi e konzumirani proizvod je med. Od ostalih p elinjih proizvoda u plasmanu se nalaze propolis, mati na mlije , cvjetni prah, pelud, medenjaci, likeri od meda i ostala pi a na bazi meda. Procjenjuje se da je ukupna godi nja potro nja meda u BiH preko 3.000 tona, dok se u BiH godi nje proizvede izme u 2.000 i 2.500 tona meda. Prosje na proizvodnja meda po stanovniku je 760 grama, dok je prosje na potro nja meda 820 grama to se mo e smatrati vrlo niskom. U zapadnoevropskim zemljama prosje na potro nja meda po stanovniku kre e se od 3 do 8 kilograma. Prema rezultatima istra ivanja tr i ta pod nazivom Doma instvo kao potro a ka jedinica u ispitivanju potro nje p elinjih proizvoda, sprovedenog na prostoru Distrikta Br ko, med najvi e koriste gra ani dobi izme u 50 i 60 godina, najvi e se tro i bagremov med, te se med koristi kao lijek i najradije se kupuje doma i med.

4

PROJEKAT ISTRA IVANJA

5

1.1.

Nazi projekta

Istra ivanje navika i karakteristika potro a a u procesu kupovine i potro nje meda na podru ju Op ine Tuzla. 1.2. Definicija problema i i tra i a ke hipoteze

Provo enje istra ivanja o konzumaciji meda eljeli smo saznati trenutnu tr i nu poziciju meda. Kako do sada nije provedeno istra ivanje u Bosni i Hercegovini o potro nji meda me u potro a ima ovim istra ivanjem se nastoji ispitati sa kojim vrstama meda su potro a i upoznati, koliko esto tro e med, iz kojih razloga, te koji faktori uti u na njihovu kupovinu i potro nju meda. Za potrebe provo enja istra ivanja tr i ta o potro nji meda postavljena je centralna istra iva ka hipoteza: - Utvr ivanjem navika u procesu kupovine i potro nje meda mo e se unaprijediti proces marketin kog odlu ivanja kod proizvo a a meda. 1.3. Predmet i ciljevi i tra ivanja

Predmet istra ivanja na eg projekta koji proizilazi iz prethodno definisanog problema istra ivanja je nau nom metodom utvrditi navike i karakteristike potro a a u procesu kupovine i potro nje meda na podru ju Op ine Tuzla. Cilj istra iva kog projekta je istra iti, analizirati, interpretirati navike i karakteristike procesa kupovine i potro nje meda, te na osnovu dobivenih rezultata predlo iti proizvo a ima iz ove oblasti mjere za eventualno pobolj anje sada nje ponude meda i unaprije enje zadovoljstva potro a a meda. 1.4. Operativni ciljevi i tra ivanja

Na osnovu definisanog op teg cilja navodimo sljede e operativne ciljeve na eg istra iva kog rada: * utvrditi percepciju va nosti potro nje meda kod potro a a; * utvrditi koju vrstu meda potro a poznaje i naj e e kupuje; * utvrditi koji su najva niji faktori prilikom kupovine meda; * utvrditi u estalost kupovine meda; * utvrditi mjesto kupovine meda; * utvrditi svjesnost potro a a o markama proizvo a a meda i uticaj medija na informisanje o kupovini meda;

6

* utvrditi koja je prosje na potro nja meda po osobi; * utvrditi vremensku dimenziju potro nje meda; * utvrditi u kojem obliku potro a tro i med; * ispitati uticaj mjese nih primanja na navike u procesu kupovine meda. 1.5. Metodologija i tra ivanja

1.5.1. Metoda i tra ivanja Da bismo do li do podataka o navikama i karakteristikama procesa kupovine i potro nje meda koristit emo metodu anketiranja. Anketiranje e biti izvr eno uz posticanje ispitanika da odgovore na pitanja uz poja njavanja pitanja radi dobivanja kvalitetnijih podataka. 1.5.2. Izvor podataka Prilikom provo enja istra iva kog rada i tretiranja problema fokusirat emo se na potro a e etiri velika trgova ka centra u Tuzli (Bingo, Mercator, Interex i Tu ). Od anketiranih ispitanika o ekujemo podatke koji su od velike va nosti za stvaranje realne slike o kvalitetu na eg rada, te mi ljenja i sugestija potro a a koje mogu koristiti za unapre enje tr i ta meda. 1.5.3. Uzorak Kako bi dobili to objektivnije informacije vezane za navike i karakteristike procesa kupovine i potro nje meda anketirat emo 100 ispitanika kori tenjem namjernog i prigodnog uzorka. Ispitanici ujedno predstavljaju svoje doma instvo. Anketiranje e biti izvr eno ispred objekata etiri velika trgova ka centra i to Bingo, Mercator, Interex i Tu . Istra iva ku populaciju init e potro a i razli ite dobne skupine, razli itog stepena obrazovanja te mjese nih primanja. U procesu odabira uzorka, primjenjenit emo odgovaraju e postupke koji osiguravaju da uzorak bude dovoljne veli ine i da bude reprezentativan. 1.6. Ograni enja projekta Ograni enja projekta su:y y y

mali broj ispitanika, ta nost prikupljenih podataka i ograni enost samo na etiri objekta trgova kih centara na podru ju Op ine Tuzla.

7

1.7. Organizacija i tra ivanja 1.7.1. Terminiranje projekta Istra ivanje e se sprovesti prema sljede em vremenskom rasporedu:y y y y

Do po etka decembra 2010. godine potrebno je zavr iti pisanje projekta i formirati obrazac za prikupljanje podataka; Prikupljanje podataka izvr it e se sredinom mjeseca decembra istovremeno ispred etiri objekta velikih trgova kih centara u periodu od 9 do 16 sati; Do kraja decembra 2010. godine potrebno je izvr iti analizu prikupljenih podataka; Krajnji rok za prezentaciju rezultata istra ivanja je januar 2011. godine.

1.7.2. Planiranje obrade podataka Prikupljene podatke emo obraditi i analizirati koriste i ra unar i statisti ke softvere od kojih e najvi e biti kori ten Microsoft Excel. Koristi e se grafi ki prikazi rezultata, a prikupljeni podaci e se analizirati uz pomo statisti kih metoda i hi-kvadrat testa, koji je pra en grafi kim i tabelarnim podacima. 1.8. Tro kovi projekta Planirani tro kovi projekta koji e snositi lanovi istra iva kog tima su:y y y y y y

tro kovi interneta i telefona tro kovi grafi ke obrade, teksta slika i prezentacije tro kovi printanja projekta tro kovi kopiranja anketnih upitnika tro kovi prevoza anketara ostali tro kovi UKUPNO:

20 KM 10 KM 15 KM 10 KM 20 KM 20 KM 95KM

8

2. ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA

9

2.1. Prikupljanje podataka Za potrebe ovog projekta koristili smo primarne podatke. Prikupljanje primarnih podataka vr ili smo metodom anketiranja . Uzorak je bio namjeran i prigodan tj. bazirali smo se kupce etiri velika tr na centra u Tuzli. Podatke smo skupljali pomo u anketnog upitnika koji je prilo en u projektu. 2.2. Vremenska realizacija prikupljenih podataka Anketno ispitivanje za ovaj projekat provedeno je u mjesecu decembru. Anketari su vr ili anketiranje ispred etiri tr na centra u periodu od 10 sati do 16 sati .

2.3. Deskriptivna analiza prikupljenih podataka

10

1. ta Vam prvo pada na pamet kada u ete ri e "med" ?Grafi o 1.0%

o ijacija na rij

25%20% 15% 10% 5%

0%

Rezultati an ete su po azali, ao to je vidljivo i na samom grafi onu, da rije med ispitani e najvi e asocira na slat o (29%), p ela (26%) i zdravlje (19%). Ostali odgovori su na ne i na in povezani sa ove tri asocijacije (zdrava namirnica 5%, mmm 2%, lije 2%, o nica 2% itd).

2. Ko e vrsta meda pozna ete?Grafi on 2. Vrste meda koje ispitanik po naje (Prvi odgovor)masla ak doma i5 %

livada p eliji

2 %

Rezultati po azuju da ve ina (59%) ispitani a poznaje livads i (livada) med. Druga zna ajna emov (bagrem) med sa 23%. Treba dodati vrsta meda u prvom odgovoru ispitani a jeste bagr

1%

2%

med

umski masla ak2

bagrem biljni

lipa bez odgovora

%1% 1% 1% 1%

%

11

da su ne i ispitanici imali rajnje zamiljive odgovore na ovo pitanje doma i, biljni med i da 3% ispitani a nije poznavalo ni jednu vrstu meda.

Grafikon 3. Vrste meda koje ispitanik po naje (Drugi odgovor)livada umski bagrem kesten 6% masla ak doma i planinski biolo ki lipa bez odgovora cvijetni

16% 1%

Drugi odgovor na pitanje o poznavanju vrsta meda, donosi rezultate oji u azuju da je bagremov med prvi sa 46%, a zatim livada sa 16%. Zajedno sa rezultatima prvog odgovora, ovo po azuje da su livada i bagrem najpoznatije vrste meda me u ispitanicima. 16% ispitani a je bez odgovora, to uz 3% iz prvog odgovora,po azuje da 13% ispitani a poznaje samo jednu vrstu meda.

3. Ko e marke/brendove meda pozna ete ?Grafikon 4. Po navanje marki/brendova meda (Prvi odgovor)bez odgovora hercegova ki-livanjski doma i solimed rewe p elica zenica 1001 cvet medex damed vispak pip medomal vite ki med biomed apikompex p elica

1% 2% 1% 1% 1% 1% 2% 1% 1% 3% 1% 2% 2% 1% 1%

Rezultati po azuju da ubjedljiva ve ina od 79% ispitani a ne poznaje ne e od mar i/brendova meda. Ostali odgovori upu uju da ispitanici uglavnom poznaju strane -a mar e/brendove meda, poput hrvats og PIP (3%), slovena og Medex-a (2%) i srps og Biomeda-a (2%).12

3%

%

7%

16%%

1%

1%

1%

79%

Grafikon 5. Po navanje marki/brendova meda (Drugi odgovor)

Rezultati po azuju da ispitanici a o poznaju ne u od mar i/brendova meda, onda se ograni avaju na samo jednu mar u/brend. 94% ispitani a je dalo jedan odgovor na postavljeno pitanje, a samo 6% dva, tj. poznaju dvije mar e/brendove meda.

4. Ko u ste ci enu spremni platiti za kilogram meda ?Grafikon 6. Cijena koju su ispitanici spremni platiti za kilogram meda"0% bez odgovora 0 KM KM KM KM KM 0 KM 8 KM KM KM %7%

% %

%

%

% %

Odgovori na pitanje o cijeni oju su ispitanici spremni platiti za ilogram meda, po azuju da se ve ina od 44% opredjeljuje za 10 KM. Na on toga slijedi cijena od 15i 12 KM, za oju se

!%

%

!$

$

!#

#

!"

"

%

0%

%

0%

%

0%

%

0%

))

## )'

0 % ! # " '

& !

" '' #" (' !" &

%

%

%

13

opredjelilo 22%, odnosno 14% ispitani a. Prosje na cijena oju su ispitanici spremni platiti za ilogram meda, izra unata na osnovu prilo enih rezultata, iznosi 12,11 KM.

5. Ko e vrste meda se na e e koriste u Va em doma instvu ?Grafikon 7. Vrste meda koje se naj e e koriste u doma instvu (Prvi odgovor)2% 0% 0% 0% 1% 1% Bagremov 34%

Grafi on 7. po azuje da se bagremov med najvi e oristi u doma instvu ispitani a (62%). Pored bagrema, zna ajno u e e u ori tenju ima i livada tj livads i med sa 34%. Ovi . rezultati su u s ladu sa rezultatima drugog pitanja an ete oji po azuju da su ispitanicima najpoznatiji bagremov i livads i med, od svih vrsta meda. Grafikon 8. Vrste meda koje se naj e e koriste u doma instvu (Drugi odgovor)0%

29%50% 7%

0% 1%4%

9%

Na osnovu drugog odgovora, mo emo za lju iti da 29% ispitani a ve inom oristi samo jednu vrstu meda u svom doma instvu. Pored toga, med od lipe se isti e ao tre i (iza bagrema i livade) izbor meda.

2

1

Livadski Lipov 62% AmorfniKestenov Kaduljin Drugi

Bez odgovora

Bagremov Livadski Lipov

Amorfni KestenovKaduljin Drugi Bez odgovora

14

6. Oci enite oc enom od 1 do 5 va nost faktora pri izboru meda za kupovinu ?Grafikon 9. Va nost faktora pri kupovini meda

t Rezultati po azuju da ispitanici smatraju a o je valite najva niji fa tor pri izboru meda za upovinu, ta o 77% ispitani a je dodijelilo valitetu najve u ocjenu 1. Na on toga slijedi o us sa 46% i cijena sa 38%.

7. Ko e pakovan e meda kupu ete?

15

Grafikon 10. Naj e e pakovanje meda za kupovinu1% 10%

63%

nema odg.

Od an etiranih 100 ispitani a njih 63% ista lo je da naj e e upuje pa ovanje od 900 grama odnosno 1 g meda, do njih 26% upuje pa ovanje od 500 grama, a svega 10% od 250 grama.

8. Koliko esto kupu ete med?Grafikon 11. Vremenski intenzitet kupovine meda

47%25%

20% 8%

mjese no

svaki drugi mjesec

2 puta god.

godi nje

Izme u etiri ponu ena odgovora, 47% ispitani a je odgovorilo da med upuje sva i mjesec (mjese no), 25% med upuje sva i drugi mjesec, do 20% med upuje dva puta godi nje. Najmanje ispitani a (8%) med upuje sva e godine (godi nje).

4

3

26% 250 500 00 i 1kg

16

9. Ko na e e kupu e med u Va em doma instvu ?Grafikon 12. Osobe koje naj e e kupuju med u doma instvu5

Kada se upuje med za doma instvo, onda ga naj e e upuje mam (24%). Kod 17% a ispitani a je svejedno o upuje med (svi). Ono to je zanimljivo je da vi e od 55% upaca meda ine oni stariji u doma instvu (mama, otac, nena, suprug, djed, roditelj, supruga).

10. Gd e kupu ete med?Grafikon 13. Mjesto kupovine meda

n.drugo pored puta p elar zdrava hranatr ni prodavnica pijaca

5% 0% 73% 2%10% 3% 7%

Ve ina ispitani a (75%) je odgovorila da med naj e e upuje od p elara. 15% ispitani a upuje med u ne om od obli a trgovine (trgovina zdrave hrane, tr ni centar i prodavnica), od ega ih najvi e upuje u tr nim centrima (10%).17

10a. Gd e prvo tra ite med u tr nim centrima?Grafikon 14. Mjesto kupovine meda u tr nim centrima

56%

35%

3%

6%

zdrava hrana

vo e i povr e

d emovi i dr.namazi

drugo

Ukoliko kupuju med u tr nom centru, 56% ispitanika med tra i na policama d emova i drugih namaza, a 35% o ekuje med na policama namjenjenim za zdravu hranu.

11. Da li ste upoznati sa nekom od reklama proizvo a a meda?Grafikon 15. Poznavanje reklama proizvo a a meda

11%

da ne 89%

Na pitanje da li su upoznati sa nekom od reklama proizvo a a meda, ispitanici su odgovorili negativno sa visokim postotkom od 89%, dok je postotak potvrdnih odgovora bio 11%.18

11a. Da li se s e ate slogana, animaci e ili p esme tokom reklame ?Grafikon 16. Poznavanje reklamni poruka vezani za med6 6

36%

64%

DA NE

Od ukupno 11% ispitanika, 64% se ne sje a slogana, animacije ili pjesme tokom reklame za med. Od onih koji se sje aju (36%), neki su i naveli za zdravi ivot kvalitetna hrana i p elica kao reklamu koju su uli.

11b. Preko ko eg medi a se emitovala spomenuta reklama?Grafikon 16. Medij emitovanja reklame

9%

27% %

TV

9%

Ve ina ispitanika je istakla da se vi ena reklama emitovala preko TV-a.

77

Radio Novine Internet

19

12. Smatrate li da e med neizostavan dio svakodnevne potro n e u Va em doma instvu?Grafikon 17. Med kao neizostavan dio svakodnevne potro nje

63%

20%

16% 1%

da

ne

ne znam

bez odg

Visok procenat ispitanika (63%) smatra da je med neizostavan dio svakodnevne potro nje njihovog doma instva.

13. U ko im situaci ama na e e koristite med ?Grafikon 18. Situacije kori tenja meda

80%70% 60%

50%40% 30%

72%

20%10%

28%

14%

12%Kola i Komad hljeba

13%

0%aj Kozmetika Drugi na in

20

72 % ispitanika je odgovorilo da med naj e e koristi uz aj. Uz rezultate prvog pitanja koji navode da je naj e a asocijacija za rije med, pojmovi slatko i zdravlje, onda mo emo pretpostaviti da ve ina ispitanika koristi med kao zdravi z asla iva za aj umjesto e era, 28% ispitanika koristi med namazan na komad odnosno kri ku hljeba. ,

14. Koliko esto konzumirate med?Grafikon 19. Vremenski intenzitet konzumiranja meda

8% 20% 35%Svaki dan Sedmi no Mjese no 37%

Godi nje

Od ukupnog broja ispitanika, njih 37% koristi med na sedmi no nivou, dok 35% koristi med m svakodnevno. Ostali ispitanici koriste med svaki mjesec (20%) i godi nje (8%).

21

15. Ko na e e koristi med u Va em doma instvu?Grafikon 20 Osoba koja najvi e koristi med u doma instvu1%%mama

1% 1% 30%

7% 13%1% 8% 11%

nena svi

dijete djed sin suprug k erka-k i r ditelji brat supruga

%

mu dje a

Ispitanici su istakli da mama naj e e koristi med (30%), nakon toga slijedi otac sa 11%. Odgovor svi je navelo 17% ispitanika.

16a. Koliko esto koristi med ?Grafikon 21. Vremenski intenzitet kori tenja meda

3% 1% % 10% svaki dan

33%

g di nje

C

rijetk

E

D E

E

vrl

est

E

vi e puta mjese n

C

51%

sedmi n

B

@

%

17%

4%

A @ 22

D

8

8 8 9

tata- ta

51% ispitanika je odgovorilo da osobe koje najvi e koriste med u njihovom doma instvu, koriste med svaki dan. Nakon toga slijede odgovori sedmi no (33%) i vi e puta mjese no (10%).16b. Na ko i na in na e e koristi med ?Grafikon 22. Na in kori tenja meda1% 1% 1% 1% 10%

%

dodatak aju 1% sa vodomna ka iku uz aj

u kozmetici

%

1%

kao lijek sa orasimau kola ima sam med

Osobe koje najvi e koriste med u doma instvu, obi no koristemed na ka iku (32%), dok 51% koristi med kao dodatak aju, odnosno uz aj.

I

F

0%

H

H

FG

F G

kri ka-na kri ku

23

17. M ese no konzumiram?Grafikon 23. Mjese na konzumacija meda

50%

%

Pola KG

Do 1 KG

Vi e od 1 KG

50% ispitanika je navelo da mjese no koristi do pola kilograma meda, dok ih je 42% navelo da mjese no koristi do kilogram meda. Samo 8% ispitanika koristi vi e od jednog kilograma meda mjese no.

18. Godi n e doba kada na vi e konzumiram med e?Grafikon 24. Godi nje doba najvi eg konzumiranja meda

% 1%

5%

91%

R

QP S

%

Ljeto Jesen ZimaProlje e

24

Ubjedljivo najvi e ispitanika, ak njih 91% naj e e koristi med zimi. Nakon toga slijedi jesen sa 5%, prolje e sa 3% i ljeto sa samo 1%.

19. U ko e doba dana na e e konzumirate med?Grafikon 25. Vremenski intenzitet kori tenja meda

72% 17% 11% Nave erPosli e podne Jutro

Kada je u pitanju doba dana kada se najvi e konzumira med, 72% ispitanika je navelo ujutru.

20. Socio-demografska slika ispitanikaGrafikon 26. Broj lanova doma instva

bez odgovora2% 7%

10%

5

4

2 1 2%

5%

Od ukupno 100 ispitanika, njih 38% ima etiri lana u svom doma instvu, a 36%po tri lana u doma instvu.25

U

3

T

U

38%3 %

Grafikon 27. Pozicija ispitanika

32% 26% 26%

7%

3%

2%

4% bez odgovora

sin

k erka

otac

mama

nena

djed

Najvi e ispitanika su k erka (32%), zatim doma instvu.

sin (26%)

i mama 26% u svom

Grafikon 28. Radnopravni status ispitanika

nezaposlena zaposlenapenzioner student

zaposlen

Od ukupnog broja ispitanika, njih 36% su studenti, 35% zaposlenih (od toga 26% zaposlene) , dok 12% penzioneri. Ovakva struktura je uvjetovana vremenskim terminom i mjestom anketiranja.26

V

nezaposlen

V

bez odgovora

%

7% 26% 12%36% %

9%

Grafikon 29. Mjese na primanja doma instva

4%

5%

9%

15% do 500

12%

21%

500-10001000-1500 1500-2000 2000-2500

b z odgo ora

34% ispitanika ivi u doma instvu sa primanjima od 1.500 do 2.000 KM .

YX W W

34%

2500 i i

Y

27

KVANTITATIVNA ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA

28

Tabela 1. Tabela kontingencijeKoliko esto kupujete med? MJESE NA PRIMANJA MJESE NO SVAKI DRUGI MJESEC 3 11 7 1 1 1 DVA PUTA GODI NJE 3 3 2 3 2 2

GODI NJE

0-500 500-1000 1000-1500 1500-2000 2000-2500 2500 i vi e

9 4 22 7 1 1

1 3 3 0 0 1

H1... Mjese na primanja doma instva uti u na u estalost kupovine meda.

Elementi ocjene hipoteze:

Izra unata vrijednost

2

testa je

25,60787

Tabli na vrijednost

2

testa je

30,58

Stepen slobode [(6-1)(4-1)] je

15

Nivo signifikantnosti ( ) je

0,01

Kako je izra unata vrijednost G2 testa manja od njegove tabli ne vrijednosti to se, uz nivo zna ajnosti od 0,01 prihvata nulta hipoteza.

b

a`

H0... Mjese

primanja doma ins va ne uti u na u estalost kupovine meda;

29

Slika 1. Hi kvadrat raspored

= 0,01

H0 H1

30

4. ZAKLJU CI I PREPORUKE

31

Ovim istra ivanjem na istra iva ki tim je do ao do mno tva informacija koje ukazuju na navike i karakteristike potro a a prilikom kupovine i potro nje meda. Ispitanici uglavnom poznaju osnovne vrste meda, med ih najvi e asocira na ne to slatko, p elu ili zdravlje. Zanimljivo je istaknuti osnovne zaklju ke koje smo dobili provedenim istra ivanjem, a koji se odnose na na e unaprijed postavljenje operativne ciljeve, a to su sljede i:

1. Utvrditi percepciju va nosti potro nje meda kod potro a a.Na osnovu podataka koje smo dobili anketiranjem mo emo potvrditi da ve ina potro a a (63%) smatra med neizostavnim dijelom svakodnevne potro nje u doma instvu. Samo 20 % potro a a ne smatra med neizostavnim dijelom potro nje u doma instvu, dok su ostali odgovorili sa ne znam ili bez odgovora. 72 % ispitanika je odgovorilo da med naj e e koristi uz aj. Uz rezultate prvog pitanja koji navode da je naj e a asocijacija za rije med, pojmovi slatko i zdravlje, onda mo emo pretpostaviti da ve ina ispitanika koristi med kao zdravi za iva za aj umjesto e era, sla 28% ispitanika koristi med namazan na komad odnosno kri ku hljeba. 2. Utvrditi koju vrstu meda potro a poznaje i naj e e kupuje Rezultati pokazuju da ve ina (59%) ispitanika poznaje livadski (livada) med. Druga zna ajna vrsta meda u prvom odgovoru ispitanika jeste bagremov (bagrem) med sa 23%. Drugi odgovor na pitanje o poznavanju vrsta meda, donosi rezultate koji ukazuju da je bagremov med prvi sa 46%, a zatim livada sa 16%. Bagremov med se najvi e koristi u doma instvu ispitanika (62%). Pored bagrema, zna ajno u e e u kori tenju ima i livada tj. livadski med sa 34%.

3. Utvrditi koji su najva niji faktori prilikom kupovine medaOd ukupno 100 anketiranih ispitanika njih 77% je istaklo kako je kvalitet najva niji priikom kupovine meda. Na drugom mjestu se nalaze okus sa 46% i cijena sa 38%. Kao najmanje va ne faktore prilikom kupovine meda, ispitanici su naveli marku (27%) i proizvo a a (20%).

4. Utvrditi u estalost kupovine medaIzme u etiri ponu ena odgovora, 47% ispitanika je odgovorilo da med kupuje svaki mjesec (mjese no). 25% med kupuje svaki drugi mjesec, dok 20% med kupuje dva puta godi nje. Najmanje ispitanika (8%) med kupuje svake godine (godi nje).

32

5. Utvrditi mjesto kupovine medaNa osnovu provedenog ispitivanja utvrdili smo da ve ina ispitanika naj e e med kupuje kod p elara (73%). 15% ispitanika kupuje med u nekom od oblika trgovine (trgovina zdrave hrane, tr ni centar i prodavnica), od ega ih najvi e kupuje u tr nim centrima (10%). Ukoliko kupuju med u tr nom centru, onda 56% ispitanika med tra i na policama d emova i drugih namaza. 35% o ekuje med na policama namijenjenim za zdravu hranu. Zanemariv i broj ispitanika koji med tra e na nekim drugim mjestima.

6. Utvrditi svjesnost potro a a o markama proizvo a a meda i uticaj medija na informisanost o kupovini medaKroz anketiranje smo do li do podataka koji nas upoznaju kolika je svjesnost potro a a o markama proizvo a a meda. Rezultati pokazuju da ubjedljiva ve ina od 79% ispitanika ne poznaje neke od marki/brendova meda. Ostali odgovori upu uju da ispitanici uglavnom poznaju strane marke/brendove meda, poput hrvatskog PIP-a (3%), slovena kog Medex-a (2%) i srpskog Biomeda-a (2%). Saznali smo da ako ispitanici poznaju neku od marki/brendova meda, onda se ograni avaju na samo jednu marku/brend. 94% ispitanika je dalo jedan odgovor na postavljeno pitanje, a samo 6% dva tj. poznaju dvije marke/brendove meda. Na pitanje da li su upoznati sa nekom od reklama proizvo a a meda, ispitanici su odgovorili negativno sa visokim postotkom od 89%, dok je postotak potvrdnih odgovora bio 11%. 64% od 11% ispitanika se ne sje a slogana, animacije ili pjesme tokom reklame za med. Unutar onih koji se sje aju (36%), neki su i naveli za zdrav ivot kvalitetna hrana i p elica kao reklamu koju su uli. Ve ina ispitanika je istakla da su vidjeli reklamu preko TV-a.Ostali su se upoznali sa reklamom kroz novine, radio i internet.

7. Utvrditi koja je prosje na potro nja po osobiNa osnovu sprovodenog istra ivanja, do li smo do zaklju ka da ve ina ispitanika najvi e koristi do pola kilograma meda mjese no. Od ukupnog broja ispitanika, njih 37% koristi med na sedmi nom nivou, dok 35% koristi med svakodnevno. Ostali ispitanici koriste med svaki mjesec (20%) i godi nje (8%). 50% ispitanika je navelo da mjese no koristi do pola kilograma meda, dok ih je 42% navelo da mjese no koristi do kilogram meda. Samo 8% ispitanika koristi vi e od jednog kilograma meda mjese no.

8. Utvrditi vremensku dimenziju potro nje medaUbjedljivo najvi e ispitanika, ak njih 91% naj e e koristi med zimi. Nakon toga slijedi jesen sa 5%, prolje e sa 3% i ljeto sa samo 1%. Kada je u pitanju doba dana kada se najvi e konzumira med, 72% ispitanika je navelo ujutru.

33

10. Utvrditi u kojem obliku potro a tro i medOsobe koje najvi e koriste med u doma instvu, obi no koriste med na ka iku (32%), dok 51% koristi med kao dodatak aju odnosno uz aj 72 % ispitanika je odgovorilo da med naj e e koristi uz aj. Uz rezultate prvog pitanja koji navode da je naj e a asocijacija za rije med, pojmovi slatko i zdravlje, onda mo emo pretpostaviti da ve ina ispitanika koristi med kao zdravi zasla iva za aj umjesto e era, 28% ispitanika koristi med namazan na komad odnosno kri ku hljeba.

11. Ispitati uticaj mjese nih primanja na navike u procesu kupovine medaS obzirom na rezultat hi-kvadrat testa mo emo zaklju iti da mjese na primanja doma instva ne uti u na u estalost kupovine meda.

34

PREPORUKES obzirom na dobivene rezultate istra ivanja na istra iva ki tim predla e: 1. Jedna od va nih preporuka jeste da bi prodavci meda prilikom prodaje trebali nagla avati komplementarnost meda sa ajem za potrebe o uvanja zdravlja potro a a. S time u vezi bi se trebalo naglasiti da je med najbolje stavljati u prethodno rashla eni aj, jer med pri ve im temperaturama gubi svoja prirodna, odnosno ljekovita svojstva. Po to najvi e ispitanika med koristi ujutru, prodavci bi u svojim promotivnim aktivnostima trebali potencirati zna aj jutarnjeg aja sa medom. Naro ito u zimskom periodu. 2. Najve i broj ispitanika istakao je da poznaje bagremov ili livadski med. Ovo bi trebalo poslu iti donosiocima odluka kao pretpostavka za fokus na ove dvije vrste meda. Prilikom kreiranja ponude meda i proizvoda od meda, bagrem i livada treba da imaju zna ajno mjesto, kako bi se potro a lak e sna ao i povezao sa ponudom. 3. Na osnovu odgovora ispitanika do li smo do zaklju ka da kvalitet i okus igraju zna ajnu ulogu pri kupovini meda. Shodno tome, preporu ujemo nagla avanje ovih faktora od strane prodavaca meda i proizvoda od meda. U tom smislu bi se moglo raditi na unaprije enju kvaliteta, certificiranju i isticanju dobivenih cerftifikata i nagrada na amala i, ali i na elementima unaprije enja prodaje kao to su besplatne , degustacije, primjerci,.. itd. 4. Najvi e ispitanika med kupuje jednom mjese no. Ovo bi trebalo poslu iti za prognozu prodaje u nekom periodu od strane proizvo a a meda. Tako er, bitno je istaknuti zna aj zime, kao godi njeg doba, kada potro a i ubjedljivo najvi e kupuju i koriste med. 5. Istaknuto je da u velikom procentu ispitanici med kupuju direktno od p elara. Ovo bi trebalo uticati na preispitivanje odluka o registraciji svoje p elarske djelatnosti. Naime, prema rezultatima istra ivanja, potro a i su skloniji kupovini meda od samostalnih p elara, nego od registrovanih formi trgovine prodavnice, tr ni centri, prodavnice zdrave hrane i sli no. Donosioci odluka u tr nim centrima bi obavezno trebali med pozicionirati pored d emova i ostalih namaza. Ovo je pozicija za med koju potro a i prirodno o ekuju. 6. Istra ivanje je pokazalo da mjese na primanja doma instva ne uti u na u estalost kupovine meda. Zbog toga, prodavci meda ne bi trebali odustajati od manje imu nih doma instava ili zajednica prilikom plasmana svojih proizvoda. 7. Jedno od zanimljivih rezultata istra ivanja se odnosi na svjesnost potro a a o markama/brendovima proizvo a a meda, kao i njihovu upoznatnost sa reklamama meda. Rezultati pokazuju da najve i broj ispitanika ne poznaje marke/brendove35

proizvo a a meda, kao ni reklame od istih. Ovo bi trebalo poslu iti kao prikaz tr i nog jaza na ovom polju kojeg bi proizvo a i meda trebali iskoristiti kako bi u vrstili svoju poziciju na tr i tu. Sredstvo za ostvarivanje ovog cilja se ogleda u ve em ulaganju u promociju, odnosno promotivne aktivnosti, sa fokusom na donosioce odluka u doma instvu po pitanju meda, koji se uglavnom pojavljuju u ulozi mame (kako je istra ivanje pokazalo) ili roditelja uop teno.

36

PRILOG

37

Anketni upitnik broj: ____________ Anketar: ______________________

ISTRA IVANJE NAVIKA I KARAKTERISTIKA POTRO A A U PROCESU KUPOVINE I POTRO NJE MEDA NA PODRU JU OP INE TUZLAANKETA ZA FIZI KA LICA

IZJAVA ANKETARAOvim izjavljujem da je ovo anketiranje izvedeno strogo u skladu sa uputama i vo en po ESOMARovom kodeksu za prikupljanje podataka sa meni nepoznatom osobom.

Potpis anketara: _____________________

Datum: ________________ 38

ANKETNI UPITNIK

1. ta Vam prvo pada na pamet kada ujete rije ___________________________________

med ?

2. Koje vrste meda poznajete ? __________________________ __________________________ 3. Koje marke/brendove meda poznajete ? __________________________ __________________________ 4. Koju ste cijenu spremni platiti za kilogram meda ? __________________________ 5. Koje vrste meda se naj e e koriste u Va em doma instvu? Bagremov Lipov Kaduljin Livadski Amorfni (bagremac) Kestenov Neki drugi

(dvije maksimalno)

(dvije maksimalno)

(dva odgovora maksimalno)

6. Ocjenite ocjenom od 1 do 5 va nost faktora pri izboru meda za kupovinu ? Izuzetno va no Vrlo va no Donekle va no Neva no Uop te nije va no 1 __ pakovanje __ veli ina pakovanja __ boja 2 __ okus __ kvaliteta __ cijena 3 4 __ proizvo a __ marka 5

7. Koje pakovanje meda kupujete? 250 grama 500 grama 900 grama do kilogram

39

8. Koliko esto kupujte med? Mjese no Dva puta godi nje Svaki drugi mjesec Godi nje

9. Ko naj e e kupuje med u Va em doma instvu? ________________________ 10. Gdje kupujete med? Na pijaci U prodavnici Negdje drugo U tr nim centrima U prodavnici zdrave hrane Od p elara Pored puta

11. Ukoliko kupujete med u tr nim centrima ili drugim samouslu nim trgovinama, gdje ga prvo tra ite? Na policama zdrave hrane Pored vo a i povr a Pored d emova i drugih namaza Negdje drugo

12. Da li ste upoznati sa nekom od reklama proizvo a a meda? DA NE

12a. Da li se sje ate slogana, animacije ili pjesme tokom reklame? DA NE 12b. Preko kojeg medija se emitovala spomenuta reklama? TV Radio Novine i magazini Internet Neki drugi medij (ako da , koje?) _____________________________________

40

13. Smatrate li da je med neizostavan dio svakodnevne potro nje u Va em doma instvu? DA NE NE ZNAM

14. U kojim situacijama naj e e koristite med? kao dodatak aju u kozmetici u kola ima namazan na komadu hljeba

na neki drugi na in: _____________________(napi ite kako) 15. Koliko esto konzumirate med? Svaki dan Nekoliko puta mjese no Nekoliko puta sedmi no Nekoliko puta godi nje

16. Ko naj e e koristi med u Va em doma instvu? ____________________________ 16a. Koliko esto koristi med? ____________________________ 16b. Na koji na in naj e e koristi med? ____________________________ 17. Mjese no konzumiram: Do pola kilograma meda Do jednog kilograma meda Vi e od jednog kilograma meda 18. Godi nje doba kada najvi e konzumiram me je: Ljeto Jesen Zima Prolje e

41

19. U koje doba dana naj e e konzumirate med? Jutro Poslije podne Nave er

20. Socio-demografska slika ispitanika Broj lanova doma instva Pozicija ispitanika u doma instvu Otac Mati K erka Sin Djed Nena Radno pravni status Mjese na primanja doma instva Do 500 500-1.000 1.000-1.500 1.500-2.000 2.000-2.500 2.500 i vi e

Student Nezaposlen Zaposlen Penzioner

Hvala na izdvojenom vremenu i saradnji !42