NARODNE NOVINE BROJ 79 – STRANICA 45 · PDF filetovlja okomita linija, prema priloženoj skici. ... Živo stablo 4. Pozicija znakovlja ... 090 Crataegus monogyna Jednoplodnički

PONEDJELJAK, 20. SRPNJA 2015. BROJ 79 – STRANICA 45 NARODNE NOVINESLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE

5. Dimenzije i izgled znakovlja6. Boja7. Šumski sjemenski objekti – dodatno označavanje8. Zaštićena područja – dodatno označavanje (strogi rezervat,

nacionalni park i posebni rezervat)1. Predmet obilježavanja1.1. Vanjske granice gospodarske jedinice1.2. Granice između gospodarskih jedinica1.3. Granice odjela1.4. Granice odsjeka1.5. Sjemenski objekti1.6. Granica zaštićenog područja2. Znakovi2.1. Tri vodoravne paralelne crte, – iznad gornje crte broj

odjela, a ispod donje crte slovo koje označava odsjek – označavaju vanjsku granicu gospodarske jedinice i granicu između gospodar-skih jedinica.

2.2. Dvije vodoravne paralelne crte s brojkom iznad i slovom ispod označavaju granicu između odjela.

2.3. Jedna vodoravna crta sa slovom ispod nje označava granicu odsjeka.

2.4. Čvorna točka2.5. Čvorna točka triju granicaNa granici višeg reda (red defi nira poglavlje 1.) produži se crta

prema potrebi ili se (na tanjim stablima) napravi prsten. U pravcu kamo se granica nižeg reda usmjerava, nacrta se iznad i ispod cr-tovlja okomita linija, prema priloženoj skici. Gore su dvije brojke, a dolje dva slova, ili ako se radi o odsjeku samo slova.

2.6. Čvorna točka više linijaOko stabla se stavlja prsten, a okomitih linija je koliko i granica.3. Nositelji znakova3.1. Humka s drvenim stupom pravi se ukopavanjem oštrobrid-

nog otesanog stupa u prvom redu od hrastovine, bagremovine ili borovine, visokoga 100 cm iznad tla, oko čega se slaže 40 cm visoka zemljana humka, obložena busenjem ili kamenim pločama. Stup se ukopa u zemlju 60 cm, s poprečnim profi lom 15x15 cm.

3.2. Betonski stup potpuno je istih dimenzija, načina postavlja-nja i oblaganja kao i drvena humka.

3.3. Živa stijena3.4. Živo stablo4. Pozicija znakovlja4.1. Znakovlje se postavlja nasuprot objektu (sastojine) na koji

se odnosi, na živom stablu u visini oko 170 cm, također i na živoj stijeni. Na stupovlju (humkama) postavlja se pri gornjem vrhu stupa da djeluje estetski.

5. Dimenzije i izgled znakovlja je prema priloženim skicama.6. Boja znakova je crvena ili crna sa ili bez bijele podloge6.1. Boja znakova u sjemenskim objektima je žuta bez bijele

podloge7. Šumski sjemenski objekti – dodatno označavanje7.1. Šumski sjemenski objekt u kategoriji »selekcioniran« uz

standardnu oznaku gospodarske podjele dodatno se označava regi-starskim brojem šumskog sjemenskog objekta na prilazima objektu

7.2. Šumski sjemenski objekt u kategoriji »kvalifi ciran« i »testiran« uz standardnu oznaku gospodarske podjele dodatno se označava regi-starskim brojem šumskog sjemenskog objekta na prilazima objektu

8. Zaštićena područja-dodatno označavanje (strogi rezervat, nacionalni park i posebni rezervat)

Članak 102.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/13-01/118Urbroj: 525-11/1070-15-29Zagreb, 3. srpnja 2015.

MinistarTihomir Jakovina, v. r.

PRILOG 1

OZNAČAVANJE NEOBRASLOG NEPROIZVODNOG I NEPLODNOG ZEMLJIŠTA U OBRASCU O-1

Neobraslo neproizvodno i neplodno zemljište sukladno članci-ma 4. i 7. Pravilnika iskazuje se u obrascu O-1. Površine iste vrste zemljišta unutar jednoga odjela grupiraju se i označavaju dvoslov-nom oznakom, a oznaka se upisuje uz broj odjela kojemu površine pripadaju.

Razvrstavanje se obavlja prema sljedećoj nomenklaturi:

NAZIV OZNAKAProsjeka prProtupožarna prosjeka ppProtupožarna prosjeka s elementima šumske ceste psSvijetla pruga spStovarište stPlaninska rudina ruElektrovod, dalekovod elVodovod vvPlinovod plNaft ovod nfPrometnica csVodotok vdKanal klJezero, močvara moLjuti krš krObjekti obŠljunčara slKamenolom kaBara brNasip np

Napomena: Ukoliko se iznimno zbog većeg broja jedinica lo-kalne samouprave (općine) u jednom odjelu ukaže potreba za do-datnim označavanjem (npr. prometnica, vodotoka ili dr.), iza prve oznake slova dodaje se slovo x ili y, ili broj od 1 do 9 (npr. 18 cs, 18 cx, 18 c1, 18 c2).

PRILOG 2

SUSTAV OBILJEŽAVANJA ŠUMSKOGOSPODARSKE PODJELE RH

Trajno obilježavanje1. Predmet obilježavanja2. Znakovi3. Nositelji znakova4. Pozicija znakovlja

zmilicic

Rectangle

STRANICA 46 – BROJ 79 PONEDJELJAK, 20. SRPNJA 2015.NARODNE NOVINESLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE

PRIMJERI IZGLEDA ZNAKOVA ZA DODATNO OBILJEŽAVANJE ŠUMSKIH SJEMENSKIH OBJEKATA

Sjemenski objekt u kategoriji »selekcioniran«

Sjemenski objekti u kategoriji »kvalifi ciran« i »testiran«

Dimenzije znakova za dodatno obilježavanje sjemenskih ob-jekata su istih veličina kao i dimenzije znakova za obilježavanje granica gospodarskih jedinica, odjela i odsjeka

PRILOG 3

POPIS VRSTA DRVEĆA REPUBLIKE HRVATSKE

Dolje navedeni popis vrsta drveća koristi se u međunarodnim programima i to je popis vrsta drveća prema Flora Europeae i europ-ski je popis vrsta drveća. U Hrvatskoj se upotrebljava pri praćenju i analizi efekata zračnih onečišćenja na šumu – oštećenosti stabala (ICP Forest), te je prihvaćen kao popis vrsta drveća za Nacionalnu inventuru šuma RH (CRONFI).

U slučaju pojave nove vrste, za bjelogorične vrste se predlaže privremena šifra od 300 na dalje, a za crnogorične vrste šifra od 400 na dalje dok se ne dobije službena šifra vrste od za to nadležne europske institucije.

POPIS VRSTA DRVEĆA PREMA FLORA EUROPEAE(VRSTE KOJE PRIDOLAZE U REPUBLICI HRVATSKOJ)

BjelogoricaŠifra Latinski naziv Hrvatski naziv001 Acer campestre Klen002 Acer monspessulanum Maklen003 Acer opalus Talijanski javor004 Acer platanoides Mliječ005 Acer pseudoplatanus Gorski javor006 Alnus cordata Srcolisna joha007 Alnus glutinosa Crna joha008 Alnus incana Bijela joha009 Alnus viridis Zelena joha074 Arbutus andrachne Grčka planika073 Arbutus unedo Obična planika

Zaštićeno područje u kategoriji strogi rezervat, nacionalni park i posebni rezervat uz standardnu oznaku gospodarske podjele do-datno se označava slovima »SR« za strogi rezervat, »NP« za naci-onalni park i »PR« za posebni rezervat koje se označavaju ispod postojeće oznake gospodarske podjele.

PRIMJERI IZGLEDA ZNAKOVA ZA OBILJEŽAVANJE GRANICA ODJELA I ODSJEKA

Vanjska granica gospodarske jedinice i granica između gospodarskih jedinica

Granica odjela

Granica odsjeka

Čvorna točka više linija


048 Quercus petraea Hrast kitnjak049 Quercus pubescens Hrast medunac050 Quercus pyrenaica (Q. toza) Pirenejski hrast051 Quercus robur (Q. pedunculata) Hrast lužnjak052 Quercus rotundifolia 053 Quercus rubra Crveni hrast054 Quercus suber Hrast plutnjak055 Quercus trojana Makedonski hrast087 Rhamnus alaternus Vazdazelena krkavina086 Rhamnus oleoides 056 Robinia pseudoacacia Obični bagrem057 Salix alba Bijela vrba058 Salix caprea Vrba iva059 Salix cinerea Siva vrba060 Salix eleagnos Uskolisna siva vrba061 Salix fragilis Krhka vrba062 Salix sp. 063 Sorbus aria Obična mukinja064 Sorbus aucuparia Jarebika065 Sorbus domestica Oskoruša066 Sorbus torminalis Brekinja067 Tamarix africana Afrički tamaris068 Tilia cordata Malolisna lipa069 Tilia platyphyllos 070 Velelisna lipa070 Ulmus glabra (U. scabra, U. scaba,

U. montana)Gorski brijest

071 Ulmus laevis (U. eff usa) Brijest vez072 Ulmus minor (U. campestris, U.

carpinifolia)Poljski brijest

099 Ostala bjelogorica Ostala bjelogorica OMB Ostala meka

bjelogorica OTB Ostala tvrda bjelogorica

OVo Ostale voćkaricePajasen Ailanthus altissimaPajavac Acer negundoAmerički jasen (Fraxinus americana)Srebrnolisna lipa Tilia tomentosaDivlja jabuka Malus sylvestrisVrba rakita Salix purpureaBademasta vrba Salix triandraAcer obtusatum Javor gluhać

CrnogoricaŠifra Latinski naziv Hrvatski naziv100 Abies alba Obična jela101 Abies borisii-regis Borisova jela102 Abies cephalonica Grčka jela103 Abies grandis Gorostasna jela104 Abies nordmanniana Kavkaska jela105 Abies pinsapo Španjolska jela106 Abies procera Plemenita jela107 Cedrus atlantica Atlanski cedar108 Cedrus deodara Himalajski cedar140 Chmaecyparis lawsonia Lawsonov pačempres109 Cupressus lusitanica Meksički čempres

010 Betula pendula Obična breza011 Betula pubescens Cretna breza088 Betula tortuosa 012 Buxus sempervirens Obični šimšir013 Carpinus betulus Obični grab014 Carpinus orientalis Bjelograbić015 Castanea sativa (C. vesca) Pitomi kesten075 Ceratonia siliqua Rogač076 Cercis siliquastrum Obični judić016 Corylus avellana Obična lijeska090 Crataegus monogyna Jednoplodnički glog077 Erica arborea Veliki vrijes079 Erica manipulifl ora Mali vrijes078 Erica scoparia Metličasti vrijes017 Eucalyptus sp. 018 Fagus moesiaca Mezijska bukva019 Fagus orientalis Orijentalna bukva020 Fagus sylvatica Obična bukva021 Fraxinus angustifolia spp.

oxycarpa (F. oxyphylla) Poljski jasen

022 Fraxinus excelsior Obični jasen023 Fraxinus ornus* Crni jasen024 Ilex aquifolium Obična božikovina025 Juglans nigra Crni orah026 Juglans regia Obični orah080 Laurus nobilis Lovor027 Malus domestica Pitoma jabuka081 Myrtus communis Obična mirta028 Olea europaea Divlja maslina029 Ostrya carpinifolia Crni grab082 Phillyrea latifolia Širokolisna zelenika083 Phyllyrea angustifolia Uskolisna zelenika084 Pistacia lentiscus Balzamna tršlja085 Pistacia terebinthus Smrdljiva tršlja030 Platanus orientalis Azijska platana031 Populus alba Bijela topola032 Populus canescens Siva topola033 Populus hybrides Hibridna topola034 Populus nigra Crna topola035 Populus tremula Trepetljika036 Prunus avium Divlja trešnja037 Prunus dulcis (Amygdalus com-

munis) Badem

038 Prunus padus Sremza039 Prunus serotina Kasna sremza040 Pyrus coomunis Pitoma kruška041 Quercus cerris Hrast cer042 Quercus coccifera

(Q. calliprinos)

Hrast oštrika

043 Quercus faginea 044 Quercus frainetto (Q. conferta) Hrast sladun045 Quercus fruticosa (Q. lusitanica) 046 Quercus ilex Hrast crnika047 Quercus macrolepis

(Q. aegilops)

Grčki hrast


Zaštita tla, prometnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplava

Funkcija zaštite tla, prometnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplava vrednuje se za sastojinu ovim ocjenama: 3 – sa-stojine s nagibom većim od 30°; 2 – sastojine s nagibom od 16° do 29°; 1 – sastojine s nagibom manjim od 15°. Ocjenu više dobivaju sastojine na ispupčenim terenima.

Daljnju ocjenu više dobivaju sastojine koje štite prometnice te urbane i industrijske prostore od vjetra, sklizanja zemlje, zemljanih i snježnih nanosa.

Za polovicu manju ocjenu dobivaju mlade sastojine do stadija mladika.

U prebornoj šumi sklop se uvijek smatra potpunim.

Prekinutom se sklopu ocjena umanjuje za 30%, progaljenom za 50%.

Utjecaj na vodni režim i hidroenergetski sustav

Utjecaj šume odnosno sastojine na vodni režim i hidroenerget-ski sustav vrednuje se ovim ocjenama:

4 – šume u području sadašnjih i budućih crpilišta pitke vode, šume unutar vododjelnica sliva akumulacija pitke vode i hidroener-getskih sustava;

3 – sve preborne šume i prirodne mješovite sastojine bjelogo-rice i crnogorice te degradacijski stupnjevi crnikinih i medunčevih šumskih zajednica ako potpuno pokrivaju tlo; u slučaju nepotpune obraslosti ocjena se smanjuje na postotak obraslosti;

2 – sve monokulture šumskog drveća osim bukovih šumskih zajednica;

1 – daje se novopodignutim šumskim sastojinama na bivšim poljoprivrednim tlima i šumskim sastojinama uništenim propada-njem u kojima nije uspjela obnova.

Šumskim sastojinama prekinutoga sklopa ocjene se smanjuju za 30%, a sastojinama progaljenoga sklopa za 50%.

Utjecaj na plodnost tla i poljodjelsku proizvodnju

Utjecaj na plodnost tla i poljodjelsku proizvodnju vrednuje se za sastojinu odnosno šumu ocjenama:

4 – bukove šume i sve sklopljene šume ako se nalaze u prostoru s više od 70% poljodjelskih površina;

3 – sve sklopljene mješovite sastojine listača, šume u prosto-ru s više od 50% a manje od 70% poljodjelskih površina, šumske sastojine u Sredozemlju i području kraških polja te u žitorodnim kopnenim područjima;

2 – sve ostale šumom obrasle površine;

1 – smrekove kulture, svi degradacijski stadiji šume kao što su blagi kamenjari, garizi, šibljaci koji pokrivaju manje od 50%povr-šine, obnovljene šumske sastojine do razvojnoga stadija mladika i šumske sastojine oštećene propadanjem gdje sklopljena stabla po-krivaju manje od 50% površine.

Utjecaj na klimu

Utjecaj šume na klimu vrednuje se ovim ocjenama:

4 – šume koje se nalaze u okolici naseljenih mjesta u granicama kruga dvostrukoga polumjera naselja;

3 – šume udaljene do 40 km od većih naselja i turističkih mje-sta;

110 Cupressus sempervirens Obični čempres

111 Juniperus communis Obična borovica

112 Juniperus oxycedrus Oštroigličava borovica – Šmrika

113 Juniperus phoenicea Crvena borovica-Somina

114 Juniperus sabina Planinska borovica

115 Juniperus thurifera Španjolska borovica

116 Larix decidua Europski ariš

117 Larix kaempferi (L.leptolepis) Japanski ariš

118 Picea abies (P. excelsa) Obična smreka

119 Picea omorika Pančićeva omorika

120 Picea sitchensis Sitkanska smreka

121 Pinus brutia Brucijski bor

122 Pinus canariensis Kanarski bor

123 Pinus cembra Alpski bor

124 Pinus contorta Usukani bor

125 Pinus halepensis Alepski bor

126 Pinus heldreichii Bjelokori bor

127 Pinus leucodermis Munjika

128 Pinus mugo (P. montana) Planinski bor – krivulj

129 Pinus nigra Crni bor

130 Pinus pinaster Primorski bor

131 Pinus pinea Pinija

132 Pinus radiata (P.insignis) Kalifornijski bor

133 Pinus strobus Američki borovac

134 Pinus sylvestris Obični bor

135 Pinus uncinata Kukasti bor

136 Pseudotsuga menziesii Obična američka dugla-zija

137 Taxus baccata Obična tisa

138 Th uya sp. Tuja

139 Tsuga sp. Čuga

199 Ostala crnogorica Ostala crnogorica

Močvarni taksodij Taxodium distichum

OV Ostale vrste

PRILOG 4

METODOLOGIJA OCJENJIVANJA OPĆEKORISNIH FUNKCIJA ŠUMA

Općekorisne funkcije šuma, zaštitnih šuma i šuma s posebnom namjenom vrednuju se ovim rasponom ocjena:

Raspon ocjena

– zaštita tla, prometnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplava 1 – 5

– utjecaj na vodni režim i hidroenergetski sustav 1 – 4

– utjecaj na plodnost tla i poljodjelsku proizvodnju 1 – 4

– utjecaj na klimu 1 – 4

– zaštita i unapređenje čovjekova okoliša 0 – 3

– stvaranje kisika i pročišćivanje atmosfere 1 – 4

– rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija 1 – 4

– utjecaj na faunu i lov 1 – 5

– zaštitne šume i šume s posebnom namjenom 3 – 10


Rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija

Rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija šume vrednuje se ocjenom:

4 – šume uz kupališta i hotele, duž morske obale, u kojima se nalaze kampovi, koje su od morske obale, hotela i središta turi-stičkoga naselja udaljene do 3 km, koje istodobno služe oporavku i rekreaciji;

3 – šume na područjima tranzitnog turizma gdje se posjetitelji zadržavaju od nekoliko sati do nekoliko dana, u budućim središtima razvoja seoskoga, lovnoga i ekološkoga turizma, do 2 km udalje-ne od središta srednje velikih naselja ili pristupačnog ruba grada (krajnja točka gradskog prometa), šuma sa skijaškim stazama, trim-stazama, rekreacijske šume u pojasu do 30 minuta hoda od ulaza u šumu, odnosno u dubinu šume od oko 2 km;

2 – šume koje su od turističkog središta zračno udaljene do 10 km, uz turističke magistrale šume koje se, gledano s ceste, nalaze u vidokrugu krajobraza, sve šume bez obzira na udaljenost od turistič-kog naselja koje neposredno služe razvoju turizma toga područja, te šume udaljene do 5 km od središta manjeg naselja;

1 – šume koje su zračno udaljenije od 10 km od središta turi-stičkoga naselja, a imaju zaštitnu zadaću koja služi razvoju turizma susjednih naselja.

Utjecaj na faunu i lov

Utjecaj šume na faunu i lov ocjenjuje se prema njezinom sasto-jinskom obliku ovim ocjenama:

3 – mješovita sastojina koja se sastoji od vrsta drveća šum-ske zajednice koje pripadaju staništu te su osim glavne vrste drveća prisutne i druge vrste koje pripadaju toj šumskoj zajednici, a prema broju stabala iznad taksacijske granice sudjeluju s najmanje 40%, te čiste bukove sastojine;

2 – mješovite sastojine u kojima se osim glavne vrste drveća nalaze i druge domaće vrste s udjelom manjim od 40%, ali većim od 10%;

1 – čiste sastojine autohtonih vrsta drveća s udjelom većim od 90%;

Ocjenu više dobivaju one šumske sastojine u ekosustavu ko-jih se nalazi pripadajuća divljač i druge životinjske vrste. Dodatna ocjena daje se i onim šumskim sastojinama u kojima se po hektaru ostavljaju 2 trula stabla radi boljeg razvoja ornitofaune kao i šumi u kojoj je organizirana ishrana divljači.

Zaštitne šume i šume s posebnom namjenom

Ocjena 10 dodjeljuje se:– nacionalnim parkovima,– strogim rezervatima,– posebnim rezervatima.Ocjena 9 dodjeljuje se:– parkovima prirode,– park šumama– značajnim krajobrazima,– šumama za očuvanje genofonda,– znanstvenim pokusnim površinama,– arboretumima.Ocjena 8 dodjeljuje se šumama s posebnom namjenom (fa-

kultetske šume, šume za potrebe oružanih snaga, šume za vizualnu zaštitu prostora i dr.)

Ocjena 3 dodjeljuje se zaštitnim šumama.

2 – šume koje su od većih naselja i turističkih središta udaljene više od 60 km i šumski kompleksi udaljeni od manjih naselja manje od 40 km;

1 – šikare, garizi, blagi kamenjari, šumske kulture prije posti-zanja normalnoga sklopa sastojine, šume koje su od manjih naselja udaljene više od 40 km.

Zaštita i unapređivanje čovjekova okoliša

Zbog sveukupnoga utjecaja na okoliš i zbog očuvanja genofon-da svi razvijeni i mogući šumski ekosustavi bez obzira na razvojni stadij, a koji sigurno štite i unapređuju okoliš, dobivaju ocjene:

3 – sve obrasle šumske površine,

2 – sve proizvodno,

1 – sve neproizvodno šumsko tlo,

0 – sve neplodne površine.

Stvaranje kisika i pročišćivanje atmosfere

Stvaranje kisika i pročišćivanje atmosfere vrednuje se za šume ovim ocjenama:

4 – srednjedobne i zrele šume srednje sastojinske visine 15 m koje štite naseljena mjesta od emisije štetnih kemijskih tvari uzro-kovanih prometom, pojasi šume koji štite naselja i radne prostore od buke;

3 – šume u gorju i planinama;

2 – šume izvan potrebne širine zaštitnoga pojasa;

1 – udaljenije šumske sastojine između kojih se, gledajući na izvor emisije lokalnoga značenja, nalazi protuemisijski pojas, a spo-menuta je sastojina udaljena od izvora najmanje 4 km.

Protuemisijske šume trebale bi prema vrsti izvora emisije zau-zimati određen pojas širine:

– 300 m za ciglane, pogone keramike, umjetnog kamena, beto-na, krovne ljepenke, gumarske industrije, obradbe i preradbe drva te predionice;

– 500 m za kamenolom, tvornicu cementa, proizvodnju indu-strijskog vapna, gipsa i krede, mineralne vune, valjaonice čelika, kovačnice, prešaone za izradu čeličnih konstrukcija (bez šavljenja), tvornice fi rnisa i lakova, industriju stakla, papirnu industriju (bez proizvodnje celuloze), kožare, tkaonice, industriju škroba, prehram-benu industriju srednje snage, kalionice, te prijevoz i skladišta;

– 800 m za intenzivno stočarstvo i peradarstvo, ljevaonice če-lika, željeza i drugih kovina, velike tvornice strojeva, tvornice auto-mobila, životinjske farme;

– 1000 m za kovnice, čeličane s opšavljivanjem i izradom po-suda, otvorene spalionice smeća;

– 1200 m za rafi nerije;

– 1500 m za visoke peći i čeličane;

– 2000 m za termoelektrane, tvornice kemijske industrije (pe-trokemija, umjetna gnojiva, celuloza, umjetna vlakna), pogoni za proizvodnju asfalta, preše za odbačene automobile, pogoni prerade životinja.

Ako šume primaju veća opterećenja od onih koja su određena Zakonom o zraku (SO

2, NO

x, NH

4,03 i dr.), kao što je slučaj u Gor-

skom kotaru, dobivaju ocjenu 2.

Podaci o opterećenju otrovima za Republiku Hrvatsku uzimaju se u Republičkoj hidrometeorološkoj upravi.


ŠUMA je područje određeno minimalnim vrijednostima za ve-ličinu područja, pokrovnost krošnja, ili ekvivalentnu razinu drvnih zaliha, potencijalnu visinu stabla u zrelosti na mjestu rasta drveća, kao što je određeno za svaku državu članicu u Prilogu V Odluke 529/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća. To uključuje i područ-ja s drvećem, uključujući i skupine mladog samoniklog drveća ili umjetno podignute sastojine koje još nisu dosegle minimalne vri-jednosti za pokrovnost krošanja ili ekvivalentnu razinu drvnih zaliha ili minimalnu visinu stabla, uključujući i bilo koje područje koje je inače sastavni dio šumskog područja, ali na kojem privremeno nema stabala kao posljedica ljudske intervencije, poput sječe ili kao rezul-tat prirodnih uzroka, ali područje za koje se može očekivati da će ponovo biti šuma. Prema podnesku o referentnim vrijednostima za Republiku Hrvatsku radi se o sljedećim vrijednostima:

– minimalna pokrovnost krošnje: 10 %

– minimalna veličina područja: 0,1 ha

– minimalna visina: 2 m

POŠUMLJAVANJE je izravna prenamjena zemljišta od strane ljudske aktivnosti, koje nije bilo šumsko zemljište barem 50 godi-na, planskom sadnjom, sijanjem i/ili poticanjem prirodnih izvora sjemenja, gdje je do prenamjene došlo nakon 31. prosinca 1989.

PONOVNO POŠUMLJAVANJE je bilo koja prenamjena zemlji-šta koje nije šumsko zemljište u šumu, planskom sadnjom, sijanjem i/ili poticanjem prirodnih izvora sjemenja, ograničeno na zemljište koje je nekad bilo šuma, ali je prestalo biti šuma prije 1. siječnja 1990., te koje je ponovo pretvoreno u šumu nakon 31. prosinca 1989.

ODŠUMLJAVANJE je izravna pretvorba šumskog zemljišta u zemljište koje nije šuma, gdje je do prenamjene došlo nakon 31. prosinca 1989.

GOSPODARENJE ŠUMAMA je bilo koja aktivnost koja proizlazi iz sustava praksi primjenjivih na šumu, koja utječu na ekološke, eko-nomske ili društvene funkcije šume.

PRILOG 5

OZNAČAVANJE ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA PREMA ODREDBAMA MEĐUNARODNIH PROPISA

Prema odredbama Kyotskog protokola i Okvirne konvenci-je Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama kao i Odluke 529/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća, sastojine je potrebno razlikovati prema sljedećim kategorijama:

1. Sastojine nastale sadnjom biljaka ili sjetvom sjemena na površini koja je prije 1. siječnja 1990. godine bila neobrasla i koja najmanje 50 godina nije bila obrasla šumom (A1 – KP 3.3)

2. Sastojine nastale prirodnim širenjem šume na površini koja je prije 1. siječnja 1990. godine bila neobrasla i koja najmanje 50 godina nije bila obrasla šumom (A2 – KP 3.3)

3. Sastojine nastale ponovnim pošumljavanjem zemljišta koje je prije 1. siječnja 1990. godine prestalo biti šuma, odnosno, došlo je do prenamjene i izdvajanja iz šumskogospodarskog područja, ali je nakon 31. prosinca 1989. ponovno vraćeno u šumskogospodarsko područje (R – KP 3.3)

4. Sastojine koje su prije 1. siječnja 1990. bile šuma prema kri-teriju koji vrijedi za RH u izvješćima prema Okvirnoj konvenciji te i dalje ostaju šuma (F1 – KP 3.4)

5. Sastojine koje su prije 1. siječnja 1990. nastale prirodnim širenjem šume na površini koja je nakon 1. siječnja 1990. uključena u šumskogospodarsko područje a odgovara defi niciji šume prema kriteriju koji vrijedi za RH u izvješćima prema Okvirnoj konvenciji (F2 – KP 3.4)

Defi nirane kategorije navode se u obrascima O-2 i O-3.

Prema Odluci 529/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća o pravilima obračuna emisija i uklanjanja stakleničkih plinova koji su posljedica aktivnosti vezanih uz korištenje zemljišta, prenamje-nu zemljišta i šumarstvo (LULUCF) navode se sljedeće defi nicije za potrebe obrazaca O-2, O-3, ŠGO-20 i O-19:

PRILOG 6

STANDARD BOJANJA KARATA

BOJA KARTA

UREĐAJNI RAZRED

PLANIRANA I POSTOJEĆA INFRA-STRUKTURA

ETATRADOVI BIO-

LOŠKE OBNOVE ŠUMA

DOBNI

RAZREDI

STUPANJ OPASNOSTI OD POŽARA

1 2 3 4 5 6 7

SVIJETLOZELENA CER IV STUPANJ – MALA

ZELENA LIPA GL. PRIHOD 1/2Radovi iz čl. 27.

točka 1.I

TAMNOZELENA BUKVAOPĆA OSNOVA SJEČA – RAZ.

ŽUTA TOPOLA PROREDARadovi iz čl. 27.

točka 3.II III STUPANJ – SREDNJA

SVIJETLOSMEĐA KITNJAK

PROSJEKA (puna tanka linija)

PLANIRANA PROSJEKA(isprekidana tanka linija)

SMEĐA CRNIKA

PP PROSJEKA SA EL. ŠUM. CESTE(puna debela linija)

PLANIRANA PP PROSJEKA SA EL. ŠUM. CESTE (isprekidana debela linija)

Radovi iz čl. 27. točka 12.

III


TAMNOSMEĐA LUŽNJAK GL. PRIHOD II

SVIJETLOCRVENA MEDUNACRadovi iz čl. 27.

točka 5.I STUPANJ – VRLO

VELIKA

CRVENA BORJAVNA CESTA

(dvostruka linija)GL. PRIHOD I/l


V

NARANČASTA VRBARadovi iz čl. 27.

točka 14.IV II STUPANJ – VELIKA

CIKLAMA-ROZA JASENRadovi iz čl. 27.

točka 2

PLAVA JELAOPĆA OSNOVA SJEČA – PREB.


VI

LJUBIČASTA GRAB

ŠUMSKA CESTA-ASFALT(dvostruka linija)

ŠUMSKA CESTA-ŠLJUNAK(jednostruka linija)

PLANIRANA ŠUMSKA CESTA(isprekidana linija)


VII

SIVA SMREKARadovi iz čl. 27.

točka 10.

SVIJETLOPLAVANEOBRA-SLO PROI-ZVODNO

CRNA KESTEN MOTRIONICA (*propisanim simbolom)

Karta ugroženosti od požara radi se prema Pravilniku o zaštiti šuma od požara

Karta vegetacije – biljnih zajednica radi se prema radu Trinajstić, I., I. Šugar 1975.: Standard boja i znakova za vegetacijsku kartu Hrvatske. Botanički institut sveučilišta u Zagrebu.

Kartografski prikaz pedološke karte i karte boniteta tala radi se prema standardima bojanja osnovne pedološke karte (OPK), 1:50000

PRILOG 7

OBRASCI ZA ŠUMSKOGOSPODARSKE PLANOVE

Obrazac ŠGO-1

Gospodarska jedinica Namjena šume

ISKAZ POVRŠINA ŠUMA I ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA

OtvorenostObraslo

NeobrasloNeplodno Ukupno

proizvodno neproizvodno

ha km/1000 ha

1 2 3 4 5 6 7 8

Napomena: Gospodarske jedinice upisuju se abecednim redoslijedom, a šumsko zemljište razvrstava se prema članku 7. Pravilnika. Za svaku gospodarsku jedinicu upisuju se površine šuma i šumskog zemljišta u stotinkama ha prema namjeni (članak 6.) i ukupno. Otvorenost se utvrđuje prema članku 40. Pra-vilnika. Rekapitulacija se iskazuje prema vlasništvu i ukupno. U zaglavlju obrasca navodi se vlasništvo.

Obrazac ŠGO-2

Gospodarska jedinica Namjena šume

ISKAZ OBRASLOG ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA PREMA UZGOJNOM OBLIKU I NAMJENI

Sjemenjače Panjače Šikare Šibljaci Makije GariziŠumske plantaže

Šumske kulture

Ukupno

ha

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

Napomena: Gospodarske jedinice upisuju se abecednim redoslijedom, a obraslo šumsko zemljište razvrstava se prema članku 13. Pravilnika. Za svaku gospo-darsku jedinicu upisuju se površine prema namjeni (članak 6.) i ukupno. Rekapitulacija se iskazuje prema vlasništvu i ukupno. U zaglavlju obrasca navodi se vlasništvo. Površina se iskazuje u stotinkama ha.


Obrazac ŠGO-3

Uređajni razred

TABLICA UREĐAJNIH RAZREDA

Površina Drvna zaliha Tečajni godišnji prirast

ha % m3 % m3

1 2 3 4 5 6

Napomena: Podaci se iskazuju ukupno za uređajni razred, a iskazana površina obuhvaća i površinu prvog dobnog razreda. Rekapitulacija se iskazuje prema vlasništvu i ukupno. U zaglavlju obrasca navodi se vlasništvo. Površina se iskazuje u stotinkama ha a drvna zaliha i tečajni godišnji prirast u m3.

Obrazac ŠGO-4

Vrsta drveća

DRVNA ZALIHA I PRIRAST PO VRSTAMA DRVEĆA

Državne šume-

HŠ d.o.o.

Državne šume-

ostaliDržavne šume – ukupno Privatne šume Sveukupno

D. zaliha Prirast D. zaliha Prirast D. zaliha Prirast D. zaliha Prirast D. zaliha Prirast

m3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

Ukupno

Napomena: Drvna zaliha i tečajni godišnji prirast iskazuju se u m3 po vrstama drveća.

Obrazac ŠGO-5Obrazac O-4

Vrsta drveća

DOBNI RAZREDIUkupno

Omjer

smjeseI

II III IV V VI VII

Drvna

zalihaPrirast

Drvna

zalihaPrirast

Drvna

zalihaPrirast

Drvna

zalihaPrirast

Drvna

zalihaPrirast

Drvna

zalihaPrirast

Drvna

zalihaPrirast

ha m3 %

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17

Ukupno

Površina (ha)

Ukupna površina bez prvog dobnog razreda (ha)

Površina (%)

Prosječna starost

m3/ha

m3/ha (sa površinom I. dobnog razreda)

Ostala obrasla površina (ha)

Neobraslo proizvodno zemljište za pošumljavanje (ha)

Napomena: U obrascu ŠGO-5 jednodobne sastojine razvrstavaju se u dobne razrede prema članku 23. Pravilnika. Podaci se iskazuju prema vlasništvu i uku-pno. Ukupna drvna zaliha i prirast po hektaru računaju se sa i bez površine prvog dobnog razreda. Podaci o površini iskazuju se u hektarima, drvna zaliha i prirast u m3 a prirast po hektaru iskazuje se u stotinkama m3. Omjer smjese se računa prema drvnoj zalihi i iskazuje se u postotcima na jednu decimalu. Kod prikaza po uređajnim razredima zasebno se iskazuju podaci za uređajne razrede hrasta lužnjaka, hrasta kitnjaka, obične bukve, poljskog jasena, običnog graba, a ostali se grupiraju po namjeni šume i načinu gospodarenja u zajedničke uređajne razrede OTB, OMB i OC.U zaglavlju obrasca navodi se vlasništvo.

U obrascu O-4 jednodobne sastojine se razvrstavaju u dobne razrede prema članku 23. Pravilnika.U podnožju obrasca O-4 daje se popis pripadajućih odsjeka.Podaci se iskazuju prema uređajnim razredima, namjeni i ukupno. U zaglavlju obrasca navodi se namjena, uređajni razred i ophodnja. Podaci o površini iskazuju se u stotinkama ha, drvna zaliha i prirast u m3 a prirast po hektaru u stotinkama m3. Omjer smjese se računa prema drvnoj zalihi i iskazuje se u postotcima na jednu decimalu.


Obrazac ŠGO-6

Vrsta drveća

DRVNA ZALIHA PO STAROSNIM RAZREDIMAUkupno

0-10 11-20 21-30 31-40 41-50 51-60 61-70 71-80 81-90 91-100 101-110 111-120 121-130 131-140 >140

m3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17

Ukupno

Površina (ha)

Površina (%)

m3/ha

Napomena: Podaci se iskazuju po starosnim razredima širine 10 godina po vlasništvu i ukupno. Podaci o površini iskazuju se u ha a drvna zaliha u m3. Drvna zaliha po hektaru iskazuje se u m3. U zaglavlju obrasca navodi se vlasništvo.

Obrazac ŠGO-7

Vrsta drveća

TEČAJNI GODIŠNJI PRIRAST PO STAROSNIM RAZREDIMAUkupno

0-10 11-20 21-30 31-40 41-50 51-60 61-70 71-80 81-90 91-100 101-110 111-120 121-130 131-140 >140

m3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17

Ukupno

Površina (ha)

m3/ha

Napomena: Podaci se iskazuju po starosnim razredima širine 10 godina po vlasništvu i ukupno. Podaci o površini iskazuju se u ha a tečajni godišnji prirast u m3. Tečajni godišnji prirast po hektaru iskazuje se u stotinkama m3. U zaglavlju obrasca navodi se vlasništvo.


Vrsta drvećaPovršina

DEBLJINSKI RAZREDIUkupno

Omjer smjese10 – 30 cm 31 – 50 cm > 50 cm

D. zaliha Prirast D. zaliha Prirast D. zaliha Prirast D. zaliha Prirast

ha m3 %

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

Ukupno

m3/ha

Napomena: U obrascu ŠGO-8 drvna zaliha i prirast prebornih i raznodobnih sastojina razvrstava se u debljinske razrede prema članku 23. Pravilnika. Podaci se iskazuju zasebno za preborne a zasebno za raznodobne šume po vlasništvu i ukupno. Za preborne šume zasebno se iskazuju podaci za uređajni razred jele i bukve, a za raznodobne šume zasebno se iskazuju uređajni razredi hrasta lužnjaka, hrasta kitnjaka, obične bukve, poljskog jasena i običnog graba dok se ostali grupiraju po namjeni šume i načinu gospodarenja u zajedničke uređajne razrede OTB, OMB i OC. Podaci o površini iskazuju se u ha, drvna zaliha i prirast u m3 a prirast po hektaru u stotinkama m3. Omjer smjese se računa prema drvnoj zalihi i iskazuje se u postotcima na jednu decimalu. U zaglavlju obrasca navodi se vlasništvo.

U obrascu O-5 drvna zaliha i prirast prebornih i raznodobnih sastojina razvrstava se u debljinske razrede prema članku 23. Pravilnika. U podnožju obrasca O-5 daje se popis pripadajućih odsjeka. Podaci se iskazuju prema uređajnim razredima, namjeni, načinu gospodarenja i ukupno. U zaglavlju obrasca navodi se namjena, način gospodarenja i uređajni razred. Podaci o površini iskazuju se u stotinkama ha, drvna zaliha i prirast u m3 a prirast po hektaru u stotinkama m3. Omjer smjese se računa prema drvnoj zalihi i iskazuje u postocima na jednu decimalu.



OSNOVA SJEČA GLAVNOG PRIHODA JEDNODOBNIH ŠUMA

Vrsta drveća

Gospodarsko razdoblje od ......... do ........ god.Gospodarsko razdoblje od ......... do ........ god.

Polurazdoblje od ........... do ........... god. Polurazdoblje od ........... do ........... god.

Površina Drvna zaliha 5-godišnji prirast Etat Površina Etat Površina Etat

ha m3 ha m3 ha m3

1 2 3 4 5 6 7 8 9

Ukupno

Napomena: U obrascu ŠGO-9 podaci o etatu iskazuju se prema člancima 30., 31., 34. i 35. Pravilnika. Podaci se iskazuju zasebno za sve vrste drveća koje u etatu glavnog prihoda sudjeluju sa više od 1 %, dok se ostale vrste drveća grupiraju u OTB, OMB, OC, OV i OVo. Kod prikaza po uređajnim razredima zasebno se iskazuju podaci za uređajne razrede hrasta lužnjaka, hrasta kitnjaka, obične bukve, poljskog jasena i običnog graba dok se ostali grupiraju po namjeni šume u zajedničke uređajne razrede OTB, OMB i OC. U zaglavlju obrasca navodi se vlasništvo. Podaci o površinama iskazuju se u ha a drvna zaliha, prirast i etat u m3.

U obrascu O-6 podaci o etatu iskazuju se prema člancima 30., 31., 34. i 35. Pravilnika. U podnožju obrasca O-6 daje se popis pripadajućih odsjeka predvi-đenih za sječu u I/1, I/2 i II gospodarskom razdoblju. U zaglavlju obrasca navodi se namjena, uređajni razred i ophodnja. Podaci o površinama iskazuju se u stotinkama ha a drvna zaliha, prirast i etat u m3.


OSNOVA SJEČA PRETHODNOG PRIHODA JEDNODOBNIH ŠUMA

Vrsta drveća




ha m3 ha m3 ha m3

1 2 3 4 5 6 7 8 9

Ukupno

Napomena: U obrascu ŠGO-10 podaci o etatu iskazuju se prema člancima 30., 32., 34. i 35. Pravilnika. Podaci se iskazuju zasebno za sve vrste drveća koje u etatu prethodnog prihoda sudjeluju sa više od 1 %, dok se ostale vrste drveća grupiraju u OTB, OMB, OC, OV i OVo. Kod prikaza po uređajnim razredima zasebno se iskazuju podaci za uređajne razrede hrasta lužnjaka, hrasta kitnjaka, obične bukve, poljskog jasena i običnog graba dok se ostali grupiraju po namjeni šume u zajedničke uređajne razrede OTB, OMB i OC. Podaci o površinama iskazuju se u ha a drvna zaliha, prirast i etat u m3. U zaglavlju obrasca navodi se vlasništvo.

U obrascu O-7 podaci se o etatu iskazuju prema člancima 30., 32., 34. i 35. Pravilnika. U podnožju obrasca O-7 daje se popis pripadajućih odsjeka predvi-đenih za sječu u I/1, I/2 i II gospodarskom razdoblju. U zaglavlju obrasca navodi se namjena, uređajni razred i ophodnja. Podaci o površinama iskazuju se u stotinkama ha a drvna zaliha, prirast i etat u m3.


OPĆA OSNOVA SJEČA

Vrsta drveća




ha m3 ha m3 ha m3

1 2 3 4 5 6 7 8 9

Ukupno

Napomena: U obrascu ŠGO-11 podaci o etatu iskazuju se prema člancima 30. i 33. Pravilnika. Podaci se iskazuju zasebno za sve vrste drveća koje u etatu opće osnove sječa sudjeluju sa više od 1 %, dok se ostale vrste drveća grupiraju u OTB,OMB, OC, OV i OVo. Podaci se iskazuju zasebno za preborne a zasebno za raznodobne šume po vlasništvu i ukupno. Kod prikaza po uređajnim razredima za preborne šume zasebno se iskazuju podaci za uređajni razred jele i bukve a za raznodobne šume zasebno se iskazuju uređajni razredi hrasta lužnjaka, hrasta kitnjaka, obične bukve, poljskog jasena i običnog graba dok se ostali gru-piraju po namjeni šume i načinu gospodarenja u zajedničke uređajne razrede OTB, OMB i OC. Podaci o površinama iskazuju se u ha a drvna zaliha, prirast i etat u m3. U zaglavlju obrasca navodi vlasništvo.

U obrascu O-8 podaci o etatu iskazuju se prema člancima 30. i 33. Pravilnika. U podnožju obrasca O-8 daje se popis pripadajućih odsjeka predviđenih za sječu u I/1, I/2 i II gospodarskim razdobljima. Podaci se iskazuju prema uređajnim razredima, namjeni, načinu gospodarenja i ukupno. U zaglavlju obrasca navodi se namjena, način gospodarenja i uređajni razred. Podaci o površinama iskazuju se u stotinkama ha a drvna zaliha, prirast i etat u m3.



PRIKAZ ETATA PO SORTIMENTIMA

Vrsta drvećaTehničko drvo Prostorno drvo

Drvni ostatak Sveukupni etatTrupci Tanko tehničko drvo Ukupno Za preradu Za ogrjev Ukupno

m3

1 2 3 4 5 6 7 8 9

Ukupno

Napomena: U obrascu ŠGO -12 propisani etat razvrstava se po navedenim grupama sortimenata, vrstama prihoda i ukupno na temelju ostvarene prosječne sortimentne strukture u posljednjih 5 godina na razini šumskogospodarskog području po vlasništvu. U zaglavlju obrasca navodi se vlasništvo i vrsta prihoda. Podaci se iskazuju u m3.

U obrascu O-9 propisani etat razvrstava se po navedenim grupama sortimenata, vrstama prihoda i ukupno na temelju ostvarene prosječne sortimentne struk-ture u posljednjih 5 godina na razini gospodarske jedinice. U zaglavlju obrasca navodi se vrsta prihoda. Podaci se iskazuju u m3.

Obrazac ŠGO-13

PLAN RADOVA BIOLOŠKE OBNOVE ŠUMA

1 2 3 4 5

Broj Skupina radova Vrsta rada Jedinica mjere Količina

1.

Pri

prem

a st

ani-

šta

za p

riro

dn

o p

omla

điv

anje

sa

stoj

ina

pred

viđ

enih

za

pri

rod

nu

ob

nov

u

Uklanjanje podrasta i grmlja (prirodna obnova) ha

Čišćenje tla od korova (prirodna obnova) ha

Premazivanje panjeva (prirodna obnova) ha

Rahljenje tla (prirodna obnova) ha

Površinsko odvodnjavanje (prirodna obnova) ha

2.

Pop

un

java

nje

, n

jega

i

čišć

enje

svi

h s

asto

jin

a i

to u

jed

nod

obn

im s

je-

men

jača

ma

do

dva

des

ete

god

ine

star

osti

, od

nos

no

u s

asto

jin

ama

mek

ih

list

ača

i pa

nja

ča d

o d

eset

e go

din

e st

aros

ti,

a u

raz

noo

dob

nim

sje

me-

nja

čam

a, u

sas

toji

nam

a u

koj

ima

je u

ved

eno

grup

imič

no

gosp

odar

e-n

je,

do

dvad

eset

e go

din

e st

aros

ti g

rup

e

Popunjavanje šumskim reprodukcijskim materijalom (prirodna obnova) ha

Popunjavanje šumskim reprodukcijskim materijalom pod zastorom stare sastojine ha

Njega pod zastorom stare sastojine (prirodna obnova) ha

Njega pomlatka i mladika (prirodna obnova) ha

Čišćenje (prirodna obnova) ha

3.

Pro

rjeđ

ivan

je

sast

ojin

a d

o st

aros

ti t

reći

ne

odre

đen

e op

hod

nje

u

nje

gova

nim

sa

stoj

nam

a, a

u

sta

riji

m a

ko

je t

o pr

ijek

o p

otre

bno

rad

i u

zgoj

a Prorjeđivanje sastojina do trećine ophodnje ha

Prorjeđivanje sastojina iznad trećine ophodnje ha

4.

Poš

um

ljava

nje

sje

čin

a n

akon

čis

tih

sje

ča

Površinska odvodnja (nakon čistih sječa) ha

Rahljenje tla (nakon čistih sječa) ha

Sjetva i sadnja šumskog reprodukcijskog materijala (nakon čistih sječa) ha

Njega pomlatka i mladika (nakon čistih sječa) ha

Čišćenje (nakon čistih sječa) ha

Orezivanje grana u kulturama i plantažama

(nakon čistih sječa)ha

5.

San

acija

pal

jevi

na Uklanjanja požarom oštećenog drvnog materijala ha

Čišćenje tla od korova (sanacija paljevina) ha

Sjetva i sadnja šumskog reprodukcijskog materijala (sanacija paljevina) ha

Popunjavanje šumskim reprodukcijskim materijalom (sanacija paljevina) ha

Njega pomlatka i mladika (sanacija paljevina) ha

Čišćenje (sanacija paljevina) ha

6.

Res

ure

kcija

deg

rad

iran

ih

sast

ojin

a i

prev

ođen

je u

vi

ši u

zgoj

ni

obli

k Resurekcija ha

Trijebljenje ha

Popunjavanje šumskim reprodukcijskim materijalom (resurekcija) ha


7.

Ču

van

je š

um

a

Čuvanje šuma ha

8.

Od

abir

anje

i o

bilje

žava

nje

st

abal

a za

sje

ču i

oba

vlja

-n

je n

adzo

ra u

izv

ršen

ju

rad

ova

iz t

očke

2.

član

ka 2

7.

Pra

viln

ika

Doznaka stabala glavnog prihoda jednodobnih sastojina m3

Doznaka stabala prethodnog prihoda jednodobnih sastojina m3

Doznaka stabala slučajnog prihoda jednodobnih sastojina m3

Doznaka stabala propisanog etata prebornih sastojina m3

Doznaka stabala slučajnog prihoda prebornih sastojina m3

Doznaka stabala propisanog etata raznodobnih sastojina m3

Doznaka stabala slučajnog prihoda raznodobnih sastojina m3

Obavljanje nadzora u izvršenju radova doznake stabala m3

Obavljanje nadzora u izvršenju radova iz točke 2. članka 27. Pravilnika ha

9.

Izra

da

šum

skog

os-

pod

arsk

ih p

lan

ova,

te

nji

hov

e re

vizi

je i

ob

nov

e

Pripremni radovi na izradi šumskogosodarskog plana ha

Terenski radovi na izradi šumskogospodarskog plana ha

Završni radovi na izradi šumskogospodarskog plana ha

Izrada izvanredne revizije ha

Izrada parcelacijskog elaborata m2

Reambulacija međa m

Održavanje gospodarske podjele ha

10.

Rek

onst

rukc

ija i

kon

verz

ija

šum

a

Uklanjanje podrasta i grmlja (rekonstrukcija i konverzija) ha

Čišćenje tla od korova (rekonstrukcija i konverzija) ha

Premazivanje panjeva (rekonstrukcija i konverzija) ha

Rahljenje tla (rekonstrukcija i konverzija) ha

Površinsko odvodnjavanje (rekonstrukcija i konverzija) ha

Sjetva i sadnja šumskog reprodukcijskog materijala (rekonstrukcija i konverzija) ha

Popunjavanje šumskim reprodukcijskim materijalom(rekonstrukcija i konverzija) ha

Njega pomlatka i mladika (rekonstrukcija i konverzija) ha

Čišćenje (rekonstrukcija i konverzija) ha

11.

Poš

um

ljava

nje

n

eobr

aslo

g šu

m-

skog

zem

ljišt

a i

pod

izan

je

plan

taža

brz

o-ra

stu

ćih

vrs

ta

drv

eća

na

nov

im

pov

ršin

ama Sjetva i sadnja šumskog reprodukcijskog materijala (pošumljavanje neobraslog zemljišta) ha

Popunjavanje šumskim reprodukcijskim materijalom (pošumljavanje neobraslog zemljišta) ha

12.

Pri

prem

a st

aniš

ta,

nje

ga n

ovop

odig

nut

ih

sast

ojin

a i

kult

ura

Uklanjanje grmlja (pošumljavanje neobraslog zemljišta) ha

Čišćenje tla od korova (pošumljavanje neobraslog zemljišta) ha

Rahljenje tla (pošumljavanje neobraslog zemljišta) ha

Površinsko odvodnjavanje (pošumljavanje neobraslog zemljišta) ha

Njega pomlatka i mladika (pošumljavanje neobraslog zemljišta) ha

Čišćenje (pošumljavanje neobraslog zemljišta) ha

Orezivanje grana u kulturama i plantažama (pošumljavanje neobraslog zemljišta) ha

13.

Zaš

tita

od

šte

tnih

org

aniz

ama

i p

ožar

a

Opažanje i identifi kacija biljnih bolesti i štetnika ha

Suzbijanje biljnih bolesti ha

Suzbijanje biljnih štetnika ha

Suzbijanje glodavaca ha

Podizanje zaštitnih ograda km

Održavanje zaštitnih ograda km

Uklanjanje zaštitnih ograda km

Zaštita od divljači i domaćih životinja ha

Osmatračka protupožarna služba ha

Izrada objekata za osmatračku protupožarnu službu kom

Održavanje objekata za osmatračku protupožarnu službu kom

Izrada protupožarnih prosjeka km

Održavanje protupožarnih prosjeka km

Orezivanje donjih grana u kulturama i sastojinama crnogorice ha

Protupožarno čišćenje sastojina ha

Održavanje izvora bunara i cisterni kom.

Postavljanje znakova upozorenja kom.

Izrada i postavljanje zaštitnih brklji kom.

Održavanje zaštitnih brklji kom.

Izrada privremenih prijelaza preko vodotoka kom.

Uklanjanje otpada ha


14.

San

acija

i o

bnov

a šu

ma

ošte

ćen

ih

kala

mit

etim

a i

ratn

im d

jelo

van

jim

a Uklanjanje podrasta i grmlja (sanacija) ha

Čišćenje tla od korova (sanacija) ha

Premazivanje panjeva (sanacija) ha

Rahljenje tla (sanacija) ha

Površinsko odvodnjavanje (sanacija) ha

Sjetva i sadnja šumskog reprodukcijskog materijala (sanacija) ha

Popunjavanje šumskim reprodukcijskim materijalom (sanacija) ha

Njega pomlatka i mladika (sanacija) ha

Čišćenje (sanacija) ha

Razminiranje šuma i šumskih zemljišta (sanacija) ha

Razminiranje šumskih prometnica (sanacija) ha

15.

Pro

jekt

iran

je,

izgr

adn

ja i

od

ržav

anje

šu

msk

e in

fras

tru

ktu

re

Projektiranje šumske infrastrukture km

Izgradnja šumskih cesta km

Izgradnja šumskih vlaka km

Izgradnja protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta km

Održavanje šumskih cesta km

Održavanje šumskih vlaka km

Održavanje protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta km

Prosijecanje svijetlih pruga km

Održavanje svijetlih pruga km

Izrada prosjeka km

Održavanje prosjeka km

Napomena: Radovi biološke obnove u obrascu ŠGO-13 iskazuju se prema člancima 27. i 50. Pravilnika i to po vlasništvu i ukupno. U zaglavlju obrasca navodi se vlasništvo. Količine se iskazuju u cijelim brojevima.

Obrazac ŠGO-14

PLAN IZRADE I REVIZIJE OSNOVA I PROGRAMA

Gospodarska jedinicaPovršina Vrijedi od – do Kategorija izrade Godina izrade

ha godina Osnova/Program Obnova/Revizija Plan Realizacija

1 2 3 4 5 6 7

Napomena: Podaci se unose prema člancima 2. i 51. Pravilnika i to po gospodarskim jedinicama koje se upisuju abecednim redom grupirano prema prvoj godini važenja, a površine se upisuju u stotinkama hektara. U stupac Realizacija upisuje se godina u kojoj je šumskogospodarski plan odobren od strane Ministarstva. Podaci se iskazuju prema vlasništvu i ukupno. U zaglavlju obrasca navodi se vlasništvo.


GOSPODARSKO-FINANCIJSKI PLAN

Redni broj

Naziv pokazateljaPrihodi Rashodi

kuna

1 2 3 4

1. PRIHODI OD GOSPODARENJA ŠUMAMA I ŠUMSKIM ZEMLJIŠTIMA

1.1. Prihod od planiranog etata

1.2. Prihod od nedrvnih šumskih proizvoda

1.3. Naknada za komercijalno korištenje šumskih prometnica

Prihodi ukupno (1.1.-1.3.)

2. RASHODI GOSPODARENJA ŠUMAMA

2.1. Priprema staništa za prirodno pomlađivanje sastojina predviđenih za prirodnu obnovu

2.2. Popunjavanje, njega i čišćenje svih sastojina i to u jednodobnim sjemenjačama do dvadesete godine starosti, odnosno u sastojinama mekih listača i panjača do desete godine starosti, a u raznodobnim sjemenjačama, u sastojinama u kojima je uvedeno grupimično gospodarenje, do dvadesete godine starosti grupe

2.3. Prorjeđivanje sastojina do starosti trećine određene ophodnje u njegovanim sastojinama, a u starijim ako je to prijeko potrebno radi uzgoja

2.4. Pošumljavanje sječina nakon čistih sječa

2.5. Sanacija paljevina

2.6. Resurekcija degradiranih sastojina i prevođenje u viši uzgojni oblik

2.7. Čuvanje šuma

2.8. Odabiranje i obilježavanje stabala za sječu i obavljanje nadzora u izvršenju radova iz točke 2. članka 27. Pravilnika

2.9. Izrada šumskogospodarskih planova te njihove revizije i obnove

2.10. Rekonstrukcija i konverzija šuma


2.11. Pošumljavanje neobrasloga šumskog zemljišta i podizanje plantaža

brzorastućih vrsta drveća na novim površinama

2.12. Priprema staništa, njega novopodignutih sastojina i kultura

2.13. Zaštita od štetnih organizama i požara

2.14. Sanacija i obnova šuma oštećenih kalamitetima i ratnim djelovanjima

2.15. Projektiranje, izgradnja i održavanje šumske infrastrukture

2.16. Troškovi iskorištavanja šuma

2.17. Šumski doprinosi

Rashodi ukupno (2.1.-2.17.)

PRIHODI – RASHODI

Napomena: U obrascu ŠGO-15 podaci se iskazuju prema članku 52. Pravilnika u tisućama kuna i to po vlasništvu i ukupno, na temelju podataka iz obrazaca ŠGO-12 i ŠGO-13. U zaglavlju obrasca navodi se vlasništvo.

U obrascu O-11 podaci se iskazuju u kunama na temelju podataka iz obrazaca O-9 i O-10.

Cijene koje se koriste za obračun prihoda i rashoda uzimaju se iz važećeg cjenika Trgovačkog društva HŠ d.o.o.


God

ina

Vrsta drveća

ISKAZ SJEČA JEDNODOBNIH SASTOJINA

Glavni prihodPrethod-ni prihod

Slučajni prihodUžita drvna

zaliha koja nije premjerena

Sveukupno%Redoviti Izvanredni Ukupno Sušci

Vjetroi-zvale

Snjego-lomi

Ledo-lomi

Bespravne sječe

Ostali slučajni prihod

Uku-pno

m3 m3 m3 % m3 % m3 m3 m3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

Ukupno

Površina (ha)

Napomena: U obrascu ŠGO-16 podaci se iskazuju sukladno članku 55. Pravilnika, zasebno za sve vrste drveća za koje je propisan etat u obrascima ŠGO-9 i ŠGO-10 dok se ostale vrste drveća grupiraju u OTB, OMB, OC, OV i Ovo. Podaci o užitoj drvnoj zalihi jednodobnih sastojina evidentiraju se svake godine i ukupno u m3 a iskazuju se po vlasništvu i ukupno. Podaci o površinama iskazuju se u ha. U stupce 6. 8. i 18. unosi se postotak (cijeli broj) izvršenja od propisanog etata po vrstama prihoda i ukupno po vrsti drveća te postotak izvršenja od propisane površine. U zaglavlju obrasca navodi se vlasništvo. Užita drvna zaliha razvrstava se po vrstama prihoda prema članku 36. Pravilnika i obrascima ŠGO-9 i ŠGO-10.

U obrascu O-15 podaci se iskazuju sukladno članku 67. Pravilnika a po vrsti prihodi razvrstavaju se prema članku 36. Pravilnika i obrascima O-6 i O-7, a po vrstama drveća prema obrascima O-6 i O-7 i stavku 4. članka 64. Pravilnika. Užita drvna zaliha evidentira se svake godine i ukupno u m3. Podaci o po-vršinama iskazuju se u stotinkama ha. U stupce 6. 8. i 18 unosi se postotak (cijeli broj) izvršenja od propisanog etata po vrstama prihoda i ukupno po vrsti drveća, te postotak izvršenja od propisane površine.


God

ina

Vrsta drveća

ISKAZ SJEČA PREBORNIH I RAZNODOBNIH SASTOJINA

Redoviti prihod

Izvanredni prihod

UkupnoSlučajni prihod

Sveukupno%Sušci Vjetroizvale Snjegolomi Ledolomi Bespravne sječe

Ostali slučajni prihod

Ukupno

m3 m3 m3 % m3 m3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

Ukupno

Površina (ha)

Napomena: U obrascu ŠGO-17 podaci se iskazuju sukladno članku 55. Pravilnika, zasebno za sve vrste drveća za koje je propisan etat u obrascu ŠGO-11 dok se ostale vrste drveća grupiraju u OTB, OMB, OC, OV i Ovo. Podaci o užitoj drvnoj zalihi posebno se iskazuju za preborne, a posebno za raznodobne sastojine i ukupno. Podaci o užitoj drvnoj zalihi evidentiraju se svake godine i ukupno u m3 a iskazuju se po vlasništvu i ukupno. Podaci o površinama iskazuju se u ha. U stupac 6. i 15. unosi se postotak (cijeli broj) izvršenja od propisanog etata, te postotak izvršenja od propisane površine. U zaglavlju obrasca navodi se vlasništvo. Užita drvna zaliha po vrstama prihoda razvrstava se prema članku 37. Pravilnika i obrascu ŠGO-11.

U obrascu O-16 podaci se iskazuju sukladno članku 67. Pravilnika a po vrsti prihodi razvrstavaju prema članku 37. i obrascu O-8, a po vrstama drveća prema obrascu O-8 i stavku 4. članka. 64. Pravilnika. Užita drvna zaliha evidentira se svake godine i ukupno u m3. Podaci o površinama iskazuju se u stotinkama ha. U stupac 6. i 15. unosi se postotak (cijeli broj) izvršenja od propisanog etata, te postotak izvršenja od propisane površine.



ISKAZ OBAVLJENIH RADOVA BIOLOŠKE OBNOVE ŠUMA

1 2 3 4 5 6 7 8

Broj. Skupina radova Vrsta radaJed.

mjerePropis Status

GodinaUkupno

1.

Pri

prem

a st

aniš

ta z

a pr

irod

no

pom

lađ

ivan

je s

asto

jin

a pr

edvi

đen

ih z

a pr

irod

nu

obn

ovu

Uklanjanje podrasta i grmlja (prirodna

obnova)ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Čišćenje tla od korova (prirodna obnova)

ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Premazivanje panjeva (prirodna obnova)

ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Rahljenje tla (prirodna obnova)

ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Površinsko odvodnjava-nje (prirodna obnova)

ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

2.

Pop

un

java

nje

, n

jega

i č

ošće

nje

svi

h s

asto

jin

a i

to u

jed

nod

ob-

nim

sje

men

jača

ma

do

dvad

eset

e go

din

e st

aros

ti,

odn

osn

o u

sa

stoj

inam

a m

ekih

lis

tača

i p

anja

ča d

o d

eset

e go

din

e st

aros

ti,

a u

raz

noo

dob

nim

sje

men

jača

ma,

u s

asto

jin

ama

u k

ojim

a je

uve

den

o gr

upim

ičn

o go

spod

aren

je,

do

dvad

eset

e go

din

e st

aros

ti g

rup

e

Popunjavanje šumskim reprodukcijskim

materijalom (prirodna obnova)

ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Popunjavanje šumskim reprodukcijskim mate-rijalom pod zastorom

stare sastojine

ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Njega pod zastorom stare sastojine (prirod-

na obnova)ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Njega pomlatka i mladika (prirodna

obnova)ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Čišćenje (prirodna obnova)

ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

3.

Pro

rjeđ

ivan

je s

asto

jin

a d

o st

aros

ti t

reći

ne

odre

đen

e op

hod

nje

u

nje

gova

nim

sas

tojn

ama,

a

u s

tari

jim

ako

je

to

prij

eko

pot

rebn

o ra

di

uzg

oja

Prorjeđivanje sastojina do trećine ophodnje

ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Prorjeđivanje sastojina iznad trećine ophodnje

ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

4.

Poš

um

ljava

nje

sje

čin

a n

akon

čis

tih

sj

eča

Površinska odvodnja (nakon čistih sječa)

ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Rahljenje tla (nakon čistih sječa)

ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Sjetva i sadnja šum-skog reprodukcijskog

materijala (nakon čistih sječa)

ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.


4.

Poš

um

ljava

nje

sje

čin

a n

akon

čis

tih

sje

ča

Njega pomlatka i mladika (nakon čistih

sječa)ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Čišćenje (nakon čistih sječa)

ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Orezivanje grana u kul-turama i plantažama (nakon čistih sječa)

ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

5.

San

acija

pal

jevi

na

Uklanjanja požarom oštećenog drvnog

materijalaha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Čišćenje tla od korova (sanacija paljevina)

ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Sjetva i sadnja šum-skog reprodukcijskog materijala (sanacija

paljevina)

ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Popunjavanje šumskim reprodukcijskim

materijalom (sanacija paljevina)

ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Njega pomlatka i mladika (sanacija

paljevina)ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Čišćenje (sanacija paljevina)

ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

6.

Res

ure

kcija

deg

rad

iran

ih

sast

ojin

a i

prev

ođen

je u

vi

ši u

zgoj

ni

obli

k

Resurekcija ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Trijebljenje ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Popunjavanje šumskim reprodukcijskim mate-

rijalom (resurekcija)ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

7.

Ču

van

je

šum

a

Čuvanje šuma ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

8.

Od

abir

anje

i o

bilje

žava

nje

sta

bala

za

sječ

u i

oba

vlja

nje

nad

zora

u i

zvrš

enju

rad

ova

iz

točk

e 2.

čla

nka

27.

Pra

viln

ika

Doznaka stabala glav-nog prihoda jednodob-

nih sastojinam3

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Doznaka stabala prethodnog prihoda

jednodobnih sastojinam3

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Doznaka stabala slučaj-nog prihoda jednodob-

nih sastojinam3

Višekratno

Nepredviđ.

Doznaka stabala propi-sanog etata prebornih

sastojinam3

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Doznaka stabala slučaj-nog prihoda prebornih

sastojinam3

Višekratno

Nepredviđ.

Doznaka stabala propi-sanog etata raznodob-

nih sastojinam3

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Doznaka stabala slučaj-nog prihoda raznodob-

nih sastojinam3

Višekratno

Nepredviđ.

Obavljanje nadzora u izvršenju radova

doznake stabalam3

Po propisu

Višekratno

Obavljanje nadzora u izvršenju radova iz

točke 2. članka 27. Pravilnika

ha

Po propisu

Višekratno


9.

Izra

da

šum

skog

osp

odar

skih

pla

nov

a, t

e n

jih

ove

revi

zije

i

obn

ove

Pripremni radovi na izradi šumskogospo-

darskog planaha

Po propisu

Nepredviđ.

Terenski radovi na izradi šumskogospo-

darskog planaha

Po propisu

Nepredviđ.

Završni radovi na izradi šumskogospo-

darskog planaha

Po propisu

Nepredviđ.

Izrada izvanredne revizije

haVišekratno

Nepredviđ.

Izrada parcelacijskog elaborata

m2Po propisu

Nepredviđ.

Reambulacija međa mPo propisu

Nepredviđ.

Održavanje gospodar-ske podjele

ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

10.

Rek

onst

rukc

ija i

kon

verz

ija š

um

a

Uklanjanje podrasta i grmlja (rekonstrukcija i

konverzija)ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Čišćenje tla od korova (rekonstrukcija i

konverzija)ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Premazivanje panjeva (rekonstrukcija i

konverzija)ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Rahljenje tla (rekon-strukcija i konverzija)

ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Površinsko odvodnja-vanje (rekonstrukcija i

konverzija)ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Sjetva i sadnja šum-skog reprodukcijskog

materijala (rekonstruk-cija i konverzija)

ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Popunjavanje šumskim reprodukcijskim mate-rijalom (rekonstrukcija

i konverzija)

ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Njega pomlatka i mla-dika (rekonstrukcija i

konverzija)ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Čišćenje (rekonstrukci-ja i konverzija)

ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

11.

Poš

um

ljava

nje

neo

bra-

slog

šu

msk

og z

emlji

šta

i p

odiz

anje

pla

nta

ža

brzo

rast

ući

h v

rsta

drv

eća

na

nov

im p

ovrš

inam

a Sjetva i sadnja šum-skog reprodukcijskog

materijala (pošu-mljavanje neobraslog

zemljišta)

ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Popunjavanje šumskim reprodukcijskim mate-rijalom (pošumljavanje neobraslog zemljišta)

ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

12.

Pri

prem

a st

aniš

ta,

nje

ga

nov

opod

ign

utih

sas

toji

na

i ku

ltu

ra

Uklanjanje grmlja (po-šumljavanje neobraslog

zemljišta)ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Čišćenje tla od korova (pošumljavanje neobra-

slog zemljišta)ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Rahljenje tla (pošu-mljavanje neobraslog

zemljišta)ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.


12.

Pri

prem

a st

aniš

ta,

nje

ga n

ovop

odig

nut

ih

sast

ojin

a i

kult

ura

Površinsko odvodnja-vanje (pošumljavanje neobraslog zemljišta)

ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Njega pomlatka i mla-dika (pošumljavanje neobraslog zemljišta)

ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Čišćenje (pošumlja-vanje neobraslog

zemljišta)ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Orezivanje grana u kulturama i planta-

žama (pošumljavanje neobraslog zemljišta)

ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

13.

Zaš

tita

od

šte

tnih

org

aniz

ama

i p

ožar

a

Opažanje i identifi ka-cija biljnih bolesti i

štetnikaha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Suzbijanje biljnih bolesti

ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Suzbijanje biljnih štetnika

ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Suzbijanje glodavaca ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Podizanje zaštitnih ograda

kmPo propisu

Nepredviđ.

Održavanje zaštitnih ograda

km

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Uklanjanje zaštitnih ograda

kmPo propisu

Nepredviđ.

Zaštita od divljači i domaćih životinja

ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Osmatračka protupo-žarna služba

ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Izrada objekata za osmatračku protupo-

žarnu službukom

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Održavanje objekata za osmatračku protupo-

žarnu službukom

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Izrada protupožarnih prosjeka

kmPo propisu

Nepredviđ.

Održavanje protupožar-nih prosjeka

km

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Orezivanje donjih grana u kulturama i sa-

stojinama crnogoriceha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Protupožarno čišćenje sastojina

ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Održavanje izvora bunara i cisterni

kom.

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Postavljanje znakova upozorenja

kom.

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.


13.

Zaš

tita

od

šte

tnih

org

aniz

ama

i p

ožar

a

Izrada i postavljanje zaštitnih brklji

kom.

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Održavanje zaštitnih brklji

kom.

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Izrada privremenih pri-jelaza preko vodotoka

kom.

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Uklanjanje otpada ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

14.

San

acija

i o

bnov

a šu

ma

ošte

ćen

ih k

alam

itet

ima

i ra

tnim

dje

lova

nji

ma

Uklanjanje podrasta i grmlja (sanacija)

ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Čišćenje tla od korova (sanacija)

ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Premazivanje panjeva (sanacija)

ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Rahljenje tla (sanacija) ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Površinsko odvodnjava-nje (sanacija)

ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Sjetva i sadnja šum-skog reprodukcijskog materijala (sanacija)

ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Popunjavanje šumskim reprodukcijskim mate-

rijalom (sanacija)ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Njega pomlatka i mladika (sanacija)

ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Čišćenje (sanacija) ha

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Razminiranje šuma i šumskih zemljišta

(sanacija)ha

Po propisu

Nepredviđ.

Razminiranje šumskih prometnica (sanacija)

haPo propisu

Nepredviđ.

15.

Pro

jekt

iran

je,

izgr

adn

ja i

od

ržav

anje

šu

msk

e in

fras

tru

ktu

re Projektiranje šumske infrastrukture

kmPo propisu

Nepredviđ.

Izgradnja šumskih cesta

kmPo propisu

Nepredviđ.

Izgradnja šumskih vlaka

kmPo propisu

Nepredviđ.

Izgradnja protupožar-nih prosjeka s elemen-

tima šumskih cestakm

Po propisu

Nepredviđ.

Održavanje šumskih cesta

km

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Održavanje šumskih vlaka

km

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Održavanje protupožar-nih prosjeka s elemen-

tima šumskih cestakm

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.


15.

Pro

jekt

iran

je,

izgr

adn

ja i

od

rža-

van

je š

um

ske

infr

astr

ukt

ure

Prosijecanje svijetlih pruga

kmPo propisu

Nepredviđ.

Održavanje svijetlih pruga

km

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Izrada prosjeka kmPo propisu

Nepredviđ.

Održavanje prosjeka km

Po propisu

Višekratno

Nepredviđ.

Napomena: U obrascu ŠGO-18 obavljeni radovi biološke obnove šuma evidentiraju se prema propisu obrasca ŠGO-13 po vlasništvu i ukupno, sukladno članku

55. Pravilnika. U zaglavlju obrascu navodi se vlasništvo.

U obrascu O-17 obavljeni radovi biološke obnove šuma iskazuju se prema propisu obrasca O-10 i članaka 63. i 67. Pravilnika.


Vrsta nedrvnog šumskog proi-zvoda

Jedinica mjere

KORIŠTENJE NEDRVNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

Godina

1. Sjeme šumskih vrsta

2. Proizvodi za hranu

3. Proizvodi za lijekove

4. Proizvodi za potrebe stočarstva

5. Proizvodi za industrijske svrhe

6. Proizvodi od divljači

7. Ostali proizvodi

Napomena: Podaci u obrascu ŠGO-19 evidentiraju se po vlasništvu, godinama i ukupno, a iskazuju u kilogramima, komadima, hektarima i drugim jedinicama.

U obrascu O-18 podaci se evidentiraju po godinama i ukupno a iskazuju u kilogramima, komadima, hektarima i drugim jedinicama.


Godina Vrsta drveća

PROMJENA NAMJENA ZEMLJIŠTA

Povećanje obraslog šumskog zemljištaSmanjenje površina šumskog zemljišta zbog promjene namjene

korištenja zemljišta

Pošumljavanje (sadnjom i sjetvom) Prirodno širenje šume OdšumljavanjeNamjena nakon odšumljavanja

ha ha ha m3

1 4 5 6 7 8 9

Ukupno Bjelogorica

Crnogorica

Sveukupno

Napomena: U obrazac ŠGO-20 podaci se unose prema Prilogu 5 po vrstama drveća, godinama i ukupno. U zaglavlju obrasca navodi se vlasništvo. Površina

se iskazuje u stotinkama ha a m3 u cijelim brojevima.


Obrazac O-1

ISKAZ POVRŠINA ŠUMA I ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA

Odjel OdsjekKatastarska općina

Broj katastarske česticeObraslo

NeobrasloNeplodno Ukupno

proizvodno neproizvodno

ha

1 2 3 4 5 6 7 8

Sveukupno

Napomena: Podaci se upisuju prema člancima 3., 4., 5.,7., 58., 60. i 85. Pravilnika, a rekapituliraju se po odjelima i sveukupno. Površina se iskazuje u stotin-kama ha.

Obrazac O-2

Odjel/odsjek: _________ Uređajni razred: _________ Ophodnja: _________

Županija: _________ Površina: _________ Obrast: _________

Općina: _________ Bonitet: _________ Nagib: _________

Starost: _________ Sklop: _________ Nadm. visina: _________

Fitocenoza: _________ Ekspozicija: _________ St. ugr. od požara: _________

Tip tla: _________ Kod i naziv stanišnog tipa (NKS): _________Naziv, identifi kacijski broj i kod ekološke mreže Natura 2000: _________

Kategorija šuma posebne na-mjene: _________ Kategorija prema Kyoto protokolu: _________ Stara oznaka: _________

Opis staništa i sastojine:

Način izmjere ____________

Vrsta drveća Ukupno

Tarifa

Broj stabala N/ha ds=>3

Temeljnica m2/ha

Sr. ploš. stab.

d – cm

Sr. sast. visina

h – m

Drvna zaliha

m3/ha

m3

%

Tečajni

godišnji prirast

m3/ha

m3

%

Suha stabla


Drvna zaliha

m3/ha

m3

%

Smjernice gospodarenja i obrazloženje etata:

Obrazac O-2Odjel/odsjek:

Zaduženje – etat:

Vrste drveća Ukupno

I/1 (..prihod) m3/ha

m3

int. (%)

I/2 (..prihod) m3

II (..prihod) m3


Zaduženje – biološka obnova šuma u I/1 polurazdoblju:

Razduženje – etat:

Godina sječe Vrsta prihodaPovršina Posječena drvna zaliha po vrstama drveća (m3)

(ha) Ukupno

Razduženje – biološka obnova šuma:

Godina izvršenja Vrsta rada Jedinica mjere Količina Godina izvršenja Vrsta rada Jedinica mjere Količina

Obrazac O-3

Odjel/odsjek: _________ Uređajni razred: _________ Ophodnjica: _________



Fitocenoza: _________ Ekspozicija: _________ Nadm. visina: _________

Tip tla: _________ Kod i naziv stanišnog tipa (NKS): _________ St. ugr. od požara: _________

Kategorija šuma posebne namjene: _________ Kategorija prema Kyoto protokolu: _________Naziv, identifi kacijski broj i kod eko-loške mreže Natura 2000 : _________

Stara oznaka: _________

Opis staništa i sastojine:

Način izmjere ________________


Tarifa


Temeljnica m2/ha

Sr. ploš. stab. d – cm

Vis. dom. stab. h – m

Drv

na

zali

ha

10-30 cmm3/ha

m3

31-50 cmm3/ha

m3

>50 cmm3/ha

m3

Ukupnom3/ha

m3

Omjer smjese. (%)

Teča

jni

god

išn

ji p

rira

st

10-30 cmm3/ha

m3

31-50 cmm3/ha

m3

>50 cmm3/ha

m3

Ukupnom3/ha

m3

Suh

a st

abla


Drvna zaliha m3/ha

m3

Smjernice gospodarenja i obrazloženje etata:


Obrazac O-3Odjel /Odsjek:

Zaduženje – etat:


I/1

10-30 cmm3/ha

m3

31-50 cmm3/ha

m3

>50 cmm3/ha

m3

Ukupnom3/ha

m3

Intenzitet (%)

I/2 m3

II m3

Zaduženje – biološka obnova šuma u I/1 polurazdoblju:

Razduženje – etat:

Godina sječe

Uku

pno

Vrsta prihoda

Pov.(ha)

Vrsta drveća

10-30 cmm3/ha

m3

31-50 cmm3/ha

m3

>50 cmm3/ha

m3

Ukupnom3/ha

m3

Razduženje – biološka obnova šuma:

Godina izvršenja Vrsta rada Jedinica mjere Količina Godina izvršenja Vrsta rada Jedinica mjere Količina

Obrazac O-10

PLAN RADOVA BIOLOŠKE OBNOVE ŠUMA

Uređajni razred Skupina radova Vrsta rada Jedinica mjere Količina

1 2 3 4 5

Napomena: Podaci se unose prema članku 27. Pravilnika, po uređajnim razredima i ukupno za gospodarsku jedinicu. U podnožju obrasca navodi se popis odsjeka po vrsti rada. Količina se iskazuje u cijelom broju osim radova čija je jedinica mjere u ha i km.


Obrazac O-12

Odj

el

Od

sjek

Pov

ršin

a

OPĆEKORISNE FUNKCIJE ŠUMA

Zaš

tita

tla

pro

met

-n

ica

i d

rugi

h o

bje-

kata

od

ero

zije

, bu

jica

i p

opla

va

Utj

ecaj

na

vod

ni

reži

m i

hid

roe-

ner

g. s

ust

av

Utj

ecaj

na

plod

-n

ost

tla

i p

oljo

djel

-sk

u p

roiz

vod

nju

Utj

ecaj

na

klim

u

Zaš

tita

i u

nap

re-

đen

je č

ovje

kova

ok

oliš

a

Stva

ran

je k

isik

a i

proč

išća

van

je

atm

osfe

re

Rek

reat

ivn

a, t

uri

-st

ička

i z

dra

vstv

e-n

a fu

nkc

ija

Utj

ecaj

na

fau

nu

i

lov

Zaš

titn

e šu

me

i šu

me

s p

oseb

nom

n

amje

nom

Uku

pno

1-5 1-4 1-4 1-4 0-3 1-4 1-4 1-5 3-10

ha Ocjena

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

Napomena: Podaci se upisuju prema Metodologiji ocjenjivanja općekorisnih funkcija šuma navedenoj u prilogu 4 Pravilnika.

Obrazac O-13

POPIS ŠUMA PREMA STUPNJU UGROŽENOSTI OD POŽARA

Odjel Odsjek Površina VegetacijaAntropogeni

faktor

KlimaStanište

(tlo)

Orografi ja

Šum. red UkupnoStupanj

opasnosti od požaraTemp. Oborine

Zračna vlaga

Eksp.Nad. vis.

Nagib

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

Napomena: Podaci se upisuju prema članku 58. Pravilnika i prema Pravilniku o zaštiti šuma od požara

Obrazac O-14

KAT. OPĆINA: __________________________

Broj katastarske čestice

Površina Odjel Odsjek Način uporabe u katastru

Posjednik Vlasnik

ha Naziv Broj posj. lista Naziv Br. ZKL

1 2 3 4 5 6 7 8 9

Ukupno:

Napomena: Katastarske čestice se upisuju po katastarskim općinama prema rastućim brojevima katastarskih čestica s pripadajućom površinom (na 4 decimale), vlasnikom odnosno posjednikom za svaku česticu, prema tablici. Način uporabe u katastru navodi se iz pripadajućeg posjedovnog lista. Površine se sumiraju po katastarskim općinama i sveukupno.

Za katastarske čestice koje su iskazane u dijelu površine u odnosu na njenu ukupnu površinu, ispred broja katastarske čestice stavlja se oznaka d.

Obrazac O-19

Godina Odjel Odsjek Vrsta drveća

PROMJENA NAMJENA ZEMLJIŠTA

Povećanje obraslog šumskog zemljištaSmanjenje površina šumskog zemljišta zbog promjene

namjene korištenja zemljišta

Pošumljavanje (sad-njom i sjetvom)

Prirodno širenje šume

Odšumljavanje Namjena nakon odšu-mljavanja

ha ha ha m3

1 2 3 4 5 6 7 8 9


UkupnoBjelogorica

Crnogorica

Sveukupno

Napomena: U obrazac promjene korištenja zemljišta podaci se evidentiraju prema Prilogu 5 Pravilnika. Za svaki pojedini odsjek unosi se površina gdje je došlo do promjene u obrasloj površini (cijela ili dio) zbog pošumljavanja ili zbog prirodnog širenja šume na neobraslom šumskom zemljištu (koje je bilo neobraslo i prije 1990. g.) ili zbog odšumljavanja, odnosno, trajne prenamjene obrasle šumske površine (samo za sjemenjače, panjače, kulture, plantaže, šikare i makije), tj. izdvajanja iz šumskogospodarskog područja. Evidentirane površine trebaju imati i pripadajuće kartografske prikaze u digitalnom obliku. Površina se iskazuje u stotinkama ha a m3 u cijelim brojevima.

Obrazac PŠ-1

Veličina šumskog posjeda

STRUKTURA ŠUMOPOSJEDNIČKIH ŠUMA S OBZIROM NA VELIČINU POSJEDA

Površina (ha) Broj posjednika%

od ukupne površine od ukupnog broja posjednika

1 2 3 4 5

Do 1 ha

1 do 5 ha

5 do 10 ha

10 do 30 ha

30 do 100 ha

Preko 100 ha

Ukupno

Napomena: Pod šumskim posjedom smatra se ukupna površina šuma istog posjednika na području gospodarske jedinice. Jedan šumski posjed može činiti više katastarskih čestica. U stupac 2 upisuje se ukupna površina posjeda određene kategorije i ukupna površina gospodarske jedinice, a u stupac 3 upisuje se broj posjednika po kategorijama i ukupan broj posjednika

Obrazac S-1

Odsjek:

Distribucija broja stabala po kategorijama stabala i vrstama drveća (br.st./ha), temeljnica m2/ha, drvna zaliha (m3/ha)

Sjemenska Nepoželjna Indiferentna Negativna Ukupno po vrstama drveća

Vrsta drveća

Sveukupno

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

Deb

ljin

ski

stup

anj

12,5

17,5

22,5

27,5

32,5

37,5

42,5

47,5

52,5

57,5

62,5

67,5

72,5

77,5

82,5

87,5

92,5

97,5

102,5

107,5

Po

hek

taru

N

% N

G

V

%V

Napomena: Postotak broja stabala i drvne zalihe za indiferentne vrste drveća iskazuje se u odnosu na sveukupni broj stabala odnosno drvnu zalihu. Postotak broja stabala i drvne zalihe za ostale kategorije iskazuje se u odnosu na ukupni broj stabala, odnosno drvnu zalihu sjemenske vrste.


Obrazac S-2

Pokazatelj

Struktura propisane prorede po kategorijama stabala i vrstama drveća

Kategorija namjene stabala

Nepoželjna Negativna Sveukupno propisano

Vrsta drveća

Ukupno Ukupno Ukupno

Broj stabalaN

%

Volumen proredem3/ha

%

Napomena: Relativni udio (broj stabala, volumen prorede) za vrstu drveća u pojedinoj kategoriji namjene računa se u odnosu na ukupni broj stabala, odnosno volumen za dotičnu vrstu drveća.

Obrazac S– 3

Godina

Tabelarni prikaz izvršenih radova

Redni broj

OPIS RADA doznaka prorede sanitarna

doznaka sakupljanje sjemena vađenje

biljaka

Doznačeno po 1 hektaru Ukupno doznačeno Sabrano sjemeBroj izvađenih biljaka iz pri-rodnog pom.,

kom.

Ovjera stručne službe, doku-ment o ovjeri

zapisnika

Sjemenska vrsta Ostale vrste

Broj stabala m3

Broj stabala s kojih je sabra-

no, kom.

Količina češe-ra, sjemana,

kgBroj

stabalam3 Broj

stabalam3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

Obrazac IDP-1

GJ: ______________________________

DENDROMETRIJSKA LISTA

Odjel, od-sjek

Površina: ______ ha Uređajni razred: ______ Fitocenoza:

_____________

Bonitet: ______

_______ Vlasnik: ________ Ophodnja: _____ god. Površina

uzorka:

____ ha Koef. varijacije (CV) ___ Normalna temeljnica: ______ m2/ha

St. oznaka: ______ Starost: ___ god. Dobni razred: ____ Način

izmjere:

______ St. pogreška (σ) ______ Obrast: ________

Vrsta drveća/ Tarifa

Br.st ds=>3

Sred. prom.

Tem.Sr vi

Zali-ha m3

m3/ha

Prirast m3 m3/ha %

Omjer smje-se %

ETAT m3, m3/ha, % D i s t r i b u c i j a b r o j a s t a b a l a N / h a , z a l i h a m3/ h a i p o s t o t a k p r i r a s t a %

I/1

P

I/2

P

II/1

P

II/2

P

1

2,5

2

7,5

3

12,5

4

17,5

5

22,5

6

27,5

7

32,5

8

37,5

9

42,5

10

47,5

11

52,5

12

57,5

13

62,5

14

67,5

15

72,5

16

77,5

17

82,5

18

87,5

19

92,5

20

97,5N/ha cm m2/ha m

UKU-PNO:


Obrazac IDP-2

GJ: ______________________________


Odjel, od-sjek

Površina: ___ ha Uređajni

razred: ________

Fitocenoza:

_______________________

Bonitet: ______

____ Vlasnik: ________ Ophodnjica: _____ god. Površina

uzorka:

__________ ha Koef.varijacije (CV) ____ Normalna drvna zaliha: ____m3/ha

St. oznaka: ________ Način

izmjere:

___________ St.pogreška (σ) _______ Obrast: ________

Vrsta drveća / Tarifa

Br.st ds=>3

Sred. prom.

Tem.Sr

viZaliha m3 m3/

ha

Prirast m3 m3/ha %

Omjer smjese

%

D i s t r i b u c i j a b r o j a s t a b a l a N / h a , z a l i h a m3/ h a i p o s t o t a k p r i r a s t a % ETAT m3, m3/ha, %

1

2,5

2

7,5

3

12,5

4

17,5

5

22,5

6

27,5

7

32,5

8

37,5

9

42,5

10

47,5

11

52,5

12

57,5

13

62,5

14

67,5

15

72,5

16

77,5

17

82,5

18

87,5

19

92,5

20

97,5I/1 I/2 II/1 II/2

N/ha cm m2/ha m

Ukupno 10 – 30

Ukupno 31 – 50

Ukupno > 50

10-30

31-50

Ukupno 10 – 30

Ukupno 31 – 50

Ukupno > 50

>50

Ukupno 10– 30

Ukupno 31 – 50

Ukupno > 50

10-30

UKUPNO:31-50

Ukupno 10 – 30

Ukupno 31 – 50

Ukupno > 50

>50

Obrazac IDP-3


GJ: ______________________________

Površina: ______

Vrsta drveća

Br.st ds=>3

Sred. prom.

Tem.Zaliha m3 m3/

ha

Prirast m3 m3/ha %

Omjer smjese

%

D i s t r i b u c i j a b r o j a s t a b a l a N / h a , z a l i h a m3/ h a i p r i r a s t m3/ h a

1

2,5

2

7,5

3

12,5

4

17,5

5

22,5

6

27,5

7

32,5

8

37,5

9

42,5

10

47,5

11

52,5

12

57,5

13

62,5

14

67,5

15

72,5

16

77,5

17

82,5

18

87,5

19

92,5

20

97,5

N

N/ha cm m2/ha

UKUPNO:

Napomena: U obrascu IDP-3 navodi se površina u stotinkama ha na kojoj je evidentirana drvna zaliha.


Obrazac IDP– 4.1

GJ: ______________________________

DENDROMETRIJSKA LISTA SUHIH STABALA

Odjel, odsjek

Površina: _____ ha Uređajni razred: _______ Fitocenoza:

________

Bonitet: ______

______ Vlasnik: _____ Ophodnja: ____ god. Ophodnjica ___ god. Površina

uzorka:

___ ha Koef. varijacije (CV) ___ Normalna temeljnica: ______ m2/ha

St. oznaka: ____ Starost: ____ god. Dobni razred: _____ Način

izmjere:

____ St.pogreška (σ) _____ Obrast: ________

Vrsta drveća/Tarifa

Br.st ds=>3

Sred. prom.

Tem. Zaliha m3 m3/

ha

D i s t r i b u c i j a b r o j a s t a b a l a N / h a , z a l i h a m3/ h a

1

2,5

2

7,5

3

12,5

4

17,5

5

22,5

6

27,5

7

32,5

8

37,5

9

42,5

10

47,5

11

52,5

12

57,5

13

62,5

14

67,5

15

72,5

16

77,5

17

82,5

18

87,5

19

92,5

20

97,5N/ha cm m2/ha

UKUPNO:

Obrazac IDP– 4.2.GJ: ______________________________

Površina______________

Vrsta drveća

Br.st ds=>3

Sred. prom.

Tem. Zaliha

m3

m3/ha

D i s t r i b u c i j a b r o j a s t a b a l a N / h a , z a l i h a m3/ h a

1

2,5

2

7,5

3

12,5

4

17,5

5

22,5

6

27,5

7

32,5

8

37,5

9

42,5

10

47,5

11

52,5

12

57,5

13

62,5

14

67,5

15

72,5

16

77,5

17

82,5

18

87,5

19

92,5

20

97,5N

N/hacm

m2/ha

UKUPNO:

Napomena: U obrascu IDP-4.2. navodi se površina u stotinkama ha na kojoj je evidentirana drvna zaliha

PRILOG 8

Obrazac TO-1

Odjel/odsjek: _________ Uređajni razred: _________

Ophodnja: _________

Ophodnjica: _________



Starost: _________ Sklop: _________ Nadm. visina: _________

Fitocenoza: _________ Ekspozicija: _________ St. ugr. od požara: _________

Tip tla: _________ Kod i naziv stanišnog tipa (NKS): _________Naziv, identifi kacijski broj i kod ekološke mreže Natura 2000: _________

Kategorija šuma posebne namjene: _________Kategorija prema Kyoto proto-kolu: _________ Stara oznaka: _________

Opis sastojine

Smjernice gospodarenja i obrazloženje etata


Obrazac TO-2

Obrasci za izmjeru na primjernim plohama

GJ ___________________________________________________ Odjel, odsjek _________

Broj plohe ______ Koordinate x _____________________ y _____________________ Polumjer plohe ________

Deb

ljin

ski

stup

anj

Vrsta drveća

______________ _____________ _____________ ______________ _____________ _____________

Broj stabala

živasuha

živasuha

živasuha

živasuha

živasuha

živasuha

stojeća ležeća stojeća ležeća stojeća ležeća stojeća ležeća stojeća ležeća stojeća ležeća

1

2,5

2

7,5

3

12,5

4

17,5

5

22,5

6

27,5

7

32,5

8

37,5

9

42,5

10

47,5

11

52,5

12

57,5

13

62,5

14

67,5

15

72,5

16

77,5

17

82,5

18

87,5

19

92,5

20

97,5


Obrazac TO-3

Obrazac totalne klupaže

GJ ___________________________________________________ Odjel, odsjek _________

Deb

ljin

ski

stup

anj

Vrsta drveća

______________ _____________ _____________ ______________ _____________ _____________

Broj stabala

živasuha

živasuha

živasuha

živasuha

živasuha

živasuha

stojeća ležeća stojeća ležeća stojeća ležeća stojeća ležeća stojeća ležeća stojeća ležeća

3

12,5

4

17,5

5

22,5

6

27,5

7

32,5

8

37,5

9

42,5

10

47,5

11

52,5

12

57,5

13

62,5

14

67,5

15

72,5

16

77,5

17

82,5

18

87,5

19

92,5

20

97,5

1533 Na temelju članka 9. stavka 1. točke 1. Zakona o morskom ribarstvu (»Narodne novine«, broj 81/2013, 14/2014 i 152/2014) ministar

poljoprivrede donosi

PRAVILNIKO PROSTORNOM I VREMENSKOM OGRANIČENJU OBAVLJANJA RIBOLOVA NA PODRUČJU JABUČKE

KOTLINE

zmilicic

Rectangle

Documents

NARODNE NOVINE BROJ 79 – STRANICA 45 · PDF filetovlja okomita linija, prema priloženoj skici. ... Živo stablo 4. Pozicija znakovlja ... 090 Crataegus monogyna Jednoplodnički