NARKOMANIJA !

*NARKOMANIJA* je riječ grčkog porijekla i označava po definiciji strast za uživanjem u opojnim drogama, a narkoman je samim tim onaj ko drogu uživa.

Narkomanija je postala trend, inat prema svemu što je normalno i razumno, ulaznica u društvo, način da se skrati vrijeme ili neistraženo prostranstvo bez kojeg se život ne smatra kompletnim.

Ova, naizgled jednostavna definicija je rezultat mnogih glavobolja, rasprava i nesporazuma među stručnjacima u dugim i upornim pokušajima da naučno objasne ljudsko iskustvo sa drogama, od drevnih vremena pa do danas. U dijelovima svijeta u kojima su biljke iz kojih se dobijaju droge bile “domaće kulture” i uzgajale se kao kod nas šljiva ili pšenica, ljudi su koristili droge da bi se veselili, da bi izdržali naporan rad na poljima ili kada bi izvodili religiozne rituale.

*Drogom* se smatra svaka supstanca ili materija koja svojim unošenjem u organizam mijenja jednu ili više njegovih funkcija (fiziološke – rad unutrašnjih organa ili sistema; psihičke – svijest, mišljenje, opažanje, ponašanje…).

Narkomanija je snažna vezanost osobe za neku psihoaktivnu tvar, koja se karakterizira kao neodoljiva strast za njenim konzumiranjem.

Godine 1957, Svjetska zdravstvena organizacija definirala je narkomaniju kao: "stanje periodične ili hronične intoksikacije izazvane ponavljanim unošenjem droge".

VRSTE OVISNOSTI !

Razlikuju se tri vrste ovisnosti: psihička, fizička i stanje tolerancije. Koliko će brzo nastupiti i kakva će biti priroda i jačina ovisnosti ovisi od mnogih razloga, a neki od njih su :-vrste droge i njenih farmakoloških svojstava, -od načina, učestalosti, količine i dužine konzumiranja, -od osobnosti ovisnika, njegove obiteljske i društvene sredine ...

*TOKSIKOMANIJA* je stanje periodične ili hronične intoksikacije, izazvane potrebom za nekom psihoaktivnom, toksičnom supstancom, kao i njenom dužom zloupotrebom.Toksikomanija može dovesti do: oštećenja organizma i do fizičkog, intelektualnog, duhovnog i moralnog propadanja osobe. Najpoznatije toksikomanije su: alkoholizam, narkomanija i nikotinska ovisnost.

*HABITUACIJE DROGE* je patološka želja za zloupotrebom hemijskih supstanci, koja rezultira prije psihološkom nego fiziološkom ovisnošću.

*NARKOMAFIJA* je skupina, koja živi na račun ovisnika o drogi. Narkomafiju čine: proizvođači, prerađivači, trgovci drogom, korumpirani političari, policajci i suci, te odvjetnici koji ih brane.

*TRGOVINA DROGA* je dio crnog tržišta i donosi ogroman profit, jer ne podliježe plaćanju poreza.

Tipičan primjer jednog narkomana !

NAJČEŠĆI UZROCI UZIMANJA DROGE !

Najčešći razlozi uzimanja droge, naročito kada su mladi u pitanju su: radoznalost, način da se bude "in", da se odraste, da se pripada i bude prihvaćen, zatim da se izbjegnu problemi ...To je donekle i u skladu sa uzrastom ovih maloljetnih osoba, bogatih maštom ali ne i životnim iskustvom. Oni nekritično i bez ikakvih prethodnih znanja, ulijeću u ovu avanturu, PUNIM SRCEM ALI PRAZNOM GLAVOM !

Nakon prvih uzimanja, osoba više dana nakon toga sabira utiske, procjenjuje da li joj "doživljaj" odgovara ili ne. Najčešće počinje lijepo i sa bezbroj divnih osjećanja, zavodljivo i opčinjavajuće, i gotovo uvijek se loše završi!

Droga vremenom podmuklo pokriva duševno i fizičko zdravlje, tako da osoba ulazi u stanje psihičke, fizičke ili i psihičke i fizičke ovisnosti. Pošto mnogi hronični uživaoci droga donekle znaju šta ih očekuje u bližoj ili daljoj budućnosti, na osnovu tuđih i djelimično svojih iskustava, mogu da zažele da ponovo probaju drogu ili da donesu odluku da to više nikada ne čine.

Medjutim, čar zabranjenog je neodoljivo privlačna, i nakon izvjesnog vremena osoba dobija želju da ponovo proba drogu, "ALI OVOG PUTA ZAISTA POSLEDNJI PUT I NIKAD VIŠE".

Interesantne su neke studije koje se odnose na pokušaj objašnjavanja razloga dolaženja u stanje ovisnosti od droga kod jedne veće grupe ispitanika: najveći broj je izjavio da to čini iz radoznalosti (61,33%), zatim "pod uticajem drugih" (33,33%) i da bi pobjegli u manje traumatske "realnosti" (2%).

Pogrešno je razloge nalaziti isključivo u ličnosti ili, sa druge strane društva, razloge uvijek posmatramo u trouglu: SREDINA - LIČNOST - DROGA.

NAJPOZNATIJE VRSTE DROGA !

SREDINA !Sredina u kojoj je ličnost odrastala, razvija se i u kojoj živi, je snažan faktor koji utiče na uzimanje droge. Porodica također ima veoma važnu ulogu. Roditelji često nemaju vremena za svoju djecu, čime su djeca nezadovoljna. Veoma veliki uticaj na drogu ima i škola. Predavanja koja se održavaju u onim školama gde je droga uveliko uzela maha, su od velike koristi. Škola se zalaže za to da se prvo informišu nastavnici, roditelji, pa zatim učenici. U krugu vršnjaka razvijaju se odnosi privrženosti, prihvatanja, solidarnosti, ali se ti odnosi stvaraju samo oko jednog motiva - droge. "Normalni" vršnjaci ne odbacuju uvijek narkomane. Oni mogu sa mnogo upornosti, snage, ljubavi i strpljenja pomoci drugovima da se izliječe od te opake bolesti zavisnosti. U grupu "normalnih" vršnjaka spadaju zdravi vršnjaci koji imaju veoma snažan uticaj na motivaciju za liječenje oboljelih pacijenata. Naročito u fazi rehabilitacije, njihova pomoć je veoma dragocjena.

LIČNOST !Niko nije zaštićen od toga da postane narkoman. Ne postaje ovisnik koji to hoće. Tu postoje neke duboke i primarne promjene u organizaciji ličnosti koje utiču da ličnost drogu otkrije kao sredstvo da smanji ili potpuno eliminiše napetost, nezadovoljstvo, depresiju, koji su sastavni dio života. One druge promjene nastaju zbog uticaja droge na nervni sistem i oni remete socijalno funkcionisanje - odnose sa porodicom, vršnjacima, partnerima, ciljevima. No, kako u životu ne uspjevaju da riješe sve te probleme, bar ne na način koji bi ih zadovoljio, traže alternativne puteve, tj. traže lijek. "Pogrešno izabran lijek" postaje za tu ličnost droga ili opojno sredstvo koje putem navike vodi do stalnog uzimanja droge.

Narkomani danju spavaju, a noću su aktivni. "Idu u život" pred ponoć, kada ostali ljudi spavaju. Vrijeme izlaska najčešće provode u kafićima ili privatnim stanovima. Oni tada, izolovani od ostalog svijeta imaju potpunu slobodu za svoje aktivnosti. Koriste je tako što puše "travu", dogovaraju se oko nabavke droge, pripremaju drogu za sam čin konzumiranja.

Prvi znak karakterističan za izmjenjenost ličnosti je sklonost ka laganju. Laže roditelje, prijatelje, nastavnike, ljekare ... Posljednjih 10 - 15 godina narkomani se odjevaju tako što se ne razlikuju od "normalnog" čovjeka i ne upadaju u oči običnom prolazniku. Istovremeno, sa promjenama u ponašanju počinju da se uočavaju i prvi znaci fizičkog propadanja usljed gubitka apetita i toksičkih efekata droge: pad tjelesne težine, blijedo lice, crveni obrazi, promjene na koži lica, mutan pogled i tamni podočnjaci, pad fizičke kondicije, pojačana fizička zamorljivost ...

*Prema podacima Ujedinjenih Nacija, oko 180 miliona ljudi na svijetu konzumira droge, Kanabis - oko 144 miliona ljudi, Kokain - oko 14 miliona i Opijate - oko 13,5 miliona, od kojih 9 miliona konzumira najraspostranjeniju i najopasniju drogu – Heroin.

PRVA REAKCIJA DJECE NA SAZNANJE RODITELJA DA IM DJECA UZIMAJU DROGU !Ukoliko roditelji otkriju neki materijal u kući, kao na primjer, špric, iglu, iskrivljenu nagorjelu kašiku, papir za cigarete sa natpisom Rizla, izmrvljeno zeleno lišće zamotano u providan papir od kutije za cigarete i sl., ili otkriju u kupatilu na peškiru ili na podu krvave mrlje, djeca iznenađeno odgovaraju da nemaju pojma kako se to našlo u kući. Ponekad kažu da je to pribor iz nekog prošlog vremena, na koji su odavno zaboravili, ili da pripada nekom njihovom drugu. Ovo otkriće često predstavlja prelomnu tačku u razvoju narkomanije djeteta i njegovo prvo priznanje da je u nevolji. Ovo predstavlja najteži trenutak, kako za roditelje tako i za samog narkomana.

REAKCIJA RODITELJA NA SAZNANJE DA IM DJECA UZIMAJU DROGU !Saznanje roditelja i priznanje djeteta veoma su bolni, ali istovremeno imaju i svoju dobru stranu, jer više nema neizvjesnosti. Dijete se oslobodilo svoje tajne i mučnih trenutaka pretvaranja i laganja, a roditelji sa priznanjem svog djeteta, ma koliko im ono teško palo, sada bez većih dilema znaju na čemu su i šta treba dalje da čine.

STAVOVI ADOLESCENATA PREMA DROGI: 1. Veliki broj savremenih adolescenata ne pokazuje nikakvo interesovanje za drogu. 2. Jedan dio savremenih adolescenata pokazuje interesovanje za mlade narkomane i njihovo ponašanje, ali bez želje da prihvati drogu. 3. Treću grupu čine oni koji se emocionalno poistovjećuju sa narkomanima, a i sami uzimaju drogu. 4. Četvrtu grupu čine mladi ljudi koji su se identifikovali sa narkomanima u pogledu stavova, običaja, ponašanja i odnosa prema drogi. 5. Još uvijek su relativno najmanje brojni oni koji su potpuno osiromašili svoje relacije i uobičajene socijalne odnose, a psihički i fizički su zavisni od droge.

DROGA I ZAKON !Posjedovanje i uživanje opojnih droga nije kažnjivo djelo. Međutim, to one koji je posjeduju i uživaju ne oslobađa od saradnje sa policijom, jer policija je dužna da prikuplja podatke od uživalaca droge. Zabluda je da policija neće zakucati na vrata osobi koja samo uživa drogu. On je dužan da pruži informacije gde je i kod koga je kupio drogu, jer posao policije je da hvataju one koji je prodaju. Onog trenutka kada se droga da ili proda drugom, to je krivično djelo. Posredovanje u kupovini je takođe krivično djelo. Kontakt sa drogom se lako pretvori u krivično djelo.

ZAKLJUČAK !Uživanje droge štetno djeluje na uživaoca, a moguće je i na njihovu okolinu - nevine žrtve. Zbog toga svako društvo treba da reguliše i suzbija upotrebu droga i svaki pojedinac mora da shvati da je droga nešto što mu neće donijeti ništa, a odnijet će mu sve.Jedino izvjesno i nesumnjivo je da je droga, nebitno kojoj grupi pripadala, i iza kog se imena krila najveće zlo savremenog društva. Narkoman je ozbiljan bolesnik, u pravom smislu te riječi, tako ga treba i tretirati, jer je to ujedno i jedini način da mu se pomogne. Mudrost života minulih vjekova nudi mladima poruku – da ne tragaju za iracionalnom ljepotom, već da nalaze ljepotu realnosti.

Jer nema tragičnije stvarnosti, od svakodnevnog bježanja od stvarnosti !!!