Upload
maxo1
View
214
Download
0
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Najveći Neprijatelji Sadnica Su Mraz
Citation preview
Najvei neprijatelji sadnica su mraz, vetar, sunce i glodariPosle vaenja iz rastila, lozne i vone sadnice treba to pre utrapiti, odnosno to manje ih izlagati uticaju sunca i vetra. Zimsko trapljenje se vri na otvorenom, u pesku ili lakom peskovitom zemljitu. Kod trapljenja vonih sadnica zatrpavaju se korenov sistem i korenov vrat, a kod loznih kalemova pored korena, podloge i prva okca od lastara.
Preko zime sadnice u trapu mogu da napadnu zeevi, mievi i drugi glodari, i da im nanesu velike tete. Ako su trapovi van naselja treba ih ograditi pletenom icom, kako zeevi i glodari ne bi mogli da im priu. Ako se sadnice trape u naseljenim mestima onda opasnost vreba od mieva, posebno ako su trapovi u blizini kua, staja, kanala i vodotokova. U tom sluaju valja obavezno postaviti zamke za mieve i druge glodare.
Na niskim temperaturama sadnice ne treba vaditi iz trapa zbog izmrzavanja. Transportovanje sadnica u udaljene krajeve, najbolje je obavljati frigo vozilima koja sadnice tite od visokih temparatura, ali i od izmrzavanja. Poto je takvih vozila jo uvek nedovoljno, a transport njima skup, pa se obavlja u obinim kamionima ili kombi vozilima na niskim temperaturama, treba ih zatititi od suenja, izmrzavanja i povreda, na taj nain to e se ile i korenov sistem obloiti vlanom slamom, plevom ili piljevinom, a preko toga umotati plastina folija ili staviti u plastine dakove.
Na pijacama se ponekad prodaju sadnice bez ikakve zatite korena. Pod uticajem sunca i vetra sadnice dehidriraju pa se tee primaju. Za nekoliko dana provedenih bez zatite, a van trapa sadnice se mogu potpuno osuiti, posebno kod kotiavog voa. Zato pravi voari i vinogradari posveuju veliku panju uvanju od suenja, kako podloga i kalem - granki za kalemljenje, tako i gotovih sadnica, jer je dobra ouvanost sadnica osnovni uslov za dobar prijem.
Kupci, amaterski voari i vinogradari, esto trae da im prodavci kupljene sadnice odmah pripreme za sadnju, tako to skrate koren i letorast kod vonih sadnica, a kod loznih kalemova lastare i ile, to je sasvim pogreno.
Po pravilu koren treba skraivati neposredno pred sadnju u jamie kako bi se sauvala sveina. Kod loze lastar se skrauje neposredno pred polaganje kalema u jamie posle ega se pristupa sadnji kalema i zagrtanju ( pokriva se petnaestak centimetara rastresitom zemljom kako bi se zatitio od suenja). Kod zasaenih vonih sadnica prekraivanje letorasta, na visinu na koju se eli formirati kruna, treba obaviti tek na prolee pred kretanje vegetacije.
Najgore je ako se orezane sadnice, bez ikakve zatite dugo nose u ruci ili tako nezatiene stave u prikolicu ili na prtljanik automobila, to se, naalost, u praksi esto deava. Zato kada poete u kupovinu sadnica sa sobom obavezno ponesite dovoljno plastinih vrea kako biste kupljene sadnice adekvatno zatitili.
Neposredno pred sadnju koren sadnica treba obavezno potopiti u sud sa vodom, kako bi se koren osveio. Ako su i posle nekoliko sati provedenih u vodi ile na preseku tamno mrke boje, to je znak da je sadnica dosta prosuena ili ak suva, pa se ne preporuuje sadnja takvih sadnica. Kod prosuenih loznih kalemova, pored tamne boje na preseku ile su dosta krute i teko savitljive. Na preseku gde je lastar orezan boja je bledo zelena ili ak mrka, umesto jarko zelene boje kod sveih kalemova.