PONEDJELJAK 11. 11. 2013. | BROJ 1505 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

GORAN ALEKSI�

Što se mijenja u Zakonu o potrošačkom kreditiranju? 26

Marina u Tivtu bit će najbolja u Europi

NAJ�ITANIJE DNEVNE POSLOVNE NOVINE*

INVESTICIJSKIFORUM UDUBROVNIKU "Strani investitori županu trebajusamo za promociju, a naše investicije koči!"upozorio je CraigCameron, predstavnik investitora

Oliver Corlette, direktor Adriatic Marinasa

DANAS U BUSINESS.HR MAGAZINU PRILOZI: Energija & Ekologija 21

Hoće li nakon osam godina započeti

investicija u naselju Bosanka?

Construction21.eu pokreće prvi virtualni sajam 24

8-9

26

POGREŠAN SMJER LAKŠE POSLOVANJE

Europska komisija želi pomiriti administraciju i poduzetnike 6

ULAGANJA S ISTOKA

U Hong Kongu žele ulagati u hrvatski turizam i vina 2

Referendum o autocestama je problem za ekonomsku stabilnost 4

ODRŽIVA GRADNJA

REKORDERI 15

Lovas - općina koja je spremno ušla u EU Lovas je rekorder u povu�enim sredstvima iz EU fondova

SAVJETI 16

7 stvari koje poduzetnici ne čineVe�ina ljudi nije stvorena za poduzetništvo

INTERVJU 10

28 BUSINESS SELECT business.hr

www.business.hr

29BUSINESS SELECT

glasiti, da polovica vinograda Vinarije Sim�i� leži u Slove-niji, a druga polovica u Italiji. Ukoliko se za Martinje odlu-�ite posjetiti Goriški kraj, selo Ceglo udaljeno je od Ljublja-ne sat i pol vožnje, isto tako i od Venecije. Obitelj Vinarije Sim�i� vas s veseljem o�eku-je, bez obzira iz kojeg pravca dolazite.

Marjan Sim�i�, prvo ime Vinarije, brine za vinifikaciju i prodaju vina, njegova supruga Valerija Sim�i� - Kalan brine za marketing, a Salko Sim�i� za vinogradarstvo. Vinogradi Vinarije Sim�i� se prostiru na 18 hektara zemlje,a vinogradi su stariji i od 55 godina. Vino-vu lozu tradicionalno uzgaja-ju tako da je minimalno op-

tere�ena i omogu�eno joj je da grož�e do-

zri do maksimal-ne zrelosti, što pridonosi urav-noteženoj aromi

i bogatom okusu. Plodovi za vino Sim-

�i� isklju�ivo dolaze iz vinograda obitelji. Nji-

hovi vinogradi razpro-stiru se na razli�itim loka-cijama briških brežuljaka i na razli�itim nadmor-skim visinama, što sorta-ma koje su ondje zasa�e-ne pruža najbolje životne

uvjete. U podrumu Sim�i� godišnje se proizvede 90.000 boca vina. Klasi�na vina, kako ih sami nazivaju, proizvedena su s pažnjom, ali nisu previše

štite Julijske Alpe i Trnov-ska brda. Briško tlo sastoji se od debelih slojeva lapora i pi-jeska, koji su idealni za uzgoj vinove loze, koju su u Brdi-ma zasadili još prije rimskoga doba.Ukoliko odlu�itete pro-slaviti Martinje posjetom Go-riškim Brdima, sasvim sigur-no ne�e vas niti jedan vinski podrum u koji za�ete razo�a-rati. Ipak, od vinara Goriškog kraja preporu�ili bismo vam da nikako ne zaobi�ete po-drume istinskih promotora ovog kraha Aleša Kristan�i�a - Movie i Marjana Sim�i�a. Za ljubitelje pjenušca tu su Vina Bjana Mirana Sirka.

VINARIJA SIM»I»Zasigurno ste ve� �uli za vina Sim�i�? Ali, znate li kakva se pri�a krije iza tih vina sa �a-robnim okusom. Vinogradar-ska obiteljska povijest obitelji Sim�i� seže još u devetnaesto stolje�e. Danas se vinogradar-stvom i drugim aktivnostima

vezanim uz vino bavi ve� peta generacija. Vina-

rija Sim�i� nalazi se u malom briškom selu Ceglo, uz samu

granicu Slovenije s Italijom. Da pri�a bude zanimljivi-ja, potreb-

no je na-

Na krajnjem zapadu Slove-nije na 72 km2 prostire se vi-norodni okoliš Goriških Brda koji seže preko državne grani-ce - od smaragdne rijeke So�e na jugozapadu do rijeke Idri-je na sjeverozapadu. U obi-lasku Goriških Brda prove-li smo dva dana.I iako je rije� o vrlo malom podru�ju s tek nešto više od 5000 stanovni-ka, 48 sati bilo je premalo da se obi�u ljepote toga kraja i da se kušaju specijaliteti mnogo-brojnih vinskih podruma.

Iako Goriška Brda imaju bogatu povijesnu i kulturnu pozadninu, kao i mnogobroj-ne prirodne ljepote ipak su najpoznatija po svojim vini-ma. Naime, ova brda vinskoj lozi pružaju idealne klimat-ske uvjete za rast. Niska briš-ka brdašca su otvorena pre-ma Furlanskoj ravnici, odakle dolazi topli morski zrak, a va-lja naglasiti, da je pokrajina od mora udaljena svega 20 kilo-metatara. S druge strane ovaj k r a j

PONEDJELJAK 11/11/2013

OGLAS

BRDA STAVILA SLOVENIJU na vinsku kartu svijetaKAMO NA MARTINJE Goriška Brda oduševljavaju sjajnim vinima i šarmantnim doma�inima

zahtjevna vina iz mla�ih vi-nograda, koja sazrijevaju is-klju�ivo u inoks tankovima. Ta vina ve� su nakon godi-nu dana dobra za uživanje. (Chardonnay, Sivi Pinot, Sa-uvignonasse, Rebula i Caber-net Sauvignon).

Druga vina su složenija, proizvedena od posebno bira-nog najboljeg grož�a starijih vinograda, razli�ito dugo sa-zrijevaju u razli�ito velikim i isklju�ivo drvenim hrastovim posudama. Sva ta vina (Sauvi-gnon Blanc, Chardonnay, Re-bula, Teodor Belo, Teodor Rde�e, Pinot Noir I Leonar-do) su nefiltrirana, a na trži-

štu se nude samo najbolja go-dišta s oznakom Selekcija, .

Najprestižnija vina su vina Opoka, s autorskim potpisom Marjana Sim�i�a. Ta su vina najbolje od najboljeg i pro-zvedena su samo u najizni-mnijim godištima, u krajnje malim serijama. Na tržište se ova vina plasiraju tek nakon što najmanje sedam mjese-ci odleže u boci. To su izuzet-no bogata i kompleksna vina. (Rebula, Sauvignon Blanc, Chardonnay, Merlot).

MOVIA Osim velikog poštovanja pre-ma njegovom radu, znanju i veštini, za Aleša Kristan�i-�a - Moviu �esto �ete �uti da je najve�i promotor Brda. Svjetski priznat vinar, jedan od pionira biodinami�ke pro-izvodnje, jednom je za sebe rekao da je „vinar koji putu-je sa svjetom“, a ta njegova vi-zija kasnije se i materijalizira-la - njegova vina danas su na vinskim kartama prestižnih restorana širom svijeta.

Movia je karizmati�an vi-nar-vizionar neiscrpne ener-gije koji u izradi vina primje-njuje vrlo malo tehnologije. Aleš Kristan�i� trudio se, i us-pio je, u vina utkati svoj osob-

obitelj Mirana Sirka, vlasnika Vina Bjana. Dvorac je s pripa-daju�om zemljom kupio nje-gov pradjed Franc Obljubek poslije prvog svjetskog rata. Dio dvorca je ure�en za turi-ste.

I danas se pjenušac Bjana pije, kako dolikuje, zemlji i tom divnom malom dvorcu, u najboljim restoranima i hote-lima u Sloveniji a i u mnogim

zemljama Europe i SAD-a. Za pjenušce Bjana upotreblja-vaju se tri vrste grož�a: dvi-je vrste koje su šampanjske - chardonnay i modri pinot - i briška sorta rebula, po kojoj su ovi krajevi poznati. Zato

je ovaj pjenušac original i nije isti kao drugi. Chardonnay daje vinu tijelo, aromatiku i pun okus, modri pinot struk-turu i okus vo�a, a rebula ele-ganciju i svježinu. Svi pjenuš-ci Bjana su proizvedeni po

klasi�noj metodi. Vinifikaci-ja osnovnog mirnog vina radi se odvojeno po sortama u ci-sternama iz inoksa ili u 225 li-tarskim ba�vama od hrasta za pjenušac Cuvee Prestige.

Ivana Zobenica

ni pe�at. „Želja svakog vina-ra je da proizvede vino koje bi potpisao, koje je prepoznatlji-vo autorsko djelo, a ono može nastati samo kao rezultat ra-zumijevanja s prirodom. To je umije�e da se prirodni poten-cijal prepozna, održi i preto�i u bocu. A to u boci, to je sli-ka života vinara.“, objašnjava Movia. Aleš je odrastao rade-�i u vinogradu s ocem, na �iju se inicijativu i opredijelio za organsku proizvodnju, a za-tim smjelo prihvatio i biodi-nami�ki pristup.

Movia proizvodi neka od naj�udnijih, ali i najljepših vina na svijetu. �udna je sama �injenica s kakvom nevjero-jatnom vještinom Aleš Kri-stan�i� bira pravu sirovinu za odgovaraju�e vino.

Ukoliko vas put nanese u njegov podrum, kao aperitiv, probajte Puro rose, pjenuša-vo vino sa sedimentima druge fermentacije koji nisu uklo-

MIRAN SIRK, vlasnik Vina Bjana pokazuje svoje

vinograde

Želja svakog vinara je DA PROIZVEDE VINO koje bi potpisao,

koje je prepoznatljivo autorsko djelo

Najprestižnija Sim�i�eva vina su vina Opoka. Ta su vina NAJBOLJE OD NAJBOLJEG i prozvede se samo u najiznimnijim godištima

MARJAN SIM»I», ugledni slovenski vinar i prvo ime Vinarije Sim�i�

njeni iz boce. Specijalno otva-ranje boce vertikalno okrenu-te prema dolje, pod vodom, da bi se uklonili spomenuti sedi-menti, daje dodatni užitak.

VINA BJANA Vino Bjana dobilo je svoje ime prema selu iz kojeg po-tje�e. Vina Bjana se prave na obiteljskom imanju u srcu Goriških Brda. Vina dozrije-

vaju u obnovljenom dvorcu Doriš�e, u jednom od najsta-rijih podruma te pokrajini.

Naime dvorac su u 13. sto-lje�u sazidali goriški grofovi i tada se zvao dvorac Wyglan. Sadašnji vlasnik dvorca je

Za pjenušce Bjana upotrebljavaju se tri vrste grož�a: dvije vrste koje su

ŠAMPANJSKE - chardonnay i modri pinot - i briška sorta rebula

ALEŠ KRISTAN»I» - MOVIA, vjerojatno je nakarizmati�niji slovenski vinar, ali i najve�i promotor slovenskih vina u svijetu