NAJEI PSIHIKI
POREMEAJI DJECE
KOLSKE DOBI
Dr. Silvana Krni
PODACI SZO :
Jedna od pet osoba (20%) tijekom svog ivota ima
iskustvo sa psihikim poremeajem, osobno ili preko
bliskog lana porodice
3-12% mladih ima ozbiljan psihiki poremeaj
20% mladih do 18 godine ima neki od oblika
razvojnih, emocionalnih ili ponaajnih problema
STIGMA
Prepoznatljiv znak koji je nastajao spaljivanjem ili zarezivanjem dijela koe manje vrijednog lana drutva sa ciljem upadljivog razlikovanja od ostalih pripadnika.
Oznaava znak stida, nesuglasnosti, gadljivosti ili odbacivanja od strane drugih
Stigmatizirana osoba je manje vrednovana ili "zatrovana" stigmatizirajuim procesom
Stavovi prema osobama sa psihikim
poremeajima
Opasni i nasilni (88%)
Nepredvidivi (20%)
Sami krivi za svoje stanje (20%)
Imaju nizak IQ i razvojno hendikepriani (40%)
Ne funkcioniraju, ne rade nita i/ili ne doprinose zajednici
(32%)
Nedostaje im volje tj. slabi su i lijeni (24%)
ANTISTIGMA
1996. godine Svjetska psihijatrijska asocijacija je zapoela
internacionalni program za borbu protiv stigme i
diskriminacije uslijed psihikih poremeaja
Ciljevi unutar obrazovnih ustanova:
USMJERENI NA NASTAVNIKE I STRUNE
SURADNIKE:
Edukacija nastavnika i strunih suradnika da prihvate i prue
aktivnu pomo i podrku mladim ljudima (uenicima) sa
problemima psihikog zdravlja.
Podizanje nivoa znanja, informiranosti i edukacije o
psihikom zdravlju.
Ispitivanje osobnih stavova i emocija
Podizanje profesionalne kompetencije za rad sa uenicima sa
problemima psihikog zdravlja, kao i preventivni rad.
Ciljevi unutar obrazovnih ustanova:
USMJERENI PREMA UENICIMA:
Postizanje pozitivne promjene stavova uenika prema
vrnjacima sa problemima psihikog zdravlja u smislu
prihvaanja i pruanja aktivne pomoi i podrke.
Usvajanje osnovnih pojmova
Ispitivanje osobnih stavova i emocija
Obrada osnovnih emocija vezanih za probleme stigme
Ciljevi djelovanja
Preventivni pristup zatiti mentalnog zdravlja:
Prevencija= sve akcije utemeljene na poznavanju
uzroka stanja sa svrhom izbjegavanja daljnjeg razvoja
postojeih smetnji odnosno redukcijom irenja i
intenziteta smetnjipozitivne promjene stavova uenika
prema vrnjacima sa problemima psihikog zdravlja u
smislu prihvaanja i pruanja aktivne pomoi i
podrke.
Znaenje prevencije u djejoj i adolescentnoj
psihijatriji:
Oekivanje da se sprijei razvoj psihikih bolesti u
odrasloj populaciji
Izbjegavanje tekih psihikih poremeaja koji su malo ili
nikako reverzibilni ( djeje psihoze, organska oteenje,
psihopatije), za razliku od neurotskih poremeaja
Profesionalna skrb esto je duga, skupa, zahtjeva velik broj
strunjaka za obradu malog broja djece. Tim djeje i
adolescentne psihijatrije gotovo uvijek, i u svijetu,
preplavljen je velikim zahtjevima
Prevencija u kolama
Mogla bi biti DJELOTVORAN NAIN BORBE PROTIV PSIHIKIH
POREMEAJA
Broj psihologa u kolama OSKUDAN, a naobrazba NEDOVOLJNA I
SUVIE KRATKA s gledita medicinske patologije
kola usmjerena stjecanju znanja; dobro uspijevaju djeca koja nemaju
psihikih potekoa
Stvaranjem mostova timova za mentalno zdravlje i uitelja, odnosno strunih
suradnika kola pronalaze se putevi za rjeavanje problema.
Nuno je pruiti dodatnu edukaciju iz psihodinamskih razvojnih teorija,
psihopatologije i tehnika lijeenja (model edukacije edukatora)
Navedeno provoditi SUSTAVNO I INSTITUCIJSKI , a ne sporadino
ovisno o prihvaanju ili neprihvaanju programa pojedine udruge od strane
lokalne zajednice
KOLSKO DOBA =
DOBA LATENCIJE
Edipski konflikt oko 6 godine prelazi u fazu u kojjoj nagoni
slabe, te se uspostavlja stadij pripremne reprezentativne
inteligencije (Piaget)
Djetetova mata u punom je zamahu.
U liku uitelja dobiva autoritet drugaiji od svojih roditelja.
Mehanizmom repeticije dijete ponavlja iskustva doivljena u
sklopu vl. obitelji,
Jedinka je meu vrnjacima, ulazi u kolektivne igre
Uspostavlja se novi poredak unutar zajednice i uvaavanje
spolnih razlika
ADOLESCENCIJA
- promjene u tjelesnom izgledu : (promjene, kako na tjelesnom tako i na
psihikom planu mladi ljudi nerijetko doivljavaju na neobian, ak patoloki
nain, na nivou depresonalizacije:
Osijeam da se neto dogaa ovo nisam ja !.
U nekih adolescenata se javljaju osjeaj kao da im je tijelo postalo neprijatelj, i svoju
mrnju, zavist, agresiju usmjeravaju prema svom tijelu - autodestrukcija: od tetoviranja
preko zloporabe droge, izgladnjivanja, prejedanja, pa sve do suicidalnog ponaanja.
- erupcija seksualnih impulsa ( teko nalaze odgovarajuu ravnoteu izmeu
ograniavanja i izraavanja nagonskih tenji
- potreba mladih da obezvrijedi roditelje, kako bi se od njih osamostalili
Adolescencija
Krize nastaju kao rezultat.
- napada na tradiciju i roditelje uz osjeaj unutarnje gubitka i ranjenosti
- odnos prema drutvu je pun nepovjerenja, odnosi s ljudima su nestabilni, od
drugih trae previe te se smatraju iznevjerenima u svojim nadama
- osciliraju izmeu zavisnosti i nezavisnosti, pripadnosti i
otuenosti, od topline do mrnje
U razdobljima adolescentnih kriza, posebno krize autoriteta,
adolescenti emocionalno odbacuju roditelje i privremeno
ostaju u bezobjektnom stanju. Nemogunost realnog ili
nerealnog nadomjetaja izgubljenih objekata ljubavi nosi
poveani suicidalni rizik.
Pokuaji suicida su kod adolescenata znaajno ei no
realizirano samoubojstvo a znae:
naglaen apel, poziv u pomo , upozorenje
da se mlada osoba nalazi u nepodnoljivoj situaciji
Nakon ljudi starije ivotne dobi, najvie se ubijaju
upravo adolescenti!
Suicid je etvrti uzrok smrtnosti u dobi od 10 do 14 godina
(1-2/100.000)
Suicid je trei uzrok smrtnosti u adolescenata izmeu 15 i 19
godina (11/100.000)
300 pokuaja - jedan izvreni
NAJEI PSIHIKI POREMEAJI :
Poremeaji raspoloenja: depresija i BAP
Uestalost 25% djevojica i 12% djeaka
Depresija i komorbiditet
50 posto djece s depresijom ima poremeaj ponaanja
40 posto ima anksiozni poremeaj
25 posto ima deficit pozornosti.
SIMPTOMI DEPRESIVNOG POREMEAJA
- osjetan gubitak teine bez dijete ili dobivanje na teini ( npr.
promjena vie od 5% tj. teine u mjesec dana) ili pak smanjenje ili
poveanje apetita gotovo svaki dan
- nesanica ili hipersomnija gotovo svakog dana
- umor ili gubitak energije svakog dana
- osijeaj bezvrijednosti ili velike i neodgovarajue krivnje
- smanjena sposobnost miljenja ili koncentriranja ili neodlunost
- ponavljajue razmiljanje o smrti, ponavljajue samoubilake ideje
bez specifinog plana, pokuaju samoubojstva ili specifini plan za
izvoenje samoubojstva
Psihoze razvojnog doba
Uestalost: 2%
Pojavni oblici:
. Depresivnost psihotinih znaajki
. Manija psihotinih znaajki
Pervazivni razvojni poremeaj
Zloupotreba psihoaktivnih tvari
Uestalost: nepoznata
Ankete: 50% do 80% uenika imalo je
neko iskustvo
Poremeaji prehrane
Anoreksija, bulimija, impulzivno
jedenje
Poremeaji eliminacije
Enureza i enkompreza
Anksiozni poremeaji
Generalizirani AP
Akutna reakcija na stres i PTSP
Specifine fobije i socijalna fobija
ADHD
Uestalost :
3-10% u opoj svjetskoj polpulaciji , 4 6% djece kolske dobi ( odnos
mukog i enskog spola 3-4:1 u epidemiolokom uzorku
9: 1 u klinikom )
Poremeaji ponaanja
Uestalost:
. 4-6%, odnos djeaci-djevojice 4:1
Oblici poremeaja ponaanja
. Poremeaj u vidu protivljenja i prkosa
. Poremeaj ponaanja ogranien na porodinu sredinu
. Nesocijalizirani poremeaj ponaanja
. Socijalizirani poremeaj ponaanja
Opsesivno-kompulzivni poremeaj
Pojavni oblici:
- Opsesije: strahovi, potreba za simetrijom, izraena religioznost
- Prisilne radnje: pranje ruku, ponavljanja, provjeravanja, dodirivanja
Poremeaj kontrole nagona
PATOLOKO KOCKANJE KLAENJE, Piromanija, Kleptomanija
Tikovi
Pojavni oblici:
- Motorni
- Glasovni
- Udrueni
Poremeaji (tekoe) prilagoavanja
Somatoformni poremeaji
Specifine tekoe uenja
Uestalost: 3 - 6%
Granine intelektualne sposobnost
Zlostavljanje i zanemarivanje djece
Nema preciznih podataka o uestalosti
Pojavni oblici:
. Fiziko
. Emocionalno
. Seksualno
. Zanemarivanje:
. Fiziko zanemarivanje
. Edukativno zanemarivanje
. Zdravstveno zanemarivanje
. Neadekvatan nadzor i naputanje djeteta
Podjela nasilja prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji:
1. Nasilje meu mladima
2. Nasilje nad djecom i zanemarivanje djece od strane
roditelja i/ili skrbnika
3. Nasilje nad intimnim partnerima
4. Nasilje i izrabljivanje starijih osoba
5. Seksualno zlostavljanje
6. Nasilje prema samom sebi
7. Kolektivno nasilje
NA
