Najcesce ozljede profesionalnihfolklornih plesaca

Most Frequent injuries of the Professional Folk DancersPripremili: Sttien Borota-Buranich, bacc.physioth. (1)

Mr.sc. Ozren Raaenovic, diplomirani profesor kineziologije (2)(1) Zavod za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju, KB Sv Dun, Zagreb(2) Studij fizioterapije, Zdravstveno Veleu6iliste Zagreb

Sazetak

Cilj istrazivanja je prikupiti podatke 0 ucestslosti pojave boli i lokaliteta na misicno-kostanom sustavu prilikom

opterecenie s mogucnoscu ozljeaivanja profesionalnih plesaca u Ansamblu narodnih plesova i pjesama Hrvatske "

Lado ". Metodom Upitnika ispitano je 20 iene te 16 muskaraca koji su zaposleni na radnom mjestu plesac-pjevac.

Rezultat dobiven obradom podataka iz Upitnika pokazuje da se kod zene bol najcesce javlja u podruciu koijena

i lumbalne kraljeznice, a kod muskaraca najcesca pojava boli je u podrucju lumbalne kraljeznice, a zatim slijedi

skocni zglob.

Zakijucno, u Ansamblu " !ADO" potrebni su stalno prisutni kondicijski trener i fizioterapeut koji bi plesaCima

prevenirali ozljede i povecali izdriljivost kao i toleranciju na bol, ako treba i odmah sanirali povrede.

Kljucne rijeCi: pies, kondicijski trening, ucestelos: boli, fizioterapijska intervencija

Abstract

The aim of the research was to investigate frequency of pain and its localization during musculoskeletal stress of the

professional folk dancers in order to obtain occurrence of injuries. 20 female and 16 male subjects were used in the

study Subjects were professional dancers-singers of the !ADO Assembly for the folk dances and songs of Croatia.

Data was obtained from the questionnaire given to each subject. The results showed that women had most frequent

pain in the knees and lumbar spine area, while men had most frequent pain in the lumbar spine and ankle joint.

In conclusion, dancers of Assembly !ADO require permanent intervention of conditional trainer and physiotherapist

in order to prevent injuries and increase endurance and pain tolerance, and apply immediate intervention when the

injuries occur.

Key words: dance/dancing, conditional training, pain frequency, physiotherapy intervention

UvodU sportu, baletu i folklornom plesu ucesnici se aktivnostima bave

profesionalno, imaju svakodnevne treninge i probe, potrebna jedobra psihofizicka kondicija. Kruna treniranja u sportu je natjecanje,au baletu i folklornorn plesu prikaz uviezbanih pokreta i koreografijana sceni kazalista,

izvode u nekim zadanim oblicirna (u sportu taktika igre, uigranekombinacije, au plesu i sinhroniziranom klizanju koreografije) (5).

Pnlikorn bavljenja sportom organizam gubi puna tekucine kojuje potrebno nadoknadivati (3). Isto je i prilikom plesa pri cernu sei temperatura tijela povisi za 3-4°C. Do ovog rezultata doslo sernjerenjem ternperature prije pocetka koncerta te nakon zadnjegnaklona i povratka plesaca u njihove garderobe.

U sportu se koristi odjeca koja natjecatelju pokusava olaksatinatjecanje, dok kod plesa kostimi koje plesaci koriste u odredenojmjeri zahtijevaju utrosak vece kolicine energije prilikom izvodenjaplesnih pokreta i dodatno zagrijavaju organizam.

U sve tri aktivnosti javljaju se ozljede. One su specificne zaaktivnost kojom se pojedinac bavi, ali se dio njih pojavljuje i kodsvih aktivnosti (1). Nakon ozljede slijedi put oporavka i izljecenjate povratak bavljenja aktivnoscu, sto zahtijeva fizioterapeutskitretman te prilagodene viezbe za sto brZi povratak u natjecateljskuili plesacku formu (2).

Usporedujuci grupne sportove (kosarku, vaterpolo, nogomet,sinhronizirano klizanje ...) i pies neupitna je cinjenica da i u sportui u plesu sudionici ovise jedan 0 drugome te da moraju zajednoskladno funkcionirati (5). Takoder je vidljivo da svi svoje aktivnosti

Dosadasnja lstrazivanla

Pregledom literature u kojoj su prikazana oosadasnia istraZivanjaozljeda u plesu ne nailazi se na podatak koji bi obradivao ozljedeu folklornom plesu. Razlog je vjerojatno u tome sto se jako malidio populacije bavi ovom umjetnoscu, Profesionalnih folklornihplesaca u cijeloj Hrvatskoj ima dvadesetak zena te sesnaestmuskaraca koji su zaposleni u Ansamblu narodnih plesova ipjesama Hrvatske .Lado",

PREGLEDNIRADPrimljeno: trevenj, 2010.Prthveceno: svibenj, 2010.

Q)Nto!.N

§:C..--aicCN

t-=icCoa:(.)

0.:c:r:a:w:l:I-o(i)>:l:c...

27

je najstariji 51 godinu. Svi su dobili upitnik (tablica 3.) s pitanjimakoja se odnose na tematiku posla kojim se bave; neka pitanja subila direktno vezana za ozljede prilikom plesa, profesionalnomoboljenju, pojavom boli prilikom plesa ili u fazi odmora.

Tablica 3. UPITNIK

enNr!.N

Eo.,...enooNt-=<oa:~c.:~wXI-oC;;>-XCL.

28

tema broja I PROFESIONALNO ONESPOSOBLJENJE

Usporedbe radi ovdje su prikazana istraZivanja koja su vrsena uAmerici u .Centru za sportsku medicinu", u razdoblju od sijecnja1979. godine do travnja 1988. Tijekom tog razdoblja zabiljezeno je3251 ozljeda kod plesaca baleta, modernog plesa te aerobika (4).

13 do 18 godina• Bale! 1634

26 do 40 gOdina • Modern; pies 479

56; vise godina • Aerobik 936

0 20 40 60 80

Tablica 1.

Tablica 1. prikazuje postotak ozljeda u pojedinom plesu ovisnoo starosti plesaca Bitno je napomenuti da se 43% svih ozljeda ubaletu dogodilo u starosti od 18 i manje godina. Za usporedbu,manje od 1% sveukupnih ozljeda u aerobiku dogodilo se u istojstarosti. Iz navedenog rnozerno zakljuciti da je aerobik mnogoprezentniji u starijirn dobnim skupinama te je i veci broj ozljeda (4).

U tablici 2. prikazani su lokaliteti gdje nastaju ozljede poanatomskim regijama ovisno 0 plesu kojirn se osobe bave. U svimgrupama najvise je ozljeda koljena, s otprilike jednom trecinomzastupljenosti od svih ozljeda u aerobiku i modernorn plesu tenesto manje od jedne petine od svih ozljeda u baletu (21%). U svimgruparna, stopalo je sljedeca anatomska regija po zastupljenosti, akao treca skocni zglob (4).

Ramer! 1 I.. sakai-=+' 11 I. Balet 1785

. . • Modem; pies 500Zdlellca I • Aerobik 966Koljeno 1I

Skocnizglo -.JDrugo..,.".-=--"1""'"--- .

o 10 20 30 40

Tablica2.

Usporedivsi rezultate koje su istraZivaci dobili vidljivo je da suozljede koljena najucestalije (810), slijede ozljede stopala (686),ozljede zglobova (416), kralieznice (379), donjeg dijela nogu (347)i tako dalje (4).

Postoje razlike u tehnikarna i nacinu izvodenja izrnedu tri navedenaplesna izricaja. Takoder je bitna dob plesaca u odredenom plesukoja i uvjetuje ozljede. U baletu je to dobna skupina od 13 do18 godina. To je dob u kojoj se plesaci pocinju puna intenzivnijebaviti ovim plesnim tzricaiern sa ciljem postizanja sto bolje tehnikei skladnosti u izvedbi, a sve u nadi da ce po zavrsen«, plesnih skolasvoj daljnji zivot mod nastaviti u nekom profesionalnom baletnomansamblu (4). U baletu se 25% ozljeda dogada u starosti od 19do 25 godina te za njih rnozerno reci da su ozljede profesionalnihplesaca baleta (4).

U modernom plesu i aerobiku najvise se ozljeda javlja u dobiod 26 do 40 godina, jer je ta populacija i najaktivnija u navedenimplesovima. Takoder su tu zastupljeni i nekadasnj profesionalniplesaci baleta koji su vec dobrano .naceti "ozljedama, to jest njihovoje tijelo kod vecine bilo puna puta ozljedivano. vecina zena koja jezastupljena u ovoj populaciji nikada se prije nije bavila nikakvimplesom, a aerobikom su se pocele baviti kao zadovollavajucornforrnom viezbs za odrZanje linije ili kondicije (4).

Metoda radaProvedeno je ispitivanje na 36 zaposlenika ansambla "LADO"

na radnorn rnjestu plesac-pjevac 20 zena i 16 muskaraca. Dobzaposlenika je razlicita, najmladi zaposlenik je star 23 godine, dok

01.lrne I prezime

02.Godina rodenja

03.0d koje ste godinezaposleni na mjestu plesac-pjevac

04.Profesionalna oboljenja(dijagnoze)05.Dali ste imali ozljede naradu i koje

06.Koristite Ii ortopedskapomagala (ortopedskeuloske ...)

07.0sjecateli kakovepoteskoce prilikorn plesa(akoda,kakove)08.Dalisu poteskoce prisutnei kada niste na poslu(nakonradnogvremena, vikendom ilina gOdisnjern odmoru)

09.0sjecate Ii kakovepoteskoce prilikom pjevnihkohcerata

10.Posjecujete Ii ortopeda,fizijatra, fizioterapeuta ilimasera

11.Koristite Ii ikakvapomagala prilikom plesa(ortoze, bandaZe)

12.Koliko tekucine unosite uorganizam za vrijeme plesnogdijela radnog dana

13.Sjedite Ii aktivno ili tijelopustite da klone u stolicu,fotelju ili na cernu vec sjedite

14.Da Ii Vas nesto smetaprilikom ugrijavanja (nevolite neki poloza], nekevjezbe.ternpo vjezbanja ...

RezultatiObradom podataka dobivenih u Upitniku utvrdeni su lokaliteti

na kojima se bol najcesce pojavljuje.

Tablica 4.

Lokaliteti pojave boliprilikom opterecenla

Zene Muskarcl

1. Koljeno 11 (28,2%) 2 (5,1%)

2. Kraljsznica 10 (25,5%) 6 (15,4%)

3. Skocni zglob 1 (2,5%) 4 (10,3%)

4. Rarneni obruc o 1 (2,5%)

5. Misici 1 (2,5%) 2 (5,1%)

6. Stres frakturapotkoljenice

1 (2,5%) o

Bol se pojavljuje prilikom opterecenja, a smanjuje se nakonodmora organizma.

Takoder je utvrdeno da su prisutne i dvije ozljede kraljeznice kodplesacica nakon 15-20 godina bavljenja plesom i to puknuce diska(Hernia) koja je operativno lijecena te ispupcenje diska (Bulging)bez operativnog zahvata.

Analizom rezultata vidljivo je:

- kod zena se bol najcesce pojavljuje u podrucju koljena, aodmah zatim na kraljeznici

- kod muskaraca najcesca pojava boli je u podrucju kraljeznice,a zatim slijedi skocr» zglob.

Uzirnajuci zbirno podatke bez spolne podijeljenosti najcescapojava boli je na lumbalnom dijelu kraljeznlce, i to 40,9% od svihnavedenih pojava boli.

Folklorni pies je pun crmesa, skokova, plesa na punom stopalubez amortizacije. Takoder je poznato da lumbalni dio kraljeznicepreuzima najveci dio svih opterecenja koje plesom proizvodimo pasu i dobiveni rezultati loqicni,

RaspravaSvakodnevno viezbanie plesa u trajanju od tri sata dnevno sa

pokretima i elementima koji se moraju izvesti u tocno zadanomobliku kroz odredeno vrijeme toliko opterecuiu kralieznicu da dolazido pojave boli. Veliki dio plesova se izvodi na punom stopalu pricerno plesaci i plesacice izvode drmese na peti te se opterecenjecijelog tijela ne amortizira vec se upucuje u smjeru kraljeznice. Veceopterecenie je ako se plesovi izvode na betonskoj, tvrdoj podlozi,a to se nerijetko i dogada, jer Ansambl nastupa i na neadekvatnimscenamaj podlogama.

Kod prevencije ostecenja tkiva, osim rada na podizanju psihofizickekondicije pojedinaca, bitna su i sredstva koja su potrebna za rad, au koja ubrajamo plesnu obucu, odjecu te plesni pod.

Plesna obu6a plesacica i plesaca Ansambla "LADO" izradujese iskliucivo po uzetim mjerama za svakog ponaosob. Cipela jekonstruirana tako da prati linije stopala te ne dozvoljava njegovopomicanje unutar obuce, Peta je malo povisena kako bi se rasteretilaahilova tetiva. S donje strane cipele se nalazi koza koja umanjujernooucnost sklizanja po plesnoj podlozi. Ukoliko plesac u svojemsvakodnevnom zivotu koristi ortopedske uloske, cipela se izradujemalo dublja kako bi u nju stali i ulosct i stopalo. Za napomenuti jeda su cipele izrazito lagane kako dodatno ne bi opterecivale stopaloprilikom izvodenja plesnih pokreta.

I_/Odje6a koju plesaci koriste prilikom svojih treninga je lagan a

i pripija se uz tijelo kako ne bi smetala prilikom razlicitih pokretaTakoder je uloga odjece da muskulaturu odrzava u optimalnojtemperaturi. Neadekvatna je ana odleca koja plesacima smetaprilikom plesnog treninga.

Plesni pod ima jako veliku ulogu u prevenciji ozljeda plesaca.

On mora biti napravljen tako da u svakom trenutku amortizacijompreuzima dio opterecenja kraljeznice. Usporedimo Ii plesni pod snecirn nama jako bliskim (automobilom), mozerno reci da plesnipod ima potpuno istu ulogu kao amortizeri u automobilu.

Svakodnevni rad na tvrdoj podlozi bez adekvatne amortizacije bii najzdravijeg plesaca brzo usmjerio ka trazenju lijecnicke pomoci.

Nacin izrade kvalitetnog plesnog pod a je sliedeci:

Potrebna je ravna podloga same prostorije izradena od betona.Na nju se stavlja gumeni pokrov (to je prvi arnortizirajuci sloj) ,

a onda se na tako pripremljenu padlogu slazu dijelovi plesnogpoda koji se zatim povezuju medusobno te stvaraju jednunerazdvojivu cjelinu. Gornji dio plesnog pod a izraden je oddrveta te s donje strane ima gumene "nozice".

Kao zavrsni pokrov stavlja se gumirana prevlaka koja uzamortizirajuce svojstvo ne dopusta posklizavanje prilikom plesa, teplesaci mogu svoje plesne pokrete izvoditi bez bojazni od ozljedakao i narusavania kvalitete izvedbe uslijed djelovanja vanjskihfaktora (sklizak pod).

ZakljucakU ovom istrazivanju dotaknuta je slozena tematika, a potreban je

jedan studiozniji pristup problemu kako bi se iznaslo zadovoljavajucerjesenje u prevenciji pojave boli i ozljeda kod plesaca Ansambla"LADO" te tako i produzila njihova plesna karijera.

Plesaci baleta i folklornog plesa imaju benificirani radni stat zbogtezine posla kojim se bave. Taj posao je stresan za organizamkoji je podlozan ozljedama i njime se plesaci mogu aktivno bavitimaksimalno tridesetak godina.

Ansamblu "LADO" potrebni su dobar kondicijski trener ifizioterapeut koji bi u Ansamblu radili na prevenciji pojave boli iozljeda te prema potrebi odmah sanirali eventual no nastale ozljede.

Ne rnoze se utjecati na plesove koji se izvode u zadanom obliku,ali se moze utjecati na druge faktore koji ce prevenirati pojavuboli i ozljeda: individualna edukacija plesaca 0 kontroli pokreta,kondicijska priprema, pobollsanje uvjeta prilikom plesnih treningai koncerata.

Literatura1. Marko Pecina i suradnlcl, Sportska medlcina, Medlcinska

naklada, 2003.2. Daniel D. Arnheim i suradnici, Prlncip of athletic training,

ninth edition,WCB McGraw-Hili, 20'0'3.3. Marino Basic i suradnlci, Metodika kondicijskog treninga,

KondiclJski trenlng, volumen 3, broj 2, str. 30-35, 20'05.4. Ruth Solomon, Sandra C. Minton, John Solomon,

Preventing dance injuries: An interdisciplinary perspective,1990'.

5. S. DUbravcic-Simunjak, M. Graberski Matasovlc, B.Simunjak, A. .Jurtnle, ,A.Aljinovlc, M. JakSlc, M. Paar-Puhovski, H. Kuipers, J. Moran, Ucestalost ozljeda usinhronizlranom kllzanju, Zbornlk radova, Hrvatski zborflzloterapeuta 20'06.

6. Marusic A., Anatomija covjeka, Medlclnska naklada 2002.7. Moore K, Clinically Oriented Anatomy, Lippincott Williams &

Wilkins, 2005.8. Sobotta, Atlas of human anatomy, Volume 2,

Urban&Schwarzenberg, 1994.9. Sally Sevey Fitt, Dance kinesiology, Schirmer Books, 1988.

C')Nr!.c:-!E:0,...C')00N...,:ic:C0a:::(,,)

0..:<a:w:::t:t-Oen>-:::t:e,--- -

29