Nacionalni park „Krka” — otkrijte neponovljivu moć prirode · gradovi Knin, Zadar i Split. Okosnica Parka jest rijeka Krka, koja izvire kraj Knina, a u more se ulijeva kraj

1

Nacionalni park „Krka”

— otkrijte neponovljivu moć prirode

2

Pogledaj duboko u prirodu i onda ćeš sve bolje razumjeti.

— Albert Einstein109 km2

4 grada

47kilometarapoučno-pješačkihstaza

470kilometarabiciklističkihruta

10 ulaza 3 ispostave

2 sakralna objekta

2 centra

3 općine

7 slapova

1 rimski vojni logor

5 srednjovjekovnihutvrda

3

Od gore Dinare spod ke Krka toči Skradin valom tare a Šibenik moči

— Juraj Baraković (ulomak iz Vile Slovinke)

sadržaj

Gdje se nalazimo, 4Mogućnosti obilaska, 10Skradinski buk, 16Srednji tok Krke, 22Roški slap, 26Gornji tok Krke, 30Sedam sedrenih slapova, 35Prirodna baština, 37

Biljni svijet, 39Životinjski svijet, 42Speleologija, 46

Kulturnopovijesna baština, 48Prapovijest, 51Rimsko doba, 51Sakralna baština, 52Srednjovjekovne utvrde, 53Industrijsko doba, 55

Poučno-pješačke staze i vidikovci, 57Biciklističke rute, 62Krkino kulturno ljeto, 66Gastronomija, 69Što posjetiti u okolici, 72Djelatnici, 76Pravila ponašanja, 78Mogućnosti obilaska za osobe smanjene pokretljivosti, 80Često postavljena pitanja, 83Servisne informacije, 88

4

a1

d8

d1

Krka

Murter

VodiceŠibenik

np „Krka”

LozovacSkradin

Drniš

Knin

Zadar

Primošten

A1 Zagreb — Split — Dubrovnikd1 Macelj — Zagreb — Splitd8 Jadranska magistrala

Trogir Split

Varaždin

Pula

OsijekZagreb

Rijeka

Zadar

Split

Dubrovnik

np PlitvičkaJezera

np Paklenica

np Kornati

np „Krka”

np Mljet

np Risnjak

np Brijuni

np Sjeverni Velebit

Šibenik

gdje se nalazimo

Gdje god da krenete, Krka vam je blizu

5 gdje se nalazimo

Nacionalni park „Krka” nalazi se u srednjoj Dalmaciji, na području Šibensko-kninske županije. Uokviren je trokutom čije vrhove tvore gradovi Knin, Zadar i Split. Okosnica Parka jest rijeka Krka, koja izvire kraj Knina, a u more se ulijeva kraj Šibenika.

Na području izrazito siromašnom vodom, 72,5 km toka rijeke Krke prirodni je fenomen. Okružen četirima planinama i pod blagotvornim utjecajem mora, Nacionalni park „Krka” zelena je oaza u dalmatinskom kršu. S 2 500 sunčanih sati godišnje, ovdje su i dani i raspoloženje vedri.

Nacionalni park „Krka” nalazi se u neposrednoj blizini autoceste A1. Na dionici Skradin — Šibenik (8 982 m) dva su izlaza s autoceste, od kojih do ulaza u Nacionalni park „Krka” ima svega pet do deset minuta vožnje. Za ulazak u Park na ulazu Lozovac preporučujemo izlazak s autoceste na izlazu Šibenik, a za ulazak u Park na ulazu Skradin izlazak s autoceste na izlazu Skradin.

Osim autoceste A1, do NP „Krka” vodi, iz smjera Zadra i Splita, i Jadranska magistrala (državna cesta D8). Iz Šibenika potrebno je slijediti smjer Drniš, NP „Krka”, te dalje putokaze prema lokalitetima koje želite posjetiti. Iz pravca Knina potrebno je pratiti turističko-informativnu signalizaciju (smeđu) za dolazak do različitih lokaliteta.

Iz Splita i Zadra prometuju redovite autobusne linije do Šibenika i Skradina.

Raspored se mijenja ovisno o razdoblju godine, pa ga je najbolje provjeriti neposredno prije posjeta Parku na mrežnoj stranici http://www.autobusni-kolodvor.com.

Za potpuni doživljaj Parka preporučujemo korištenje osobnog automobila, radi bržeg dolaska do različitih lokaliteta na većim udaljenostima. Punionice za električne automobile postavljene su na Lozovcu (donjem toku) i u Laškovici (srednjem toku).

Udaljenosti (km) Lozovac Skradin Roški slap Manastir Krka Burnum

Zadar 81 76 81 81 88

Murter 43 48 51 51 58

Vodice 23 28 42 42 49

Šibenik 15 20 38 54 61

Primošten 38 43 58 74 81

Trogir 56 61 76 92 99

Split 89 94 105 121 128

Knin 54 59 42 31 21

http://www.autobusni-kolodvor.com

6

Knin

ManojlovacBrljan

Krka

Bilušića buk

Rošnjak

Puljane

Miljacka

Trošenj

Burnum

Bogočin

Nečven

Oziđana pećina

Manastir Krka

Laškovica

Rupe

Kistanje

Oklaj

Razvođe

Drniš

Čikola

Širitovci

Kamičak

Stinice

Drinovci

Brnjica

Ključica

VisovacRemetić

Dubravice

Skradin

Skradinski buk

BiliceLozovac

Tromilja

Šibenik

Roški slap

Recepcija

Autocesta

Oziđana pećina

Crkva

Slap

Utvrda (ostaci)

Arheološka zbirka

Arheološko nalazište

Izlet brodom

Izlet brodom

Područje np „Krka”

NP „Krka”

7

Nacionalni park „Krka” obuhvaća uži pojas gotovo cijelog toka rijeke Krke i donji tok rijeke Čikole. Pojedini lokaliteti međusobno su udaljeni više desetaka kilometara i razdvojeni prirodnim barijerama. Svim lokalitetima može se pristupiti osobnim automobilom (osim otoku Visovcu) a neki su povezani izletničkim brodovima. Za obilazak i doživljaj cijelog Parka potrebno je više dana, za što postoji višednevna ulaznica. Unaprijed planirajte svoj posjet Parku i ulaznicu kupite na službenim mrežnim stranicama Javne ustanove „Nacionalni park Krka” i Parkova Hrvatske. Dobro došli!

Obilazak NP „Krka” moguć je vodenim putem, kolnim cestama i atraktivnim poučno-pješačkim stazama i biciklističkim rutama. S vidikovaca se pruža spektakularni pogled na kanjon Krke.

Vrste ulaznica

Kupnjom ulaznice dajete svoj doprinos trajnoj zaštiti, očuvanju i unaprjeđenju Nacionalnog parka „Krka”. Cijena ulaznice ovisi o dobu godine i lokalitetu a razlikuju se i one za individualne posjetitelje i grupe posjetitelja.

Klub prijatelja Krke jest ulaznica namijenjena svim posjetiteljima, domaćim i stranim, po cijeni od 200 kn za odrasle i 90 kn za djecu od sedam do osamnaest godina, koja će posjećivati Park u pratnji roditelja, a vrijedi godinu dana od dana kupnje. Djeca do navršene 7. godine imaju besplatan ulaz.

Žitelji Šibensko-kninske županije ostvaruju popust od 50 % prilikom učlanjenja u Klub prijatelja Krke. Dok im traje članstvo, prijatelji Krke mogu neograničeno posjećivati NP „Krka”, jedino u srpnju i kolovozu Skradinski buk mogu s tom ulaznicom posjetiti samo jednom. Uz ulaznicu Klub prijatelja Krke, na ulazu u Park treba predočiti osobnu iskaznicu ili drugu odgovarajuću ispravu.

U šumi podataka Krka jasno teče

gdje se nalazimo

8

U Ispostavi Skradin mogu se kupiti sve vrste ulaznica, a u ispostavama Drniš i Knin samo ulaznica Klub prijatelja Krke.

Ulaznica Klub prijatelja Krke može se kupiti u Šibeniku, svim ispostavama, Centru kretanja Laškovica i Visovačkoj kući „Kuželj” i na recepcijama Lozovac, Roški slap, Kistanje — manastir Krka i Burnum.

Detaljne informacije o cijenama ulaznica možete potražiti na http://www.np-krka.hr/stranice/cjenik/37.html.

Ulaznica kupljena za obilazak najposjećenijeg lokaliteta,

Skradinskog buka, može se iskoristiti i za jednokratan

posjet svim kopnenim lokalitetima u NP „Krka” istoga

dana.

Izleti brodom

Za obilazak Parka vodenim putem dostupni su izleti brodom na otok Visovac, Roški slap i manastir Krka. Ovisno o vremenskim uvjetima i vodostaju Krke, izleti brodom organiziraju se od travnja do listopada.

Napomena: izleti brodom dodatno se naplaćuju po

redovitom cjeniku.

Izlete brodom treba razlikovati od brodskog prijevoza na relaciji Skradin — Skradinski buk — Skradin.

Prijevoz brodom iz Skradina ili autobusom od Lozovca do Skradinskog buka uključen je u cijenu ulaznice.

Prijevoz brodom do Visovca naplaćuje se po redovitom

cjeniku.

http://www.np-krka.hr/stranice/cjenik/37.html

Udaljenosti (km) Lozovac Skradin Visovac Roški slap Manastir Krka Burnum Puljane

Lozovac – 5 27 33 55 48 44

Skradin 5 – 10 17 35 42 46

Laškovica 24 17 9 2 22 29 33

Drniš 25 30 15 18 34 27 23

Knin 54 59 52 42 31 21 21

Skradinski buk i Roški slap

Manastir Krka, Eko kampus „Krka” u Puljanima, Burnum

Siječanj 9.00 — 16.00 ne radi

Veljača 9.00 — 16.00 ne radi

Ožujak 8.00 — 18.00 ne radi

Travanj 8.00 — 18.00 10.00 — 18.00

Svibanj 8.00 — 19.00 10.00 — 18.00

Lipanj 8.00 — 20.00 10.00 — 18.00

Srpanj 8.00 — 20.00 8.00 — 20.00

Kolovoz 8.00 — 20.00 8.00 — 20.00

Rujan 8.00 — 19.00 10.00 — 18.00

1. — 15. listopada 8.00 — 18.00 10.00 — 18.00

16. — 31. listopada 8.00 — 17.00 10.00 — 17.00

Studeni 9.00 — 16.00 ne radi

Prosinac 9.00 — 16.00 ne radi

Lozovac*Skradin*Skradin most* Visovačka kuća „Kuželj”Roški slapOziđana pećinaLaškovicaKistanje – manastir KrkaBurnumManojlovački slapEko kampus „Krka” u Puljanima**

* ulazi za lokalitet Skradinski buk

** trenutno zatvoren zbog preuređenja

Ulazi u Park Radno vrijeme

Vrste ulaznica

Nacionalni park „Krka” otvoren je za posjetitelje tijekom

cijele godine osim 25. i 26. prosinca.

Dana 24. i 31. prosinca otvoren je do 12 sati.

• Online ulaznice – omogućuju izravan ulazak u Park bez čekanja u redu na recepciji

• Jednokratna ulaznica za posjet svim lokalitetima NP „Krka” u jednom danu

• Jednokratna ulaznica za lokalitet Roški slap• Jednokratna ulaznica za lokalitete manastir

Krka, Burnum i Eko kampus „Krka” u Puljanima• Višednevna ulaznica – omogućuje tri posjeta

bilo kojem lokalitetu u Parku u roku od sedam dana od dana kupovine, s tim da se isti lokalitet ne može posjetiti dva ili tri puta

• Klub prijatelja Krke / godišnja ulaznica

10

Deset je mogućnosti obilaska. Kreirajte svoj vlastiti itinerar i upoznajte 47 km pješačkih staza i 470 km biciklističkih ruta

Priroda uvijek osvaja, biciklom, hodom ili brodom

mogućnosti obilaska

11

Program 1: Skradinski buk (dva sata)

U otkrivanje veličanstvenog Skradinskog buka možete se zaputiti brodom iz Skradina, autobusom iz Lozovca ili pješice iz Lozovca pješačkom stazom dugom 875 m. Možete se vratiti istim putom kojim ste i došli, uz napomenu da se na Lozovac, ako ste se s njega spustili pješice, možete vratiti i autobusom. Brodovi i autobusi ne voze u zimskom razdoblju, pa se s Lozovca na Buk može doći osobnim automobilom, a iz Skradina pješice ili biciklom.

Razgledavanje Skradinskog buka kružnom stazom dugom 1 900 m, koja prelazi preko brojnih drvenih mostića, traje jedan sat, uključujući upoznavanje bogate kulturnopovijesne baštine i čitanje poučnih tabli s podacima o jedinstvenoj prirodnoj baštini. Na stazi postoje odmorišta i vidikovci, s kojih možete fotografirati krajolik. Ne propustite pogled na Krku s „carskog vidikovca” a posebnu pažnju obratite na ostatke HE Krka, jednu od prvih elektrana na izmjeničnu struju na svijetu.

Program 2: Skradinski buk (tri sata)

Na Skradinski buk možete doći trima poučno-pješačkim stazama. Najduža pješačka staza, duga 3,4 km, koja je ujedno i biciklistička ruta, do Skradinskog buka dovest će vas iz Skradina. Ta je staza spojena s kružnom pješačkom stazom koja prelazi preko sedrenih barijera Skradinskog buka. Ako na povratku ne želite

pješačiti, do Skradina se možete vratiti brodom. Ako ste do Skradinskog buka došli biciklima trebate ih ostaviti na posebno uređenom mjestu kod recepcije. Na povratku se trebate vratiti putom kojim ste došli na Buk jer s biciklima ne možete na brod.

Bicikliste molimo da budu oprezni tijekom vožnje, posebno dok se približavaju Skradinskom buku, zbog cestovnih izbočina. Obratite pažnju i na ciklosignalizaciju. Imajte na umu i to da istom stazom prometuju i pješaci.

Na Skradinski buk može se doći i s Lozovca, šetnjom poučno-pješačkom stazom.

Naše preporuke:

• Sa Skradinskog buka polaze izletnički brodovi za Visovac

(izlet traje dva sata) i Roški slap (izlet traje četiri sata).

U zimskom razdoblju brodovi ne voze

• Obratite pažnju na poučne table uz stazu kako biste

naučili više o prirodnim vrijednostima i endemima Krke

• Upoznajte Skradinski buk i preko besplatnih mobilnih

aplikacija Krka National Park Tour i KrkaKids

• Na Skradinski buk možete doći brodom/pješice/biciklom

iz Skradina ili autobusom/pješice s Lozovca

• Posebno preporučujemo otkrivanje poučno-pješačke

staze Goriš — Torak i vidikovca Torak. Dio staze koji

se spušta do vrela Torak strm je pa zahtijeva i vrijeme

i dobru kondiciju da biste ga svladali

• Za obilazak Krke, u Skradinu možete unajmiti brod ili

vozilo za grupe

• U ljetnim mjesecima s Lozovca možete krenuti

u obilazak uzvodnih lokaliteta u pratnji djelatnika


Donji tok KrkeVeličanstvenim sedrenim barijerama do jedinstvenih otkrića

12

Program 3: Roški slap (tri sata)

Do Roškoga slapa možete doći automobilom (do parkirališta). Taj lokalitet, pun iznenađenja, prvo ćete upoznati preko njegove karte i uz upute djelatnika Parka. Potom slijede petominutna šetnja do vodenica na Krki i obilazak slapišta, pa odmor, nakon čega se istim putom, pješačkom stazom koja nije zahtjevna, vraćate prema Ogrlicama. Na vidikovac s kojega se pruža pogled na Ogrlice možete se uspeti drvenim stepenicama. Do Oziđane pećine vodi 517 stepenica. Odatle se možete vratiti nazad ili nastaviti dalje do parkirališta u Bogatićima, do kojega vodi još 99 drvenih stepenica i kratka pješačka staza. Iz Bogatića prema Roškome slapu i Laškovici svakoga sata polazi autobus Parka. Prijevoz je organiziran samo ljeti.

Naše preporuke:

• S Roškoga slapa voze izletnički brodovi za manastir Krka

i srednjovjekovne utvrde Nečven i Trošenj (izlet traje dva

i pol sata)

• S Roškog slapa možete krenuti u šetnju poučno-

pješačkom stazom Stinice — Roški slap — Oziđana

pećina i natrag

• Centar kretanja Laškovica mjesto je za odmor

i informiranje, ali i polazišna točka za aktivno otkrivanje

Krke

Program 4: Oziđana pećina (jedan sat)

Do prapovijesne pećine možete doći s Roškoga slapa drvenim stepenicama položenima uz stijenu. Za svladavanje tih 517 stepenica potrebna je dobra kondicija. Oziđanu pećinu razgledat ćete uz djelatnika Parka. Odatle se možete vratiti istim putom ili se, uz dodatnih 99 stepenica, kraćom stazom uputiti do parkirališta, odakle svaki sat vozi autobus prema Roškom slapu i Laškovici. Prijevoz je organiziran samo ljeti. Do parkirališta u Bogatićima Miljevačkim možete doći i osobnim automobilom i onda se kratkom pješačkom stazom i niz 99 stepenica uputiti do Oziđane pećine a potom, niz 517 drvenih stepenica, spustiti na slapište Ogrlice. U zimskom razdoblju trebate najaviti svoj dolazak.

Program 5: Visovac (jedan sat)

Vožnja brodom do Visovca, mjesta stoljetnog mira i spokoja, sa Stinica ili Remetića traje pet minuta. Otok, na kojemu je samostan s crkvom Gospe od Milosti i muzejom, okružen brižno uređenim vrtom, možete obići samostalno ili u pratnji djelatnika za trideset minuta. Gostoljubivi franjevci uputit će vas u tajne petostoljetne duhovnosti i molitve. Zbog tradicijskog štovanja Gospe Visovačke, trebate biti prikladno odjeveni dok boravite na otočiću.


Srednji tok KrkeDoživite čaroliju vode, duhovnu snagu i predan čovjekov rad

13

Program 6: Visovačka kuća „Kuželj” ( jedan sat)

Visovačka kuća „Kuželj” dio je tematskoga šumsko-edukacijskog parka u kojem ćete se upoznati s vrijednostima šuma. Krenut ćete s parkinga na Stinicama poučno-pješačkom stazom Stinice — Roški slap — Oziđana pećina. Nakon šetnje od petnaestak minuta kroz stoljetnu šumu hrasta medunca i bijelog graba otkrit ćete svijet šumskog ekosustava u Visovačkoj kući „Kuželj”. Uz vođenje kroz interaktivni postav smješten u prizemlju i na katu kuće, postat ćete svjesni kolika je planetarna važnost šuma i njezinih stanovnika. Uz Visovačku kuću „Kuželj” dvije su kratke staze, s kojih ćete uživati u pogledu na Visovac i kanjon Među gredama. Na parking s kojega ste došli vraćate se istom stazom. Od Visovačke kuće „Kuželj” možete poučno-pješačkom stazom krenuti prema Roškome slapu. U zimskom razdoblju trebate najaviti dolazak.

Naše preporuke:

• Visovac i Roški slap mogu se posjetiti i izletničkim

brodom koji polazi sa Skradinskog buka. U tom slučaju

Visovac ćete uz vođenje obići za trideset a Roški slap

za devedeset minuta

• Posebno preporučujemo otkrivanje svih devet poučno-

pješačkih staza na srednjem toku Krke. Staze su različitih

dužina i karakteristika a za njihovo svladavanje potrebna

je dobra ili prosječna kondicija


14

Program 7: Manastir Krka (jedan sat)

Duhovno središte pravoslavnih vjernika stoljetni je dom pravoslavnih kaluđera. Do vanjskog dvorišta možete doći osobnim automobilom. Potom možete obići unutarnje dvorište, crkvu i muzej. Uz zvuk ptičjega pjeva, možete se spustiti do rijeke i kružnom poučno-pješačkom stazom dugom 2 100 m nastaviti do svog automobila ili se vratiti istim putom kroz dvorište manastira. Zbog povučenog života monaha i njihovih učenika, trebate biti prikladno odjeveni za boravka na tom lokalitetu. Osim u zimskom razdoblju, na raspolaganju vam je djelatnik NP „Krka”.

Naša preporuka:

• Do manastira Krka može se doći i izletničkim brodom

s Roškoga slapa. Izlet traje dva i pol sata, od čega je pola

sata predviđeno za obilazak lokaliteta uz vođenje

Program 8: Burnum (jedan sat)

Jedini rekonstruirani rimski vojni amfiteatar u Hrvatskoj svjedok je burne povijesti na uzvodnome toku Krke. Do parkirališta na Burnumu može se doći osobnim automobilom, a odatle kratkom šetnjom do samog amfiteatra. Amfiteatar možete obići, uz upoznavanje s poučnim tablama, samostalno ili u pratnji djelatnika NP „Krka” (osim u zimskom razdoblju).

Naše preporuke:

• U kolovozu svakako sudjelujte u manifestaciji Burnumske

ide, spektakularnom uprizorenju života starih Rimljana

• U blizini amfiteatra primijetit ćete lukove – ostatke

zgrade zapovjedništva logora Burnum

• Ne propustite posjetiti najviši slap na rijeci Krki,

Manojlovac (parkiralište se nalazi nedaleko od lukova)

• Ako imate vremena, zaputite se preko Brljana do

arheološke zbirke u Eko kampusu „Krka” u Puljanima*

* trenutno zatvoren zbog preuređenja


Gornji tok KrkeOtkrijte moć prirode u raskošnoj vegetaciji i strmim kanjonima

15

Program 9: Manojlovački slap (jedan sat)

Najviši slap na rijeci Krki otkrit ćete s vidikovca s kojega mu se davne 1875. divio i austrougarski car Franjo Josip I. u društvu supruge. Do parkirališta uz glavnu cestu možete doći osobnim automobilom. Odatle do vidikovca, s kojega se pruža spektakularni pogled, vodi kratka poučno-pješačka staza. Posjetitelji u boljoj kondiciji mogu se zaputiti do Krke stopama rimskih vojnika, poučno-pješačkom stazom Rimski put, dugom 630 m. Staza je kratka, ali zahtjevna, pa treba imati i vremena i snage za strmi uspon u povratku. U neposrednoj blizini Manojlovačkog slapa nalazi se lokalitet Burnum, s amfiteatrom i ostacima lukova zgrade zapovjedništva, koji svakako treba posjetiti.

Program 10: Eko kampus „Krka” u Puljanima (jedan sat)*

U znanstveno-edukacijskom i volonterskom centru interaktivno ćete upoznati prirodne vrijednosti i bogatu kulturnopovijesnu baštinu NP „Krka”. Do parkirališta možete doći vlastitim prijevozom. Doživljaj centra upotpunit će istraživači, znanstvenici i djeca koje ćete susresti a detaljne informacije o svakom od brojnih i raznovrsnih sadržaja dobit ćete od gostoljubivih djelatnika Parka. Ako ga dosad niste posjetili, sada je vrijeme da se zaputite prema lokalitetu Burnum, na kojem se nalaze amfiteatar i ostaci zgrade zapovjedništva, nedaleko kojih se obrušava spektakularni Manojlovački slap. Na svom putu svakako zastanite na vidikovcu Brljan i uživajte u pogledu na sedrene barijere.


Naše preporuke:

• Posebno preporučujemo otkrivanje svih devet poučno-

pješačkih staza na gornjem toku Krke. Staze su različitih

dužina i karakteristika a zahtijevaju dobru ili prosječnu

kondiciju

• Na desnoj obali Krke, prije spuštanja u kanjon zaustavite

se na vidikovcu i uživajte u pogledu na slap Brljan

i početak kaskada Manojlovačkog slapa

Krka Bike

Aktivno otkrijte Krku kroz mrežu biciklističkih ruta, dugih ukupno 470 km, koje prolaze kroz Park ili se nalaze u njegovoj neposrednoj blizini. Polazišne točke biciklističkih ruta jesu Ispostava u Skradinu, Centar kretanja Laškovica i Eko kampus „Krka” u Puljanima. Dođite, uzmite biciklističku kartu i „pedalirajte” Krkom!


16

Prije nego rijeka Krka iščezne u moru, združene vode Krke i Čikole prelit će se preko sedamnaest sedrenih stepenica najpoznatijeg i najposjećenijeg slapa na Krki

Svakim korakom do otkrića veličanstvenih vrijednosti

skradinski buk

17

Kada se iz modrozelenih dubina izdignula sedrena barijera Skradinskog buka, ujezerila se voda sve do Roškoga slapa i duž tri kilometra donjega toka rijeke Čikole, tvoreći tako jedan od najneobičnijih i najljepših krajobraza u Parku. Oko Skradinskog buka vodi, preko drvenih mostića, 1 900 m duga staza, prolazeći kroz splet vodenica, koje danas čine etno-selo, i uz ostatke HE Krka, druge na svijetu hidroelektrane na izmjeničnu struju.

Zbog veće sigurnosti posjetitelja i upečatljivijeg doživljaja

obilaska, ali i rasterećenja lokaliteta, broj posjetitelja na

Skradinskom buku ograničen je na deset tisuća u istom

trenutku. Planirajte dolazak i na vrijeme osigurajte svoju

online ulaznicu.

skradinski buk

18

Ulaz Lozovac

• Glavni kolni ulaz u Nacionalni park „Krka”• Cestom se može doći iz smjera Šibenika,

Skradina, Drniša ili Knina. S autoputa na izlazu Šibenik treba krenuti u smjeru NP „Krka”

• Do početka pješačke staze koja vodi oko Skradinskog buka od ulaza Lozovac može se doći asfaltiranom cestom dugom 4 km. Automobili njome mogu prometovati od studenoga do ožujka, a autobusi od travnja do listopada. Do Skradinskog buka vodi i pješačka staza duga 875 m, na koju se ulazi lijevo od rampe na ulazu u Park

• Ulaz automobilima u NP „Krka” dopušten je invalidima i posjetiteljima s djecom do dvanaest mjeseci starosti od studenoga do ožujka a od travnja do listopada na raspolaganju je autobus s rampom

• U autobus, uz vlasnike, mogu samo psi na povodcu s brnjicom

• Buffet NP „Krka” • Besplatan toalet• Besplatan parking • Punionica za električna vozila• Solarno stablo za punjenje mobilnih uređaja

Ulaz Skradin

• Kolnim putom može se doći iz smjera Šibenika, Drniša i Knina. S autoputa na izlazu Skradin treba krenuti u smjeru NP „Krka”

• Do Skradinskog buka, od travnja do studenoga, posjetitelje prevoze brodovi NP „Krka” prema utvrđenom voznom redu (20 min)

• Prijevoz brodom uključen je u cijenu ulaznice• Ulaznice treba kupiti ili preuzeti u ispostavi JU

„Nacionalni park Krka” prije ulaska na brod• Posjetitelji s online ulaznicom mogu izravno

na brod• U brod, uz vlasnike, mogu samo psi na

povodcu s brnjicom • Do Skradinskoga buka može se doći

i pješačkom stazom i biciklističkom rutom koja vodi od Skradinskog mosta, dugom 3 400 m

• Ulaznica se može kupiti i na recepciji na Skradinskom mostu

• Gradska i privatna parkirališna mjesta u Skradinu naplaćuju se

• Toalet u Skradinu naplaćuje se• Solarno stablo za punjenje mobilnih uređaja

nalazi se ispred ispostave JU „NP Krka”• Taktilna mapa

19

Skradin

ulaz Lozovac

Visovac

ulaz Skradin most

donji tok rijeke

Skradinski buk

Recepcija

Parkiralište

Autobusna stanica

Poučno-pješačka staza

Poučno-pješačka staza Skradinski buk

Pješačka staza

Biciklistička ruta

Pješačka staza i biciklistička ruta Skradin — Skradinski buk

Pješačka staza Lozovac — Skradinski buk

Pristanište brodova

Izlet brodom: Skradinski buk — Visovac — Skradinski buk

Izlet brodom: Skradinski buk — Visovac — Roški slap — Skradinski buk

Prijevoz brodom: Skradin — Skradinski buk — Skradin

20

Što trebam znati kada dođem na Skradinski buk

• Oko slapa vodi kružna edukativna staza duga 1 900 m, na kojoj je kretanje jednosmjerno

• Nekadašnje vodenice obnovljene su i služe prezentaciji starih zanata

• Mogu se vidjeti ostaci HE Krka iz 1895., koja je prva na svijetu osvijetlila jedan grad

• Na cijeloj stazi postavljene su edukativne table • Dva su besplatna toaleta: na ulazu Lozovac

i kod etno-sela na Skradinskom buku• Kupanje je dopušteno samo na mjestu

označenom za to• Dok su u Parku, psi moraju biti na povodcu• Na Skradinskom buku su dva restorana • U etno-selu na Skradinskom buku nalaze se

suvenirnice• Solarno stablo za punjenje mobilnih uređaja

nalazi se na livadi kod velikog drvenog mosta• Taktilna mapa Skradinskog buka nalazi se na

„carskom vidikovcu”• Sa Skradinskog buka moguće je uputiti se na

izlet brodom prema Visovcu, koji traje dva sata, i Roškome slapu, koji traje četiri sata

skradinski buk

21

Visovac

Lozovac (875 m)

Skradin

4 km

400 m

skradinski buk

Recepcija

Toalet

Izlet brodom

Restoran

Vidikovac

Vodenica

Kovačnica

Suvenirnica

Edukativna staza

Pješačka staza

Biciklistička ruta

Autobusna stanica

he Jaruga

Ostaci he Krka

Crkva sv. Nikole

Staza

Karta Skradinskog buka

22

Poučno-pješačka staza Stinice — Roški slap — Oziđana pećina, duga 8,5 km, vodi od stoljetne šume do tisućljetne pećine i jedna je od najljepših u Hrvatskoj

Gospin otok sred mistične rijeke

srednji tok krke

23

srednji tok krke

Roški slap

Utvrda (ostaci)

Recepcija

Vidikovac

Visovac

Edukativna staza

Staza Bačići

Staza Vukovića podi

Staza Rogovo

Staza Stinice — Roški slap — Oziđana pećina

Staza Roški slap

Staza Niz ploču

Staza Laškovica — Žižići — Roški slap

Izlet brodom

Izlet brodom: Skradinski buk — Visovac — Skradinski buk

Izlet brodom: Skradinski buk — Visovac — Roški slap — Skradinski buk

Prijevoz brodom: Stinice — Visovac — Remetić

Oziđana pećina

Bogatići Miljevački

Centar kretanja Laškovica

Kistanje

Rupe

Drinovci

Drniš

Visovačka kuća „Kuželj”

Kamičak

Rogovo

StiniceRemetić

Roški slap

24

Na polovici Krkina toka rasuo se niz sedrenih kaskada, koje je narod prozvao Ogrlice. Kada prijeđe preko njih, u širokoj lepezi Roškog slapa, voda rijeke ruši se u jezero. Stiješnjen između kanjona rijeka Krke i Čikole, srednji tok Krke odiše bogatom poviješću življenja na ovim prostorima. Oziđana pećina pri vrhu kanjona pružala je zaklon čovjeku mlađeg kamenog doba, a na „Bijeloj stijeni” usred Visovačkog jezera od 15. stoljeća žive i mole franjevci. Povezuje ih uski tjesnac Među gredama, kojim prolaze izletnički brodovi dok plove od Visovca do Roškoga slapa.

Visovac

Otok Visovac ubraja se u najvažnije prirodne i kulturne vrijednosti Republike Hrvatske. Na njemu se od 1445. nalaze franjevački samostan Majke od Milosti i crkva Gospe Visovačke, koji s prekrasnim krajobrazom Visovačkog jezera čine jedinstvenu ambijentalnu cjelinu. • Dolazak izletničkim brodom sa Skradinskog

buka (dva sata) ili prijevoz brodom sa Stinica/Remetića (pet minuta)

• Prijevoz po utvrđenom orariju i cjeniku, za organizirane grupe uz najavu

• Razgledavanje otoka u pratnji djelatnika (pola sata)

• Psima nije dopušten pristup na Visovac


Centar za posjetitelje Visovačka kuća „Kuželj” nalazi se u stoljetnoj šumi hrasta medunca i bijeloga graba na početku poučno-pješačke staze Stinice — Roški slap — Oziđana pećina. To je mjesto na kojem posjetitelji mogu pronaći informacije o autohtonim vrstama šumskog ekosustava i o prirodnoj i kulturnoj baštini Nacionalnog parka. U Centru se održavaju edukativne radionice za djecu, neke i na otvorenom prostoru, odnosno u prirodi.

srednji tok krke

25

Poučno-pješačka staza Stinice — Roški slap — Oziđana pećina

Jedna od najljepših pješačkih staza u Hrvatskoj opremljena je edukativnim tablama s detaljnim informacijama o posebnostima NP „Krka”• 8 500 m u jednom smjeru• 517 stepenica do Oziđane pećine iznad

Roškog slapa i 99 do parkirališta u Bogatićima Miljevačkim

• Četiri su moguća ulaza na stazu / izlaza s nje: Stinice, Brištane Gornje, Roški slap, Oziđana pećina (Bogatići Miljevački)

• Svi ulazi/izlazi nalaze se na lijevoj obali Krke između puta prema Visovcu i Roškoga slapa

• Zahtjevna staza koju čine zemljani putovi, makadam, drveni mostići i stepenice, te mnogi usponi i spustovi, od kojih je vrlo zahtjevan uspon uz 517 stepenica do Oziđane pećine

• Treba predvidjeti povratak do polazišne točke jer staza nije kružna

• Treba ponijeti slojevitu odjeću i udobnu obuću, vodu i, po potrebi, hranu

• Obvezna oprema je i fotoaparat ☺

Oziđana pećina

Oziđana pećina, lokalitet u sklopu poučno-pješačke staze Stinice — Roški slap — Oziđana pećina, mjesto je od izuzetne prirodne, kulturološke i povijesne vrijednosti. Čovjek je u pećini bio neprekidno prisutan u razdoblju od 5 000 do 1 500 godina prije Krista. U pećini je, in situ, uređena arheološka zbirka.• Dolazak iz Bogatića Miljevačkih (parking NP

„Krka”), 500 m pješačke staze i 99 stepenica do Oziđane pećine

• Dolazak s Roškoga slapa; do Oziđane pećine vodi 517 drvenih stepenica položenih uz stijenu

• Pećina je otvorena za posjećivanje od travnja do listopada, a tijekom zime samo uz najavu

Ostale poučno-pješačke staze na srednjem toku*

• Brnjica — korito Čikole, 1 450 m• Ključica, 1 600 m• Bačići, 1 800 m• Niz ploču, 1 500 m• Roški slap, 1 360 m• Laškovica — Žižići — Roški slap, 3 300 m• Rogovo, 2 300 m• Vukovića podi, 350 m

* više informacija i kartu poučno-pješačkih staza možete

pronaći na str. 58

26

Roškim slapom naziva se prostrano slapište koje čine 22,5 m visoki glavni slap i bezbroj rukavaca, kaskada i sedrenih otoka

Voda koja izvire podno strmoga kanjona

roški slap

27

Glavni slap nalazi se na kraju barijere s koje se Krka u širokoj lepezi s petnaest metara visine ruši u Visovačko jezero. Prethodi mu niz usporednih slapova, u narodu prozvanih Ogrlice. Preko sedrenih slapova prelazi cesta koja je obale povezivala još u rimska vremena. Put kojim su se nekada stanovnici okolnih sela niz strmu ploču kanjona spuštali do posjeda koje su obrađivali danas je prvorazredna atrakcija: posjetitelji mogu uživati u pogledu s njega na očaravajući krajolik Roškoga slapa, na ruševine Rogova, razasute Ogrlice i modrozelene vode rijeke stiješnjene u tjesnacu Među gredama. Do Roškoga slapa vodi i staza Laškovica — Žižići do koje se dolazi iz novouređenog Centra kretanja u Laškovici. Upravo je taj Centar polazišna točka za aktivne vrste posjećivanja na srednjem toku.

Što trebam znati kada dođem na Roški slap?

• Na Roški slap može se doći kolnim cestama iz smjera

Drniša ili Laškovice, cestama Šibenik — Pakovo Selo

ili Šibenik — Skradin ili izletničkim brodom sa Skradinskog

buka

• Preko Ogrlica prelazi kružna edukativna staza duga 1 360 m

• S pristaništa na Roškome slapu polazi izletnički brod za

manastir Krka i srednjovjekovne utvrde Nečven i Trošenj

• Obnovljene vodenice služe za prezentaciju starih zanata

• U suvenirnici možete pronaći lokalne proizvode

i rukotvorine

• Kupanje je dopušteno samo na označenom mjestu

• Buffet NP „Krka”

• Tri ugostiteljska objekta još uvijek su u vlasništvu obitelji

mlinara

roški slap

Manastir Krka

Skradinski buk

Oziđana pećinaOgrlice

Roški slap

Laškovica

roški slap

Slap

Recepcija

Izlet brodom

Restoran

Parkiralište

Vodenica

Suvenirnica

Oziđana pećina

Vidikovac

Poučno-pješačke staze

Županijska cesta Drniš — Kistanje

Staza Stinice — Roški slap — Oziđana pećina

Staza Roški slap

Staza Niz ploču

Staza Laškovica — Žižići — Roški slap

29

30

U krševitom okruženju pet slapova na uzvodnom dijelu Krke nalaze se rimski vojni logor Burnum i manastir Krka

Rijeka koja se tek otkriva

gornji tok krke

31

Puljane

Brljan

Manojlovački slap

Miljacka

Rošnjak

Bilušića buk

Nečven

Trošenj

BogočinManastir Krka

Kistanje

Knin

gornji tok krke

Slap

Arheološka zbirka

Manastir Krka


Vidikovac

Utvrda (ostaci)

Recepcija

Izlet brodom

Roški slap — manastir Krka — utvrde Trošenj i Nečven

32

Manastir Krka

Duhovno središte pravoslavnih vjernika nalazi se u pitomoj dragi uz rijeku Krku. Podignut na temeljima starijeg eremitskog samostana, u pisanim se dokumentima prvi put spominje 1402.

• Dolazak kolnom cestom iz Kistanja • Izlet brodom s Roškog slapa (dva i pol sata)• Razgledavanje u pratnji djelatnika (pola sata)• Pješačka staza (2 100 m)• Dopušten pristup psima, osim u unutrašnji

prostor manastira

Burnum

Skriven u njedrima Dalmatinske zagore, u kamenu i kršu, obrastao surovom makijom, nalazi se biser antičke povijesti, rimski vojni logor Burnum. Sagrađen je na prijelazu iz stare u novu eru na položaju s kojeg je nadziran prijelaz preko rijeke Krke.

• Dolazak kolnim cestama iz smjera Skradina, Drniša i Knina

• Arheološki lokalitet i arheološka zbirka• Ostaci vojnog amfiteatra i lukova zgrade

zapovjedništva • Mjesto održavanja manifestacije Burnumske ide

Eko kampus „Krka” u Puljanima*

• Arheološka zbirka, s izloženim predmetima pronađenim u arheološkim iskapanjima

• Hram prirode — prirodoslovna zbirka• Volonterski centar • Konferencijska dvorana• Škola o prirodi• Škola u prirodi (amfiteatar)• Obilazak tijekom cijele godine uz pratnju

djelatnika


gornji tok krke

33

Manojlovac — Brljan — Bilušića buk

• Bilušića buk nalazi se devet kilometara nizvodno od Knina

• Slap Brljan i Brljansko jezero nalaze se između Burnuma i Eko kampusa „Krka” u Puljanima; vidikovac

• Manojlovački slap nalazi se nekoliko stotina metara od arheološkog lokaliteta Burnum, na cesti Knin — Kistanje

Ostale poučno-pješačke staze na gornjem toku*

• Pištavac, 850 m• Trošenj — Pištavac, 5 700 m• Perice, 1 800 m• Manojlovac, 360 m• Rimski put, 630 m• Brljan — Manojlovac, 910 m• Bilušića buk, 300 m• Marasovine, 2 700 m

* više informacija i kartu poučno-pješačkih staza možete

pronaći na str. 58

35

Temeljni fenomen Nacionalnog parka „Krka” jest sedra, iz vode istaloženi vapnenac, koja je oblikovala sedrene barijere

Od buka do buka teče ljupka Krka

sedam sedrenih slapova

36 Manojlovački slapNajviši je Krkin slap, po mnogočemu i najljepši. Horizont su mu dinarske planine, a zaklon zeleni jablanovi i bršljan. Voda se s visine od 59,6 m ruši u bezbroju kapljica.

RošnjakNajniži Krkin slap, zbog jednostavnosti i mistične nedodirljivosti, prozvan je Oltar. Spušta se graciozno niz jednu stepenicu u romantičnom okruženju trstike i šaša. Nije prikladan za posjećivanje.

BrljanZa visokih vodostaja vode Brljanskog jezera prelijevaju se preko sedrene stepenice slapa, najljepšeg u proljeće kada ga prekriva bujna submediteranska vegetacija.

Miljacka slapStiješnjen u koritu rijeke, nije prikladan za posjećivanje. Tu se nalazi špilja u kojoj živi čovječja ribica, endem Dinarida, a u njoj obitava i jedna od najvećih kolonija dugonogog šišmiša u Europi.

Skradinski bukPrije nego rijeka Krka iščezne u moru, združene vode Krke i Čikole prelit će se preko sedamnaest sedrenih stepenica najpoznatijeg i najposjećenijeg slapa na rijeci Krki.

Roški slapNa polovici toka rijeke Krke rasule su se male kaskade, prozvane Ogrlice, a u blizini nalazimo i tragove čovjekova življenja od prapovijesti do industrijskog doba. Zbog toga je to drugi najposjećeniji slap na Krki.

Bilušića bukPrvi od šestero braće i sestrice Miljacke nalazi se stisnut u kanjonu, s ruba kojega se najprije čuje udaljeni huk vode: to se preko dviju sedrenih stepenica prelijeva sva voda Krke.

37

Raznolik biljni i životinjski svijet i brojni speleološki objekti svrstavaju rijeku Krku u spomenike prirode najviše kategorije

Bogatstvo živog svijeta u ogoljenom kršu

prirodna baština

38

Nacionalni park „Krka” obuhvaća najljepši dio toka rijeke Krke i donji tok rijeke Čikole. Temeljni fenomen je sedra, iz vode istaloženi vapnenac, koja je, duž cijelog toka rijeke, oblikovala sedam očaravajućih sedrenih slapova. Iako je česta pojava u tokovima dinarskog krša, vrlo rijetko gradi slapove kao na rijeci Krki. Proces sedrenja je stalan a da bi sedra rasla i živjela, potrebno je očuvati prirodnu ravnotežu ekosustava rijeka Krke i Čikole.

Rijeka Krka krški je fenomen. U području izrazito siromašnom vodom, 72,5 km toka rijeke uistinu je čudo prirode. Krka izvire nedaleko od Knina, podno Topoljskoga buka, a kraj Šibenika utječe u Jadransko more. Zahvaljujući njezinu geografskom položaju i velikom broju različitih staništa, uz rijeku Krku nalazi se raznolik i slikovit biljni i životinjski svijet te svijet podzemlja s brojnim špiljama i jamama.

prirodna baština

39

Nacionalni park „Krka” skriva rijetke i endemične biljne vrste koje pripadaju ilirsko-jadranskim endemima, a najčešće nastanjuju stijene i pukotine

Neka cvjeta tisuću cvjetova

biljni svijet parka

40

Zahvaljujući njezinu geografskom položaju i velikom broju različitih staništa, uz rijeku Krku nalazi se iznimno raznolik i slikovit biljni svijet s 1 186 različitih svojti. Na prostoru Nacionalnog parka „Krka” najčešće nalazimo tri karakteristične šumske zajednice. To su mješovita šuma crnike i crnog jasena, mješovita šuma medunca i bijelog graba i šuma crnog graba s jesenskom šašikom. Najzanimljivija biljka Parka jest endem piramidalni zvončić, koji raste u pukotinama strmih stijena u kanjonskom dijelu toka rijeke Krke.

Od ostalih endemičnih biljaka toplih i suhih staništa, brojnošću se ističu pustenasto devesilje, zvončić i dalmatinski buhač, a od biljaka vlažnih livada livadski procjepak, osobito brojan u dolinama Krke i Čikole. Uz Krku i Čikolu mogu se vidjeti neki od primarnih tipova vegetacije, kao što su biljni svijet vodenih i močvarnih staništa i kanjonska vegetacija.

biljni svijet parka

41

Šuma hrasta medunca i bijelog graba

Ova stoljetna šuma, iako površinom mala, svega 8 ha, jedna je od najvrjednijih takvih sastojina na Mediteranu. Stabla hrasta medunca u njoj stara su od sto pedeset do dvjesto godina. Nalazi se na području Stinica. U njoj počinje pouč-no-pješačka staza Stinice — Roški slap — Oziđana pećina.

Iris ili ilirska perunika

Perunika je hrvatski nacionalni cvijet. Na području Parka obitavaju endemi ilirska perunika i žuta perunika. Obje su strogo zaštiće-ne zakonom. Naziv perunika potječe iz slavenske mitologije. Narod je vjerovao da perunika nikne ondje gdje udari munja gromovnika Peruna. U starogrčkoj mitologiji perunika je simbol boginje Iride, glasnice bogova: kada bi njezin ogrtač, raznobojan poput duge, dotaknuo tlo, na tom mjestu niknuo bi cvijet.

Dalmatinski buhač

Ovaj endem nala-zimo na području od Roškog slapa do Skradina, na stijena-ma, u kamenjarima i na suhim kameni-tim mjestima unutar listopadnih i vazda-zelenih šikara. Cvate od svibnja do srpnja. Biljke dalmatinskog buhača proizvode prirodni insekticid piretrin, tako da su i radnici koji su pro-kopavali Panamski kanal kao insekticid koristili buhač mlje-ven u vodenici na Skradinskom buku.

Piramidalni zvončić

Najveći broj en-demičnih biljaka u Nacionalnom parku „Krka” raste u pukoti-nama strmih va-pnenačkih stijena u kanjonu Krke i Čikole. Ovaj ilirsko-jadranski endem nalazimo na kamenitim obronci-ma i kamenjarskim pašnjacima i u otvo-renim listopadnim šikarama. Svijetle je modroljubičaste ili blijede modre boje a cvate u srpnju i kolovozu.

Bjelušina

Nalazimo je u pu-kotinama stijena u kanjonu Krke. Neki autori vjeruju da po-drijetlo naziva roda (prema znanstvenom nazivu omana: Inula helenium) potječe od mitološke priče prema kojoj je Helena Trojanska, spartanska kraljica, žena kralja Menelaja, najljepša žena na svijetu, brala oman kada ju je oteo trojanski princ Paris.

Zanimljivosti i posebnosti vrsta

biljni svijet parka

42

Endemične, rijetke i ugrožene životinjske vrste svrstale su Krku među najvrjednije prirodne cjeline u Hrvatskoj i u Europi

U vodi, u zraku, na zemlji i pod njom

životinjski svijet parka

43

U rijeci Krki obitava trideset jedna vrsta riba, među kojima je dvanaest endema. Izraziti endemi jesu glavatica i zlousta, a brojnošću prevladavaju ilirski klen i potočna pastrva. Ujezereni dijelovi toka i zamočvarene livade obiluju vodozemcima, među kojima su najbrojniji velika zelena i šumska smeđa žaba. Često nalazimo barsku i kopnenu kornjaču. Osobita vrijednost jesu endemične vrste guštera: mrki ljuskavi gušter i oštroglava gušterica. Zbog 229 vrsta ptica, Nacionalni park „Krka” svrstava se u ornitološki najvrjednija područja u Europi. U fauni sisavaca Parka iznimno su važni nalazi velikouhog šišmiša, blazijevog potkovnjaka i dugonogog šišmiša. Od rijetkih životinja obalnog dijela Hrvatske, u Parku se mogu vidjeti vidra, u toku rijeke, divlja mačka, u kanjonskom dijelu, i srna, na livadama oko Visovačkog jezera.


44

Zanimljivosti i posebnosti vrsta


Vretenca

Vatreni jurišnik, gorska zelendjevica, jesenski kralj, modra konjska smrt, ljupka vodendjevojčica i brojni drugi vilini konjici bajkoviti su kukci iz reda Odo-nata. Vrhunski letači i aktivni grabežljivci, ti kukci živopisnih boja bioindikatori su stanja okoliša: ondje gdje vreten-ca lete priroda je zdrava i očuvana. U NP „Krka” zabilježene su četrdeset tri vrste vretenaca – gotovo polovica vrsta zabi-lježenih u Hrvatskoj.

Šišmiši

Šišmiši su pokazatelj očuvanog okoliša. Njihova važnost u prirodi očituje se u biološkoj kontroli brojnosti kukaca i oprašivanju i širenju sjemenki biljaka, ali zbog brojnih stereo-tipa, jako su ugroženi. U NP „Krka” zabilje-ženo je sedamnaest vrsta, što je 48,6 % ukupnog broja šišmiša zabilježenih u Hrvatskoj. Imaju male oči i slab vid pa prostornu sliku u letu stvaraju osluškiva-njem i analiziranjem jeke. Hrane se noću, a danju spavaju u skrovištu, viseći naglavačke.

Vidra

Vidra je najveća europska kuna koja živi u vodi. Tijelo joj je vitko, izduže-no, kratkih nogu. Dosegne težinu od jedanaest kilograma. U Hrvatskoj je zašti-ćena vrsta. Jazbinu, s izlazom pod vodom, gradi na mirnim riječnim obalama obraslim gustim raslinjem ili podno starih stabala s golim korijenjem uronjenim u vodu. U NP „Krka” može ju se vidjeti ci-jelom dužinom toka. Glasa se jasnim tihim zviždukom, dahta-njem, skvičanjem i režanjem.

Čovječja ribica

Proteus anguinus, jedini kralješnjak prilagođen životu u podzemlju, endem je i najveća podzemna vodena životinja di-narskog krša. U tami podzemlja, bez pri-rodnog neprijatelja, doživi i sedamdeset godina. U Nacional-nom parku „Krka“ prvi put je otkrivena 1989. godine u špilji Miljacka II. Danas se zna da stalna populacija obitava u četirima speleo-loškim objektima na području Parka. Izduženo, sitno tijelo bijele je boje s blagim nijansama žute i ružičaste pa je, zbog sličnosti s ljudskom kožom, zbog toga i dobila ime čovječja ribica.

Ptice

Na širem području NP „Krka” zabilje-ženo je 229 ptičjih vrsta, što ga uvrštava među najbogatija ornitološka područja u Hrvatskoj i važna odmorišta za ptice preletnice, ali i za neke zimovalice. Ptice zimovalice skupina je ptica koja se sreće u vrijeme proljetne i jesenske selidbe, a zimi se zadržava na područ-ju Parka. Ukupno je zabilježeno 88 vrsta zimovalica. U neku kategoriju ugrože-nosti uvršteno je 105 vrsta ptica, a Naci-onalni park „Krka” na državnoj je razini važno područje za opstanak i stabilnost populacija petnaest ugroženih vrsta.

46

Uz tok rijeke Krke stotinjak je špilja i jama, od kojih se 65 nalazi na području Nacionalnog parka „Krka”

Podzemni svijet krša

speleologija

47

Od speleoloških objekata na području NP „Krka” posebno se ističe špilja Miljacka II, najduža topografski snimljena špilja na području Nacionalnog parka „Krka”, istražena u duljini od 2 800 m. Za vrijeme visokih voda kroz nju protječe podzemna rijeka za koju se smatra da je voda rijeke Zrmanje koja ponire u Mokrom Polju. Za vrijeme niskih voda u špilji se nalazi oko 200 m dugo jezero, nepoznate dubine, koje završava sifonom.

U ljetnom razdoblju u njoj obitava do 9 000 šišmiša, među kojima je najbrojnija svojta, s oko 7 000 jedinki, dugonogi šišmiš. Sedrena špilja iza mlina, duga 124 m, vjerojatno je najduža špilja u fosilnoj (staroj) sedri u Hrvatskoj.

Najdublja poznata jama na području Nacionalnog parka „Krka” je Stara jametina na lijevoj obali Čikole istražena do dubine 85 m. Dvije špilje, Oziđana pećina, na samom vrhu kanjona na lijevoj obali Krke, iznad Roškog slapa, i Jazinka, na lijevoj obali rijeke Krke, nekoliko stotina metara nizvodno od srednjovjekovne utvrde Nečven, izuzetno su važne zbog brojnih arheoloških nalaza.

U speleološkim objektima NP „Krka” zabilježeno je ukupno 129 svojti. Zakonom o zaštiti prirode sve su podzemne životinje zaštićene. Malobrojna istraživanja pokazala su veliku raznolikost živog svijeta i prisutnost važnih i rijetkih svojti, a na svjetlo dana iznijela su i nekoliko znanosti nepoznatih svojti.

Napomena: osim Oziđane pećine, špilje i jame NP „Krka”

nisu otvorene za posjećivanje.

speleologija

48

Arheologija, srednjovjekovne utvrde, sakralna baština, etnografija, industrijska arhitektura

Povijest življenja na rijeci Krki

kulturnopovijesna baština

49

AMFITEATAR BURNUM

HIDROELEKTRANA KRKA

MANASTIR KRKA

VODENICE NA ROŠKOM SLAPU

UTVRDA BOGOČIN

OZIĐANA PEĆINA

BURNUMSKI LUKOVI

VISOVAC

UTVRDA TROŠENJ

UTVRDA NEČVEN

UTVRDA KAMIČAK

ARHEOLOŠKA ZBIRKA BURNUM

VODENICE NA SKRADINSKOM BUKU

UTVRDA KLJUČICA

50

KamičakNalazi se na poučno-pješačkoj stazi Stinice — Roški slap — Oziđana pećina

BogočinUtvrdi se nekada pristupalo preko visećeg mosta

NečvenPripada redu najznačajnijih spomenika srednjovjekovne fortifikacijske arhitekture u Dalmaciji

TrošenjJedina sačuvana utvrda na desnoj obali Krke, koju je s Nečvenom povezivao most preko kanjona

Vodenice na Roškom slapuPrimjer ruralnog graditeljstva i gospodarske prošlosti, etnografski spomenici toga kraja

Vodenice na Skradinskom bukuVećinom obnovljene, služe za prezentaciju starih zanata i života mlinara i za ugostiteljske svrhe

Hidroelektrana KrkaPočela s radom 1895. kao prva hidroelektrana na izmjeničnu struju na svijetu koja je osvijetlila jedan grad

Oziđana pećinaLokalitet izuzetne vrijednosti u kojem je, in situ, uređena arheološka zbirka

Amfiteatar BurnumJedini istraženi rimski vojni amfiteatar u Hrvatskoj

Burnumski lukoviOstaci zgrade vojnog zapovjedništva

Arheološka zbirka BurnumZbirka predmeta pronađenih u arheološkim istraživanjima Burnuma

VisovacUbraja se u najvažnije prirodne i kulturne vrijednosti Republike Hrvatske

Manastir KrkaDuhovno središte pravoslavnih vjernika

Ključica Najveća i najočuvanija utvrda u np „Krka“

51

Čovjek je oduvijek živio na obalama Krke. Tragove njegova življenja, od prapovijesti do razdoblja industrijalizacije, nalazimo diljem Parka. Te građevine, koje svjedoče o svom vremenu, danas vrednujemo kao kulturnopovijesnu baštinu nulte kategorije u okruženju zaštićene prirode jedinstvene ljepote. Lokalitete istražujemo, objekte konzerviramo i prilagođavamo za posjećivanje.

517 stepenica do pećine prapovijesnog čovjeka Oziđana pećina mjesto je izuzetne prirodne, kulturološke i povijesne vrijednosti. Arheološka istraživanja u njoj potvrdila su nazočnost svih neolitičkih kultura jadranskoga prostora (impresso, danilske i hvarske), zatim eneolitičkih, te onih ranoga i srednjega brončanog doba.

Vrijedno kulturno naslijeđe koje su arheolozi oteli zaboravu Nekadašnji rimski vojni logor Burnum sagrađen je u 1. stoljeću poslije Krista. U logoru se utaborila XI. legija rimske vojske, koja je od 42. g. pr. Kr. nosila počasni naziv Claudia pia Fidelis, a nakon njezina povlačenja zamijenila ju je IV. legija Flavia Felix. Nalazi sustavnih arheoloških istraživanja amfiteatra i vojnog logora izloženi su u arheološkoj zbirci u Eko kampusu „Krka” u Puljanima.


52

Visovac

Visovac su sredinom 14. st. prvo naselili eremiti, pustinjaci reda sv. Augustina, koji su na otoku sagradili manji samostan i crkvicu posvećenu sv. Pavlu apostolu. Nakon njihova odlaska, na Visovac 1445. dolaze franjevci. Franjevački samostan posjeduje arheološku zbirku, zbirku povijesnog crkvenog ruha i posuđa i bogatu knjižnicu s brojnim vrijednim knjigama i inkunabulama.

Manastir Krka

Na još jednom pitomom proširenju Krke, zvanom Carigradska draga, nalazi se jedno od najvažnijih duhovnih središta pravoslavne Dalmatinske eparhije – manastir Krka. Podignut na temeljima starijeg eremitskog samostana, u pisanim se dokumentima prvi put spominje 1402. Ispod crkve, izgrađene u bizantinskom stilu, nalaze se starorimske katakombe, otvorene za posjetitelje. U manastirskoj riznici čuvaju se vrijedne ikone i umjetničko-obrtnički predmeti iz razdoblja od 15. do 19. st.

Istok i Zapad na rijeci Krki:

Dvije oaze mira i duhovnosti


53

Srednji vijek na rijeci Krki: Pogled na pet kamenih utvrda nad kanjonom

Nečven-grad podignut je na rubu brine na lijevoj obali Krke, tri kilometra nizvodno od slapa Miljacka. Njegovi prvi gospodari bili su Nelipići, vlasnici čitavog prominsko-miljevačkog kraja. Preko kanjona pružao se nekada drveni most koji je povezivao Nečven i Trošenj (Čučevo). Gospodari Trošenja i cijele desne obale Krke do Skradina bili su bribirski knezovi Šubići.

Utvrde Nečven i Trošenj nisu prilagođene za posjećivanje.

Može ih se vidjeti s rijeke, za izleta brodom od Roškog

slapa do manastira Krka, ili s poučno-pješačke staze

Trošenj — Pištavac.

Bogočin (Vilingrad), danas najskrivenija utvrda na Krki, nalazi se dva kilometra nizvodno od manastira Krka, na lijevoj, prominskoj strani rijeke, u selu Bogatići. Do Bogočina vodi samo jedan, odlično sačuvan, srednjovjekovni put. Utvrdi se pristupalo preko visećeg mosta.

Utvrda Bogočin nije prilagođena za posjećivanje.

Može se vidjeti s poučno-pješačke staze uz manastir Krka,

na desnoj obali Krke, ili s putova koji vode uz suhozide,

na lijevoj obali.


54 kulturnopovijesna baština

Na području Miljevaca, uz rub sela Brištane, iznad klisure nad Krkom, slavni je Kamičak (od lat. lapillus, lapillum – kamenčić, kamičac), još jedna Nelipićeva utvrda, nalik na orlovo gnijezdo, u kojoj je, pretpostavlja se, rođen veliki Petar Svačić, posljednji hrvatski kralj, a nešto kasnije i kardinal Juraj Utješinović.

Utvrda Kamičak nije prilagođena za posjećivanje.

Može se vidjeti sa staze Stinice — Roški slap — Oziđana

pećina ili s vidikovca Rogovo.

Najveća utvrda na području Parka, danas najočuvanija, i grad pod njome, bila je Ključica, podignuta na strmoj i neravnoj hridi na desnoj obali rijeke Čikole oko dva kilometra uzvodno od njezina utoka u Krku. S koljena na koljeno prenosila se riječ da je tri puta rušena i obnavljana i da je konačno razrušena nakon odlaska Turaka s ovih prostora, te je tako doživjela sudbinu svih drugih gradova utvrda na Krki. Gospodari su joj bili veliki Nelipići, knezovi Knina i Drniša.

Utvrda Ključica nije prilagođena za posjećivanje. Može

se vidjeti s poučno-pješačke staze Brnjica — korito Čikole

i s vidikovca Ključica.

55

Skrenuti vodu na svoj mlin Vodenice pripadaju sustavu predindustrijskih postrojenja: duž toka rijeke Krke postojale su još u antičko vrijeme, o čemu svjedoči rimski natpis na brončanoj pločici koji potječe s područja antičke Promone. Pisani povijesni izvori datiraju ih u srednji vijek, kada su mljele žito iz gradova s područja od Dubrovnika do Istre. Tijekom povijesti često su rušene i ponovno građene. Današnje su izgrađene krajem 19. stoljeća. Na Skradinskom buku i Roškom slapu većina vodenica su obnovljene, pa služe za prezentaciju starih zanata i života mlinara i za ugostiteljske svrhe.

Kako je svjetlost sa Skradinskog buka obasjala Šibenik Na rijeci Krki danas se nalaze tri hidroelektrane izgrađene početkom 20. stoljeća: HE Miljacka, HE Roški slap i HE Jaruga na Skradinskom buku. Ostaci najstarije, HE Krka, nalaze se na Skradinskom buku. Počela je s radom 1895., samo dva dana poslije Tesline hidroelektrane na slapovima Nijagare. Usporedno s njom izgrađeni su dalekovod za prijenos električne energije dug 11 km i gradska mreža za rasvjetu – prvi cjeloviti elektroprivredni sustav u Hrvatskoj. Tako je Šibenik, zahvaljujući svojim graditeljima, šibenskom gradonačelniku Anti Šupuku i inženjeru Vjekoslavu Meichsneru, dobio električnu rasvjetu prije mnogih europskih gradova. Izložbu o industrijskoj arhitekturi na rijeci Krki možete pogledati u obnovljenoj vodenici na Skradinskom buku.


57

Šetnja uz Krku pruža istinski doživljaj tisućljetnog suživota prirode i čovjeka, surovog krša i životne vode. Otkrijte 22 staze ukupne duljine 47 km i 5 veličanstvenih vidikovaca

Putovi kojima otkrivamo jedinstvenu baštinu

poučno-pješačke staze i vidikovci

58

20 21

1715

22

19

18

16

14

11

12

7

13

10

9

8

6

5

4

2

3

1

Manojlovac BrljanBilušića buk

Rošnjak

Puljane

Oziđana pećina

Miljacka

Trošenj

Burnum

Bogočin

Nečven

Laškovica

Kamičak

Visovac

Brnjica

Ključica

Lozovac

Roški slap

Manastir Krka

Skradin

Skradinski buk

poučno-pješačke staze i vidikovci

Utvrda (ostaci)


Arheološka zbirka

Oziđana pećina

Recepcija

Vidikovac

donji tok

Skradinski most — Skradinski buk, 3 400 m

Lozovac — Skradinski buk, 875 m

Skradinski buk, 1 900 m

Goriš — Torak, 2 950 m

srednji tok

Brnjica — korito Čikole, 1 450 m

Ključica, 1 600 m

Bačići, 1 800 m

Vukovića podi, 350 m

Rogovo, 2 300 m

Stinice — Roški slap — Oziđana pećina, 8 500 m

Roški slap, 1 360 m

Niz ploču, 1 500 m

Laškovica — Žižići — Roški slap, 3 300 m

gornji tok

Manastir Krka, 2 100 m

Pištavac, 850 m

Trošenj — Pištavac, 5 700 m

Perice, 1 800 m

Manojlovac, 360 m

Rimski put, 630 m

Brljan — Manojlovac, 910 m

Bilušića buk, 300 m

Marasovine, 2 700 m

Drniš

Drinovci


Ljubotić

Ivoševci

Radučić

Kistanje

Knin

Šibenik

59 poučno-pješačke staze

Poučno-pješačke staze i vidikovci Nacionalnog parka „Krka” omogućuju istinski doživljaj, svim osjetilima, prirode i njezinih očaravajućih krajolika, neposredan uvid u bogatstvo flore i faune vodenih i kopnenih staništa. Opremljene su edukativnim tablama s detaljnim informacijama o biljnom i životinjskom svijetu Parka i o kulturnim i povijesnim znamenitostima na njegovu području, kako bi, vizualni ugođaj ljepote pejsaža, upotpunili i novim znanjima o zanimljivostima Parka.

1. Skradinski most — Skradinski buk, 3 400 m

• Parkiralište se nalazi u gradu Skra-dinu (uz naplatu, od početka staze udaljeno deset do dvadeset minuta pješice)

• Staza počinje kod recepcije na Skra-dinskom mostu

• Staza je pješačka i biciklistička, vozila mogu prometovati samo uz posebno odobrenje

• Staza je dijelom makadamska, dije-lom poljski put

• Od početka se blago spušta do rijeke, pri kraju su na njoj cestovne izbočine

• Pokraj staze kod recepcije na Skra-dinskom buku treba parkirati bicikle i dalje ići pješice

• Vraća se pješice ili brodom, s tim da bicikli ne mogu na brod za Skradin te se biciklisti upućuju natrag bici-klističkom rutom

2. Lozovac — Skradinski buk, 875 m

• Polazak s parkirališta Lozovac (be-splatnog, otvorenog cijeli dan), ulaz na stazu neposredno pokraj glavne recepcije

• To je makadamska staza koja se u cijeloj svojoj dužini pod strmim nagibom spušta prema Krki

• Povratak istim putom ili autobusom prema Lozovcu

3. Skradinski buk, 1 900 m

• Dolazak ili pješačkom stazom s Lozovca (875 m), ili autobusom Parka ili osobnim automobilom u zimskom razdoblju

• Na početku staze nalaze se drveni mostići kojima se prelazi preko sla-pišta a staza vodi i kroz etno-selo; treba slijediti putokaze, kretati se u jednom smjeru i vratiti na početnu točku

• Za posjetitelje koji su u Park došli brodom iz Skradina ili pješke ili bici-klom stazom koja vodi od Skradin-skog mosta (dugom 3 400 m) staza počinje kod recepcije na Skradin-skom buku, vodi preko velikog drve-nog mosta, pa uz stepenice, potom kroz etno-selo a onda preko drvenih mostića iznad slapišta; treba slijediti putokaze, kretati se u jednom smje-ru i vratiti na početnu točku

4. Goriš — Torak, 2 950 m

• Na cesti Šibenik — Drniš treba slijediti putokaz za naselje Goriš i poučno-pješačku stazu, u Gorišu slijediti putokaze

• Tri su mogućnosti ulaska na stazu• Parkiralište je na otvorenom uz

cestu koja prolazi kroz naselje• Poučno-pješačka staza Goriš —

vidikovac Torak, 1 500 m, maka-damski je i poljski put, ravna sve do vidikovca

• Pješačka staza Goriš — Torak, 1 450 m, makadamski je put, koji se strmo spušta do jezera Torak

5. Brnjica — korito Čikole, 1 450 m

• Na cesti Šibenik — Drniš treba slijediti putokaz za naselje Brnjica i poučno-pješačku stazu, u Brnjici slijediti putokaze na drvenim stupo-vima, odatle poljskim putom ići do ruba kanjona

• Parkiralište je na otvorenom• Staza je makadamska, strmo se

spušta do korita rijeke Čikole, odakle se vraća istim putom

60

6. Ključica, 1 600 m

• Do naselja Ključ na Miljevcima dolazi se iz smjera Šibenik — Drniš preko korita Čikole ili s desne obale Krke preko Roškoga slapa

• Treba slijediti putokaze i biciklističke oznake do početka staze

• Staza je makadamska, sa strmom uzbrdicom na samom počeku, posli-je je teren ravan sve do vidikovca na utvrdi Ključica

• Vraća se istim putom

7. Bačići, 1 800 m

• Staza počinje u Drinovcima na lije-voj obali Krke; parkiralište se nalazi uz cestu koja prolazi kroz naselje

• To je makadamska staza koja vodi kroz suhozide do proširenja a zatim se spušta prema Krki

• Treba predvidjeti povratak na pola-zišnu točku

8. Vukovića podi, 350 m

• Kod naselja Dubravice na desnoj obali Krke treba slijediti smjer Grao-vo, potom pješačke oznake do staze

• Automobile treba parkirati na proširenju prije same pješačke staze pa nastaviti makadamskom pouč-no-pješačkom stazom do vidikovca

• Povratak istim putom

9. Rogovo, 2 300 m

• Na cesti Rupe — Laškovica treba slijediti oznake za vidikovac Rogovo

• Put je dijelom asfaltni, dijelom polj-ski, uz njega je proširenje za parkira-nje automobila

• Od znaka zabrane prometovanja za motorna vozila nastavlja se ravna makadamska pješačka staza

• Vidikovcu se pristupa preko uskog i strmog zemljanog prijelaza

• Povratak istim putom

10. Stinice — Roški slap — Oziđana pećina, 8 500 m

• S dvjestotinjak stepenica u močvar-nom dijelu, 517 stuba do Oziđane pećine i još 99 iznad Oziđane pećine (prema parkiralištu)

• Četiri su moguća ulaza na stazu / izlaza s nje: Stinice, Brištane Gornje, Roški slap, Oziđana pećina (Bogatići Miljevački)

• Svi ulazi/izlazi nalaze se na lije-voj obali Krke između puta prema Visovcu i Roškome slapu; Roškome slapu može se pristupiti i s desne obale

• Zahtjevna staza koju čine zemljani putovi, makadam, drveni mostići i stepenice, te mnogi usponi i spusto-vi, od kojih je vrlo zahtjevan uspon uz 517 stepenica do Oziđane pećine

• Treba predvidjeti povratak do pola-zišne točke jer staza nije kružna

11. Staza Roški slap, 1 360 m

• Kružna staza preko Ogrlica, razve-denog slapišta iznad Roškog slapa, potpuno ravna

• Uključuje dijelove makadama, drveni most i asfaltni most kojim prome-tuju sva vozila osim kamiona iznad 7,5 t

12. Niz ploču, 1 500 m

• Iz smjera Drniša ili Roškoga slapa ide se u smjeru Bogatića Miljevačkih

• Treba slijediti putokaz prema pje-šačkoj stazi a automobil parkirati na proširenju na početku staze

• Prva polovica staze, do vidikovca, makadamska, ravna je, od vidikovca se spušta kroz usjeke u brdu, zatim niz kamenu liticu/ploču do Ogrlica iznad Roškog slapa; treba predvidje-ti povratak na početnu točku

• Stazi se može pristupiti i s Roškoga slapa; treba predvidjeti povratak

• Niz kamenu liticu postavljena je zaštitna ograda

• Posebna napomena: treba obuti kvalitetnu protukliznu obuću, zbog kose kamene litice. Preporuča se obilazak samo za suha vremena

13. Laškovica — Žižići — Roški slap, 3 300 m

• Na stazu se dolazi iz Laškovice (par-kiralište je ispred Centra kretanja) ili s Roškoga slapa (parkiralište je kod recepcije)

• Staza je makadamska, s jednim dužim nagibom/usponom


14. Manastir Krka, 2 100 m

• Od Kistanja treba slijediti putokaz za manastir Krka; manje parkiralište nalazi se ispred ulaza u manastir

• To je kružna staza kojoj se pristupa ili kroz dvorište manastira Krka ili izravno s parkirališta

• Staza je makadamska, s dva spusta/uspona, od kojih jedan ima stepe-nice

61

15. Pištavac, 850 m

• Na stazu se dolazi s recepcije za manastir Krka ili sa staze Trošenj — Pištavac (5 700 m)

• Parkiralište je na početku staze, na otvorenom

• Staza je makadamska, strmo se spušta do rijeke Krke i vraća istim putom

16. Trošenj — Pištavac, 5 700 m

• Na stazu se dolazi iz Kistanja, na desnoj obali Krke, ili od recepcije za manastir Krka ili kroz Čučevo, treba slijediti putokaze

• Staza se može obići i u kraćim dio-nicama, treba predvidjeti povratak na polazišnu točku

• To je makadamska staza, posvuda ravna osim blažeg uspona prema vidikovcu uz utvrdu Trošenj

17. Perice, 1 800 m

• Dolazak od Nečvena, na lijevoj obali, u smjeru Oklaj — Kistanje

• Parkiralište je na početku staze, na otvorenom

• Staza je makadamska, strmo se spušta do rijeke Krke i vraća istim putom

18. Manojlovac, 360 m

• Na parkiralište se dolazi iz Ivoše-vaca, iz smjera Kistanje — Knin, na desnoj obali

• To je prvo makadamska staza pa onda poljski put do „carskog vidi-kovca”, s dvjema razinama, odijelje-nih stepenicama, s blagim spustom/usponom


19. Rimski put, 630 m

• Na parkiralište se dolazi iz Ivoše-vaca, iz smjera Kistanje — Knin, na desnoj obali

• To je prvo makadamska staza pa onda poljski put do Krke, sa strmim spustom/usponom


20. Brljan — Manojlovac, 910 m

• Parkiralište se nalazi na zavoju u smjeru Oklaj — Kistanje, neposred-no iznad slapa Brljan

• To je prvo makadamska staza pa onda poljski put do Krke, s blagim spustom/usponom na početku staze


21. Bilušića buk, 300 m

• Do početka staze dolazi se automo-bilom, iz zaseoka Burze na cesti Knin — Kistanje



22. Marasovine, 2 700 m

• Do početka staze dolazi se automo-bilom, iz naselja Marasovine na cesti Oklaj — Ljubotić — Knin



Detaljan opis poučno-pješačkih staza možete pronaći na: http://npkrka.hr/stranice/pjesacke-staze/342.html.

Posebne napomene: • Za obilazak staza treba imati kvalitetnu

obuću, slojevitu odjeću, zaštitu od sunca, potrebnu količinu vode i, eventualno, hrane

• Neizostavan dio opreme je i fotoaparat• Ljubazno pozivamo posjetitelje da

slijede putokaze, turističko-informativnu signalizaciju i pješačke oznake prilikom obilaska. gps navigacija može odvesti na putove koji nisu prikladni za posjetitelje

poučno-pješačke staze

http://npkrka.hr/stranice/pjesacke-staze/342.html

http://npkrka.hr/stranice/pjesacke-staze/342.html

62

U Parku je ukupno četrnaest biciklističkih ruta na 470 kilometara, od toga pet MTB ili brdsko-biciklističkih, tri Road ili cestovne i šest Trek ruta za ugodnu obiteljsku vožnju

Upoznajte Krku aktivno

biciklističke rute

63

5

3

2

3

1

1

2

1

4

3

25

6

4

road

Skradin — kanjon Čikole — Roški slap — Laškovica — Skradindužina: 58,8 km, uspon: 1 156 m

Skradin — Burnum — Roški slap — Laškovica — Skradindužina: 95,1 km, uspon: 1 447 m

Laškovica — Roški slap — Burnum — Laškovicadužina: 63,1 km, uspon: 720 m

2

3

1

trek

Puljane — Burnum — Puljanedužina: 11,4 km, uspon: 273 m

Puljane — Nečven — Puljanedužina: 9,8 km, uspon: 61 m

Skradin — Remetić (Visovac) — Skradindužina: 21,1 km, uspon: 490 m

Skradin — Skradinski buk — Skradindužina: 8,6 km, uspon: 262 m

Laškovica — Rogovo — Dračevica — Laškovicadužina: 13,9 km, uspon: 114 m

Laškovica — Roški slap — Oziđana pećina — Roški slap — Laškovicadužina: 24,5 km, uspon: 625 m

6

5

4

2

3

1

mountain bike

Skradin — Žurića brdo — brdo sv. Kate — Vukovića podi — Skradindužina: 25,8 km, uspon: 680 m

Laškovica — Rogovo — Dračevica — Roški slap — Laškovicadužina: 21,8 km, uspon: 599 m

Laškovica — Roški slap — Ključica vidikovac — Roški slap — Laškovicadužina: 34,4 km, uspon: 732 m

Laškovica — manastir Krka — Roški slap — Laškovicadužina: 35,6 km, uspon: 658 m

Puljane — Burnum — Laškovica — Roški slap — Nečven — Puljanedužina: 46 km, uspon: 672 m

4

2

3

1

5

Manojlovac

BrljanBilušića buk

RošnjakPuljane

Oziđana pećina

Miljacka

Trošenj

Burnum

Bogočin

Nečven

Laškovica

Čikola

Kamičak

Ključica

Lozovac

Roški slap

Manastir Krka

Skradin

Skradinski buk

Visovac


Drniš

Drinovci

Kistanje

Knin

RadučićIvoševci

64

Trajanje: ovisi o odabranoj biciklističkoj rutiČetrnaest ruta; start u Skradinu, Laškovici ili Puljanima

U Ispostavu u Skradinu, Centar kretanja u Laškovici ili Eko kampus „Krka” u Puljanima dolazi se vlastitim automobilom.

Na području Nacionalnog parka „Krka” uređeno je četrnaest biciklističkih ruta, koje pružaju potpuno drugačiju mogućnost istraživanja Parka i onih njegovih predjela koji su do sada bili skriveni i teško dostupni. Rute su podijeljene u tri kategorije: brdske, cestovne i treking, s različitim stupnjevima zahtjevnosti, kako bi svaki sportaš i rekreativac mogao pronaći onu koja će mu odgovarati. Sve su rute kružne i detaljno označene kako bi se posjetiteljima olakšalo kretanje. Molimo vas da posebnu pažnju obratite na znakove upozorenja i da se pridržavate pravila odgovornog bicikliranja.

Popis svih ruta, detaljne opise i gps tragove možete pronaći na: http://www.np-krka.hr/stranice/krka-bike/286.html.

biciklističke rute

Start/cilj Ispostava u Skradinu: mtb 1 road 1 road 2 trek 3 trek 4

Start/cilj Centar kretanja u Laškovici: mtb 2 mtb 3 mtb 4 road 3 trek 5trek 6

Start/cilj Eko kampus „Krka” u Puljanima: mtb 5trek 1trek 2

http://www.np-krka.hr/stranice/krka-bike/286.html

http://www.np-krka.hr/stranice/krka-bike/286.html

65

66

Brojni umjetnički i zabavni programi održavaju se svakog ljeta uz kulise rijeke Krke

Dobro ugođene večeri u ugođaju rijeke

krkino kulturno ljeto

67

Nacionalni park „Krka” najljepša je pozornica. I sam umjetničko djelo prirode, sa slapovima i bujnom vegetacijom kao kulisama, nadahnuće je glazbenicima, slikarima, glumcima i plesačima u njihovu izričaju. Želeći kulturni turizam integrirati u ukupnu ponudu Parka, smanjiti opterećenost pojedinih njegovih lokaliteta a Park predstaviti kao jedinstvenu cjelinu suživota prirode i čovjeka koji su ga oblikovali kroz tisućljeća, Javna ustanova „Nacionalni park Krka” organizira bogat kulturni program.

Zvuci Krke – The Sounds of the River

Glazbena je manifestacija kojoj je cilj promocija uzvodnih lokaliteta Nacionalnog parka „Krka”. Riječ je o večerima koje spajaju prirodne ljepote i glazbu, a namijenjene su, prije svega, lokalnom stanovništvu, ali i njegovim gostima. Glazbene večeri uz Krku istančanim ljubiteljima glazbe od lipnja do kolovoza spektakl nota donose u ugodnom i intimnom ambijentu lokaliteta uz Krku.

Svjetski dan zaštite okoliša

Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se 5. lipnja. Tim povodom, JU „Nacionalni park Krka“ organizira raznoliki program za djecu na dječjem igralištu u Skradinu. Mali posjetitelji uživaju u predstavama, poučnim i zabavnim igrama, vježbama i radionicama koje za njih pripremaju članovi udruga i sportskih društava, prijatelji Nacionalnog parka „Krka“ i zdravog okoliša.

Burnumske ide

Ide uprizoruju život u Burnumu, starorimskom vojnom logoru, jedinstvenom u Hrvatskoj. Termin Ide izvorno se odnosio na dane punog mjeseca, koje su stari Rimljani smatrali povoljnima za organiziranje svečanosti i proslava. Nakon dvije tisuće godina, Burnumske ide ponovno se odigravaju svakog kolovoza, da bi se rekonstruirala povijest ovoga kraja u rimsko doba, prikazivanjem života i običaja civilnog pučanstva, ali i nezaobilaznih elemenata legionarskih vještina.

Noć šišmiša

Međunarodna manifestacija kojoj je cilj educiranje ljudi o značajkama tih sisavaca, kako bi ih se zaštitilo kao pokazatelje stanja okoliša. Unatoč toj važnoj ulozi u prirodi, šišmiši su izuzetno ugrožena skupina životinja. U Hrvatskoj živi trideset pet svojti šišmiša, a u NP „Krka” zabilježeno ih je sedamnaest, gotovo polovica toga broja. Noć šišmiša održava se u Skradinu posljednjeg vikenda u kolovozu.

Program i raspored održavanja manifestacija potražite na službenim mrežnim stranicama i društvenim mrežama.

krkino kulturno ljeto

69

Tradicionalni proizvodi ovoga kraja koje možete pronaći u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima uz Krku

Okusi i mirisi kamenitih pašnjaka

gastronomija

70

Na svom putu prema moru rijeka Krka je u okruženju planina oblikovala kamenite pejsaže, pašnjake i burom pokošene ravnice. Zemlja je kamenita a plodovi škrti. Ali ono što tu raste vrijedno je svega truda što ga ulažu žuljevite čovjekove ruke. U malim naseljima smještenim uz njezin tok žive ljudi čiji su život posvetile riječne vile, da iz kamena, vode i vjetra stvore okuse i mirise zavičaja.

Sir

Na svježem i prohladnom dinarskom zraku pasu krave i ovce od čijega se mlijeka, prema tradicionalnom receptu, proizvode sirevi: tvrdi, polutvrdi i svježi sir iz mišine, koji u njoj mora odležati četrdeset dana. Blago se hrani djetelinom i planinskim sijenom s obližnjih polja pa je taj sir specifična okusa proizveden potpuno ekološki.

Pršut

Kada je 1. lipnja 1952. okrunjena britanska kraljica Elizabeta, sudionicima ceremonije služen je i drniški pršut. Za gastronomsku izvrsnost te delicije zaslužan je zemljopisni položaj: utjecaj mora prodire duboko u kopno između dviju planina. Pršut svoju posebnost duguje upravo takvoj zemlji i takvom zraku. Dobiva se tradicionalnim postupkom, koji čine obrada buta, suho soljenje, prešanje, ispiranje, dimljenje, sušenje na zraku i zrenje.

Vino

Čovjek je na ovim prostorima od davnina sadio vinovu lozu. Vino je hranilo njegovu obitelj, ali ga je i tjeralo u gradove kada bi peronospora napala lozu. Ipak, ta je veza ostala neraskidiva stoljećima pa se danas na cijelom području Krke, često u samom kamenu, sade vinogradi u kojima uspijevaju vrhunske sorte od kojih se dobiva vino koje grije i tijelo i dušu, kao što sunce grije lozu.

Maslinovo ulje

Uz vinovu lozu, maslina je najčešća kultura na području rijeke Krke. Nezahtjevna i izdržljiva, uživa kad je se bere, rekli bi stari. Najljepša je kad dobro rodi, kad se grane povijaju od talijanki ili oblica. Maslinovo ulje simbol je zdravlja i ljepote, posebno kada je ekstra djevičanske kvalitete. Sveto drvo, simbol mira, snage i postojanosti, maslina blagotvorno djeluje na srce i krvne žile, kosti, zglobove i kožu.

gastronomija

71

Rakije i likeri

U Nacionalnom parku „Krka” sudaraju se kontinentalna i mediteranska klima. Taj dodir dvaju svjetova rađa bezbrojne cvjetove, trave najdivnijih mirisa i aroma. Majčina dušica, lazarika, mažuran ili vrisak kuhaju se, prema pažljivom receptu, s domaćom lozom, kojoj se dodaje i med. Rakije i likeri od biljaka s ovoga područja djeluju blagotvorno na zdravlje. i ljepotu, ali i na raspoloženje. Olakšavaju napetost mišića, pomažu kod prehlada, prokrvljuju organizam i smiruju čovjeka.

Med

Med ima reputaciju savršenog proizvoda jer sadrži gotovo sve sastojke koji grade ljudski organizam. Za kvalitetan med važna je jakost društva pčela: što je društvo jače, otpornije je na bolest. Od medonosnih trava, poput drače, vriska ili sikavice, proizvodi se uz Krku med visoke kvalitete. Preduvjet za kvalitetan med jest ekološka očuvanost područja, a na nju utječu i vjetar i temperatura i vlažnost zraka.

Slatko

Na području Nacionalnog parka „Krka” i danas se izrađuju brojne slastice po starim receptima baka, čiji su tajni sastojci plodovi autohtonih biljaka i stabala koja ovdje rastu. Tajni sastojak slavne Skradinske torte je murva. Neizostavan dio brojnih slastica je i badem, za održavanje zdravlja i ljepote kože, kao i smokva, sveto drvo mnogih predaja, koja potiče zdravlje i vitalnost i usporava proces starenja.

gastronomija

72

2 nacionalna parka, 600 arheoloških nalazišta, 230 spomenika kulture, 11 srednjovjekovnih utvrda, 2 lokaliteta na popisu svjetske baštine unesco-a

Gradovi i općine na obalama Krke

što posjetiti u okolici

73

Šibensko-kninska županija jedno je od najraznolikijih prirodnih područja na Sredozemlju. Dvjesto osamdeset pet otoka, otočića i nadmorskih grebena čine njezinu obalu jednom od najrazvedenijih na Mediteranu, dok nad njom bdije Dinara, jedna od najljepših hrvatskih planina. Svakako posjetite i istražite Nacionalni park „Kornati” u šibenskom arhipelagu, koji čini osamdeset devet otoka! Ali prirodna ljepota tu tek počinje: nacionalni parkovi „Plitvička jezera” i „Paklenica” i parkovi prirode „Vransko jezero”, „Telašćica” i „Velebit”, koji se nalaze u neposrednoj blizini, pozivaju vas da istražite njihove vrijednosti.

Šibenik

Najstariji samorodni hrvatski grad na Jadranu, smješten je na ušću krške ljepotice Krke. Grad burne povijesti, koji obiluje kulturnopovijesnim spomenicima, nekad su štitile četiri tvrđave: Sv. Mihovil, Sv. Nikola, Sv. Ivan i Barone; danas su one simbol stoljetne nepokorenosti grada. Katedrala sv. Jakova, jedinstveni spomenik sakralnog graditeljstva, uvrštena je na unesco-ov Popis svjetske baštine. Trg uz nju, s renesansnom gradskom vijećnicom, palačama i Kneževim dvorom, u kojem je smješten Muzej grada Šibenika, jedan je od najljepših hrvatskih trgova.

Tvrđava sv. Nikole pridružila se katedrali sv. Jakova kao

drugi objekt u Šibeniku na UNESCO-ovom Popisu svjetske

baštine.

Skradin

Romantični mediteranski gradić čija je gradska jezgra zaštićeni spomenik kulture. Barokna stolna crkva Porođenja Blažene Djevice Marije, koja dominira središnjim gradskim trgom, svjedok je bogate graditeljske baštine grada, čija povijest seže u antičko doba. Prve subote u kolovozu na susretu dalmatinskih klapa, središnjoj kulturnoj manifestaciji u gradu, zvuci klapske pjesme odzvanjaju popločenim uskim skradinskim kalama.

Ne propustite posjetiti i jedan od najvažnijih arheoloških

lokaliteta u Hrvatskoj, Bribirsku glavicu, spomenik kulture

najviše kategorije, smješten nedaleko od Skradina.


74

Drniš

Pitoreskni gradić smješten na južnim obroncima planine Promine. S prominskih vidikovaca pogled se pruža sve do mora, na prekrasan šibenski arhipelag s Kornatskim otočjem. U Drnišu se mogu vidjeti Meštrovićeve skulpture u Gradskome muzeju i fontana Vrelo života u gradskome parku. Najljepši pogled na Drniš, Prominu i Petrovo polje pruža se s utvrde Gradina, podignute na vrhu kanjona rijeke Čikole, na 344 m nadmorske visine. U blizini su i ostale srednjovjekovne utvrde, te brojni sakralni objekti.

Znate li da je drniški pršut dobio certifikat Ministarstva

poljoprivrede Republike Hrvatske kao proizvod sa

zaštićenim geografskim podrijetlom?

Knin

Grad u kojem su stoljećima stolovali hrvatski kraljevi i knezovi. Upečatljiva i ponosna, iznad grada uzdiže se kninska tvrđava, s gradskim muzejom i izložbenim prostorima. Taj spomenik kulture spada u najveće fortifikacijske objekte u Hrvatskoj i druga je po veličini vojna fortifikacija u Europi. Tik pokraj Knina nalazi se i izvor rijeke Krke, podno 22 m visokog Topoljskog slapa.

Ljubitelji prirode uživat će u šetnji do Šarenih i Burumskih

jezera, a oni malo odvažniji u goropadnosti Dinare, čiji

masiv krije najdužu stijenu u Hrvatskoj, dugačku čak

šest kilometara. Bez daha će vas zasigurno ostaviti

i Gospodska pećina, najstariji arheološki lokalitet na

kninskome području, star 35 000 godina: duboka je

2 080 m, a završava podzemnim jezerom.


75 što posjetiti u okolici

Općina Promina

Smjestila se na zapadnim obroncima Promine, uz srednji tok rijeke Krke. Od 10. stoljeća nastanjuju je istaknute hrvatske plemićke obitelji, koje uz rijeku podižu gradove utvrde, čiji su ostaci vidljivi i danas (Nečven, Rog, Kamičak, Čučevo, Bogočin). U jednom od prominskih naselja, Mratovu, nalazi se crkva sv. Martina, najstarija crkvica iz starohrvatskih vremena (14. st.).

Općina Kistanje

Obuhvaća područje Bukovice između Karinskoga mora i kanjona rijeka Krke i Zrmanje. Jedno je od ekološki najbolje očuvanih područja u Hrvatskoj. Okružen nedirnutom prirodom, kutak mira i spokoja jest manastir Krka (sv. Arhanđela), duhovno središte pravoslavnih vjernika, u pisanim izvorima prvi put spomenut početkom 15. st. Uz samostan je crkva, sagrađena u bizantskom stilu, ispod koje se nalaze starorimske katakombe, otvorene za posjetitelje.

Općina Ervenik

Nalazi se na području Bukovice uz rijeku Zrmanju. Stanovništvo koje se na tom prostoru smjenjivalo tijekom stoljeća ostavilo je brojne tragove svoje materijalne i duhovne kulture, od pretpovijesnih gradina, rimskih građevina i groblja, starokršćanskih i ranosrednjovjekovnih crkvica do srednjovjekovnih obrambenih objekata. Istražite krajobraznu vrijednost općine Ervenik, koja spaja Liku i Dalmaciju!

76

Tko je što u NP „Krka”

djelatnici

Njihov osmijeh i dobrodošlica vaš su prvi kontakt s Parkom. Upoznajte naše ljubazne, stručne i susretljive djelatnike

77

Informatori

Ostvaruju prvi kontakt s posjetitelji-ma Parka, informiraju ih o prirodnim i kulturnim vrijednostima Parka, o izletima i sadržajima i o mogućnosti-ma kretanja u njemu, te daju odgovo-re i osobne preporuke na pojedinačne upite. Informatori će vam posvetiti svoje vrijeme, stoga iskoristite priliku i prije ulaska u Park pitajte ih sve što vas zanima kako biste mogli ispla-nirati vrijeme koje ćete provesti u njemu. Informatori će vas također uputiti na druge djelatnike Parka koji vam mogu dati potrebne obavijesti i preporuke.

Recepcionari

Nakon što im zažele dobrodošlicu u Park, recepcionari posjetiteljima pružaju osnovne informacije o Parku, o lokaciji na kojoj se nalaze i usluga-ma koje nudi. Kod njih možete kupiti ulaznice i brodske karte za izlete u Parku. Oni daju i dodatne informacije i pojašnjenja, pa ih slobodno pitajte za brošure Parka ili wi-fi aplikacije. Recepcionari se služe brojnim stranim jezicima, što znatno olakšava komu-nikaciju.

Kontrolori

Djelatnici koje ćete susresti prilikom samog ulaska u Park. Pokažite im kupljene ulaznice kako bi ih mogli skenirati i poslušajte njihove upute o smjeru kojim ćete se kretati. Oni će to obaviti brzo i sa smiješkom. Kon-trolori brižno paze na siguran ulazak i izlazak iz Parka, stoga budite strpljivi jer nakon susreta s njima slijedi slo-bodno uživanje u prirodi i nebrojenim vrijednostima Parka.

Interpretatori

Komunikativni, zanimljivi i nadasve stručni: naučit će vas sve što trebate znati o Krki a posebno o mjestu na kojemu se nalazite. Oni vode posje-titelje, informirajući ih o prirodnim i kulturnim vrijednostima Parka i o izletima i sadržajima u njemu. Zbog svoje znatiželjne naravi, sigurno će

vas navesti na otkrivanje onih loka-liteta na Krki za koje niste znali ili ih niste imali namjeru posjetiti. Rado će se s vama upustiti u razgovor i objasniti vam kako je Krka od davnina davala svoj obol vrijednostima ovoga područja i da je svoje blagodati širila i na druge narode, druge kontinente. Tek tada ćete spoznati svu Krkinu snagu, kao rijeke koja spaja i razdvaja.

Kapetani i mornari

S radošću će vas odvesti do vašeg odredišta na Krki, pazeći pritom da uživate u vožnji. Poštujte zapovjedni ton kapetana jer on upravlja plovilom i brine se, kao i cijela posada, o si-gurnosti posjetitelja prilikom njihova ukrcaja, prijevoza i iskrcaja. Mornari će vrlo rado odgovoriti na vaša pita-nja o znamenitostima koje ćete uočiti tijekom plovidbe. Posebnu pažnju obratite na biljne i životinjske svojte koje se mogu uočiti samo s palube izletničkog broda. Prilikom iskrcaja mahnite kapetanu u znak pozdrava jer je ispunio svoj zadatak: sigurno vas vratio na mjesto polaska.

Prezentatori

Djelatnici Parka koji će vas dočekati u raskošnim tradicionalnim nošnjama i vratiti vas stoljećima u prošlost. Pre-zentatori predstavljaju etnografsku zbirku i demonstriraju rad izloženih eksponata. Tako ćete susresti prezen-tatora mlinara, kovača, tkalju i kuharicu u staroj kužini. Uz zvuke mljevenja žitarica i kovanja željeza, uz bat stupe i ritam tkalačkog stana pažljivo poslušajte priču koju će vam naši prezentatori ispričati kako biste razumjeli ljude koji su nekoć živjeli i radili uz Krku i na nju brižno pazili. Prezentator koji o njoj govori otkrit će vam priču kako je hidroelektrana Krka prva u svijetu osvijetlila jedan grad.

Djelatnici u ugostiteljstvu

Nakon što ste se upoznali s proce-som mljevenja žitarica, možda ćete poželjeti probati kruh spremljen na tradicionalan način ili druge doma-će proizvode pripremljene prema

tradicijskim receptima. Naši konobari i kuhari uputit će vas u male tajne pripremanja vrhunskih namirnica koje se uz Krku baštine od davnine. Ponu-dit će vam najfinije lokalne delicije i uz svako jelo preporučiti najpriklad-niji napitak. Na vama je da se opu-stite i uživate u blagodatima lokalne gastronomije.

Čuvari prirode

Najozbiljniji su djelatnici koje ćete susresti za svog boravka u Parku. Oni budno paze na sigurnost posjetite-lja a njihova ozbiljnost ne umanjuje srdačnost koja ih krasi. Čuvari prirode provode neposredni nadzor utvrđen Zakonom o zaštiti prirode, te skrbe o primjeni i provedbi Pravilnika o unutarnjem redu u Nacionalnom par-ku. Oni će vas, bez mnogo priče, tek pokretom ruke, upozoriti da pažljivo osluškujete da biste čuli praćkanje liske, plivanje ilirskog klena, zaron ri-barice, ples vretenca, glasanje zelene žabe. Ako vas upute na mjesto pred-viđeno za posjećivanje, poslušajte ih radi svoje sigurnosti, ali i zbog zaštite staništa naših biljnih i životinjskih endema, koji ljude vole promatrati s velike udaljenosti.

Hortikulturni djelatnici i djelatnici na održavanju čistoće

Samozatajni djelatnici koje ćete rijet-ko susresti dok šetate Parkom. Zato su tragovi njihova rada vidljivi svuda oko nas, a brižno paze i na sigurnost i urednost u Parku. Ako se priroda sama nije za to dovoljno potrudila, sve ono što je uređeno njihovih je ruku djelo. Hoće li vaš boravak u Parku biti udoban, ovisi i o njihovu predanom i marljivom radu, a kada ih susretnete, bit ćete oduševljeni njihovim ozarenim licima koja pričaju sretnu priču o životu na Krki. Ako ih pitate o Krki, dugo će vam o njoj pričati jer većina njih, osim što na Krki radi, uz Krku i živi.

djelatnici

78

Molimo vas da se pridržavate pisanih uputa i upozorenja službenih osoba za boravak u zaštićenom području

Savjeti za sigurno kretanje i boravak u Parku

pravila ponašanja

79

Na području Nacionalnog parka „Krka” dopuštene su one radnje koje ga ne oštećuju i ne mijenjaju svojstva zbog kojih je zaštićen. Zato je prilikom boravka u ovom zaštićenom području potrebno pridržavati se osnovnih pravila o unutarnjem redu

• Zbog sigurnosti i uživanja u zašti-ćenoj prirodi kretanje posjetitelja unutar granica NP „Krka” dopušteno je samo na označenim područjima i stazama, namijenjenim razgleda-vanju i posjećivanju uz prethodno kupljenu ulaznicu

• Branje, sakupljanje, uništavanje, sje-ča ili iskopavanje samoniklih biljaka i gljiva i uništavanje njihovih staništa nije dopušteno

• Unošenje stranih svojti biljaka i gljiva na područje Parka nije dopušteno

• Paljenje vatre zabranjeno je na cijelom području Parka kako bismo sačuvali naše šume

• Ribolov je zabranjen. Dopušten je rekreacijski ribolov (određenim priborom, na određenim mjestima i određenih vrsta) stanovnicima, vlasnicima i ovlaštenicima prava na nekretnine u Parku za vrijeme dok su otvoreni ulazi u Park, uz prethodno odobrenje JU „Nacionalni park Krka”

• Odlaganje svih vrsta otpada i one-čišćenje okoliša na području Parka zabranjeno je

• Pranje vozila i plovila nije dopušte-no, niti korištenje vode krškog hi-drogeološkog i hidrološkog sustava rijeke Krke i drugih voda, prirodnih ili umjetnih (izvora, lokava, ponora i potoka), jer su one prirodna vrijed-nost i ekološki značajna područja

• Lov, sakupljanje i vađenje školjkaša i drugih vodenih organizama na području Parka nisu dopušteni

• Obavljanje djelatnosti bez koncesij-skog odobrenja koje, uz suglasnost nadležnog ministarstva, izdaje JU „NP Krka” nije dopušteno

• Plovidba u Parku dopuštena je samo uz odobrenje JU „NP Krka”

• Kupanje na sedrenim barijerama nije dopušteno

• Kupanje je dopušteno, i to na vlasti-tu odgovornost, samo na označe-nim mjestima (u podnožju Skra-dinskog buka i na Roškom slapu) za vrijeme dok su ulazi u Park otvoreni u razdoblju od 1. lipnja do 30. rujna, ovisno o temperaturi vode i vodo-staju rijeke

• Obavljanje podvodnih aktivnosti: sportsko-rekreacijskog ronjenja, podvodnog snimanja, podvodnih natjecanja i podučavanja u ronjenju nije dopušteno. Podvodne aktivno-sti mogu se obavljati u znanstve-no-istraživačke svrhe uz dopuštenje nadležnog ministarstva

• Kampiranje izvan organiziranih kampova zabranjeno je

• Splavarenje (rafting), vožnja brdskih bicikla (mountainbike), zmajarenje (paragliding) i ostali ekstremni spor-tovi, svi grupni sportovi i sportske pripreme i natjecanja nisu dopušteni na području Parka

• Kretanje biciklista moguće je samo na označenim biciklističkim rutama i uz pridržavanje pravila o odgovor-nom bicikliranju

• Let letjelica ispod 400 m visine nije dopušten, osim radi snimanja, praćenja životinjskog svijeta uz dopuštenje nadležnog ministarstva, spašavanja života i zaštite od požara

• Snimanje ili fotografiranje u Parku u komercijalne svrhe bez dopuštenja JU „NP Krka” zabranjeno je. Korištenje drona nije dopušteno

• Maksimalna dopuštena brzina na cestama u Parku iznosi 50 km/h

• Prometovanje motornim vozili-ma cestama na kojima je promet zabranjen ili ograničen dopušteno je samo uz odobrenje JU „NP Krka”. (Vožnja automobilom dopuštena je od ulaza Lozovac do Skradinskog buka u zimskom razdoblju kada ne prometuju autobusi NP „Krka”.) Za-branjeno je zadržavanje i parkiranje vozila izvan označenih parkirališta

• Psima na povodcu dopušten je ula-zak u Park. Ne smiju na otok Visovac i u unutrašnji prostor manastira Krka. Prilikom transporta autobu-som ili brodom moraju imati brnjicu

pravila ponašanja

80

Prije odabira lokaliteta, ljubazno molimo, pročitajte mogućnosti obilaska

Čovjek se prilagođava prirodi i priroda čovjeku

mogućnosti obilaska za osobe smanjene pokretljivosti

81

Nacionalni park „Krka” mjesto je izrazitih prirodnih ljepota i osobitih geomorfoloških oblika terena, u kojima su ljudske intervencije svedene na minimum. Zahvati u prirodi u zaštićenim područjima dopušteni su samo u slučajevima u kojima je ugrožena sigurnost djelatnika ili posjetitelja. Kako bi osobe smanjene pokretljivosti, osobe u invalidskim kolicima i obitelji s dječjim kolicima mogle upoznati ljepote NP „Krka”, omogućen im je obilazak sljedećih lokaliteta.

Osobe s posebnim potrebama i osobe s invaliditetom većim od 50 %, uz predočenje iskaznice, imaju slobodan ulaz u Park. Osobe u pratnji ulaznicu plaćaju prema redovitom cjeniku.

Preporuka: imati osobnog pratitelja prilikom obilaska

Skradinski buk

• Od studenoga do ožujka od Lozovca do Skradinskog buka dolazi se osob-nim automobilom. Od parkirališta se obilazak nastavlja pješice / invalid-skim kolicima

• Od travnja do listopada od Lozovca do Skradinskog buka prijevoz se, u organizaciji JU „NP Krka”, odvija auto-busima, koji su opremljeni rampama za invalidska kolica

• Od parkirališta na Skradinskom buku do etno-sela (udaljenog sedam mi-nuta) vodi asfaltirani put s prijelazima za kolica. U etno-selu put je popločen tradicijskim neravnim kamenim plo-čama, sve do „carskog vidikovca”

• Na „carskom vidikovcu”, kamenom

mostu i vidikovcima na platou (uda-ljenim deset minuta od parkirališta) podloga su tradicijske neravne ka-mene ploče s rampama za invalidska kolica. Do toaleta se može doći a za osobe u invalidskim kolicima postoji poseban toalet

• Brodovi na Krki nemaju pristupnu rampu zbog oscilacija u vodostaju, pa se ukrcaj i iskrcaj obavljaju individual-no uz pomoć djelatnika JU „NP Krka”. Na Skradinskom buku može se od pristaništa doći do velikog pješačkog mosta i proširenja/vidikovca na nje-mu s pogledom na Skradinski buk

• Do etno-sela može se doći pouč-no-pješačkom stazom, uz uspon makadamskim putom i prelazak dr-venih mostića. Vraća se istim putom. Zbog konfiguracije terena, obilazak je veoma zahtjevan

Preporuka: treba imati osobnog pratitelja za savladavanje uspona/spusta

• Ugostiteljski prostor na Lozovcu po-vezan je s prodajnim prostorom i toaletom rampama za invalidska kolica. Podloga su mu pločice i tradi-cijske neravne kamene ploče. Postoji toalet za osobe s invaliditetom

• Pješačka staza Skradinski buk, duga 1 900 m, za podlogu ima drvene mo-stiće (dijelom bez sigurnosne ograde) i makadam. Spust niz slapište zahtje-van je. Treba slijediti putokaze. Može se doći do velikog pješačkog mosta i proširenja/vidikovca na njemu s pogledom na Skradinski buk. Vraća se istim putom, uz uspon makadamom, što je zahtjevno. Od pješačkog mosta do etno-sela ne može se doći izravno zbog stubišta. Zbog konfiguracije terena, obilazak je veoma zahtjevan


• Poučno-pješačka staza Skradinski most — Skradinski buk, duga 3 400 m, za podlogu ima makadam. Staza se postupno spušta do obale rijeke a pri njezinu kraju nalaze se cestovne izbočine. Stazom prometuju biciklisti i vozila s posebnim odo-brenjem. Zbog konfiguracije terena, obilazak je zahtjevan

Preporuka: treba imati osobnog pratitelja za savladavanje uspona/spusta. Osobama u invalidskim kolicima za obilazak Skradinskog buka ne preporučujemo posljednje dvije mogućnosti

Visovac

• Budući da brodovi na Krki nemaju pristupnu rampu zbog oscilacija u vodostaju, ukrcaj na brod koji polazi sa Skradinskog buka i iskrcaj s njega obavljaju se individualno uz pomoć djelatnika JU „NP Krka”

• Ukrcaj na brod koji polazi sa Stinica i/ili Remetića i iskrcaj s njega obavljaju se individualno uz pomoć djelatnika JU „NP Krka”

Posebna napomena: zbog silaska prilikom ukrcaja u brod ne preporučujemo osobama u invalidskim kolicima

• Cijeli otočić može se obići; podloga su tradicijske neravne kamene ploče.

• Ulaz u crkvu i muzej, uzak i sa stuba-ma, nije prilagođen osobama u invalidskim kolicima

Roški slap

Do parkirališta kod glavne recepcije na Roškom slapu može se doći osobnim automobilom, podloga je makadam

• Obilazak kružne pješačke staze preko Ogrlica traje trideset minuta. Podloga joj je makadam, treba prijeći drve-ni most sa polustubom i asfaltirani most, preko kojeg prometuju i automobili

• Obilazak vodenica na Roškome slapu, za koji se treba spustiti do rijeke ma-kadamskom podlogom, zahtjevan je. Podlogu ispred vodenica čine tradi-cijske neravne kamene ploče. Može se ući u vodenicu s košem za pranje rublja i u suvenirnicu

• Ulaz u mlinove, uzak i sa stubama, nije prilagođen osobama u invalid-skim kolicima

• Pristup je moguć ugostiteljskim objektima

mogućnosti obilaska za osobe smanjene pokretljivosti

82 mogućnosti obilaska za osobe smanjene pokretljivosti

Manastir Krka

• Do parkirališta ispred manastira Krka može se doći osobnim automobilom. Podloga je asfalt

• Vanjsko dvorište manastira Krka može se obići. Podloga su tradicijske neravne kamene ploče

• Ulaz u unutrašnje dvorište manastira, s dvije stube, nije prilagođen osobama u invalidskim kolicima

Burnum

• Do parkirališta u Burnumu može se doći osobnim automobilom. Podloge su zemlja i makadam

• Od parkirališta/recepcije do amfite-atra Burnum vodi 200 m duga staza, sa zemljanom podlogom

• Amfiteatar se obilazi preko zemljane podloge. Na ulazima u amfiteatar postoji spust/uspon

Eko kampus „Krka” u Puljanima*

• Do parkirališta Eko kampusa može se doći osobnim automobilom

• Podlogu u dvorištu čine neravne tradicijske kamene ploče i zemljani put. Svi sadržaji dostupni su unutar pet minuta

• Može se pristupiti arheološkoj zbirci, prizemlju i katu. Podloga su pločice

• Škola o prirodi i prizemnica za podlo-gu imaju pločice


Pješačke staze i vidikovci

Posebna napomena: sve poučno-pješačke staze i vidikovci slijede konfiguraciju terena; treba slijediti putokaze

• Biološko-geološka staza Skradinski buk, duga 1 900 m, za podlogu ima drvene mostiće (dijelom bez sigur-nosne ograde) i makadam. Spust niz slapište zahtjevan je. Treba slijediti putokaze. Može se doći do velikog pješačkog mosta i proširenja/vidikov-ca na njemu s pogledom na Skra-dinski buk. Vraća se istim putom, uz uspon makadamom, što je zahtjevno. Od pješačkog mosta do etno-sela ne može se doći izravno zbog stepeništa. Zbog konfiguracije terena, obilazak je veoma zahtjevan

Preporuka: treba imati osobnog pratitelja za savladavanje uspona/spusta; stazu ne preporučujemo osobama u invalidskim kolicima

• Staza Skradinski most — Skradinski buk, duga 3 400 m, za podlogu ima makadam. Staza se postupno spušta do obale rijeke, a pri njezinu kraju nalaze se cestovne izbočine. Stazom prometuju biciklisti i vozila s poseb-nim odobrenjem. Zbog konfiguracije terena, obilazak je zahtjevan


• Pješačka staza Goriš — Torak s vi-dikovcem, duga 1 450 m, za podlogu ima makadam. Teren do vidikovca ravan je

• Staza Ključica s vidikovcem, pouč-no-pješačka staza kroz izvornu priro-du, duga 1 600 m, na samom početku ima uzvisinu, što je zahtjevno, kasnije je ravna sve do vidikovca. Do sigurno-sne ograde treba se spuštati

• Staza Vukovića podi s vidikovcem, duga 350 m, za podlogu ima maka-dam. Ravna je sve do vidikovca. Do sigurnosne ograde treba se spuštati

• Staza Roški slap, biološko-geološka staza, duga 1 360 m, za podlogu ima makadam. Na njoj su drveni most s polustubom i asfaltirani most, preko kojeg prometuju i automobili

• Staza Bačići, duga 1 800 m, za pod-logu ima makadam. Teren je ravan, s pogledom na Krku. Na prvom pro-širenju staze treba se zaustaviti, ne spuštati prema Krki

• Poučno-pješačka staza Manastir Krka duga je 2 100 m. U unutrašnjem dvo-rištu manastira podloga su tradicijske neravne kamene ploče. Iz dvorišta vodi asfaltirani put do početka staze, kojoj je podloga makadam. Na sa-mom početku staze postoji zahtjevan spust, zatim je ravna oko jezera sve do pristaništa. Vraća se istim putom. S pristaništa se u manastir Krka ne može doći zbog stuba

• Staza Trošenj — Pištavac (manastir Krka), duga 5 700 m, za podlogu ima makadam i zemljani put. Staza je sva ravna, ali je obilazak zahtjevan zbog njezine dužine. Moguće je obići kraće dionice staze

• Do vidikovaca na slapu Brljan, mana-stiru Krka (uz asfaltiranu cestu, maka-dam) i Čikoli, do kojih vode asfaltirane ceste i makadam, i u Krnićima Gor-njim, do kojeg vodi makadam, može se doći osobnim automobilom


• Do parkirališta na Stinicama može se doći osobnim automobilom

• Kroz šumu bijeloga graba i hrasta medunca može se šetati ili voziti invalidskim kolicima poljskim putom dugim 500 m

• Može se obići dvorište, u kojemu su podloga tradicijske neravne kame-ne ploče

• Za obilazak Visovačke kuće „Kuželj” dostupno je samo prizemlje jer na kat vode četiri stube

Centar kretanja Laškovica

• Do parkirališta u Centru može se doći osobnim automobilom

• U dvorištu i u Centru može se kretati preko uređenih staza i rampa za inva-lidska kolica

• Za osobe u invalidskim kolicima po-stoji poseban toalet

Ispostave u Skradinu i Drnišu

• Do ispostava se može doći asfaltira-nim putom, ovisno o mjestu parkira-nja

• Prizemlje ispostave u Skradinu može se obići, a isto tako i kat, do kojeg vodi lift. Podloga su pločice i parket

• U ispostavi u Drnišu mogu se obići prizemlje i oba kata, do kojih vodi lift. Podloga su pločice i parket

Za slijepe i slabovidne osobe

• Taktilna mapa cijelog toka Krke nalazi se ispred ispostave u Skradinu

• Taktilna mapa Skradinskog buka nalazi se na „carskom vidikovcu” na Skradinskom buku

83

Pročitajte sažete odgovore na pitanja koja najviše zanimaju posjetitelje Parka

Tko pita, taj ne skita

često postavljena pitanja

84

Posjećivanje

Koje je najbolje vrijeme za posjet NP „Krka”?

NP „Krka” otvoren je za posjećivanje tijekom cijele godine. Svako godišnje doba po nečemu je posebno. Pro-ljeće i jesen preporučujemo zbog ugodnih temperatura, živosti biljno-ga i životinjskog svijeta i uživanja u svladavanju poučno-pješačkih staza i biciklističkih ruta. Tijekom zime, dok vegetacija spava, do izražaja dolazi obilje vode, ali i geomorfološki oblici stijena i sedre. Ljeti je vegetacija najbujnija, gastronomska ponuda, s obiljem plodova, najbolja, ali je i broj posjetitelja najveći.

Mogu li s jednodnevnom ulaznicom kupljenom za Skradinski buk posjetiti druge lokalitete?

Da, jednodnevna ulaznica omogućuje jednokratan posjet svim kopnenim lokalitetima u Parku u istom danu.

Mogu li na neki lokalitet ući više puta s istom ulaznicom u jednom danu?

Ne, jednodnevnu ulaznicu može se za pojedini lokalitet iskoristiti samo jednom u istom danu.

Mogu li na svim ulazima kupiti ulaznicu za cijeli Park?

Da, na svim ulazima i recepcijama, osim ulaznice samo za taj lokalitet, može se kupiti i jednokratna ulaznica za posjet svim lokalitetima NP „Krka” u jednom danu, koja uključuje i taj lokalitet.

Uključuje li ulaznica za NP „Krka” vožnju brodom?

Jednokratna ulaznica za NP „Krka” uk-ljučuje i prijevoz brodom od Skradina do Skradinskog buka. Izleti brodom prema Visovcu, Roškom slapu, mana-stiru Krka i srednjovjekovnim utvr-dama Nečven i Trošenj dodatno se naplaćuju prema redovitom cjeniku.

Vozi li isti brod od Skradina do Roškog slapa?

Ne, zbog sedrenih barijera plovidba rijekom Krkom odvija se u etapama. Brod vozi od Skradina do Skradinskog buka, odakle polaze izletnički brodovi za Visovac i Roški slap. Od Roškoga slapa brod vozi do manastira Krka.

Mogu li vožnju brodom rezervirati unaprijed ili kartu za izlet brodom kupiti online?

Ne, izlet brodom može se rezervirati samo na licu mjesta, tj. u NP „Krka”. Isto tako, karta za izlet brodom može se kupiti jedino u Parku.

Imate li godišnju ulaznicu?

Usluga Kluba prijatelja Krke omogu-ćuje da po cijeni od 200 kn za odraslu osobu i 90 kn za dijete od sedam do osamnaest godina Park posjećuje-te cijelu godinu, s tim da u srpnju i kolovozu Skradinski buk možete po-sjetiti samo jednom. Ulaznica vrijedi godinu dana od dana kupnje. Žitelji Šibensko-kninske županije ostvaruju popust od 50 % na ulaznicu Kluba prijatelja Krke. Postoje li akcijske cijene ulaznica?

U srpnju i kolovozu Skradinski buk može se posjetiti poslije 16 sati po promotivnoj cijeni ulaznice. Sudjelo-vanje na manifestaciji Krkino kulturno ljeto besplatno je. Dok traje akcija Vikend u prirodi ulaznice se nude po promotivnoj cijeni. Na Uskrsni pone-djeljak posjet Skradinskom buku be-splatan je za hodočasnike do početka mise. Na Međunarodni praznik rada povoljnija je cijena ulaznice u Park. Drugog i petnaestog kolovoza posjet otočiću Visovcu besplatan je za ho-dočasnike. Pozivamo vas da redovito pratite službene mrežne stranice i društvene mreže te se uključite u akcije kojima ćete ostvariti pravo na besplatne ulaznice.

Može li se otok Visovac posjetiti za vrijeme blagdana?

Na Gospu od Anđela, 2. kolovoza, i na Veliku Gospu, 15. kolovoza, otok Visovac posjećuju samo hodočasnici. Tih dana nisu organizirani izleti za posjetitelje.

GPS navigacija nije me dovela do ulaza u Park, već do poljskih putova. Kako da nađem recepciju?

Prilikom dolaska u NP „Krka” trebate pratiti turističko-informativnu signa-lizaciju (smeđu), uz pomoć koje se lako dolazi do svih lokaliteta otvo-renih za posjećivanje. Unutar Parka krećite se samo stazama uređenim za posjetitelje i pratite postavljenu signalizaciju.

Naplata ulaznica

Mogu li ulaznicu platiti eurima?

Ulaznicu možete platiti gotovinom, u kunama, i kreditnim karticama svih vrsta. Karticama se ne može plaćati na prodajnim mjestima Remetić (Vi-sovac), Oziđana pećina, Burnum i Manojlovački slap.

Imam li kao student popust na ulaznicu?

Studenti ulaznicu mogu kupiti po povoljnijoj cijeni, uz predočenje studentske iskaznice (bilo kojega od svjetskih sveučilišta).

Imaju li novinari popust preko press ulaznice?

ju „NP Krka” nema press ulaznice. No-vinari koji imaju potrebu za fotografi-ranjem ili snimanjem u Parku moraju se najaviti najmanje tri radna dana prije dolaska kako bi se njihov zahtjev razmotrio i donijelo potrebno Rješe-nje za fotografiranje ili snimanje.

često postavljena pitanja

85 često postavljena pitanja

Dodatne usluge

Gdje se mogu parkirati za posjet Skradinskom buku? Koliko se naplaćuje parkiranje?

Na Lozovcu, glavnom ulazu u Nacio-nalni park „Krka”, postoji parkiralište za posjetitelje NP „Krka” na kojemu je parkiranje besplatno. U gradu Skradi-nu, odakle polazi brod za Skradinski buk, parkirna su mjesta u privatnom vlasništvu i naplaćuju se. Na ostalim ulazima i lokalitetima u Nacionalnom parku „Krka” posjetiteljima su dostup-na besplatna parkirna mjesta.

Zašto, uz naplatu ulaznice, posebno naplaćujete korištenje toaleta u Parku?

Korištenje toaleta na području Parka kojima upravlja JU „NP Krka” ne naplaćuje se. Na Skradinskom buku, u blizini etno-sela i „carskog vidikov-ca”, postoji besplatan toalet za sve posjetitelje. Toaletom u podnožju Skradinskog buka, čije se korištenje naplaćuje, ne upravlja JU „NP Krka”.

Zašto se cijene hrane i pića u ugostiteljskim objektima u Parku razlikuju?

Većina ugostiteljskih objekata u Parku u privatnom je vlasništvu ili je data u koncesiju. Na cijene utječu vrsta ponude, pristupačnost dostave, porijeklo hrane (npr. skuplja je ako potječe iz ekološkog uzgoja i ako je i pripremljena na samoj lokaciji) itd.

Aktivnosti u NP „Krka”

Smijem li se kupati u NP „Krka”?

Kupanje je dopušteno samo na ozna-čenim lokacijama na Skradinskom buku i Roškom slapu od 1. lipnja do 30. rujna, uz osobnu odgovornost i ovisno o vremenskim uvjetima i vodostaju rijeke. Kupanje izvan označenih mjesta i tih datuma nije dopušteno.

Smijem li skakati sa slapova i kupati se uz drvene mostiće?

Ne, kupanje izvan označenih mjesta nije dopušteno. Skakanje sa slapova ili s mosta zabranjeno je.

Kome se obratiti za vodiča u Parku?

U NP „Krka” postoje djelatnici po-sebno obučeni za vođenje po Parku. Usluga se prethodno mora dogovoriti i rezervirati a naplaćuje se prema re-dovitom cjeniku. Upit možete poslati na [email protected].

Mogu li Krkom ploviti kanuom ili kajakom?

Ne, u NP „Krka” to nije dopušteno.

Za posjetitelje sa psima

Smiju li osobe sa psima ući u Park i gdje se smiju kretati?

Psima je dopušten ulazak u Park u pratnji vlasnika, s tim da cijelo vri-jeme moraju biti na povodcu. Nije im dopušten ulazak na otok Visovac. Na područje manastira Krka posjetitelji mogu dovesti pse, ali ne i u unutrašnji prostor samog manastira.

Koja su pravila kojih se vlasnici pasa trebaju pridržavati tijekom prijevoza (autobusom i brodom)?

Tijekom prijevoza (autobusom i bro-dom) pas mora imati brnjicu.

Ostala česta pitanja

Kakva je obuća potrebna za obilazak Parka?

Za siguran obilazak Parka preporu-čujemo kvalitetnu obuću, slojevitu odjeću i dovoljnu količinu vode. Prilikom obilaska Parka naići ćete na različite podloge, od drvenih staza i mostića, preko brodova do makada-ma i asfalta.

Mogu li se prilikom izleta na Roški slap zadržati dulje od vremena predviđenog za obilazak i vratiti se sljedećim brodom?

Vrijeme predviđeno za obilazak dostatno je za obilazak većeg dijela Roškoga slapa. Zbog rezerviranih sje-dala i ograničenog broja mjesta, nije moguće planirati dolazak i odlazak dvama različitim brodovima. Zbog sigurnosti posjetitelja i validacije kar-te, potrebno je koristiti uslugu istog broda za trajanja izleta. Uz to, zbog sigurnosti plovidbe i radi poštivanja plovidbenog reda, putnici ne smiju kasniti na brod.

Smijem li slobodno fotografirati ili snimati u NP „Krka”?

Za osobne potrebe, da. Također, u NP „Krka” dopušteno je snimanje i foto-grafiranje prirodnih ljepota i kulturno-povijesne baštine Republike Hrvatske u promotivne svrhe uz posebno dopuštenje. Da biste mogli snimati/fotografirati u NP „Krka”, potrebno je od Javne ustanove „Nacionalni park Krka” dobiti Rješenje o snimanju/fotografiranju na temelju pisanog za-htjeva, koji treba podnijeti najmanje tjedan dana prije snimanja.

Mogu li nakratko i samo za osobne potrebe koristiti dron?

Korištenje drona u NP „Krka” nije dopušteno.

Postoje li mjesta predviđena za odlaganje prtljage?

U Parku ne postoje mjesta predviđe-na za odlaganje i pohranu osobnih stvari.

U Parku sam izgubio osobne stvari. Kome da se obratim za pomoć?

U slučaju gubitka osobnih stvari treba se odmah obratiti najbližem djelatni-ku JU „NP Krka” za pomoć. Ako gubitak osobnih stvari primijetite tek nakon izlaska iz Parka, pošaljite upit na [email protected] ili [email protected].

mailto:info%40npk.hr?subject=


mailto:booking%40npk.hr?subject=

86 često postavljena pitanja

Mogu li u Parku rezervirati smještaj?

Nacionalni park „Krka” u svojoj ponudi ne nudi smještaj. U neposrednoj bli-zini Parka nalaze se brojni smještajni objekti i lokalna gospodarstva. Detalj-nije informacije potražite u poglavlju „Što posjetiti u okolici”.

Gužva je na recepcijama u Skradinu i na Lozovcu. Što da radim?

Kupnja ulaznice online znatno skra-ćuje vrijeme čekanja. Posjetitelj s online ulaznicom ne čeka na recepciji, već se odmah upućuje na pristanište u Skradinu ili na auto-busno stajalište na Lozovcu. Uz to, na Skradinski buk može se izravno doći pješačkom stazom Lozovac — Skradinski buk i pješačko-biciklistič-kom stazom Skradinski most — Skradinski buk.

Zašto ne zabranite prometovanje automobilima i kamionima preko mosta na Roškom slapu?

Prometovanje mostom na Roškom slapu nije u nadležnosti Javne ustanove „Nacionalni park Krka” i regulirano je semaforom. Kao jedan od četiriju prijelaza preko rijeke Krke, taj je prijelaz strateški važan pa do iznalaženja sigurnije i prihvatljivije trase ostaje jedino moguće rješenje. Zbog nedostatne širine mosta, nije moguće posebno ograditi pješačku zonu, stoga posjetitelje upućujemo na pješački most preko Ogrlica.

Može li mi netko pružiti prvu pomoć ako se ozlijedim?

Ako se posjetitelj ozlijedi u Parku, treba se odmah javiti najbližem djelatniku JU „NP Krka”, koji će po-zvati nadležnu službu. Sve recepcije,

suvenirnice, brodovi, automobili i ispostave imaju kutije prve pomo-ći, koje mogu poslužiti dok ne dođu djelatnici hitne medicinske pomoći (ljeti oni dolaze iz Skradina). Djelatnici Parka na Skradinskom buku obučeni su za rad s defibrilatorom.

Imate li punionice za električne automobile?

Da, punionice za električne auto-mobile postavljene su na Lozovcu (donjem toku) i u Laškovici (srednjem toku Krke).

88

Upiti posjetitelja

Međunarodni pozivni broj za Hrvatsku: 385

ju „NP Krka”, Šibenik022/493 500

Ispostava JU „NP Krka” u Skradinu022/493-540

Ispostava JU „NP Krka” u Drnišu022/493-551

Ispostava JU „NP Krka” u Kninu022/200-075

E-mail: [email protected]

Važni brojevi

Centar za zaštitu i spašavanje 112Policija 192Vatrogasci 193Hitna pomoć 194Pomoć na cesti 1987

Vremenska prognoza i stanje na cestama 072 777 777

Zdravstvene ustanove i ambulante

Opća bolnica Šibenik 022/246 246

Ambulanta Tromilja 022/778 725

Ambulanta Skradin 022/771 099

Dom zdravlja Drniš 022/888 900

Dom zdravlja Knin 022/664 017

Hrvatska gorska služba spašavanja

Stanica Šibenik 091/112 9220

Policijska uprava Šibensko-kninska 022/347 111

Prijevoz

Autobusni kolodvor Šibenik 060 368 368(Autobusna linija Šibenik — Lozovac — Skradin — Dubravice — Rupe)http://www.atpsi.hr http://www.autobusni-kolodvor.com/sibenik_6_7.aspx

Brodski promet, Jadrolinija 051/666 111https://www.jadrolinija.hr

HŽ putnički prijevoz060/333 444 https://prodaja.hzpp.hr

Zračna luka Split021/203 555http://www.split-airport.hr

Zračna luka Zadar023/205 917https://www.zadar-airport.hr

Turističke zajednice

Turistička zajednica Šibensko-kninske županije 022/219 072http://www.dalmatiasibenik.hr

Turistička zajednica grada Šibenika 022/212 075 https://www.sibenik-tourism.hr

Turistička zajednica Skradin022/771 329http://www.skradin.hr

Turistička zajednica grada Drniša022/888 619http://www.tz-drnis.hr

Turistička zajednica grada Knina022/664 822http://www.tz-knin.hr

servisne informacije


http://www.atpsi.hr

http://www.autobusni-kolodvor.com/sibenik_6_7.aspx

https://www.jadrolinija.hr

https://prodaja.hzpp.hr

http://www.split-airport.hr

https://www.zadar-airport.hr

http://www.dalmatiasibenik.hr

https://www.sibenik-tourism.hr

http://www.skradin.hr

http://www.tz-drnis.hr

http://www.tz-knin.hr

Impressum

Nakladnik:Javna ustanova „Nacionalni park Krka”

Za nakladnika:Nella Slavica

Koncept, tekst i korektura:Zrinka ČatlakTihana JurićKatia Župan

Lektura:Vilijam Lakić

Prijevod:Prevoditeljski centar d.o.o.

Fotografije:Arhiva JU „NP Krka” Rade Jug Ilija Kordić Mario Romulić Dražen Stojčić Davor Šarić

Fotografije gradova i općina:Šibenik: TZ grada Šibenika / Ivo Pervan Šibenik (panorama): TZ grada Šibenika Skradin: TZ grada Skradina Drniš: TZ grada DrnišaKnin: Neven RoginićPromina: Anita Kulić CipraKistanje: Saša LežaićErvenik: Zdravko Šegan

Grafički dizajn:Parabureau

2019.

Javna ustanova „Nacionalni park Krka”A Trg Ivana Pavla II. br. 5, 22000 Šibenik, HrvatskaT +385 (0)22 493 500F +385 (0)22 336 836E [email protected] www.np-krka.hr

90

Documents

Nacionalni park „Krka” — otkrijte neponovljivu moć prirode · gradovi Knin, Zadar i Split. Okosnica Parka jest rijeka Krka, koja izvire kraj Knina, a u more se ulijeva kraj