9.11.2015 Stranica/Termi 6

Hrvatska

Naslov:

Autor:

Rubrika/Emisija: Tema tjedna Žanr:

Površina/Trajanje: 4.387,05 Naklada: 75.000,00

Ključne riječi: IJF, Predrag Bejaković

TEMA TJEDNA ZAPOSLIMO HRVATSKU!

ZAPOSLENOSTMORA BITI

PRIORITETNINACIONALNI

CILJU organizaciji HGK i HAZUa predstavljeni su rezultati projekta

Zaposlimo Hrvatsku. Znanstvenici koji su radili na projektupredstavili su 39 smjernica za reforme nužne za povećanje

pripremiti Krešimir Sočković i llijana Crgić Z3 pOSlenOSti

Temeljem

suradnje gospodarstvenikai znanosti utvrđeno je 39 smjernicaza reforme nužne za povećanje zaposlenosti

i tržište rada. Smjernicesu predstavljene na konferenciji ZaposlimoHrvatsku koja je. u organizaciji Hrvatske gospodarske

komore i suradnji s Hrvatskom akademijomznanosti i umjetnosti, prošlog tjedna

u Zagrebu okupila dvjestotinjak sudionika.Primjena smjernica u kratkom roku mogla

bi generirati nova radna mjesta, istaknuo jeotvarajući skup predsjednik Hrvatske gospodarske

komore Luka Burilović. "Očekujemo

POREZNI JE SUSTAVMIJENJAN 18 PUTA, GOTOVO U

PRAVILU JEDNOM GODIŠNJE

da kreatori politika prihvate te smjernice kojenemaju ideološkog predznaka i čiji je jedinipredznak gospodarstvo jer politika neće zaposliti

ljude, ali mora pomoći, odnosno ne ogra¬

ničavati one koji zapošljavaju" kaže Burilović.Dodao je kako trenutno 1, 3 milijun zaposlenihhrani 4. 2 milijuna građana naše zemlje. "Istovremeno

procjenjuje se da ih je samo 750. 000u realnom sektoru, a nije teško procijeniti kakoni najsnažnija leđa ne mogu više iznijeti taj teret.

Floskule o bolnim rezovima ponavljaju seperiodički i prema potrebi, dok je propadanjegospodarstva zbog političke nedosljednosti jedini

kontinuirani proces u hrvatskom gospodarstvu"upozorava Burilović.

REFORME SADA

Predsjednik HGK je naglasio kako je krajnji ciljovoga projekta društvo jednakih prilika za sve.koje donosi bolje uvjete za građane, te uređensustav u kojemu je vlastiti rad temelj uspjeha."Komora je na vlastitom primjeru pokazala daje moguće u kratkom roku provesti strukturnereforme i prilagoditi se onima koji su nositeljigospodarskog razvoja i zbog kojih i postoji teda to mora učiniti i javna uprava" zaključio jeBurilović.

Nezaposlenost je još uvijek visoka, zaposlenostniska, a javni dug predstavlja rastući

problem, koji će i dalje samo eskalirati ukoli

6IPRIVREDNI VJESNIK broj 3901 1 9. studenoga 2015.

2

ZAPOSLENOST MORA BITI PRIORITETNI NACIONALNI CILJ

Krešimir Sočković i llijana Crgić

izvješće

Privredni vjesnik

9.11.2015 Privredni vjesnik Stranica/Termi 6

Hrvatska

3

ko ne dostignemo stope rasta od barem četiriposto godišnje, rekla je visoka pokroviteljicaovog projekta predsjednica Republike Hrvatske

Kolinda GrabarKitarović. "Nezaposlenostvodi osobnoj nesigurnosti, ali uzrokuje i nestabilnost

u društvu. Dvije godine nakon ulaskau EU. Hivatska među novim članicama bilježinajvišu anketnu stopu nezaposlenosti, veću od15 posto koja je zabilježena u kolovozu, te najnižu

stopu zaposlenosti od otprilike 45 posto udingom tromjesečju ove godine. Vrijeme je daprestanemo pričati o potencijalima i prilikamaHrvatske i napokon krenemo raditi. Nema boljeg

vremena od danas kako bismo se počelimijenjati. Trebamo napokon stvoriti okruženjeu kojem će oni koji su danas nezaposleni naćiposao i koje će uvjeriti mlade da ostanu i gradebudućnost u Hrvatskoj. Jednako tako. moramostvoriti okvire koji će nam dugoročno omogućiti

snažan i održiv gospodarski rast. zajednos visokom kvalitetom radnih mjesta i života"naglasila je Kolinda GrabarKitarović.

NEMA JEDNOSTAVNIH POTEZANe postoji jedan jednostavan potez ni brzalješenja koja bi riješila problem nezaposle¬

nosti Hrvatske i upravo je to zamka u kojusvi upadnu, upozorava predsjednik Hrvatske

akademije znanosti i umjetnosti ZvonkoKusić. "Ono što nama nedostaje je kult rada ipotreban nam je kontinuitet i disciplina pridržavanja

propisa bez obzira na promjene vladai ministara. Potreban nam je kontinuitet tisuću

malih promjena da bi se doista nešto promijenilo.Problem nezaposlenosti ne smije se

izolirati jer je nezaposlenost dio ekonomije, aekonomija dio društva, iz čega proizlazi da jepotrebna promjena samog društva odnosnomentaliteta istaknuo je Kusić.

Hivatska je u posljednjih 25 godina ostvarilakumulativni rast BDPa od nula posto, dok

je istodobno kumulativni rast BDPa u Poljskojiznosio 300 posto, a u drugim bivšim socijalističkim

zemljama od 200 do 250 posto, upozorioje voditelj projekta Zaposlimo Hrvatsku

Davorko Vidović. Za povećanje zaposlenostipotrebno je provesti desetak reformi, smatraon. a kao jednu od ključnih pretpostavki naveo

je stavljanje obrazovnog sustava u funkcijurasta i razvoja gospodarstva i cijeloga društva."Zaposlenost mora biti prioritetni nacionalnicilj i mora se postaviti tako da bude mjerljiv i

Očekujemoda kreatoripolitika prihvateove smjernicekoje nemajuideološkogpredznaka i čiji jejedini predznakgospodarstvo,jer politika nećezaposliti ljude,ali mora pomoči,odnosno neograničavati onekoji zapošljavaju.Luka Burilović,predsjednik HGK

9. studenoga 2015. broj 3901 1 PRIVREDNI VJESNIK 1 7

9.11.2015 Privredni vjesnik Stranica/Termi 6

Hrvatska

4

TEMATJEDNA

da to bude ključni pokazatelj uspješnosti i vladei gospodarskog rasta" istaknuo je Vidović.

NISKA STOPA AKTIVNOSTIZnanstvenici koji su radili na projektu na skupu

su predstavili smjernice za reforme nužneza povećanje zaposlenosti.

Iva Tomić s Ekonomskog instituta u Zagrebuprezentirala je stanje i probleme tržišta

rada i upozorila na izrazito niske stope aktivnostii zaposlenosti te na visok udio umirovljenih

u radnoj dobi. "Hrvatska ima četvrtu najni¬

žu stopu aktivnosti od 71 posto i drugu najnižustopu zaposlenosti od 59 posto u EU u 2014.godini, dok je stopa aktivnosti za muškarce uradnoj dobi najniža u EU. Kod nas radi 76 posto

muškaraca, dok je prosjek Europe 83 posto.Posebno zabrinjava i stopa nezaposlenosti

mladih koja je sa 43. 1 posto više nego dvostrukoveća od stope nezaposlenosti za opću

populaciju te daleko viša od prosjeka EU28 od20, 6 posto. Pad zaposlenosti u krizi najviše seosjetio u privatnom sektoru, uključujući i obrt islobodna zanimanja" ističe Iva Tomić.

Hrvatskaima četvrtunajnižu stopuaktivnosti od 71posto i drugunajnižu stopuzaposlenostiod 59 postou EU u 2014.godini, dok jestopa aktivnostiza muškarceu radnoj dobinajniža u EU. Kodnas radi 76 postomuškaraca, dokje prosjek Europe83 posto.iva Tomić, Ekonomskiinstitut u Zagrebu

|Telecor|

Nažalost, poduzetništvo kaopojam na Balkanu ima negativnu

konotaciju. Mnogi misle- ako stepoduzetniki privatnik -da ste nekakav

kriminalac.

Da bistepotaknulisamozapošljavanje,

potrebno je pobuditisvijest kod mladih ljudi da seosnaže i postanu poduzetnici.To je najbolji mogući način zaostvarenje snova.

Ljiljana Kukec FIP|Poduzetnici, pogotovo mala isrednja poduzeća, najveći suposlodavci u Hrvatskoj. Stvaranje

pozitivnog okruženja zanjihov rast i razvoj kreiralo binajveći broj radnih mjesta. Novikurikulum donosi poduzetništvo

i poduzetnost. Vjerojatnoneće djeca u prvom razreduučiti o poduzetništvu, no moguučiti o

poduzetnosti

jer to značida treba bitiproaktivante uzimatiodgovornost

za svijetoko sebe i koristiti prilike

koje se nude.

Nedjeljko Pin |Quanarius lU Hrvatskoj se, na žalost, nepercipiraju mikropoduzetnici.Govori se o srednjim poduzećima

i velikimpoduzećima,

a onimikro kaovrsta kao dai ne postoje.

To trebapromijeniti.U situacijama ekonomske krize,kada se traže nove ideje i kadatreba imati otvoren um i komunicirati

sa svijetom, jedinovam može pomoći puno malihposlovnih pogona. Puno dobrihideja može vas pozicionirati usvijetu kao lukrativan narodkoji je vrijedan i koji ide ukorak svremenom.

ijavac

9.11.2015 Privredni vjesnik Stranica/Termi 6

Hrvatska

5

ttftVH K>CROATIAN CHAf

l

Problemi u drugim dijelovima gospodarstvadoveli su do cikličnog pada BDPa i do slabepotražnje za radom, pa problema na samomtržištu rada zapravo nema, a oni postoje negdjedrugdje, istaknuo je Danijel Nestić s Ekonomskog

instituta u Zagrebu objašnjavajući ključneuzroke problema tržišta rada. "Dio problemasu i strukturno visoka nezaposlenost, ali i slaba

ponuda rada. trajna neusklađenost ponudei potražnje za radom, dugotrajna kombinacijaobaju faktora zbog regulatorne rigidnosti. nedostatna

normativna fleksibilnost kao i visoko

porezno opterećenje rada" upozorava Nestić.

FLEKSIBILNIJI SUSTAV RADAPredrag Bejaković s Instituta za javne financije

koji je govorio o povećanju efikasnostiaktivnih mjera tržišta rada smatra da je zaostvarenje veće zaposlenosti nužno ostvaritipozorno usmjerene programe koji mogu povećavati

zapošljavanje, uz neznatni utjecaj naistiskivanje zaposlenih, te omogućiti stvaranjestvarne nove vrijednosti i učinkovito povećatiprimanja slabije obrazovanih radnika. "Nužno

Nezaposlenostvodi osobnojnesigurnosti,ali uzrokuje inestabilnost udruštvu. Dvijegodine nakonulaska u EU,Hrvatska međunovim članicamabilježi najvišuanketnu stopunezaposlenosti,veću od 15 posto,te najnižu stopuzaposlenostiod otprilike 45posto.Kolinda GrabarKitarović,predsjednica RepublikeHrvatske

H1 Telecom

Zapošljavanje i rast zaposlenostije ključna paradigma uspješnoggospodarstva. Čini se da

se zapravoneki vraćajutome i da

ga shvaćajukao važancilj. Tvrtketreba učiniti

kompetentnima

i konkurentnima, azapošljavanje i starijih iskusnihljudi ima potencijala za borbu sonime što tržište nosi.

V

Uk

LA Log

S jedne strane imamo poreznoopterećenje i mnoge parafiskalne

namete koji su osjetnoviši, posebice u prijevozništvu,nego kod zemalja u okruženju,a s druge strane imamo problem

što se znatno poreznoopterećuju primanja zaposlenika

u tvrtkama. Kada regulativabude imala više sluha za gospodarstvo,

stvari će sepromijeniti.

Katarina Fresl Zagreb ŠpedDa bi se zadržala radnička prava,po našem mišljenju, otkazni rokovi

i sav postupak koji prati tootkazivanjebi se trebaomaksimalno

smanjiti.Na taj načinbi se poslodavcu

omogućiloda u kratkom roku riješi svojeprobleme i izbjegne svoj slom.Istovremeno bi trebalo povećati

neoporezivi dio otpremninakako bi radnicima kompenziralite kraće rokove.

Zla tko sirovec TehnikaI dalje imamo puno problema sazapošljavanjem radnika. Teškoje naći dobrog radnika koji imaodređenu, nama potrebnu razinu

znanja i iskustva. Europskaunija je projicirala da će do 2019.godine iz Hrvatske otići do200. 000 ljudi i da nam nataliteti dalje pada. Mislim da se neštomože napraviti i projektima kojima

želimopopravitistanje, poput

projektaZaposlimoHrvatskugdje gospodarstvo

i

znanost traže neko rješenje. Zaposlenostje ljepilo našeg društva

koje nas drži na okupu i nanjemu trebamo raditi.

9.11.2015 Privredni vjesnik Stranica/Termi 6

Hrvatska

6

TEMATJEDNA

SMJERNICE

Smjernica 1 PRODUŽITI RADNI VIJEK1. 1 Voditi društveno pozitivne

kampanje o starijim osobama1. 2 Fleksibilizirati radne uvjete1. 3 Produljiti radni vijek u javnom

sektoru1. 4 Mjeriti radne učinke prilagođeno

dobnim radnim karakteristikama,nagrađivanje i motiviranje

1. 5 Povećati osobnu eksternu i internumobilnost

Smjernica 2 PROMICATISAMOZAPOŠLJAVANJE I STVARANJEMALIH POSLOVA2. 1 Regulirati male poslove na poseban

način2. 2 Proširiti model vaučera za

poljoprivredne poslove na drugedjelatnosti koje trebaju povremenozapošljavanje

2. 3 Uvesti vaučere za kućanske poslovekoji bi kombinirali subvencijesocijalne politike i porezniholakšica kako bi legalan rad učinilikonkurentnim sivom tržištu

2. 4 Promicati edukaciju zapoduzetništvo u srednjim školamai izvan formalnog obrazovniogsustava

2. 5 Smanjivati administrativne iporezne obveze za samozaposlenenižih prihoda i osiguravati imsavjetodavnu pomoć

Smjernica 3 UNAPRIJEDITIFLEKSIBILNOST I SIGURNOST NATRŽIŠTU RADA

3. 1 Unaprijediti kvalitetu zakonskihpropisa

3. 2 Učiniti fleksibilnost radaprihvatljivom i radnicima iposlodavcima

3. 3 Unaprijediti sustav kolektivnogpregovaranja

3. 4 Ubrzati ulazak i izlazak(u)

iz

zaposlenosti3. 5 Smanjiti troškove poslodavaca kod

zbrinjavanja viška radnika3. 6 Osigurati primjereniju socijalnu

sigurnost i zaštitu radnika nakonotkaza

Smjernica 4 USKLADITI SUSTAVEOBRAZOVANJA I SVIJETA RADA4. 1 Izgraditi sustav za razvoj pojedinca

i ojačati službe za cjeloživotnoprofesionalno usmjeravanje

4. 2 Unaprijediti kvalitetu i uspostavitisustav osiguravanja kvalitete

IZLAZ IZ ZAČARANOG KRUGA

HGKova Nacionalna platforma o dualnom obrazovPrijedlog Nacionalne gospodarske platforme

dualnog obrazovanja predstavio jepotpredsjednik HGK za međunarodne poslove

i EU Želimir Kramarić.

Riječ je o projektu čiji je inicijator HGK, ačiji je cilj povezivanje sustava obrazovanjai gospodarstva po uzoru na Austriju i Njemačku.

"Sada je situacija takva da postoji začaranikrug u kojemu bez radnog iskustva nemaradnog mjesta, a nemoguće ga je dobitiako nemate radno iskustvo. Istovremenoradnici na tržištu rada nemaju potrebnekompetencije jer ih nisu stekli praksom tijekom

obrazovanja. Istovremeno njemačkii austrijski školarci u velikoj većini pohađajustrukovno obrazovanje pri čemu je visokozastupljen praktični rad u školskim praktikumima

ali i tvrtkama koje posluju na trži¬

štu" istaknuo je Kramarić. Dodao je kako jesituacija kod nas posljedica toga što se potrebe

tržišta ne usklađuju sa školskim programima,poduzeća nisu zainteresirana za

organiziranje prakse, a djeca se ne usmjerujuna tržište nego na dugo studiranje.

Zapošljavanje mladih od 15 do 24 godinadanas je u Hrvatskoj na razini 18 posto, a uAustriji i Njemačkoj oko 50 posto. Prosjek uEU je na razini od 33 posto.Dualno obrazovanje uključit će mlade natržište rada još za vrijeme srednjeg strukovnog

školovanja i visokog obrazovanja.

Prijedlog dualnog obrazovanja uključujekonkretne aktivnosti, kao što su:1. učinkovit nacionalni model sudjelovanjagospodarstva u definiranju sadašnjih ibudućih obrazovnih potreba

2. cjelovit nacionalni model obavljanja

je i podrobno i precizno usmjeravanjeprograma na dugotrajno nezaposlenei one koji su najdalje od tržišta rada"smatra Bejaković.

Hrvatsko gospodarstvo je raznolikoprema oblicima fleksibilnosti rada

jer je visok udio novozaposlenih sugovorima na određeno vrijeme i onihkoji rade u smjenama i vikendom tenizak postotak zaposlenih koji većinom

rade navečer i noću. "Svi dionicise moraju potruditi da Hrvatska ima

tiPv°rs&'fleksibilnu radnu snagu.a naglasak treba

biti na razvojuljudskog potencijala.

Za bolju fleksibilnosti sigurnost

na tržištu rada trebalo bi unaprijeditikvalitetu zakonskih propisa, učinitifleksibilnost rada prihvatljivom i radnicima

i poslodavcima, unaprijeditisustav kolektivnog pregovar anja, ubrzati

ulazak i izlazak iz zaposlenosti,

10IPRIVREDNI VJESNIK broj 3901 1 9. studenoga 2015.

9.11.2015 Privredni vjesnik Stranica/Termi 6

Hrvatska

7

smanjiti troškove poslodavaca kodzbrinjavanja viška radnika te osiguratiprimjereniju socijalnu sigurnost i zaštitu

radnika nakon otkaza" zaključujeBejaković.

Olakšavanje samozapošljavanja igeneriranje malih poslova nužno jekako bismo zaposlili Hrvatsku, smatra

Željko Mrnjavac s Ekonomskogfakulteta u Splitu.

"U

Hrvatskoj se nefunkcioniranjepravne države odrazilo

i na radne odnose tako da su radnicičesto izloženi lošim radnim uvjetimakao što su izbjegavanje plaćanja socijalnih

doprinosa. Oni koji ne mogu bezpuno administriranja i troškova legalizirati

svoj status radne aktivnosti seleu zonu sive ekonomije i rada na crnoili ostaju izolirani od svijeta rada. Preferiranje

samo jednog oblika radnogodnosa ograničava mogućnosti iskorištavanja

svih radnih resursa društva"smatra Mrnjavac.

MANJI POREZI I DULJI RADNI VIJEKVisoko ukupno porezno opterećenjeu okolnostima nestabilnog makroekonomskog

okružja i nedovoljnoučinkovitog pravnog sustava rezultirasmanjenjem zapošljavanja i ulaganja,smatra Nika Šimurina s Ekonomskogfakulteta u Zagrebu. "Nužno je sma¬

njiti porezna opterećenja, pojednostavitii stabilizirati porezni sustav te

poreznim mjerama treba podupiratiproduktivna ulaganja, osobito u inovacije

i tehnologiju" kaže ona. Porezni jesustav mijenjan 18 puta. gotovo u pravilu

jednom godišnje. Zbog toga je potrebankonsenzus o zabrani promjene

poreznog sustava bez jasnih analizaučinaka.

Maja Vehovec s Ekonomskog institutau Zagrebu govoreći o produženjuradnog vijeka istaknula je kako

su nam potrebne pozitivne društvenekampanje o starijim radnicima radiodbacivanja stereotipa i predrasuda ostarima, a Josip Tica s Ekonomskogfakulteta u Zagrebu je govoreći o poticanju

lokalnih tržišta rada naglasiokako je potrebno osnažiti i usmjeritilokalnu administraciju, promoviratikulturu rada poduzetničkim okružjemi suradnjom, osnažiti obrazovni sustavsuradnjom s poduzetnicima te zadržati

visokoobrazovane ljude u zemlji.Zbornik radova koji uključuje i širi

opis svih na konferenciji predstavljenih39 smjernica dostavit će se svim

novim saborskim zastupnicima, svimčlanovima nove izvršne vlasti, kao ipredstavnicima županijske i lokalnesamouprave.

Koji su ključni ciljeviprojekta?

RVATSKI MODEDUALNOGOBRAZOVANJA

ŽelimirKramarić

prakse za učenike strukovnih školaB. nacionalni model i uspostava programa

obrazovanja nastavnika i mentora utvrtkama

4. organiziranje cjelovitog modela obavljanjameđunarodne prakse i razmjene za

učenike, nastavnike i mentore

Projekt bi se financirao iz Europskog operativnogprograma Učinkoviti ljudski potencijali

2014. -2020. a sam trošak ukupnihsredstava za četiri godine provedbe projekta

iznosio bi oko 250 milijuna kuna.

U

- razvoj sustava dualnogstrukovnog obrazovanjaprema uzoru na Austrijui Njemačku

"RADITI UČEĆI IUČITI RADEĆI"- brže i lakšeuključivanje mladih natržište rada

n c CAI/CANA POSAO, "POSAOVEĆ NA FAKSU"- razvoj sustavavisokog obrazovanjau skladu s potrebamagospodarstva

4. 3 Proširiti i unaprijediti primjenuinformacijske tehnologije u učenju iobrazovanju

4. 4 Izgraditi sustav priznavanjaneformalno i informalno stečenihznanja i vještinu

4. 5 Provesti cjelovitu kurikularnureformu u osnovnom i srednjemobrazovanju

4. 6 Uvesti dualno obrazovanje4. 7 Unaprijediti studijske programe

dosljednom provedbom postavkibolonjske reforme

4. 8 Poboljšati organziranost,financiranje i upravljanje procesimaobrazovanja odraslih

SMJERNICA5 POREZNOM POLITIKOMPOTICATI ZAPOSLENOST5. 1 Smanjiti ukupno porezno i

neporezno opterećenje rada5. 2 Smanjiti isplatu plaća na ruke,

legalizirati neprijavljeni rad (sivuekonomiju)

5. 3 Smanjiti neučinkovitost inetransparentnost u sustavuraspodjele socijalnih naknada

5. 4 Poreznim mjerama podupiratiproduktivna ulaganja, osobito uinovacije i tehnologiju

5. 5 Pojednostaviti i stabilizirati poreznisustav

Smjernica 6 POVEĆATI EFIKASNOSTAKTIVNIH MJERA TRŽIŠTA RADA6. 1 Precizno evaluirati stvarne učinke

svih poticajnih mjera prema svimdionicima: sve skupine, poduzetnici,poslodavci

6. 2 Mjere usmjeravati prema najtežezapošljivim skupinama

6. 3 Pomagati tvrtkama u kriziu očuvanju radnih mjesta(marketing mjera, administrativnopojednostavljenje)

6. 4 Mjerama poticati startup tvrtke ipojedine obrte (mobilni savjetodavnitimovi, samozapošljavanje ipromocija poduzetništva)

Smjernica 7 JAČATI LOKALNEKAPACITETE ZA ZAPOŠLJAVANJE7. 1 Osnažiti lokalne administracije7. 2 Usmjeravati lokalne administracije7. 3 Jačati poduzetničko okružje i

suradnju7. 4 Promovirati kulturu rada7. 5 Osnaživati i usmjeravati lokalni

obrazovni sustav na suradnju spoduzetnicima

7. 6 Planski zadržavati visokoobrazovane na lokalnom tržištu rada