21. prosinca 2009.

Ključne dimenzije nacionalnog

identiteta (A. Smith)

teritorij klasa

religija nacionalnost

rod

Identitet

društvena pojava i kao takav usaĎen je u

društvene, političke, kulturne, povijesne i

ekonomske strukture koje odreĎuju kako

će se taj identitet izražavati i kakvo će biti

njegovo značenje

sociološko se razumijevanje identiteta

temelji na brisanju razlike izmeĎu

pojedinca i njegova/ njezina okruženja

pojedinac i njegov identitet nastaju u

stalnoj interakciji s društvenim okruženjem i

od njega se ne mogu razlikovati

Nacionalni identitet

jedna dimenzija u polju našeg identiteta

koja se sastoji od mnogobrojnih

preklapajući identiteta

Postupno širenje

individualnog identiteta “Osjećaji pripadnosti, usmjereni najprije

na obitelj, pleme, klan ili neku drugu

rodbinsku grupu, postupno su se proširili

na veće zajednice pripadnosti i

povezanosti, na lokalna područja,

mjesta, gradove, gradove-države,

religijska tijela, područje velmoža i

kraljeva” (Isaacs, 1989)

Primordijalno shvaćanje

nacionalnog identiteta Nacionalisti nastoje nacionalni identitet u njegovu

sadašnjem obliku što više projicirati u prošlost

Nacionalnost imamo onako kako imamo težinu,

visinu, spol i krvnu grupu. Taj je identitet nešto

“uroĎeno” i “prirodno”, on je dio ljudske svijesti od

“pamtivijeka”

On je jedna od danosti čovjekove egzistencije

Osnove za primordijalni (naš “etnički”) identitet su

fiksirane, nepromjenjive i ukorijenjene u prirodnim

razlikama meĎu skupinama ljudi

Instrumentalističko shvaćanje

nacionalnog identiteta Objašnjavaju genezu i održavanje

nacionalizma putem interesa kojima

nacionalizam služi

Razlikuje se teorija koji nacionalni

identitet i nacionalizam nastoje objasniti

putem identiteta ili ideja koja

nacionalizma promiče ili štiti

Konstruktivističko shvaćanje

nacionalnog identiteta Etnicitet je socijalni društveni, a ne

biološki konstrukt, stvoren od stane

vladajućih elita

Nacije su imaginirane (zamišljene)

zajednice

Modernističko shvaćanje

nacionalnog identiteta Modernisti pokušavaju utemeljiti teoriju

koja bi objasnila nacionalizam kao

doktrinu, pokret i nastanak nacije u

širem vremenskom kontekstu

Građanski vs. etnički identitet

Građanski identitet Etnički identitet

Temelji se na točno

odreĎenom teritoriju,

zajednici zakona i

institucija, jednoj jedinoj

političkoj volji, jednakim

pravima za pripadnike

nacije i zajedničkim

vrijednostima,

tradicijama i osjećajima

koji ljude meĎusobno

povezuju.

Temelji se na ideji istog

podrijetla ili, točnije,

percipiranog podrijetla,

pri čemu se ljudi

doživljavaju kao jedan

narod

Hrvatski identitet

U svojem suvremenom opsegu (obuhvaćene etničke

skupine) i u svojem sadržaju (što znači biti Hrvat) rezultat je

modernizacijskih procesa 19. stoljeća.

Romantični intelektualci pokušavali su odrediti opseg i

sadržaj “hrvatstva” u višedimenzionalnim borbama za

modernizaciju društva.

Borba se odvijala u kontekstu nadmetanja s nastajućim i

dominantnim maĎarskim i talijanskim nacionalizmom u

sklopu pokušaja germanizacije Austrijskoga carstva te u

nadmetanju sa slavenskim nacionalizmima u kojemu je

najoštrija bila hrvatsko-srpska konkurencija.

Etnička zajednica

Grupa ljudi koji dijele vjeru u zajedničko

porijeklo i ima osjećaj pripadnosti

zajednici zasnovan na odreĎenim

elementima kulturne sličnosti

Etnija

Kolektivno vlastito ime

Mit o zajedničkim precima

Zajednička povijesna sjećanja

Jedan ili više diferenciranih elelenata

zajedničke kulture

Povezivanje sa specifičnom domovinom

Osjećaj solidarnosti Anthony Smith, Etničko podrijetlo nacija, 1986.

Nacija

Nacija kao dominantan politički identitet i

žarište lojalnosti razmjerno je nova

povijesna pojava

Nacija je zasnovana na mitskom

interpretiranju povijesti

Nacionalne ideologije koje su u osnovi

formiranja nacija često su u sukobu s

povijesnim činjenicama

Kada se i zašto formiraju

nacionalne države?

Kada se i zašto formiraju

nacionalne države? Nacionalizam

Buržoaski (npr. Češka)

Srednje klase (npr. Poljska i MaĎarska)

Birokratski (državni projekt, npr. Rumunjska,

Grčka, Turska)

Populistički, masovni nacionalizam (npr.

Srbija, Bugarska)

Nacionalni identitet Anthony Smith, Nacionalni identitet, 1991.

Teritorijalno-politički Etnički identitet

Nacija kao zajednica

graĎana

Vezana za modernu

državu

Četiri bitna obilježja:

Teritorijalnost

Državljanstvo

Participacija

GraĎansko obrazovanje

Ideja nacije kao etničke i

kulturne zajednice

Naglasci:

Povijesno podrijetlo

Zajednički mitovi

Povijesna sjećanja

Kulturna homogenost

Specifične “etnohistroije”

Osiguravanje domovine

“naciji” – etničkoj grupi

Nacionalizam

Ideologija i pokret koji ističe interese i prava nacije,

ponajprije njezino pravo na samoodreĎenje

Politički program nacionalizma je izgradnja

nacije-države

○ Sredstva:

proces nacionalne unifikacije

Stjecanjem nacionalne nezavisnosti

Država učvršćuje naciju u prostoru i vremenu

GraĎani/državljani povezani osjećajem političkog i

kulturnog jedinstva

Nacionalizam

“Nacionalizam je previše raznolik da bi

ga bilo moguće u cijelosti objasniti

jednom teorijom. Mnogo toga od

sadržaja i specifičnih orijentacija

različitih nacionalizama određeno je

povijesno distinktivnim kulturnim

tradicijama, kreativnim akcijama vođa, i

kontingentnim situacijama unutar

međunarodnoga svjetskog poretka” Craig Calhoun, Nationalism, 1997.

Načela ideologije

nacionalizma Svijet se prirodno dijeli na nacije, a svaka ima

poseban karakter i sudbinu

Nacija je izvor cjelokupne političke moći, a

odanost njoj nadilazi sve druge odanosti

Žele li biti slobodni i realizirati se, ljudi se moraju

identificirati s nacijom i pripadati joj

Globalna sloboda i mir jesu funkcije

osloboĎenja i sigurnosti svih nacija

Nacije se mogu osloboditi i ostvariti samo u

vlastitim suverenim državama

Tipovi nacionalizma

GraĎanski i etnički

Politički i kulturni

Miroljubivi i agresivni

Liberalni i integralni

Zapadni i istočni

nacionalizam Hans Kohn (1961.) prvi je razvio sustavno razlikovanje

izmeĎu “zapadnih” i “istočnih” nacionalizama.

Zapadni je tip rezultat duge evolucije u kojoj je država

prethodila stvaranju nacije. Uglavnom ekspanzijom i

konsolidacijom države, stvoreni su društveni, ekonomski i

politički uvjeti za preobrazbu “naroda” u “naciju”. Ta se

transformacija temeljila uglavnom na zamislima liberalne

srednje klase pomiješanim s njezinim demokratskim

idejama i idealima.

Rezultat je “graĎanski” oblik nacionalizma koji se temelji na

graĎanskom statusu, subjektivnom izboru i demokratskim

idejama nacionalne suverenosti koja nastaje iz sukobljavanja

s feudalnim društvom nasljednih povlastica. Glavni politički

cilj bilo je redefiniranje ljudi kao graĎana.

Zapadni i istočni

nacionalizam Istočni oblik stvoren je u potpuno drukčijim

uvjetima. Nacije nisu bile stvorene od postojećih

država, nego protiv postojećih oblika države.

Istočna carstva nikad nisu uspjela u nastojanjima

da asimiliraju etnički heterogene populacije.

Istočni nacionalizam vodila je zamisao promjene

državnih granica u skladu etnografskim razlikama.

Istočni nacionalizam temelji se na kulturnom

identitetu i nacionalizmu kao “objektivnoj činjenici”.

Ljudi nisu bili ponajprije graĎani nego narod. I

I dok je zapadni nacionalizam počeo kao politički

razvoj, istočni je počeo kao kulturni pokret

(romantizam) koji se razvio u političku snagu.

Idealtipovi nacionalizma

1. Liberalni

Idealtipovi nacionalizma

2. Konzervativni

Idealtipovi nacionalizma

3. Integralni

(totalitarni)

Idealtipovi nacionalizma

4. Imperijalistički

Idealtipovi nacionalizma

5. Antikolonijalni

Ernest Gellner. Nations

and Nationalism. Oxford:

Blackwell, 1983.

- Na svijetu postoji

8000 jezika, svaki

koristi uglavnom po

jedna etnička

zajednica

- Organizaciju

Ujedinjenih naroda

čini 192 države

članice

On nacionalizma do etničkog

sukoba

On nacionalizma do etničkog

sukoba Instrumentalistička i konstruktivistička,

teorija

Etnički sukobi kao proizvod manipulacije od

strane elita (instrumentalizam), ili slika koje

su trenutačno za tu priliku stvorene i široko

rasprostranjene, uglavnom putem medija, i

koje čine pripadnike različitih etničkih

skupina, koji su dotad imali miran suživot,

meĎusobno netolerantnima

(konstrukcionizam).

Kraj nacionalne države pod

utjecajem globalizacije?

Akteri, odnosi i prostori izmeĎu

nacionalnih političkih jedinica, koji svojim

djelovanjem ili svojim nastajanjem

transformiraju granice nacija-država

Za one koji žele znati više

Anthony Smith, Nacionalizam i

modernizam: kritički pregled suvremenih

teorija nacija i nacionalizma

Bedenict Anderson, Nacija, zamišljena

zajednica : razmatranja o porijeklu i

širenju nacionalizma

Duško Sekulić, “GraĎanski i etnički

identitet: Slučaj Hrvatske”, 40(2)

Politička misao (2003.), 140–166.