Na temelju članka 25. točke 8. Sporazuma o … i pravilnici...prometni propisi domaće željezničke uprave. U vezi s otpremanjem, sastavom, opterećenjem i kočenjem vlakova, zaposjedanjem

Na temelju članka 25. točke 8. Sporazuma o graničnom željezničkom prometu između Hrvatskih željeznica ( HŽ ) i Mađarskih državnih željeznica dioničko društvo ( MÁV Rt. ) br. 514/95, donosim

IZVADAK IZ ODREDABA iz signalnih i prometnih propisa Mađarskih državnih željeznica

( MÁV ) koje se razlikuju od signalnih i prometnih propisa Hrvatskih željeznica ( HŽ ), a dolaze u obzir za

primjenu u graničnom prometu

Vrijedi od 01.02.2002. godine

Zagreb, 2001.

2

Za ovaj izvadak nadležna je Služba za propise. Odluka o donošenju ovog izvatka objavljena je u Službenom vjesniku br. 9/01.

Zagreb, 2001. godine

Izdavač: Hrvatske željeznice d.o.o., Služba za propise, 10000 Zagreb, Branimirova bb, tel. 01/ 378 30 26 Tisak:

3

S A D R Ž A J

A) UVODNE ODREDBE ……………..……………7. B) SIGNALNI PROPISI …………….……………10. 1. ZVONOVNI SIGNALNI ZNAKOVI ELEKTRIČNOG SIGNALNOG ZVONA ………..10. 2. STUPOVI STALNIH SIGNALA ....…….………..10. 3. GLAVNI SIGNALI-OPĆE ODREDBE ……….…11. 4. SIGNALNI ZNAKOVI GLAVNIH SIGNALA ...12.

a) Signalni znakovi likovnih ulaznih signala u ovisnosti s voznim putovima, likovnih zaštitnih i prostornih signala .………………………….12. b)Signalni znakovi likovnih ulaznih signala koji nisu

u ovisnosti s voznim putovima ……..……………..13. c)Signalni znakovi svjetlosnih glavnih signala kojima se

istodobno predsignaliziraju i signalni znakovi sljedećega glavnog signala .…………………...14. 5. LIKOVNI PREDSIGNALI I NJIHOVI SIGNALNI ZNAKOVI .…………………………………28.

a) Dvoznačni likovni predsignali ……………..29. b) Troznačni likovni predsignali ……………..29. c) Likovni glavni signal sjedinjen s predsignalom ..30. 6. SVJETLOSNI PREDSIGNALI I NJIHOVI

SIGNALNI ZNAKOVI ..….………………..31. a) Posebni svjetlosni predsignal čiji je ulazni signal u ovisnosti s voznim putovima ………..….………..31. b) Posebni svjetlosni predsignal čiji ulazni signal nije u ovisnosti s voznim putovima ………..…………...32.

7. PONAVLJAČI PREDSIGNALIZIRANJA …...….33. 8. POKAZIVAČI ZA BRZINE ……….……………33. 9. OBJAVNICE GLAVNIH SIGNALA .……....33. 10. PREDSIGNALNE OPOMENICE …….………..34. 11. MANEVARSKI SIGNALI ZA ZAŠTITU

KOLOSIJEČNOG PUTA …………………….35.

4

12. SIGNALI NA ISKLIZNICAMA, KOLOBRANIMA, OKRETNICAMA I PRIJENOSNICAMA ….……36.

13. SIGNAL GRANICA MANEVRIRANJA .....……37. 14. SIGNALI ZA OGRANIČENJE BRZINE ….……37. 15. SKRETNIČKI SIGNALI ……....…………….40. 16. SIGNALI NA VLAKOVIMA …….…..…………..42. 17. SIGNALNI ZNAKOVI IZVRŠNOG OSOBLJA ..43. a) Signalni znakovi osoblja vučnog vozila ……....43. b) Signalni znakovi kolodvorskog osoblja ….…...44. c) Signalni znakovi za provjeru automatskih kočnica ..50. d) Signalni znakovi vlakopratnog osoblja ….…...51. e) Signalni znakovi manevarskog osoblja .……...53. f) Signalni znakovi pružnog osoblja .....…………..57. 18. SIGNALNE OZNAKE ..….………………………60. 19. SIGNALI ZA ELEKTRIČNU VUČU ..……...66.

C) PROMETNI PROPISI …………………….68.

20. MANEVRIRANJE …...………………………68. 21. SASTAVLJANJE VLAKOVA ………….…..69. 22. UVRŠTAVANJE SLUŽBENIH I POŠTANSKIH VAGONA U VLAKOVE …………………….69. 23. ZAVRŠNI VAGON ……...……………………70. 24. UVRŠTAVANJE VAGONA U VLAKOVE ZA PRIJEVOZ PUTNIKA …...………………..70. 25. UVRŠTAVANJE VAGONA NATOVARENIH OPASNIM TVARIMA I PREDMETIMA …..…...71. 26. UVRŠTAVANJE VAGONA NATOVARENIH DUGAČKIM PREDMETIMA .……………..72. 27. MASA VLAKA ………..…………………………72. 28. KOČENJE VLAKA ……...……………………72. 29. RASPORED VAGONA S KOČNICAMA U VLAKU ………..………………………....75. 30. VOZNI RED ………...………………………...75. 31. OBAVJEŠTAVANJE KOLODVORA I OSOBLJA

O PROMETU VLAKOVA …...………………..75. 32. POPRATNE ISPRAVE VLAKA …….………..76.

5

33. REGULIRANJE PROMETA VLAKOVA ….……76. 34. DUŽNOSTI ODSOBLJA VLAKA

TIJEKOM VOŽNJE ………..………………….77. 35. PRIMANJE I OTPREMA VLAKOVA IZ

KOLODVORA ………….………………………77. D) ZAVRŠNE ODREDBE ….…………………81.

7

A) UVODNE ODREDBE 1. Odredbama Sporazuma o obavljanju graničnoga željezničkog prometa između Hrvatskih željeznica (HŽ) i Mađarskih državnih željeznica (MÁV) propisano je, između ostalog, i sljedeće: a) Vlakovi od državne granice do ulaznog signala zajedničkog graničnog kolodvora ili graničnog kolodvora u kojemu se obavlja smjena prometa voze prema signalnim i prometnim propisima željezničke uprave koja obavlja vuču vlakova, s iznimkom što se uz prugu između državne granice i zajedničkog graničnog kolodvora ili graničnog kolodvora u kojemu se obavlja smjena prometa upotrebljavaju stalni signali, prijenosni signali i signali pružnog osoblja domaće željezničke uprave. U zajedničkim graničnim kolodvorima i graničnim kolodvorima u kojima se obavlja smjena prometa vrijede signalni i prometni propisi domaće željezničke uprave. U vezi s otpremanjem, sastavom, opterećenjem i kočenjem vlakova, zaposjedanjem kočnica i upotrebom signala na vlakovima vrijede propisi susjedne željezničke uprave. Lokomotivsko i vlakopratno osoblje vlaka koje je prešlo granicu, za vrijeme zadržavanja na pruzi domaće željezničke uprave mora se pridržavati tehničkih, signalnih i ostalih propisa koji ondje vrijede. Zbog toga ovo osoblje mora u potrebnoj mjeri poznavati tehničke, prometne i signalne propise željezničke uprave na čijoj pruzi vlak vozi. Poznavanje tih propisa provjerava ovlašteno tijelo ispitivanjem. Predmet ispita čine razlike koje postoje u tehničkim, prometnim i signalnim propisima koji se primjenjuju u graničnom prometu. b) Značenje pojmova: Domaća država - država ugovornica na teritoriju koje se nalazi zajednički pogranični kolodvor ili pogranični kolodvor Susjedna država - druga država ugovornica

8

Domaća željeznička uprava - željeznička uprava domaće države Susjedna željeznička uprava - željeznička uprava druge države Prijelazna željeznička služba - cjelokupna služba obiju željezničkih uprava koja je potrebna za obavljanje graničnoga željezničkog prometa Pogranična pruga - pruga između državne granice i zajedničkoga graničnog kolodvora ili graničnog kolodvora Granična manipulacija - postupak koji je propisima država ugovornica određen za kontrolu prelaska državne granice, za carinsku, deviznu, sanitetsku, fito-sanitetsku i veterinarsku kontrolu i za kontrolu prijevoza stvari, vrijednosnih i poštanskih pošiljaka preko državne granice Smjena prometa - postupak oko primopredaje vlakova, vagona, prtljage, ekspresnih stvari, stvari i poštanskih pošiljaka između željezničkih uprava. 2. Ovaj izvadak sadržava odredbe signalnih i prometnih propisa koje vrijede na Mađarskim državnim željeznicama (MÁV), a razlikuju se od signalnih i prometnih propisa koji vrijede na Hrvatskim željeznicama (HŽ), a dolaze u obzir da ih primjenjuje lokomotivsko i vlakopratno osoblje vlakova koji prelaze granicu. Te odredbe propisane su:

a) Kod Mađarskih državnih željeznica u: − Jelzėsi utasitįs - F.1.sz od 1.2.1990.god. − Forgalmi utasitás - F.2.sz od 1.2.1998.god. − Menetrendfüggelek - sz od 23.5.1982.god. − Fėkutasitás - E.2. od 1.4.1991.god.

b) Kod Hrvatskih željeznica u: - Signalnom pravilniku (1) od 24.5.1998.god. - Prometnom pravilniku (2) od 24.5.1998.god.

9

- Uputi o tehničkim normativima i podacima za izradu i provedbu voznog reda (52) od 28.5.1989.god.

- Uputi o kočenju vlakova (233) od 1.1.1989.god. 3. Odredbe navedene u ovom izvatku osoblje HŽ-a primjenjuje na sljedećim graničnim prijelazima:

a) Kotoriba – Murakeresztur b) Koprivnica – Gyékényes c) Beli Manastir – Magyarboly.

4. Vlakovi, vagoni, teretni pribor, palete, kontejneri, putnička prtljaga, ekspresne stvari, stvari i popratne isprave u zajedničkim graničnim kolodvorima i u graničnim kolodvorima u kojima se obavlja smjena prometa predaju se i preuzimaju u skladu s postojećim međunarodnim željezničkim propisima i posebnim sporazumima zaključenim između željezničkih uprava kojih se to tiče.

Osim odredaba navedenih u ovome izvatku vrijede i odredbe kojima su uređene posebnosti na prijelazima propisane u službenim odredbama za svaki granični prijelaz. 5. Na graničnim prijelazima duljina zaustavnog puta iznosi 700 metara, osim na prijelazu Koprivnica – Gyékényes gdje duljina zaustavnog puta iznosi 1000 metara. 6. Na Mađarskim državnim željeznicama rabi se signalna zastavica žute boje. 7. Između graničnih kolodvora vlakovi voze u kolodvorskom razmaku. 8. Znak za točno vrijeme daje se telefonski. 9. Na prugama MÁV-a nema oznaka za padove i uspone, nego se ti podaci nalaze u dodatku voznog reda.

10

B) SIGNALNI PROPISI

1. ZVONOVNI SIGNALNI ZNAKOVI ELEKTRIČNOG SIGNALNOG ZVONA

1.1. Na području MÁV-a ne rabe se zvonovni signalni znakovi električnog signalnog zvona, osim u graničnim kolodvorima prema HŽ-u, a daju se prema Signalnom pravilniku HŽ-a.

2. STUPOVI STALNIH SIGNALA 2.1. Signalni stupovi stalnih signala obojeni su:

a) bijelo - stupovi automatskoga prostornog signala koji ima ulogu samo prostornog signala, tj. koji nije istovremeno ulazni ili zaštitni signal ( 1. primjer na sl. 1. gledajući s lijeva na desno )

b) naizmjenično bijelo/crveno - stupovi drugih glavnih likovnih i svjetlosnih signala; na signalima koji nisu u ovisnosti sa skretnicama crvena pruga prekinuta je po sredini bijelom prugom ( 2. i 3. primjer na sl. 1. gledajući s lijeva na desno )

c) naizmjenično bijelo/crveno i na bijelim prugama koso položena plava pruga - označava da signalni znak "Stoj" na takvu signalu istovremeno vrijedi za vožnje vlakova i za manevarske vožnje ( 4. primjer na sl. 1. gledajući s lijeva na desno )

d) naizmjenično bijelo/žuto - stupovi predsignala i ponavljača predsignala; na predsignalima ispred signala koji nisu u ovisnosti sa skretnicama žuta pruga je po sredini prekinuta bijelom prugom ( 5. i 6. primjer na sl. 1. gledajući s lijeva na desno )

e) naizmjenično bijelo/plavo - stupovi likovnih i svjetlosnih signala za manevarske vožnje (manevarski signali); na signalima koji nisu u ovisnosti sa skretnicama (manevarskim voznim putovima) plava pruga prekinuta je po sredini bijelom prugom ( 7. i 8. primjer na sl. 1. gledajući s lijeva na desno )

11

Slika 1.

3. GLAVNI SIGNALI – OPĆE ODREDBE 3.1. SVI BROJEVI SIGNALNIH ZNAKOVA U OVOM IZVATKU ODNOSE SE NA SIGNALNI PRAVILNIK MAĐARSKIH ŽELJEZNICA, OSIM AKO NIJE POSEBNO NAZNAČENO DRUGAČIJE. 3.2. Signalni znakovi glavnih signala u pravilu ne vrijede za manevarske vožnje. Crveno svjetlo glavnog signala sjedinjenoga s manevarskim signalom vrijedi i za manevarske vožnje. 3.3. Osnovni signalni znakovi svjetlosnih glavnih signala u ovisnosti s voznim putovima za dopuštenu daljnju vožnju dopunjavaju se signalnim znakovima za pokazivanje stupnja brzine u sljedećem prostornom odsjeku do sljedećega glavnog signala, i to:

- žuto trepćuće svjetlo označava brzinu do 40 km/h ( ulazak u skretanje, sljedeći glavni signal je na udaljenosti manjoj od zaustavnog puta ili je na osiguranom cestovnom prijelazu u kvaru branik ili cestovna signalizacija )

- zeleno sporo trepćuće svjetlo označava brzinu do 80 km/h - zeleno brzo trepćuće svjetlo označava brzinu do 120 km/h - žuto mirno svjetlo označava da naredni signal pokazuje

signalni znak "Stoj".

12

3.4. Radi detaljnijeg obavještavanja o značenju signalnih pojmova svjetlosni signali u ovisnosti s voznim putovima dopunjuju se posebnom pločom ispod signala, koja može pokazivati:

- jedan niz zelenih svjetala u vodoravnom položaju, onda kada pokazani signalni znak signalizira vožnje do 80 km/h

- dva niza zelenih svjetala u vodoravnom položaju, onda kada pokazani signalni znak signalizira vožnje do 120 km/h

- jedan niz žutih svjetala u okomitom položaju, onda kada pokazani signalni znak signalizira oprezan ulazak ograničenom brzinom do 15 km/h ( vidi točku 3. i sliku 3 ).

U tim slučajevima prvo svjetlo iznad ove posebne ploče je uvijek žuto mirno. Ukoliko svijetle tri svjetla, svjetlo u sredini ne uzima se u obzir.

3.5. Svjetlosni signali koji reguliraju i manevarska kretanja, ispod signalnog znaka imaju posebnu ploču s jednim bijelim svjetlom. Ako je upaljeno samo svjetlo na posebnoj ploči, ono vrijedi samo za manevarske vožnje i označava da je manevriranje iza signala dozvoljeno.

4. SIGNALNI ZNAKOVI GLAVNIH SIGNALA

a) Signalni znakovi likovnih ulaznih signala u ovisnosti s voznim putovima, likovnih zaštitnih i prostornih signala 4.1. Signalni znakovi likovnih glavnih signala u ovisnosti s voznim putovima ( ulaznih i zaštitnih ) i prostornih signala te njihova značenja isti su kao i na području HŽ-a, s tom razlikom što se noću signalni znak HŽ-a "Ograničena brzina", na području MAV-a signalizira signalnim znakom "Slobodno smanjenom brzinom" s dva zelena mirna svjetla.

Signalni znak "Slobodno smanjenom brzinom" označava da je vožnja iza signala slobodna, da su skretnice iza signala postavljene u skretanje i da preko njih treba voziti brzinom manjom od brzine na pruzi (najviše 40 km/h). Smanjenje brzine signaliziraju signalni

13

znakovi predsignala. Smanjenje brzine vrijedi do potpunog napuštanja skretnica odnosno kolodvora.

Preko skretnica, u ovisnosti o radijusu skretnice, moguće su

brzine u skretanje do 120 km/h. Ako je brzina preko skretnica jednaka brzini na pruzi, nema

signaliziranja brzine. U knjižici voznog reda brzina u skretanje upisana je samo za

prolazne kolosijeke. 4.2. Likovni izlazni signali pokazuju samo signalni znak "Stoj" i signalni znak "Slobodno".

Likovni izlazni signali ne pokazuju položaj izlaznih skretnica ( voznu brzinu) nego samo da li je izlaz vlaka dopušten ili nije.

Ako likovni izlazni signal ima svoj predsignal, prolazećim se vlakovima brzina pri izlazu signalizira signalnim znakovima toga predsignala.

Nakon pokretanja, vlak preko izlaznih skretnica može voziti većom brzinom od 40 km/h samo ako strojovođa zna ili vidi da su izlazne skretnice postavljene u pravac.

b) Signalni znakovi likovnih ulaznih signala koji nisu u ovisnosti s voznim putovima

4.3. Signalni znakovi likovnih ulaznih signala koji nisu u ovisnosti s voznim putovima i njihova značenja isti su kao i takvi signali na Hrvatskim željeznicama, s tom razlikom što se noću slobodna vožnja na Mađarskim državnim željeznicama signalizira signalnim znakom 35: "Slobodno", jednim žutim mirnim svjetlom pokraj dnevnog signalnog znaka.

Signalni znak 35: "Slobodno" ne signalizira brzinu ulaska vlaka. Strojovođa doznaje da li je ulazak u skretanje ili u pravac iz knjižice voznog reda ili iz uručenog pismenog naloga.

14

c) Signalni znakovi svjetlosnih glavnih signala kojima se istodobno predsignaliziraju i signalni znakovi sljedećega glavnog signala 4.4. Kada na glavnom signalu svijetli samo jedna svjetlost koja nije crvene boje, to znači da vlak može doći pred signal redovnom brzinom, a način svijetljenja ( mirna ili trepćuća ) i boja svjetlosti pokazuju kakav se signalni znak može očekivati na sljedećem glavnom signalu i kojom brzinom vlak može doći do sljedećeg signala.

Ako na glavnom signalu svijetle dvije svjetlosti od kojih nijedna nije crvena, onda je donje svjetlo uvijek žuto mirno. Donje žuto mirno svjetlo pokazuje da vlak može voziti do toga signala brzinom do najviše 40 km/h. Boja i način svijetljenja gornjeg svjetla ( mirna ili trepćuća ) pokazuju kojom brzinom vlak može doći do sljedećeg signala.

Ako se ispod donjeg žutog mirnog nalazi još i vodoravno položeni niz zelenih mirnih svjetala, ona označavaju da se do toga signala može voziti brzinom do najviše 80 km/h, a boja i način svijetljenja (mirno ili trepćuće) gornjeg svjetla označava kojom brzinom vlak može doći do sljedećeg signala.

Ako na svjetlosnome glavnom signalu svijetli istovremeno više svjetala, signalni znak treba tumačiti odozdo nagore.

Prva naznaka brzine određuje kojom brzinom se može voziti do

toga signala, a druga određuje kojom brzinom se može voziti do sljedećeg signala.

15

4.5. Signalni znak 1: "Slobodno najvećom brzinom, na sljedećem signalu očekuj slobodno najvećom brzinom"

Slika 2.

4.6. Signalni znak 2: "Slobodno najvećom brzinom, na sljedećem signalu očekuj signalni znak za brzinu do 120 km/h

Slika 3.

Dnevni i noćni znak: jedno zeleno mirno svjetlo ( slika 2. )

Dnevni i noćni znak: jedno zeleno brzo-trepćuće svjetlo ( slika 3. )

16

4.7. Signalni znak 3: "Slobodno najvećom brzinom, na sljedećem signalu očekuj signalni znak za brzinu do 80 km/h”

Slika 4.

4.8. Signalni znak 4: "Slobodno najvećom brzinom, na sljedećem signalu očekuj signalni znak za brzinu do 40 km/h"

Slika 5.

Dnevni i noćni znak: jedno zeleno sporo-trepćuće svjetlo ( slika 4. )

Dnevni i noćni znak: jedno žuto trepćuće svjetlo ( slika 5. )

17

4.9. Signalni znak 5: "Slobodno najvećom brzinom, na sljedećem signalu očekuj signalni znak Stoj"

Slika 6.

4.10. Signalni znak 6: "Slobodno brzinom do 40 km/h, na sljedećem signalu očekuj signalni znak za najveću brzinu"

Slika 7.

Dnevni i noćni znak: jedno žuto mirno svjetlo ( slika 6. )

Dnevni i noćni znak: jedno žuto mirno svjetlo i iznad njega jedno zeleno mirno svjetlo ( slika 7. )

18

4.11. Signalni znak 7: "Slobodno brzinom do 40 km/h, na sljedećem signalu očekuj signalni znak za brzinu do 120 km/h"

Slika 8.


Slika 9.

Dnevni i noćni znak: jedno žuto mirno svjetlo i iznad njega jedno zeleno brzo-trepćuće svjetlo ( slika 8. )

Dnevni i noćni znak: jedno žuto mirno svjetlo i iznad njega jedno zeleno sporo-trepćuće svjetlo ( slika 9. )

19


Slika 10.

4.14. Signalni znak 10: "Slobodno brzinom do 40 km/h, na sljedećem signalu očekuj signalni znak “Stoj”"

Slika 11.

Dnevni i noćni znak: jedno žuto mirno svjetlo i iznad njega jedno žuto trepćuće svjetlo ( slika 10. )

Dnevni i noćni znak: dva žuta mirna svjetla jedno iznad drugoga ( slika 11. )

20


Slika 12.


Slika 13.

Dnevni i noćni znak: na posebnoj ploči dva niza zelenih svjetala u vodoravnom položaju, nad njima jedno žuto mirno i iznad njega jedno zeleno mirno svjetlo - žuto mirno svjetlo ne uzima se u obzir ( slika 12. )

Dnevni i noćni znak: na posebnoj ploči dva niza zelenih svjetala u vodoravnom položaju, nad njima jedno žuto mirno i iznad njega jedno zeleno brzo-trepćuće svjetlo - žuto mirno svjetlo ne uzima se u obzir ( slika 13. )

21


Slika 14.


Slika 15.

Dnevni i noćni znak: na posebnoj ploči dva niza zelenih svjetala u vodoravnom položaju, nad njima jedno žuto mirno i iznad njega jedno zeleno sporo-trepćuće svjetlo - žuto mirno svjetlo ne uzima se u obzir ( slika 14. )

Dnevni i noćni znak: na posebnoj ploči dva niza zelenih svjetala u vodoravnom položaju, nad njima jedno žuto mirno i iznad njega jedno žuto trepćuće svjetlo - žuto mirno svjetlo ne uzima se u obzir ( slika 15. )

22


Slika 16.


Slika 17.

Dnevni i noćni znak: na posebnoj ploči dva niza zelenih svjetala u vodoravnom položaju, nad njima dva žuta mirna svjetla jedno iznad drugoga - donje žuto mirno svjetlo ne uzima se u obzir ( slika 16. )

Dnevni i noćni znak: na posebnoj ploči jedan niz zelenih svjetala u vodoravnom položaju, nad njima jedno žuto mirno i iznad njega jedno zeleno mirno svjetlo - žuto mirno svjetlo ne uzima se u obzir ( slika 17. )

23

4.21. Signalni znak 17: "Slobodno brzinom do 80 km/h, na sljedećem signalu očekuj signalni znak za brzinu do 120 km/h”

Slika 18.


Slika 19.

Dnevni i noćni znak: na posebnoj ploči jedan niz zelenih svjetala u vodoravnom položaju, nad njima jedno žuto mirno i iznad njega jedno zeleno brzo-trepćuće svjetlo - žuto mirno svjetlo ne uzima se u obzir ( slika 18. )

Dnevni i noćni znak: na posebnoj ploči jedan niz zelenih svjetala u vodoravnom položaju, nad njima jedno žuto mirno i iznad njega jedno zeleno sporo-trepćuće svjetlo - žuto mirno svjetlo ne uzima se u obzir ( slika 19. )

24


Slika 20.


Slika 21.

Dnevni i noćni znak: na posebnoj ploči jedan niz zelenih svjetala u vodoravnom položaju, nad njima jedno žuto mirno i iznad njega jedno žuto trepćuće svjetlo - žuto mirno svjetlo ne uzima se u obzir ( slika 20. )

Dnevni i noćni znak: na posebnoj ploči jedan niz zelenih svjetala u vodoravnom položaju i nad njima dva žuta mirna svjetla - donje žuto mirno svjetlo ne uzima se u obzir ( slika 21. )

25

4.25. Signalni znak 21: "Stoj"

Slika 22.

Signalni znak 21: "Stoj" na zajedničkome glavnom svjetlosnom i

manevarskom signalu znači zabranu vožnje vlakovima i manevarskim sastavima.

Bijelo svjetlo na posebnoj ploči u kombinaciji s neosvijetljenom

glavnom pločom takva signala dopušta samo manevarske vožnje, a zabranjuje vožnju vlaka.

Signalni znak na glavnoj ploči takva izlaznog signala kojim se

dopušta vožnja vlaku zabranjuje manevarske vožnje.

Dnevni i noćni znak: jedno mirno crveno svjetlo ( slika 22. )

26

4.26. Signalni znak 22: “Pozivni signal”

Slika 23.

Pozivni signalni znak 22 rabi se i ugrađuje na ulaznom, izlaznom i zaštitnom signalu. Taj signalni znak rabi se onda kada nije moguće rukovati glavnim signalom, a za ulaz ili izlaz vlaka nema smetnje. Njime smije rukovati samo prometnik vlakova. Nakon što je dan signalni znak 22 vlak se ne zaustavlja ispred ulaznog signala koji pokazuje signalni znak "Stoj" nego nastavlja vožnju i ulazi u kolodvor brzinom do 15 km/h, a pri izlasku iz kolodvora može nastaviti vožnju najvećom brzinom nakon što posljednje vozilo prijeđe izlaznu skretnicu. O takvu ulasku odnosno izlasku vlaka iz kolodvora osoblje vlaka ne mora biti prethodno pismeno obaviješteno.

Dnevni i noćni znak: na posebnoj ploči jedno trepćuće bijelo svjetlo i iznad njega jedno crveno svjetlo ( slika 23. )

27

4.27. Signalni znak 24: “Slobodno brzinom do 15 km/h, na sljedećem signalu očekuj signalni znak “Stoj” “

Slika 24.

d) Signalni znakovi svjetlosnih ulaznih signala koji nisu u ovisnosti s voznim putovima 4.28. Signalni znak 25: "Stoj"

Slika 25.

Dnevni i noćni znak: na posebnoj ploči niz žutih svjetala i iznad njih dva žuta mirna svjetla – žuto svjetlo u sredini ne uzima se u obzir ( slika 24. )

Dnevni i noćni znak: jedno crveno mirno svjetlo ( slika 25. )

28

4.29. Signalni znak 26: "Slobodno"

Slika 26.

Signalni znak 26 ne pokazuje brzinu. Strojovođa doznaje pravac ulaska iz knjižice voznog reda ili iz uručenoga pismenog naloga.

5. LIKOVNI PREDSIGNALI I NJIHOVI SIGNALNI ZNAKOVI 5.1. Na Mađarskim željeznicama u uporabi su dvoznačni i troznačni likovni i svjetlosni posebni predsignali. 5.2. Dvoznačni posebni predsignal predsignalizira zaustavljanje i slobodnu vožnju kod glavnog signala. Troznačni posebni predsignal predsignalizira zaustavljanje, slobodnu vožnju najvećom i slobodnu vožnju smanjenom brzinom ( do 40 km/h) kod glavnog signala. 5.3. Ako je posebni predsignal ugrađen na udaljenosti koja je veća ili manja od propisanog zaustavnog puta, na takvom je predsignalu na bijeloj ploči crnim arapskim brojkama ispisana udaljenost do glavnog signala.


29

a) Dvoznačni likovni predsignali 5.4. Signalni znak 48: "Očekuj stoj" i signalni znak 49: " Očekuj slobodno" isti su kao i signalni znakovi likovnih predsignala na Hrvatskim željeznicama.

b) Troznačni likovni predsignali 5.5. Signalni znak 44: "Očekuj stoj" i signalni znak 45: "Očekuj slobodno bez smanjenja brzine" isti su kao i signalni znakovi likovnih predsignala na području HŽ-a, s tom razlikom što se na području MÁV-a kod tih predsignala rabi samo okrugla signalna ploča, te dnevni signalni znak 45 ima bijeli ili zeleni rub signalne ploče ( slika 27. ).

Slika 27.

30

5.6. Signalni znak 46: "Na glavnom signalu očekuj smanjenu brzinu do 40 km/h"

Slika 28.

Slika 29.

c) Likovni glavni signal sjedinjen s predsignalom 5.7. Kada je na stupu glavnoga likovnog signala ugrađen i likovni predsignal, signalne znakove tako sjedinjenoga glavnoga likovnog signala i predsignala treba tumačiti odozgo nadolje. To znači da je prvo potrebno ispuniti naredbu danu glavnim signalom, a zatim naredbu danu predsignalom.

Dnevni znak: žuta okrugla ploča okrenuta prema vlaku i ispod nje žuta signalna ručica okrenuta ukoso dolje ( slika 28. )

Noćni znak: pokraj dnevnoga signalnog znaka ispod ručice s lijeve strane jedno zeleno i iznad desne strane jedno žuto svjetlo ( slika 29. )

31

6. SVJETLOSNI PREDSIGNALI I NJIHOVI SIGNALNI ZNAKOVI

a) Posebni svjetlosni predsignal čiji je ulazni signal u ovisnosti s voznim putovima

6.1. Signalni znakovi na takvim posebnim predsignalima dozvoljavaju da se do njih vozi najvećom brzinom, a iza njih brzinu treba prilagoditi u skladu sa signalnim znakom glavnog signala koji predsignaliziraju. Signalni stupovi obojeni su naizmjenično bijelo i žuto. 6.2. Signalni znak 38: "Slobodno najvećom brzinom, na glavnom signalu očekuj signalni znak za najveću brzinu" Dnevni i noćni znak: jedno zeleno mirno svjetlo. 6.3. Signalni znak 39: "Slobodno najvećom brzinom, na glavnom signalu očekuj signalni znak za brzinu do 80 km/h" Dnevni i noćni znak: jedno zeleno sporo-trepćuće svjetlo. 6.4. Signalni znak 40:" Slobodno najvećom brzinom, na glavnom signalu očekuj signalni znak za brzinu do 40 km/h" Dnevni i noćni znak: jedno žuto trepćuće svjetlo. 6.5. Signalni znak 41: "Slobodno najvećom brzinom, na glavnom signalu očekuj signalni znak “Stoj”" Dnevni i noćni znak: jedno žuto mirno svjetlo.

32

b) Posebni svjetlosni predsignal čiji ulazni signal nije u ovisnosti s voznim putovima

6.6. Signalni znak 42: "Na glavnom signalu očekuj signalni znak “Slobodno”"

Slika 30.

6.7. Signalni znak 43: "Na glavnom signalu očekuj signalni znak “Stoj”"

Slika 31.

6.8. Signalni znakovi takvih posebnih predsignala nemaju brojčani signalni znak za brzinu, nego samo predsignaliziraju kakav se signalni znak očekuje na glavnom signalu.

Dnevni i noćni znak: jedno zeleno mirno svjetlo ( slika 30. )


33

7. PONAVLJAČI PREDSIGNALIZIRANJA 7.1. Ponavljači predsignaliziranja na području MÁV-a razlikuju se od takvih signala na području HŽ-a u sljedećem:

- mliječno-bijelo mirno svjetlo kojim se označava ponavljač predsignaliziranja nalazi se iznad zelenoga ili žutoga mirnog svjetla

- ne pokazuju zeleno trepćuće svjetlo kao signalni znak HŽ-a "Glavni signal pokazuje ograničenje brzine" - zeleno mirno svjetlo predsignalizira vožnju najvećom ili smanjenom brzinom.

8. POKAZIVAČI ZA BRZINE 8.1. Na području MAV-a ne postoje posebni pokazivači za brzine, a signaliziranje brzina obavlja se na način prikazan u točkama 3.3., 3.4. i 5.2. ovog izvatka.

9. OBJAVNICE PREDSIGNALA 9.1. Za objavnice predsignala na području MAV-a rabe se bijele pravokutne ploče kao i na području HŽ-a s dvjema i trima kosim crnim prugama s lijeve na desnu stranu sa sljedećim značenjem: a) na prugama s brzinom do 60 km/h, bijela pravokutna ploča s dvjema kosim crnim prugama koja se postavlja na 200 metara ispred predsignala (slika 32.) b) na prugama s brzinom većom od 60 km/h, bijela pravokutna ploča s trima kosim crnim prugama koja se postavlja na 300 metara ispred predsignala (slika 33.)

c) ispred posebnog predsignala glavnog signala koji nije u ovisnosti s voznim putovima, objavnica s dvjema crnim prugama na svome vrhu ima crno uokvireni bijeli istostranični trokut (slika 34.).

34

Slika 32. Slika 33. Slika 34. Slika 35. Slika 36. Slika 37.

Ako su te ploče izrađene s reflektirajućom tvarju, pruge i istostranični trokut žute su boje ( slike 35.-37. ).

10. PREDSIGNALNE OPOMENICE 10.1. Predsignalne opomenice ispred posebnih predsignala na području MAV-a iste su kao takve opomenice na području HŽ-a.

35

10.2. Signalna oznaka: "Upozoravajuća ploča" upozorava na svjetlosni ulazni signal koji nema posebnog predsignala:

Slika 38.

Slika 39.

Takva signalna oznaka postavlja se ispred posljednjega automatskoga prostornog signala ispred svjetlosnoga ulaznog signala bez posebnog predsignala.

11. MANEVARSKI SIGNALI ZA ZAŠTITU KOLOSIJEČNOG PUTA 11.1. Na području MÁV-a rabi se zajednički glavni svjetlosni signal s manevarskim svjetlosnim signalom, što je već opisano u prethodnom tekstu.

Dnevni i noćni znak: dva crna trokuta na bijeloj ploči s vrhovima okrenutima jedan drugome ( slika 38. )

ili dva žuta trokuta na bijeloj ploči s vrhovima okrenutima jedan drugome ( slika 39. )

36

12. SIGNALI NA ISKLIZNICAMA, KOLOBRANIMA, OKRETNICAMA I PRIJENOSNICAMA 12.1. Signalni znak 81: "Stoj"

Slika 40. Slika 41. 12.2. Signalni znak 82: “Slobodno”

Slika 42. Slika 43.

Dnevni znak: okrugla bijela ploča s položenim crnim pravokutnikom preko sredine u jednom ili oba smjera ( slika 40. ) Noćni znak: osvijetljeno okruglo mliječno bijelo staklo s položenim crnim pravokutnikom preko sredine u jednom ili oba smjera ( slika 41. )

Dnevni znak: bijeli uspravni pravokutnik ( sl. 42. ) Noćni znak: mliječno-bijelo svjetlo u jednom ili oba smjera ( slika 43. )

37

13. SIGNAL GRANICA MANEVRIRANJA 13.1. Oznaka mjesta do kojega se smije manevrirati - pravokutna ploča na stupu sa slovima "TH" (granica manevriranja – slika 44. )

TH

Slika 44.

14. SIGNALI ZA OGRANIČENJE BRZINE 14.1. Ograničenje najveće dopuštene brzine za pojedine dijelove pruge, koje se na području HŽ-a označava signalnim znakovima 40a: "Očekuj ograničenje brzine", 40b: "Početak ograničenja brzine" i 40c: "Kraj ograničenja brzine", na području MÁV-a signalizira se sljedećim signalima: a) Signalni znak 92: "Uspori"

Slika 45.

Slika 46.

1

Slika 47.

38

Dnevni i noćni znak: žuta trokutna ploča postavljena vrhom nadolje i u sredini jedna ili dvije crne brojke (slike 45. – 47. ) Jedna brojka vrijedi za sve vlakove. Na signalu s dvjema brojkama donja brojka označava smanjenje brzine za motorne vlakove, a gornja za druge vlakove. Signal sa strelicama vrijedi samo za skretnice postavljene u skretanje. b) Signalni znak 93: "Ograničena brzina"

Slika 48.

Slika 49.

Dnevni i noćni znak: žuta pravokutna ploča sa crnim slovom "V" (slike 48. i 49.). c) Signalni znak 94: "Kraj ograničene brzine"

Slika 50. Slika 51.

39

Dnevni i noćni znak: bijela pravokutna ploča s okrenutim crnim slovom V (slike 50. i 51.) 14.2. Brojka na predsignalnoj trokutnoj ploči i slovo "V" na početnoj i krajnjoj ploči prevlače se reflektirajućim tvarima i noću se ne osvjetljavaju. 14.3. O ograničenim brzinama vozno se osoblje obavještava u posebnoj tablici knjižice voznog reda. 14.4. Za označavanje brzine na predsignalnoj ploči rabe se brojke od 1 do 15. Te brojke znače desetice. Ako je iza brojke ili sam stavljen razlomak 1/2 , on označava brzinu od 5 km/h. 14.5. Pri vožnji na signalni znak 92: "Uspori" brzina se mora smanjiti tako da se od početne ploče vozi brzinom označenom na predsignalnoj ploči. 14.6. Signalni znak 93: "Ograničena brzina" označava mjesto odakle počinje vožnja ograničenom brzinom. 14.7. Signalni znak 94: "Kraj ograničene brzine" označava mjesto odakle prestaje vožnja ograničenom brzinom. Vožnja se smije nastaviti najvećom brzinom tek kada i posljednje vozilo prođe pored krajnje ploče. 14.8. Predsignalna trokutna ploča postavlja se ispred početne ploče na daljini zaustavnog puta. 14.9. Ako u kolodvorima i drugim službenim mjestima postoji ograničenje brzine na glavnome prolaznom kolosijeku, predsignalna trokutna ploča za takvo ograničenje brzine postavlja se ispred ulazne skretnice na daljini zaustavnog puta. 14.10. Kada se u kolodvorima i drugim službenim mjestima ograničenje brzine signalizira na drugim kolosijecima, ispod sig-nalnih ploča za ograničenje brzine ugrađuje se žuta pravokutna ploča

40

sa crnim strelicama. To označava da ograničena brzina vrijedi samo za vožnju u skretanje. 14.11. Na jednokolosiječnim prugama početna ploča rabi se kao krajnja ploča za suprotni smjer, pa je krajnja ploča za suprotni smjer ugrađena s lijeve strane kolosijeka.

15. SKRETNIČKI SIGNALI 15.1. Signalni znakovi običnih skretnica jednaki su kao i na području HŽ-a. 15.2. Signalni znakovi križnih skretnica su: a) Signalni znak 77: “Križna dvopostavna skretnica postavljena za

glavni pravac iz oba smjera” Dnevni i noćni znak: bijela uspravna strelica na crnom polju s vrhom usmjerenim u voznom smjeru ( slika 52.)

Slika 52.

41

b) Signalni znak 78: "Križna dvopostavna skretnica postavljena za sporedni pravac”

Dnevni i noćni znak: bijela strelica na crnom polju postavljena dijagonalno od desnoga donjeg ugla s vrhom usmjerenim u voznom smjeru (slika 53.)

Slika 53.

c) Signalni znak 79: "Križna dvopostavna skretnica postavljena za vožnju s glavnoga na sporedni pravac": Dnevni i noćni znak: bijela uspravna strelica na crnom polju čiji je vrh prelomljen na polovini i usmjeren u voznom smjeru (slika 54. )

Slika 54.

42

d) Signalni znak 80: "Križna dvopostavna skretnica postavljena za vožnju sa sporednog na glavni pravac": Dnevni i noćni znak: bijela strelica na crnom polju koja počinje u kutu iz smjera skretanja, na polovini prelomljena i usmjerena u voznom smjeru (Sl. 55.)

Slika 55. 15.3. Skretnički signali na području MÁV-a mogu biti prevučeni reflektirajućim tvarima.

16. SIGNALI NA VLAKOVIMA 16.1. Na području MÁV-a čelo vlaka se danju i noću označava trima bijelim svjetlostima u obliku trokuta. 16.2. Završni signal na području MÁV-a isti je kao i na području HŽ-a. 16.3. Gurani vlak označava se jednim bijelim svjetlom na čelu vlaka.

43

17. SIGNALNI ZNAKOVI IZVRŠNOG OSOBLJA

a) Signalni znakovi osoblja vučnog vozila 17.1. Signalni znak 106: "Pazi" jedan dugačak zvuk ___________ Signalni znak "Pazi" daje strojovođa u svim slučajevima koji su predviđeni i na području HŽ-a, a razlike su sljedeće: - kod signalne oznake za običan željezničko-cestovni prijelaz ( kod kojega postoji propisani trokut preglednosti - stup s plavo bijelim strelicama usmjerenim prema gore, slika 82. ), strojovođa mora davati signalni znak "Pazi" samo kada je to potrebno zbog sigurnosti prometa i osoba; strojovođa tada mora pomnjivo promatrati cestovni prijelaz; kod te signalne oznake vozač pružnog vozila uvijek mora davati signalni znak "Pazi" - kod signalne oznake za poseban cestovni prijelaz ( kod kojega ne postoji propisani trokut preglednosti - stup sa crveno-bijelim strelicama usmjerenim prema gore i trokutom na vrhu s crno-bijelim poljima – slika 83. ) i kod signalne oznake koja označava da pružni radnici rade na pruzi ( stup s bijelo-crvenim prugama i slika radnika na ovalnoj ploči ) uvijek se mora davati signalni znak "Pazi" - signalni znak "Pazi" mora trajati najmanje tri sekunde; za nevremena i kod smanjene vidljivosti ili opasnosti signalni znak "Pazi" mora se davati stalno dotle dok vlak ne prijeđe preko cestovnog prijelaza, mjesta rada ili ugrožene točke. 17.2. Signalni znak 105: "Vlak je stao ispred ulaznog signala" dva dugačka zvuka ______ ______ Taj signalni znak daje strojovođa kada zaustavi vlak ispred ulaznog signala kolodvora u kojemu po voznom redu nema zadržavanje. 17.3. Signalni znak 108: "Početi potiskivanje" tri dugačka zvuka ______ ______ ______

44

17.4. Signalni znak 109: "Završiti potiskivanje" dva dugačka, jedan kratak i jedan dugačak zvuk ______ ______ _______ 17.5. Signalni znak 110: "Vlak polazi" jedan kratak zvuk Taj signalni znak daje strojovođa kada je zračno kočeni teretni vlak spreman za polazak ili ako izvanredno prolazi kolodvor. 17.6. Signalni znak 111: "Zakoči" tri kratka zvuka 17.7. Signalni znak 112:"Popusti kočnice" jedan dugačak, jedan kratak i jedan dugačak zvuk ______ ______ 17.8. Signalni znak 113:"Opasnost, koči" tri puta po tri kratka zvuka više puta . 17.9. Signalni znak 114:"Vlak je zaustavljen pomoćnom kočnicom": jedan dugačak, jedan kratak i jedan dugačak zvuk, dva puta ______ ______ ______ ______

b) Signalni znakovi kolodvorskog osoblja 17.10. Signalni znak "Stoj" kolodvorsko osoblje daje onako kako je to propisano za pružno osoblje, a signalni znak “Vlak se raskinuo" kako je to propisano za vlakopratno osoblje.

45

17.11. Signalni znak 97: "Poziv (upozorenje)"

Slika 56.

Slika 57.

Dnevni znak: Prometnik vlakova drži signalni loparić u visini ramena, a zelena površina loparića okrenuta je prema vlakopratnom osoblju (slika 56. )

Noćni znak: Prometnik vlakova drži signalnu svjetiljku u visini ramena, a zeleno svjetlo okrenuto je prema vlakopratnom osoblju ( slika 57. )

46

17.12. Signalni znak 100:"Poziv za polazak"

Slika 58.

Kada prometnik vlakova daje signalni znak 100, mora tijelom biti okrenut prema vlaku, a licem prema strojovođi. Strojovođa daje signalni znak “Vlak polazi” kao potvrdu primitka signalnog znaka 100.

Noćni znak: Prometnik vlakova signalnom svjetiljkom maše gore-dolje, a zeleno svjetlo okrenuto je prema strojovođi ( slika 59. )

Dnevni znak: Prometnik vlakova signalnim loparićem u uspravnom položaju maše gore-dolje, a zelena površina loparića okrenuta je prema strojovođi ( slika 58. )

47

Signalni znak 100 daje se prema strojovođi na čelu vlaka, a kod lokomotivskih vlakova daje se kod same lokomotive. 17.13. Signalni loparić na području MÁV-a obojen je s jedne strane zelenom bojom s bijelim rubom, a s druge strane sivom bojom. Signalni znakovi koji se danju daju signalnim loparićem noću se daju na isti način ručnom signalnom svjetiljkom sa zelenim svjetlom. Signalnim loparićem danju i ručnom signalnom svjetiljkom sa zelenim svjetlom noću otpremaju se svi vlakovi s kolosijeka bez kolosiječnoga izlaznog signala i svi vlakovi koji imaju izniman prolazak kroz kolodvor. 17.14. Signalni znak 101: "Poziv za prolazak" daje se za prolazak vlakovima koji se po voznom redu u kolodvorima zaustavljaju onda kada nema potrebe za stajanjem. Taj signalni znak prometnik vlakova daje danju i noću identično kao i signalni znak 100:"Poziv za polazak". 17.15. Signalni znak 101: “Poziv za prolazak” koji daje skretničar

Slika 60.

Noćni znak identičan je signalnom znaku 100 koji daje prometnik vlakova.

Skretničar daje signalni znak 101 s mjesta određenog za dočekivanje vlakova, osim u kolodvorima koji nisu osigurani

Dnevni znak: skretničar drži žutu signalnu zastavicu u ruci ispruženoj u smjeru kretanja vlaka, a drugu ruku savija u smjeru kretanja vlaka ( slika 60. )

48

signalno-sigurnosnim uređajima u kojima ga daje kod ulazne skretnice. Signalni znak 102:"Slobodan prolazak pokraj glavnog signala" (Prolazak je slobodan) daje skretničar kod glavnog signala koji je u kvaru. O kvaru glavnog signala osoblje vlaka mora biti obaviješteno pismenim nalogom.

Slika 61.

Slika 62.

Noćni znak: skretničar maše lijevo-desno signalnom svjetiljkom sa zelenim svjetlom okrenutim prema vlaku ( slika 62. )

Dnevni znak: skretničar maše gore-dolje zelenom kvadratnom pločicom s bijelim rubom okrenutom prema strojovođi ( slika 61. )

49

17.16. Signalni znak 104: "Lagano"

Slika 63.

Slika 64.

Taj signalni znak skretničko osoblje daje vlaku koji ulazi na zauzeti kolosijek ako treba zaštititi putnike, regulirati zajedničke vožnje, obaviti manevriranje pri ulasku i slično.

Noćni znak: skretničar drži ručnu signalnu svjetiljku s bijelim svjetlom okrenutim prema vlaku ( slika 64. )

Dnevni znak: skretničar drži razvijenu žutu signalnu zastavicu ukoso dolje ( slika 63. )

50

c) Signalni znakovi za provjeru automatskih kočnica 17.17. Signalni znak HŽ-a "Poziv na provjeru kočnica" na području MÁV-a ne postoji, nego se daje usmeno. 17.18. Signalni znak 124:"Zakoči" daje se na isti način kao i na području HŽ-a. 17.19. Signalni znak 125:"Otkoči"

Slika 65. Slika 66.

Noćni znak: pregledni radnik maše ručnom signalnom svjetiljkom s bijelim svjetlom lijevo-desno i gore –dolje u obliku slova “T” ( slika 66. )

Dnevni znak: pregledni radnik drži vodoravno raširene ruke ( slika 65. )

51

17.20. Signalni znak 126:"Kočnice u redu" daje se jednako kao na području HŽ-a signalni znak "Provjera kočnica završena". d) Signalni znakovi vlakopratnog osoblja 17.21. Signalni znak 98: "Vlakopratitelji na mjesta" Dnevni i noćni znak: jedan dugačak zvižduk usnom zviždaljkom Ovaj signalni znak vlakopratnom osoblju daje prometnik vlakova. 17.22. Signalni znak 99: "Spremno za polazak" Dnevni znak: vlakopratitelji drže ruku ili signalnu zastavicu podignutu uvis Noćni znak: vlakopratitelji drže ručnu signalnu svjetiljku s bijelim svjetlom podignutu uvis 17.23. Signalni znakovi: "Vlakopratititelji na mjesta" i "Spremno za polazak" primjenjuju se kod davanja naredbe za polazak vlaka. 17.24. Signalni znak: "Vlakopratitelji na mjesta" određuje da vlakopratitelji zauzmu svoja mjesta kod vlaka. Ako nema smetnje za polazak vlaka, vlakopratitelji daju signalni znak:"Spremno za polazak".

52

17.25. Signalni znak 103: "Vlak se raskinuo"

Slika 67.

Slika 68.

17.26. Signalni znak 105:"Stoj" isti je kao i na području HŽ-a. 17.27. Postupak pri polasku vlaka je sljedeći: - kod vlakova koji ne prevoze putnike, kao potvrdu da je primio od prometnika vlakova naredbu za polazak, strojovođa daje signalni znak 110:"Vlak polazi"; isti je postupak i kod prolaska vlaka koji nemaju potrebe za stajanjem, a po voznom redu se zaustavljaju - lokomotivskim vlakovima se kod polaska daje samo signalni znak 100: “Poziv za polazak” - kod vlakova koji imaju više od jednog vlakopratitelja daje se signalni znak 97: “Poziv” prema vlakopratiteljima - ako je potrebno, radi pobuđivanja veće pozornosti kod vlakopratitelja, daje se i signalni znak 98: ”Vlakopratitelji na mjesta”

Noćni znak: radnik maše u obliku slova “L” signalnom svjetiljkom s bijelim svjetlom ( slika 68. )

Dnevni znak: radnik maše u obliku slova “L” žutom signalnom zastavicom ( slika 67. )

53

- ako je vlak spreman za polazak, vlakopratitelji jedan za drugim, počevši od najudaljenijega, daju signalni znak 99: “Spremno za polazak”, a ako nije spreman daju signalni znak 105: “Stoj” - kod vlakova s potiskivalicom strojovođa u čelnoj lokomotivi nakon primljenog signalnog znaka 100 daje signalni znak112: “Popusti kočnice”; strojovođa u potiskivalici, ako je spreman za polazak, ponavlja taj signalni znak, a ako nije, daje signalni znak 111: “Zakoči” - nakon što strojovođa u potiskivalici da signalni znak 112, polako potiskuje vlak nakon vremena potrebnog da vlakopratitelji popuste ručne kočnice, a strojovođa u čelnoj lokomotivi nakon primitka signalnog znaka 112 danog s potiskivalice i vremena potrebnog za popuštanje ručnih kočnica oprezno pokreće vlak. e) Signalni znakovi manevarskog osoblja 17.28. Signalni znak 115: "Udalji se od mene"

Slika 69.

Vidni signalni znak može se dopuniti jednim dugim zviždukom danim usnom zviždaljkom.

Dnevni znak: radnik maše signalnom zastavicom gore-dolje prema strojovođi ( sl. 69. )

54

Slika 70.

17.29. Signalni znak 116: "Približi mi se"

Slika 71.

Slika 72.

Noćni znak: radnik maše signalnom svjetiljkom s bijelim svjetlom gore-dolje prema strojovođi ( slika 70. )

Noćni znak: radnik maše signalnom svjetiljkom s bijelim svjetlom vodoravno prema strojovođi ( slika 72. )

Noćni znak: radnik maše signalnom zastavicom ili rukom vodoravno prema strojovođi ( slika 71. )

55

Vidni signalni znak može se dopuniti jednim kratkim i dugim zviždukom danim usnom zviždaljkom. 17.30. Signalni znak 117: "Lagano"

Slika 73. Slika 74. Vidni signalni znak može se dopuniti s više od dva dugačka zvižduka usnom zviždaljkom. 17.31. Signalni znak 118: "Stoj" Isti je kao signalni znak 105, a može se dopuniti trima kratkim zvižducima usnom zviždaljkom. 17.32. Signalni znak 119: "Ubrzaj"

Ovaj signalni znak daje se ubrzanim načinom davanja signalnih znakova 115 i 116.

Dnevni znak: radnik drži signalnu zastavicu ili obje ruke ukoso dolje ( slika 73. )

Noćni znak: radnik rukom ispruženom u visini ramena drži signalnu svjetiljku s bijelim svjetlom ( slika 74. )

56

17.33. Signalni znak 120: "Pritisak" Jedan kratak zvižduk usnom zviždaljkom i vidni dio signalnog znaka 116: "Približi mi se" dan kratkim pokretom prema strojovođi. Tim signalnim znakom naređuje se zbijanje vozila radi zakvačivanja. 17.34. Signalni znak 121: "Do međnika" Jedan kratak zvižduk usnom zviždaljkom, a osim toga: - danju: razvijenom signalnom zastavicom mahati lijevo-desno nisko iznad zemlje, a zatim u skladu sa smjerom kretanja davati vidni dio signalnog znaka 115: "Udalji se od mene" ili signalnog znaka 116: "Približi mi se" - noću: signalnom svjetiljkom s bijelim svjetlom mahati lijevo-desno nisko iznad zemlje, a zatim u skladu sa smjerom kretanja davati vidni dio potrebnog signalnog znaka 115 ili 116. 17.35. Signalni znak 122: "Nailazi na niz vagona" Jedan kratak zvižduk usnom zviždaljkom, a osim toga: - danju: razvijenom signalnom zastavicom polako mahati u polukrug iznad glave, a zatim u skladu sa smjerom kretanja davati signalni znak 115: "Udalji se od mene" ili signalni znak 116: "Približi mi se". - noću: signalnom svjetiljkom s bijelim svjetlom polako mahati u polukrug iznad glave, a zatim u skladu sa smjerom kretanja davati potrebni signalni znak 115 ili 116. 17.36. Signalni znak 123: "Otkvači" Jedan kratak zvižduk usnom zviždaljkom, a osim toga: - danju: razvijenom signalnom zastavicom mahati u visini prsa brzim pokretom od sebe u malom luku - noću: signalnom svjetiljkom s bijelim svjetlom mahati u visini prsa brzim pokretom od sebe u malom luku. 17.37. Jedan kratak zvižduk usnom zviždaljkom pri davanju signalnih znakova 120, 121, 122 i 123 daje se radi upozorenja da poslije toga slijedi jedan od tih signalnih znakova.

57

17.38. Signalni znak 116: "Približi mi se" i 115:"Udalji se od mene" znači za strojovođu dozvolu za pokretanje i njima se istovremeno određuje i smjer kretanja. Za smjer kretanja mjerodavano je mjesto davatelja signalnog znaka. Potrebno je udaljavati se ili približavati davatelju signalnog znaka. Te signalne znakove treba s određenog mjesta, stojeći ili hodajući, davati dotle dok ne nastupi potreba za davanjem drugog signalnog znaka, npr. "Lagano", "Ubrzaj" ili "Stoj". Ako je davatelj signalnog znaka bliži strojovođi, signalne znakove 116: "Približi mi se" i 115: "Udalji se od mene" treba dati usmeno i rukom pokazati smjer. 17.39. Signalne znakove 117: "Lagano" i 119: "Ubrzaj" treba davati do trenutka postizanja potrebne brzine. 17.40. Signalni znakovi 121: "Do međnika" i 122: "Nailazi na niz vagona" daju se prije potrebnih signalnih znakova 115 i 116, kako bi strojovođa potrebne vožnje obavio što pažljivije. 17.41. Signalni znak 123: "Otkvači" daje rukovatelj manevrom kada ne može usmeno narediti otkvačivanje. f) Signalni znakovi pružnog osoblja 17.42. Neprohodno mjesto na otvorenoj pruzi zaštićuje se predsignaliziranjem signalnog znaka "Stoj", signalnim znakom "Stoj" i praskalicama. Na području službenih mjesta rabi se samo signalni znak "Stoj".

58

17.43. Signalni znakovi prijenosnih signala su sljedeći: a) Signalni znak 95: "Početi kočenje" postavlja se na daljini zaustavnog puta ispred signala "Stoj".

Slika 75.

Slika 76.

Noćni znak: žuto mirno svjetlo na dnevnom znaku ( slika 76. )

Dnevni znak: žuti signalni kotur s bijelim rubom obrubljenim crnim crtama ( slika 75. )

59

b) Signalni znak 96: "Stoj"

Slika 77.

Slika 78.

Signalni znaci 95 i 96 mogu biti prevučeni reflektirajućom tvarju, te se u tom slučaju noću ne postavljaju svjetiljke. Signal sa signalnim znakom 95 postavlja se na daljini zaustavnog puta ispred signala sa signalnim znakom 96.

Noćni znak: crveno mirno svjetlo na dnevnom znaku ( slika 78. )

Dnevni znak: kvadratna crvena ploča s bijelim rubom ( slika 77. )

60

U kilometarskom položaju signala sa signalnim znakom 95 na tračnicu se postavlja jedna praskalica, a na udaljenosti od 10 do 20 m u voznom smjeru postavlja se druga praskalica. Signal sa signalnim znakom 96 postavlja se na najmanjoj udaljenosti od 50 m ispred neprohodnog mjesta ( slika 79. )

zaustavni put

zaustavni put

50m

50m

praskalice

praskalice

Slika 79.

17.44. Za zaustavljanje vozila rabi se ručni signalni znak pružnog osoblja 105: “Stoj”. Ako radnik koji treba dati signalni znak "Stoj" ne može ostati na neprohodnom mjestu, signalni znak "Stoj" može se dati samo postavljanjem praskalica na duljini zaustavnog puta ispred neprohodnog mjesta. 18. SIGNALNE OZNAKE 18.1. Signalna oznaka "Signal ne vrijedi" ista je kao na području HŽ-a, s tom razlikom što se kosi križ crno-žute boje postavlja na gornjem rubu ručice signala ili na vrhu svjetlosnog signala. Signalna oznaka “Signal se ne uzima u obzir” je druga vrsta označavanja nevaženja signala – kod likovnih signala demontiraju se ručice, a ploča svjetlosnog signala prekriva se crno-žutim pokrivačom.

61

18.2. Signalna oznaka "Granični sigurnosni signal (Međnik)"

Slika 80. 18.3. Signalna oznaka "Granica odsjeka" na području MAV-a ne rabi se. Izolirani sastavi označavaju se "Graničnim sigurnosnim signalom (međnikom)". 18.4. Signalna oznaka: "Stoj - oznaka mjesta gdje vlak mora stati".

Ovaj signalni znak na području MÁV-a, osim kao na području HŽ-a, upotrebljava se i za označavanje mjesta na pruzi gdje teretni vlakovi i manevarski sastavi obavezno moraju stati. 18.5. Signalna oznaka: "Običan cestovni prijelaz" Dnevni i noćni znak: Stup obojen naizmjenično plavim i bijelim strelicama usmjerenima gore (slika 82. ). Takav stup ugrađuje se ispred cestovnih prijelaza kod kojih postoji propisani trokut preglednosti. 18.6. Signalna oznaka: "Poseban cestovni prijelaz": Dnevni i noćni znak: Stup naizmjenično obojen crvenim i bijelim strelicama usmjerenima gore na čijem je vrhu pričvršćena trokutasta ploča s crno-bijelim poljima (slika 83. ). Takav stup ugrađuje se ispred cestovnih prijelaza kod kojih ne postoji propisani trokut preglednosti.

Dnevni i noćni znak: bijelo slovo “A” na crnoj signalnoj ploči ( slika 81. )

Dnevni znak: naizmjenično bijelo - crno -bijelo obojena gredica ( slika 80. )

62

Signalna oznaka "Poseban cestovni prijelaz" rabi se i kao pokretna ( prijenosna ) oznaka kod kvara branika. Ispred svih neosiguranih cestovnih prijelaza mora se postaviti jedna od takvih oznaka za cestovni prijelaz. Signalne oznake za cestovne prijelaze mogu biti izrađene i kao ploče prevučene reflektirajućim tvarima.

Slika 81. Slika 82. Slika 83.

18.7. Signalni znak: "Uređaj na cestovnom prijelazu ispravan"

Dnevni i noćni znak: okomita pravokutna ploča naizmjenično obojena crvenim i

bijelim strelicama usmjerenima gore, a iznad na crnoj ploči dva vodoravna naizmjenično trepćuća bijela svjetla iznad kojih je istostraničan trokut s crvenim rubom i crnim uskličnikom u sredini (cestovni signal "Opća opasnost"- slika 84.) Taj signalni znak daje kontrolni svjetlosni signal koji se na propisanoj udaljenosti, ovisno o najvećoj dopuštenoj brzini na pruzi, ugrađuje ispred cestovnog prijelaza osiguranog svjetlosnim signalima. Ugrađuje se na udaljenosti brzine u kilometrima na sat pomnoženo s pet ( u metrima ).

63

18.8. Signalni znak: "Uređaj na cestovnom prijelazu u kvaru" Isti je kao signalni znak "Uređaj na cestovnom prijelazu ispravan", ali nisu uključena trepćuća bijela svjetla. 18.9. Signalni znak: "Uključna točka, očekuj kontrolni signal" Dnevni i noćni znak: okomita bijela ploča s crvenim rubom i kosom crvenom prugom s lijeva na desno u donjem dijelu (slika 85.). Ta ploča ugrađuje se na udaljenosti od 150 m ispred kontrolnoga svjetlosnog signala.

Slika 84. Slika 85. 18.10. Signalna oznaka: "Upozorenje da se približava stajalište":

Slika 86.

Dnevni i noćni znak: bijelo slovo "M" na crnoj ploči (slika 86.)

64

18.11. Signalna oznaka: “Objekt zadire u slobodan profil":

Slika 87. Signalna oznaka crta se na dijelovima objekta sa strane ili odozgo. 18.12. Signalna oznaka: “Vožnja snježnih grtala i ralica":

Slika 88.

Ta oznaka postavlja se na udaljenosti od 30 m od cestovnih prijelaza koji se nalaze na otvorenoj pruzi izloženoj zasipavanju snijegom . Njome se naređuje da se snježno grtalo ili ralica podigne, a ponovno se može spustiti kada se naiđe na istu signalnu oznaku koja vrijedi za suprotni smjer.

Dnevni i noćni znak: na bijeloj podlozi crna strelica vrhom okrenuta u smjeru zadiranja u slobodan profil (slika 87. )

Dnevni i noćni znak: crno slovo "H" na bijeloj ploči (slika 88. )

65

18.13. Signalna oznaka: “Mjesto gdje se ne smije čistiti vatra"

Slika 89.

Ta oznaka postavlja se na mjestu gdje postoji opasnost od požara radi upozorenja da se ni u kom slučaju ne smije čistiti vatra iz lokomotive. Postavlja se i na druga mjesta gdje je zabranjena uporaba zapaljivih sredstava i prilaženje otvorenim plamenom (svjetiljke, pušenje i sl.). 18.14. Signalna oznaka:"Redovit položaj glavnoga likovnog signala"

Slika 90.

Ta signalna oznaka postavlja se na stražnju stranu glavnih likovnih signala koji u redovitom položaju pokazuju signalni znak za dopuštenu vožnju.

Dnevni i noćni znak: na bijeloj ploči crno slovo “U” s dvjema točkama na vrhu ( slika 89. )

Dnevni i noćni znak: na stražnjoj strani stupa likovnog signala crni krug na bijeloj kvadratnoj ploči (slika 90.

66

18.15. Signalna oznaka: "Udaljenost do prsobrana"

50

Slika 91.

Dnevni i noćni znak: na stupu bijela ploča u obliku istostraničnog trokuta s crnim brojkama: 50, 100 ili 150 (sl. 91.) Ta signalna oznaka postavlja se uz slijepi (krnji) kolosijek i označava udaljenost do prsobrana u metrima (samo 50, 100 ili 150 m). 18.16. Signalna oznaka:”Izolirani preklop” na području MAV-a spada u signale za električnu vuču. 19. SIGNALI ZA ELEKTRIČNU VUČU 19.1. Signali za električnu vuču na području MÁV-a po obliku i boji su isti kao na području HŽ-a. 19.2. Za razliku od HŽ-a na području MAV-a rabi se samo jedan signalni znak za izolirani preklop.

67

Slika 92.

19.3. Pojedini signali za električnu vuču na području MÁV-a ispod signalne ploče imaju ugrađenu pravokutnu plavu ploču s bijelim rubom. Ti signali ne vrijede za osoblje HŽ-a jer se odnose na vlakove s električnom vučom kod kojih je vučno vozilo na kraju vlaka. 19.4. Signalna oznaka:"Garnitura je na predgrijavanju"

Slika 93. Ta signalna oznaka postavlja se s obiju strana putničkih vagona koji se nalaze na električnom predgrijavanju.

Dnevni i noćni znak: plava četverokutna ploča s dva bijela slova “T” koja se ne dodiruju (slika 92.)

Dnevni i noćni znak: okrugla plava ploča s bijelim rubom i crvenom izlomljenom strelicom ( slika 93.)

68

C) PROMETNI PROPISI 20. MANEVRIRANJE 20.1. U zajedničkome pograničnom kolodvoru i pograničnom kolodvoru u kojem se obavlja smjena prometa, manevriranje obavlja domaća željeznička uprava svojom lokomotivom i osobljem. 20.2. U iznimnim slučajevima za manevriranje se može koristiti i lokomotiva susjedne željezničke uprave, ako je potrebno uvrštavanje ili isključivanje pojedinih vagona iz vlaka (Sporazum, čl. 27.). 20.3. Vozna brzina pri manevriranju lokomotivom na kolosijecima u horizontali i ako vidik nije spriječen smije biti najviše 40 km/h. 20.4. Pri manevriranju manevarski sastav koji je uključen u zračno kočenje smije se zračno kočiti samo s lokomotive. Za vrijeme manevriranja manevarski sastav se ne smije kočiti otvaranjem glavnoga zračnog voda na vozilima, osim kod opasnosti. 20.5. Pri manevriranju na kolosijecima gdje nema preglednosti te kada se između kolosijeka, na kolosijecima, iznad ili u blizini njih nalaze putnici ili druge osobe, ispred vozila kojima se manevrira, i to na potrebnoj udaljenosti, mora ići manevrist koji će strojovođi davati odgovarajuće signalne znakove, a putnike i druge osobe upozoravati da se udalje od kolosijeka. 20.6. Kretanje samih lokomotiva na području kolodvora bez kolodvorskog pratitelja dopušteno je samo po kolosijecima koji su u tu svrhu određeni Poslovnim redom kolodvora i Zajedničkim službenim odredbama za obavljanje prometa. Ako se na takvim kolosijecima, pokraj ili iznad njih nalaze osobe, rukovatelj manevrom mora ići ispred lokomotive i njezino kretanje regulirati usmeno ili signalnim znakovima, a osobe na kolosijeku, pokraj ili iznad njega ukloniti. Ako na kolosijeku, pokraj ili iznad njega nema osoba, lokomotivska vožnja se može obaviti i bez pratnje. Tada rukovatelj

69

manevrom mora obavijestiti strojovođu i prvog skretničara, a on druge skretničare kojih se to tiče o takvom manevriranju i načinu njegovog obavljanja. 20.7. Rukovatelj manevrom prije početka manevarskih vožnji mora obavijestiti strojovođu o kretanju bez pratitelja i uputiti ga na način obavljanja manevriranja. Obavijest može biti usmena ili davanjem signalnog znaka. 20.8. Strojovođa mora promatrati signalne znakove i manevarski vozni put. Kretanje lokomotive mora obaviti kako mu je naredio rukovatelj manevrom i mora se zaustaviti na mjestu koje mu je on odredio. S toga mjesta može krenuti tek po novom odobrenju. Za nastavak vožnje strojovođi daje odobrenje rukovatelj manevrom ili skretničar, koji ga obavještava i o načinu obavljanja vožnje. 21. SASTAVLJANJE VLAKOVA 21.1. Detaljne odredbe o sastavljanju i rastavljanju vlakova nalaze se u Zajedničkim službenim odredbama. (Sporazum, čl. 25.) 21.2. Vlakovi se sastavljaju po propisima susjedne željezničke uprave (koja obavlja vuču vlakova). 21.3. Kod svih vlakova razlika u visini osi sredine odbojnika susjednih zakvačenih vagona kada su u mirovanju na prugama normalnog kolosijeka smije iznositi najviše 80 mm. 22. UVRŠTAVANJE SLUŽBENIH I POŠTANSKIH VAGONA U VLAKOVE 22.1. Uvrštavanje službenih, prtljažnih i poštanskih vagona u vlakove utvrđuje se prilikom izrade voznog reda.

70

23. ZAVRŠNI VAGON 23.1. Kod teretnih vlakova sa zračnim kočenjem posljednji vagon (završni) po pravilu ima ručnu, zračnu i pomoćnu zračnu kočnicu. Posljednji vagon (signalni vagon) u teretnom vlaku može biti i vagon samo sa zračnom kočnicom kada kod posljednjih deset vagona postoji jedan vagon s ručnom ili pritvrdnom kočnicom. Kod sastavljanja takva vlaka ne smije se dodavati potrkač. 23.2. Ako se vlaku s prijevozom putnika dodaju teretni vagoni, onda posljednji vagon mora imati zračnu kočnicu. 23.3. Kao potrkač može se vlaku dodati jedan vagon, i to samo takav koji se zbog nedostataka ne može uvrstiti u vlak ili se prema propisima o uvrštavanju mora otpremiti kao potrkač. Tada se završni signal stavlja na potrkač. 24. UVRŠTAVANJE VAGONA U VLAKOVE ZA PRIJEVOZ PUTNIKA 24.1. U vlakove za prijevoz putnika po pravilu vagoni se uvrštavaju ovim redom: a) službeni, poštanski i zbirni vagoni b) putnički vagoni c) teretni vagoni. 24.2. Vlakove za prijevoz putnika koji voze brzinom većom od 100 km/h treba sastavljati od četveroosovinskih vagona. 24.3. U vlakove koji voze brzinom od 80 do 100 km/h iza četvero osovinskih vagona može se dodati 12 osovina troosovinskih dvoosovinskih vagona. Ta odredba se ne odnosi na službeni vagon. 24.4. Broj osovina teretnih vagona koji se koče kočnicom brzog djelovanja (vagoni s oznakom "S" i "SS") ili koji imaju putničku kočnicu, a mogu se dodati na kraju brzog ili putničkog vlaka, ograničen je samo najvećim dopuštenim brojem osovina prema vrsti vlaka, brzini vlaka i vrsti kočenja.

71

25. UVRŠTAVANJE VAGONA NATOVARENIH OPASNIM TVARIMA I PREDMETIMA 25.1. Vagoni natovareni eksplozivnim tvarima i eksplozivnim predmetima i predmetima napunjenima eksplozivnim tvarima uvrštavaju se u vlak što dalje od svake radne lokomotive, ali tako da budu odvojeni najmanje trima štitnim vagonima od svake radne lokomotive, parnoga kotla u službi ili vagona koji se lože pećima. 25.2. Vagoni tovareni zapaljivim stvarima i tvarima koje se same od sebe pale, uvrštavaju se što dalje od parnoga kotla u službi i vagona u kojima se lože peći, ali tako da budu odvojeni štitnim vagonima, i to:

- ako su takvim stvarima natovareni zatvoreni vagoni, moraju se odvojiti najmanje dvama vagonima

- ako je teret natovaren na otvorene vagone s pokrivačima, moraju se odvojiti sa šest vagona - ako je teret natovaren na otvorene vagone bez pokrivača, moraju se odvojiti najmanje s deset vagona. NAPOMENA: ako je kod zatvorenih vagona tovarenih takvim stvarima prozor otvoren, ti vagoni smatraju se otvorenima ili vagonima pokrivenima pokrivačima. Svi naprijed navedeni vagoni od svake radne elektro-lokomotive moraju se odvojiti jednim štitnim vagonom. 25.3. Otvoreni i zatvoreni vagoni tovareni pragovima (novim i starim), drvenim otpacima i telefonskim stupovima moraju se od parnog kotla u službi i vagona koji se lože pećima odvojiti sa šest štitnih vagona. Takvi vagoni uvrštavaju se u mješovite vlakove iza garniture i od nje se moraju odvojiti dvama štitnim vagonima. 25.4. Između eksplozivnih i zapaljivih stvari moraju se uvrstiti dva štitna vagona.

72

25.5. Vagoni koji su tovareni radioaktivnim tvarima i predmetima ne smiju se zaposjedati. Takvi vagoni moraju se odvojiti jednim štitnim vagonom od vagona u kojima su putnici i od vagona koji su tovareni živim životinjama. Zabranjeno je dulje zadržavanje u blizini ovih vagona na udaljenosti manjoj od dva metra. 26. UVRŠTAVANJE VAGONA NATOVARENIH DUGAČKIM PREDMETIMA 26.1. Skupine vagona s obrtnjima na kojima su natovareni dugački predmeti i kod kojih su vagoni međusobno zakvačeni vlastitim kvačilima, kao i skupine vagona s obrtnjima koji su međusobno spojeni samo teretom ili krutim kvačilima ne smiju se prevoziti vlakovima koji voze brzinom većom od 50 km/h. U jedan vlak mogu se uvrstiti najviše tri para takvih vagona. 27. MASA VLAKA 27.1. Redovita masa vlaka izražena u tonama je masa koja je za taj vlak, u skladu s dopuštenim opterećenjem lokomotive i karakteristikama pruge, propisana u knjižici voznog reda. 27.2. Masu neradne lokomotive (hladne) treba uzeti iz dodatka knjižice voznog reda, prema tome je li opremljena ili nije. 27.3. Bruto-masa vagona ili vlaka prikazuje se cijelim tonama. Dijelovi tone kod vlastite mase i kod mase tereta ispod 0,5 tona zanemaruju se, a 0,5 tona i više zaokružuje se na cijelu tonu. 28. KOČENJE VLAKA 28.1. Kod praznih i zbirnih vagona, vagona tovarenih komadnim stvarima, kao i vagona tovarenih živim životinjama, mjenjač sile kočenja mora biti u položaju "prazno".

73

Kod vagona tovarenih drugim stvarima, mjenjač sile kočenja smije se postaviti u položaj "tovareno" samo ako je zbroj vlastite mase i tereta jednak ili veći od mase ispisane ispod mjenjača sile kočenja. 28.2. Vagoni koji nisu vagani ili koji su predani na prijevoz s masom koju je naznačio pošiljatelj, mjenjač sile kočenja mora se postaviti u položaj "prazno", a u položaj "tovareno" smije se postaviti poslije vaganja, i to u smislu odredaba prethodne točke. Međutim, kod nevaganih pošiljaka i pošiljaka s upisanim masama od strane pošiljatelja tovarenih u vagone serije E i K stvarima kao što su: repa, koks, ugljen, drvo za ogrjev, balvani, daske, cigle, crijep, kamen i riječni šljunak, ako zbroj vlastite mase vagona i 2/3 procijenjene mase tereta dostiže ili prelazi onu masu koja je naznačena ispod ručice mjenjača sile kočenja, ručica se smije postaviti u položaj "tovareno". 28.3. Rukovanje mjenjačem sile kočenja obavezno je i onda ako se vagoni koče ručno ili se uopće neće kočiti. 28.4. Vlakovi koji voze brzinom preko 75 km/h koče se kočnicama prema odredbama Pravilnika RIV i Pravilnika RIC. Vlakovi koji voze brzinom do 75 km/h mogu se kočiti isključivo zračnom kočnicom brzog djelovanja, isključivo zračnom kočnicom sporog djelovanja ili kombinacijom ovih kočnica. Vlakovi koji voze brzinom do 50 km/h mogu se kočiti putničkom ili teretnom zračnom kočnicom, kombinacijom tih dviju zračnih kočnica (mješovito djelovanje) i isključivo ručnim kočenjem. 28.5. Kod vlakova koji se koče teretnom zračnom kočnicom, 1/3 osovina može se kočiti putničkom zračnom kočnicom. 28.6. Kod vlakova koji se koče teretnom zračnom kočnicom, iza zračno kočenog dijela ili iza posljednjeg zračno kočenog vagona ,bez ograničenja a u granicama dozvoljenog broja osovina, mogu se dodavati vagoni s ručnim kočenjem, pod uvjetom da se

74

potrebna kočna masa za ručno kočeni dio vlaka pokriva stvarno kočenom masom ručno kočenog dijela. 28.7. Dodatak voznom redu i knjižica voznog reda, osim postotaka za kočenje sadržavaju i najmanji postotak kočenja koji je potreban da se zaustavljeni vlak osigura od samopokretanja. 28.8. Na glavnim prugama za brzinu do 30 km/h, a na sporednim za do 25 km/h treba osigurati najmanji postotak kočenja. 28.9. Najveća dopuštena duljina vlaka s obzirom na vrstu kočenja može iznositi: a) sa zračnim kočenjem brzog djelovanja 500 metara. b) sa zračnim kočenjem sporog djelovanja 800 metara. 28.10. Kod vlakova koji su kočeni zračnim kočenjem, osim ručne kočnice lokomotive mora se osigurati toliko ručnih kočnica da se u slučaju kvara zračne kočnice vlak može osigurati od samopokretanja. 28.11. Masa vlaka (Q) koja dolazi u obzir za utvrđivanje potrebne kočne mase obuhvaća bruto-masu svih vozila u vlaku i masu svih radnih lokomotiva koje su u službi ili izvan službe kod vlaka. Za izračunavanje potrebne kočne mase za osiguranje od samopokretanja, masa radnih lokomotiva ne uzima se u obzir. 28.12. Stvarnom kočnom masom vlaka (SKM) smatra se kočna masa svih vučnih i vučenih vozila u vlaku s ispravnim kočnicama koje su stavljene u djelovanje, dok se za izračunavanje SKM za osiguranje vlaka od samopokretanja SKM lokomotive ne uračunava. 28.13. Kod uporabe ručne kočnice vrijedi sljedeće: - kod putničkih, poštanskih, službenih i praznih teretnih vagona kao kočna masa uzima se vlastita masa vagona koja pada na kočene osovine, no najviše 35 tona; masa putnika se ne uračunava. 28.14. Prije obavljanja provjere kočnica strojovođu treba obavijestiti o dužini vlaka i vrsti kočenja (brzo, sporo ili mješovito djelovanje). Tu obavijest daje vlakovođa odnosno popisni vlakovođa.

75

28.15. Ako vlak poslije obavljene provjere kočnica u roku od tri sata ne krene, a temperatura je u tijeku jednog sata manja od -5'0C, kod svake zamjene lokomotive mora se prije polaska vlaka ponovno obaviti provjera kočnica (skraćena provjera). 29. RASPORED VAGONA S KOČNICAMA U VLAKU 29.1. Između dviju kočnica kod zračnog kočenja brzog djelovanja mogu se uvrstiti najviše tri vagona samo s vodom za zračno kočenje, a kod zračnog kočenja sporog djelovanja najviše osam vagona, ali ne ukupne duljine veće od 100 metara. 29.2. Kod vlakova s mješovitim kočenjem posljednji vagon u zračno kočenom dijelu vlaka mora imati zračnu kočnicu. 30. VOZNI RED 30.1. Redovnim vlakom smatra se onaj vlak koji vozi redovno ili u određene dane u tjednu. 31. OBAVJEŠTAVANJE KOLODVORA I OSOBLJA O PROMETU VLAKOVA 31.1. Pogranični kolodvori moraju se svakodnevno u 6.00, 12.00, 18.00 i 24.00 sata međusobno obavještavati o vlakovima koji će voziti u sljedećih šest sati. 31.2. Granični kolodvori međusobno se moraju sporazumijevati o uvođenju izvanrednih i otkazivanju redovnih vlakova najmanje šest sati prije polaska vlaka po voznom redu.(Sporazum, čl. 23.)

76

32. POPRATNE ISPRAVE VLAKA 32.1. Popratne isprave vlaka u pograničnom prometu vode se prema zajedničkim službenim odredbama za određeni zajednički pogranični kolodvor. 33. REGULIRANJE PROMETA VLAKOVA 33.1. Na svim pograničnim prugama u pograničnom prometu mora se za sve vlakove tražiti dopuštenje, dati izvještaj o odlasku vlaka ( najava ) i dati odjava. Oblik brzojava, kao i način na koji se traži dopuštenje, daje izvještaj o odlasku vlaka daje odjava i utvrđuju križanja propisuju se u zajedničkim službenim odredbama za svaki granični prijelaz. 33.2. Sve naredbe u vezi s prometom na području MAV-a daju se pismeno na obrascu opći nalog. 33.3. Opći nalog ispostavlja i uručuje osoba koja regulira promet vlakova. Osoba koja regulira promet vlakova može upisati tekst naredbe u svoj dnevnik i izdiktirati ga, i to : - vanjskoj osobi koja regulira promet ili osobi koja vodi dnevnik - prometnim otpremnicima koji rade između kolodvora. Nakon primitka naredbe osobe navedene u stavku 2. ove točke ovlaštene su i za uručenje općeg naloga osoblju vlaka. Prije uručenja naloga te osobe moraju pročitati napisani tekst osobi koja regulira promet, a zatim iza naredbodavčeva imena dodati slova "v.r." i naredbu potpisati. O uručenju naredbe osoblju vlaka mora se obavijestiti naredbodavac. 33.4. Otpremanje vlakova prije vremena u pravilu nije dopušteno. Međutim, u "Zajedničkim službenim odredbama" izuzetno se može predvidjeti otprema vlakova prije vremena na pojedinim graničnim prijelazima.(Sporazum, čl. 23.)

77

34. DUŽNOSTI OSOBLJA VLAKA TIJEKOM VOŽNJE 34.1. O neispravnosti branika treba obavijestiti osoblje vlaka samo u slučaju kada prijelaz nije pod nadzorom ili u izuzetnom slučaju kada se dozvoli da cestovni prijelaz zaštićuje, umjesto dva, samo jedan čuvar prijelaza. U takvom slučaju vlak se može približavati cestovnom prijelazu brzinom od najviše 15 km/h, a strojovođa mora ispred cestovnog prijelaza dati signalni znak 106: "Pazi" i onda ako ispred nije postavljena pokretna signalna oznaka: "Oznaka za naročiti cestovni prijelaz". 34.2. Zaštićivanje vlaka na otvorenoj pruzi između graničnih kolodvora obavlja se po propisima uprave koja svojim lokomotivama i osobljem obavlja vuču vlakova. 35. PRIMANJE I OTPREMANJE VLAKOVA

IZ KOLODVORA 35.1. Osoblje vlaka mora biti obaviješteno o ulasku vlaka u pravac ili skretanje da bi prema tome reguliralo brzinu vlaka. U neosiguranim službenim mjestima (čije skretnice nisu u zavisnosti s ulaznim signalom ) osoblje vlaka obavještava se o redovnom ulasku vlaka u pravac ili skretanje u knjižici voznog reda u rubrici "Ulaz". U osiguranim službenim mjestima (čije su skretnice u zavisnosti s ulaznim signalom) osoblje vlaka se o ulasku u pravac ili skretanje obavještava ulaznim signalom. Ako se u neosiguranim službenim mjestima vlak ne može primiti na kolosijek određen u voznom redu, o promjeni ulaznog pravca mora se pismeno obavijestiti osoblje vlaka putem službenog mjesta gdje vlak po voznom redu posljednji put staje. Ako to nije

78

moguće, vlak se mora zaustaviti ispred ulaznog signala radi usmenog obavještavanja. Poslije dane obavijesti ulaznim signalom se rukuje. 35.2. Ako se ulazni ili koji drugi glavni signal pokvari, pa se njime ne može rukovati, mora se o tome obavijestiti osoblje vlaka Pismenim nalogom putem pozadnjeg odnosno kolodvora u kojem vlak posljednji put staje. Ako je osoblje vlaka obaviješteno, a za prolaz vlaka nema smetnje, kod ulaznog signala koji pokazuje signalni znak "Stoj" treba davati signalni znak 102: "Prolaz je slobodan", te vlak prema vidljivosti može nastaviti vožnju najvećom brzinom od 15 km/h. 35.3. Na istom voznom putu, u slučaju više izlaznih signala, vlak koji je otpremljen kod prvog izlaznog signala ne treba otpremiti kod drugog ponovljenog izlaznog signala. Signalni znak drugog izlaznog signala koji dozvoljava daljnju vožnju ili određeni pozivni znak sami po sebi dozvoljavaju prolaz. 35.4. Zauzetim kolosijekom smatra se ulazni kolosijek u slučaju kada se na njemu između međnika dvije krajnje skretnice nalazi vozilo ili vozila, kao i u slučaju kada je kolosijek slobodan, ali je iz drugih razloga samo djelomično slobodan (neispravnost kolosijeka, vlak s prekoračenim brojem osovina na susjednom kolosijeku i sl.). 35.5. Na zauzeti kolosijek smije se u neizbježnom slučaju, primiti samo takav vlak koji se može smjestiti na slobodnom dijelu kolosijeka na kojem je na udaljenosti od 50m ispred neprohodnog dijela kolosijeka postavljen signalni znak "Stoj". Vozno osoblje vlaka koji se prima na zauzeti kolosijek mora se o tome pismeno obavijestiti, kao i o dužini prohodnog dijela kolosijeka. Ako je voznim redom predviđen redovan ulazak vlaka na zauzeti kolosijek, to se u knjižici voznog reda, u koloni 3 ("dolaz") označava slovom F. U tom slučaju se osoblje vlaka ne obavještava o ulasku vlaka na zauzeti kolosijek nego se kod ulazne skretnice daje signalni znak "Lagano", a brzina vlaka pri ulazu ne smije biti veća od 40 km/h.

79

Ako voznim redom nije predviđen redovan ulazak vlaka na zauzeti kolosijek, kolodvor u kojem vlak treba ući na zauzeti kolosijek mora obavijestiti o tome kolodvor gdje vlak po voznom redu posljednji put staje. Za vlak koji je na taj način obaviješten o ulasku na zauzeti kolosijek, ulaznim signalom treba propisno rukovati, na prvoj ulaznoj skretnici treba ručnim signalom (noću signalnom svjetiljkom žute boje) davati signalni znak 104: "Lagano", a na kolosijek se ne postavlja signalni znak "Stoj", osim ako je vidik spriječen. Ako vozno osoblje prethodno nije bilo moguće obavijestiti o ulasku vlaka na zauzeti kolosijek, kolodvorski radnik mora kod ulaznog signala koji pokazuje signalni znak "Stoj" dočekati vlak i osoblje vlaka obavijestiti o ulasku na zauzeti kolosijek te o dužini prohodnog dijela kolosijeka. Poslije obavijesti, strojovođa mora dati signalni znak "Vlak polazi". U ovom slučaju na ulaznoj skretnici nije potrebno davati signalni znak "Lagano", a brzina ulaska vlaka može biti do 40 km/h. Ako se na suprotnoj strani ulaznog kolosijeka iza krajnje skretnice unutar 100 m nalazi vozilo odnosno vozila i skretnice tamo vode, dolazeći vlak se ne prima po propisima za vlak koji ulazi na zauzeti kolosijek, već se kod prve ulazne skretnice mora davati signalni znak "Lagano". Ako uz ulazni kolosijek ne postoji izlazni signal, na posljednjoj skretnici na kraju kolosijeka, unutar 50m mora se postaviti signalni znak "Stoj". U takvom slučaju strojovođa je dužan obratiti posebnu pozornost da na određenom mjestu, ali najkasnije pred izlaznim signalom ili pred postavljenim signalnim znakom "Stoj" mora zaustaviti vlak. 35.6. Za vrijeme vožnje strojovođa na čelu vlaka, ta ako se uz njega nalazi drugi vlakopratitelj u službi, a kod potiskivanog vlaka vlakopratitelj na prvom vozilu koje se nalazi na čelu, mora naprijed i nazad promatrati vlak, prugu, susjedne kolosijeke, cestovne prijelaze, opomenice, signale, i ručnim sredstvima davane signalne znake, a prije nailaska na skretnice po mogućnosti položaj skretnice, vozni put i prostor iza međnika.

80

35.7. Vlakovođa u službenom vagonu, kao i kada se nalazi u drugim vozilima u vlaku, po završetku službenih poslova dužan je osmatrati sve navedeno u t.6 i to toliko koliko mu je moguće s posjednutog vozila. Međutim, vlakovođa je dužan kod ulaza, izlaza i prolaza vlaka obustaviti sve ostale poslove i osmatrati ulazni, kolosiječni izlazni signal, signale pravca i njihove predsignale, po mogućnosti položaj skretnica, pravac kolosijeka i prostor iza međnika u takvoj mjeri koliko je to iz posjednutog vozila moguće. 35.8. Utvrđivanje da je vlak potpun i cijeli ušao u kolodvor obavlja kolodvorsko osoblje. 35.9. Ako je ulazeći vlak prešao međnik koji dolazi u obzir, ostaje na mjestu tako dugo dok prometnik vlakova putem skretničara ili blokara nije dao nalog za produženje naprijed ili povlačenje nazad. 35.10. Kada se vlak u kolodvoru sastaje s drugim vlakovima, prometnik vlakova mora o tome obavijestiti osoblje na vlaku. Obavijest se može dati i putem skretničara-blokara. 35.11. Strojovođa mora prilikom sastajanja vlakova provjeriti da li se njegova lokomotiva nalazi unutar međnika. Ako je s mjesta stajanja moguće utvrditi da li su skretnice ispred postavljene u položaj koji vodi na njegov vlak, potrebno je provjeriti i to. Ako bi skretnice bile postavljene u smjeru na njegov vlak, mora odmah poduzeti mjere da se promjeni položaj skretnica. Strojovođa potiskivalice mora na drugoj strani kolodvora isto tako postupiti.

81

D) ZAVRŠNE ODREDBE 1. Ovaj Izvadak stupa na snagu i primjenjuje se od 01. veljače 2002. godine. Toga dana prestaje vrijediti Izvadak iz odredaba iz signalnih i prometnih propisa Mađarskih državnih željeznica (MÁV) koje se razlikuju od signalnih i prometnih propisa Hrvatskih željeznica (HŽ), a dolaze u obzir za primjenu u pograničnom prometu od 1. veljače 1994. god. ( Sl. vjesnik 1/94 i 2/94 ). Broj: 15. - 1920 U Zagrebu, 10. prosinca 2001. godine

GENERALNI DIREKTOR HŽ-a

Marijan Drempetić, dipl.oec. v.r.

Documents

Na temelju članka 25. točke 8. Sporazuma o … i pravilnici...prometni propisi domaće željezničke uprave. U vezi s otpremanjem, sastavom, opterećenjem i kočenjem vlakova, zaposjedanjem