Na osnovu lana 23 Statuta Br ko Distrikta Bosne i Hercegovine, Skup tina Br ko

Distrikta Bosne i Hercegovine na 5. sjednici odr anoj 28.jula 2000.god., usvaja

Z A K O N O UPRAVNOM POSTUPKU BR KO DISTRIKTA

BOSNE I HERCEGOVINE

PRVI DIO

OP TE ODREDBE

I OSNOVNA NA ELA

1.Va enje zakona

lan 1

(1) Po ovom zakonu du ni su postupati Odjeli Vlade Br ko Distrikta (u daljem tekstu: Odjeli), i drugi organi (u daljem tekstu: organi), kad u upravnim stvarima, neposredno primjenjuju i propise rje avaju o pravima, obavezama ili pravnim interesima fizi ih ili pravnih lica ili drugih stranaka.

(2) Po ovom zakonu du na su postupati i preduze a , ustanove i druga pravna lica kad u obavljanju javnih ovlasti (u daljem tekstu: institucije koje imaju javne ovlasti) koje su im povjerene zakonom ili ugovorom, rje avaju u upravnim stvarima.

2. Poseban postupak

lan 2

Pojedina pitanja postupka za odre enu upravnu oblast mogu se samo izuzetno, posebnim zakonom, urediti druk ije nego to su ure ena ovim zakonom, ako je to nu no za druga ije postupanje u tim pitanjima, s tim da ne mogu biti suprotna na elima ovog zakona.

3. Supsidijarna primjena Zakona

lan 3

U upravnim oblastima za koje je zakonom propisan poseban postupak, postupa se po odredbama tog zakona, s tim da se po odredbama ovog zakona postupa u svim pitanjima koja nisu ure ena posebnim zakonom.

4. Na elo zakonitosti

lan 4

(1) Organi i institucije koje imaju javne ovlasti kada postupaju u upravnim stvarima du ni su da te stvari rje avaju na osnovu zakona i drugih propisa.

(2) U upravnim stvarima u kojima je organ, odnosno institucija koja ima javne ovlasti po zakonu, ili ugovoru, ovla ten da rje ava po slobodnoj ocjeni, rje enje mora biti doneseno u granicama ovla tenja i u skladu s ciljem s kojim je ovla tenje dato.

5. Za tita prava gra ana i za tita javnog interesa

lan 5

(1) Kad organi i institucije koje imaju javne ovlasti vode postupak i rje avaju, du ni su da strankama omogu e da to lak e ostvare svoja prava, vode i pritom ra una da ostvarivanje njihovih prava ne bude na tetu prava drugih lica niti u suprotnosti sa zakonom utvr enim javnim interesom.

(2) Kad slu bena lica koja postupa u nekoj upravnoj stvati, s obzirom na postoje e injeni no stanje, ocjeni da odre ena stranka ima osnova za ostvarenje nekog prava,

du na je upozoriti je na to.

(3) Ako se na osnovu zakona strankama nala u kakve obaveze, prema njima e se primjenjivati one mjere predvi ene propisima koje su za njih povoljnije, ako se takvim mjerama posti e cilj zakona.

6. Na elo efikasnosti

lan 6

Kad organi i institucije koje imaju javne ovlasti rje avaju u upravnim stvarima du ni su da osiguraju efikasno ostvarivanje prava i interesa gra ana, preduze a, ustanova i drugih pravnih lica.

7. Na elo materijalne istine

lan 7

U postupku se mora utvditi pravo stanje stvari i u tom cilju moraju se utvrditi sve injenice koje su od va nosti za dono enje zakonitog i pravilnog rje enja.

8. Na elo saslu anja stranke

lan 8

(1) Prije dono enja rje enja stranci se mora pru iti mogu nost da se izjasni o svim injenicama i okolnostima koje su va ne za dono enje rje enja.

(2) Rje enje se mo e donijeti bez prethodnog izja njenja stranke samo u slu ajevima kad je to zakonom dopu teno.

9. Ocjena dokaza

lan 9

Koje e injenice uzeti kao dokazane odlu uje ovla teno slu beno lice po svom uvjerenju, na osnovu savjesne i bri ljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, kao i na osnovu rezultata cjelokupnog postupka.

10. Samostalnost u rje avanju

lan 10

(1) Organ vodi upravni postupak i donosi rje enje samostalno, u okviru ovlasti datih zakonom, drugim propisima.

(2) Ovla tena slu bena lica organa nadle nog za vo enje postupka samostalno utvr uje injenice i okolnosti i na osnovu utvr enih injenica i okolnosti primjenjuje propise na

konkretni slu aj.

11. Pravo albe

lan 11

(1) Stranka ima pravo albe protiv prvostepenog rje enja Apelaciona komisija. Samo zakonom mo e se propisati da u pojedinim upravnim stvarima alba nije dopu tena, i to ako se na drugi na in osigura za tita prava i zakonitosti.

(2) Pod uslovima iz ovog zakona stranka ima pravo albe Apelacionom vije u i u slu aju kad prvostepeni organ nije u propisanom roku donio rje enje o njenom zahtjevu.

(3) Protiv rje enja Apelacione komisije alba nije dopu tena.

12. Kona nost rje enja

lan 12

Rje enje protiv kojeg se ne mo e izjaviti redovno pravno sredstvo ( alba) u upravnom postupku (kona no rje enje), mo e se poni titi, ukinuti ili izmijeniti samo u slu ajevima koji su ovim ili drugim zakonom predvi eni.

13. Pravomo nost rje enja

lan 13

Rje enje protiv koga se ne mo e izjaviti alba niti pokrenuti upravni spor (pravomo no rje enje), a kojim je stranka stekla odre ena prava, odnosno kojim su stranci odre ene neke obaveze, mo e se poni titi, ukinuti ili izmijeniti samo u slu ajevima koji su ovim ili drugim zakonom predvi eni.

14. Ekonomi nost postupka

lan 14

Postupak se ima voditi brzo i sa to manje tro kova i gubitka vremena za stranku i druga lica koje u estvuju u postupku, ali tako da se pribavi sve to je potrebno za pravilno utvr ivanje injeni nog stanja i za dono enje zakonitog i pravilnog rje enja.

15. Pomo neukoj stranci

lan 15

Organ koji vodi postupak starat e se da neznanje i neukost stranke i drugih lica koje u estvuju u postupku ne bude na tetu prava koja im po zakonu pripadaju.

16. Upotreba jezika i pisma

lan 16

(1) Bosanski, hrvatski i srpski jezik, te latini no i irili no pismo se ravnopravno koriste u upravnom postupku.

(2) Pojedina na rje enja o pravima i obavezama gra ana bi e obezbje eni na bilo kom od jezika i pisama iz stava 1 ovog lana, prema zahtjevu stranke.

(3) Stranke i drugi u esnici u postupku koji nisu dr avljani BiH, a ne znaju jezik na kojem se vodi postupak, imaju pravo da tok postupka prate preko tuma a (prevodioca).

17. Upotreba izraza organ

lan 17

Pod organom u smislu ovog Zakona podrazumijevaju se Odjeli Vlade (u daljem tekstu: Odjeli), Skup tina Distrikta i drugi organi, institucije i druga pravna lica iz lana 1 ovog Zakona, koja rje avaju u upravnim stvarima.

Pod slu benom evidencijom podrazumjeva se evidencija koja je ustanovljena zakonom ili drugim propisom, a kojom se organizovano registruju podaci ili injenice za odre ene namjene, odnosno potrebe korisnika.

II NADLE NOST

1. Stvarna i mjesna nadle nost

lan 18

Stvarna nadle nost za rje avanje u upravnom postupku odre uje se propisima kojima se ure uje odre ena upravna oblast ili po propisima kojima se odre uje nadle nost pojedinih organa.

lan 19

Ako propisima iz stava 1 ovog lana nije odre eno koji je organ stvarno nadle an za rje avanje u odre enoj upravnoj stvari, a to se ne mo e utvrditi ni po prirodi stvari, takva stvar spada u nadle nost Odjela za stru ne administracijske poslove.

lan 20

Organ nadle an za rje avanje u odre enoj upravnoj stvari mo e samo na osnovu izri itog zakonskog ovla tenja prenijeti rje avanje u toj stvari na drugi organ.

lan 21

(1) Organi Distrikta imaju slijede u mjesnu nadle nost: 1) u stvarima koje se odnose na nepokretnost- prema nepokretnost koja se nalazi

na teritoriji Distrikta;

2) u stvarima koje se odnose na djelatnost nekog organa, preduze a (kompanije), ustanove ili drugog pravnog subjekta za pravne entitete ili njihove jedinice koje imaju sjedi te ili obavljaju djelatnost na teritoriji Distrikta;

3) u stvarima koje se odnose na vo enje radnje ili na profesionalnu djelatnost pojedinih lica koja se obavlja ili se ima obavljati u odre enom mjestu

prema sjedi tu radnje, odnosno prema mjestu gdje se djelatnost obavlja na teritoriji Distrikta;

4) u stvarima koje se odnose na brod, ili u kojima je povod za vo enje postupka nastao na brodu

za brodove ija je mati na luka u Distriktu;

5) Ako se mjesna nadle nost ne mo e odrediti na osnovu ta aka 1-4 ovog stava odre uje se prema mjestu na kome je nastao povod za vo enje postupka.

(2) Odredbe ovog lana primjenjuju se ako posebnim propisima nije druga ije odre eno.

lan 22

(1) Svaki organ pazi po slu benoj du nosti u toku cijelog postupka na svoju stvarnu i mjesnu nadle nost.

(2) Ako organ utvrdi da nije nadle an za rad po odre enoj upravnoj stvari, postupit e na na in propisan u lanu 52 stav 3 i 4 ovog zakona.

(3) Ako je nenadle ni organ izvr io neku radnju postupka, nadle ni organ kome je stvar ustupljena odlu it e da li e koju od tih radnji ponoviti.

2. Stranke sa diplomatskim imunitetom

lan 23

(1) Glede nadle nosti organa Distrikta u stvarima u kojima je stranka stranac koji u iva pravo imuniteta u Distriktu, strana dr ava ili me unarodna organizacija imaju u upravnom postupku polo aj ure en me unarodnim pravom, odnosno me unarodnim ugovorima, priznatim od Bosne i Hercegovine.

(2) U slu aju sumnje o postojanju i obimu prava imuniteta, obja njenje daje organ nadle an za vanjske poslove Bosne i Hercegovine.

(3) Slu bene radnje koje se ti u lica koje u ivaju pravo imuniteta obavljaju se posredovanjem organa nadle nog za vanjske poslove Bosne i Hercegovine.

3. Sporazum sa entitetima

lan 24

Eventualni sukob nadle nosti izme u entiteta i Distrikta mo e se rije iti sporazumom sa entitetima.

4. Sukob nadle nosti

lan 25

(1) Kada se dva organa izjasne kao nadle ni ili nenadle ni za rje avanje u istoj upravnoj stvari, prijedlog za rje avanje sukoba nadle nosti podnosi Apelacionoj komisiji organ koji je posljednji odlu ivao o svojoj nadle nosti, a mo e ga podnijeti i stranka.

(2) Kada Apelaciona komisija rje ava sukob nadle nosti istovremeno e poni titi rje enje koje je u upravnoj stvari donio nenadle ni organ, odnosno poni tit e zaklju ak kojim se nadle ni organ izjasnio kao nenadle an i dostavit e spise predmeta nadle nom organu.

(3) Protiv rje enja kojim se odlu uje o sukobu nadle nosti ne mo e se izjaviti posebna alba ni voditi poseban upravni spor.

5. Slu bena lica ovla tena za vo enje postupka i za

rje avanje

lan 26

(1) U upravnoj stvari za ije je rje avanje nadle an Odjel, ef Odjela donijet e rje enje u upravnom postupku.

(2) ef Odjela mo e ovlastiti drugo slu beno lice istog organa da za vo enje postupka odnosno preduzimanje radnje u postupku prije dono enja rje enja.

(3) ef Odjela mora donijeti posebno rje enje o ovla tenju slu benog lica iz stava 2 ovog lana koje sadr i li ne podatke slu benih lica i obim njihovih ovla tenja za vo enje

upravnog postupka.

lan 27

U upravnim stvarima u kojima rje ava institucija koja ima javne ovlasti, rje enje donosi rukovodilac te institucije, ako zakonom ili drugim propisom nije druk ije odre eno. Rukovodilac mo e ovlastiti drugo slu beno lice institucije da poduzima radnje u postupku do dono enja rje enja ili da rje ava u upravnim stvarima iz nadle nosti te institucije, o emu se donosi posebno rje enje, koje sadr i li ne podatke slu benih lica i obime

ovla tenja za rje avanje u upravnim stvarima.

6. Pravna pomo

lan 28

(1) Organi, kao i institucije koje imaju javne ovlasti za rje avanje u upravnim stvarima, du ni su jedni drugima ukazivati pravnu pomo u upravnom postupku. Ova se pomo tra i posebnom molbom.

(2) Zamoljeni organi, odnosno institucije iz stava 1 ovog lana, du ni su postupati po molbi u granicama svog podru ja i djelokruga, bez odga anja, a najkasnije u roku od 10 dana od dana prijema molbe.

(3) Pravna pomo za izvr enje pojedinih radnji u postupku mo e se tra iti od sudova samo u okviru posebnih propisa. Izuzetno, organ odnosno institucija koji ima javne ovlasti za rje avanje u upravnim stvarima mogu tra iti od sudova da im dostave spise koji su potrebni za vo enje upravnog postupka. Sudovi su du ni postupiti po takvom tra enju ako se time ne ometa sam sudski postupak. Sud mo e odrediti rok u kom mu se spisi moraju vratiti.

(4) Za pravnu pomo u odnosu sa inostranim organima va e odredbe me unarodnih ugovora, a ako ovih ugovora nema, primjenjuje se na elo reciprociteta. Ako postoji sumnja o postojanju reciprociteta, obja njenje o tom pitanju zatra it e se od organa nadle nog za vanjske poslove Bosne i Hercegovine.

(5) Organi Distrikta ukazuju pravnu pomo inostranim organima na na in predvi en zakonima Distrikta. Organ e uskratiti pravnu pomo ako se tra i radnja koja je protivna zakonu Distrikta. Radnja koja je predmet molbe inozemnog organa mo e se izvr iti i na na in koji zahtijeva inostrani organ, ako takav postupak nije protivan zakonu Distrikta.

(6) Ako me unarodnim ugovorima nije predvi ena mogu nost neposrednog kontakta sa inostranim organima, organi Distrikta kontaktiraju sa inostranim organima preko organa nadle nog za vanjske poslove Bosne i Hercegovine.

(7) Sporazum sa entitetima rje ava aspekte pru anja pravne pomo i sa upravnim organima entiteta.

7. Izuze e

lan 29

Slu bena lica koja je ovla tena da obavlja pojedine radnje u postupku izuzet e se od rada u predmetu: 1) ako je u predmetu u kome se vodi postupak: stranka, suovla tenik, odnosno

suobveznik, svjedok, vje tak, punomo nik ili zakonski zastupnik stranke;

2) ako je sa strankom, zastupnikom ili punomo nikom stranke srodnik po krvi u pravoj liniji, a u pobo noj liniji do etvrtog stupnja zaklju no, bra ni drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja zaklju no, pa i onda kad je brak prestao;

3) ako je sa strankom, zastupnikom ili punomo nikom stranke u odnosu staraoca, usvojioca, usvojenika ili hranioca;

4) ako je u prvostepenom postupku u estvovalo u vo enju postupka ili u dono enju rje enja.

lan 30

Slu bena lica koja je ovla tena da obavi neku radnju u postupku, im sazna da postoji koji od razloga za izuze e iz lana 29 ovog zakona, du na je da prekine svaki daljnji rad na predmetu i da o tome obavijesti organ za rje avanje o izuze u. Ako slu beno lice smatra da postoje druge okolnosti koje opravdavaju njeno izuze e, obavijestit e o tome taj organ ne prekidaju i rad.

lan 31

(1) Stranka mo e zahtjevati izuze e slu benog lica iz razloga navedenih u lanu 29 ovog zakona, a i kad postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njenu nepristrasnost. U svom zahtjevu stranka mora navesti okolnosti zbog kojih smatra da postoji neki od razloga za izuze e.

(2) Slu beno lice za koju je stranka zahtijevala izuze e iz nekog od razloga navedenih u lanu 29 ovog zakona ne mo e, sve do dono enja zaklju ka o ovom zahtjevu, obavljati

nikave radnje u postupku, osim onih koji ne trpe odga anje.

lan 32

(1) O izuze u slu bene lice ovla tene da vodi upravni postupak, odlu uje ef Odjela.

(2) O izuze u efa Odjela odlu uje gradona elnik.

(3) O izuze u slu benog lice institucije koja ima javne ovlasti odlu uje rukovodilac te institucije, a o izuze u rukovodioca te institucije odlu uje ef nadle nog Odjela.

(4) O izuze u se odlu uje zaklju kom.

lan 33

(1) U zaklju ku o izuze u odredit e se slu bena lica koja e rje avati, odnosno obavljati pojedine radnje u postupku u vezi s predmetom u kome je izuze e odre eno.

(2) Protiv zaklju ka kojim se odre uje izuze e nije dopu tena posebna alba.

lan 34

(1) Odredbe lana 32 ovog zakona o izuze u slu benih lica shodno se primjenjuju i na izuze e zapisni ara.

(2) Zalju ak o izuze u zapisni ara donosi slu bena lica koja je ovla tena da vodi postupak.

III STRANKA I NJENO ZASTUPANJE

1. Stranka

lan 35

Stranka je lice po ijem je zahtjevu pokrenut postupak ili protiv koje se vodi postupak, ili koja radi za tite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo da u estvuje u postupku (u daljem tekstu: stranka).

lan 36

(1) Stranka u upravnom postupku mo e biti svako fizi ko i pravno lice.

(2) Poslovna jedinica preduze a (firme), naselje, grupa lica, i dijelovi preduze a koji nemaju svojstvo pravnih lica mogu biti stranke u postupku, ako mogu biti nosioci prava i obaveza o kojima se rje ava u upravnom postupku.

(3) Stranka mo e biti i sindikalna organizacija ako se upravni postupak odnosi na kakvo pravo ili pravni interes lan sindikata koji je vezan za lanstvo u sindikatu.

(4) Kad u vr enju poslova iz svoje nadle nosti ombudsmen utvrdi da je kona nim upravnim aktom povrije eno ljudsko dostojanstvo prava i slobode gra ana zajam eni Ustavom BiH i Statutom Distrikta, on mo e prisustvovati i u estvovati u upravnom postupku do dono enja pravomo ne sudske odluke i u postupcima vanrednih pravnih lijekova.

lan 37

(1) Preduze e (dru tvo), ustanova i drugo pravno lice, dru tvena organizacija i udru enje gra ana koji prema svom op tem aktu imaju zadatak da tite odre ena prava i interese svojih lanova, mogu, po ovla tenju svog lana, u njegovo ime da stave zahtjev koji se odnosi na ostvarenje tih prava i interese, kao i da stupe u ve pokrenuti postupak sa svim pravima stranke.

(2) Pravno lice iz stava 1 ovog lana, mo e da zastupa svog lana u upravnom postupku na njegov zahtjev, ako je to predvi eno op tim aktom toga pravnog lica.

lan 38

(1) Ako je drugi organi vlasti zakonom ovla ten da u upravnom postupku zastupa javne interese, on ima u granicama svojih ovla tenja, prava i du nosti stranke.

(2) Organ iz stava 1 ovog lana ne mo e u upravnom postupku imati ira ovla tenja nego to ih imaju stranke.

2.Procesna sposobnost i zakonski zastupnik

lan 39

(1) Fizi ka lica koja je potpuno poslovno sposobna mo e sama obavljati radnje u postupku (procesna sposobnost).

(2) Za procesno nesposobnu fizi ku licu radnje u postupku obavlja njen zakonski zastupnik. Zakonski zastupnik se odre uje na osnovu zakona ili aktom nadle nog organa donesenog na osnovu zakona.

(3) Pravno lice obavlja radnje u postupku preko svog predstavnika odnosno zakonskog zastupnika. Predstavnik, odnosno zakonski zastupnik pravnog lica odre uje se njegovim op tim aktom, ako nije odre en zakonom ili aktom nadle nog organa donesenog na osnovu zakona.

(4) Kad organ koji vodi postupak ustanovi da zakonski zastupnik lice pod starateljstvom ne pokazuje posebnu pa nju u zastupanju, obavijestit e o tome organ starateljstva.

lan 40

(1) U toku cijelog postupka organ e po slu benoj du nosti paziti da li lica koja se pojavljuje kao stranka mo e biti stranka u postupku i da li stranku zastupa njen zakonski zastupnik, odnosno predstavnik.

(2) Ako u toku postupka nastupi smrt stranke, postupak se mo e obustaviti ili nastaviti, zavisno od prirode upravne stvari koja je predmet postupka. Ako prema prirodi stvari postupak ne mo e da se nastavi, organ e obustaviti postupak zaklju kom protiv kojeg je dopu tena posebna alba.

3. Privremeni zastupnik

lan 41

(1) Ako procesno nesposobna stranka nema zakonskog zastupnika ili se neka radnja ima poduzeti protiv lice ije je boravi te nepoznato, a koja nema punomo nika, organ koji vodi postupak postavit e takvoj stranci privremenog zastupnika, ako to tra i hitnost predmeta, a postupak se mora provesti. Organ koji vodi postupak odmah e izvijestiti o tome organ starateljstva, a ako je privremeni zastupnik postavljen licu ije je boravi te nepoznato, objavit e svoj zaklju ak na oglasnoj tabli i u Slu benom Glasniku Br ko Distrikta Bosne I Hercegovine .

(2) Na na in predvi en u odredbama st. 1 ovog lana, postavit e se privremeni zastupnik i kad se ima izvr iti radnja koja se ne mo e odgoditi a stranku, odnosno njenog punomo nika ili zastupnika nije mogu e pravovremeno pozvati. O tome e se stranka, punomo nik ili zastupnik odmah obavijestiti.

(3) Postavljena lica je du na primiti se zastupanja, a zastupanje mo e odbiti samo iz razloga koji su predvi eni posebnim propisima. Privremeni zastupnik u estvuje samo u postupku za koji je izri ito postavljen, i to dok se ne postavi zakonski zastupnik ili predstavnik, odnosno dok sama stranka ili njen punomo nik ne preuzme u e e u postupku.

4. Zajedni ki predstavnik

lan 42

(1) Dvije ili vi e stranaka mogu, ako posebnim propisom nije druga ije odre eno, u istom predmetu istupati zajedni ki. One su u takvom slu aju du ne nazna iti ko e od njih istupati kao njihov zajedni ko predstavnik, ili postaviti zajedni kog punomo nika.

(2) Organ koji vodi postupak, mo e ako to ne zabranjuje poseban propis, odrediti strankama koje u postupku u estvuju s istovjetnim zahtjevima da u odre enom roku nazna e ko e ih izme u njih predstavljati, ili da postave zajedni kog punomo nika o emu se donosi zaklju ak. Ako stranke po takvom zaklju ku ne postupe, mo e to

odrediti sam organ koji vodi postupak, u kom slu aju zajedni ki predstavnik, odnosno punomo nik zadr ava to svojstvo sve dok stranke ne postave drugog. Protiv takvog zaklju ka stranke imaju pravo posebne albe, ali alba ne odga a izvr enje zaklju ka.

(3) I u slu aju odre ivanja zajedni kog predstavnika, odnosno punomo nika, svaka stranka zadr ava pravo da istupa kao stranka u postupku, da daje izjave, da samostalno izjavljuje albe i koristi druga pravna sredstva.

5. Zastupnik

lan 43

(1) Stranka u postupku , odnosno njen zakonski zastupnik mo e odrediti punomo nika koji e je zastupati u postupku, osim u radnjama u kojima je potrebno da sama stranka

daje izjave.

(2) Radnje u postupku koje punomo nik poduzima u granicama punomo i imaju isto pravno djelovanje kao da ih je poduzela sama stranka.

(3) I pored punomo nika, sama stranka mo e davati izjave, a ove izjave se mogu od stranke i neposredno tra iti.

(4) Stranka koja je prisutna kad njen punomo nik daje usmenu izjavu, mo e neposredno poslije date izjave izmijeniti ili opozvati izjavu svog punomo nika. Ako u pismenim ili usmenim izjavama koje se ti u injenica postoji nesuglasnost izme u izjava stranke i njenog punomo nika, organ koji vodi postupak cijenit e obje izjave u smislu lana 9 ovog zakona.

lan 44

(1) Punomo nik mo e biti svaka lica koja je potpuno poslovno sposobna, osim lice koja se bavi nadripisarstvom.

(2) Ako se kao punomo nik pojavi lice koje se bavi nadripisarstvom, organ e takvoj licu uskratiti daljnje zastupanje, o emu se donosi zaklju ak i o tome e odmah obavijestiti stranku. Zaklju ak o uskra ivanju daljeg zastupanja licu koja se bavi nadrpisarstvom dostavlja se i Javnom tu iocu Distrikta.

(3) Protiv zaklju ka o uskra ivanju zastupanja mo e se izjaviti posebna alba, koja ne odga a izvr enje zaklju ka.

lan 45

(1) Punomo se mo e dati pismeno, ili usmeno na zapisnik koji sa injava slu bena lica organa koji vodi postupak.

(2) Stranka koja nije pismena ili nije u stanju da se potpi e stavit e na pismenu punomo umjesto potpisa otisak prsta. Ako se punomo izdaje licu koja nije advokat, potrebno je i prisustvo dvojice svjedoka, koji e se potpisati na punomo .

(3) Iznimno, slu bena lica koja vodi postupak ili obavlja pojedine radnje u postupku mo e dopustiti da u ime stranke, kao njen punomo nik, izvr i odre enu radnju lica koja nije podnijela punomo ( lan porodice i dr.), ali e istovremeno narediti toj licu da naknadno u odre enom roku podnese odgovaraju u punomo za tu radnju.

lan 46

(1) Ako je punomo data u obliku privatne isprave, pa se posumnja u njenu istinitost, mo e se narediti da se podnese ovjerena punomo .

(2) Pravilnost punomo i ispituje se po slu benoj du nosti, a nedostaci pismene punomo i uklanjaju se shodno odredbi lana 54 ovog Zakona, pri emu slu bena lica koja vodi postupak mo e dopustiti punomo niku s neurednom punomo i da izvr i hitne radnje u postupku.

lan 47

(1) Punomo se mo e dati za cio postupak ili samo za pojedine radnje, a mo e se i vremenski ograni iti.

(2) Punomo ne prestaje smr u stranke, gubitkom njene procesne sposobnosti ili promjenom njenog zakonskog zastupnika, ali pravni sljedbenik stranke, odnosno njen novi zakonski zastupnik mo e opozvati raniju punomo .

(3) Na pitanja u vezi s punomo i koja nisu ure ena odredbama ovog Zakona shodno e se primjenjivati odgovaraju e odredbe zakona kojim je ure en parni ni postupak.

lan 48

Odredbe ovog Zakona koje se odnose na stranke va e shodno i za njihove zakonske zastupnike, punomo nike, privremene zastupnike i zajedni ke predstavnike.

lan 49

(1) Stranci e se dozvoliti da u stvarima za koje se tra i stru no poznavanje pitanja u vezi s predmetom postupka dovede stru nu licu koja e joj davati obavje tenja i savjete. Ova lica ne zastupa stranku.

(2) Stranka ne mo e dovesti kao stru nog pomaga a licu koja nije poslovno sposobna ili koja se bavi nadripisarstvom.

IV KOMUNICIRANJE ORGANA I STRANAKA

1. Podnesci

lan 50

(1) Pod podnescima se podrazumijevaju zahtjevi, obrasci koji se koriste za automatsku obradu podataka, prijedlozi, prijave, molbe, albe, prigovori i druga saop tenja kojima se pojedinci ili pravna lica obra aju organima.

(2) Podensci se, po pravilu predaju neposredno ili alju po tom pismeno, ili se usmeno saop tavaju na zapisnik kod organa, a mogu se, ako nije druga ije propisano, izjavljivati i faksom i telegrafski. Kratka i hitna saop tenja mogu se davati i telefonski, ako je to po prirodi stvari mogu e.

lan 51

Podnesak se predaje organu nadle nom za prijem podneska, a mo e se predati svakog radnog dana u toku radnog vremena. Za usmene podneske koji nisu vezani s rokom ili ina e nisu neodlo ni mo e se odrediti da se predaju samo u odre ene sate u toku radnog vremena. Vrijeme za predaju ovakvih podnesaka objavljuje svaki organ u svojim prostorijama na vidnom mjestu.

lan 52

(1) Organ koji je nadle an za prijem podneska, odnosno usmenog saop tenja, du an je primiti podnesak koji mu se predaje, odnosno uzeti na zapisnik usmeno saop tenje.

(2) Slu bena lica koja primi podnesak du na je, po slu benoj du nosti ili na usmeno tra enje podnosioca, dati potvrdu o prijemu podneska. Za ovu potvrdu ne pla a se taksa.

(3) Ako organ nije nadle an za prijem pismenog podneska, odnosno saop tenja na zapisnik, slu bena lica ovog organa e upozoriti na to podnosioca i uputiti ga organu nadle nom za prijem. Ako podnosilac i pored toga zahtijeva da se njegov podnesak odnosno saop tenje na zapisnik primi, slu bena lica je du na primiti takav podnesak, odnosno usmeno saop tenje. Ako organ utvrdi da nije nadle an za rad po takvom podnesku, donijet e zaklju ak kojim e odbaciti podnesak zbog nenadle nosti i zaklju ak odmah dostaviti stranci.

(4) Kad organ po tom dobije podnesak za iji prijem nije nadle an, a poznato mu je koji je

organ nadle an za prijem, poslat e podnesak bez odga anja nadle nom organu i o tome e obavijestiti stranku. Ako organ koji je dobio podnesak ne mo e da utvrdi koji je organ nadle an za rad po podnesku, donijet e bez odlaganja zaklju ak kojim e odbaciti podnesak zbog nenadle nosti i zaklju ak odmah dostaviti stranci.

(5) Protiv zaklju ka donesenog u skladu sa stavovima 3 i 4 ovog lana dopu tena je posebna alba.

(6) Ako organ po tom dobije tu bu za pokretanje upravnog spora, tu ba e bez odga anja dostaviti sudu, o emu e pismeno obavijestiti podnosioca tu be.

lan 53

(1) Podnesak mora biti razumljiv i sadr avati sve to je potrebno da bi se u vezi s njim moglo postupiti. Podnesak naro ito treba da sadr i: ozna enje organa kome se upu uje, predmet na koji se odnosi zahtjev, odnosno prijedlog, ko je zastupnik ili punomo nik ako ga ima i ime i prezime i boravi te (adresu) podnosioca, odnosno zastupnika ili punomo nika.

(2) Podnosilac je du an svojeru no potpisati podnesak. Izuzetno, podnesak mo e umjesto podnosioca potpisati njegov bra ni drug, jedan od njegovih roditelja, sin ili k i, ili advokat koji je po ovla tenju stranke sastavio podnesak. Osoba koja je potpisala podnesak za podnosioca du na je da na podnesku potpi e svoje ime i stavi svoju adresu.

(3) Ako je podnosilac nepismen ili nije u stanju da se potpi e, potpisat e ga drugo pismeno lice, koja e potpisati i svoje ime i adresu.

lan 54

(1) Ako podnesak sadr i neki formalni nedostatak koji spre ava postupanje po podnesku, ili je podnesak nerazumljiv ili nepotpun, ne mo e se samo zbog toga odbaciti. Organ koji je primio takav podnesak du an je u initi one radnje koje e osigurati da se nedostaci otklone i odredit e podnosiocu rok u kome je du an da to u ini. Ovo se mo e saop titi podnosiocu pismeno, faksom ili telefonski, a i usmeno ako se podnosilac zatekne kod organa koji ovo saop tava. O u injenom saop enju organ e sastaviti slu benu zabilje ku u spisu.

(2) Ako podnosilac otkloni nedostatke u odre enom roku, smatrat e se da je podnesak bio od po etka uredan. Ako podnosilac ne otkloni nedostatke u odre enom roku, pa se usljed toga ne mo e sa podneskom postupati, smatrat e se da podnesak nije ni podnesen. O tome e organ donijeti zaklju ak protiv koga se mo e izjaviti posebna alba. Na ovu posljedicu podnosilac e se posebno upozoriti u pozivu za ispravku

podneska. (3) Kad je podnesak poslan faksom, telegrafski ili je primljeno telefonsko saop tenje, pa

se posumnja da podnesak nije podnijelo lice ije je ime ozna eno na telegrafskom ili faks podnesku, odnosno da ne poti e od lice koja je pri telefonskom saop tenju kazala svoje ime, nadle ni organ e povesti postupak za utvr ivanje ovih injenica, pa ako se nedostaci ne otklone, postupit e na na in propisan u stavu 2 ovog lana.

lan 55

Ako podnesak sadr i vi e zahtjeva koji se moraju rje avati odvojeno, organ koji primi podnesak uzet e u rje avanje zahtjeve za ije je rje avanje nadle an, a sa ostalim zahtjevima postupit e u smislu lana 52, stava 4 ovog zakona.

2. Pozivanje

lan 56

(1) Organ koji vodi postupak ovla ten je da poziva licu ije je prisustvo u postupku potrebno a koja boravi na njegovom podru ju. Po pravilu, pozivanje se ne mo e vr iti radi dostavljanja pismenih otpravki, rje enja i zaklju aka, ili radi saop tenja koja se mogu izvr iti po tom i na drugi na in pogodniji za licu kojoj se saop enje ima u initi.

(2) Izuzetno, na usmenu raspravu mo e biti pozvana lica koja boravi van podru ja organa koji vodi postupak, ako se time postupak ubrzava ili olak ava, a dolazak ne prouzrokuje ve e tro kove ili ve e gubljenje vremena za pozvanog.

(3) Pozivanje se vr i pismenim putem, ako posebnim propisima nije predvi en drugi na in pozivanja.

lan 57

(1) U pismenom pozivu nazna it e se: naziv organa koji poziva, ime i prezime i adresa lice koja se poziva, mjesto, dan, a kad je to mogu e i sat dolaska pozvanog, predmet zbog koga se poziva i u kom svojstvu (kao stranka, svjedok, vje tak itd.), a zatim i koja pomo na i dokazna sredstva pozvani treba da ponese. U pozivu se mora navesti da li je pozvana lica du na da do e li no ili mo e poslati punomo nika koji e je zastupati, a zatim e se upozoriti da je u slu aju sprije enosti da se odazove pozivu du na da izvijesti organ koji je izdao poziv. Pozvani e se isto tako upozoriti da mo e biti priveden ako se iz neopravdanih razloga ne odazove, ili ne izvijesti da je sprije en da do e, odnosno da mo e biti nov ano ka njen.

(2) U pozivu na usmenu raspravu stranka se mo e pozvati da podnese pismene i druge dokaze, a mo e se upozoriti i da mo e povesti svjedoke na koje se namjerava pozvati.

(3) Kad to dopu ta priroda stvari, mo e se ostaviti na volju pozvanoj licu da umjesto li nog dolaska preda, do odre enog dana, potrebnu pismenu izjavu.

lan 58

(1) Pri pozivanju organ e voditi ra una da se lica ije je prisustvo potrebno pozove da do e u vrijeme koje e najmanje ometati pozvanog u obavljanju njegovog redovnog posla.

(2) Niko ne mo e biti pozvan da do e u toku no i. Pozivanje za dolazak no u mo e se izvr iti samo izuzetno, ako je to predvi eno posebnim propisima i ako se radi o izvr enju hitnih i neodgodivih mjera, koje u pozivu moraju biti navedene, kao i propis na osnovu kojeg se vr i to pozivanje.

lan 59

(1) Pozvano lice du na je da se odazove pozivu. (2) Ako je pozvano lice zbog bolesti ili kog drugog opravdanog razloga sprije ena da

do e, du na je odmah po prijemu poziva o tome izvijestiti organ koji je izdao poziv, a ako je razlog sprije enosti nastao kasnije, onda odmah poslije saznanja tog razloga.

(3) Ako se lica kojoj je poziv li no dostavljen ne odazove pozivu, a izostanak ne opravda, mo e biti privedena, ako je njeno prisustvo potrebno, a pored toga i ka njena nov anom kaznom od 500 KM. Ove e se mjere primjeniti samo ako je u pozivu bilo nazna eno da e se te mjere primjeniti. Ako su zbog neopravdanog izostanka pozvane lice nastali tro kovi u postupku, mo e se odrediti da te tro kove snosi lica koja je izostala. Zaklju ak o privo enju, o izricanju kazne ili o pla anju tro kova donosi slu beno lice koje vodi postupak u saglasnosti sa slu benim licem ovla tenom za rje avanje stvari, a kod zamoljenog organa - u saglasnosti s rukovodiocem tog organa, odnosno sa slu benim licem ovla tenim za rje avanje u sli nim stvarima. Protiv ovog zaklju ka dopu tena je posebna alba.

(4) Ako se pozivu nije odazvao slu benik policije, organ e se obratiti nadle nom organu policije te lice sa zahtjevom da se ona dovede, a mo e ga i kazniti po stavu 3 ovog lana, odnosno odrediti da snosi tro kove.

3. Zapisnik

lan 60

(1) O usmenoj raspravi ili drugoj radnji u postupku, kao i o usmenim izjavama stranaka ili tre ih lica u postupku, sastavlja se zapisnik.

(2) Ne mora se sastavljati zapisnik usmenim zahtjevima stranke o kojima se odlu uje po skra enom postupku, a kojima se udovoljava,ve se takvi zahtjevi samo na propisan na in evidentiraju.

lan 61

(1) U zapisnik se unosi: naziv organa koji obavlja radnju, broj i datum, mjesto gdje se obavlja radnja, dan i sat kad se obavlja radnja i predmet u kome se ona obavlja, imena slu benih lica, prisutnih stranaka i njihovih zastupnika ili punomo nika i drugih lica koje su prisutne izvo enju radnje.

(2) Zapisnik treba da sadr i ta no i kratko tok i sadr aj u postupku izvr ene radnje i datih izjava i te radnje i izjave ograni ot e se na ono to se ti e same stvari koja je predmet postupka. U zapisniku se navode sve isprave koje su u bilo koju svrhu upotrijebljene pri izvo enju radnje, a prema potrebi, ove se isprave prila u zapisniku.

(3) Izjave stranaka, svjedoka, vje taka i drugih lica koje u estvuju u postupku, a koje su zna ajne za dono enje rje enja, upisuju se u zapisnik to ta nije, a prema potrebi i njihovim rije ima. U zapisnik se upisuju i svi zaklju ci koji se u toku radnje donesu.

(4) Ako se saslu anje obavlja preko tuma a (prevoditelja), ozna it e se na kom je jeziku saslu ani govorio i ko je bio tuma (prevoditelj).

(5) Zapisnik se vodi u toku obavljanja slu bene radnje. Ako se radnja ne mo e istog dana zavr iti, unijet e se svakog dana posebno u isti zapisnik ono to je tog dana ura eno i to e se potpisati.

(6) Ako se radnja o kojoj se vodi zapisnik nije mogla obaviti bez prekida, u zapisniku e se nazna iti da je bilo prekida.

(7) Ako su u toku radnje izra eni ili pribavljeni planovi, skice,

crte i, fotografije i tome

sli no, te akte e svojim potpisom ovjeriti slu bena lica i priklju iti zapisniku, a u zapisniku konstatovati akte koji su uzeti.

(8) Propisima se mo e odrediti da se zapisnik u odre enim stvarima mo e voditi u vidu knjige ili drugih sredstava evidencije.

lan 62

(1) Zapisnik mora biti vo en uredno i u njemu se ne smije ni ta brisati. Mjesta koja su precrtana do zaklju enja zapisnika moraju ostati itljiva i njih svojim potpisom ovjerava slu beno lice koje rukovodi radnjom postupka.

(2) U ve potpisanom zapisniku ne smije se ni ta dodavati ni mijenjati. Dopuna u ve zaklju enom zapisniku unosi se u dodatak zapisnika.

lan 63

(1) Prije zaklju enja zapisnik e se pro itati saslu anim licima i ostalim licima koje u estvuju u radnji postupka. Ova lica imaju pravo da i same pregledaju zapisnik i da stavljaju svoje primjedbe, a slu bena lica je obavezna to omogu iti. Na kraju zapisnika navest e se da je zapisnik pro itan i da nisu stavljene nikakve primjedbe, ili ako jesu, ukratko e se upisati sadr aj datih primjedaba. Te primjedbe e potpisati lica koja ih je dala. Zatim e se pristupiti potpisivanju zapisnika na na in to e se prvo potpisati lice koje su saslu ane, odnosno davale izjave u postupku, a na kraju zapisnik e ovjeriti svojim potpisom slu bena lica koja je rukovodila radnjom, kao i zapisni ar, ako ga je bilo.

(2) Stranka, svjedoci, vje taci i druge lice koje su saslu ane u postupku u zapisniku e se potpisati ispod onog dijela zapisnika gdje je upisana njihova izjava.

(3) Ako su vr ena suo enja, dio zapisnika o tome potpisat e lice koje su suo ene.

(4) Ako se zapisnik sastoji od vi e listova, oni e se ozna iti rednim brojevima, a svaki list e na kraju svojim potpisom ovjeriti slu beno lice koje rukovodi radnjom postupka i lica ija je izjava upisana na kraju lista.

(5) Dopune ve zaklju enog zapisnika ponovo e se potpisati i ovjeriti.

(6) Ako lica koja treba da potpi e zapisnik nije pismena, ili ne mo e da pi e, potpisat e je jedna pismena lica, koja e staviti i svoj potpis. Ovo ne mo e biti slu beno lice koje rukovodi radnjom postupka, niti zapisni ar.

(7) Ako neko lice ne e da potpi e zapisnik, ili se udalji prije zaklju enja zapisnika, to e se upisati u zapisnik i navesti razlog zbog kog je potpis uskra en.

lan 64

(1) Zapisnik sastavljen sukladno odredbama lana 62 ovog zakona jeste javna isprava. Zapisnik je dokaz o toku i sadr ini radnje postupka i datih izjava, osim onih dijelova zapisnika na koje je saslu ano lice stavila primjedbu da nisu pravilno sastavljeni.

(2) Dozvoljeno je osporavati i dokazivati neta nost zapisnika.

lan 65

(1) Kad u upravnom albenom postupku rije ava Apelaciona komisija, o vije anju i glasanju sastavlja se poseban zapisnik.

(2) U zapisnik o vije anju i glasanju upisuje se, pored podataka o sastavu Apelacione komisije, ozna enje predmeta o kome je rije i kratak sadr aj onoga to je rije eno, kao i odvojena mi ljenja ako ih je bilo. Ovaj zapisnik potpisuju lica koja predsjedava Apelacionom komisijim i zapisni ar.

4. Razgledanje spisa i obavje tavanje u toku postupka

lan 66

(1) Stranke imaju pravo da razgledaju spise predmeta i da o svom tro ku prepi u potrebne spise, a organ je obavezan to omogu iti. Spisi se razgledaju i prepisuju pod nadzorom odre enog slu benog lica.

(2) Pravo da razgleda spise i da o svom tro ku prepi e pojedine pojedine spise ima i svaka druga lica koja u ini vjerovatnim svoj pravni interes za to.

(3) Zahtjev za razgledanje i prepisivanje spisa mo e se sastaviti i usmeno. Organ mo e tra iti od lica iz stava 2 ovog lana da pismeno ili usmeno na zapisnik obrazlo i postojanje svog pravnog interesa.

(4) Ne mogu se razgledati ni prepisivati: zapisnik o vije anju i glasanju, slu beni referati i nacrti rje enja, kao ni drugi spisi koji se vode kao povjerljivi, ako bi se time mogla osujetiti svrha postupka, ili ako se to protivi pravnom interesu stranke ili tre ih lica.

(5) Stranka i svaka druga lica koja u ini vjerovatnim svoj pravni interes u predmetu, kao i zainteresirani organi, imaju pravo da se obavje tavaju o toku postupka.

(6) Protiv odbijanja zahtjeva iz odredaba ovog lana dopu tena je posebna alba u roku od 48 sati i kad zalju ak nije izdat pismeno. alba se mo e izjaviti odmah.

V DOSTAVLJANJE PISMENA

1. Na in dostavljanja pismena

lan 67

(1) Dostavljanje pismena (poziva, rje enja, zaklju aka i drugih slu benih spisa) vr i se, po pravilu, tako to se pismeno predaje licu kojoj je namijenjeno.

(2) Dostavljanje se vr i i preko po te ili ga vr i organ preko svojih slu benih lica. Osoba

kojoj ima da se pismeno dostavi mo e biti pozvana radi prijema pismena samo izuzetno, kad to zahtijeva priroda ili zna aj pismena koje se ima uru iti, ako je takva dostava posebnim propisom predvi ena.

(3) Na in dostavljanja odre uje organ ije se pismeno dostavlja sukladno odredbama

ovog zakona o dostavljanju pismena.

lan 68

(1) Dostavljanje se vr i samo radnim danom, i to danju.

(2) Organ ije se pismeno ima dostaviti mo e, izuzetno, iz osobito va nih razloga odrediti da se dostavljanje izvr i i u nedjelju ili drugi neradni dan ili na dan dr avnog praznika.

(3) Dostavljanje po tom mo e se vr iti i u dane navedene u stavu 2 ovog lana.

lan 69

Dostavljanje se vr i, po pravilu, u stanu ili na radnom mjestu gdje je zaposleno lice kojoj se dostavljanje ima izvr iti, a advokatu u njegovom advokatskom uredu.

(1) Dostavljanje se mo e izvr iti i van prostorija navedenih u stavu 1 ovog lana, ako lice kojoj se dostavljanje vr i pristane primiti pismeno koje se dostavlja, a ako tih prostorija nema, mo e se takvoj licu izvr iti dostavljanje gdje god se ona zatekne.

2. Obavezno li no dostavljanje pismena

lan 70

(1) Dostavljanje se mora izvr iti li no licu kojoj je pismeno namijenjeno kad je takvo dostavljanje odre eno ovim Zakonom ili drugim propisom, kad od dana dostavljanja po inje te i rok koji se po zakonu ne mo e produ avati, ili kad to odredi organ koji je naredio dostavljanje. Smatra se da je izvr eno li no dostavljanje advokatu i predajom pismena licu zaposlenom u advokatskom uredu.

(2) Kad se lice kojoj se dostavljanje ima li no izvr iti ne zatekne u stanu, odnosno na radnom mjestu, ili se u advokatskom uredu ne zatekne ni lica koja je u njemu zaposlena, dostavlja e se obavijestiti kad i na kojem mjestu ga mo e na i, pa e mu kod neke od lica navedenih u lanu 71 ovog zakona ostaviti pismeno obave tenje da odre eni dan i sat bude u svom stanu, odnosno na radnom mjestu, radi primanja pismena. Ako i poslije toga dostavlja ne zatekne licu kojoj se dostavljanje ima izvr iti, dostavlja e postupiti na na in propisan u lanu 73 ovog zakona, i tada se smatra da je dostavljanje izvr eno.

(3) Dostavljanjem pismena zakonskom zastupniku, punomo niku ili punomo niku za primanje pismena smatra se da je dostavljanje izvr eno samoj stranci.

3. Posredno dostavljanje pismena

lan 71

(1) Kad se lica kojoj se dostavljanje ima izvr iti ne zatekne u svom stanu, dostavljanje se vr i predajom pismena nekom od punoljetnih lanova njegovog doma instva, a ako se ni oni ne zateknu u stanu, pismeno se mo e predati susjedu, ako on na to pristane.

(2) Ako se dostavljanje vr i na radnom mjestu lice kojoj se pismeno ima dostaviti, a ta lica se tu ne zatekne, dostavljanje se mo e izvr iti licu koja je na istom mjestu zaposlena, ako ona pristane da primi pismeno. Dostavljanje advokatu mo e se izvr iti i predajom pismena licu zaposlenoj u advokatskom uredu.

(3) Dostavljanje po st. 1 i 2 ovog lana ne mo e se izvr iti licu koja u istom postupku u estvuje sa suprotnim interesom.

lan 72

(1) Ako se utvrdi da je lica kojoj se dostavljanje ima izvr iti odsutna i da joj lica navedena u lanu 71 ovog zakona ne mo e pismeno na vrijeme predati, pismeno e se vratiti organu koji ga je izdao, uz nazna enje gdje se odsutna lica nalazi.

(2) Ako je boravi te lice kojoj se dostavljanje ima izvr iti i pored istra ivanja ostalo nepoznato, organ koji je izdao pismeno postavit e toj licu privremenog zastupnika u smislu lana 41 ovog zakona i njemu e predati pismeno.

lan 73

(1) Ako se dostavljanje ne mo e izvr iti ni na na in propisan u lanu 71 ovog zakona, a nije utvr eno da je lica kojoj se dostavljanje ima izvr iti odsutna, dostavlja e vratiti pismeno organu koji je naredio dostavljanje, ili po ti Distrikta Br ko, ako se dostavljanje vr i preko po te. Na vratima stana lice kojoj se dostavljanje ima izvr iti dostavlja e pribiti pismeno saop enje u kojem je nazna eno gdje se pismeno nalazi. Na saop enju i na samom pismenu koje se imalo dostaviti, dostavlja e nazna iti razlog ovakvog dostavljanja, kao i datum kad je saop enje u kojem je nazna eno pribio na vrata, i staviti svoj potpis.

(2) Dostavljanje se smatra izvr enim kad je saop enje pribijeno na vrata s tim da o te enje ili uni tenje ovog saop tenja izvr eno nakon pribijanja na vratima nema uticaja na valjanost dostavljanja.

(3) O dostavljanju izvr enom na na in propisan u stavu 1 ovog lana, obavijestit e se organ koji je naredio dostavljanje.

4. Posebni slu ajevi dostavljanja pismena

a) Dostavljanje pismena zakonskom zastupniku i punomo niku

lan 74

(1) Dostavljanje zakonskom zastupniku ili punomo niku, ako ih stranka ima, vr i se na na in propisan u l. 67 do 73 ovog zakona.

(2) Ako vi e stranaka imaju zajedni kog zakonskog zastupnika ili punomo nika u istom predmetu, dostavljanje se za sve njih vr i tom zakonskom zastupniku, odnosno punomo niku. Ako stranka ima vi e punomo nika, dovoljno je da se dostavljanje izvr i samo jednom od njih.

b) Dostavljanje pismena punomo niku za primanje pismena

lan 75

(1) Stranka mo e ovlastiti odre enu licu kojoj se imaju vr iti sva dostavljanja za nju. Kad stranka pismeno obavijesti o tom ovla tenju organ koji vodi postupak, taj organ je obavezan sva dostavljanja vr iti ovom punomo niku (punomo nik za primanje pismena).

(2) Punomo nik za primanje pismena du an je svaki akt bez odga anja poslati stranci.

(3) Ako bi neposredno dostavljanje stranci, punomo niku ili zakonskom zastupniku znatno odugovla ilo postupak, slu bena lica koja vodi postupak mo e nalo iti stranci da u vezi sa odre enim predmetom, a u odre enom roku postavi u sjedi tu organa punomo nika za primanje pismena. Ako stranka ne postupi po ovom nalogu, organ mo e postupiti shodno lanu 54 ovog zakona.

(4) Kad se stranka ili njen zakonski zastupnik nalaze u inostranstvu, a nemaju punomo nika u Distriktu, pozvat e se pri dostavljanju prvog pismena da u odre enom roku postave punomo nika ili punomo nika za primanje pismena i upozorit e se da e im se, ako u ostavljenom roku ne postave punomo nika, postaviti po slu benoj du nosti punomo nik za primanje pismena, odnosno privremeni zastupnik.

(5) Dostavljanjem pismena punomo niku za primanje pismena smatra se da je dostavljanje izvr eno stranci kojoj je pismeno imalo biti dostavljeno.

lan 76

(1) Kad vi e stranaka koje u postupku zajedni ki u estvuju s istovjetnim zahtjevima nemaju zajedni kog punomo nika, du ne su pri prvoj radnji u postupku prijaviti organu zajedni kog punomo nika za primanje pismena, po mogu nosti takvog koji stanuje u Distriktu Br ko. Dok ne prijave zajedni kog punomo nika za primanje pismena, smatrat e se za takvog punomo nika ona stranka izme u njih koja je na prvom zajedni kom podnesku prva potpisana ili ozna ena. Ako se na takav na in ne mo e odrediti punomo nik, slu bena lica koja vodi postupak mo e odrediti za punomo nika bilo koju od tih stranaka. Ako je broj stranaka velik ili su iz raznih mjesta, mogu stranke

prijaviti, a i sama slu bena lica mo e odrediti i vi e takvih punomo nika i ozna iti koju e od stranaka svaki od njih zastupati.

(2) Zajedni ki punomo nik za primanje pismena du an je bez odga anja obavijestiti sve stranke o pismenu koje je za njih primio i omogu iti im da pregledaju, prepi u i ovjere pismeno koje, po pravilu, on treba da uva.

(3) U pismenu koje se dostavlja punomo niku za primanje pismena ozna it e se sve lice za koje se dostavljanje vr i.

c) Dostavljanje pismena drugim organima, poduze ima (dru tvima), ustanovama i drugim pravnim licima

lan 77

(1) Dostavljanje pismena drugim organima, poduze ima (dru tvima), ustanovama i drugim pravnim licima vr i se predajom pismena slu benoj licu odnosno licu odre enoj za primanje pismena tih organa odnosno pravnih lica ako za pojedine slu ajeve nije druk ije propisano.

(2) Ako u postupku u estvuju kao stranka organizacija iz lana 36 stav 2 I 3 ovog Zakona dostavljanje se vr i predajom pismena licu koju su lanovi odredili za primanje pismena.

(3) Ako dostavlja u toku radnog vremena ne na e licu za primanje pismena, predaju pismena mo e izvr iti ma kojoj licu zaposlenoj u tom organu, odnosno u pravnom licu, koja se zatekne u njihovim prostorijama.

d) Dostavljanje pismena ostalim licima

lan 78

(1) Fizi kim licima i pravnim licima u inostranstvu, kao i stranim dr avama, me unarodnim organizacijama i licima u Distriktu koje u ivaju diplomatski imunitet, dostavljanje pismena se obavlja preko organa nadle nog za vanjske poslove Bosne i Hercegovine, ako me unarodnim ugovorima nije druk ije odre eno.

(2) Stanovniku Distrikta koje se nalazi u inostranstvu dostavljanje izvoda iz mati nih knjiga, svjedod bi, diploma, uvjerenja, potvrda i drugih pismena izdatih na zahtjev stranke mo e se obavljati neposredno. Dostavljanje ovih i drugih pismena mo e se obavljati i preko diplomatskih i konzularnih predstavni tava Bosne i Hercegovine u inostranstvu.

(3) Pripadnicima Policije, licima zaposlenim u suhozemnom, rije nom, pomorskom i zra nom saobra aju dostavljanje pismena se mo e vr iti i preko njihove komande, odnosno organa ili pravnog lica u kojima su zaposleni.

(4) Osobama koje su li ene slobode dostavljanje pismena se vr i preko uprave ustanove u kojoj se nalaze.

e) Dostavljanje pismena javnim priop enjem

lan 79

Ako se radi o licu ili vi e lica koje organu nisu poznate ili koje se ne mogu odrediti, dostavljanje pismena e se izvr iti javnim priop enjem na oglasnoj tabli organa koji je pismeno izdao i objavljivanjem u sredstvima javnog informiranja. Smatra se da je dostavljanje pismena izvr eno poslije isteka 15 dana od dana isticanja saop tenja na oglasnoj tabli odnosno od dana objavljivanja u sredstvima javnog informiranja, ako organ koji je pismeno izdao ne odredi du i rok.

f) Odbijanje prijema pismena

lan 80

(1) Ako lica kojoj je pismeno upu eno, odnosno odrasli lan njegovog doma instva bez zakonskog razloga odbije da primi pismeno, ili to u ini lica zaposlena u organu, preduze u (dru tvu), ustanovi ili u drugom prvnom licu ili u advokatskom uredu, odnosno ako to u ini lica koju su za prijem pismena odredili naselje, grupa lica i dr., dostavlja e pismeno ostaviti u stanu ili na radnom mjestu gdje je ta lica zaposlena ili e pismeno pribiti na vrata stana ili prostorije gdje je zaposlena.

(2) Kad je dostavljanje pismena izvr eno na na in predvi en u stavu 1 ovog lana, dostavlja e zabilje iti na dostavnici datum, sat i razlog odbijanja prijema, kao i mjesto gdje je pismeno ostavio, i time se smatra da je dostavljanje izvr eno.

g) Promjena stana

lan 81

(1) Kad stranka ili njen zakonski zastupnik u toku postupka promijene svoje prebivali te ili stan, du ni su da o tome odmah obavijeste organ koji vodi postupak.

(2) Ako oni to ne u ine, a dostavlja i pored istra ivanja ne mo e saznati kuda su se odselili, organ e odrediti da se sva daljnja dostavljanja pismena u postupku za tu stranku vr e pribijanjem pismena na oglasnoj tabli organa koji vodi postupak.

(3) Dostavljanje se smatra izvr enim poslije isteka 15 dana od dana pribijanja pismena na oglasnoj tabli organa koji vodi postupak.

(4) Kad punomo nik, odnosno punomo nik za primanje pismena u toku postupka promijeni svoje prebivali te ili stan, a ne obavijesti o tome organ koji vodi postupak, dostavljanje e se izvr iti kao da punomo nik nije ni postavljen.

5. Dostavnica

lan 82

(1) Dokaz za izvr eno dostavljanje pismena predstavlja potvrda o dostavljanju (dostavnica).

(2) Dostavnica sadr i: naziv organa koji dostavlja, broj i datum, naziv pismena koje se dostavlja, ime stranke odnosno lice kojoj se pismeno dostavlja i njenu adresu.

(3) Na dostavnici se upisuje datum dostavljanja i potpisuju je primalac i dostavlja . Primalac e na dostavnici sam slovima nazna iti datum prijema.

(4) Ako je primalac nepismen ili ne mo e da se potpi e, dostavlja e na dostavnici nazna iti njegovo ime i datum predaje i stavit e napomenu za to primalac nije stavio svoj potpis.

(5) Ako primalac odbije da potpi e dostavnicu, dostavlja e to zabilje iti na dostavnici i ispisati slovima datum predaje, i time se smatra da je dostavljanje izvr eno.

6. Gre ke u dostavljanju pismena

lan 83

(1) Ako pri dostavljanju pismena bude u injena gre ka koja se odnosi na datum dostavljanja ili licu kojoj je pismeno predato, organ o ijem se pismenu radi du an je sprovesti postupak radi utvr ivanja tih injenica. Smatrat e se da je dostavljanje izvr eno onog datuma za koji se u postupku utvrdi da je lica kojoj je pismeno namijenjeno stvarno dobila to pismeno.

(2) Ako je dostavnica nestala, izvr eno dostavljanje pismena mo e se dokazivati i drugim sredstvima to se utvr uje u postupku, sukladno odredbi stava 1 ovog

lana.

VI ROKOVI

lan 84

(1) Za poduzimanje pojedinih radnji u postupku mogu biti odre eni rokovi.

(2) Ako rokovi nisu odre eni zakonom ili drugim propisom, odre uje ih, s obzirom na okolnosti slu aja, slu bena lica koja vodi postupak.

(3) Rok koji je odredila slu bena lica koja vodi postupak, kao i rok odre en propisima za koji je predvi ena mogu nost produ enja, mo e se produ iti na molbu zainteresirane lice koja se podnese prije isteka roka ili tri dana po isteku roka, ako postoje opravdani razlozi za produ enje, o emu se sa injava zapisnik.

lan 85

(1) Rokovi se odre uju na dane, mjesece i godine.

(2) Kada je rok odre en po danima, dan u koji je dostavljanje ili saop tenje izvr eno, odnosno u koji pada doga aj od koga treba ra unati trajanje roka, ne ura unava

se u rok, ve se za po etak roka uzima prvi naredni dan. Rok koji je odre en po mjesecima, odnosno po godinama zavr ava se istekom onog dana, mjeseca, odnosno godine, koji po svom broju odgovara danu kad je dostavljanje ili saop tenje izvr eno, odnosno danu u koji pada doga aj od koga se ra una trajanje roka. Ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, rok isti e posljednjeg dana tog mjeseca.

(3) Svr etak roka mo e se ozna iti i izvjesnim kalendarskim datumom.

lan 86

(1) Po etak i tok rokova na spre avaju neradni dani odnosno dani praznika.

(2) Ako posljednji dan roka pada u nedelju ili na dan praznika, ili u neki drugi dan kad organ kod koga se radnja postupka ima poduzeti ne radi, rok isti e istekom prvog narednog radnog dana.

lan 87

(1) Podnesak je podnesen u roku ako je prije nego to rok istekne stigao organu kome je imao biti predan.

(2) Kad je podnesak upu en po tom preporu eno ili telegrafski, dan predaje po ti smatra se danom predaje organu kome je upu en.

(3) Za lice koje su li ene slobode dan predaje podneska upravi ustanove u kojoj se te lice nalaze smatra se danom predaje organu kome je upu en.

(4) Ako je nadle ni organ odredio dan kad e se raspravljati o podnesku koji je stranka du na da podnese, pa pozvao stranku da podnesak dostavi do odre enog dana, organ je du an uzeti u razmatranje podnesak koji je primljen prije po etaka raspravljanja.

VII POVRAT U PRE A NJE STANJE

lan 88

(1) Stranci koja je iz opravdanih razloga propustila da u roku izvr i neku radnju postupka, pa je usljed toga propu tanja isklju ena od vr enja ove radnje, dozvolit e se, po njenom prijedlogu, povrat u pre a nje stanje.

(2) Na prijedlog stranke koja je propustila da u roku preda podnesak, dozvolit e joj se povrat u pre a nje stanje i kad je ona iz neznanja ili o iglednom oma kom podnesak pravovremeno poslala po tom ili neposredno predala nenadle nom organu.

(3) Povrat u pre a nje stanje dozvolit e se i u slu aju kad je stranka o iglednom oma kom prekora ila rok, ali je podnesak ipak primljen od nadle nog organa najkasnije za tri dana poslije isteka roka, ako bi stranka zbog zaka njenja izgubila neko pravo.

lan 89

(1) Stranka je du na da u prijedlogu za povrat u pre a nje stanje iznese okolnosti zbog kojih je bila sprije ena da u roku izvr i propu tenu radnju i da te okolnosti u ini bar vjerovatnim.

(2) Prijedlog za povrat u pre a nje stanje ne mo e se zasnivati na okolnosti koju je organ ve ranije ocijenio nedovoljnom za produ enje roka ili za odga anje rasprave.

(3) Ako se povrat u pre a nje stanje tra i zbog toga to je propu teno da se podnese

kakav podnesak, prijedlogu treba prilo iti i taj podnesak.

lan 90

(1) Prijedlog za povrat u pre a nje stanje podnosi se u roku od osam dana ra unaju i od dana kada je prestao razlog koji je prouzrokovao propu tanje, a ako je stranka tek kasnije saznala za propu tanje, ra una se od dana kada je to saznala.

(2) Poslije isteka tri mjeseca od dana propu tanja ne mo e se tra iti povrat u pre a nje stanje.

(3) Ako se propusti rok iz stava 1 i 2 ovog lana za tra enje povrata, ne mo e se tra iti povrat zbog propu tanja ovog roka.

lan 91

(1) Prijedlog za povrat u pre a nje stanje podnosi se organu kod koga je trebalo izvr iti propu tenu radnju.

(2) O prijedlogu odlu uje zaklju kom organ kod koga je trebalo izvr iti propu tenu radnju.

(3) Nepravovremeno podnesen prijedlog odbacit e se bez daljnjeg postupka.

(4) Ako su injenice na kojima se prijedlog zasniva op te poznate, nadle ni organ mo e odlu iti o prijedlogu bez izja njenja protivne stranke.

lan 92

(1) Protiv zaklju ka kojim se dozvoljava povrat u pre a nje stanje nije dopu tena alba, osim ako je povrat dozvoljen po prijedlogu koji je nepravovremeno podnesen ili je nedopu ten.

(2) Protiv zaklju ka kojim je odbijen prijedlog za povrat u pre a nje stanje dopu tena je posebna alba samo ako je zaklju ak donio prvostepeni organ.

(3) alba nije dopu tena protv zaklju ka o prijedlogu za povrat u pre a nje stanje koje je donijela Apelaciona komisija.

(4) Protiv zaklju ka kojim je kao nepravovremen odba en prijedlog za povrat u pre a nje stanje dopu tena je posebna alba samo kad je zaklju ak donio prvostepeni organ.

lan 93

(1) Prijedlog za povrat u pre a nje stanje ne zaustavlja tok postupka, ali organ nadle an za odlu ivanje o prijedlogu mo e privremeno prekinuti postupak dok zaklju ak o prijedlogu kojim je rje eno o povratu ne postane kona an.

(2) Kad je povrat u pre a nje stanje dozvoljen, postupak se vra a u ono stanje u kome se nalazilo prije propu tanja, a poni tavaju se sva rje enja i zaklju ci koje je organ donio u vezi sa propu tanjem.

VIII ODR AVANJE REDA

lan 94

(1) Slu bena lica koja rukovodi radnjom postupka du na je da se stara o odr avanju reda u toku postupka.

(2) S tim ciljem slu bena lica je ovla tena da opominje lice koje ometaju rad organa i da odre uje mjere potrebne da se red odr i o emu se u spisu sa injava slu bena zabilje ka.

(3) Osoba koja prisustvuje nekoj radnji postupka ne smije nositi oru je ili opasno oru e.

lan 95

(1) Osoba koja i pored opomene ometa rad ili u ini nepristojnost pri vr enju radnje postupka ili ne e da odlo i opasno oru e odnosno oru je, mo e biti udaljena. Osoba koja u estvuje u radnji postupka mo e biti udaljena tek po to je prethodno bila opomenuta da e biti udaljena i po to su joj bile predo ene pravne posljedice takve mjere. Udaljenje zbog naru avanja reda ili zbog nepristojnosti, ili no enja oru ja ili opasnog oru a, izri e slu bena lica koja rukovodi radnjom postupka.

(2) Ako na osnovu odredbe stava 1 ovog lana, bude udaljena stranka koja nema punomo nika, ili ako je udaljen punomo nik iji vlastodavac nije prisutan, slu bena lica koja rukovodi radnjom postupka pozvat e licu koja se udaljava da postavi svog punomo nika. Ako pozvana lica to ne u ini, slu bena lica mo e odgoditi radnju na tro ak lice koja je odbila da postavi svog punomo nika, a mo e mu i sama postaviti punomo nika ako je to potrebno. Ovakav punomo nik mo e zastupati samo u onoj radnji postupka s koje je stranka udaljena.

(3) O udaljenju iz stava 1 i 2 ovog lana donosi se zaklju ak. Protiv zaklju ka donesenog po stavu 2 ovog lana mo e se izjaviti posebna alba.

lan 96

(1) Osoba koja te e naru i red ili u ini krupniju nepristojnost, mo e se pored udaljenja, kazniti nov anom kaznom od 500 KM.

(2) Ova kazna ne isklju uje krivi nu, prekr aj ili disciplinsku odgovornost. (3) Kaznom iz stava 1 ovog lana mo e biti ka njena i lica koja grubo povrijedi obi aje

pona anja prema organu ili slu benoj licu koja vodi postupak.

lan 97

(1) Nov ane kazne zbog radnji predvi enih u lanu 96, stav 1 ovog zakona izri e slu bena lica koja rukovodi radnjom postupka, a zbog radnji predvi enih u lanu 96, stav 3- organ koji vodi postupak.

(2) Protiv zaklju ka o kazni mo e se izjaviti posebna alba. alba protiv zaklju ka o nov anoj kazni zbog naru avanja reda ne odga a izvr enje te kazne.

IX TRO KOVI POSTUPKA

1. Tro kovi organa i stranaka

lan 98

(1) Izdaci u gotovom novcu kao to su: putni tro kovi slu benih lica, izdaci za svjedoke, vje take, sudske tuma e, uvi aj, oglase i sli no, a koji su nastali provo enjem postupka po nekoj upravnoj stvari, padaju, po pravilu, na teret onoga koji je cio postupak pokrenuo.

(2) Kada lica koja u estvuje u postupku prouzrokuje svojom krivicom ili obje u tro kove pojedinih radnji u postupku, du na je da snosi te tro kove.

(3) Kad je postupak koji je pokrenut po slu benoj du nosti okon an povoljno po stranku, tro kove postupka snosi organ koji je postupak pokrenuo.

lan 99

(1) Svaka stranka, snosi po pravilu, sama svoje tro kove prouzrokovane postupkom, kao to su: tro kovi dola enja, izgubljenog vremena, izdaci na takse, za pravno zastupanje

i stru no pomaganje.

(2) Kad u postupku u estvuju dvije ili vi e stranaka sa suprotnim interesima, stranka koja je izazvala postupak, a na iju tetu je postupak okon an, du na je da protivnoj stranci naknadi opravdane tro kove koji su toj stranci nastali u estvovanjem u postupku. Ako je u takvom slu aju neka od stranaka djelimi no uspjela sa svojim zahtjevom, ona je du na da naknadi protivnoj stranci tro kove srazmjerno dijelu svog zahtjeva s kojim nije uspjela. Stranka koja je obje u prouzrokovala protivnoj stranci tro kove u postupku du na je da toj stranci te tro kove naknadi.

(3) Tro kovi za pravno zastupanje nakna uju se samo u slu ajevima kad je takvo zastupanje bilo nu no i opravdano.

(4) Tro kove stranke ili drugo lica u postupku, prouzrokovane postupkom pokrenutim po slu benoj du nosti ili javnom interesu, a koje stranka odnosno drugo lice u postupku nije prouzrokovalo svojim pona anjem,snosi organ.

lan 100

Tro kove postupka u vezi s izvr enjem snosi izvr enik. Ako se ovi tro kovi od njega ne mogu naplatiti, snosi ih stranka po ijem je prijedlogu izvr enje izvr eno.

lan 101

Ako se postupak pokre e po zahtjevu stranke, a sa sigurno u se mo e predvidjeti da e izazvati izdatke u gotovom novcu ( tro kovi uvi aja, vje ta enja, dolaska svjedoka i sl.), organ koji vodi postupak mo e zaklju kom odrediti da stranka unaprijed polo i potreban iznos za pokri e tih tro kova. Ako stranka ne polo i taj iznos u odre enom roku, organ mo e odustati od izvo enja tih dokaza ili obustaviti postupak osim ako se produ enje postupka mora nastaviti zbog javnog interesa.

lan 102

(1) U rje enju kojim se postupak zavr ava , organ koji donosi rje enje odre uje ko snosi tro kove postupka, njihov iznos i kome se i u kom roku imaju isplatiti.

(2) U rje enju se mora posebno navesti da li e onaj koji snosi tro kove imati da naknadi tro kove drugoj stranci.

(3) Ako tro kove postupka snosi vi e lica, tro kovi e se izme u njih razdijeliti na jednake dijelove, odnosno u odgovaraju oj srazmjeri.

(4) Ako organ u rje enju ne odlu i o tro kovima, navest e se da e se o tro kovima donijeti poseban zaklju ak.

lan 103

(1) Svjedoci, vje taci, tuma i i slu bene lice imaju pravo na naknadu tro kova putovanja i izdataka izazvanih boravljenjem u mjestu radi izvr enja tih radnji, s tim da tim licima pripada i naknada izgubljene zarade, ako za to vrijeme ne ostvaruju zaradu na osnovu radnog odnosa u drugom organu ili pravnom licu ili drugom licu, odnosno instituciji u kojima su zaposlene. Pored naknade, vje taci i tuma i imaju pravo i na posebnu nagradu.

(2) Svjedoci, vje taci i tuma i du ni su postaviti zahtjev za naknadu odnosno nagradu pri saslu anju, tuma enju odnosno davanju vje takovog mi ljenja. U protivnom, gube to pravo. Slu bena lica koja vodi postupak du na je da o ovome obavijesti/ upozori/ potsjeti svjedoka, vje taka ili tuma a.

(3) Iznos naknada mo e utvrditi posebnim zaklju kom organ koji vodi postupak, odre uju i ko je du an da ih plati i u kom roku. Protiv ovog zaklju ka dopu tena je posebna alba. Ovaj zaklju ak predstavlja osnov za izvr enje.

lan 104

(1) Posebnim propisima reguli u se: naknade tro kova, izdataka i izgubljene zarade svjedocima, vje tacima i tuma ima, odnosno posebne nagrade vje tacima i svjedocima, na in naplate i isplate tih naknada i nagrada kao i oslobo enje od pla anja tro kova, kada tro kovi treba da se isplate od strane organa Distrikta. Ove propise donosi gradona elnik na prijedlog efa Odjela za stru ne i administrativne poslove.

2. Osloba anje od pla anja tro kova

lan 105

(1) Organ koji vodi postupak mo e osloboditi stranku od sno enja tro kova u cjelosti ili djelomi no, ako utvrdi da ona ne mo e podnijeti tro kove bez tete po nu no izdr avanje svoje porodice. Organ donosi zaklju ak o tome po prijedlogu stranke, na osnovu uvjerenja o njenom imovnom stanju koje izdaje nadle ni organ.

(2) Osloba anje od sno enja tro kova odnosi

se na osloba anje od taksa, izdataka organa koji vodi postupak, kao to su putni tro kovi slu benih lica, izdaci za svjedoke,

vje take, tuma e, uvi aj, oglase i sli no, kao i na osloba anje od polaganja osiguranja za tro kove.

(3) Strani dr avljanji oslobodit e se sno enja tro kova samo pod uvjetom reciprociteta. U slu aju sumnje o postojanju reciprociteta, obja njenje daje organ nadle an za vanjske poslove Bosne i Hercegovine. Za tra enje obja njenja va e odredbe lana 28 ovog zakona.

lan 106

Organ koji vodi postupak mo e u toku postupka ukinuti zaklju ak o osloba anju od sno enja tro kova ako utvrdi da vi e ne postoje razlozi zbog kojih je stranka bila oslobo ena sno enja tro kova.

lan 107

Protiv zaklju ka kojim se odbija zahtjev stranke za osloba anje

sno enja tro kova kao i protiv zaklju ka iz lana 106 ovog zakona, stranka mo e izjaviti albu.

DRUGI DIO

PRVOSTEPENI POSTUPAK

X POKRETANJE POSTUPKA I ZAHTJEVI STRANAKA

1. Pokretanje postupka

lan 108

Upravni potupak pokre e nadle ni organ po slu benoj du nosti ili povodom zahtjeva stranke.

lan 109

(1) Nadle ni organ e pokrenuti postupak po slu benoj du nosti kad to odre uje zakon ili na zakonu zasnovan propis ili kad utvrdi ili sazna da, s obzirom na postoje e injeni no stanje treba, radi za tite javnog interesa, pokrenuti upravni postupak.

(2) Pri pokretanju upravnog postupka po slu benoj du nosti nadle ni organ uzima u obzir i eventualne predstavke gra ana i pravnih lica i upozorenja drugih organa.

lan 110

(1) Upravni postupak je pokrenut im je nadle ni organ izvr io ma koju radnju radi vo enja postupka.

(2) Ako nadle ni organ povodom stavljenog zahtjeva stranke utvrdi da po va e im propisima nema uvjeta za pokretanje postupka, donijet e o tome zaklju ak, kojima e se podneseni zahtjev odbaciti kao preuranjen. Protiv tog zaklju ka dopu tena je posebna alba.

lan 111

U stvarima u kojima je po zakonu ili po prirodi stvari za pokretanje i vo enje upravnog postupka potreban zahtjev stranke, nadle ni organ mo e pokrenuti i voditi postupak samo ako postoji takav zahtjev.

2. Spajanje stvari u jedan postupak

lan 112

(1) Ako se prava ili obaveze stranaka zasnivaju na istom ili sli nom injeni nom stanju i na istom pravnom osnovu i ako je organ koji vodi postupak u pogledu svih predmeta stvarno nadle an, mo e se pokrenuti i voditi jedan postupak i onda kad je rije o pravima i obavezama vi e stranaka.

(2) Pod istim uslovima, jedna ili vi e stranaka mogu u jednom postupku ostvarivati i vi e razli itih zahtijeva.

(3) O vo enju jednog postupka u ovakvim slu ajevima nadle ni organ e donijeti poseban zaklju ak, protiv koga se mo e izjaviti alba, osim ako je zaklju ak donijelo Apelaciona komisija.

lan 113

Nadle ni organ mo e javnim priop enjem pokrenuti upravni postupak prema ve em broju lica koje organu nisu poznate ili se ne mogu odrediti, a koje u postupku mogu imati polo aj stranke, ako je rije o bitno istom zahtjevu prema svim tim licima.

lan 114

(1) Kada se u smislu lana 112 ovog zakona vodi jedan postupak ili je postupak pokrenut javnim priop enjem u smislu lana 113 ovog zakona, svaka stranka istupa u postupku samostalno.

(2) U zaklju cima kojima se u takvom postupku poduzimaju izvjesne mjere prema strankama, mora se odrediti koja se od tih mjera odnosi na koju od stranaka, osim ako je rije o strankama koje u postupku zajedni ki u estvuju s istovjetnim zahtjevima, ili ako zakonom nije druk ije propisano.

3. Izmjena zahtjeva

lan 115

(1) Po to je postupak pokrenut, stranka mo e do dono enja rje enja u prvom stupnju pro iriti stavljeni zahtjev, ili umjesto ranijeg zahtjeva staviti drugi, bez obzira na to da li se pro ireni ili izmjenjeni zahtjev zasniva na istom pravnom osnovu, pod uvijetom da se takav zahtijev zasniva na bitno istom injeni nom stanju.

(2) Ako organ koji vodi postupak ne dozvoli pro irenje ili izmjenu zahtjeva, donijet e o tome zaklju ak. Protiv takvog zaklju ka dopu tena je posebna alba.

4. Odustanak od zahtjeva

lan 116

(1) Stranka mo e odustati od svog zahtjeva u toku cijelog postupka.

(2) Kad je postupak pokrenut povodom zahtjeva stranke, a stranka odustane od svog zahtjeva, organ koji vodi postupak donijet e zaklju ak kojim se postupak obustavlja. O tome e biti obavje tena protivna stranka, ako je ima.

(3) Ako je dalje vo enje postupka potrebno u javnom interesu ili ako to zahtjeva protivna stranka, nadle ni organ e produ iti vo enje postupka.

(4) Kada je postupak pokrenut po slu benoj du nosti, organ mo e obustaviti postupak. Ako je postupak u istoj stvari mogao biti pokrenut i po zahtjevu stranke, postupak e se nastaviti, ako stranka to zahtijeva.

(5) Protiv zaklju ka kojim se obustavlja postupak dozvoljena je posebna alba.

lan 117

(1) Stranka odustaje od svog zahtjeva podno enjem pismene izjave koju daje organu koji vodi postupak ili usmeno na zapisnik. Dok organ koji vodi postupak ne donese zaklju ak o obustavljanju postupka i ne dostavi ga stranci, stranka mo e opozvati svoj odustanak od zahtjeva.

(2) Pojedina radnja ili propu tanje stranke mo e se smatrati njenim odustankom od zahtjeva samo kad je to zakonom odre eno.

(3) Ako je stranka odustala od svog zahtjeva poslije dono enja prvostepenog rje enja, a prije isteka roka za albu, zaklju kom o obustavi postupka poni tava se prvostepeno rje enje, ako je njime zahtjev stranke bio pozitivno ili djelomi no pozitivno rije en. Ako je stranka odustala od svog zahtjeva poslije izostavljene albe, a prije nego to joj je dostavljeno rje enje doneseno povodom albe, zaklju kom o obustavi postupka poni tava se prvostepeno rje enje kojim je zahtjev stranke bio usvojen, bilo u cjelosti bilo djelomi no, ako je stranka u cijelosti odustala od svog zahtjeva.

lan 118

Stranka koja je odustala od zahtjeva du na je da snosi sve tro kove koji su nastali do obustavljanja postupka, osim ako posebnim propisima nije druga ije propisano.

5. Poravnanje

lan 119

(1) Ako u postupku u estvuju dvije ili vi e stranaka sa suprotnim zahtjevima, slu bena lica koja vodi postupak nastojat e u toku cijelog postupka da se stranke poravnaju, potpuno ili bar u pojedinim spornim ta kama.

(2) Poravnanje mora biti uvijek jasno i odre eno, i ne smije biti na tetu javnog interesa, javnog morala ili pravnog interesa tre ih lica. Slu bena lica koja vodi postupak mora na to paziti po slu benoj du nosti. Ako se utvrdi da bi poravnanje bilo na tetu javnog interesa, javnog morala ili pravnog interesa tre ih lica, organ koji vodi postupak ne e prihvatiti da se zaklju i poravnanje, i o tome e donijeti poseban zaklju ak.

(3) Poravnanje se upisuje u zapisnik. Poravnanje je zaklju eno kad stranke poslije pro itanog zapisnika o poravnanju potpi u zapisnik. Ovjeren prepis zapisnika predat e se strankama ako ga tra e.

(4) Poravnanje ima snagu izvr nog rje enja donesenog u upravnom postupku.

(5) Organ pred kojim je zaklju eno poravnanje donijet e zaklju ak kojim e prema potrebi postupak obustaviti u cijelosti ili djelomi no.

(6) Ako zaklju ak o obustavljanju odnosno o nastavljanju postupka nije u skladu sa zaklju enim poravnanjem, protiv zaklju ka je dopu tena posebna alba.

XI POSTUPAK DO DONO ENJA RJE ENJA

A) OP TA NA ELA

1. Zajedni ke odredbe

lan 120

(1) Prije dono enja rje enja imaju se utvrditi sve injenice i okolnosti koje su zna ajne za rje enje i strankama omogu iti da ostvare i za tite svoja prava i pravne interese, o emu se stara slu bena lica koja vodi postupak.

(2) Ovo se mo e izvr iti u skra enom postupku, ili u posebnom ispitnom postupku.

lan 121

(1) Slu bena lica koja vodi postupak mo e u toku cijelog postupka upotpunjavati injeni no stanje i izvoditi dokaze i o onim injenicama koje ranije u postupku nisu bile iznesene ili jo nisu utvr ene.

(2) Slu bena lica koja vodi postupak naredit e po slu benoj du nosti izvo enje svakog dokaza ako utvrdi da je to potrebno radi razja njenja stvari.

(3) Slu bena lica koja vodi postupak du na je pribaviti po slu benoj du nosti podatke o injenicama o kojima slu benu evidenciju vodi organ nadle an za rje avanje. Na isti

na in postupit e slu bena lica u pogledu injenica o kojima slu benu evidenciju vodi drugi organ, odnosno preduze e ( dru tvo), ustanova ili drugo pravno lice u Distriktu.

lan 122

(1) injeni no stanje na kome zasniva svoj zahtjev stranka je du na da iznese ta no, istinito i odre eno.

(2) Ako nije rije o injenicama koje su op te poznate, stranka je du na da za svoje navode ponudi dokaze i da ih po mogu nosti podnese. Ako sama stranka tako ne postupi, slu bena lica koja vodi postupak pozvat e je da to u ini. Od stranke se ne e tra iti da pribavi i podnese dokaze koje br e i lak e mo e pribaviti organ koji vodi postupak, niti da podnosi takva uvjerenja koja organi nisu du ni izdavati po lanu 157 ovog zakona.

(3) Ako stranka nije naknadno u odre|enom roku podnijela dokaze, organ ne mo e zbog toga odbaciti zahtjev kao da nije podnesen, nego je du an da nastavi postupak u skladu s pravilima postupka i prema materijalnom propisu, rije i upravnu stvar.

lan 123

(1) Stranka u toku postupka daje svoju izjavu, po pravilu, usmeno, a mo e je dati i pismeno.

(2) Kad je rije o slo enoj stvari ili kad su potrebna op irnija stru na obja njenja, slu bena lica koja vodi postupak mo e nalo iti stranci da podnese pismenu izjavu, odre uju i joj dovoljan rok za to. U takvom slu aju i stranka ima pravo da tra i da joj se dopusti davanje pismene izjave za to.

(3) Ako je stranci nalo eno ili dopu teno da podnese pismenu izjavu, ne mo e joj se usljed toga oduzeti pravo da svoju izjavu da usmeno.

lan 124

Ako se u toku postupka pojavi lica koja do tada nije u estvovala u postupku kao stranka, pa zahtijeva da u estvuje u postupku kao stranka, slu bena lica koja vodi postupak ispitat e njeno pravo da bude stranka i o tome e donijeti zaklju ak. Protiv zaklju ka kojim se ne priznaje to svojstvo dopu tena je posebna alba.

lan 125

Slu bena lica koja vodi postupak du na je da, po potrebi, upozori stranku na njena prava u postupku i da joj ukazuje na pravne posljedice njenih radnji ili propu tanja u postupku.

2. Skra eni postupak

lan 126

(1) Organ mo e po skra enom postupku rije iti stvar neposredno:

1) ako je stranka u svom zahtjevu navela injenice ili podnijela dokaze na osnovu kojih se mo e utvrditi stanje stvari, ili ako se to stanje mo e utvrditi na osnovu op te poznatih injenica koje su organu poznate;

2) ako se stanje stvari mo e utvrditi na osnovu slu benih podataka kojima organ raspola e a nije potrebno posebno saslu anje stranke radi za tite njenih prava, odnosno pravnih interesa;

3) u slu aju kad je propisom predvi eno da se stvar mo e rje iti na osnovu injenica ili okolnosti koje nisu potpuno dokazane ili se dokazima samo posredno utvr uju, ali su injenice ili okolnosti u injene vjerovatnim, a iz svih okolnosti proizilazi da se zahtjevu

stranke ima udovoljiti;

4) kad je rije o poduzimanju u javnom interesu hitnih mjera koje se ne mogu odga ati, a injenice na kojima rje enje treba da bude zasnovano su utvr ene ili bar u injene vjerovatnim.

(2) Rje enja iz ta aka 1 i 2, stava 1 ovog lana mogu se izra ivati ra unarima.

3. Poseban ispitni postupak

lan 127

(1) Poseban ispitni postupak se provodi kad je to potrebno radi utvr ivanja injenica i okolnosti koje su zna ajne za razja njenje stvari ili radi davanja strankama mogu nosti da ostvare i za tite svoja prava i pravne interese.

(2) Slu bena lica koja vodi postupak, odre uje tok ispitnog postupka, pridr avaju i se odredaba ovog zakona i propisa koji se odnose na stvar o kojoj je rije .

(3) U ovim granicama slu bena lica koja vodi postupak naro ito: odre uje koje se radnje u postupku imaju izvr iti i izdaje nare enja za njihovo izvr enje, odre uje red kojim e se pojedine radnje vr iti i rokove u kojima e se izvr iti, ako oni nisu propisani zakonom; odre uje usmene rasprave i saslu anja, kao i sve to je potrebno za njihovo odr avanje; odlu uje koji se dokazi imaju izvesti i kojim dokaznim sredstvima i odlu uje o svim prijedlozima i izjavama.

(4) Slu bena lica koja vodi postupak odlu uje da li e se raspravljanje i dokazivanje vr iti odvojeno o pojedinim spornim pitanjima ili zajedno za cio predmet.

lan 128

(1) Stranka ima pravo da u estvuje u ispitnom postupku i, radi ostvarenja cilja postupka, da daje potrebne podatke i brani svoja prava i zakonom za ti ene interese, a slu bena lica je obavezna to omogu iti.

(2) Stranka mo e iznositi injenice koje mogu uticati na rje enje stvari i pobijati ta nost navoda koji se ne sla u s njenim navodima. Stranka ima pravo da sve do dono enja rje enja dopunjuje i obja njava svoja tvr enja, a ako to u ini poslije odr ane usmene rasprave, du na je da opravda zbog ega to nije u inila na raspravi.

(3) Slu bena lica koja vodi postupak du na je da pru i mogu nost stranci: da se izjasni o svim okolnostima i injenicama koje su iznesene u ispitnom postupku, o prijedlozima i ponu enim dokazima,

da u estvuje u izvo enju dokaza i da postavlja pitanja drugim strankama, svjedocima i vje tacima preko slu bene lice koja vodi postupak, a s njenom dozvolom i neposredno, kao i da se upozna s rezultatom izvo enja i da se o tome izjasni. Nadle ni organ ne mo e donijeti rje enje prije nego to se stranci pru i mogu nost da se izjasni o injenicama i okolnostima na kojima treba da se zasniva rje enje a o kojima stranci nije bila data mogu nost da se izjasni.

4. Prethodno pitanje

lan 129

(1) Ako organ koji vodi postupak nai e na pitanje bez ijeg se rje enja ne mo e rije iti sama stvar, a to pitanje ini samostalnu pravnu cjelinu za ije je rje enje nadle an sud ili neki drugi organ( prethodno pitanje), on mo e, pod uslovima iz ovog zakona, sam raspraviti to pitanje ili postupak prekinuti dok nadle ni organ to pitanje ne rje i. O prekidu postupka donosi se zaklju ak, protiv kog je dopu tena posebna alba, osim ako je zaklju ak donijelo Apelaciona komisija.

(2) Ako je organ raspravio prethodno pitanje, rje enje takvog pitanja ima pravno djelovanje samo u stvari u kojoj je to pitanje rje eno.

(3) U pitanju postojanja krivi nog djela i krivi ne odgovornosti u inioca, organ koji vodi postupak vezan je pravomo nom presudom suda.

lan 130

(1) Organ koji vodi postupak mora prekinuti postupak kad se prethodno pitanje odnosi na postojanje krivi nog djela, postojanje braka, utvr ivanje o instva, ili kad je to zakonom odre eno.

(2) Kada se prethodno pitanje odnosi na krivi no djelo, a nema mogu nosti za krivi no gonjenje, organ koji vodi postupak raspravit e i to pitanje.

lan 131

U slu aju kada se zbog prethodnog pitanja ne mora prekinuti postupak po lanu 130, stav 2 ovog zakona, organ koji vodi postupak mo e sam uzeti u pretres prethodno pitanje i raspraviti ga kao sastavni dio stvari i na toj osnovi rije iti samu stvar.

lan 132

(1) Ako organ koji vodi upravni postupak ne uzme prethodno pitanje u pretres u smislu lana 131 ovog zakona, a postupak za rje enje prethodnog pitanja koji se mo e voditi

samo po slu benoj du nosti jo nije pokrenut kod nadle nog organa, on e tra iti da nadle ni organ pokrene postupak po tom pitanju.

(2) U stvari u kojoj se postupak za rje enje prethodnog pitanja pokre e povodom zahtjeva stranke organ koji vodi upravni postupak mo e zaklju kom nalo iti jednoj od stranaka da radi rje enja prethodnog pitanja tra i od nadle nog organa pokretanje postupka, odre uju i joj rok u kom je du na da to u ini, i da mu o podnesenom tra enju podnese dokaz. Pritom e organ koji vodi upravni postupak upozoriti stranku na posljedice propu tanja. Rok za tra enje pokretanja postupka za rje enje prethodnog pitanja po inje te i od dana kona nosti zaklju ka.

(3) Ako stranka ne podnese u odre enom roku dokaz da je od nadle nog organa tra ila pokretanje postupka o prethodnom pitanju, smatrat e se da je stranka koja je postavila zahtjev odustala od njega, a organ koji vodi upravni postupak obustavit e postupak. Ako to nije u inila protivna stranka, organ e nastaviti postupak i sam e raspraviti prethodno pitanje.

(4) Protiv zaklju ka donesenog po stavu 2 ovog lana, dopu tena je posebna alba.

lan 133

(1) Postupak prekinut zbog rje avanja prethodnog pitanja kod nadle nog organa nastavit e se po to rje enje doneseno o tom pitanju postane kona no.

(2) Postupak se mo e nastaviti po slu benoj du nosti i u slu aju kad se ocjeni da nema razloga da se eka na kona no rje enje prethodnog pitanja kod nadle nog organa, osim u slu aju iz stava 1, lana 130 ovog zakona.

5. Usmena rasprava

lan 134

Slu bena lica koja vodi postupak odre uje, na svoju inicijativu ili na prijedlog stranke, usmenu raspravu u svakom slu aju kad je to korisno za razja njenje stvari, a mora je odrediti:

1) u stvarima u kojima u estvuju dvije ili vi e stranaka s protivnim interesima, ili

2) kad se ima izvr iti uvi aj ili saslu anje

svjedoka ili vje taka.

lan 135

(1) Usmena rasprava je javna.

(2) Slu bena lica koja vodi postupak mo e isklju iti javnost za cijelu usmenu raspravu ili samo za jedan njen dio:

1) ako to zahtjevaju razlozi morala ili javne sigurnosti,

2) ako postoji ozbiljna i neposredna opasnost ometanja usmene rasprave,

3) ako treba da se raspravlja o odnosima u nekoj obitelji,

4) ako treba da se raspravlja o okolnostima koje predstavljaju slu benu, poslovnu, profesionalnu, nau nu ili umjetni ku tajnu.

(3) Prijedlog za isklju enje javnosti mo e podnijeti i zainteresirana lica.

(4) O isklju enju javnosti donosi se zaklju ak koji mora biti obrazlo en i javno objavljen.

(5) Pri priop avanju rje enja javnost se ne mo e isklju iti.

lan 136

(1) Isklju enje javnosti ne odnosi se na stranke, njihove pomo nike i stru ne pomaga e.

(2) Slu bena lica koja vodi postupak mo e dopustiti da usmenoj raspravi s koje je javnost isklju ena prisustvuju pojedine slu bene lice, nau ni i javni radnici, ako je to od interesa za njihovu slu bu, odnosno nau ni rad. Slu bena lica koja vodi postupak upozorit e ove lice da su du ne da uvaju kao tajnu ono to budu na raspravi saznale.

lan 137

(1) Organ koji vodi postupak du an je da poduzima sve to je potrebno da se usmena rasprava obavi bez prekida i bez odugovla enja i po mogu nosti bez prekidanja.

(2) Osobama koje se pozivaju na usmenu raspravu mora se ostaviti dovoljno vremena da se pripreme za raspravu i da na nju do u na vrijeme i bez vandrednih tro kova. Pozvanim licima ostavit e se, po pravilu, osam dana od dostavljanja poziva do dana rasprave.

lan 138

Kad je za raspravljanje na usmenoj raspravi, potrebno izvr iti uvid u odre ene planove, spise ili druge predmete, i ove spise treba staviti na uvid pozvanim licima istovremeno s odre ivanjem rasprave, a u pozivu nazna iti vrijeme i mjesto, kad i gdje se oni mogu razgledati.

lan 139

(1) Organ koji vodi postupak du an je da i javno objavi odre ivanje usmene rasprave: kad postoji opasnost da se pojedina ni pozivi ne e mo i na vrijeme dostaviti, kad postoji vjerovatno a da ima zainteresiranih lica koje se jo nisu pojavile kao stranke, ili kad to nala u drugi sli ni razlozi.

(2) Javna objava usmene rasprave treba da sadr i sve podatke koji moraju biti navedeni u pojedina nom pozivu, kao i poziv da na raspravu do e svako ko smatra da se stvar ti e njegovih pravno za ti enih interesa. Ova objava priop ava se na na in propisan lanom 78 ovog Zakona.

lan 140

Usmena rasprava odr at e se, po pravilu, u sjedi tu organa koji vodi postupak. Ako je potreban uvi aj u mjestu van sjedi ta tog organa, usmena rasprava se mo e odr ati na mjestu uvi aja. Organ koji vodi postupak mo e odrediti za usmenu raspravu i drugo mjesto kad je to potrebno radi znatnog smanjenja tro kova i radi temeljnijeg, br eg ili jednostavnijeg raspravljanja stvari.

lan 141

(1) Slu bena lica koja vodi postupak du na je da na po etku usmene rasprave utvrdi koje su od pozvanih lica prisutne, a za odsutne da provjeri da li su im pozivi pravilno dostavljeni.

(2) Ako neka od stranaka koja jo nije saslu ana nije do la na raspravu, a nije utvr eno da joj je poziv pravilno dostavljen, slu bena lica koja vodi postupak odgodit e raspravu, osim u slu aju kad je usmena rasprava na vrijeme objavljena javnom objavom.

(3) Ako na usmenu raspravu ne do e stranka po ijem je zahtjevu postupak pokrenut, mada je uredno pozvana, a iz cjelokupnog stanja stvari se mo e pretpostaviti da je stranka zahtjev povukla, slu bena lica koja vodi postupak obustavit e postupak. Protiv zaklju ka o tome dopu tena je posebna alba. Ako se ne mo e predpostaviti da je stranka sama povukla zahtjev, ili ako bi se postupak imao nastaviti po slu benoj du nosti, u interesu javnosti slu bena lica e, prema okolnostima slu aja, provesti raspravu bez te lice ili e je odgoditi.

(4) Ako stranka protiv koje je pokrenut postupak neopravdano izostane mada je uredno pozvana, slu bena lica koja vodi postupak mo e provesti raspravu i bez nje, a mo e na njen tro ak i odgoditi usmenu raspravu, ako je to potrebno radi pravilnog rje enja stvari.

lan 142

(1) Ako prisutna stranka i pored upozorenja na posljedice, ne stavi u toku same rasprave primjedbu na rad koji se na raspravi obavlja, smatrat e se da nema primjedbi. Ako ta stranka kasnije stavi primjedbu na rad obavljen na raspravi, organ koji rje ava o stvari cijenit e tu primjedbu ako ona mo e imati uticaj na rje avanje stvari i ako nije data poslije rasprave da bi se odugovla io postupak.

(2) Ako stranka koja je pozvana javnim priop enjem poziva nije do la na raspravu, a primjedbe na rad obavljen na raspravi stavi poslije rasprave, ove e se primjedbe uzeti u obzir pod uvijetom iz stava 1 ovog lana.

lan 143

(1) Na usmenoj raspravi treba da se pretrese i utvrdi ono to je predmet ispitnog postupka.

(2) Ako se predmet ne mo e pretresati na jednoj raspravi, slu bena lica koja vodi postupak prekinut e raspravu i zakazati to prije njen nastavak. Za ovaj nastavak slu bena lica e poduzeti sve potrebne mjere koje su propisane za odre ivanje usmene rasprave, a

prisutnim licima mo e usmeno priop iti te mjere, kao i vrijeme i mjesto nastavka rasprave. Pri nastavku usmene rasprave slu bena lica koja vodi postupak iznijet e u glavnim crtama tok dotada nje rasprave.

(3) Za izvo enje pismenih dokaza koji se naknadno podnesu ne mora se ponovo odre ivati usmena rasprava, ali e se stranci dati mogu nost da

se o izvedenim dokazima izjasni.

B) DOKAZIVANJE

1. Op te odredbe

lan 144

(1) injenice na osnovu kojih se donosi rje enje utvr uju se dokazima.

(2) Kao dokazno sredstvo upotrijebit e se sve to je podesno za utvr ivanje stanja stvari to odgovara pojedinom slu aju, kao to su: isprave, odnosno mikrofilmska kopija

isprave ili reprodukcija te kopije, svjedoci, izjava stranke, nalazi vje taka i njihove izjave, uvi aj.

lan 145

(1) Da li neku injenicu treba dokazivati ili ne, odlu uje slu bena lica koja vodi postupak, ovisno od toga da li ta injenica mo e imati uticaja na rje avanje stvari. Dokazi se, po pravilu, izvode po to se utvrdi ta je u injeni nom pogledu sporno ili ta treba dokazivati.

(2) Ne treba dokazivati injenice koje su op te poznate.

(3) Isto tako, ne treba dokazivati injenice ije postojanje zakon pretpostavlja, ali je dopu teno dokazivati nepostojanje tih injenica, ako zakonom nije druk ije odre eno.

lan 146

Ako je dokazivanje pred organom koji vodi postupak neizvodljivo ili skon ano s nesrazmjernim tro kovima ili s velikim gubitkom vremena, dokazivanje ili pojedini dokazi mogu se izvoditi pred zamoljenim organom.

lan 147

Kada je propisom predvi eno da se stvar mo e rije iti na osnovu injenica ili okolnosti koje nisu potpuno dokazane ili se dokazima samo posredno utvr uju injenice i okolnosti koje su u injene vjerovatnim, ne moraju se izvoditi posebni dokazi radi utvr ivanja tih injenica predvi eni odredbama ovog Zakona o izvo enju dokaza.

lan 148

(1) Ako organu koji rje ava o stvari nije poznato pravo koje va i u stranoj dr avi, mo e se obavjestiti o tome kod Pravosudne komisije Distrikta Br ko (u daljem tekstu: Pravosudna komisija). Ako Pravosudna Komisija ne mo e do i do tra enih podataka, mo e te podatke tra iti od Ministarstva inostranih poslova BiH.

(2) Organ koji rje ava o stvari mo e od stranke zatra iti da podnese javnu ispravu koju je izdao nadle ni inostrani organ kojim se potvr uje koje pravo va i u stranoj dr avi. Dopu teno je dokazivanje stranog prava protivno ovakvoj javnoj ispravi, ako me unarodnim ugovorom nije druk ije predvi eno.

2. Isprave

lan 149

(1) Isprava koju je u propisanom obliku izdao organ u granicama svoje nadle nosti, a koja mo e biti prilago ena elektronskoj obradi podataka, kao i isprava koju je u takvom obliku izdala institucija koja ima javne ovlasti, odnosno drugo pravno lice ( javna isprava), dokzuje ono to se u njoj potvr uje ili odre uje.

(2) U postupku dokazivanja, mikrofilmska kopija isprave, odnosno reprodukcija te kopije, izjedna ava se s ispravom iz stava 1 ovog lana, ako je takvu mikrofilmsku kopiju,

odnosno reprodukciju te kopije, izdao organ u granicama svoje nadle nosti, odnosno instutucija koja ima javne ovlasti ili drugo pravno lice.

(3) Dopu teno je dokazivati da su u takvoj ispravi, odnosno mikrofilmskoj kopiji isprave ili reprodukciji te kopije, injenice neistinito potvr ene ili da je sama isprava, odnosno mikrofilmska kopija isprave ili reprodukcija te kopije neispravno sastavljena.

(4) Dopu teno je dokazivati da mikrofilmska kopija, odnosno reprodukcija te kopije nije vjerna originalu.

lan 150

Ako je na ispravi ne to precrtano, ostrugano, ili ina e izbrisano, umetnuto, ili ako na ispravi postoje drugi vanjski nedostaci, slu bena lica koja vodi postupak ocijenit e prema svim okolostima da li je time i u kojoj mjeri umanjena dokazna vrijednost isprave ili je isprava potpuno izgubila dokaznu vrijednost za rje avanje stvari o kojoj se vodi postupak.

lan 151

(1) Isprave koje slu e kao dokaz podnose stranke ili ih pribavlja slu bena lica koja vodi postupak. Stranka podnosi ispravu u originalu, mikrofilmskoj kopiji isprave ili reprodukciji te kopije, ili u ovjerenom prepisu ili ovjerenoj fotokopiji, a mo`e je podnijeti i u prostom prepisu. Kad stranka podnese ispravu u ovjerenom prepisu, slu bena lica koja vodi postupak mo e tra iti da stranka poka e originalnu ispravu, a kad podnese ispravu u prostom prepisu, slu bena lica e utvrditi da li je prost prepis vjeran originalu. Mikrofilmska kopija isprave ili reprodukcija te kopije koju je na propisan na in izradio organ u granicama svoje nadle nosti ili institucija koja ima javne ovlasti, odnosno drugo pravno lice, ima u upravnom postupku dokaznu vrijednost originalne isprave, u smislu lana 149, stava 1 ovog zakona, za rje avanje stvari o kojoj se vodi postupak.

(2) Ako je neke injenice ili okolnosti organ koji je za to bio nadle an ve utvrdio ili su posvjedo ene u javnoj ispravi (kao osobna karta, izvod iz mati ne knjige i dr.), organ koji vodi postupak uzet e ove injenice i okolnosti za dokazane. Kad je u pitanju sticanje ili gubljenje prava, a postoji vjerovatno a da su se te injenice i okolnosti naknadno izmjenile, ili ih na osnovu posebnih propisa treba posebno dokazati, slu bena lica e tra iti da stranka podnese posebne dokaze o tim injenicama i okolnostima, ili e ih organ sam pribaviti.

lan 152

(1) Slu bena lica koja vodi postupak mo e pozvati stranku koja se poziva na neku ispravu da je podnese, ako njom raspola e ili je mo e pribaviti.

(2) Ako se isprava nalazi kod protivne stranke, a ta stranka ne e dobrovoljno da je podnese ili poka e, slu bena lica koja vodi postupak pozvat e tu stranku da podnese ili poka e ispravu na raspravi, da bi se druge stranke mogle o njoj izjasniti.

(3) Ako stranka koja je pozvana da podnese, odnosno poka e ispravu, ne postupi po pozivu, slu bena lica koja vodi postupak cijenit e, s obzirom na sve okolnosti slu aja, od kakvog je to uticaja za rje avanje stvari.

lan 153

Ako se isprava koja se ima upotrijebiti kao dokaz u postupku nalazi kod organa ili institucije koji ima javne ovlasti, odnosno kod drugog pravnog lica, organ koji vodi postupak pribavit e ovu ispravu po slu benoj du nosti. Ti organi, institucije i pravna lica du ni su postupiti po tra enju nadle nog organa.

lan 154

(1) Ako se isprava nalazi kod tre e lice, a ta lica ne e dobrovoljno da je poka e, organ koji vodi postupak pozvat e zaklju kom tu licu da poka e tu ispravu na raspravi, da bi se stranke mogle o njoj izjasniti.

(2) Tre a lica mo e uskratiti pokazivanje isprave iz istih razloga, kao i svjedok svjedo enje.

(3) Protiv tre e lice koja bez opravdanog razloga odbije da poka e ispravu postupit e se kao protiv onoga koji odbije da svjedo i.

(4) Protiv zaklju ka kojim mu se nare uje pokazivanje isprave, kao i protiv zaklju ka o kazni zbog nepokazivanja isprave, tre a lica ima pravo albe, koja odga a izvr enje zaklju ka.

(5) Stranka koja se poziva na ispravu koja se nalazi kod tre e lice du na je naknaditi tro kove koje je ta lica imala u vezi sa pokazivanjem isprave.

lan 155

(1) Sukladno Statutu Distrikta, stranka ima pravo da podnosi isprave na jeziku iz lana 16 ovog Zakona.

(2) Isprave koje su izdate na stranom jeziku podnose se u ovjerenom prevodu.

(3) Isprave koje je izdao inostrani organ, koje u mjestu gdje su izdate va e kao javne isprave, imaju, pod uslovima reciprociteta, istu dokaznu snagu kao i isprave Distrikta, ako su propisno ovjerene.

3. Uvjerenja

lan 156

(1) Organi su du ni izdavati uvjerenja, odnosno druge isprave (certifikate, potvrde i dr.) o injenicama o kojima vode slu benu evidenciju.

(2) Pod uvijetima iz stava 1 ovog lana, institucije koje imaju javne ovlasti, kao i druga pravna lica i institucije, izdaju uvjerenja, odnosno druge isprave o injenicama a u vezi sa poslovima koje sukladno zakonu obavljaju te institucije, odnosno pravna lica i institucije.

(3) Uvjerenja i druge isprave o injenicama o kojima se vodi slu bena evidencija moraju se izdavati sukladno podacima slu bene evidencije. Takva uvjerenja, odnosno druge isprave imaju zna aj javne isprave.

(4) Pod slu benom evidencijom podrazumjevaju se evidencije koje su ustanovljene zakonom ili drugim propisom.

(5) Uvjerenja i druge isprave o injenicama o kojima se vodi slu bena evidencija izdaju se stranci na usmeni zahtjev, istog dana kada je stranka zatra ila izdavanje uvjerenja, odnosno druge isprave, a najkasnije u roku od pet dana, ako propisom iz stava 4 ovog lana, kojim je ustanovljena slu ena evidencija, nije druk ije odre eno.

(6) Ako organi, pravna lica i institucije iz stavova 1 i 2 ovog lana odbiju zahtjev za izdavanje uvjerenja, odnosno druge isprave, du ni su da o tome donesu posebno rje enje.

(7) Ako u roku od pet dana od dana podno enja zahtjeva ne izdaju uvjerenje, odnosno drugu ispravu, niti donesu i dostave stranci rje enje o odbijanju zahtjeva, smatra se da je zahtjev odbijen. U ovom slu aju stranka ima pravo da podnese albu Apelacionoj komisiji kao da je njen zahtjev odbijen ( utanje uprave ).

(8) Ako stranka, na osnovu dokaza kojima raspola e, smatra da joj uvjerenje, odnosno druga isprava nije izdata u skladu s podacima iz slu bene evidencije, mo e zahtjevati izmjenu uvjerenja, odnosno druge isprave. Organ, odnosno pravno lice i institucija du an je da donese posebno rje enje ako odbije zahtjev stranke da joj izmjeni, odnosno izda novo uvjerenje ili ispravu. U tom slu aju, va i rok od pet dana od dana podno enja zahtjeva za izdavanje novog uvjerenja, odnosno isprave. Ako to ne bude u injenu u tom roku, smatra se da je zahtjev odbijen.

lan 157

(1) Organi, odnosno preduze a (dru tva), ustanove i druga pravna lica du ni su izdavati uvjerenja, odnosno druge isprave o injenicama o kojima ne vode slu benu evidenciju, ako je to zakonom odre eno. U tom slu aju injenice se utvr uju vo enjem postupka propisanog odredbama ove glave o dokazivanjima.

(2) Uvjerenje, odnosno druga isprava izdata na na in predvi en u stavu 1 ovog lana, ne vezuje organ kome je pondnesena kao dokaz i koji treba da rje ava o stvari. Ako organ ne prihvati to uvjerenje, odnosno takvu ispravu kao dokaz, u tom slu aju on e sam pristupiti utvr ivanju injenica navedenih u uvjerenju.

(3) Uvjerenje, odnosno druga isprava stranci se izdaje, odnosno rje enje o odbijanju zahtjeva donosi i stranci dostavlja u roku od osam dana od dana podno enja zahtjeva, a ako se tako ne postupi, smatra se da je zahtjev odbijen.

4. Svjedoci

lan 158

(1) Svjedok mo e biti svaka fizi ka lica koja je bila sposobna da opazi injenicu o kojoj ima da svjedo i i koja je u stanju da to svoje opa anje saop ti.

(2) Osoba koja u postupku u estvuje u svojstvu slu bene lice ne mo e biti svjedok.

lan 159

Svako lice koje se kao svejdok poziva du na je da se odazove pozivu, a i da svjedo i, ako ovim Zakonom nije druk ije odre eno.

lan 160

Ne mo e se ispitati kao svjedok lica koja bi svojim iskazom povrijedila du nost uvanja slu bene tajne, dr avne ili vojne tajne, dok ga nadle ni organ ne oslobodi te

du nosti.

lan 161

(1) Svjedok mo e uskratiti svjedo enje:

1) na pojedina pitanja na koja bi odgovor izlo io te koj sramoti, znatnoj imovinskoj teti ili krivi nom gonjenju njega, njegovog srodnika po krvi u pravoj liniji, a u pobo noj liniji do tre eg stupnja zaklju no, njegovog bra nog druga ili srodnika po tazbini, do drugog stupnja zaklju no i onda kad je brak prestao, kao i njegovog staraoca ili starinika, usvojioca ili usvojenika;

2) na pojedina pitanja na koja ne bi mogao odgovoriti a da ne povrijedi obavezu da uva poslovnu, profesionalnu, umjetni ku ili znanstvenu tajnu;

3) o onome to je stranka povjerila svjedoku kao svom punomo niku;

4) o onome o emu se stranka ili druga lica ispovjedala svjedoku kao vjerskom ispovjedniku.

(2) Svjedok se mo e osloboditi du nosti svjedo enja i o pojedini drugim injenicama kad iznese va ne razloge za to. Ako je potrebno, on treba te razloge da u ini vjerovatnim.

(3) Svjedok ne mo e zbog opasnosti od kakve imovinske tete uskratiti svjedo enje o pravnim poslovima pri kojima je bio prisutan kao svjedok, pisar ili posrednik, o radnjama koje je u vezi sa spornim pitanjem poduzeo kao pravni prethodnik ili zastupnik jedne od stranaka, kao i o svakoj radnji o kojoj je na osnovu posebnih propisa du`an podnijeti prijavu ili dati izjavu.

lan 162

(1) Svjedoci se saslu avaju pojedina no, bez prisustva onih svjedoka koji e se kasnije saslu ati.

(2) Saslu ani svjedok ne smije se udaljiti bez dozvole slu bene lice koja vodi postupak.

(3) Slu bena lica koja vodi postupak mo e ve saslu anog svjedoka ponovo saslu ati, a svjedoke iji se iskazi ne sla u mo e suo iti.

(4) Osoba koja zbog bolesti ili tjelesne nesposobnosti ne mo e do i po pozivu ispitat e se u svom stanu.

lan 163

Svjedok e se prethodno upozoriti da je du an govoriti istinu, da ne smije ni ta pre utjeti, pa e mu se predo iti posljedice davanja la nog iskaza.

(1) Od svjedoka e se zatim uzeti op i osobni podaci ovim redom: ime i prezime, zanimanje, boravi te, mjesto ro enja, godine ivota i bra no stanje. Ako je potrebno, svjedok e biti ispitan i o okolnostima koje se ti u njegove vjerodostojnosti kao svjedoka u predmetu o kome je rije , a osobito o njegovim srodni kim odnosima prema strankama.

(2) Slu bena lica koja vodi postupak ukazat e svjedoku na koja pitanja mo e uskratiti svjedo enje.

(3) Nakon toga svjedoku e se postavljati pitanja o samom predmetu i pozivat e se da iznese ta mu je o tome poznato.

(4) Nije dopu teno postavljati takva pitanja koja ukazuju na to kako bi se imalo odgovoriti.

(5) Svjedok e se uvijek pitati otkuda mu je poznato ono to svjedo i.

lan 164

(1) Ako svjedok ne zna jezik na kom se vodi postupak, ispitat e se preko tuma a.

(2) Ako je svjedok gluh, pitanja e mu se postavljati pismeno, a ako je nijem, pozvat e se kao tuma lica koja se sa svjedokom mo e sporazumjeti.

lan 165

(1) Poslije saslu anja, slu bena lica koja vodi postupak mo e odlu iti da svjedok polo i zakletvu ili da izjavu na svoj iskaz. Ne e se zaklinjati ni davati izjavu svjedok koji je maloljetan ili koji ne mo e dovoljno da shvati zna aj zakletve ili izjave.

(2) Zakletva se pola e usmeno izgovaranjem ovih rije i: Zaklinjem se da sam o svemu o emu sam ovdje pitan govorio istinu i da ni ta to o ovoj stvari znam nisam pre utao .

(3) Nijemi svjedoci koji znaju itati i pisati zaklinju se na taj na in to potpisuju tekst zakletve, a gluhi svjedoci e pro itati tekst zakletve. Ako nijemi ili gluhi svjedoci ne znaju itati ni pisati, zaklet e se preko tuma a.

lan 166

(1) Ako svjedok koji je uredno pozvan ne do e, a izostanak ne opravda, ili se bez odobrenja ili opravdanog razloga udalji sa mjesta gdje treba da bude saslu an, organ koji vodi postupak mo e narediti da se prisilno dovede i da snosi tro kove dovo enja, a mo e ga i kazniti nov ano do 500 KM.

(2) Ako svjedok do e, pa bez opravdanog razloga odbije da

svjedo i i ako je upozoren na

posljedice odbijanja, mo e se kazniti nov ano do 500 KM, a ako i poslije toga odbije da svjedo i, mo e se jo jedanput kazniti do 500 KM. Zaklju ak o izricanju slu bene kazne donosi slu bena lica koja vodi postupak u suglasnosti sa slu benom licu ovla tenom za rje avanje stvari, a kod zamoljenog organa- u suglasnosti s rukovodiocem tog organa, odnosno sa slu benom licu ovla tenom za rje avanje u sli nim stvarima.

(3) Ako svjedok naknadno opravda svoj izostanak, slu bena lica koja vodi postupak poni tit e zaklju ak o kazni ili tro kovima. Ako svjedok naknadno pristane da svjedo i, slu bena lica mo e poni titi zaklju ak o kazni.

(4) Slu bena lica koja vodi postupak mo e odlu iti da svjedok naknadi tro kove koje je prouzrokovao svojim izostankom ili odbijanjem da svjedo i.

(5) Protiv zaklju ka o tro kovima ili nov anoj kazni donesenog na osnovu ovog lana, dopu tena je posebna alba.

5. Izjava stranke

lan 167

(1) Ako za utvr ivanje odre ene injenice ne postoji neposredan dokaz, ili se takva injenica ne mo e utvrditi na osnovu drugih dokaznih sredstava, za utvr ivanje te injenice mo e se kao dokazno sredstvo uzeti i usmeno data izjava stranke. Izjava

stranke mo e se uzeti kao dokazno sredstvo i u stvarima malog zna aja ako bi se odre ena injenica imala utvr ivati saslu anjem svjedoka koji ivi u mjestu udaljenom od sjedi ta organa, ili bi ina e, usljed pribavljanja drugih dokaza, bilo ote ano ostvarivanje prava stranke. Izjava se unosi u zapisnik.

(2) Zakonom se mo e propisati da se i u slu ajevima osim onih iz stava 1 ovog lana, odre ene injenice mogu dokazivati izjavom stranke.

(3) Vjerodostojnost izjave stranke cijeni se po na elu propisanom u lanu 9 ovog zakona.

(4) Prije uzimanja izjave stranke slu bena lica koja vodi postupak du na je upozoriti stranku na krivi nu i materijalnu odgovornost za davanje la ne izjave.

6. Vje taci

lan 168

Kad je za utvr ivanje ili ocjenu neke injenice va ne za rje avanje stvari potrebno stru no znanje kojim ne raspola e slu bena lica koja vodi postupak, izvest e se dokaz vje ta enjem.

lan 169

(1) Ako bi dokazivanje vje ta enjem bilo nesrazmjerno skupo prema zna aju ili vrijednosti predmeta, stvar e se rje iti na osnovu drugih dokaznih sredstava.

(2) U slu aju iz stava 1 ovog lana vje ta enje e se izvr iti ako stranka to zahtjeva i pristane da snosi tro kove.

lan 170

(1) Radi izvo enja dokaza vje ta enjem slu bena lica koja vodi postupak odre uje, po slu benoj du nosti ili na prijedlog stranke, jednog vje taka, a kad ocjeni da je vje ta enje slo eno, mo e odrediti dva ili vi e vje taka.

(2) Za vje take e se odrediti lice koje su stru ne, i to prvenstveno one koje imaju posebno ovla tenje za davanje stru nog mi ljenja o pitanjima iz odgovaraju e struke, ako je takvo ovla tenje predvi eno propisima.

(3) Stranka e se, po pravilu, prethodno saslu ati o li nosti vje taka.

(4) Za vje taka se mora odrediti lica koja ne mo e biti svjedok.

lan 171

(1) Svako ko ima potrebnu stru nu spremu mora se primiti du nosti vje taka, osim ako ga slu bena lica koja vodi postupak od toga oslobodi iz opravdanih razloga, kao to su: preoptere enost vje ta enjima, drugim poslovima i sli no.

(2) Osloba anje od du nosti vje ta enja mo e tra iti i rukovodilac organa ili pravnog lica gdje je vje tak zaposlen, ako postoje opravdani razlozi.

lan 172

(1) Vje tak mo e uskratiti vje ta enje iz istih razloga iz kojih svjedok svjedo enje.

(2) Osobe zaposlene u organu e biti oslobo ene du nosti vje ta enja kad je posebnim propisom predvi eno njihovo osloba anje od te du nosti.

lan 173

(1) U pogledu izuze a vje taka na odgovaraju i na in e se primjenjivati odredbe ovog zakona o izuze u slu benih lica.

(2) Stranka mo e tra iti izuze e vje taka i ako u ini vjerovatnim okolnosti koje dovode u pitanje njegovo stru no znanje.

(3) O izuze u vje taka odlu uje zaklju kom slu bena lica koja vodi postupak.

lan 174

(1) Prije po etka vje ta enja vje taka treba upozoriti da je du an da predmet vje ta enja bri ljivo razmotri i u svojem pismenom nalazu ta no navede sve to zapazi i utvrdi, kao i da svoje obrazlo eno stru no mi ljenje iznese nepristrasno i sukladno pravilima znanosti i vje tine.

(2) Slu bena lica koja vodi postupak zatim pokazuje vje taku predmet koji ovaj ima da razmotri.

(3) Kad vje tak izlo i svoj nalaz i mi ljenje, slu bena lica koja vodi postupak, kao i stranke mogu mu postavljati pitanja i tra iti obja njenja u pogledu datog nalaza i mi ljenja. Nalaz i mi ljenje daje se pismeno.

(4) U pogledu saslu avanja vje taka na odgovaraju i na in e se primjenjivati odredbe lana 163 ovog Zakona.

(5) Vje tak ne pola e zakletvu.

lan 175

(1) Vje taku se mo e nalo iti da izvr i vje ta enje i izvan usmene rasprave. U tom slu aju mo e se tra iti da vje tak na usmenoj raspravi obrazlo i svoj pismeni nalaz i mi ljenje.

(2) Ako je postavljeno vi e vje taka, oni mogu svoj nalaz i mi ljenje dati zajedni ki. Ako se ne sla u, svaki e od njih odvojeno izlo iti svoj nalaz i mi ljenje.

lan 176

(1) Ako nalaz i mi ljenje vje taka nisu jasni ili potpuni, ili ako se nalazi i mi ljenje vje taka bitno razlikuju, ili ako mi ljenje nije dovoljno obrazlo eno, ili se pojavi osnovana sumnja u ta nost datog mi ljenja, a ti se nedostaci ne mogu otkloniti ni ponovnim saslu avanjem vje taka, obnovit e se vje ta enje s istim ili drugim vje tacima, a mo e se zatra iti mi ljenje i od neke znanstvene ili stru ne ustanove.

(2) Mi ljenje od znanstvene ili stru ne ustanove mo e se tra iti onda kad se zbog slo enosti slu aja ili zbog potrebe vr enja analize mo e opravdano pretpostaviti da e se na taj na in do i do ta nijeg mi ljenja.

lan 177

(1) Ako vje tak koji je uredno pozvan ne do e, a izostanak ne opravda, ili do e ali odbije da vje ta i, ili kad u ostavljenom roku ne podnese svoj pismeni nalaz i mi ljenje, mo e se kazniti nov ano do 1000 KM. Ako su usljed neopravdanog izostanka vje taka, usljed njegovog odbijanja da vje ta i, ili usljed propu tanja da podnose pismeni nalaz i mi ljenje nastali tro kovi u postupku, mo e se odrediti da te tro kove snosi vje tak.

(2) Zaklju ak o nov anoj kazni ili o pla anju tro kova donosi slu bena lica koja vodi postupak u saglasnosti sa slu benom licu ovla tenom za rje avanje stvari, a kod zamoljenog organa u saglasnosti s rukovodiocem tog organa, odnosno sa slu benom licu ovla tenom za rje avanje u sli nim stvarima.

(3) Ako vje tak nakanadno opravda svoj izostanak, ili naknadno opravda to svoj pismeni nalaz i mi ljenje nije podnio na vrijeme, slu bena lica koja vodi postupak poni tit e zaklju ak o nov anoj kazni i o tro kovima, a ako vje tak naknadno pristane da vje ta i, slu bena lica mo e poni titi zaklju ak o nov anoj kazni.

(4) Protiv zaklju ka o tro kovima ili o nov anoj kazni donesenog na osnovu stavova 1 i 2 ovog lana, dopu tena je posebna alba.

7. Tuma i

lan 178

(1) Tuma je lica koja se odre uje radi sporazumjevanja sa u esnikom u postupku koji je gluh ili nijem, a ije se saslu anje ne mo e izvr iti pismenim putem.

(2) Ako u postupku u estvuje lica koja ne poznaje jezik na kojem se vodi postupak, toj licu se odre uje prevoditelj koji poznaje jezik te lice.

(3) Glede obaveze odre ivanja tuma a, odnosno prevoditelja, osloba anja od te du nosti, prava uskra ivanja tuma enja, odnosno prevo enja, izuze a i drugih pitanja, na odgovaraju i na in se primjenjuju odredbe ovog Zakona koje se odnose na vje taka.

8. Uvi aj

lan 179

Uvi aj se vr i kad je za utvr ivanje neke injenice ili za razja njenje bitnih okolnosti potrebno neposredno opa anje slu bene lice koja vodi postupak.

lan 180

(1) Stranke imaju pravo da prisustvuju uvi aju. Koje e lice umjesto stranaka prisustvovati uvi aju, odre uje slu bena lica koja vodi postupak.

(2) Uvi aj se mo e izvr iti i uz sudjelovanje vje taka.

lan 181

Uvi aj stvari koja se bez te ko e mo e donijeti na mjesto gdje se postupak vodi izvr it e se na tom mjestu, a ina e uvi aj se vr i na mjestu gdje se stvar nalazi.

lan 182

(1) Vlasnik ili dr alac stvari, prostorija ili zemlji ta koja se imaju razgledati, ili u kojima, odnosno na kojima se nalaze stvari uvi aja, ili preko kojih je potrebno pre i, du an je dopustiti da se uvi aj izvr i.

(2) Ako vlasnik ili dr alac ne dopusti da se izvr i uvi aj, na odgovaraju i na in e se primjeniti odredbe ovog Zakona o uskra ivanju svjedo enja.

(3) Prema vlasniku ili dr aocu koji bez opravdanog razloga ne dopusti da se uvi aj izvr i mogu se primjeniti iste mjere koje se primjenjuju prema svjedoku koji odbije da svjedo i.

(4) teta koja je nanesena prilikom obavljanja uvi aja spada u tro kove postupka i naknadit e se vlasniku ili dr aocu. O tome donosi zaklju ak slu bena lica koja vodi postupak. Protiv tog zaklju ka dopu tena je posebna alba.

lan 183

Slu bena lica koja rukovodi uvi ajem pazit e da uvi aj ne bude zloupotrijebljen i da ne bude povrije ena ni ija poslovna, profesionalna, znanstvena ili umjetni ka tajna.

9. Osiguranje dokaza

lan 184

(1) Ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz ne e mo i kasnije izvesti ili da e njegovo izvo enje biti ote ano, mo e se, radi osiguranja dokaza u svakom stadiju postupka, pa i prije nego to je postupak pokrenut, taj dokaz izvesti.

(2) Osiguranje dokaza vr i se po slu benoj du nosti ili po prijedlogu stranke, odnosno lice koja ima pravni interes.

lan 185

(1) Za osiguranje dokaza u toku postupka nadle an je organ koji vodi postupak.

(2) Za osiguranje dokaza prije pokretanja postupka nadle an je organ kome je zahtjev podnesen. Ako je zahtjev podnesen nenadle nom organu, isti e postupiti u skladu sa lanom 52 stav 3 i 4 ovog Zakona.

lan 186

(1) O osiguranju dokaza donosi se poseban zaklju ak.

(2) Protiv zaklju ka kojim se odbija prijedlog za osiguranje dokaza dopu tena je posebna alba, koja ne prekida tok postupka.

XII RJE ENJE

1. Organ koji donosi rje enje

lan 187

(1) Na osnovu injenica utvr enih u postupku organ nadle an za rje avanje donosi rje enje o stvari koja je predmet postupka.

(2) Glede rje avanja upravne stvari koje vr i Odjel, primjenjuju se odredbe ovog Zakona, ako posebnim propisima koji ure uju ta pitanja o kojima rje enje donosi organ izvr ne vlasti nije druk ije odre eno.

lan 188

Kad je zakonom ili drugim propisom utemeljenim na zakonu odre eno da o jednoj stvari rje avaju dva ili vi e organa, svaki je od njih du an da rije i o istoj stvari. Ovi e se organi sporazumjeti koji e od njih izdati rje enje i u tom rje enju mora biti navedeno mi ljenje drugog organa.

lan 189

(1) Kad je u zakonu ili na zakonu utemeljenom propisu odre eno da rje enje donosi jedan organ u suglasnosti sa drugim organom, organ koji donosi rje enje sastavlja rje enje i alje ga sa spisima predmeta na suglasnost, koji mo e dati saglasnost potvrdom na samom rje enju ili posebnim aktom. U tom slu aju rje enje je doneseno kad je drugi organ dao saglasnost, a smatra se aktom organa koji je donio rje enje.

(2) U slu aju iz stava 1 ovog lana, organ koji donosi rje enje sastavlja i alje ga sa spisima predmeta na suglasnost drugom organu, koji mo e dati suglasnost potvrdom na samom rje enju ili posebnim aktom. U takvom slu aju rje enje je doneseno kad je drugi organ dao suglasnost, a smatra se aktom organa koji je donio rje enje.

(3) Odredba stava 2 ovog lana va i i za slu aj kad je u zakonu propisano da rje enje donosi jedan organ uz potvrdu ili odobrenje drugog organa.

(4) Kada je zakonom ili drugim postupkom odre eno da je nadle ni organ du an da prije dono enja rje enja pribavi mi ljenje drugog organa, rje enje se mo e donijeti samo poslije pribavljenog mi ljenja.

(5) Organ ija je saglasnost ili mi ljenje, odnosno potvrda ili odobrenje potrebno za dono enje rje enja du an je saglasnost ili mi ljenje, odnosno potvrdu ili odobrenje dati u roku od 15 dana od dana kada mu je zatra eno, ako posebnim propisima nije odre en drugi rok. Ako taj organ u tom roku ne izda svoj akt i ne dostavi ga organu koji donosi rje enje, kojim daje ili odbija suglasnost, potvrdu ili odobrenje, odnosno mi ljenje, smatra se da je dao saglasnost, potvrdu ili odobrenje, odnosno mi ljenje, a ako ne da nikakvo izja njenje nadle ni organ mo e donijeti rje enje i bez pribavljene saglasnosti ili mi ljenja, odnosno potvrde ili odobrenja, ako posebnim propisima nije druga ije odre eno.

lan 190

Ako slu beno lico koje je vodilo postupak nije ovla tena da donosi rje enje, du no je da podnese potpisan nacrt rje enja slu benom licu koje donosi rje enje.

2. Oblik i sastavni dijelovi rje enja

lan 191

(1) Svako rje enje mora se kao takvo ozna iti. Iznimno, ako je to nu no, posebnim propisima mo e se predvidjeti da se rje enju mo e dati i drugi naziv.

(2) Rje enje se donosi pismeno. Iznimno, u slu ajevima predvi enim ovim zakonom, rje enje se mo e donijeti usmeno.

(3) Pismeno rje enje sadr i: naziv organa, broj i datum, uvod, dispozitiv (izreku), obrazlo enje, uputstvo o pravnom lijeku, potpis ovla tene slu bene lice i pe at organa. U slu ajevima predvi enim zakonom ili propisom donesenim na osnovu zakona, rje enje ne mora sadr avati pojedine od ovih dijelova. Ako se rje enje obra uje mehanografski, umjesto potpisa mo e da sadr i faksimil ovla tene slu bene lice.

(4) ak i kad se rje enje objavi usmeno, mora se izdati napismeno, sukladno ovom

Zakonu.

(5) Rje enje se mora dostaviti stranci u originalu ili u ovjerenom prepisu.

lan 192

(1) Uvod rje enja sadr i: naziv organa koji donosi rje enje, propis o nadle nosti tog organa, ime stranke i njenog zakonskog zastupnika ili punomo nika ako ga ima i kratko ozna enje predmeta postupka.

(2) Ako su rje enja donijela dva ili vi e organa, ili je doneseno uz suglasnost, potvrdu, odobrenje, ili po pribavljenom mi ljenu drugog organa, to se ima navesti u uvodu. Ako se rje enje donosi po slu benoj du nosti, to se navodi u uvodu rje enja.

lan 193

(1) Dispozitivom se rje ava o predmetu postupka u cjelosti i o svim zahtjevima stranaka o kojima u toku postupka nije posebno rije eno.

(2) Dispozitiv mora biti kratak i odre en, a kad je potrebno, mo e se podijeliti i na vi e ta aka.

(3) Dispozitivom se rije ava i o tro kovima postupka, ako ih je bilo, odre uju i njihov iznos, ko ih je du an platiti, kome i u kom roku. Ako se u dipozitivu ne rje ava o tro kovima, navest e se da e se o njima donijeti poseban zaklju ak.

(4) Ako se rje enjem nala e izvr enje kakve radnje, u dispozitivu e se odrediti i rok u kome se ta radnja ima izvr iti.

(5) Kad je propisano da alba ne odga a izvr enje rje enja, to mora biti navedeno u dispozitivu.

lan 194

(1) U jednostavnim stvarima u kojima u estvuje samo jedna stranka, kao i u jednostavnim stvarima u kojima u postupku sudjeluju dvije ili vi e stranaka, ali ni jedna ne prigovara postavljenom zahtjevu, obrazlo enje rje enja mo e sadr avati samo kratko izlaganje zahtjeva stranke i pozivanje na pravne propise na osnovu kojih je stvar rije ena. U ovakvim stvarima rje enje se mo e izdati i na propisanom obrascu.

(2) U ostalim stvarima obrazlo enje rje enja sadr i: kratko izlaganje zahtjeva stranaka, izvedene dokaze i utvr eno injeni no stanje, razlozi koji su bili odlu uju i pri ocjeni dokaza, razloge zbog kojih nije uva en neki od zahtjeva stranaka, razloge koji s obzirom na utvr eno injeni no stanje upu uju na onakvo rje enje kako je dato u dispozitivu i pravne propise na osnovu kojih je rije ena upravna stvar. Ako alba ne odga a izvr enje rje enja, obrazlo enje sadr i i pozivanje na propis koji to predvi a. U obrazlo enju rje enja moraju biti obrazlo eni i oni zaklju ci protiv kojih nije dopu tena posebna alba.

(3) Kad je nadle ni organ zakonom ili drugim propisom utemeljenim na zakonu ovla ten da rije i stvar po slobodnoj ocjeni, du an je da u obrazlo enju, pored podataka iz stava 2 ovog lana, navede propis u kojem je predvi eno rje avanje po

slobodnoj ocjeni i da izlo i razloge kojima se pri dono enju rje enja rukovodilo. Ovi se razlozi ne moraju navesti kad je to u javnom interesu zakonom ili drugim propisom izri ito predvi eno.

(4) Ako je zakonom ili drugim propisom posebno predvi eno da se u rje enju

donesenom po slobodnoj ocjeni ne moraju navesti razlozi kojima se organ pri dono enju rje enja rukovodio, u obrazlo enju rje enja navode se podaci iz stava 2 ovog lana, propis kojim je organ ovla ten da rije i stvar po slobodnoj ocjeni i propis kojim je ovla ten da ne mora navesti razlog i kojima se pri dono enju rje enja rukovodio.

lan 195

(1) Uputstvom o pravnom lijeku stranka se obavje tava da li protiv rje enja mo e izjaviti albu ili pokrenuti upravni spor ili drugi postupak pred sudom.

(2) Kad se protiv rje enja mo e izjaviti alba, u uputstvu se navodi naziv organa kome se, u kom roku i s kolikom taksom alba predaje, s tim da se navede i da se alba mo e izjaviti i na zapisnik kod organa koji je donio rje enje.

(3) Kad se protiv rje enja mo e pokrenuti upravni spor, u uputstvu se navodi i naziv i sjedi te suda kom se tu ba podnosi, u kom roku i s kolikom taksom, a kad se mo e pokrenuti drugi postupak pred sudom, navodi se sud kome se mo e obratiti i u kom roku.

(4) Kad je u rje enju dato pogre o uputstvo, stranka mo e postupiti po va e im propisima ili po uputstvu. Stranka koja postupi po pogre nom uputstvu ne mo e zbog toga imati tetnih posljedica.

(5) Kad u rje enju nije dato nikakvo uputstvo ili je uputstvo nepotpuno, stranka mo e postupiti po va e im propisima, a mo e u roku od osam dana tra iti od organa koji je rje enje donio da dopuni rje enje. U takvom slu aju rok za albu, odnosno sudsku tu bu te e od dana dostavljanja dopunjenog rje enja.

(6) Kad je protiv rje enja mogu e izjaviti albu, a stranka je pogre no upu ena da protiv tog rje enja nema mjesta albi ili da se protiv njega ne mo e pokrenuti upravni spor, rok za albu te e od dana dostavljanja rje enja suda kojim je tu ba odba ena kao nedopu tena, ako stranka nije ve prije toga podnijela albu nadle nom organu.

(7) Kad protiv rje enja nije mogu e izjaviti albu a stranka je pogre no upu ena da se protiv tog rje enja mo e aliti, pa je izjavila albu i zbog toga propustila rok za pokretanje upravnog spora, ovaj rok joj te e od dana dostavljanja rje enja kojim joj je alba odba ena, ako stranka nije ve prije toga pokrenula upravni spor.

(8) Uputstvo o pravnom lijeku, kao poseban sastavni dio rje enja, stavlja se poslije obrazlo enja.

lan 196

Rje enje potpisuje ef Odjela.

lan 197

(1) Kad je rije o stvari koja se ti e ve eg broja odre enih lica, mo e se za sve te lice donijeti jedno rje enje, ali one moraju biti imenovane u dispozitivu, a u obrazlo enju rje enja moraju biti izlo eni razlozi koji se na svaku od njih odnose. Ovakvo rje enje mora se dostaviti svakoj od tih lica, osim u slu aju predvi enom u lanu 74 ovog zakona.

(2) Ako je rije o stvari koja se ti e ve eg broja lica koje organu nisu poznate, mo e se za sve njih donijeti jedno rje enje, ali ono mora sadr avati takve podatke da se iz njih mo e lako utvrditi na koje se lice rje enje odnosi (npr. stanovnici ili vlasnici imanja u odre enoj ulici ili stanari iz jedne zgrade i sl.).

lan 198

(1) U stvarima manjeg zna aja u kojima se udovoljava zahtjevu stranke, a ne dira se u javni interes niti interes druge lice, rje enje se mo e sastojati samo od dispozitiva u obliku slu bene zabilje ke u spisu, ako su razlozi za takvo rje enje o igledni i ako nije druga ije propisano.

(2) Takvo se rje enje po pravilu priop ava stranci usmeno, a napismeno joj se mora izdati ako ona to tra i.

(3) Takvo rje enje, po pravilu, ne sadr i obrazlo enje, osim ako je ono po prirodi stvari potrebno. Ovakvo rje enje mo e se izdati na propisanom obrascu.

lan 199

Kad je rije o preduzimanju iznimno hitnih mjera u cilju osiguranja javnog mira i sigurnosti ili radi uklanjanja neposredne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi i imovine, nadle ni organ, odnosno ovla tena slu bena lica nadle nog organa, mo e donijeti rje enje i usmeno i narediti njegovo izvr enje bez odga anja, s tim to je du an donijeti pismeno rje enje najkasnije u roku od osam dana od dana dono enja usmenog rje enja. Sadr aj pismenog rje enja mora odgovarati sadr aju usmenog rje enja.

3. Djelimi no, dopunsko i privremeno rje enje

lan 200

(1) Kad se o jednoj stvari rje ava u vi e ta aka, a samo su neke od njih dozrele za rje avanje, i kad se poka e svrsishodnim da se o tim ta kama rije i posebnim rje enjem, nadle ni organ mo e donijeti rje enje samo o tim ta kama (djelimi no rje enje).

(2) Djelimi no rje enje smatra se u pogledu pravnih lijekova i izvr enja kao samostalno rje enje.

lan 201

(1) Ako nadle ni organ nije rje enjem odlu io o svim pitanjima koja su bila predmet postupka, on mo e, po prijedlogu stranke ili po slu benoj du nosti, donijeti posebno rje enje o pitanjima koja ve donesenim rje enjem nisu obuhva ena (dopunsko rje enje). Ako prijedlog stranke za dono enje dopunskog rje enja bude odbijen, protiv zaklju ka o tome dopu tena je posebna alba.

(2) Ako je predmet ve dovoljno raspravljen, dopunsko rje enje mo e se donijeti bez ponovnog provo enja ispitnog postupka.

(3) Dopunsko rje enje smatra se u pogledu pravnih lijekova i izvr enja samostalnim rje enjem.

lan 202

(1) Ako je prema okolnostima slu aja neophodno prije okon anja postupka donijeti rje enje kojim se privremeno ure uju sporna pitanja ili odnosi, takvo se rje enje donosi na osnovi podataka koji postoje u asu njegovog dono enja. U takvom rje enju mora biti izri no nazna eno da je privremeno.

(2) Dono enje privremenog rje enja po prijedlogu stranke nadle ni organ mo e uvjetovati davanjem osiguranja za tetu koja bi mogla usljed izvr enja tog rje enja nastati za protivnu stranku u slu aju da osnovni zahtjev predlaga a ne bude uva en.

(3) Rje enjem o glavnoj stvari koje se donosi nakon okon anja postupka ukida se privremeno rje enje donijeto u toku postupka.

(4) Privremeno rje enje smatra se u pogledu pravnih lijekova i izvr enja kao samostalno rje enje.

4. Rok za izdavanje rje enja

lan 203

(1) Kad se postupak pokre e povodom zahtjeva stranke, odnosno po slu benoj du nosti, ako je to u interesu stranke, a prije dono enja rje enja nije potrebno provoditi poseban ispitni postupak, niti postoje drugi razlozi zbog kojih se ne mo e donijeti rje enje bez odgode (rje avanje prethodnog stanja i dr.), nadle ni organ je du an donijeti rje enje i dostaviti ga stranci to prije, a najkasnije u roku od 15 dana ra unaju i od dana predaje urednog zahtjeva, odnosno od dana pokretanja postupka po slu benoj du nosti, ako posebnim propisom nije odre en kra i rok.

(2) U ostalim slu ajevima kad se postupak pokre e povodom zahtjeva stranke, odnosno po slu benoj du nosti, ako je to u interesu stranke, nadle ni organ je du an donijeti rje enje i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od 30 dana, ako posebnim propisom nije odre en kra i rok.

(3) Ako nadle ni organ protiv ijeg je rje enja dopu tena alba ne donese rje enje i ne dostavi ga stranci u roku iz stavova 1 i 2 ovog lana, stranka ima pravo izjaviti albu Apelacionoj komisiji, kao da je njen zahtjev odbijen ( utanje uprave).

(4) Kad se u postupku radi o slu ajevima iz lana 126 ovog zakona, nadle ni organ je

du an rje enje po zahtjevu stranke donijeti najkasnije u roku od 7 dana od dana prijema zahtjeva.

5. Ispravljanje gre aka u rje enju

lan 204

(1) Organ koji je donio rje enje, odnosno slu bena lica koja je potpisala ili izdala rje enje, mo e u svako vrijeme da ispravi gre ke u imenima ili brojevima, pisanju ili ra unanju, kao i druge o igledne neta nosti u rje enju ili njegovim ovjerenim prepisima. Ispravka gre ke proizvodi pravni u inak od dana od koga proizvodi pravni u inak rje enje koje se ispravlja.

(2) O ispravci se donosi poseban zaklju ak, koji se prila e izvorniku rje enja i ini njegov sastavni dio. Ovjeren prepis zaklju ka dostavlja se i strankama kojima je dostavljeno rje enje. Zaklju ak potpisuje slu bena lica koja je potpisala rje enje. Zaklju ak obavezno sadr i broj i datum rje enja koje se ispravlja.

(3) Protiv zaklju ka kojim se ve doneseno rje enje ispravlja ili kojim se odbija prijedlog za ispravljanje, dopu tena je posebna alba.

XIII ZAKLJU AK

lan 205

(1) Zaklju kom se odlu uje o pitanjima koja se ti u postupka.

(2) Zaklju kom se odlu uje o onim pitanjima u kojima je ovim zakonom predvi eno da se donosi zaklju ak, kao i o drugim pitanjima u vezi s provo enjem postupka a koja se ne rje avaju rje enjem.

lan 206

(1) Zaklju ak donosi slu bena lica koja obavlja onu radnju postupka pri kojoj se pojavilo pitanje koje je predmet zaklju ka, ako ovim zakonom ili drugim propisima nije druga ije odre eno.

(2) Ako se zaklju kom nala e izvr enje neke radnje, odredit e se rok u kome se ta radnja ima izvr iti.

(3) Zaklju ak se sa injava u vidu slu bene bilje ke u spisu i priop ava zainteresiranim licima usmeno, a napismeno se izdaje kada se protiv zaklju ka mo e izjaviti posebna alba, ili kad se mo e odmah tra iti izvr enje zaklju ka.

(4) Zaklju ak koji se izdaje pismeno sadr i: uvod, dispozitiv, obrazlo enje i pouku o pravnom lijeku.

lan 207

(1) Protiv zaklju ka mo e se izjaviti posebna alba samo kad je to ovim ili drugim zakonom izri ito predvi eno.

(2) alba se izjavljuje u istom roku, na isti na in i istom organu kao i alba protiv

rje enja.

(3) Zaklju ke protiv kojih nije dopu tena posebna alba mogu zainteresirane lice pobijati albom protiv rje enja, osim ako je alba protiv zaklju ka ovim zakonom isklju ena.

(4) alba ne odla e izvr enje zaklju ka osim ako je to zakonom ili samim Zaklju kom drug ije odre eno.

TRE I DIO

PRAVNI LIJEKOVI

A) REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI

XIV ALBA

1. Pravo na albu

lan 208

(1) Protiv rje enja donesenog u prvom stupnju stranka ima pravo albe.

(2) Javni tu ilac,pravobranilac ili drugi organi Distrikta, kad su zakonom na to ovla tena, mogu izjaviti albu protiv rje enja kojim je povrije en zakon u korist pojedinca ili pravnog lica a na tetu javnog interesa.

lan 209

(1) Ako protiv prvostepenog rje enja iz lana 208 ovog Zakona nije dozvoljena alba, neposredno se mo e pokrenuti upravni spor.

(2) alba je dozvoljena protiv svake prvostepene odluke kada je zakonom isklju ena mogu nost upravnog spora.

(3) Protiv akata Skup tine Distrikta i Gradona elnika donesenih u prvom stupnju ne mo e se izjaviti alba.

2. Nadle nost organa za rje avanje o albi

lan 210

(1) O albi protiv prvostepenog rje enja koje donosi Odjel, preduze e (dru tvo), ustanova ili drugo pravno lice koje ima javnu ovlast, rje ava Apelaciona komisija.

(2) Apelaciona komisija sastoji se od pet (5) lanova. ef Odjela za stru ne administracijske poslove je po funkciji predsjedavaju i lan Apelacione komisije. Ostala eriri (4) lana Apelacione komisije imenuje Gradona elnik.

3. Rok za albu

lan 211

(1) alba protiv rje enja se podnosi u roku od 15 dana, ako zakonom nije druga ije odre eno.

(2) Rok za albu za svaku licu i za svaki organ kojima se rje enje dostavlja ra una se od dana dostavljanja rje enja.

lan 212

(1) U toku roka za albu rje enje se ne mo e izvr iti. Kad je alba propisno izjavljena, rje enje se ne mo e izvr iti sve dok se rje enje koje je doneseno o albi ne dostavi stranci.

(2) Iznimno, rje enje se mo e izvr iti u albenom roku, kao i po to je alba izjavljena, ako je to zakonom predvi eno ili ako je rije o poduzimanju hitnih mjera, ili ako bi usljed odga anja izvr enja bila nanesena nekoj stranci teta koja se ne bi mogla popraviti. U posljednjem slu aju mo e se tra iti odgovaraju e osiguranje od stranke u ijem se interesu provodi izvr enje i ovim osiguranjem uvjetovati izvr enje.

4. Sadr aj albe

lan 213

(1) U albi se mora navesti rje enje koje se pobija, ozna uju i naziv organa koji ga je donio i broj i datum rje enja. Dovoljno je da alilac izlo i u albi u kom je pogledu nezadovoljan rje enjem, ali albu ne mora posebno obrazlo iti.

(2) U albi se mogu iznositi nove injenice i novi dokazi, a alilac je du an da obrazlo i zbog ega ih nije iznio u prvostepenom postupku.

(3) Ako su u albi iznesene nove injenice i novi dokazi, a u postupku sudjeluju dvije ili vi e stranaka sa suprotnim interesima, albi se prila e jo i onoliko prepisa albi koliko ima takvih stranaka. U takvom slu aju organ dostavlja svakoj takvoj stranci prepis albe i ostavlja joj rok da se o novim injenicama i dokazima izjasni. Ovaj rok ne mo e biti kra i od osam, ni du i od petnaest dana.

5. Predavanje albe

lan 214

(1) alba se neposredno predaje ili alje po tom organu koji je donio prvostepeno rje enje.

(2) Ako je alba predata ili poslata neposredno Apelacionom vije u, ono je odmah alje organu prvog stupnja.

(3) alba predata ili poslata neposredno Apelacionoj komisiji u pogledu roka smatra se

da je predata prvostepenom organu.

6. Rad prvostepenog organa po albi

lan 215

(1) Organ prvog stupnja ispituje da li je alba dopu tena, pravovremena i izjavljena od ovla tene lice.

(2) Nedopu tenu, nepravovremenu ili od neovla tene lice izjavljenu albu organ prvog stupnja odbacit e svojim rje enjem.

(3) Pravovremenost albe koja je predata ili poslata neposredno Apelacionoj komisiji, organ prvog stupnja cijeni prema danu kad je predata, odnosno poslata Apelacionoj komisiji.

(4) Protiv rje enja kojim je alba odba ena na osnovu stava 2 ovog lana, stranka ima pravo albe.

lan 216

(1) Ako organ prvog stupnja koji je donio rje enje utvrdi da je alba opravdana, a nije potrebno provoditi novi ispitni postupak, mo e stvar rije iti druga ije i novim rje enjem zamijeniti rje enje koje se albom pobija.

(2) Protiv novog rje enja stranka ima pravo albe.

lan 217

(1) Ako organ koji je donio rje enje utvrdi povodom albe da je provedeni postupak bio nepotpun, a da je to moglo uticati na rje enje stvari, on je du an postupak upotpuniti u skladu s odredbama ovog zakona.

(2) Organ koji je donio rje enje upotpunit e postupak i onda kad alilac iznese u albi takve injenice i dokaze koji bi mogli uticati na druga ije rje enje stvari, ako je aliocu morala biti data mogu nost da sudjeluje u postupku koji je prethodio

dono enju rje enja a ta mu mogu nost nije bila data a on je propustio da je iskoristi, ali je u albi opravdao to propu tanje.

(3) Prema rezultatu dopunjenog postupka, organ koji je donio rje enje mo e, u granicama zahtjeva stranke, stvar rije iti druga ije i novim rje njem zamijeniti rje enje koje se albom pobija.

(4) Protiv novog rje enja stranka ima pravo albe.

lan 218

Kad je rje enje doneseno bez prethodno provedenog posebnog ispitnog postupka koji je bio obavezan, ili kad je doneseno po lanu 126, stav 1, ta ke 1, 2 i 3 ovog zakona, ali stranci nije bila data mogu nost da se izjasni o injenicama i okolnostima koje su od

va nosti za dono enje rje enja, a stranka u albi tra i da se ispitni postupak provede, odnosno da joj se pru i mogu nost da se izjasni o takvim injenicama i okolnostima, prvostepeni organ je du an da provede taj postupak. Nakon provo enja postupka prvostepeni organ mo e uva iti zahtjev albe i donijeti novo rje enje.

lan 219

(1) Kad organ koji je donio rje enje utvrdi da je podnesena alba dopu tena, pravovremena i izjavljena od ovla tene lice, a nije sukladno odredbama lanovima 216 do 218 novim rje enjem zamijenio rje enje koje se albom pobija, du an je bez odga anja, a najkasnije u roku od osam dana od dana prijema albe, poslati albu Apelacionoj komisiji.

(2) Uz albu je du an prilo iti sve spise koji se odnose na predmet.

7. Rje avanje Apelacione komisije po albi

lan 220

(1) Ako je alba nedopu tena, nepravovremena ili izjavljena od neovla tene lice, a prvostepeni organ je propustio da je zbog toga odbaci, odbacit e je rje enjem Apelacionoj komisiji.

(2) Ako albu ne odbaci Apelaciona komisija uzima predmet u rje avanje.

(3) Apelaciona komisija mo e odbiti albu, poni titi rje enje u cjelosti ili djelimi no, ili ga izmijeniti.

lan 221

(1) Apelaciona komisija e odbiti albu kad utvrdi da je postupak koji je rje enju prethodio pravilno proveden i da je rje enje pravilno i na zakonu zasnovano, a alba neosnovana.

(2) Apelaciona komisija e odbiti albu i kad utvrdi da je u prvostepenom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli uticati na rje enje stvari.

(3) Kad Apelaciona komisija utvrdi da je prvostepeno rje enje zasnovano na zakonu, ali zbog drugih razloga, a ne zbog onih koji su u rje enju navedeni, on e u svom rje enju izlo iti te razloge, a albu odbiti.

lan 222

(1) Ako Apelaciona komisija utvrdi da je u prvostepenom postupku u injena nepravilnost koja ini rje enje ni tavim ( lan 247) ovog zakona, proglasit e takvo rje enje ni tavim, kao i onaj dio postupka koji je obavljen poslije te nepravilnosti.

(2) Ako Apelaciona komisija utvrdi da je prvostepeno rje enje donio nenadle an organ, poni tit e to rje enje po slu benoj du nosti i dostavit e predmet nadle nom organu na rje avanje.

lan 223

(1) Ako Apelaciona komisija utvrdi da su u prvostepenom postupku injenice

nepotpuno i pogre no utvr ene, da se u postupku nije vodilo ra una o pravilima postupka koja bi bila od uticaja na rje enje stvari, ili da je dispozitiv pobijanog rje enja nejasan ili da je u protivrje nosti s obrazlo enjem, on e upotpuniti postupak i otkloniti izlo ene nedostatke, bilo sam preko prvostepenog organa ili kog drugog zamoljenog organa, a ti organi su du ni postupiti po tra enju Apelacione komisije. Ako Apelaciona komisija utvrdi da se na osnovu injenica utvr enih u upotpunjenom postupku, stvar mora rije iti druga ije nego to je rije ena prvostepenim rje enjem, on e svojim rje enjem poni titi prvostepeno rje enje i sam rije iti stvar.

(2) Ako Apelaciona komisija utvrdi da e nedostatke prvostepenog postupka br e i ekonomi nije otkloniti prvostepeni organ, on e svojim rje enjem poni titi prvostepeno rje enje i vratiti predmet prvostepenom organu na ponovni postupak. U tom slu aju Apelaciona komisija je du no svojim rje enjem ukazati prvostepenom organu u kom pogledu treba upotpuniti postupak, a prvostepeni organ je du an u svemu da postupi po rje enju Apelacione komisije i bez odga anja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema predmeta, da donese novo rje enje. Protiv novog rje enja stranka ima pravo albe.

lan 224

(1) Ako Apelaciona komisija utvrdi da su u prvostepenom rje enju pogre no ocijenjeni dokazi, da je iz utvr enih injenica izveden pogre an zaklju ak glede injeni nog stanja, da je pogre no primijenjen pravni propis na osnovu koga se rje ava stvar, da je u istoj upravnoj stvari ve jednom poni teno prvostepeno rje enje, a posebno ako prvostepeni organ nije u svemu postupio po rje enju Apelacione komisije ili ako utvrdi da je na osnovu slobodne ocjene trebalo donijeti druga ije rje enje, on e svojim rje enjem poni titi prvostepeno rje enje i sam rije iti stvar.

(2) Ako Apelaciona komisija utvrdi da je rje enje pravilno glede utvr enih injenica i u pogledu primjene zakona, ali da se cilj zbog koga je rje enje doneseno mo e posti i i drugim sredstvima povoljnijim za stranku, izmijenit e prvostepeno rje enje u tom smislu.

lan 225

(1) Radi pravilnog rje enja stvari Apelaciona komisija mo e povodom albe izmijeniti prvostepeno rje enje u korist alioca i mimo zahtjeva postavljenog u albi, a u okviru zahtjeva postavljenog u prvostepenom postupku, ako se tim ne vrije a pravo druge lice.

(2) S istim ciljem Apelaciona komisija mo e povodom albe izmijeniti prvostepeno rje enje na tetu alioca, ali samo iz nekog od razloga predvi enih u lanovima 243, 246 i 247 ovog zakona.

lan 226

(1) Odredbe ovog zakona koje se ne odnose na rje enje sukladno se primjenjuju i na rje enja koja se donose po albi.

(2) U obrazlo enju Apelacione komisije moraju se ocijeniti i svi navodi albe. Ako je ve prvostepeni organ u obrazlo enju svog rje enja pravilno ocijenio navode koji se u albi iznose, Apelaciona komisija se mo e u svom rje enju samo pozvati na razloge

iznesene u prvostepenom rje enju.

8. alba kad prvostepeno rje enje nije doneseno u zakonskom roku

lan 227

(1) Ako je albu izjavila stranka po ijem zahtjevu prvostepeni organ nije donio rje enje u zakonskom roku, Apelaciona komisija je du na odmah, a najkasnije u roku od tri dana od prijema `albe tra iti da mu prvostepeni organ odmah dostavi sve spise predmeta i da pismeno iznese razloge zbog kojih rje enje nije doneseno u roku. Prvostepeni organ je obavezan postupiti po tom tra enju u roku koji odredi Apelaciona komisija, s tim da taj rok ne mo e biti du i od pet dana. Ako Apelaciona komisija utvrdi da rje enje nije doneseno u roku zbog opravdanih razloga, ili zbog krivice stranke, odredit e prvostepenom organu rok za dono enje rje enja, koji ne mo e biti du i od 15 dana i vratiti mu sve spise predmeta na rje avanje.

(2) Ako Apelaciona komisija utvrdi da razlozi zbog kojih rje enje nije doneseno u roku nisu opravdani, ona e rije iti stvar prema spisima predmeta i donijet e svoje rje enje, ako je to mogu e, a ako se stvar ne mo e rije iti prema spisima predmeta, sam e provesti postupak i svojim rje enjem rije iti stvar. Izuzetno, ako Apelaciona komisija utvrdi da e postupak br e i ekonomi nije provesti prvostepeni organ, nalo it e tom organu da to u ini i da mu prikupljene dokaze dostavi u odre enom roku koji ne mo e biti du i od osam dana, a prvostepeni organ je obavezan postupiti po tom tra enju. Nakon to prvostepeni organ dostavi tra ene podatke i dokaze, Apelaciona komisija e odmah rije iti stvar. Rje enje Apelacione komisije doneseno po ovoj odredbi je kona no.

9. Rok za dono enje rje enja po albi

lan 228

(1) Rje enje o albi mora se donijeti i dostaviti stranci to prije, a najkasnije u roku od 30 dana ra unaju i od dana predaje albe, ako posebnim propisom nije odre en kra i rok.

(2) Ako stranka odustane od albe, postupak u vezi sa albom obustavlja se zaklju kom.

9. Dostavljanje rje enja Apelacionoj komisiji

lan 229

Apelaciona komisija alje, po pravilu, svoje rje enje sa spisima predmeta prvostepenom organu, koji je du an da rje enje dostavi strankama u roku od pet dana od dana prijema spisa.

B) VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI

XV OBNOVA POSTUPKA

1. Pokretanje obnove postupka

lan 230

Postupak okon an rje enjem ili zaklju kom protiv koga nema redovnog pravnog lijeka u upravnom postupku (kona no u upravnom postupku) obnovit e se:

1) ako se sazna za nove injenice, ili se utvrdi ili stekne mogu nost da se upotrijebe novi dokazi koji bi, sami ili u vezi s ve izvedenim i upotrijebljenim dokazima, mogli dovesti do druga ijeg rje enja, da su te injenice, odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u ranijem postupku;

2) ako je rje enje doneseno na osnovu la ne isprave ili la nog iskaza svjedoka ili vje taka, ili ako je do lo kao posljedica nekog djela ka njivog po zakonu;

3) ako se rje enje temelji na presudi donesenoj u kaznenom postupku ili u postupku o privrednom prestupu, a ta presuda je pravomo no ukinuta;

4) ako je rje enje povoljno za stranku doneseno na osnovu neistinitih navoda stranke kojima je organ koji je vodio postupak bio naveden u zabludu;

5) ako se rje enje organa koji je vodio postupak temelji na nekom prethodnom pitanju a nadle ni organ je to pitanje kasnije rije io u bitnim ta kama druga ije;

6) ako je u dono enju rje enja u estvovala slu bena lica koja je po zakonu morala biti izuzeta;

7) ako je rje enje donijela slu bena lica nadle nog organa koja nije bila ovla tena za njegovo dono enje;

8) ako licu koja je trebala da sudjeluje u svojstvu stranke nije bila data mogu nost da sudjeluje u postupku;

9) ako stranku nije zastupao zakonski zastupnik a po zakonu je trebalo da je zastupa;

10) ako licu koja je sudjelovala u postupku nije bila data mogu nost da se pod uslovima iz lana 16 ovog zakona slu i svojim jezikom.

lan 231

(1) Obnovu upravnog postupka mo e tra iti stranka, a organ koji je donio rje enje kojim je postupak okon an mo e pokrenuti obnovu postupka po slu benoj du nosti.

(2) Zbog okolnosti navedenih u lanu 230, ta ke 1, 6, 7, 8 i 11 ovog zakona, stranka mo e tra iti obnovu postupka samo ako bez svoje krivice nije bila u stanju da u ranijem postupku iznese okolnosti zbog kojih tra i obnovu.

(3) Iz razloga navedenih u lanu 230, ta ke 6 i 11 ovog zakona, stranka mo e tra iti obnovu postupka ako je taj razlog bio bez uspjeha iznesen u ranijem postupku.

(4) Tu ilac mo e tra iti obnovu postupka pod istim uslovima kao i stranka.

lan 232

Ako je rje enje po kome se tra i obnova upravnog postupka bio predmet upravnog spora, obnova se mo e dozvoliti samo zbog onih injenica koje je organ utvrdio u ranijem upravnom postupku, a ne i zbog injenica koje je utvrdio sud u svom postupku.

lan 233

(1) Stranka mo e tra iti obnovu postupka u roku od 30 dana, i to:

1. u slu aju iz lana 230, ta ka 1

od dana kad je stranka mogla iznijeti nove injenice, odnosno upotrijebiti nove dokaze;

2. u slu aju iz lana 230, ta ke 2 i 3

od dana kad je stranka saznala za pravomo nu presudu u kaznenom postupku, ili u postupku u privrednom prestupu, a ako se postupak ne mo e provesti, od dana kad je saznala za obustavu tog postupka ili za okolnosti zbog kojih nema mogu nosti za kazneno gonjenje, odnosno za gonjenje za privredni prestup;

3. u slu aju iz lana 230, ta ka 5 - od dana kad je stranka mogla upotrijebiti novi akt (presudu, rje enje);

4. u slu aju iz lana 230, ta ke 4, 6, 7 i 8

od dana kad je stranka saznala za razlog obnove;

5. u slu aju iz lana 230, ta ke 9, 10 i 11

od dana kad je rje enje dostavljeno stranci.

(2) Ako bi rok odre en u stavu 1 ovog lana po eo te i prije nego to je rje enje postalo kona no u upravnom postupku, taj e se rok ra unati od dana kad rje enje postane kona no, odnosno od dostavljanja kona nog rje enja nadle nog organa.

(3) Nakon proteka roka od pet godina od dostavljanja kona nog rje enja stranci obnova se ne mo e tra iti niti se mo e pokrenuti po slu benoj du nosti.

(4) Iznimno, i poslije roka od pet godina obnova se mo e tra iti odnosno pokrenuti samo iz razloga navedenih u lanu 230, ta ke 2, 3 i 5 ovog zakona.

lan 234

(1) Upravni postupak mo e se obnoviti iz razloga navedenih u lanu 230, ta ka 2 ovog zakona i ako se kazneni postupak ne mo e provesti, ili ako postoje okolnosti zbog kojih se postupak ne mo e pokrenuti.

(2) Prije dono enja zaklju ka o obnovi upravnog postupka iz razloga navedenih u lanu 230, ta ka 2 ovog zakona, slu bena lica e od organa nadle nog za slu beno gonjenje zatra iti obavje tenje o tome da li je kazneni postupak obustavljen, odnosno da li postoje okolnosti zbog kojih se postupak ne mo e pokrenuti. Slu bena lica ne mora tra iti takvo obavje tenje ako je nastupila zastarjelost kaznenog gonjenja ili ako je nastupila smrt lica na iju se kaznenu odgovornost ukazuje u zahtjevu za obnovu upravnog postupka, odnosno ako okolnosti zbog

kojih se postupak ne mo e pokrenuti sama slu bena lica mo e sa sigurno u utvrditi.

lan 235

Stranka je du na u prijedlogu za obnovu postupka u initi vjerojatnim okolnosti na kojim temelji prijedlog, kao i okolnost da je prijedlog stavljen u zakonskom roku.

2. Rje avanje u obnovi postupka

lan 236

(1) Prijedlog za obnovu postupka stranka predaje ili alje organu koji je o predmetu rje avao u prvom stupnju ili Apelacionoj komisiji, ako je ono donijelo rje enje kojim je postupak okon an.

(2) O prijedlogu za obnovu postupka rje ava onaj organ koji je donio rje enje kojim je postupak okon an.

(3) Kad se obnova tra i po rje enju koje je donijela Apelaciona komisija, prvostepeni organ koji primi prijedlog za obnovu priklju it e spise predmeta prijedlogu i poslat e Apelacionoj komisiji odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana prijema

prijedloga.

lan 237

(1) Kad organ koji je nadle an za rje avanje o prijedlogu za obnovu primi prijedlog, du an je da ispita da li je prijedlog pravovremen i izjavljen od ovla tene lice i da li je okolnost na kojoj se prijedlog temelji u injena vjerovatnom.

(2) Ako uvjeti iz stava 1 ovog lana nisu ispunjeni, nadle ni organ e ispitati da li su okolnosti, odnosno dokazi koji se iznose kao razlog za obnovu takvi da bi mogli dovesti do druga ijeg rje enja, a ako utvrdi da nisu, odbit e prijedlog svojim rje enjem.

lan 238

(1) Ako nadle ni organ ne odbaci niti odbije prijedlog za obnovu na osnovu lana 237 ovog zakona, donijet e zaklju ak da se obnova postupka dozvoljava i odredit e u kome e se opsegu postupak obnoviti. Ako se obnova postupka pokre e po slu benoj du nosti, nadle ni organ donijet e zaklju ak kojim se obnova dozvoljava, ako prethodno utvrdi da su za obnovu ispunjeni zakonski uvjeti. Ranije radnje u postupku na koje ne utje u razlozi obnove ne e se ponavljati.

(2) Kad je prema okolnostima slu aja mogu e, a u interesu je ubrzanja postupka, nadle ni organ mo e, im utvrdi postojanje uvjeta za obnovu, pre i na one radnje postupka koje se imaju obnoviti ne donose}i poseban zaklju ak kojim se obnova dozvoljava.

(3) Kad o prijedlogu za obnovu odlu uje Apelaciona komisija, ona e samo izvr iti potrebne radnje u obnovljenom postupku, a iznimno, ako utvrdi da e te radnje br e i ekonomi nije izvr iti prvostepeni organ, nalo it e mu da to u ini i da mu materijal

o tome dostavi u odre enom roku, koji ne mo e biti du i od osam dana. Prvostepeni organ je obavezan postupiti po nalogu Apelacione komisije.

lan 239

Na osnovu podataka pribavljenih u prija njem i u obnovljenom upravnom postupku, nadle ni organ donosi rje enje o stvari koja je bila predmet obnove postupka i njime mo e prija nje rje enje koje je bilo predmet obnove ostaviti na snazi ili ga zamijeniti novim rje enjem. U ovog drugom slu aju, a s obzirom na sve okolnosti pojedinog slu aja, organ mo e prija nje rje enje poni titi ili ukinuti.

lan 240

(1) Protiv zaklju ka donesenog o prijedlogu za obnovu postupka, kao i protiv rje enja donesenog u obnovljenom postupku, mo e se izjaviti alba samo kad je taj zaklju ak, odnosno rje enje donio prvostepeni organ.

(2) Ako je zaklju ak ili rje enje u obnovi postupka donijela Apelaciona komisija, protiv tog zaklju ka, odnosno rje enja mo e se neposredno pokrenuti upravni spor kod Osnovnog suda.

lan 241

(1) Prijedlog za obnovu postupka, po pravilu, ne odga a izvr enje rje enja po kome se obnova tra i, ali organ koji je nadle an za odlu ivanje o prijedlogu za obnovu postupka, ako smatra da e prijedlog za obnovu biti uva en, mo e po slu benoj du nosti ili na zahtjev stranke rije iti da se odgodi izvr enje dok se ne odlu i o pitanju obnove postupka.

(2) Zaklju ak kojim se dopu ta obnova postupka odga a izvr enje rje enja protiv

koga je obnova dozvoljena.

XVI OSOBITI SLU AJEVI PONI TAVANJA, UKIDANJA I MIJENJANJA RJE ENJA

1. Mijenjanje i poni tavanje rje enja u vezi s upravnim sporom

lan 242

(1) Organ protiv ijeg je rje enja pravovremeno pokrenut upravni spor mo e do okon anja spora, ako uva ava sve zahtjeve tu be, poni titi ili izmijeniti takvo rje enje, iz onih razloga iz kojih bi sud mogao poni titi takvo rje enje, ako se time ne vrije a pravo stranke u upravnom postupku ili tre e lice.

(2) Rje enje o poni tavanju ili izmjeni rje enja sukladno odredbi stava 1 ovog lana, organ donosi po slu benoj du nosti u momentu kad iz tu be koju mu je sud dostavio na odgovor i uvidom u cijeli spis utvrdi da je tu ba osnovana.

(3) Rje enje doneseno po odredbi 2 ovog lana dostavlja se stranci i sudu. Rje enje se donosi u roku koji je sud odredio za davanje odgovora na tu bu, odnosno prije nego se okon a upravni spor.

2. Poni tavanje i ukidanje rje enja po pravu nadzora

lan 243

(1) Rje enje koje je kona no u upravnom postupku, Apelaciona komisija e poni titi po pravu nadzora:

1. iz razloga pradvi enih u lanu 247, stav 1 ovog zakona;

2. ako je o istoj stvari ranije doneseno pravomo no rje enje kojim je ta upravna stvar druga ije rije ena;

3. ako je rje enje donio organ bez suglasnosti, potvrde, odobrenja ili mi ljenja drugog organa a ovo je potrebno po zakonu ili drugom propisu utemeljenom na zakonu;

4. ako je rje enje doneseno kao posljedica prisile, ucjene, pritiska ili druge nedopu tene radnje.

5. Ako ga je donio Mjesni nadle an organ.

(2) Rje enje koje je kona no u upravnom postupku mo e se ukinuti po pravu nadzora ako je njime o igledno povrije en materijalni zakon. U stvarima u kojima sudjeluju dvije ili vi e stranaka sa suprotnim interesima, rje enje se mo e ukinuti samo po pristanku zainteresiranih stranaka.

lan 244

(1) Apelaciona komisija mo e poni titi ili ukinuti rje enje po pravu nadzora.

(2) Apelaciona komisija donosi rje enje o poni tenju rje enja po slu benoj du nosti, na zahtjev stranke ili ombudsmena Bosne i Hercegovine, a rje enje o ukidanju po slu benoj du nosti ili na zahtjev ombudsmena.

(3) Rje enje o poni tenju na osnovu ta aka 1, 2 i 3, stava 1 lana 243 ovog zakona mo e se donijeti u roku od pet godina, a na osnovu ta ke 4, stava 1 tog lana

u roku od jedne godine od dana kad je rje enje postalo kona no u upravnom postupku.

(4) Rje enje o poni tenju rje enja na osnovu lana 243, stav 1, ta ka 4 ovog zakona mo e se donijeti bez obzira na rokove utvr ene u stavu 3 ovog lana.

(5) Rje enje o ukidanju na osnovu stava 2, lana 243 ovog zakona mo e se donijeti u roku od jedne godine od dana kad je rje enje postalo kona no u upravnom postupku.

(6) Protiv rje enja donesenog na osnovu lana 243 ovog zakona nije dopu tena alba. Protiv rje enja donesenog na osnovu lana 243 ovog zakona mo e se neposredno pokrenuti upravni spor kod Osnovnog suda.

3. Ukidanje i mijenjanje pravomo nog rje enja uz pristanak ili na zahtjev stranke

lan 245

(1) Ako je pravomo nim rje enjem stranka stekla neko pravo, a organ koji je donio to rje enje smatra da je u tom rje enju nepravilno primijenjen materijalni zakon, mo e rje enje ukinuti ili izmijeniti radi njegovog uskla ivanja sa zakonom samo ako stranka koja je na osnovu tog rje enja stekla pravo na to, pristane i ako se time ne vrije a pravo tre e lice. Pristanak stranke je obavezan i za izmjenu na tetu stranke pravomo nog rje enja kojim je stranci odre ena obaveza.

(2) Pod uslovima iz stava 1 ovog lana, a na zahtjev stranke, mo e se ukinuti ili izmijeniti i pravomo no rje enje koje je nepovoljno po stranku. Ako organ utvdi da nema potrebe da se rje enje ukine ili izmijeni, du an je da o tome obavijesti stranku.

(3) Izmjena rje enja na osnovu ovog lana djeluje samo ubudu e.

(4) Rje enje na osnovu stavova 1 i 2 ovog lana donosi prvostepeni organ koji je donio rje enje, a Apelaciona komisija samo kad je svojim rje enjem odlu ila o stvari. Ako je taj organ ukinut ili je prestao biti nadle an u stvari o kavoj je rije , rje enje donosi organ koji je za tu stvar nadle an u vrijeme dono enja rje enja.

(5) alba protiv novog rje enja donesenog na osnovu ovog lana dopu tena je samo ako je to rje enje donio prvostepeni organ. Ako je rje enje donijela Apelaciona komisija, odnosno ako je rje enje prvostepenog organa kona no, protiv tog rje enja mo e se pokrenuti upravni spor.

4. Vanredno ukidanje rje enja

lan 246

(1) Izvr no rje enje mo e se ukinuti ako je to potrebno radi otklanjanja te ke i neposredne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi, javnu sigurnost, javni mir i poredak ili javni moral, ili radi otklanjanja poreme aja u privredi, ako se to ne bi uspje no moglo otkloniti drugim sredstvima kojima bi se manje diralo u ste ena prava. Rje enje se mo e ukinuti i samo djelimi no, u opsegu koliko je neophodno da se opasnost otkloni ili za tite navedeni javni interesi.

(2) Ako je rje enje donio prvostepeni organ, to rje enje mo e u smislu stava 1 ovog lana,ukinuti taj organ,a mo e ga ukinuti Apelaciona komisija.

(3) Protiv rje enja kojim se izvr eno rje enje ukida dopu tena je alba samo kad je to rje enje donio prvostepeni organ. U suprotnom, protiv takvog rje enja mo e se neposredno pokrenuti upravni spor kod Osnovnog suda.

(4) Stranka koja usljed ukidanja rje enja trpi tetu ima pravo na naknadu samo stvarne tete. Za rje avanje o zahtjevu za naknadu tete nadle an je Osnovni sud. Osnovni

sud rje ava o visini naknade tete po op tim pravilima o naknadi tete uzimaju i u obzir sve okolnosti slu aja.

5. Ogla avanje rje enja ni tavim

lan 247

Ni tavim se ogla ava rje enje:

1) koje je u upravnom postupku doneseno u stvari iz sudske nadle nosti ili u stvari o kojoj se uop e ne mo e rje avati u upravnom postupku;

2) koje bi svojim izvr enjem moglo prouzrokovati neko djelo ka njivo po kaznenom zakonu;

3) ije izvr enje uop e nije mogu e; 4) na koje stranka nije naknadno izri ito ili pre utno pristala; 5) koje sadr i nepravilnosti koje je po nekoj izri itoj zakonskoj odredbi predvi ena kao

razlog ni tavosti.

lan 248

(1) Rje enje se mo e u svako doba oglasiti ni tavim po slu benoj du nosti ili po prijedlogu stranke ili ombudsmena Bosne i Hercegovine.

(2) Rje enje se mo e oglasiti ni tavim u cjelosti ili djelimi no.

(3) Rje enje ogla ava ni tavim organ koji ga je donio ili Apelaciona komisija.

(4) Protiv rje enja kojim se neko rje enje ogla ava ni tavim ili se odbija prijedlog stranke ili ombudsmena za ogla avanje rje enja ni tavim dopu tena je alba. Ako nema organa koji rje ava o albi, protiv takvog rje enja mo e se neposredno pokrenuti upravni spor kod suda.

6. Pravne posljedica poni tavanja i ukidanja

lan 249

(1) Poni tavanjem rje enja i ogla avanjem rje enja ni tavim, poni tavaju se i pravne posljedice koje je takvo rje enje proizvelo.

(2) Ukidanjem rje enja ne poni tavaju se pravne posljedice koje je rje enje ve proizvelo do dana ukidanja, ali se onemogu ava daljnje proizvo enje pravnih posljedica ukinutog rje enja.

(3) Organ koji sazna za rje enje kojim je povrije en zakon, a povreda mo e biti razlog za obnovu postupka, odnosno za poni tavanje, ukidanje ili mijenjanje rje enja, du an je bez odga anja da o tome obavijesti organ nadle an za pokretanje postupka i dono enja rje enja.

ETVRTI DIO

XVII IZVR ENJE RJE ENJA I ZAKLJU AKA

1. Op te odredbe

lan 250

(1) Rje enje doneseno u upravnom postupku izvr ava se po to postane izvr no.

(2) Prvostepeno rje enje postaje izvr no: 1. istekom roka za albu, ako alba nije izjavljena; 2. dostavom stranci, ako alba nije dopu tena; 3. dostavom stranci, ako alba ne odga a izvr enje;

4. dostavom stranci rje enja kojim se alba odbacuje ili odbija.

(3) Drugostepeno rje enje kojim je izmijenjeno prvostepeno rje enje postaje izvr no kad se dostavi stranci.

(4) Ako je u rje enju odre eno da se radnja koja je predmet izvr enja mo e izvr iti u ostavljenom roku, rje enje postaje izvr no istekom tog roka. Ako rje enjem nije odre en rok za izvr enje radnje, rje enje postaje izvr no u roku od 15 dana od dana dono enja rje enja. Rje enjem ostavljeni rok za izvr enje rje enja, odnosno propisani rok od 15 dana za izvr enje po inje da te e od dana kad rje enje, u smislu stavova 2 i 3 ovog lana postane izvr no.

(5) Izvr enje se mo e provesti i na temelju zaklju enog poravnanja, ali samo protiv lice koja je u estvovala u zaklju ivanju poravnanja.

(6) Ako se rje enje odnosi na dvije ili vi e stranaka koje u postupku u estvuju sa istovjetnim zahtjevima, alba koju podnese bilo koja od tih stranaka spre ava izvr nost rje enja.

(7) Nakon isteka roka od pet godina od dana kad je rje enje postalo izvr no ne mo e se tra iti njegovo izvr enje.

lan 251

(1) Zaklju ak donesen u upravnom postupku izvr ava se po to postane izvr an.

(2) Zaklju ak protiv koga se ne mo e izjaviti posebna alba, kao i onaj zaklju ak protiv koga se ne mo e izjaviti posebna alba koja ne odga a izvr enje zaklju ka, postaje izvr an priop enjem, odnosno dostavom stranci.

(3) Kad je zakonom ili samim zaklju kom odre eno da alba odga a izvr enje zaklju ka, zaklju ak postaje izvr an istekom roka za albu, ako alba nije izjavljena, a ako je izjavljena dostavljanjem stranci rje enja kojim se alba odbacuje ili odbija.

(4) U ostalim slu ajevima zaklju ak postaje izvr an pod uslovima propisanim za izvr nost rje enja u lanu 250, stavovi 3, 4 i 6 ovog zakona.

(5) Odredbe ovog zakona o izvr enju rje enja va e i za izvr enje zaklju ka.

lan 252

Izvr enje rje enja donesenog u upravnom postupku provodi se radi ostvarivanja nov anih potra ivanja ili nenov anih obaveza.

lan 253

(1) Kad postoji mogu nost da se izvr enje provede na vi e na ina i primjenom raznih sredstava, izvr enje e se provesti na onaj na in i primjenom onog sredstva koje dovodi do cilja a koje je po izvr enika najbli e.

(2) Nedjeljom i u dane praznika kada se ne radi, kao i no u, radnje izvr enja mogu se provoditi samo iznimno i to ako postoji opasnost od nastanka znatne tete i ako je organ koji provodi izvr enje izdao za to pismeni nalog.

lan 254

(1) Izvr enje se provodi protiv lice koja je obavezna da ispuni obavezu (izvr enik), odnosno njegovih nasljednika ili pravnih slijednika.

(2) Izvr enje se provodi po slu benoj du nosti ili na prijedlog stranke.

(3) Po slu benoj du nosti izvr enje se provodi kad to nala e javni interes. Izvr enje koje je u interesu stranke provodi se na prijedlog stranke (tra ilac izvr enja).

lan 255

(1) Izvr enje rje enja provodi se administrativnim putem (administrativno izvr enje), a u slu ajevima predvi enim ovim zakonom

sudskim putem (sudsko izvr enje).

(2) Administrativno izvr enje provode Odjeli po odredbama ovog, odnosno posebnog zakona, a sudsko izvr enje

Osnovni sud po propisima koji va e za sudsko izvr enje.

lan 256

(1) Izvr enje radi ispunjenja nenov anih obaveza izvr enika provodi se administrativnim putem.

(2) Izvr enje radi ispunjenja nov anih potra ivanja provodi se sudskim putem. Izuzetno, izvr enje radi ispunjenja nov anih potra ivanja iz primanja na osnovu radnog odnosa mo e se provesti administrativnim putem po pristanku izvr enika.

lan 257

(1) Administrativno rje enje provodi Odjel koji je o stvari rje avao u prvom stupnju, ako posebnim propisom nije za to odre en drugi organ.

(2) Ako je propisano da administrativno izvr enje ne mo e provoditi Odjel koji je o stvari rje avao u prvom stupnju, a posebnim propisima nije odre en organ koji je za to ovla ten, izvr enje provodi Odjel za stru no administracijske poslove.

(3) Administrativno izvr enje rje enja koja donose institucije koje imaju javne ovlasti, koje nisu zakonom ovla tene da same izvr avaju svoja rje enja, dozvoljava i provodi Odjel za stru no administracijske poslove.

(4) Policija Distrikta je du na da organu nadle nom za provo enje izvr enja, na njegov zahtjev, pru i pomo u provo enju izvr enja.

lan 258

(1) Da bi se moglo pristupiti izvr enju rje enja, potrebno je da organ nadle an za provo enje administrativnog rje enja donese po slu benoj du nosti ili na zahtjev stranke, zaklju ak o dozvoli izvr enja. Zaklju kom se utvr uje da je rje enje koje se ima izvr iti postalo izvr no i odre uje na in izvr enja. Protiv ovog zaklju ka dopu tena je alba Apelacionoj komisiji.

(2) Zaklju ak o dozvoli izvr enja rje enja koje je doneseno u upravnoj stvari po slu benoj du nosti, organ nadle an za provo enje administrativnog izvr enja du an je da donese bez odga anja kad je takvo rje enje postalo izvr no, a najkasnije u roku od 30 dana od dana kad je rje enje postalo izvr no, ako posebnim propisima nije druga ije odre eno, s tim da se taj rok mo e produ iti jo 30 dana.

(3) Kad administrativno rje enje ne provodi organ koji je rje avao u prvom stupnju, ve drugi organ odre en posebnim propisom, tra ilac izvr enja podnosi prijedlog za izvr enje tom organu ili instituciji koja ima javne ovlasti, ako je ta institucija donijela rje enje koje se ima izvr iti. Ako je rje enje postalo izvr no, ovaj organ odnosno institucija stavlja na rje enje potvrdu da je postalo izvr no (potvrda izvr nosti) i dostavlja ga radi izvr enja organu nadle nom za izvr enje, s tim to obavezno istovremeno mora predlo iti i na in izvr enja.

(4) Kad se po slu benoj du nosti ima provesti izvr enje rje enja organa, odnosno institucije koji imaju javne ovlasti, a nisu ovla teni za provo enje izvr enja, oni se radi izvr enja obra aju organu nadle nom za izvr enje na na in propisan u stavu 3 ovog lana.

lan 259

(1) Administrativno izvr enje koje provodi organ, koji je o stvari rje avao u prvom stupnju, provodi se na osnovu rje enja koje je postalo izvr no i zaklju ka o dozvoli izvr enja.

(2) Administrativno rje enje koje provodi neki drugi organ provodi se na osnovu rje enja na kom je stavljena potvrda izvr nosti i donesen zklju ak o dozvoli izvr enja.

lan 260

(1) U postupku administrativnog izvr enja mo e se izjaviti alba koja se odnosi samo na izvr enje, a njome se ne mo e pobijati pravilnost rje enja koje se izvr ava.

(2) alba se izjavljuje Apelacionoj komisiji. alba ne odga a zapo eto izvr enje. U pogledu roka za albu i organa nadle nog za rje avanje o albi primjenjuju se odredbe lanova 211 i 212 ovog zakona.

lan 261

(1) Organ nadle an za administrativno izvr enje obavezan je po slu benoj du nosti obustaviti zapo eto izvr enje i provedene radnje poni titi, ako se utvrdi da je obaveza izvr ena, da izvr enje nije bilo uop e dopu teno, da je bilo provedeno prema licu koja nije u obavezi, ili ako tra ilac izvr enja odustane od svog zahtjeva, odnosno ako je izvr no rje enje poni teno ili ukinuto.

(2) Administrativno izvr enje e se odgoditi ako se utvrdi da je u pogledu izvr enja obaveze dozvoljen po ek, ili je umjesto privremenog rje enja koje se izvr ava doneseno rje enje o glavnoj stvari koje se razlikuje od privremenog rje enja. Odga anje izvr enja odobrava organ koji je donio zaklju ak o dozvoli izvr enja.

lan 262

(1) Nov ane kazne izr ene po ovom zakonu izvr avaju organi nadle ni za izvr enje nov anih kazni izre enih za prekr aje.

(2) Nov ana kazna napla uje se u korist bud eta Distrikta.

lan 263

(1) Kad se ima provesti sudsko izvr enje rje enja donesenog u upravnom postupku, organ ije se rje enje ima izvr iti stavlja na rje enje potvrdu o izvr nosti i dostavlja ga radi izvr enja.

(2) Rje enje doneseno u upravnom postupku koje sadr i potvrdu o izvr nosti jeste osnov za sudsko izvr enje. To izvr enje provodi se po propisima koji va e za sudsko izvr enje.

(3) Neosnovanu potvdu izvr nosti ukinut e rje enjem organ koji je potvrdu stavio i to rje enje odmah dostaviti Osnovnom sudu.

2. Izvr enje nenov anih obaveza

lan 264

Izvr enje radi ostvarenja nenov anih obaveza izvr enika provodi se preko drugih lica ili prinudom.

a) Izvr enje preko drugih lica

lan 265

(1) Ako se izvr enikova obaveza sastoji u izvr enju radnje koju mo e izvr iti i druga lica, a izvr enik je ne izvr i uop e ili je ne izvr i u cjelosti, ova radnja e se izvr iti preko druge lice, na tro ak izvr enika. Izvr enik mora biti na to prethodno pismeno opomenut.

(2) U takvom slu aju organ koji provodi izvr enje mo e zaklju kom nalo iti izvr eniku da unaprijed polo i iznos koji je potreban za podmirenje tro kova izvr enja a da se obra un naknadno izvr i. Zaklju ak o polaganju ovog iznosa je izvr an.

b) Izvr enje prisilom

lan 266

(1) Ako je izvr enik du an da ne to dopusti ili da trpi, pa postupa protivno toj obavezi, ili ako je predmet izvr enja izvr enikova radnja koju ne mo e umjesto njega da izvr i druga lica, organ koji provodi izvr enje prisilit e izvr enika na ispunjavanje obaveze izricanjem nov anih kazni.

(2) Organ koji provodi izvr enje najprije e zaprijetiti izvr eniku primjenom prisilnog sredstva ako svoju obavezu ne izvr i u ostavljenom roku. Ako izvr enik u toku tog roka poduzme neku radnju protivno svojoj obavezi, ili ako ostavljeni rok bezuspje no prote e, zaprije eno prisilno sredstvo e se odmah izvr iti, a ujedno e se odrediti novi rok za izvr enje radnje i zaprijetiti novom, stro ijom prisilnom

mjerom.

(3) Prisilna nov ana kazna koja se na osnovu stava 2 ovog lana izri e prvi put ne mo e biti ve a od 100 KM. Svaka kasnija prisilna nov ana kazna mo e biti ponovo izre ena u istom iznosu.

(4) Napla ena nov ana kazna se ne vra a.

lan 267

Ako se izvr enje nenov ane obaveze ne mo e uop e ili ne mo e pravovremeno provesti primjenom sredstava predvi enih u lanovima 265 i 266 ovog zakona, izvr enje se prema prirodi obaveze, mo e provesti i neposrednom prisilom, ukoliko propisima nije druga ije odre eno.

lan 268

(1) Kad je na osnovu rje enja provedeno izvr enje, a to rje enje se kasnije poni ti ili izmijeni, izvr enik ima pravo da tra i da mu se vrati ono to mu je oduzeto, odnosno da se vrati u stanje koje proizilazi iz novog rje enja.

(2) O tra enju izvr enika iz stava 1 ovog lana rje ava organ koji je donio zaklju ak o dozvoli izvr enja.

3. Izvr enje radi osiguranja i privremeni zaklju ak

a) Izvr enje radi osiguranja

lan 269

(1) Radi osiguranja izvr enja mo e se zaklju kom dopustiti izvr enje rje enja i prije nego to je ono postalo izvr no, ako bi bez toga moglo biti osuje eno ili znatno ote ano izvr enje nakon to rje enje postane izvr no.

(2) Ako je rij o obavezama koje se prisilno izvr avaju samo na prijedlog stranke, predlaga mora opasnost od spre avanja ili ote avanja ispunjenja u initi vjerojatnim, a organ mo e izvr enje iz stava 1 ovog lana uvjetovati davanjem osiguranja prema lanu 202 stav 2 ovog zakona.

(3) Protiv zaklju ka donesenog na prijedlog stranke za izvr enje radi osiguranja, kao i protiv zaklju ka donesenog po slu benoj du nosti, dopu tena je posebna alba.

alba protiv zaklju ka kojim je odre eno izvr enje radi osiguranja ne odga a provo enje izvr enja.

lan 270

(1) Izvr enje radi osiguranja mo e se provoditi administrativnim ili sudskim putem.

(2) Kad se izvr enje radi osiguranja provodi sudskim putem, sud postupa po propisima koji va e za sudsko izvr enje.

lan 271

Izvr enje privremenog rje enja mo e se provoditi samo u onom opsegu i u onim slu ajevima ukoliko je dopu teno izvr enje radi osiguranja.

lan 272

(1) Ako postoji ili je bar u injena vjerojatnom obaveza stranke, a postoji opasnost da e obavezana stranka raspolaganjem imovine, dogovorom s tre im licima ili na drugi na in, osujetiti ili znatno ote ati izvr enje te obaveze, organ nadle an za dono enje rje enja o obavezi stranke mo e, prije dono enja rje enja o toj obvezi, donijeti privremeni zaklju ak radi osiguranja izvr enja obaveze. Pri dono enju privremenog zaklju ka nadle ni organ du an je voditi ra una o odredbi lan 237 ovog zakona i prilo iti rje enje uz zaklju ak.

(2) Dono enje privremenog zaklju ka mo e se uvjetovati davanjem osiguranja predvi enog u lanu 189, stav 2 ovog zakona.

(3) Glede privremenog zaklju ka donesenog na temelju stava 1 ovog lana, primjenjivat e se odredbe lana 269, stav 3 i lana 270 ovog zakona.

lan 273

(1) Ako je pravomo nim rje enjem utvr eno da pravno ne postoji obaveza stranke za ije je osiguranje bio donesen privremeni zaklju ak, ili je na drugi na in utvr eno da

je zahtjev za dono enje privremenog zaklju ka bio neopravdan, predlaga u iju je korist privremeni zaklju ak donesen naknadit e protivnoj stranci tetu koja joj je uzrokovana donesenim zaklju kom.

(2) O naknadi tete iz stava 1 ovog lana rje ava organ koji je donio privremeni zaklju ak.

(3) Ako je u slu aju iz stava 1 ovog lana o ito da je privremeni zaklju ak bio isposlovan iz obijesti, predlaga e se kazniti nov anom kaznom do 100 KM. Protiv zaklju ka o kazni dopu tena je posebna alba, koja odga a izvr enje zaklju ka.

PETI DIO

PROVO ENJE ZAKONA I PRELAZNE I ZAVR NE ODREDBE

XVIII MJERE ZA PROVO ENJE ZAKONA

lan 274

(1) Institucije koje imaju javne ovlasti ne mogu u upravnom postupku koji one vode same primjenjivati prisilne mjere privo enja ili dovo enja predvi ene u lanu 59, ta ke 3 i 4, lanu 154, ta ka 3 i lanu 166, ta ke 1 i 2 ovog zakona.

(2) Ako se u toku postupka koji vodi institucija koja ima javne ovlasti utvrdi da se postupak ne mo e provesti uop e ili se ne mo e pravilno provesti, bez primjene prisilnih mjera predvi enih u odredbama stava 1 ovog lana, ta institucija e se obratiti Odjel za stru no administrativnu podr ku. Na tra enje instutcije koja ima javne ovlasti, Odjel za stru no administracijske poslove je ovla ten da primjeni predvi enu prisilnu mjeru privo enja, odnosno dovo enja, ako se utvrdi da je to neophodno radi provo enja postupka.

lan 275

(1) U organima uprave, kao i u institucijama koje imaju javne ovlasti ako zakonom nije druga ije odre eno ovla tenja za poduzimanje radnji u upravnom postupku i ovla tenja za rje avanje u upravnim stvarima mogu se dati samo licu koja ima zakonom propisanu stru nu spremu, radno iskustvo i polo en stru ni ispit.

(2) Osobe iz stava 1 ovog lana pola u stru ni ispit prema propisima Distrikta koji se odnose na polaganje stru nog ispita slu benika Odjela u sastavu Vlade.

lan 276

(1) efovi Odjela odgovorni su za pravilnu i doslednu primjenu ovog zakona, a naro ito su odgovorni da se upravne stvari rje avaju u zakonom propisanim rokovima. U cilju pravilnog i efikasnog rje avanja stvari u upravnom postupku, te odgovorne lice su obavezne poduzimati mjere da se kontinuirano osigurava i provodi stru no usavr avanje slu benika i drugih lica koje rade na rje avanju upravnih stvari.

(2) Slu bena lica koja je ovla tena za poduzimanje radnji u upravnom postupku, odnosno koja je ovla tena za rje avanje u upravnim stvarima, du na je da u roku od 3 dana od isteka roka za rje avanje iz lana 203 i 228 ovog zakona obavijesti pismeno stranku o razlozima zbog kojih rje enje, odnosno zaklju ak nije donesen i o tome koje e se radnje poduzeti radi dono enja rje enja, odnosno zaklju ka, i pou iti stranku koja pravna sredstva mo e koristiti. To obavje tenje se istovremeno mora dostaviti i odgovornim licima iz stava 1 ovog lana radi poduzimanja mjera da se rje enje, odnosno zaklju ak donese bez odlaganja.

(3) Slu bena lica iz stava 2 ovog lana koja je ovla tena da vodi upravni postupak, odnosno da rje ava upravne stvari, ini te u povredu radne du nosti, ako je njenom krivicom do lo do neizvr enja odre enih procesnih radnji u upravnom postupku, zbog kojih se rje enje, odnosno zaklju ak nije mogao donijeti u zakonskom roku.

(4) Nadle na upravna inspekcija ima pravo da zahtijeva pokretanje postupka odgovornosti

kod nadle nog organa protiv efa Odjela odnosno rukovodioca institucije koja ima javne ovlasti, koji propusti vr enje du nosti iz stava 1 ovog lana, kao i protiv onog koji, protivnu lanu 275 ovog zakona ovlasti slu benu licu za poduzimanje ili za rje avanje u upravnim stvarima koja ne ispunjava propisane uvjete kao i disciplinski postupak protiv lica iz stava 3 ovog lana.

lan 277

(1) Gradona elnik je obavezan jedanput godi nje podnijeti pismeni izvje taj Skup tini o rje avanju upravnih stvari u upravnom postupku svih slu bi Distrikta.

(2) Izvje taj iz stava 1 ovog lana sadr i naro ito slijede e podatke: broj podnesenih zahtjeva od stranaka, broj pokrenutih upravnih postupaka po slu benoj du nosti, na in i rokove rje avanja upravnih stvari u prvostepenom i drugostepenom upravnom postupku, broj poni tenih odnosno ukinutih upravnih akata, broj odba enih zahtjeva, odnosno obustavljenih upravnih postupaka, broj i vrste primijenjenih prisilnih mjera, odnosno izre enih nov anih kazni, i broj nerije enih upravnih predmeta.

lan 278

(1) Na in iskazivanja podataka iz ta ke 1, lana 277 propisuje gradona elnik na osnovu prijedloga efa Odjela za stru no administracijske poslove.

(2) Ako je potrebno ef Odjela za stru no administracijsku podr ku, propisuje obrasce za pozive, dostavnice, nare enja za privo enje, zapisnike, zapisnike u vidu knjiga, rje enja iz lana 194, stav 1 i lana 198 i uvjerenja iz lana 105, stav 1 ovog zakona, kao i za druge akte u upravnom postupku za potrebe upravnih organa Distrikta i institucija Distrikta koje imaju javne ovlasti.

lan 279

(1) Na tra enje gra ana, organa uprave, institucija koje imaju javne ovlasti kao i drugih organa i institucija, Odjel za stru no administracijske poslove du an je davati obja njenja o primjeni odredaba ovog zakona.

(2) Obja njenja o primjeni odredaba ovog Zakona mo e davati Odjel za stru no administracijske poslove i po slu benoj du nosti, radi osiguranja jedinstvene primjene ovog zakona.

XIX NADZOR NAD PROVO ENJEM OVOG ZAKONA

lan 280

(1) Odjel za stru no administracijske poslove nadgleda provo enje ovog zakona.

(2) Odjel za stru no administracijske poslove vr i nadgledanje provo enja ovog zakona iz stava 1 i 2 ovog lana prvenstveno preko upravne inspekcijske slu be, kao i na svaki drugi zakonom dozvoljeni na in.

(3) Organi, slu be i institucije du ni su omogu iti ostvarivanje uvida u upravno rje avanje i postupati po nalozima upravne inspekcije koja vr i nadzor i na tra enje te inspekcije

dostavljati potrebne podatke, spise i obavje tenja o pitanjima koja se odnose na upravne stvari koje se rje avaju u upravnom postupku.

XX KAZNENE ODREDBE

lan 281

(1) Nov anom kaznom od 5.000 do 25.000 KM kaznit e se za prekr aj institucija koja ima javne ovlasti:

1) ako za rje avanje u upravnim stvarima, odnosno za poduzimanje radnji u postupku odredi licu koja ne ispunjava propisane uvjete ( lan 26, stav 2, u vezi sa lanom 275, stav 1),

2) ako odbije da primi pismeni podnesak stranke ili usmeno saop tenje u zapisnik, odnosno ne izda potvrdu o prijemu podneska ( lan 52, stav 1, 2 i 3),

3) ako izvr i pozivanje no u suprotno odredbi lana 58, stav 3),

4) ako se pozvana lica prinudno privede, a u pozivu nije bila nazna ena primjena te mjere ( lan 59, stav 3),

5) ako se po slu benoj du nosti ne pribavljaju podaci o injenicama o kojima se vodi slu bena evidencija ili ako se od stranke tra i da pribavi i podnese dokaze koje je du an pribaviti organ koji vodi postupak ili ako se od stranke tra i da podnese uvjerenja koja organi nisu du ni izdavati ( lan 121, stav 3 i lan 122, stav 2),

6) ako nije data mogu nost stranci da se izjasni o injenicama i okolnostima na kojima se zasniva rje enje, odnosno da u estvuje u izvo enju dokaza ili je doneseno rje enje prije nego to se stranci pru i mogu nost da se izjasni o injenicama i okolnostima ( lan 128, stav 3),

7) ako na zahtjev stranke ne}e da izda uvjerenje ili drugu ispravu o injenicama o kojima vodi slu benu evidenciju ili ako uvjerenje ili drugu ispravu ne izda u propisanom roku ili ne donese rje enje o odbijanju zahtjeva za izdavanje uvjerenja ( lan 156, stav 1, 2, 5 i 6),

8) ako ne postupi po zahtjevu nadle nog organa u vezi sa davanjem isprave ( lan 153),

9) ako po zahtjevu stranke ne donese rje enje i ne dostavi ga stranci u propisanom roku ( lan 153),

10) ako albu sa spisima ne dostavi drugostepenom organu u propisanom roku ( lan 219),

11) ako ne postupi po tra enju drugostepenog organa ili ako u svemu ne postupi po drugostepenom rje enju ili ako rje enje ne donese u propisanom roku ( lan 223),

12) ako na zahtjev Apelacione komisije ne dostavi u roku tra eno obavje tenje ili ako po nalogu drugostepenog organa ne donese rje enje u propisanom roku, ili ako na zahtjev drugostepenog organa ne prikupi tra ene podatke i ne dostavi ih u propisanom roku ( lan 227),

13) ako ne donese rje enje po albi u propisanom roku ( lan 228),

14) ako ne postupi po nalogu drugostepenog organa ili tra eni materijal ne dostavi u roku ( lan 238, stav 3),

15) ako onemogu ava uvid u upravno rje avanje ili ako ne postupi po nalozima nadle nog organa, odnosno upravne inspekcije koja vr i nadzor ili ne e da dostavi potrebne podatke, spise i obavje tenja na zahtjev organa odnosno upravne inspekcije ( lan 280, stav 4),

(2) Za prekr aj iz stava 1 ovog lana, kaznit e se nov anom kaznom od 300 do 1.200 KM i odgovorna lica u instituciji koja ima javne ovlasti, kao i odgovorna lica u Odjelu.

lan 282

(1) Nov anom kaznom od 5.000 do 25000 KM kaznit e se za prekr aj institucija koja ima javne ovlasti:

1) ako ne pru i zatra enu pravnu pomo ili ako ne postupi u vezi sa molbom za pomo u odre enom roku ( lan 28, stav 1 i 2);

2) ako saslu anim licima ne pro ita zapisnik ili ako onemogu i da saslu ane lice pregledaju zapisnik ( lan 63, stav 1);

3) ako stranci ili drugoj licu onemogu i razgledanje spisa ili da prepi u potrebne spise;

4) ako se ne sprovodi obavezno li no dostavljanje u slu ajevima predvi enim u odredbi lana 70, stav 1 ovog zakona;

5) ako na zahtjev stranke ne e da izda uvjerenje, odnosno ne donese rje enje o odbijanju zahtjeva u propisanom roku ( lan 157, stav 1 i 3);

6) ako ispita kao svjedoka licu koja bi svojim iskazom povrijedila du nost uvanja slu bene, dr avne ili vojne tajne ( lan160);

7) ako ne izda pismeno rje enje u propisanom roku ( lan 212);

8) ako izvr i prisilno privo enje ili dovo enje

suprotno lanu 274, stav 1 ovog zakona, odnosno ako u roku ne donese zaklju ak o primjeni prinudne mjere ili u roku ne odlu i o prigovoru ( lan 274, stav 3 i 4);

9) ako ne poduzima mjere za kontinuirano stru no osposobljavanje i usavr avanje slu benih lica koje su ovla tene za rje avanje u upravnim stvarima odnosno za poduzimanje radnji u postupku ili ako ne osigurava rje avanje upravnih stvari u propisanim rokovima ili ako u propisanom roku ne obavijesti stranku o razlozima zbog kojih rje enje, odnosno zaklju ak nije donesen ( lan 276, stav 1 i 2).

(2) Za prekr aj iz stava 1 ovog lana kaznit e se nov anom kaznom u iznosu od 2.000 do 10.000 KM i odgovorna lica u insituciji koja ima javne ovlasti, kao i odgovorna lica u Odjelu.

lan 283

(1) Nov anom kaznom od 4.000 do 20.000 KM kaznit e se za prekr aj institucija koja ima javne ovlasti:

1) ako ne izuzme slu benu licu kada su ispunjeni uvjeti za izuze e ( lan 29 i 30);

2) ako ne dozvoli stranci da se koristi stru nim pomaga em ( lan 49, stav 1);

3) ako se pozivanje lice radi prijema pismena vr i suprotno odredbi lana 67, stav 2 ovog zakona;

4) ako se pismeno ne dostavlja punomo niku za primanje pismena ( lan 75, stav 1);

5) ako ne pou i svjedoka na koja pitanja mo e uskratiti svjedo enje ( lan 163, stav 3 i lan 172, stav 1);

(2) Za prekr aj iz stava 1 ovog lana kaznit e se nov anom kaznom u iznosu od 1.000 do 5.000 KM i odgovorna lica u instituciji koja ima javne ovlasti, kao i odgovorna lica u Odjelu.

lan 284

(1) Odgovornom licu u Odjelu u smislu odredbe lana 281, stav 2, lana 282, stav 2 i lana 283 stav 2 ovog Zakona, smatra se ef Odjela, kao i slu benik u tim Odjelima koji je ovla ten da poduzima radnje u administrativnom postupku, i/ili drugi slu benik koji je zadu en da neposredno izvr i odre eni posao, a nije izvr io taj posao ili je izvr io radnju protivno datoj obavezi.

(2) Odgovornom licu u instituciji koja ima javne ovlasti u smislu odredaba lana 281, stav 2, lana 282, stav 2 i lana 283, stav 2 ovog Zakona, smatra se rukovodilac institucije i druge lice.

XXI PRELAZNE I ZAVR NE ODREDBE

lan 285

Upravni predmeti koji ne budu rije eni do dana stupanja na snagu ovog zakona rije it e se po odredbama ovog Zakona.

lan 286

Danom stupanja na snagu vog zakona prestaje primjena Zakona o op em upravnom postupku i drugih propisa o upravnom postupku koji se primjenjuju na teritoriji Distrikta do dana stupanja na snagu ovog Zakona.

lan 287

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu benom

glasniku Br ko Distrikta Bosne i Hercegovine".

BROJ:0-02-022-29/ 00 Br ko,28.jula 2000.god. PREDSJEDNIK

SKUP TINE BR KO DISTRIKTA

Mirsad apo,dipl.pravnik s.r.

This document was created with Win2PDF available at http://www.daneprairie.com.The unregistered version of Win2PDF is for evaluation or non-commercial use only.