3
Mutakalo • Mveledziso ya Mahayani • Mishumo • Tsireledzo na Vhutsireledzi • Pfunzo Vho Amukelani Chauke M usi shango ḽi tshi khou ḓi lu- gisela u ḓiphina nga maḓuvha a madakalo, Minisiṱa wa zwa Vhuendi Vho Dipuo Peters vho ita khuwelelo kha vhoramimoḓoro na vhaendangaṋayo uri vha ṱhogomele vhu- kuma na u shandukisa vhuḓifari havho dzi- badani dza shango ḽashu nga tshifhinga itshi. Tshifhinga tsha madakalo ndi hune shango ḽa lozwa vhunzhi ha matshilo a vhathu zwo vhangwa nga khombo dza badani. “Fhungo ḽi soliseaho ḽa uri khombo dza badani dzi ḓurela shango masheleni a linga- naho R300 biḽioni ḽi kha tshikhala tshihulwane na bono ḽashu ḽa u fhungudza khaedu tharu dzine dza vha vhushai, vhushayandinganyo na vhushayamushumo. Zwi kha rine uri ri humisele murahu tshinyalelo yo itwaho nga mpfu dza badani nga u vhea vhutsireledzi ha bada phanḓa ha adzhenda ya vhuendi,” vho ralo Minisiṱa Vho Peters. Vho vha vha tshi khou amba na vhadzulapo vha Khayelitsha kha vhuṱambo ha tshitshavha ha u elelwa Ḓuvha ḽa Ḽifhasi ḽa Tshihum- budzo. “Khombo i bvelela hu si na o khakhaho. U bva kha tshiṱasitisiki, ro wanulusa uri 95% ya khombo dzi bvelela zwo vhangwa nga u sa londa na u pfukwa ha mulayo wa badani. “Vhathu vhane vha lovha badani dzashu ndi vhathu vhane ra ha ḓivha … vhathu vha lovha mabasini, vhaṅwe zwidimelani, vhanwe vha lovha vha tshi khou tshimbila dzibadani. Vhathu avha ndi miraḓo ya miṱa. Ri vha ri tshi khou amba nga vhaṋetshedzi vha tshumelo. Ri vha ri tshi khou amba ngaha vharangaphanḓa vha dzikereke. Ri vha ri tshi khou amba ngaha vharathu, dzikhaladzi, dzikhonani na vhathu vha ndeme kha vhut- shilo ha muthu muṅwe na muṅwe,” vho ralo. Afrika Tshipembe ḽi lozwa matshilo a swi- kaho 14 000 nga ṅwaha zwo vhangwa nga mpfu dza badani. Kha zwenezwi, 80% ndi vhaswa vha miṅwaha ya vhukati ha 19 na 34. Minisiṱa vhori nyimele iyi i khou tea u kh- winifhala na uri vhoramimoḓoro vha tea u shandukisa kureilele kwavho. “Ndi humbela uri ri shandukise vhuḓifari na kuhumbulele kwashu musi ri tshi khou shumisa dzibada u itela riṋe vhane, nga mannḓa zwino ri tshi khou ya kha maḓuvha a madakalo. Kha vha vhofhe bannda! Vha songo reila musi vho nwa kana vho neta, vha songo shumisa ṱhingo thendeleki musi vha tshi khou reila, kha vha fhungudze luvhilo, kha vha vhone uri goloi yavho yo lugela u vha badani na u tevhedzela milayo yoṱhe ya badani. Vhutshilo na ikonomi zwi ya ḓura vhukuma lune ra nga si litshe u humbula hafhu nḓila ine ra sedza fhungo ḽa tsireledzo ya badani sa vhathu.” Minisiṱa Vho Peters vho humb- ela vharangaphanḓa vho fham- banaho vha dzikereke uri vha sa rabelise uri vhoramimoḓoro uri vha tsireledzee badani fhedzi, vha dovhe vha funze ngaha tsire- ledzo ya badani dzikerekeni kana hune vha ṱangana hone na vha tshi luvha. “Kha ri vhudze vhathu uri arali vha sa gi- dimesa, arali vha sa reila vha sa londi, arali vha sa tevhedzela milayo ya badani, arali vha sa amba nga ṱhingo thendeleki musi vha tshi khou reila, [ri nga fhungudza dzimpfu dzi- Kha vha tsireledzee dzibadani nga tshifhinga tsha maḓuvha a madakalo Vho Priscilla Khumalo na Vho Ongezwa Manyathi M aAfrika Tshipembe vho tsivhud- zwa hafhu uri vha shumise maḓi nga nḓila yo teaho. Khuwelelo iyi yo itwa nga tshigwada tsha dziminisiṱa dza muvhuso kha u shumana na ṱhahelelo ya maḓi na gomelelo, ine yo rangwa phanḓa nga Minisiṱa wa Tshumisano ya Mavhusele na zwa Sialala (Cogta), Vho Pravin Gordhan. Komiti iyi, ine yo vhumbwa ngga Muhasho wa Maḓi na Vhuthathatshili; wa Vhulimi, Vhusimamiri na Vhufuwakhovhe; Mveledziso ya Mahayani na Mbuyedzedzo ya Mavu; na Cogta, yo sumbedzisa uri Afrika Tshipembe ndi shango ḽi shayaho maḓi. Uya nga Minisiṱa Vho Gordhan, Cogta yo ṅwalela dzimeyara dzoṱhe kha shango uri vha dzhie maga o fhambanaho kha u fhindula nyimele iyi. Izwi zwi katela u tevhedzwa ha ndededzo ya Muhasho wa Maḓi na Vhuthathatshili maelana na u thomiwa ha u ṱuwiswa ha maḓi na maṅwe maga a u langa nyimele iyi; u ṱola u tevhedzelwa ha u ṱuwisa maḓi na khumbelo dza ndifhiso ho teaho; u dzhiela nṱha u luguswa ha phaiphi dzi no bvuḓa, na u engedza thekhinoḽodzhi ya usa tambiswa ha maḓi u fana na u gwedzhwa ha maḓi nga maṱuku, u vhulunga maḓi a mvula na u shumisa maḓi ono shumaho kha u sheledza. “Muvhuso u khou vhilaedzwa nga u shayea > Yo iswa Phanḓa kha Siaṱari 2 Kha ri shumisane kha u vhulunga maḓi > Yo iswa Phanḓa kha Siaṱari 2 ha maḓi na gomelelo kha zwitshavha zwashu, nga mannḓa miḓini, zwibadela na zwikoloni. Zwi kha riṋe roṱhe u mona na shango uri ri dzhiele nzele nyimele iyi,” vho ralo Minisiṱa Vho Gordhan. Ṱhahelelo ya maḓi i khou vhangwa nga u sa vha hone ha mvula, zwe zwa thoma mathomoni a 2015 na uri zwo ḓisa gomelelo u mona na shango. U na ha mvula nga phimo ya fhasi zwi vhangwa nga El Niño, mufuda wa mutsho wa ḽifhasi u hanaho murongwe kha dzingu ḽa sub-Saharan. Uya nga Beru ya Mutsho wa Afrika Tshipembe, hu kha ḓi ya u vha na mutsho wo omaho kha miṅwedzi yo salaho ya ṅwaha uno u swika nga Ṱhafamuhwe 2016, tshifhinga tshine kanzhi shangoni ḽashu ha vha hu tshi khou na mvula khuluwane. “Ri shango ḽa vhu 30 ḽo omelwaho kha ḽifhasi. Ṱhahelelo ya maḓi ndi fhungo ḽa ndeme Afrika Tshipembe,” vho ralo Minisiṱa Vho Gordhan, vhe vha engedza nga uri u hulela ha gomelelo hu khou kwama shango ḽashu nga nḓila isi yavhuḓi maelana na ikonomi na matshilisano. Komiti ya Dziminisiṱa (IMC) yo dovha ya ḓivhadza pulane dzine dza khou itwa nga mihasho yo teaho kha u shumana na nyimele ye ra livhana nayo zwazwino. Muhasho wa Maḓi na Vhuthathatshili wo ṋetshedza R352.6 miḽioni kha thandela ya u thoma ya vhudzheneleli ha gomelelo. Kha yeneyo, ho engedzwa masheleni a fhiraho R96 miḽioni u itela mathannge a tshifhinganyana na u engedza vhudzheneleli ngei Kwazulu-Natal. Hu kha ḓi ṱoḓea tshelede nnzhi kha mulevho wa vhuvhili wa gomelelo, une wa khou rangwa phanḓa nga Yunithi ya Ndango ya Tshinyalelo ya Muhasho wa Tshumisano ya Mavhusele na zwa Sialala. Muhasho wa Mveledziso ya Mahayanni na Mbuyedzedzo ya Mavu wo ḓivhadza uri zwifuwo zwa kha madzingu o kwameaho tshoṱhe kha mavunḓu maṱanu zwi ḓo pfuluswa zwa iswa kha “mavu a langwaho nga muvhuso”, hune ha kha ḓi vha na pfulo yavhuḓi. Muvhuso u khou ṋetshedza masheleni a linganaho R187 miḽioni kha vhudzheneleli ha u fhungudza gomelelo. “Devhula Vhukovhela ro no ṋetshedza mavu a egere dzi linganaho 200 000. Ndi khou lavhelela uri muvhuso wa vunḓu uḓo phaḓaladza mavu ayo nga nḓila i fanaho na ya KwaZulu-Natal,” vho raloho ndi Minisiṱa wa Muhasho wa Mveledziso ya Mahayani na Mbuyedzedzo ya Mavu Vho Gugile Nkwinti. Zwazwino gomelelo ḽi khou kwama zwikimu zwa ṋetshedzo ya maḓi zwa 173 kha zwa 1 628 u mona na shango, zwine zwa thusa miṱa ya 2.7 miḽioni kana 18% ya shango. FREE Vuk’uzenzele NDI YA MAHALA . . . fhedzi kha vha i fhirisele kha muṅwe musi vho no fhedza u vhala Siaṱari 4 KZN i thusa vhora- bulasi Vha i ḓiselwa nga Muhasho wa Vhudavhidzani (DoC) Tshivenda /English Nyendavhusiku 2015 / Phando 2016 Minisiṱa wa Vhuendi Vho Dipuo Peters vho eletshedza vhashumisi vha bada vhoṱhe uri vha shandukise vhuḓifari havho dzibadani Muvhuso wo ita khuwelelo kha vhadzulapo vhoṱhe vha Afrika Tshipembe uri vha shumise maḓi nga vhuḓifhinduleli. Vhagudiswa vha wana zwikili zwi shandukisaho vhutshilo Siaṱari 14 Ina Mishumo

Mutakalo • Mveledziso ya Mahayani • Mishumo • Tsireledzo ... · dimesa, arali vha sa reila vha sa londi, arali vha sa tevhedzela milayo ya badani, arali vha sa amba nga ṱhingo

  • Upload
    others

  • View
    4

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Mutakalo • Mveledziso ya Mahayani • Mishumo • Tsireledzo ... · dimesa, arali vha sa reila vha sa londi, arali vha sa tevhedzela milayo ya badani, arali vha sa amba nga ṱhingo

Vuk’uzenzeleMutakalo • Mveledziso ya Mahayani • Mishumo • Tsireledzo na Vhutsireledzi • Pfunzo

Vho Amukelani Chauke

Musi shango ḽi tshi khou ḓi lu-gisela u ḓiphina nga maḓuvha a madakalo, Minisiṱa wa zwa Vhuendi Vho Dipuo Peters

vho ita khuwelelo kha vhoramimoḓoro na vhaendangaṋayo uri vha ṱhogomele vhu-kuma na u shandukisa vhuḓifari havho dzi-badani dza shango ḽashu nga tshifhinga itshi.

Tshifhinga tsha madakalo ndi hune shango ḽa lozwa vhunzhi ha matshilo a vhathu zwo vhangwa nga khombo dza badani.

“Fhungo ḽi soliseaho ḽa uri khombo dza badani dzi ḓurela shango masheleni a linga-naho R300 biḽioni ḽi kha tshikhala tshihulwane na bono ḽashu ḽa u fhungudza khaedu tharu dzine dza vha vhushai, vhushayandinganyo na vhushayamushumo. Zwi kha rine uri ri humisele murahu tshinyalelo yo itwaho nga mpfu dza badani nga u vhea vhutsireledzi ha bada phanḓa ha adzhenda ya vhuendi,” vho ralo Minisiṱa Vho Peters.

Vho vha vha tshi khou amba na vhadzulapo vha Khayelitsha kha vhuṱambo ha tshitshavha ha u elelwa Ḓuvha ḽa Ḽifhasi ḽa Tshihum-budzo.

“Khombo i bvelela hu si na o khakhaho. U bva kha tshiṱasitisiki, ro wanulusa uri 95% ya khombo dzi bvelela zwo vhangwa nga u sa londa na u pfukwa ha mulayo wa badani.

“Vhathu vhane vha lovha badani dzashu ndi vhathu vhane ra ha ḓivha … vhathu vha lovha mabasini, vhaṅwe zwidimelani, vhanwe vha lovha vha tshi khou tshimbila dzibadani. Vhathu avha ndi miraḓo ya miṱa. Ri vha ri tshi khou amba nga vhaṋetshedzi vha tshumelo. Ri vha ri tshi khou amba ngaha vharangaphanḓa vha dzikereke. Ri vha ri tshi khou amba ngaha vharathu, dzikhaladzi, dzikhonani na vhathu vha ndeme kha vhut-shilo ha muthu muṅwe na muṅwe,” vho ralo.

Afrika Tshipembe ḽi lozwa matshilo a swi-kaho 14 000 nga ṅwaha zwo vhangwa nga mpfu dza badani. Kha zwenezwi, 80% ndi vhaswa vha miṅwaha ya vhukati ha 19 na 34.

Minisiṱa vhori nyimele iyi i khou tea u kh-winifhala na uri vhoramimoḓoro vha tea u shandukisa kureilele kwavho.

“Ndi humbela uri ri shandukise vhuḓifari na kuhumbulele kwashu musi ri tshi khou shumisa dzibada u itela riṋe vhane, nga mannḓa zwino ri tshi khou ya kha maḓuvha a madakalo. Kha vha vhofhe bannda! Vha songo reila musi vho nwa kana vho neta, vha songo shumisa ṱhingo thendeleki musi vha tshi khou reila, kha vha fhungudze luvhilo, kha vha vhone uri goloi yavho yo lugela u vha badani na u tevhedzela milayo yoṱhe ya badani. Vhutshilo na ikonomi zwi ya ḓura vhukuma lune ra nga si litshe u humbula hafhu nḓila ine ra sedza fhungo ḽa tsireledzo ya badani sa vhathu.”

Minisiṱa Vho Peters vho humb-ela vharangaphanḓa vho fham-banaho vha dzikereke uri vha sa rabelise uri vhoramimoḓoro uri vha tsireledzee badani fhedzi, vha dovhe vha funze ngaha tsire-ledzo ya badani dzikerekeni kana

hune vha ṱangana hone na vha tshi luvha.“Kha ri vhudze vhathu uri arali vha sa gi-

dimesa, arali vha sa reila vha sa londi, arali vha sa tevhedzela milayo ya badani, arali vha sa amba nga ṱhingo thendeleki musi vha tshi khou reila, [ri nga fhungudza dzimpfu dzi-

Kha vha tsireledzee dzibadani nga tshifhinga tsha maḓuvha a madakalo

Vho Priscilla Khumalo na Vho Ongezwa Manyathi

MaAfrika Tshipembe vho tsivhud-zwa hafhu uri vha shumise maḓi nga nḓila yo teaho.

Khuwelelo iyi yo itwa nga tshigwada tsha dziminisiṱa dza muvhuso kha u shumana na ṱhahelelo ya maḓi na gomelelo, ine yo rangwa phanḓa nga Minisiṱa wa Tshumisano ya Mavhusele na zwa Sialala (Cogta), Vho Pravin Gordhan.

Komiti iyi, ine yo vhumbwa ngga Muhasho wa Maḓi na Vhuthathatshili; wa Vhulimi, Vhusimamiri na Vhufuwakhovhe; Mveledziso ya Mahayani na Mbuyedzedzo ya Mavu; na Cogta, yo sumbedzisa uri Afrika Tshipembe ndi shango ḽi shayaho maḓi.

Uya nga Minisiṱa Vho Gordhan, Cogta yo ṅwalela dzimeyara dzoṱhe kha shango uri vha dzhie maga o fhambanaho kha u fhindula nyimele iyi.

Izwi zwi katela u tevhedzwa ha ndededzo ya Muhasho wa Maḓi na Vhuthathatshili maelana na u thomiwa ha u ṱuwiswa ha maḓi na maṅwe maga a u langa nyimele iyi; u ṱola u tevhedzelwa ha u ṱuwisa maḓi na khumbelo dza ndifhiso ho teaho; u dzhiela nṱha u luguswa ha phaiphi dzi no bvuḓa, na u engedza thekhinoḽodzhi ya usa tambiswa ha maḓi u fana na u gwedzhwa ha maḓi nga maṱuku, u vhulunga maḓi a mvula na u shumisa maḓi ono shumaho kha u sheledza.

“Muvhuso u khou vhilaedzwa nga u shayea > Yo iswa Phanḓa kha Siaṱari 2

Kha ri shumisane kha u vhulunga maḓi

> Yo iswa Phanḓa kha Siaṱari 2

ha maḓi na gomelelo kha zwitshavha zwashu, nga mannḓa miḓini, zwibadela na zwikoloni. Zwi kha riṋe roṱhe u mona na shango uri ri dzhiele nzele nyimele iyi,” vho ralo Minisiṱa Vho Gordhan.

Ṱhahelelo ya maḓi i khou vhangwa nga u sa vha hone ha mvula, zwe zwa thoma mathomoni a 2015 na uri zwo ḓisa gomelelo u mona na shango. U na ha mvula nga phimo ya fhasi zwi vhangwa nga El Niño, mufuda wa mutsho wa ḽifhasi u hanaho murongwe kha dzingu ḽa sub-Saharan.

Uya nga Beru ya Mutsho wa Afrika Tshipembe, hu kha ḓi ya u vha na mutsho wo

omaho kha miṅwedzi yo salaho ya ṅwaha uno u swika nga Ṱhafamuhwe 2016, tshifhinga tshine kanzhi shangoni ḽashu ha vha hu tshi khou na mvula khuluwane.

“Ri shango ḽa vhu 30 ḽo omelwaho kha ḽifhasi. Ṱhahelelo ya maḓi ndi fhungo ḽa ndeme Afrika Tshipembe,” vho ralo Minisiṱa Vho Gordhan, vhe vha engedza nga uri u hulela ha gomelelo hu khou kwama shango ḽashu nga nḓila isi yavhuḓi maelana na ikonomi na matshilisano.

Komiti ya Dziminisiṱa (IMC) yo dovha ya ḓivhadza pulane dzine dza khou itwa nga mihasho yo teaho kha u shumana na nyimele ye ra livhana nayo zwazwino.

Muhasho wa Maḓi na Vhuthathatshili wo ṋetshedza R352.6 miḽioni kha thandela ya u thoma ya vhudzheneleli ha gomelelo. Kha yeneyo, ho engedzwa masheleni a fhiraho R96 miḽioni u itela mathannge a tshifhinganyana na u engedza vhudzheneleli ngei Kwazulu-Natal.

Hu kha ḓi ṱoḓea tshelede nnzhi kha mulevho wa vhuvhili wa gomelelo, une wa khou rangwa phanḓa nga Yunithi ya Ndango ya Tshinyalelo ya Muhasho wa Tshumisano ya Mavhusele na zwa Sialala.

Muhasho wa Mveledziso ya Mahayanni na Mbuyedzedzo ya Mavu wo ḓivhadza uri zwifuwo zwa kha madzingu o kwameaho tshoṱhe kha mavunḓu maṱanu zwi ḓo pfuluswa zwa iswa kha “mavu a langwaho nga muvhuso”, hune ha kha ḓi vha na pfulo yavhuḓi. Muvhuso u khou ṋetshedza masheleni a linganaho R187 miḽioni kha vhudzheneleli ha u fhungudza gomelelo.

“Devhula Vhukovhela ro no ṋetshedza mavu a egere dzi linganaho 200 000. Ndi khou lavhelela uri muvhuso wa vunḓu uḓo phaḓaladza mavu ayo nga nḓila i fanaho na ya KwaZulu-Natal,” vho raloho ndi Minisiṱa wa Muhasho wa Mveledziso ya Mahayani na Mbuyedzedzo ya Mavu Vho Gugile Nkwinti.

Zwazwino gomelelo ḽi khou kwama zwikimu zwa ṋetshedzo ya maḓi zwa 173 kha zwa 1 628 u mona na shango, zwine zwa thusa miṱa ya 2.7 miḽioni kana 18% ya shango.

Vuk’uzenzele is . . . but please pass it on when you are doneFREEVuk’uzenzele NDI YA MAHALA . . . fhedzi kha vha i fhirisele kha muṅwe musi vho no fhedza u vhala

Siaṱari 4

KZN i thusa vhora- bulasi

Vha i ḓiselwa nga Muhasho wa Vhudavhidzani (DoC) Tshivenda/English Nyendavhusiku 2015 / Phando 2016

Minisiṱa wa Vhuendi Vho Dipuo Peters vho eletshedza vhashumisi vha bada vhoṱhe uri vha shandukise vhuḓifari havho dzibadani

Muvhuso wo ita khuwelelo kha vhadzulapo vhoṱhe vha Afrika Tshipembe uri vha shumise maḓi nga vhuḓifhinduleli.

Vhagudiswa vha wana zwikili zwi

shandukisaho vhutshilo

Siaṱari 14

Ina Mishumo

Page 2: Mutakalo • Mveledziso ya Mahayani • Mishumo • Tsireledzo ... · dimesa, arali vha sa reila vha sa londi, arali vha sa tevhedzela milayo ya badani, arali vha sa amba nga ṱhingo

Vuk’uzenzele 2 Nyendavhusiku 2015 / Phando 2016

NyaNgaredzo

PIC TO BE REPLACEDThe Department of Environmental Affairs’ Working on Fire (WoF) programme has plans in place to support farmers who are affected by

climate change.“During El Nino farmers continuously

experience veld fires on an ongoing basis. Just this year for instance, we anticipate that we will have to fight fires that are close to 3 000,” said Environmental Affairs Minister Ednah Molewa.

Minister Molewa indicated that there is a budget allocated to support small and commercial farmers.

“We’ve allocated R528 million just in this financial year alone. Working on Fire has got almost R1,3 billion allocated to assist farmers,” said Minister Molewa.

The Working on Fire programme has also created a total of 13 660 jobs in the past three years.

The programme was launched in 2003 as part of government’s drive to create jobs and alleviate poverty.

“This programme has the capacity to provide many more jobs, necessitating the need for a higher budget,” said Environmental Affairs Minister Edna Molewa.

The total expenditure for the Working on Fire programme for the 2012/13 financial year was R404 205 524, in the 2013/14 financial year it was R405 540 125 and in the 2014/15 financial year it amounted to R508 222 000.

“There is a major need for fire management capacity from WoF for both using fire for ecosystem management and combatting wild fires,” Minister Molewa said.

The programme ensures that South Africa’s Biodiversity and Ecosystems are protected and contribute to socio-economic growth as well job creation.

The programme is one of several departmenta l programmes under implementation through government’s Expanded Public Works Programme (EPWP).

The EPWP has been the primary vehicle through which the Department of Environmental Affairs has delivered on its job creation mandate.

“Today more than 5 000 young men and women are employed through the programme. They are recruited from marginalised communities and trained in

Working on Fire programme supports farmers, creates jobs

Mavunḓu maṋa ane avha - KwaZulu-Natal, Free State, Devhula Vhukovhela na Limpopo o ḓivhadza gomelelo sa tshinyalelo – na Mpumalanga yo no vha kha vhuimo ha u lugisela u ḓivhadza gomelelo sa tshinyalelo, zwine zwa ḓo khunyeledzwa zwenezwino.

TShibVeleli TShA EL NINoMinisiṱa wa zwa Mupo vhane vha dovha vha vha muraḓo wa IMC, Vho Edna Molewa, vho ri muvhuso ndi kale u tshi khou shumana na u vhona uri shango ḽi nga pulanela nyimele dzo raloho.

Vha ri zwa u bvumba mutsho zwi dzulela u itwa tshifhinga tshoṱhe. Mathomoni dzi itwa lwa tshifhinga tshipfufhi nga murahu dza itwa nga murahu ha miṅwedzi ya rathi. Tshibveleli tshi vha hone u swika khalwaṅwaha ya tshilimo itshi fhela, hune ha vha ṅwaha u ṅwaha.

Minisiṱa vho ḓivhadza uri vha Tshumelo dza Mutsho wa Afrika Tshipembe vha dzula vho sedza na u tielela tshiimo tsha tshibveleli tsha El Nino, na u tsela fhasi nga vhuria ha 2016.

Minisiṱa Vho Molewa vho sumbedzisa uri muvhuso zwazwino u vho kona u pfesesa mutevheṱhandu uri u ḓa nga murahu ha miṅwaha miraru uya kha miṱanu na uri zwi kwama tshanduko ya kilima.

Vho ombedzela uri Afrika Tshipembe, u fana na maṅwe mashango ḽi tea u ḓi ḓowedza kha u shanduka ha kilima.

ZwI KwAMA HANI VhorAbulASiMinisiṱa wa Muhasho wa Vhulimi, Vhusimamiri na Vhufuwakhovhe, Vho Senzeni Zokwana, vho ri vhuimo ha shango kha mavhele matshena vhu khou tsela fhasi fhedzi huna tshiṱoko tsho linganaho u

u wana vhuṱanzi ngaha rAF kha vha lidzele Senthara ya luṱingo kha: 0860 23 556 23. u vhiga vhukhurukhu kha

vha lidzele: 0800 00 5919

[ Kha vha tsireledzee dzibadani nga tshifhinga tsha maḓuvha a madakalo ] > Tsho bva kha Siaṱari 1

The Working on Fire programme has not only created jobs but it also offers relief to farmers.

badani dzashu].”Vho dovha vha humbela uri vha ṱuṱuwedze

vhathu uri vha shumise goloi dzire kha tshiimo tshavhudi.

Minisita vho ita tshihumbudzi tsha u hum-bula avho vho lovhaho dzibadani,

vho fheletshedzwa nga Miraḓo ya Khorot-shitumbe (dziMEC) na Vhaofisiri Vhahulwane (dziCEO) vha zwiimiswa zwa vhuendi na vhaṅwe vhashumisani kha zwa vhuendi na Mufarisa Minisiṱa Vho Sindisiwe Chikunga,

Vho vhala tshivhalo tsha vhaḓivhalea vha Afrika Tshipembe vho ri siaho zwenezwino kha bada dza shango ḽashu hu tshi katelwa muthivheli wa thimu ya Ajax Cape Town Vho Cecil Sonwabile Lolo, vho lovhaho nga khombo ya badani nga dzi 25 Tshimedzi kha bada ya Spine ngei Khayelitsha na muimbi Lebo Mathosa, o lovhaho nga 2006 nga khombo ya goloi yo iteaho tsini na Germiston, vhubvaḓuvha ha Johannesburg.

Afrika Tshipembe ḽo dovha ḽa fhurwa nga u dzhielwa Minisiṱa wa Tshumelo ya Tshit-shavha na Vhulangi Vho Collins Chabane, vhe vha lovha na vhatsireledzi vhavho vhavhili musi goloi yavho itshi thulana na ṱiraka nnḓa ha Polokwane ṋaṅwaha nga ṅwedzi wa Ṱhafamuhwe.

Minisiṱa Vho Peters vho amba uri, Minisiṱa Vho Chabane nga tshifhinga tshe vha lovha ngatsho vho vha vha tshi khou shuma sa Minisiṱa o tou farelaho kha Muhasho wa Vhuendi na uri vho vha vha tshi khou bva u amba ngaha tsireledzo ya bada lufuni lwe vha vha vho ya khalwo.

oFiSi ThenDeleKi nT-SwA Dzi ḓo ThuSA KhA u TShiMbiDzA Mbilo DzA KhoMbo DzA bADAniMinisita Vho Peters vho vula ofisi thendeleki ya Tshikwama tsha Khombo dza Badani, ine ya ḓo vha i Khayelitsha, i ḓo engedza tswikelelo kha vha iti vha mbilo vhavhuponi ha nnḓa.

“Izwi zwi tou vha zwa u thoma zwa lushaka ulwu. Ndi tshanduko ya u bvelaphanḓa. Iyi ndi nḓila ya u swikelela avho vhe ra vha ri tshi khou vhilaela ngavho. Vhathu vhare mabulasini, kha ḓorobo ṱhukhu, vhuponi ha mahayani vhane vho balelwa u swikelela tshumelo, tshumelo iyi i ḓo vha swikelela,” vho ralo.

U rwelwaṱari ha ‘Ofisi Thendeleki ya RAF’ hu khou tevhela mbekanyamushumo ya mbambadzo yo winaho tshiphuga tsha u bvelela ha RAF ‘RAF dzibadani’, fulo ḽa u ya tshitshavhani ḽo thomaho nga Ṱhafamuhwe nga 2012.

Vho Phumelela Dhlomo, Muofisiri Muhul-wane wa Mbambadzo wa RAF, vho ri ofisi thendeleki yo rwelwaṱari nga tshifhinga tsha maḓuvha a madakalo hune vhathu vha ṱangana na khombo dza dzigoloi.

Vho ri ofisi thendeleki i khou tou engedza kha fulo ḽa uya tshitshavhani ḽa zwino ḽa RAF, ‘RAF dzibadani’.

‘RAF dzibadani’ ndi mbekanyamushumo ine ya vha na ofisi ya tshifhinga nyana tshitshavhani i tshi ṋetshedza tshumelo yo fhelelaho kha miraḓo ya tshitshavha kha mbilo dza khombo dza badani.

Vho Dhlomo vha ri kha fulo ḽa u swikelela tshitshavha ngei Khayelitsha, ho swikelelwa vhathu vha 1 600.

Nga murahu ha Khayelitsha, ho swikelelwa vhathu vha 900 Kokstad.

“Ṅaṅwaha fhedzi, ro swikelela vhathu lin-ganaho 30 000 nga kha mbekanyamushumo.”

Ṱhanganyelo dzo fhambanaho dzi anzela u farwa dzikerekeni, moḽoni, thekisi renke, na musi ho valiwa dzibada nga mihasho ya dzibada u itela u ḓivhadza vhathu ngaha tshikwama itshi.

fire awareness and education, prevention and fire suppression skills,” said the department said.

They are trained as veld and forest fire fighters and are stationed in more than 200 teams throughout South Africa.

“Furthermore a total of 592 Black Economic Empowerment compliant suppliers have benefited from the programme between 2013 and 2015, to the value of R395 144 169.00,” said the department.

swika magumoni a Lambamai 2016, ngeno tshiṱoko tsha mavhele a taḓa tshi tshi ḓo konḓa vhukuma.

“Gomelelo ḽa 2014/2015 ḽo kwama u vha hone ha mavhele matshena, ane a vha a ndeme khathihi na a ṱaḓa, ane a shumesa kha zwifuwo. Uya nga Komiti ya Nyanganyelo ya Zwimela, u bveledzwa ha mavhele hu khou anganyelwa uri ho tsa ubva kha thani dza 14.2 miḽioni ya 2013 uya kha 9.8 miḽioni ya 2014, ine yo tsa nga 31%.”

Vha ri muhasho wo ṋetshedza R66 miḽioni ya u thoma mbekanyamushumo ya u londota mavu u itela u fhungudza u tshinyadzwa ha ḓaka na mavu na ndozwo ya maḓi na u engedza maitele a ndondolo ya vhulimi.

Muhasho wo dovha wa shumisa masheleni a linganaho R9 miḽioni kha u vhora maḓi u itela maḓi a zwifuwo, u phaḓaladza mafhungo a tshihaḓu a u eletshedza na u ṋetshedza tsivhudzo yo teaho kha vhorabulasi.

Vho engedza nga uri muvhuso u ḓo isa phanḓa na u ṋetshedza vhorabulasi ngeletshedzo na tsivhudzo dza mutsho zwine zwa ḓo vha thusa kha u lima na u fhungudza tshiṱoko.

Minisiṱa Vho Gordhan vho ita khuwelelo kha vhadzulapo vha Affrika Tshipembe uri vha shumisane kha u vhulunga maḓi.

“Zwo ralo ri ita khuwelelo kha vhaḽedzani uri vha vhulunge na u dzhia maga a u vhulunga maḓi kha shango ḽashu na u pulana kha u shumisa zwishumiswa zwashu zwa ṱhahelelo ya maḓi nga nḓila ya vhuṱali lwa tshifhinga tsha vhukati uya kha tshifhinga tshilapfu musi ri tshi khou ḓi ḓowedza tshanduko ya kilima,” vho ralo Minisiṱa Vho Gordhan.

*u wana muvhigo nga vhuḓalo kha vha sedze siaṱari 8 na siaṱari 9.

[ Kha ri shumisane kha u vhulunga maḓi ] > Tsho bva kha Siaṱari 1

Page 3: Mutakalo • Mveledziso ya Mahayani • Mishumo • Tsireledzo ... · dimesa, arali vha sa reila vha sa londi, arali vha sa tevhedzela milayo ya badani, arali vha sa amba nga ṱhingo

Vuk’uzenzele Nyendavhusiku 2015 / Phando 2016 9

NyaNgaredzo

Water and Sanitation Minister Nomvula Mokonyane says the department has a number of interventions in place to minimise the impact of drought.

Government one step ahead in drought reliefNoluthando Mkhize

Government is working hard to en-sure that South Africans continue to have access to water even during the current drought that the coun-

try is facing. The Department of Water and Sanitation is

rolling out comprehensive interventions to minimise the impact of drought.

So far, the department has deployed water tankers to provide water to areas that are hardest hit by the drought.

These areas include KwaZulu-Natal, Free State, and Limpopo, which have been de-clared disaster areas.

Water and Sanitation Minister Nomvula Mokonyane said her department has com-mitted R352.6 million to the initial drought intervention projects and a further R96.620 million to the provisional tankering and ad-ditional interventions.

She added that to address and mitigate the potential impact of the drought immediate, short, medium and long-term measures were being put in place.

The Minister said the measures included strict implementation of drought operating rules at all dams, including restrictions.

“The department will implement water conservation and demand management pro-grammes which includes the War on Leaks and drop the block interventions.”

This also includes emergency interventions by tankering and climate research as well as hydrological and geo-hydrological monitor-ing.

BuyINg OF WATER TANKERSMinister Mokonyane said the Department of Water and Sanitation, through its National Water Resource Infrastructure Unit, is manag-

ing the procurement of 45, 18 000 litre water tankers.

A total of 682 water tanks with stands will be distributed to municipalities in KwaZulu-Natal such as the Ugu District Municipality (DM), Umkhanyakude (DM), Illembe DM and Harry Gwala DM.

“Ilembe DM in KwaZulu-Natal has com-pleted their tank stand installation. Umgeni Water has completed the 30 tanks in Harry Gwala DM in KwaZulu-Natal, along with 81 tanks that have been installed in Umkh-anyakude DM. The budget limitation of R2 million allowed for 81 tanks not the 500 they had requested,” said Minister Mokonyane.

“Additional sites are being identified in order to utilise the savings on the budget. Umgeni Water has completed 20 of the 144 Ugu DM tanks. Uthukela DM is beginning the procurement process for the installation of their tanks.”

BOREhOLE INTERVENTIONSShe added that approval was granted to appoint a key service provider to buy sit-ing, drilling and hydrogeological services to implement borehole interventions where the DM did not already have contracts in place.

Work started at the Umkhanyakude and Ilembe DM in September 2015.

“Interim tankering and second phase intervention in five district municipali-ties, namely Umkhanyakude, Umzinyathi, Ugu, Amajuba, and Uthungulu, have been approved for the total amount of R96 620 552.00.”

The department’s Deputy Director-General for Planning and Transformation, Deborah Mochotlhi, said that the re-use and desalination, eradication of illegal water use, drilling of boreholes in suitable areas and rainwater harvesting were short term

interventions. She added that there

are transfers of schemes from the Lesotho High-lands Water Project Phase 2, emergency transfer Tugela to Goede-trouw, Othongathi River transfer to Hazelmere and infrastructure up-grade developments in Hazelmere, Clanwilliam and Tzaneen.

Mochotlhi said was appealing to every in-dividual to use water sparingly and adhere to water restrictions as well as efficient water use practices including not filling swimming pools, or watering their gardens during the day.

PROVINCIAL DAM LEVELSMinister Mokonyane said in selected drought areas, such as KwaZulu Natal, the average dam storage of the large schemes is 69 per cent with three of 18 schemes below 50 per cent of full supply capacity.“An estimated 6 500 stand-alone rural com-munities are currently experiencing water shortages. These are mostly situated in KwaZulu-Natal, Mpumalanga, Limpopo, and North West provinces. This number could increase to over 11 000 rural communi-ties as the dry period extends and local water resources get depleted.”She said in drought stricken areas such as the

northern parts of KwaZulu-Natal, southern parts of Mpumalanga, and selected areas in Limpopo, North West and Northern Cape, about 50 per cent of local water storage was facing challenges and needed to be managed properly. The drought currently affects 173 of the 1 628 water supply schemes nationally, serving approximately 2.7 million households or 18 per cent of the national population.In Gauteng the municipalities are experienc-ing strains on the supply systems due to high demand and current high temperatures.

Government provides support to farmers

Albert Pule

Government has allocated more than R260 million to farmers across the country to deal with the impact of drought.

The total set aside for drought relief efforts country-wide amounts to R524 million.

Minister of Agriculture, Forestry and Fisheries Senzeni Zokwana said the funds would be distributed to farmers in consultation with the provincial departments of agriculture.

The department also spent R9 million on drilling boreholes for livestock water, disseminating early warning information and providing appropriate advice to farmers.

“There will be a provision of R36.5 million by provincial Departments of Agriculture to relieve small scale and subsistence farmers in affected provinces,” said Minister Zokwana.

His department will also provide R226 million to smallholder farmers to both maintain production animals and “encourage the herd reduction through the market”.

Other measures by department will include: • Drilling and equipping affected areas for

additional boreholes for livestock.

• Facilitating and supporting the revolution of credit facilities die to crop failure.

• Monitoring food prices through the Food Price Monitoring committee to inform ap-propriate measures are taken to ensure food security.

• Coordinating interdepartmental food nutri-tion security interventions to mitigate the effects of drought on farmworkers and rural communities.

The Department of Agriculture, Forestry and Fisheries is considering reprioritising conditional grants to make funds available to help farmers in get animal feed and additional water supply for their animals.

The Minister added that the department would continue providing farmers with weather advisories and warnings to guide future crop plantation and reduction of stock.

Meanwhile the Department of Rural Development and Land Reform will relocate livestock from the worst affected regions in the five regions to state-owned land where there is still better grazing land. The department is allocating almost R187 million for this drought relief intervention.

These include the provision of water for livestock in areas where boreholes can be drilled and construction of water troughs through RADP funding support and the Animal and Veld Management programme.

According Minister Gugile Nkwinti, the department has engaged some of the commodity organisations such as the sugar industry, Grain SA who will be in partnership with the Department, and the provincial Departments of Agriculture to implement the identified short term, medium and long term draught relief interventions.

“In the North West we have recently allocated 200 000 hectares of land. I am expecting the provincial government to disaggregate the land in the same way that KwaZulu-Natal did,” said Minister Nkwinti.

Rural Development and Land Reform Minister gugile Nkwinti.

NḒILA DZA U VHULUNGA MAḒI

Ngadeni Vha dzulele u sheledza zwimela zwavho nga zwifhinga zwa musi hu tshe nga matsheloni kana nga tshikovhelelo, musi mufhiso wo dzika. Vhukati ha awara ya 10:00 na ya 15:00 muthu a nga lozwa maḓi a linganaho phesenthe dza 90% nga mufhiso.

Tshifhinga tshoṱhe musi vha tshi vhilisa kumba, kha vha vhulunge maḓi o fhodziswaho kha zwimela zwavho zwa nḓuni. Zwi ḓo wana pfushi dzi bvaho kha tshikwangwa tsha kumba.

Vha shumisese miri yapo na ine a i tswonzwesi maḓi i bvaho kha vhuṅwe vhupo (fhedzi hu si miri i ḓisaho tshinyalelo).

Kha vha vhekanye miri nga nḓila ine ya ṱoḓa maḓi ngayo na u i tsireledza u mona nayo.

Kha vha sheledze ngade lu si lunzhi, fhedzi vha i sheledze nga vhulondo. U shumisa phaiphi khulwane ya ngadeni zwi nga shumisa vhunzhi ha maḓi a linganaho ḽithara dza 30 nga minete.

Kha vha tupule miri ya tsheṋe muḓini wavho.

Maḓi a mvula na one a nga vhulungwa mathanngeni, u itela u a shumisa u sheledza ngadeni.

Kha vha shumise maḓi o no shumiswaho - maḓi o shumiswaho kha u ṱamba, a bvaho kha mutshini wa u kuvha na zwiṅwe zwiko zwo tsireledzeaho – kha u sheledza ngade yavho.

Nga nnḓa na nga ngomu nḓuni / kha mabinduKha vha vale phaiphi vhukati ha musi vha tshi khou ṱamba tshifhaṱuwo, u hwaya maṋo khathihi na u ḓivhevhula.

U fhedza minete miṱanu shawarani nga ḓuvha vhudzuloni ha u shumisa bavu, vha shumisa tshararu tsha maḓi ane a nga shumisiwa kha bavu ḽa u ṱambela, zwa vhulunga maḓi a swikaho ḽithara dza 400 nga vhege.

U ṱamba nga shawara zwi nga shumisa maḓi a linganaho ḽithara dza 20 dza maḓi nga minete.

Arali vha tshi takalela bavu, vha songo tou ḽi ḓadza.

U ṱambela bavuni huṅwe na huṅwe vha nga shumisa ḽithara dzi re vhukati ha 80 na 150 .

Kha vha shumise ṱhoho dza phaiphi dza shawara dzi bvisaho maḓi nga zwiṱuku, sisiṱeme ya u gwedzha i vhulungaho maḓi na mitshini ya u kuvha i vhulungaho maḓi.

Geḓela a dzo ngo tea u ḓadziwa u swika nga mulomo, kha vha shele fhedzi eneo maḓi o lingana-ho. Izwi na zwone zwi ḓo fhungudza mbadelo dza muḓagasi.

Vha songo ḓadza zwifaro sa bodo dza u bika, sa izwi zwi tshi ḓo shumisa muḓagasi munzhi kha u vhilisa maḓi.

U fhungudza u shuluwesa ha maḓi fhedzi vha tshi gwedzha bungani zwi nga vhulunga phesenthe dza 20 dza tshumiso ya maḓi. Hezwi zwi nga itwa nga u shumisa gumbukumbu ḽa nyamunaithi ḽa ḽithara mbili ḽo ḓadzwaho nga maḓi na muṱavha u si munzhi u itela uri ḽi vhe na tshileme ngomu ha mukumbu.

Kha vha lugise bunga ḽi bvuḓisaho maḓi, zwa sa ralo ḽi nga tambisa maḓi a linganaho ḽithara dza 100 000 nga ṅwaha muthihi.

Kha vha ṱutshele u gwedzha bunga zwi songo tea. U laṱwa ha thishu, zwikhokhonono na maṅwe malaṱwa zwi laṱwe ḓaleḓaleni u fhirisa bungani. Tshifhinga tshoṱhe musi vha tshi gwedzha bunga, hu vha ho shumiswa ḽithara dza 12 dza maḓi.

Kha vha shumise maḓi o no shumaho – maḓi o shumiswaho kha u ṱamba, a bvaho kha mutshini wa u kuvha na zwiṅwe zwiko zwo tsireledzeaho – kha u gwedzha buga ḽavho.

Vha songo ḓadzesa bambelo ḽavho kana u ṱanzwa bambelo ḽavho lwo kalulaho.

Kha vha shumise bakete vhudzuloni ha phaiphi musi vha tshi ṱanzwa goloi yavho. Arali vha tshi ḓo tea u shumisa phaiphi khulwane, kha vha shumise sipurei tshine tsha nga kona u valiwa vhukati ha musi vha tshi ṱanzwa goloi yavho.

U shumisa phaiphi khulwane ya ngadeni zwi nga shumisa vhunzhi ha maḓi ane a nga lingana ḽithara dza 30 nga minete.

Vha songo shela pennde na miṅwe mishonga kha ḓireini.

Vhalimi vha tea u vha na vhuṱanzi ha uri vha vhetshela mishonga ya zwikhokhonono kule ha zwiko zwa maḓi kana migero.

Mamaga a tea u ṱhogomela nḓila ine vha laṱa ngayo mekhuri na dziṅwe tsimbi dzi lemelaho maḓini o tshikafhalaho.

Vhathu vha dzulaho vhuponi ha mahayani vha tea u vha na vhulondo kha u sa shumisa mulambo kana khunzikhunzi dza mulambo sa bunga.