30
MEDJUNARODNI SUSTAV POMORSKE SIGURNOSTI 1. BRODSKE SVJEDODŽBE – svrha i utemeljenost, sadržaj, pravo uvida Brodske isprave u najširem smislu obuhvaćaju sve isprave i dokumente koje pojedini brod mora imati za vrijeme plovidbe, a odnose se na tehnička svojstva i pravni položaj broda ili pravni položaj njegove posade. Možemo ih podijeliti u dvije skupine: 1) brodske isprave o identitetu broda 2) brodske isprave o sposobnosti broda za plovidbu. 1) Brodske isprave o identitetu broda: upisni list, privremeni plovidbeni list i popis posade. 2) Brodske isprave o sposobnosti broda za plovidbu: a) Isprave izdane temeljem Međ. konvencije o zaštiti ljudskih života na moru (SOLAS) - Svjedoždba o sigurnosti putničkog broda, Svjedodžba o sigurnosti konstrukcije teretnog broda, Svjedodžba o sigurnosti opreme teretnog broda, Svjedodžba o sigurnosti radiotelegrafskog uređaja teretnog broda, Svjedodžba o sigurnosti nuklearnog broda, Svjedodžba o najmanjem brodu članova posade; b) Isprave izdane na osnovi Međ. konvencije o teretnim linijama (LOADLINE) – Međ. svjedodžba o teretnoj liniji, Međ. svjedodžba o oslobođenju odredaba o teretnoj liniji; c) Isprave koje se izdaju na osnovi Međ. konvencije o sprečavanju onečišćenja s brodova (MARPOL) – Međ. svjedodžba o sprečavanju onečišćenja mora uljem, Međ. svjedodžba o sprečavanju onečišćenja pri prijevozu štetnih razlivenih tekućina; d) Isprave koje se izdaju na osnovi drugih međ. konvencija – Međ. svjedodžba o baždarenju, Ovlaštenja časnika i članova posade (STCW), Svjedodžba o ispunjavaju, Svjedodžba o sigurnom vođenju brodova. Tu su još i: Svjedodžba o sposobnosti broda za plovidbu, Svjedodžba o klasi, Međ. svjedodžba o sposobnosti za prijevoz opasnih kemikalija u razlivenom stanju, itd. Brodska svjedodžba je svjedodžba o sposobnosti plovila za plovidbu izdana od strane Tehničkog nadzornog tijela kojom se potvrđuje da plovilo udovoljava Tehničkim pravilima za plovila 1

MSPS skripta

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: MSPS skripta

MEDJUNARODNI SUSTAV POMORSKE SIGURNOSTI

1. BRODSKE SVJEDODŽBE – svrha i utemeljenost, sadržaj, pravo uvida

Brodske isprave u najširem smislu obuhvaćaju sve isprave i dokumente koje pojedini brod mora imati za vrijeme plovidbe, a odnose se na tehnička svojstva i pravni položaj broda ili pravni položaj njegove posade.Možemo ih podijeliti u dvije skupine:

1) brodske isprave o identitetu broda2) brodske isprave o sposobnosti broda za plovidbu.

1) Brodske isprave o identitetu broda: upisni list, privremeni plovidbeni list i popis posade.2) Brodske isprave o sposobnosti broda za plovidbu:

a) Isprave izdane temeljem Međ. konvencije o zaštiti ljudskih života na moru (SOLAS) - Svjedoždba o sigurnosti putničkog broda, Svjedodžba o sigurnosti konstrukcije teretnog broda, Svjedodžba o sigurnosti opreme teretnog broda, Svjedodžba o sigurnosti radiotelegrafskog uređaja teretnog broda, Svjedodžba o sigurnosti nuklearnog broda, Svjedodžba o najmanjem brodu članova posade;

b) Isprave izdane na osnovi Međ. konvencije o teretnim linijama (LOADLINE) – Međ. svjedodžba o teretnoj liniji, Međ. svjedodžba o oslobođenju odredaba o teretnoj liniji;

c) Isprave koje se izdaju na osnovi Međ. konvencije o sprečavanju onečišćenja s brodova (MARPOL) – Međ. svjedodžba o sprečavanju onečišćenja mora uljem, Međ. svjedodžba o sprečavanju onečišćenja pri prijevozu štetnih razlivenih tekućina;

d) Isprave koje se izdaju na osnovi drugih međ. konvencija – Međ. svjedodžba o baždarenju, Ovlaštenja časnika i članova posade (STCW), Svjedodžba o ispunjavaju, Svjedodžba o sigurnom vođenju brodova.

Tu su još i: Svjedodžba o sposobnosti broda za plovidbu, Svjedodžba o klasi, Međ. svjedodžba o sposobnosti za prijevoz opasnih kemikalija u razlivenom stanju, itd.

Brodska svjedodžba je svjedodžba o sposobnosti plovila za plovidbu izdana od strane Tehničkog nadzornog tijela kojom se potvrđuje da plovilo udovoljava Tehničkim pravilima za plovila na unutarnjim vodama. Brodska svjedodžba izdaje se nakon upisa broda u Upisnik brodova unutrašnje plovidbe.

Brodska svjedod ž ba mora sadr ž avati : a) ime ili oznaku broda; naznaku da li se svjedodžba izdaje brodu s mehaničkim

pogonom ili brodu bez mehaničkog pogona; zastavu (nacionalnost) broda; naziv i sjedište nositelja prava raspolaganja odnosno ime i prebivalište vlasnika; naziv i sjedište odnosno ime i prebivalište brodara, mjesto, broj upisa i pristanište upisa broda; plovnu mrežu na kojoj je brod ovlašten ploviti; vrsta broda; najveću nosivost i najveću istisninu; broj putnika koje brod smije prevoziti; podatke o pogonskom uređaju (vrst glavnih strojeva, broj strojeva, ukupna snaga, te broj i vrst propulzora); podatke o materijalu brodskog trupa; godinu i mjesto gradnje; podatke o dimenzijama, gazu (pod teretom i bez tereta) i najmanjem dozvoljenom slobodnom boku broda,

b) podatke o promjeni brodara,c) upise iz uloška glavne knjige upisnika brodova unutrašnje plovidbe.

1

Page 2: MSPS skripta

MEDJUNARODNI SUSTAV POMORSKE SIGURNOSTI

2. COLREG – svrha, načela, ustroj, primjena i postupci u slučaju postupanja suprotno odredbama konvencije

Prva međ. pomorska konferencija o pravilima za izbjegavanje sudara na moru održana je 1889. godine u Washingtonu na poticaj vlade SAD-a. Pravila o izbjegavanju sudara na moru koja su danas na snazi, donesena su na konferenciji o međ. pravilima za izbjegavanje sudara na moru održanoj 1972. godine u Londonu,a stupile su na snagu 1977. godine. Konvencija danas obvezuje 135 država (96,77% svjetske trgovačke flote).Prilog Konvencije o međ. pravilima o izbjegavanju sudara na moru sadrži 37 pravila podijeljenih u 5 poglavlja i 3 dodatka. Prvo je poglavlje uvodno te sadrži opće odredbe. U drugom se poglavlju u 3 odjeljka navode pravila o izbjegavanju sudara na moru i to u svim uvjetima vidljivosti, u slučaju kada se brodovi međusobno vide te u uvjetima loše vidljivosti. Treće poglavlje propisuje pravila korištenja svjetlosnih i zvučnih znakova, a četvrto poglavlje utvrđuje način korištenja zvučnih i svjetlosnih znakova. Peto poglavlje u samo jednom pravilu navodi dopuštena izuzeća. U dodacima pravila navode se zahtijevana tehnička obilježja zvučnih i vizualnih oznaka.

3. ILO 147 – povijesni razvoj, svrha, obveze potpisnica, obveza nadzora

Konvencija br. 147 Međ. organizacije rada o minimalnim standardima koji moraju biti ispunjeni na brodovima trgovačke mornarice donijeta je 1976. godine.

Osnovne obveze potpisnica: standardi sigurnosti, osposobljenosti i radnog vremena; mjere socijalne sigurnosti; uvjeti zapošljavanja, rada i života na brodu.

Obveza nadzora: zapošljavanja, obrazovanja, primjene drugih međunarodnih propisa radnog prava, istrage.

4. INSPEKCIJSKI POSLOVI – svrha, pravna utemeljenost, opseg

Inspekcijski poslovi jesu poslovi obavljanja inspekcijskog nadzora nad provođenjem odredaba Pomorskog zakonika koje se odnose na sigurnost plovidbe, zaštitu morskog okoliša, te životne i radne uvjete članova posade na brodovima, odredaba podzakonskih propisa donesenih temeljem Pomorskog zakonika, odredaba Zakona o sigurnosnoj zaštiti trgovačkih brodova i luka otvorenih za međunarodni promet, odredaba Zakona o postupnom isključenju tankera bez dvostruke oplate, odredaba Tehničkih pravila, te odredaba međunarodnih konvencija. Inspekcijski poslovi obuhvaćaju i poslove kojima se prati i unapređuje sigurnost unutarnje plovidbe.Inspekcijski poslovi službe sigurnosti plovidbe imaju veliko značenje u zaštiti ljudi, imovine i morskog okoliša. Inspektori Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i lučkih kapetanija obavljaju inspekcijske poslove sigurnosti plovidbe u okviru zakonom propisanih prava i dužnosti.Obavljanje inspekcijskih poslova u nadležnosti je Ministarstva i kapetanija kao područnim jedinicama Ministarstva. Inspekcijske poslove obavljaju: viši inspektori, inspektori, inspektori druge vrste zvanja, te ovlašteni stručni djelatnici.

2

Page 3: MSPS skripta

MEDJUNARODNI SUSTAV POMORSKE SIGURNOSTI

Inspekcijski poslovi obuhvaćaju osobito obavljanje inspekcijskog nadzora nad:- stranim brodovima u hrvatskim lukama u pogledu zaštite osoba na brodu i zaštite

okoliša,- hrvatskim brodovima i brodicama u pogledu njihove sposobnosti za plovidbu,- provođenjem međunarodnog režima luka u skladu s međunarodnim obvezama

Republike Hrvatske i nad stanjem svih luka u pogledu operativnih i drugih obala, lukobrana, potrebnih dubina, uređaja, postrojenja i drugih objekata namijenjenih za sidrenje, zaštitu brodova kao i za ukrcavanje i iskrcavanje putnika i stvari,

- održavanjem i obilježavanjem plovnih putova u teritorijalnom moru i unutrašnjim morskim vodama i objekata za sigurnost plovidbe na tim plovnim putovima,

- obavljanjem radio-službe koja služi sigurnosti plovidbe i zaštiti ljudskog života na moru te njenim uređajima i opremom kao i održavanjem sredstava i radom tih službi,

- izgradnjom objekata koji se grade u teritorijalnom moru i unutrašnjim morskim vodama ili na njihovim obalama u pogledu njihovog utjecaja na sigurnost plovidbe,

- prijevozom osoba i stvari u pogledu zaštite ljudskih života i imovine,- zaštitom mora od onečišćenja s plovnih objekata,- obavljanjem meteorološke službe na brodovima koja služi sigurnosti plovidbe.

5. INSPEKCIJSKI PREGLED – izricanje mjere zadržavanja broda ili zabrane uplovljavanja

Temeljni razlozi zadržavanja broda:a) brod ne posjeduje potrebne važeće isprave;b) brod nema sastav posade (broj članiva posade s odgovarajućim ovlaštenjima) kakav

se traži u Ispravi o najmanjem sigurnsonom sastavu posade.

Brodu će biti odbijeno uplovljenje:a) ako mu je nakon izricanja mjere zabrane isplovljenja zbog nezadovoljavanja uvjeta

međunarodnih konvencija dozvoljeno isplovljenje do odgovarajućeg brodogradilišta, kada se ne javi u dogovoreno brodogradilište;

b) ako nastavi plovidbu suprotno nalogu inspektora o otklanjanju nedostataka prije isplovljenja, odnosno protivno mjeri zabrane isplovljenja;

c) ako, u obvezi udovoljavanja ISM Pravilnika, ne posjeduje odgovarajuće svjedodžbe.

6. INSPEKCIJSKI PREGLED – postupak u slučaju utvrđivanja nedostataka

Ako su utvrđeni nedostaci koji po svojoj prirodi očito ugrožavaju sigurnost plovidbe, zdravlje ljudi i pomorski okoliš, inspektor će donijeti rješenje o zabrani isplovljenja broda ili zaustavljanju radnje u tijeku koje je pronađen nedostatak.Ako se nedostaci koji su doveli do zabrane isplovljenja broda ne mogu otkloniti u luci gdje je mjera zabrane izrečena, inspekto će dopustiti brodu da isplovi do najbližeg brodogradilišta ili druge odgovarajuće luke gdje će utvrđeni nedostaci biti otklonjeni. Tim uvjetima se mora osigurati da brod može isploviti bez opasnosti za sigurnost i zdravlje posade i putnika, ili opasnosti za druge brodove, te bez ugrožavanja morskog okoliša.Brod će se zadržati do daljnjeg ako su njegovi nedostaci dovoljno ozbiljni da zavređuju da se inspektor ponovno vrati na brod kako bi se uvjerio da su oni prije isplovljenja uklonjeni.

3

Page 4: MSPS skripta

MEDJUNARODNI SUSTAV POMORSKE SIGURNOSTI

Brod će biti zadržan ako brod ili posada nisu u stanju:a) sigurno ploviti u tijeku idućeg putovanja;b) sigurno rukovati, prevesti i nadzirati stanje tereta tijekom idućeg putovanja;c) sigurno posluživati postrojenje strojarnice tijekom idućeg putovanja;d) održavati ispravnim porivni pogon i kormilarenje u tijeku idućeg putovanja;e) ako je potrebno, pogasiti požar u bilo kojem dijelu broda u tijeku idućeg putovanja;f) brzo i sigurno napustiti brod i ako je potrebno obaviti spašavanje tijekom idućeg

putovanja;g) spriječiti onečišćenje okoliša tijekom cijelog idućeg putovanja;h) održavati dovoljnu stabilnost broda u tijeku idućeg putovanja;i) održavati potrebnu vodonepropusnost tijekom cijelog idućeg putovanja;j) ako je potrebno, za slučaj nezgode, održavati vezu u tijeku idućeg putovanja;k) osigurati zdrave i sigurne životne i radne uvjete na brodu u tijeku idućeg putovanja.

7. INSPEKCIJSKI PREGLEDI STRANIH BRODOVA – pravna utemeljenost, ograničenja, prednost, međ. obveze u pogledu broja pregledanih brodova

Kada obavlja inspekcijski pregled stranog broda inspektor mora:a) u primjerenom opsegu provjeriti isprave i knjige,b) uvjeriti se u opće stanje broda, uključujući strojarnicu i nastambe, te higijenske

uvjete.

Pored isprava, zapisa i knjiga inspektor može pregledati i sve druge dokumente koji se moraju sukladno međunarodnim konvencijama nalaziti na brodu.Uvijek kada nakon inspekcijskog pregleda postoje očiti razlozi za vjerovanje da stanje broda, njegove opreme ili posade ne odgovara zahtjevima primjenjivih međunarodnih konvencija, inspektor će obaviti detaljni pregled, uključujući daljnju provjeru usklađenosti sa zahtjevima radnih postupaka na brodu. Očiti razlozi postoje kada inspektor pronađe dokaze koji po njegovoj stručnoj prosudbi opravdavaju detaljni pregled broda, njegove opreme i posade.

8. IZVANREDNI PREGLED BRODA – uzročnici i okolnosti provedbe

Izvanredni pregled je obvezan pregled kojem poliježe postojeći brod:- nakon što pretrpi nezgodu (havariju) ili se pronađu nedostaci koji mogu utjecati na

sposobnost broda za plovidbu,- prigodom popravaka ili obnove dijelova broda,- prilikom odgode redovnih pregleda u skladu s odredbama tehničkih pravila, kad je

brod u raspremi dulje od jedne godine,- prigodom privremene promjene namjene ili područja plovidbe,- kad za to određeni brod zahtijeva Registar, kao dodatak redovnim pregledima.

4

Page 5: MSPS skripta

MEDJUNARODNI SUSTAV POMORSKE SIGURNOSTI

9. KATEGORIJE PLOVIDBE – svrha, pravna utemeljenost, privremeno dopuštenje plovidbe izvan dodijeljene kategorije plovidbe

Pomorski brod, ovisno o svojoj veličini, konstrukciji, uređajima i opremi i drugim tehničkim uvjetima utvrđenim obavljenim tehničkim nadzorom, može ploviti u područjima jedne od ovih kategorija plovidbe:

1) neograničena plovidba;2) velika obalna plovidba;3) mala obalna plovidba;4) obalna plovidba Jadranskim morem;5) nacionalna plovidba;6) nacionalna obalna plovidba;7) nacionalna priobalna plovidba;8) lokalna plovidba.

Kategoriju plovidbe pomorskih brodova propisuje ministar.

10. LOADLINE – svrha, načela, područje plovidbe

Međunarodna konvencija o teretnim linijama prihvaćena je na međ. konferenciji održanoj 1966. godine u Londonu. Cilje je konferencije bio utvrditi uvjete koje moraju zadovoljiti brodovi koji obavljaju međ.putovanja sa stajališta najmanjega dopuštenog nadvođa. Konvencija je stupila na snagu 1968. godine i danas obvezuje 145 država s 98,34% svjetske trgovačke flote.Konvencija se sastoji od općeg dijela i triju priloga. U općem su dijelu navedene obveze vlada ugovornica pri primjeni konvencije te uvjeti pod kojima brodovi smiju poduzimati međ. putovanja, primjerice obilježavanje oznaka, obavljanje periodičnih pregleda i dr.Pravila za određivanje teretnih vodenih linija navedena su u Prilogu I konvencije. Pritom se teretna vodena linija određuje neizravno, određivanjem najmanjeg nadvođa i to ponajprije na temelju duljine broda (razlikuju se brodovi za prijevoz tekućina – A i svi drugi brodovi – B). Važna je odrednica Priloga I kojom se zahtijeva da svi brodovi u potpuno nakrcanom stanju mogu prebroditi naplavljivanje bilo kojega zatvorenog prostora i to tako da nakon naplavljivanja imaju zadovoljavajuću ravnotežu. U Prilogu II naveden je zemljovid s ucratnim područjima u kojima se dopušta uranjanje broda do pojedine propisane oznake na boku broda sukladno prevladavajućem hidrometeorološkim uvjetima u pojedinom području. Prilog III sadržava uzroke svjedodžbi koje propisuje konvencija.

Izuzeća: ratni brodovi, brodovi kraći od 24 m, jahte i ribarski brodovi.- Izuzeće za slučaj slatke vode ili plovidbe rijekama (prije isplovljenja u morske vode).Obvezni pregledi: početni, tijekom petogodišnjeg razdoblja, periodični godišnji pregledi.Obvezna svjedodžba: Međ. svjedodžba o teretnoj liniji i Međ. svjedodžba o oslobođenju odredaba o teretnoj liniji.- Obveza nadzora i istrage nezgoda

5

Page 6: MSPS skripta

MEDJUNARODNI SUSTAV POMORSKE SIGURNOSTI

Prilog I – Određivanje teretne linije- načelo pretpostavljene čvrstoće- obveza dostavljanja podataka zapovjedniku- opći uvjeti izvedbe u pogledu nepropusnosti i zaštite posade- uvjeti prema vrsti broda:

A – prijevoz tekućina- dopušten jedan naplavljeni prostor uz dovoljnu stabilnost i kut nagiba manji od 15o

B – svaki drugi brod- dopušten jedan naplavljeni prostor- dopušten smanjivanje nadvođaNadvođe određeno tablično uz mogućnost ispravka:- za brodove kraće od 100 m- za blok – koeficijent- za dubinu broda- za položaj palube

- posebne odredbe za brodove koji prevoze drvo- uvjeti konstrukcije- uvjeti slaganja i osiguranja

Prilog II – područja plovidbePrilog III – primjerci svjedodžbi 11. MARPOL (Međ. konvencija o sprečavanju onečišćenja mora s brodova) – otpadne vode

Prilog IV. stupa na snagu kad ga prihvati 15 država, s 50% ukupne svjetske bruto tonaže. Brodovima se ne dozvoljava ispuštanje sanitarnih i fekalnih voda unutar 4M od kopna, osim ako imaju uređaj za obradu (neutralizaciju) ispusta. Na daljinama od 4 do 12M, otpadne se vode prije ispuštanja moraju obraditi i dezinficirati.

Sprječavanje zagađenja sanitarnim otpadnim vodama Prema MARPOL-u – oprema za sprječavanje zagađenja:

Uređaj za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda Sabirni tankovi Instrumenti za nadzor i upravljanje

12. MARPOL – postupanje sa smećem

Prilogom V. određuju se najmanje daljine od kopna na kojima se dozvoljava izbacivanje s broda određenih vrsta otpadaka (smeće). Vrlo važna je odredba o potpunoj zabrani odlaganja plastičnih tvari u more.

Svaki brod mora imati jedan od uređaja: Za spaljivanje otpada (incinerator) Za sakupljanje smeća – ugrađuju se u brodsku konstrukciju i moraju biti od

čelika Za obradu smeća – za usitnjavanje i zbijanje smeća (na min 12 puta manji

obujam)

6

Page 7: MSPS skripta

MEDJUNARODNI SUSTAV POMORSKE SIGURNOSTI

Smeće se na brodu mora skupiti i skladištiti, a odlaže su u lučke uređaje za prihvat. Prema MARPOL-u mora se upisati svako odlaganje smeća s broda. Smeće je razvrstano u 5 kategorija:

Plastika Plutajuće daske i ambalaža Usitnjeni papir, krpe, staklo, metal, boce, posude i dr. Otpaci hrane Pepeo

13. MARPOL – prijevoz štetnih tekućina u razlivenom stanju

Prilog II. sadrži odredbe o rukovanju i nadzoru opasnih tvari u tekućem stanju (četiri skupine A, B, C i D). Određuje se obveza ispuštanja ostataka opasnih tvari samo u prihvatna postrojenja. Ispuštanje se s broda ne dozvoljava unutar 12 M od obale i u vodu do 25m dubine.

Sprječavanje zagađenja štetnim tekućim tvarima Tankeri za kemikalije Oprema za sprječavanje zagađenja:

Sustav za prozračivanje Oprema za pranje tankova tereta Sustav za upravljanje i nadziranje ispuštanje ostataka štetnih tekućih tvari Sustavi za ispuštanje ostataka štetnih tekućih tvari Sustavi tereta Podvodni ispusti

Prijevoz i ispuštanje uljima sličnih tvari

14. MARPOL – prijevoz štetnih tvari u pakiranom obliku morem

Prilog IIISprječavanje zagađenja štetnim tvarima koje se prevoze morem u pakiranom obliku Prema Popisu opasnih tvari u pomorskom prometu (International Maritime Dangerous Goods Code IMDGS) njihov se prijevoz zabranjuje osim ako je to u skladu s odredbama MARPOLa.

15. MARPOL – prijevoz ulja morem

Prilog I. zabranjuje ispuštanje ulja u posebnim područjima. Izvan tih područja dopušta se ispuštanje neškodljive količine ulja u slučajevima kad:

1) brod nije unutar posebnog područja,2) mu je pozicija na više od 50M od najbliže obale/otoka,3) brod nastavlja plovidbu,4) trenutačna brzina ispuštanja ne prelazi 60 l/M,5) ukupna količina ispusta ne prelazi 1/15000 dio (za nove tankere 1/30000 dio) količine

ukrcanog određenog tereta i tanker ima ugrađen sustav za upravljanje i nadzor ispuštanja ulja (cargo monitoring).

7

Page 8: MSPS skripta

MEDJUNARODNI SUSTAV POMORSKE SIGURNOSTI

Sprječavanje onečišćenja uljima Tankeri za ulja:

Tankovi odvojenog balasta – posebni tankovi za balast – ne koristi tankove za teret kao balastne tankove

Konstrukcija dvostrukog trupa – cjelokupna duljina tanka za teret zaštićuje se balastnim tankovima

Tankovi za mješavine (slop tankovi) – sabire ostatke mješavina od ispiranja tankova

Ograničenje veličine i rasporeda tankova tereta Sustav za pranje sirovom naftom Sustav za posušivanje Cjevovodi za balast

Na ostalim brodovima: Uređaj za odvajanje ulja od vode (separator) – kaljuža u strojarnici smije se

prazniti ako je sadržaj ulja manji od 15 ppm Sustav za upravljanje i nadziranje ispuštanja uljem onečišćene balastne vode i

tekućina za ispiranje tankova Sustavi cjevovoda za pretakanje i ispuštanje zauljene vode – svaki brod mora

imati cjevovod za pretakanje zauljene vode iz strojarskih prostora u opremu za prihvat (na kopnu) – međunarodna priključnica mora se nalaziti na oba boka broda

Kaljužni tankovi – svaki brod veći od 400 BRT – za odlaganje ostataka ulja – prema MARPOLu – na oba boka priključnica za pražnjenje

16. MARPOL – sprečavanje onečišćenja zraka

Prilog VI

17. OSLOBAĐANJE OD UVJETA PROPISANIH MEĐUNARODNIM IZVORIMA I TEHNIČKIM PRAVILIMA

Registar može, brod novog tipa, brod koji redovno ne obavlja međ. putovanja, ili brod koji plovi u zaštićenim područjima, a na koji se primjenjuju odredbe međ. ugovora osloboditi udovoljavanja tim oredbama u slučajevima i uz uvjete predviđene tim ugovorima, ako utvrdi da je brod sposoban za plovidbu u uvjetima oslobađanja.Brodovi na koje se ne primjenjuju odredbe međunarodnih konvencija: Registar može brod na koji se ne primjenjuju odredbe međ. ugovora osloboditi udovoljavanju odredbi tehničkih pravila u slučajevima i uz uvjete predviđene tim pravilima, ako utvrdi da je brod sposoban za plovidbu u uvjetima oslobađanja.

18. POJAM „OČITOG RAZLOGA“ ZA PROVEDBU DETALJNOG INSPEKCIJSKOG PREGLEDA

Ukoliko se inspektor prilikom obavljanja osnovnog pregleda uvjeri da je opće stanje broda takvo da postoji očiti razlog za vjerovanje da brod, oprema, uređaji, teret, posada, te životni i radni uvjeti na brodu ne odgovaraju uvjetima sigurnosti pristupit će detaljnom pregledu. Očiti razlozi postoje kad se inspektor, sukladno svojoj profesionalnoj prosudbi uvjeri, da

8

Page 9: MSPS skripta

MEDJUNARODNI SUSTAV POMORSKE SIGURNOSTI

postoje činjenice koje upozoravaju na potrebu provođenja detaljnog pregleda broda, opreme, uređaja ili posade.

Očiti razlog za provođenje detaljnog inspekcijskog pregleda postoji naročito u slijedećim slučajevima:

1) kad je riječ o brodu iz određene skupine brodova;2) kada je brod na svom putu do luke pretrpio pomorsku nezgodu;3) ako Knjiga o uljima nije propisno vođena;4) ako je brod bio optužen zbog kršenja propisa sigurnosti plovidbe i propisa o

ispuštanju ili istjecanju opasnih i štetnih tvari;5) ako je prilikom pregleda brodskih isprava i svjedodžbi utvrđen nedostatak,

neispravnost ili nevaljanost istih;6) ako članovi posade ne pokazuju minimalni stupanj obučenosti sredstvima za

spašavanje i uređajima za otkrivanje, sprečavanje i gašenje požara;7) ako postoje dokazi da se rukovanje teretom ili neka radnja bitna za sigurnost

plovidbe ne provodi sukladno zahtjevima sigurnosti;8) ako je zapovjednik tankera propustio napraviti izvještaj o praćenju iskrcaja ulja i

kontrolnom sustavu za posljednje putovanje u balastu;9) ako ne postoji ažurirani raspored uzbune ili članovi posade ne poznaju svoje obveze u

slučaju požara ili naloga o napuštanju broda;10) po obavijesti/prijavi nedostataka zapovjednika broda, člana posade ili druge osobe ili

organizacije koja ima legitiman interes za zaštitu sigurnosti broda, posade, zaštiti od onečišćenja ili zaštiti životnih i radnih uvjeta posade, osim ukoliko je očito da je obavijest ili prijava potpuno neosnovana.

19. POJAM DETALJNOG INSPEKCIJSKOG PREGLEDA – razlozi poduzimanja, prednost, učestalost, opseg

Ukoliko se inspektor prilikom obavljanja osnovnog pregleda uvjeri da je opće stanje broda takvo da postoji očiti razlog za vjerovanje da brod, oprema, uređaji, teret, posada, te životni i radni uvjeti na brodu ne odgovaraju uvjetima sigurnosti, pristupit će detaljnom pregledu. Očiti razlozi postoje kad se inspektor, sukladno svojoj profesionalnoj prosudbi uvjeri, da postoje činjenice koje upozoravaju na potrebu provođenja detaljnog pregleda broda, opreme, uređaja ili posade. Provodi se najmanje jednom godišnje za pojedine brodove.Detaljni inspekcijski pregled domaćeg broda obuhvaća poglavito pregled konstrukcije broda, prostora strojarnice, uvjeta dodijeljenih teretnih linija, sredstava za spašavanje, sigurnosti radiouređaja, opreme za navigaciju, opreme za zaštitu od požara, uvježbanost posade za izvanredne situacije, te pregled životnih i radnih uvjeta na brodu.Prilikom obavljanja detaljnog inspekcijskog pregleda inspektor će naročito voditi računa o onom području koje je predstavljalo očit razlog za provođenje detaljne inspekcije.

Redoslijed detaljnog pregleda1) putnički brodovi, ro-ro brodovi i brodovi za prijevoz rasutog tereta;2) brodovi koji bi mogli predstavljati posebnu opasnost (tankeri za ulje, brodovi za

prijevoz plina i kemikalija, te brodovi koji prevoze upakirane opasne tvari);3) brodovi kod kojih je prilikom inspekcijskog pregleda u drugoj luci utvrđen nedostatak,

čije je otklanjanje naloženo u određenom roku, nakon isteka tog roka;

9

Page 10: MSPS skripta

MEDJUNARODNI SUSTAV POMORSKE SIGURNOSTI

4) brodovi za koje su nadležne vlasti druge države prijavile utvrđene nedostatke;5) brodovi za koje su peljari prijavili nedostatak koji bi mogao ugroziti sigurnost

plovidbe;6) brodovi za koje su druge fizičke ili pravne osobe koje imaju legitimni interes za

sigurno vođenje broda, zaštitu ljudskih života i okoliša, prijavi nedostatak;7) brodovi koji nisu u proteklih šest mjeseci bili podvrgnuti inspekcijskom pregledu.

20. POJAM I OPSEG JAVNE OVLASTI HRB-a

Hrvatski registar brodova hrvatski je „predstavnik” aktivnosti klasifikacije brodova sa sjedištem u Splitu. Sadašnji status HRB-a određen je Zakonom o Hrvatskom registru brodova i Statutom HRB-a.

HRB je neovisna, neprofitna, prtema općem dobru usmjerena javna ustanova koja obavlja:1) klasifikaciju brodova2) statutarnu certifikaciju brodova u ime nacionalnih pomorskih uprava3) statutarnu certifikaciju pomorske opreme4) statutarnu certifikaciju plovila za razonodu5) potvrđivanje/upis sustava za upravljanje kvalitetom.

Ciljevi

utvrđuje sposobnost za plovidbu i obavlja baždarenje brodova i određenih vrsta brodica,

utvrđuje sposobnost za uporabu i obavlja baždarenje plutajućih objekata, utvrđuje sigurnost kontejnera, utvrđuje podobnost ustrojstva brodara glede sigurnog rada i zaštite okoliša tijekom

korištenja brodova, sudjeluje u istraživanju uzroka nezgoda brodova, sudjeluje u radu i izvršavanju obveza prema međunarodnim organizacijama.

Javna ovlast za: donošenje tehničkih pravila kojima se propisuju najviše praktično provedive

međunarodno prihvaćene tehničke norme, obavljanje tehničkog nadzora i baždarenja u skladu s tehničkim pravilima, izdavanje isprava, knjiga i izvješća na osnovi obavljenog tehničkog nadzora ili

baždarenja.

21. POJAM KLASIFIKACIJE BRODOVA – povijesni nastanak, svrha, ograničenja i odnos prema nadzoru države zastave

Klasa (klasifikacija) je stupanj povjerenja koje brodu pridaje određeni klasifikacijski zavod na temelju svojih pravila, a koji ovisi o čvrstoći, upotrebljivosti materijala i konstrukciji broda, odnosno o tehničkoj kvaliteti njihovih uređaja, strojeva i opreme.Klasifikacija brodova nastala je iz potrebe da sudionici plovidbenog pothvata i drugi korisnici u brodarskom poslovanju mogu pribaviti pouzdane stručne podatke o kvaliteti pojedinog broda i o stupnju sigurnosti.

10

Page 11: MSPS skripta

MEDJUNARODNI SUSTAV POMORSKE SIGURNOSTI

Osnovna je svrha i smisao klasifikacije brodova da se osiguratelju tereta za pomorski prijevoz pruži izvjesno posvjedočenje o stupnju sigurnosti broda za prijevoz tereta. Klasifikacija daje i brodovlasniku garanciju da su svi strukturni elementi broda dovoljno čvrsti i da je gradnja stručno dobro izvršena.Klasifikacija brodova iza sebe ima dugu povijest djelovanja. Začetnikom ove aktivnosti možemo smatrati Edwarda Lloyda čije ime nosi jedno od danas najčuvenijih klasifikacijskih društava, Lloyd`s Register of Shipping.

22. POKUSNA PLOVIDBA – uvjeti, način pregleda i ograničenja

Pregled broda radi utvrđivanja njegove sposobnosti za obavljanje pokusne plovidbe je obvezan pregled kojemu podliježe brod prije polaska na pokusnu plovidbu. Opseg pregleda treba biti takav da se sa sigurnošću može utvrditi da brod udovoljava posebnim uvjetima propisanim za obavljanje pokusne plovidbe.Tijekom pokusne plovidbe brod ne smije prevoziti putnike, a brod u gradnji ni teret izuzev tereta neophodnog za obavljanje radova i ispitivanja.Opseg i način pregleda propisan je Tehničkim pravilima za statutarnu certifikaciju pomorskih objekata. Pregled obavlja Hrvatski Registar brodova. Na temelju obavljenog pregleda, HRB izdaje Svjedodžbu o sposobnosti broda za obavljanje pokusne plovidbe.

23. POSLOVI BRODOSTROJARSKE I RADIO INSPEKCIJE – svrha i opseg, postupak u slučaju odstupanja od propisanih uvjeta ili stanja

Poslovi brodostrojarske inspekcije nadzor nad domaćim i stranim brodovima i brodicama u pogledu njihovih pogonskih i

drugih postrojenja, nadzor nad stanjem isprava i knjiga, nadzor nad opremom, sredstvima i uređajima u pogledu njihove tehničke ispravnosti

i sigurnosti, nadzor nad posadom brodova, nadzor nad udovoljavanjem odgovarajućim operativnim zahtjevima radnih i

sigurnosnih postup.Poslove obavljaju poglavito brodostrojarski inspektori.

Poslovi radio inspekcije nadzor nad održavanjem radio uređaja i opreme na domaćim i stranim brodovima i

brodicama, obalnim radio postajama, te njihovom opremom koja služi sigurnosti plovidbe i zaštiti ljudskih života,

nadzor nad radom radio službe sigurnosti plovidbe, nadzor nad brodskim ispravama i knjigama koji se odnose na radio uređaje i njihovu

opremu, nadzor nad članovima posade broda koji obavljaju poslove radio službe na brodu, nadzor nad obavljanjem meteorološke službe na domaćim brodovima, nadzor nad udovoljavanjem odgovarajućim operativnim zahtjevima radnih i

sigurnosnih postupaka na brodu te nadzor nad djelatnicima obalnih radio postaja koji obavljaju poslove radio službe na

brodu.

11

Page 12: MSPS skripta

MEDJUNARODNI SUSTAV POMORSKE SIGURNOSTI

Poslove obavljaju poglavito radio inspektori sigurnosti plovidbe.

24. POSLOVI HIDROGRAĐEVINSKE I BRODOGRAĐEVNE INSPEKCIJE – svrha i opseg, postupak u slučaju odstupanja od propisanih uvjeta ili stanja

Poslovi brodograđevne inspekcije nadzor nad domaćim i stranim brodovima u pogledu stanja trupa i nadvođa, nadzor nad brodom i teretom u pogledu ocjene stabilnosti, ocjena stabilnosti i

plovnosti kod havarije trupa, pregled i odobravanje tehničke dokumentacije za domaće brodice,

nadzor nad gradnjom domaće brodice, nadzor nad radom Hrvatskog registra brodova.

Poslovi hidrograđevinske inspekcije nadzor nad uređenjem i održavanjem plovnih putova, nadzor nad radom pravne osobe kojoj je povjereno održavanje i uređenje plovnih

puteva, izgradnjom objekata sigurnosti plovidbe, izgradnjom drugih objekata na pomorskom dobru,

nadzor nad lukama u pogledu održavanja operativnih i drugih obala i dubina, nadzor nad dijelom pomorskog dobra u općoj upotrebi i nadzor nad dijelom pomorskog dobra gdje je uspostavljen sustav koncesija.

Poslove obavljaju poglavito hidrograđevinski inspektori.

25. POSLOVI INSPEKCIJE ŽIVOTNIH I RADNIH UVJETA POSADE BRODA – svrha i opseg, postupak u slučaju odstupanja od propisanih uvjeta ili stanja

Poslovi inspekcije životnih i radnih uvjeta posade brodova nadzor nad stranim brodovima, domaćim brodovima u međunarodnoj plovidbi u

pogledu udovoljavanja sigurnosnim standardima glede najmanje dopuštene životne dobi članova posade, zdravstvene sposobnosti članova posade, postojanja ugovora o uposlenju, stručnoj osposobljenosti posade,

nadzor nad zadovoljavanjem standarda u pogledu opskrbe broda hranom i pićem, nadzor nad zadovoljavanjem standarda rada i održavanja ventilacije, grijanja,

rasvjete, te vodovodnog sustava koji su u vezi s uslužnom službom, te prostorima za čuvanje i pripremu hrane, uvjeta rada na brodu, uvjeta života na brodu, radnih sati,

nadzor nad domaćim brodovima u pogledu udovoljavanja standardima sigurnosti plovidbe, a koji se odnose na životne i radne uvjete na brodu.

26. POSLOVI NAUTIČKE INSPEKCIJE – svrha i opseg, postupak u slučaju odstupanja od propisanih uvjeta ili stanja

Poslovi nautičke inspekcije nadzor nad stranim i domaćim brodovima i brodicama, nadzor nad stanjem isprava i knjiga, njihovom posadom, opremom, sredstvima i

uređajima, nadzor nad udovoljavanjem odgovarajućim operativnim zahtjevima radnih i

sigurnosnih postupaka,

12

Page 13: MSPS skripta

MEDJUNARODNI SUSTAV POMORSKE SIGURNOSTI

nadzor nad obavljanjem meteorološke službe na domaćim brodovima, nadzor nad lukama, nadzor nad plutajućim objektima, nadzor nad uvjetima plovidbe, stanju objekata sigurnosti plovidbe na plovnim

putovima, nadzor nad javnim prijevozom putnika i stvari.

Poslove obavljaju poglavito nautički inspektori.

27. POSTUPAK PREINAKE ILI IZMJENE TEHNIČKIH SVOJSTAVA BRODA NAKON OKONČANOG NADZORA GRADNJE ILI PREINAKE I IZDAVANJA ODGOVARAJUĆIH SVJEDODŽBI

Poslije završteka nadzora nad gradnjom ili preinakom broda, ili bilo kojeg pregleda broda, ne smiju se bez prethodne suglasnosti Registra obavljati bilo kakve promjene ili preinake konstrukcije broda, strojnog uređaja, opreme ili drugih dijelova na koje se odnose zahtjevi tehničkih pravila.

28. POSTUPAK U SLUČAJU NEZGODE ILI OTKRIĆA NEDOSTATKA KOJI UTJEČE NA SIGURNOST BRODA I ZAŠTITU OKOLIŠA

Ako se brodu dogodi nezgoda ili se otkrije nedostatak koji utječe na:a) sigurnost broda ili učinkovitos, odnosno potpunost sredstava za spašavanje ili druge

opreme,b) cjelovitost broda ili učinkovitost, odnosno potpunost opreme za zaštitu okoliša od

zagađivanja uljem, opasnim kemikalijama i štetnim tekućim tvarima,zapovjednik ili brodar mora što je prije moguće izvjestiti HRB koji će pokrenuti postupak utvrđivanja da li je potreban odgovarajući pregled broda.

29. POVIJESNI RAZVOJA PREGLEDA I NADZORA BRODOVA

30. PREGLEDI BRODOVA – vrste, opseg i pravo obavljanjaOsnovni pregled je obvezni pregled kojem podliježe postojeći brod prije početka korištenja broda prigodom:

upisa u upisnik brodova, izmjene namjene, granica plovidbe ili drugih svojstava broda na koje se odnose

odredbe tehničkih pravila.

Redovni pregledi su obvezni pregledi kojima podliježe postojeći brod u vremenskim razmacima propisanim tehničkim pravilima.

Izvanredni pregled jest obvezan pregled kojem podliježe postojeći brod: nakon što pretrpi nezgodu (havariju) ili se pronađu nedostaci koji mogu utjecati na

sposobnost broda za plovidbu, prigodom popravaka ili obnove dijelova broda, prilikom odgode redovnih pregleda u skladu s odredbama tehničkih pravila, kad je brod u raspremi dulje od jedne godine, prigodom privremene promjene namjene ili područja plovidbe, kad to za određeni brod zahtijeva Registar, kao dodatak redovnim pregledima.

13

Page 14: MSPS skripta

MEDJUNARODNI SUSTAV POMORSKE SIGURNOSTI

31. PROŠIRENI INSPEKCIJSKI PREGLED – razlozi poduzimanja, prednost, učestalost, opseg

Kada postoje očiti razlozi za obavljanje detaljnog pregleda kategorija domaćih brodova, inspektor će obaviti prošireni inspekcijski pregled. Domaći brodovi podliježu proširenom inspekcijskom pregledu najmanje jednom godišnje u bilo kojoj domaćoj luci.

Kategorije brodova koje podliježu proširenom pregledu:1) Tankeri za prijevoz ulja stariji od 5 godina;2) Brodovi za prijevoz tereta u rasutom stanju stariji od 10 godina, što se utvrđuje na

temelju datuma izgradnje upisanog u brodskim svjedodžbama o sigurnosti;3) Putnički brodovi;4) Tankeri za prijevoz ukapljenih plinova ili kemikalija stariji od 10 godina, što se

utvrđuje na temelju datuma izgradnje upisanog u brodskim svjedodžbama o sigurnosti.

Pri proširenom pregledu inspektor mora voditi računa da provođenje inspekcijskog nadzora ne ugrozi sigurnost obavljanja radnji na brodu.

Obuhvaća prošireni popis opreme koja se pregledava; obuhvaća utvrđivanje stupnja ispravnosti odnosno prikladnosti (funkcionalnosti) pojedinog dijela opreme broda.

32. SOLAS (Međ. konvencija o sigurnosti ljudskih života na moru) – dodatne mjere za brodove koji prevoze rasute terete

Godine 1997. na konferenciji država ugovornica prilogu konvencije dodano je XII. Poglavlje . to poglavlje obvezuje brodove za prijevoz teških rasutih tereta dužine 150 m ili više da izdrže naplavljivanje jednog prostora, da budu pregledavani prema poboljšanom postupku nadzora te da budu opremljeni uređajem za proračun smičnih sila i momenata savijanja. Uz ovo poglavlje usvojen je i Pravilnik o sigurnosti ukrcaja i iskrcaja brodova za prijevoz rasutih tereta.

33. SOLAS – mjere konstruktivne zaštite, odnos prema zahtjevima Tehničkih pravila

34. SOLAS – mjere sigurnosti za vrlo brze brodove

Poglavlje X. odnosi se na plovila koja se kreću velikim brzinama te se stoga na njih primjenjuju različita pravila o izgradnji i opremi u odnosu prema trgovačkim brodovima uobičajene izgradnje.Vrlo brzim plovilima smatraju se plovila čije je izgradnja započela nakon 1. siječnja 1996. brod mora zadovoljiti uvjete propisane odredbama Pravilnika o vrlo brzim brodovima (HSC) te mu se izdaju posebne svjedodžbe. HSC pravilnik za brodove na koje se odnosi, potpuno zamjenjuje odredbe SOLAS konvencije te na neki način predstavlja odvojeni skup pravila o izgradnji i održavanju te vrste brodova. Posebnost je ovog Pravilnika u tome što uz uvjete o izgradnje i opremi, propisuje i uvjete koje mora zadovoljiti posada takvih brodova.

35. SOLAS – obveze države, osnovne svjedodžbe, obvezni i neobvezni pravilnici

14

Page 15: MSPS skripta

MEDJUNARODNI SUSTAV POMORSKE SIGURNOSTI

36. SOLAS – opremljenost navigacijskom opremom i postupci sigurnosti plovidbe

37. SOLAS – posebne mjere za unapređenje sigurnostiPoglavljem XI. utvrđuje se način ovlaštenja za rad organizacija koje u ime pojedine države izdaju svjedodžbe o sposobnosti broda za plovidbu, postupke poboljšanog nadzora nad tankerima za ulja i brodovima za prijevoz rasutog tereta, obvezu unošenja IMO broja na svjedodžbe broda te pravo države u čiju je luku brod uplovio da obavlja pregled tog (stranog) broda.

38. SOLAS – prijevoz opasnih tereta

Poglavlje VII. utvrđuje način prijevoza opasnih tereta u pomorstvu. Uz dio A – Prijevoz opasnih tereta u spremnicima ili krutih rasutih tereta koji donosi načelne odredbe o prijevozu opasnih tereta u spremnicima, vezuje se Međ. pravilnik o opasnim teretima (IMDG) te Pravilnik o sigurnom prijevozu nuklearnog goriva koje zrači, plutonija i visokoradioaktivnih otpada u posudama na brodovima (INF). U dijelu B – Konstrukcija i oprema brodova koji prevoze opasne kemikalije u razlivenom stanju donose se odredbe o načinu prijevoza opasnih kemikalija u razlivenom stanju, a podrobne se odredbe o izgradnji i opremi brodova koji obavljaju njihov prijevoz nalaze u Međ. pravilniku o izgradnji i opremi brodova koji prevoze opasne kemikalije u razlivenom stanju (IBC). U dijelu C – Konstrukcija i oprema brodova koji prevoze ukapljene plinove u razlivenom stanju donose se odredbe o načinu prijevoza ukapljenih plinova u razlivenom stanju, a podrobne se odredbe o izgradnji i opremi brodova koji obavljaju njihov prijevoz nalaze u Međ. pravilniku o izgradnji i opremi brodova koji prevoze ukapljene plinove u razlivenom stanju (IGC).

39. SOLAS – prijevoz tereta i prijevoz opasnih tereta

Poglavlje VI. Odnosi se na rukovanje teretima i podijeljeno je u 3 dijela: dio A Općenito s općim odredbama o načinu prijevoza tereta i njegova slaganja, dio B Posebne odredbe za rasute terete osim žita i dio C Prijevoz žita. Uz ovo poglavlje vezuje se Pravilnik o sigurnim načinima slaganja i osiguranja tereta (LSC), Pravilnik o sigurnom radu za brodove koji prevoze drvo na plaubi (TC), Pravilnik o sigurnosti prijevoza krutih rasutih tereta (BC) te Međ. pravilnik o sigurnom prijevozu žita u rasutom stanju (GC).

Ponoviti 38. pitanje.

40. SOLAS - sredstva i uređaji za spašavanje, odobravanje primjene novih sredstava

Poglavlje III. Sastoji se od 2 dijela. Dio A – Općenito donosi opće odredbe, izuzeća te način ispitivanja sredstava za spašavanje. Dio B – Zahtjevi za brodove i sredstva za spašavanje donosi zahtjeve koje mora ispunjavati svaki brod (vezano uz broj i kvalitetu opreme) te dodatne zahtjeve koji se odnose na putničke brodove odnosno na teretne brodove te druge dopunske zehtjeve. To je poglavlje temeljito izmijenjeno najprije 1983. godine kada su uvedena bitno drukčija načela opremanja broda sredstvima za spašavanje, a zatim i 1996. kada je usvojen obvezan Pravilnik o sredstvima za spašavanje (LSA) u kojem su navedeni tehnički uvjeti koje moraju ispunjavati sredstva za spašavanje.

15

Page 16: MSPS skripta

MEDJUNARODNI SUSTAV POMORSKE SIGURNOSTI

41. SOLAS – sustav upravljanja u svrhu sigurnosti

Poglavlje IX. Usvojeno je na konferenciji članica 1994. godine. Njime je kao obvezan prihvaćen Pravilnik o upravljanju u svrhu sigurnosti. Ovim se poglavljem odnosno rezolucijom brodar obvezuje da na brodovima kojima upravlja uspostavi sustav upravljanja sigurnošću i zaštitom okoliša (ISM).Cilje sustava jest „osigurati zadovoljavajuću razinu sigurnosti plovidbe, sprečavanje ozljeda i gubitaka ljudskih života, izbjegavanja nanošenja šteta okolišu, posebice morskom, te imovini“. S tim se ciljem prvi put izravno obvezuje brodar (ne zapovjednik!) da uspostavi odgovarajući sustav upravljanja. No nije nužno da brodar bude i stvarni vlasnik broda, ali mora biti jasno naznačeno da odgovara za provedbu odredbi konvencije.Odredbama Pravilnika brodar je obvezan utvrditi svoju politiku u pogledu sigurnosti i zaštite okoliša, s kojom moraju biti upoznate sve osobe u radnom odnosu kod brodara i svi članovi posade.Nadalje, brodar mora utvrditi razgraničenje odgovornosti i načine komuniciranja između osoblja brodara i zapovjednika odnosno članova posade, pri čemu posebno mora istaknuti osobe odgovorne za popunjenost osobljem i tehničku ispravnost brodova kojima upravlja. Brodar mora imanovati i osobu/e s posebnim ovlaštenjima čija je zadaća da omogući izravnu vezu između ljudi na brodu i najvišeg rukovodstva brodara u pitanjima koja se tiči sigurnosti i zaštite okoliša. Posebnu odgovornost ta osoba ima u slučajevima kada su zbog bilo kojeg razloga nedjelotvorni uobičajeni načini prijenosa naloga i uputa.Brodar mora u potpunosti obvezati zapovjednika broda na provedbu mjera plotike, unapređenje radnih odnosa na brodu, provejru usklađenosti radnih postupaka sa zahtjevima brodara te izvješćivanjem brodara. Isto tako, brodar se mora izrijekom obvezati na potpuno podržavanje odluka zapovjednika u pitanjima sigurnosti broda, ljudi i zaštite okoliša.Uspostavom sustava brodar se obvezuje da će osigurati dovoljan brod zadovoljavajuće obrazovanih ljudi za potrebe sigurnog upravljanja brodom, da će osigurati njihovo usavršavanje, posebice novozaposlenih osoba, te da će osigurati njihovo poznavanje radnih postupaka odnosno primijenjenog ISM sustava.Brodar se također obvezuje prema predviđenom postupku propisati odgovorne osobe te radne postupke koji su od posebnog značenja za sigurnost broda i ljudi odnosno za zaštitu okoliša. To vrijedi i za postupke u slučaju predvidljivih opasnosti koje s obzirom na obilježja broda, način rada, zemljopisno područje plovidbe i sl., mogu ugrožavati sigurnost broda ili morskog okoliša. Sustav mora sadržavati i postupke izvješćivanja, raščlambe i poduzimanja korektivnih djelovanja u slučaju neusklađenosti s odredbama sustava, nezgoda ili događaja u kojima je do nezgode moglo doći ,s ciljem sprečavanja njihova ponavljanja odnosno unapređivanja sustava.Brodar je kao dio ISM sustava obvezan uspostaviti i opisati sustav tehničkog održavanja broda (trupa, strojeva i opreme). O pojedinostima sustava zapovjednik i članovi posade moraju biti podrobno upoznati.Zapovjedniku, članovima posade, ali i osoblju koje radi u sjedištu broda mora biti na raspolaganju sustav spisa kojim su opisani radni postupci i način održavanja sustava. Sustav spisa (Safety Management Manual) mora se provjeravati, čime se osigurava da su samo važeće upute dostupne zapovjedniku, članovima posade i osoblju brodara. Na temelju spisa brodar mora osigurati sustav unutrašnje prosudbe učinkovitosti primjene uspostavljenog sustava te obavljati prosudbu stanja sustava.

16

Page 17: MSPS skripta

MEDJUNARODNI SUSTAV POMORSKE SIGURNOSTI

Nakon uspostavljanja sustava odnosno najranije nakon njegove tromjesečne primjene, sustav je podložan provjeri ovlaštene organizacije i to tako da se najprije prosuđuje primjena sustava u sjedištu brodara. Ako je brodar zadovoljio uvjete, izdaje mu se odgovarajuća isprava (Document of Compliance) kojom se potvrđuje da je ovlašten upravljati stanovitom vrstom brodova. Tek nakon toga može se pristupiti provjeri suglasnosti sustava na brodovima. Suglasnost sustava sa zahtjevima rezolucije potvrđuje se izdavanjem posebne svjedodžbe (Safety Management Certificate) za svaki brod kojim upravlja odnosni brodar. Te su svjedodžbe bitno vezane uz ispravu koja je izdana brodaru.

42. SPOSOBNOST BRODA ZA PLOVIDBU – osnovni uvjeti

Brod je sposoban za plovidbu u određenim granicama plovidbe i za određenu namjenu:1) ako udovoljava odgovarajućim uvjetima propisanim zakonom i tehničkim pravilam

HRB-a glede: zaštite ljudskog života na moru, zaštite pri radu i smještaja posade i drugih osoba zaposlenih na brodu, smještaja putnika na brodu, zaštite broda, zaštite tereta na brodu, zaštite okoliša od onečišćenja s broda,

2) ako ima propisani broj stručno osposobljenih članova posade,3) ako je smještaj i broj ukrcanih putnika na brodu u skladu sa:

odredbama i uvjetima navedenim u brodskim ispravama, knjigama i odobrenom tehničkom dokumentacijom broda,

propisima kojima se uređuju uvjeti za prijevoz putnika,4) ako je teret na brodu ukrcan, složen, raspoređen i osiguran pravilno i u skladu s:

odredbama i uvjetima navedenim u brodskim ispravama, knjigama i odobrenoj tehničkoj dokumentaciji broda,

propisima kojima se uređuju uvjeti prijevoza tereta.

43. SPOSOBNOST BRODA ZA PLOVIDBU – posvjedočenje i provjera

Sposobnost broda za plovidbu posvjedočuje se obavljanjem tehničkog nadzora kojeg obavlja Hrvatski registar brodova u skladu s tehničkim pravilima.Registar obavlja pregled sposobnosti broda samoinicijativno u slučajevima predviđenim propisima ili njegovim pravilima, odnosno na zahtjev inspekcije ili druge zainteresirane osobe.Sposobnost broda za plovidbu provjerava se inspekcijskim nadzorom, redovitim pregledom isprava, a u slučajevima predviđenim propisima, ako je to potrebno, pregledom broda ili njegovih pojedinih dijelova.

44. STCW – povijesni razvoj, načela, ustroj konvencije i priloga, nadzor primjene na stranim brodovima

U srpnju 1978. stupila je na snagu Međunarodna konvencija o standardima uvježbavanja, stjecanja ovlaštenja i držanja straže (STCW – Standards of Training, Certification and Watchkeeping). Iako se temelji STCW konvencije nalaze u SOLAS konvenciji bilo je potrebno

17

Page 18: MSPS skripta

MEDJUNARODNI SUSTAV POMORSKE SIGURNOSTI

izdvojiti i nadopuniti pravila kako bi se preciznije odredila razina potrebnih znanja, vještina i sposobnosti za rad na trgovačkom brodu. STCW konvencijom su potom propisani minimalni standardi izobrazbe, izdavanja svjedodžbi i držanja straže pomoraca. Danas je na snazi izmjena Konvencije iz 1995. godine (na kojoj je usvojen prilog konvencije), a ratificiralo ju je 135 država koje posjeduju 97,63% svjetske trgovačke flote.

Prilog konvencije sastoji se od 8 poglavlja:1) opće odredbe – niz definicija, prava i obveze država ugovornica2) poglavlje utvrđuje načine i uvjete stjecanja ovlaštenja za zapovjednike, časnike

palube i članove posade palube3) poglavlje – služba stroja4) poglavlje – odnosi se na časnike ili članove posade koji su odgovorni za

radiokomunikacije u slučaju opasnosti5) poglavlje - posebni zahtjevi za osoblje na pojedinim vrstama brodova6) poglavlje – uvjeti stjecanja ovlaštenja časnika i članova posade s posebnim

dužnostima na brodu (napuštanje broda, sigurnost rada, medicinska skrb, itd.)7) poglavlje – ovlaštenja za dužnosti koja odskaču od uobičajene strukture posade

broda,8) poglavlje – propisuje načine obavljanja straže.

Uz konvenciju izdan je i poseban pravilnik – STCW Code koji je podijeljen u 2 dijela – dio A i dio B. Primjena odredbi priloga A obavezna je, a propisuje obvezna znanja i vještine te način njihove provjere pri stjecanju, odnosno izdavanju posebnih ovlaštenja. Dio B je preporuka, odnosno upute državama o načinu primjena odredbi iz Dijela A.

Načela:1) načelo osposobljenosti,2) osnovna i dopunska ovlaštenja,3) vremensko ograničenje ovlaštenja,4) međunarodno prihvaćanje ovlaštenja,5) izvješćivanje,6) sustav kvalitete,7) prihvaćanje simulatora,8) odgovornost brodarskih društva.

45. SVJEDODŽBE O SPOSOBNOSTI BRODA ZA PLOVIDBU – brodovi u međunarodnoj plovidbi, brodovi u domaćoj plovidbi

Isprave i svjedodžbe domaćeg broda 1. upisni list; 2. pomorske knjižice; 3. popis posade; 4. uvjerenje o najmanjem broju članova posade; 5. svjedodžba o ovlastima posade; 6. brodski dnevnik; 7. dnevnik stroja; 8. radio dnevnik; 9. zdravstveni dnevnik; 10. svjedodžba o zaštiti pri radu i smještaju posade i drugih osoba zaposlenih na brodu; 11. zdravstvene svjedodžbe (sukladno konvenciji ILO br. 73.); 12. primjerak isprave o ispunjavanju i svjedodžba izdana sukladno Međunarodnom kodeksu o sigurnom vođenju broda i sprečavanju onečišćenja; 13. svjedodžba o sposobnosti pomorskog broda za plovidbu; 14. međunarodna svjedodžba o baždarenju (1969);15. svjedodžba o baždarenju; itd. .... !! (ima ih 56)

18

Page 19: MSPS skripta

MEDJUNARODNI SUSTAV POMORSKE SIGURNOSTI

Obvezne svjedodžbe stranog brodaInternational Tonnage Certificate, International Load Line Certificate, Intact stability booklet, Damage control booklets, Minimum safe manning document, Certificates for masters, officers or ratings, International Oil Pollution Prevention Certificate, Oil Record Book, Shipboard Oil Pollution, Emergency Plan, Garbage Management Plan, Garbage Record Book, Cargo Securing Manual, Document of Compliance, Safety Management Certificate, itd…

46. TEHNIČKA PRAVILA HRB – cilj, sadržaj, opseg i stupanj obveznosti primjene

Hrvatski registar brodova ima javnu ovlast za donošenje Tehničkih pravila.

Tehničkim pravilima propisuju se uvjeti glede:a) trupa i opreme trupa, strojnog uređaja, električne opreme, automatizacije,

plovidbenih svojstava, protupožarne zaštite, sredstava za spašavanje, radio opreme, sredstava za navigaciju i sredstava za signalizaciju, uređaja za rukovanje teretom, zaštite pri radu i smještaja posade, prijevoza putnika, prijevoza tereta, zaštite okoliša te baždarenja brodova i drugih plovećih i plutajućih objekata,

b) podobnosti brodara glede sigurnog rada i zaštite okoliša tijekom korištenja brodova,c) kontejnera.

Tehnička pravila Hrvatskog registra brodova:1) Pravila za tehnički nadzor pomorskih brodova,2) Pravila za klasifikaciju pomorskih brodova,3) Pravila za baždarenje pomorskih brodova i brodica,4) Pravila za tehnički nadzor brodica,5) Pravila za tehnički nadzor kontejnera,6) Pravila za baždarenje brodova unutarnje plovidbe,7) Pravila za tehnički nadzor brodova unutarnje plovidbe.

47. TEHNIČKI NADZOR – pravna utemeljenost, poslovi i ograničenja

Tehnički nadzor obavlja HRB u skladu s tehničkim pravilima. Pregledi brodova u okviru tehničkog nadzora mogu biti: osnovni, redovni i izvanredni.

Tehnički nadzor broda obuhvaća:a) odobrenje tehničke dokumentacije na temelju koje se brod gradi ili preinaćuje,b) tipno odobrenje strojeva, uređaja i opreme namijenjenih za ugradnju u brod,c) nadzor nad gradnjom ili preinakom broda,d) nadzor nad izradbom strojeva, uređaja i opreme namijenjenih za ugradnju u brod,e) preglede postojećih brodova,f) utvrđivanje podobnosti ustrojstava brodara brodova glede sigurnog rada i zaštite

okoliša tijekom korištenja brodova.

48. TONNAGE – povijesni razvoj, svrha, načela, izuzeća

Međ. konvencija o baždarenju donesena je na međ. konferenciji održanoj u Londonu 1969. godine. Konvencija je stupila na snagu 1982. godine, a danas obvezuje 126 država s 98,05%

19

Page 20: MSPS skripta

MEDJUNARODNI SUSTAV POMORSKE SIGURNOSTI

svjetske trgovačke flote. Konvencijom je utvrđen način proračuna veličine (tonaže) broda s prevenstvenom namjerom određivanja obveznosti primjene pojedinih nacionalnih ili međunarodnih propisa, naplate naknada i sl.Prema konvenciji, veličinu broda određuju dvije veličine: brutotonaža i netotonaža, koje se izračunavaju nezavisno prema izrazima navedenima u pravilu 3. odnosno 4. Priloga I. Pritom je netotonaža u pravilu za oko 30% manja od brutotonaže. S obzirom na način izračuna, tonaža je bezdimenzionalni broj (bez mjernih jedinica). U Prilogu II. Navodi se obrazac svjedodžbe koja se temeljem konvencije izdaje brodu.

49. UJEDNAČENI SUSTAV NADZORA BRODOVA I IZDAVANJA SVJEDODŽBI – načela, vrste pregleda

Pregledi brodova u okviru tehničkog nadzora mogu biti: 1. OSNOVNI PREGLED – obvezan pregled kojem podliježe postojeći brod prije početka

korištenja broda prigodom:a) Upisa u upisnik brodova,b) Izmjene namjene, granica plovidbe ili drugih svojstava broda na koje se

odnose odredbe tehnička pravila2. REDOVNI PREGLEDI su obvezni pregledi kojima podliježe postojeći brod u

vremenskim razmacima propisanim tehničkim pravilima.3. IZVANREDAN PREGLED jest obvezan pregled kojem podliježe postojeći brod:

a) Nakon što pretrpi nezgodu (havariju) ili se pronađu nedostaci koji mogu utjecati na sposobnost broda za plovidbu,

b) Prilikom popravka ili obnove dijelova broda,c) Prilikom odgode redovnih pregleda u skladu s odredbama tehničkog nadzora,d) Kada je brod u raspremi dulje od 1 godine,e) Prilikom privremene promjene namjene ili područja plovidbe,f) Kad to za određeni brod zahtijeva Registar, kao dodatak redovnim

pregledima.

Na temelju obavljenih redovnih pregleda brodu se u ime države izdaju odgovarajuće svjedodžbe kojima se potvrđuje da brod zadovoljava propisane uvjete. Te svjedodžbe moraju biti na brodu i njima se u stranim lukama dokazuje da su pregledi zadovoljavajuće obavljeni.

Pregled kojeg obavlja inspektor može biti: 1. OSNOVNI PREGLED – pregled brodskih isprava i svjedodžbi, utvrđivanje

alkoholiziranosti, utjecaja droga ili psihotropnih lijekova.Ako se inspektor pri obavljanju osnovnog pregleda uvjeri da je opće stanje broda takvo da postoji očit razlog da se vjeruje kako brod, oprema, uređaji, teret te životni i radni uvjeti na brodu ne odgovaraju uvjetima sigurnosti, pristupit će se detaljnom pregledu.

2. DETALJNI PREGLED obuhvaća pregled:a) Konstrukcije broda (trupa),b) Prostora strojarnice,c) Sredstva i opreme za spašavanje i zaštitu od požara,d) Radiouređajae) Prosudbu uvježbanosti članova posade,f) Pregled životnih i radnih uvjeta na brodu.

20

Page 21: MSPS skripta

MEDJUNARODNI SUSTAV POMORSKE SIGURNOSTI

Inspektor je dužan i ovlašten osobito voditi računa o pregledu onog dijela trupa i opreme broda odnosno posade zbog kojeg se provela detaljna inspekcija. Prošireni pregled obavlja se ako su postojali razlozi za obavljanje detaljnog pregleda i najmanje 1 put godišnje bez obzira na detaljni pregled.

3. PROŠIRENI PREGLED obuhvaća prošireni popis opreme koja se pregledava i obuhvaća utvrđivanje stupnja ispravnosti odnosno prikladnosti (funkcionalnosti) pojedinog dijela ili opreme broda.

Prošireni pregled obavlja se ako su postojali razlozi za obavljanje detaljnog pregleda i najmanje 1 put godišnje bez obzira na detaljni pregled.

50. HRB – zadaća, opseg poslova, pravna utemeljenost Ciljevi HRB-a:

1) utvđuje sposobnost za plovidbu i obavlja baždarenje brodova i određenih vrsta brodica,

2) utvrđuje sposobnost za upotrebu i obavlja baždarenje plutajućih objekata,3) utvrđuje sigurnost kontejnera,4) utvrđuje podobnost ustrojtva brodara glede sigurnog rada i zaštite okoliša tijekom

korištenja,5) sudjeluje u istraživanju uzroka nezgoda brodova,6) sudjeluje u radu i izvršavanju obveza prema međunarodnim organizacijama.

Javna ovlast za:1) donošenje tehničkih pravila kojima se propisuju najviše praktično provedive

međunarodno prihvaćene tehničke norme,2) obavljanje tehničkog nadzora i baždarenja u skladu s tehničkim pravilima,3) izdavanje isprava, knjiga i izvješća na osnovi obavljenog tehničkog nadzora ili

baždarenja.

21