Montaža Proizvoda-dio Zavarivanje

7/23/2019 Montaa Proizvoda-dio Zavarivanje

1/19

Montaa proizvoda

1

MONTAA PROIZVODA-dio zavarivanje

Slijed montae proizvoda

1)

Spremnik za ukapljeni naftni plin-UNP 4850 l

Svojstva UKP:

Bez mirisa

Tei od zraka

Netopiv u vodi

Neotrovan

Sadri:

Propan C3H8 25%

Butan C4H10 75%

Izbor osnovnog materijala:

Opekonstrukcijski elik

Sitnozrnati elik

Lagano zavarivanje

Proraun debljine stijenke

Shematski prikaz primjenjenih oblika ljebova i postupaka

zavarivanja u izradi prijenosnog spremnika za UNP

Boca za UNP


2/19

Montaa proizvoda

2

Tehnologija izrade prijenosnih spremnika za UNP

Izbor postupaka zavarivanja

EPPuzduno zavarivanje cilindrinih prstenova

MAG+EPPzavarivanje krunih zavara cilindrinih prstenova i podnice s cilindrinim

prestenovima RELzavarivanje prikljuaka na spremnik

MAGzavarivanje uki za podizanje i nogara spremnika

RTG kontrolalokacije (zato ba ta mjesta?)

2) Hidroforska posuda HP MV 2000 L

Hidroforska posuda je glavni sastavni dio hidroforskog ureaja, koji slui za opskrbu pitkom

vodom domainstava, radionica i pogona gdje nema javnog vodovoda, kao i za poveanje

pritiska iz javnog vodovoda.

Izraujese iz dvije vrste elika:

Opekonstrukcijski elik S235JR prema EN 10025 i

Nehrajui elik AISI 304 prema AISI standardu.

Primjenjeni postupci zavarivanja

Izbor postupaka zavarivanja ovisi o vie

faktora

Zavarivanje hidroforske posude HP MV 2000

L izvodilo se:

MAG postupkom i

REL postupkom.

MAG postupak (Metal Active Gas)

elektroluno zavarivanje taljivom elektrodom

pod zatitom aktivnog plina

REL postupakruno elektroluno

zavarivanje


3/19

Montaa proizvoda

3

Vrste podnica:

CMT postupak zavarivanja (Cold Metal Transfer)

Pojavljuje se 1991. (Austrija, Fronius)

2002. ve poinje ira primjena u praksi

Zavarivanje i lemljenje vrlo tankih limova uz vrlo mali unos topline

Spajanje raznorodnih materijala (Al, elik, pocinani lim)

Nema prskanja pri zavarivanju

Vrlo mala jakost struje zavarivanja (mali unos topline, nakon kratkog spoja ica se odmie od

radnog komada, frekvencija kratkih spojeva oko 70 Hz)

Nema deformacija

Relativno velika brzina zavarivanja (i uinkovitost)

Tehniki opis i konstrukcijski detalji propan/butan boce 10 kg

Najvee dozvoljeno punjenje odreeno je tako da bude osigurano najmanje:

- 2,47 litara volumena boce za svaki kg propana ili mjeavine propen/butan ,- 2,12 litara volumena boce za svaki kg butana

Dozvoljena odstupanja od vrijednosti:

- za vanjski promjer Dv : + 5 mm , s tim da ovalnost smije iznositi najvie 1,5 % nazivnog vanjskogpromjera ,

- za debljinu lima d : + 0,3 mm,

- za volumen boce V :+ 5%,

- za masu boce m :5 % .

Zavrna ispitivanja integriteta i funkcionalnosti proizvoda

Propan/butan boca nakon ispitivanja tlakom do rsaprskavanja.

Ispitivanje boce na nepropusnost zrakom pod tlakom.Ispitivanje boce na nepropusnost vodenim tlakom.


4/19

Montaa proizvoda

4

3) Slijed proizvodnih i kontrolnih aktivnosti kod projektiranja tehnologije izrade propan boce za

domainstvo

USADNIK STOPALO ZATITNI LIM (KRAGNA)TIJELO BOCEsijeenje lima

prosijecanje rondela

rondela

poravnavanjepertlovanje

zavarivanje

otkivak

razvrtanjekonusa

urezivanjenavoja

probijanje stopala

predsavijanje

zavarivanje stopala

toplinska obrada( normalizacija )

ispitivanje boce nanepropusnostvodenim tlakom

pjeskarenjeboce

povrinska zatita(bojanje , peenje )

vaganje bocesa ventilom

reguliranje navojausadnika

podmazivanje ventilapastom za brtvljenje

uvrtanjeventilana bocu

ispitivanje zrakom(pneumatska proba )

signiranje oznakana bocu

zavrnakontrola GOTOV PROIZVOD

(platina)

dubokoizvlaenje

lima upolutku

(dance)

probijanjerupe zausad.

K

usadnika

sijeenje lima

"tancanje"

i savijanje stopala

oblikovanje stopala

(novi tip rukohvata)

sijeenje lima

prosijecanje

signiranjeutiskivanje nepromj. podataka

predsav. i savijanje

I. oblikovanje

II. oblikovanje

III. oblikovanje

zav. stopalana polutku

zav. titnikana polutku

zav. tijela boce


5/19

Montaa proizvoda

5

4) Tehnologija izrade elinog naplatka

5)

Klase kvalitete zavarenog spoja i zavarenih konstrukcija


6/19

Montaa proizvoda

6

Prema relativnoj klasifikacijskoj skali zavareni proizvodi se dijele najee u 3 do 5 klasa, azavarenispojevi takoer u 3 do 5 klasa.Predlae se da se svi proizvodi dijele na 4 klase: I, II, III i IV, a zavareni spojevi unutar jednogproizvoda takoer na 4 klase: A, B, C i D.Prema apsolutnoj klasifikacijskoj skali se predlae podjela zavarenih spojeva u 7 ili vie klasa, ovisno o

zahtjevanoj pouzdanosti i zavarljivosti materijala od kojega je sainjen zavareni spoj i zavarenakonstrukcija.Klase kvalitete zavarenih spojeva unutar jedne klase zavarenog proizvoda su:

A - Zavareni spojevi izloeni najotrijim uvjetima eksploatacijeB - Zavareni spojevi izloeni otrim uvjetima eksploatacijeC - Zavareni spojevi izloeni prosjenim uvjetima eksploatacijeD - Zavareni spojevi izloeni ispodprosjenim uvjetima eksploatacijeOva podjela predstavlja relativnu skalu klasifikacije zavarenih spojeva.

Zavarene konstrukcije iz naega okruenja:

Mostovi (elini, spregnuti ili kombinirani elino/betonski)

Komponente graevinskih strojeva i dizalica Tranika vozila (vagoni, lokomotive - razliiti tipovi, razliiti materijali) eline hale Brodovi (morski, rijeni). Veliki spremnici PPT (cilindrini, kuglasti, nadzemni i podzemni, ) Manji i srednji spremniciPPT (najee tankostjeni i prijenosni) Debelostjeni spremnici - PPT

Cjevovodi (plinovodi, naftovodi, vodovodi) Komponente kotlovskih postrojenja

Kompenzatori...

Znaajniji principi ispravnog konstrukcijskog oblikovanja detalja vezano uz zavareni spoj na

zavarenim konstrukcijama

Svako konstrukcijsko rjeenje detalja vezano uz zavarene spojeve mora odgovaratizahtjevanoj/propisanoj razini sigurnosti, odnosno pouzdanosti u predvienom trajanju i uvjetimaeksploatacije. Kako bi se ostvarila to vea dobit, a potivajui principe zatite ovjekove okoline itednje svakog oblika energije, pri konstrukcijskom oblikovanju detalja vezano uz zavarene spojevePri konstrukcijskom oblikovanju detalja zavarenog spoja , potrebno je pridravati se odreenihtemeljnih pricipa. Konstrukcijsko rjeenje treba:

1. odgovarati zahtjevanoj/propisanoj razini sigurnosti, odnosno pouzdanosti u predvienomtrajanju i uvjetima eksploatacije,

2.

biti ekonomino (to nii sveukupni trokovi pri proizvodnji),3. omoguiti minimalan utroak materijala (gradnja lakih konstrukcija) i energije,4.

biti u skladu sa nastojanjima zatite ovjekove okoline,5.

ukoliko se zahtjeva nova opreme za zavarivanje, ista treba biti rentabilna kako bi ostvarena

dobit na kraju proizvodnje bila to vea6. dati to manje koncentracije naprezanja, to manja zarezna djelovanja, to manje zaostale

napetosti i deformacije.

Neki primjeri ispravnog konstrukcijskog oblikovanja detalja na zavarenim konstrukcijama:


7/19

Montaa proizvoda

7

Smanjenje mase proizvoda lake konstrukcije:

tednja energije i mase materijala je opi i vaan zadatak konstruktora. Velik znaaj smanjenjemase konstrukcije ima u gradnji vozila, brodova i aviona, gdje svaki kilogram mase utjee nabrzinu kretanja, radijus djelovanja i potronju energije. Tea vozila troe dio energije zaprijevoz vlastite teine,a preostali dio za prijevoz korisnog tereta.

U gradnji transportnih sredstava se koristi pokazatelj odnosa korisnog tereta i vlastite mase.

Taj odnos iznosi za: brodove 20-30,eljeznika vozila 10-20,automobilska vozila 3-5,a zaavione 1.2-2.5.

Primjenom lakih legura smanjuje se masa ovih strojeva.Vea masa uzrokuje vee trokove

materijala i proizvodnje. Ako se radi o zavarenom proizvodu, tada manja debljina zavarenih


8/19

Montaa proizvoda

8

spojeva bitno smanjuje trokove pripreme za zavarivanje, izvoenje zavarivanja, toplinske

obrade i kontrole zavarenih spojeva.

elici poviene i visoke vrstoe

Oblikovanje (design) zavarenih konstrukcija

Dohodak = Cijena proizvodaTrokovi

-Cijenu proizvoda obino definiratrite (zakoni ponude i potranje, )

Smanjenje cijene zavarene konstrukcije ostvarivo kroz smanjenje teine zavarene

konstrukcije

A)Primjenom visokovrstih elika mogue je:

smanjenje teine zavarenih konstrukcija,

smanjenje ukupnih trokova izrade,

dobivanje homogenih zavarenih spojeva zadovoljavajuih mehanikih i drugih

svojstava i dr.

Najvaniji trokovi runog elektrolunog zavarivanja obloenom elektrodom su:

1. trokovi elektroda,

2. trokovi elektrine energije,

3. trokovi osobnog dohotka plae radnika,

4. trokovi izvora struje (stroja) za zavarivanje.

Izraunavanje trokova zavarivanja kod MIG/MAG zavarivanja je analogno izraunavanju

trokova kod REL zavarivanja, uz dodatak troka plina za zavarivanje, dok se umjesto

elektrode koristi ica.Parametri zavarivanja se takoer razlikuju u odnosu na REL postupak.


9/19

Montaa proizvoda

9

Kod EPP zavarivanja kao i kod MAG/MIG zavarivanja ulogu ica ima ulogu elektrode, a

umjesto zatitnog plina upotrebljava se praak.

Smanjenje trokova izrade zavarene konstrukcije/proizvoda ostvarivo je kroz:

smanjenje mase (teine) zavarene konstrukcije, primjena visokovrstih elika,primjena lakih legura (Al-legure, Ti-legure)

ispravno konstrukcijsko oblikovanje (design) detalja zavarene konstrukcija/proizvoda

smanjenje trajanja zavarivanja (naprave za dovoenje radnog komada u povoljniji

poloaj zavarivanja,automatizacija, robotizacija,visokouinski postupci zavarivanja i

pratee tehnoogije...)

Zavarivanje - lijevanje - OMD ?

Poloaj zavarivanja

Ako je mogue, dovesti komad u najpovoljniji poloaj za zavarivanje

horizontalni poloaj (najmanja vjerojatnost greaka, laki i humaniji rad, vie

vrijednosti parametara zavarivanja, manji trokovi zavarivanja, )

Koristiti naprave za

zavarivanje (pozicioneri,

okretaljke, okretno-nagibne

stolove, )

Izbjegavati nepovoljne

poloaje zavarivanja ve u

fazi projektiranja konstrukcije

Laser Hybridkombinacija

lasera i MIG zavarivanja

Manje debljine OM

Vee debljine OM

Odnos brzine zavarivanjai koliine rastaljenog

materijala kod razliitih

postupaka zavarivanja


10/19

Montaa proizvoda

10

Strip-wirevarijanta EPP zavarivanja trakom. Obino je icom, a kod veih potreba za

depozitom moe vie ica ili traka.

Norme trajanja zavarivanja (ukupno vijeme zavarivanja kod pojedinane, maloserijske

i serijske proizvodnje zavarivanjem)

Proizvodnju (zavarivanjem) se moe podijeliti na:

komadnu i maloserij sku proizvodnju-pripremno zavrno vrijeme ima znaajni udio

u vremenu zavarivanja. Izdvaja se zasebni dio norme i daje se prema seriji sklopova za

zavarivanje.

seri jsku proizvodnju- udio pripremno zavrnog vremena nije velik i za

pojednostavljena izraunavanja norme moe se uzeti kao vrijednost od 2-4 % od

operativnog (osnovnog + pomonog) vremena.

Norma kod pojedinane i maloserijske proizvodnje:

pzkukupno TnTT , minnbroj proizvoda (sklopova) u seriji

pzT norma pripremno zavrnog vremena za seriju u minutama

kT - komadno vrijeme ili vrijeme za zavarivanje jednog komada u minutama


11/19

Montaa proizvoda

11

Pripremno zavrno vrijeme Tpz

Faktori koji utjeu na trajanje pripremno zavrnog vremena (Tpz) mogu biti tehnoloki (npr.

sloenost konstrukcije, vrsta opreme za zavarivanje) i organizacijski (npr. ponovljivost rada,

organizacija posluivanja radnog mjesta, mjesto izvoenja zavarivanja: pogon, otvoreni

prostor, kola zavarivanja i dr).

Osnovno (tehnoloko) vrij eme (to)

Osnovno (tehnoloko) vrijeme (to) ukljuuje vrijeme potrebno za nataljivanje ava, tj.

vrijeme neposrednog gorenja elektrinog luka. Kod osnovnog vremena na trajanje mogu

utjecati tehnoloki (vrsta i debljina osnovnog materijala koji se zavaruje, vrsta pripreme

lijeba, redoslijed spajanja i dr.) i organizacijski faktori (prostorni poloaj ava, poloaj

zavarivaa za vrijeme zavarivanja, prisutnost operativne kontrole i dr.).

Pomono vrijeme (tp1, tp2)

Pomono vrijeme (tp1, tp2) kod elektrolunog zavarivanje ukljuuje gubitkevremena za vrenje dviju grupa elemenata rada:

1)povezanih sa avom koji se zavaruje (tp1) i

2) povezanih sa proizvodom koji se zavaruje i upravljanjem opremom za zavarivanje (tp2).

Pri normiranju pomonog vremena, u elemente pomonog rada povezanog sa

avom koji se zavaruje obuhvaeni su:

a) zamjena elektroda i

b) pregledi i ienje rubova koji se zavaruju,

c) ienje avova od ljake.

Pomono vrijeme povezano sa avom koje se zavaruje izraunava se za

horizontalni poloaj zavarivanja. Kod zavarivanja u ostalim poloajima potrebno

je dobivenu vrijednost pomnoiti sa korekcijskim koeficijentom. Kod zavarivanja

u vertikalnom poloaju vrijednost korekcijskog koeficijenta je 1,25; kod

zavarivanja u zidnom poloaju 1,30; kod zavarivanja u nadglavnom poloaju 1,50.

Povrina presjeka lijeba za zavarivanje F

Povrina presjeka lijeba za zavarivanje Fpotrebna je kako bi se izraunao volumen

potrebnog dodatnog materijala. Polazite je teorijska vrijednost povrine presjeka lijeba, kojase mnoi sa odreenim korekcijskim faktorom, ovisno o obliku lijeba za zavarivanje (pri

zavarivanju se pojavljuje nadvienje koje moe biti jednostrano ili dvostrano, stvarna povrina

lijeba uvijek ima odstupanja pa nije idealna kao teorijska vrijednost povrine).

Masa depozita elektrolunog zavarivanja taljenjem(koliina istaljenog dodatnog materijala)

Gdep= A l, kg

....specifina masa, kg/m3; A....povrina presjeka deponiranog DM (lijeba), m2

l... duina zavara, m

Trokovi se mogu izraziti u kn/kg depozitaili kn/m duine zavara


12/19

Montaa proizvoda

12

Doputeno naprezanje spoja


13/19

Montaa proizvoda

13

Svladajue naprezanje

Vsvojstvo za enog spoja

oeficijent ivaa

Kmaksima a naprezanja

R jstvo

S

RS

V

k

dop OM

eOM

dop ZSeOM

svojstvo OM -vrstoa

svojstvo osnovnog materijala

K za

srednja naprezanja

ili neko drugo svo

var

var .

ln

n

t

t

a

0

A

B

C

D

IIII

Statiki proraun kutnih zavarenih spojeva. Pretpostavke. Primjeri.Proraun prema IIW-139-64

(Komisija IIW XV)

Koeficijent sigurnosti S

Koeficijent slabljenja zavarenog spoja V

Koeficijent zavarivaaKoeficijent koncentracije naprezanja

Doputena naprezanja za osnovni materijal dop OM

Doputena naprezanja za zavareni spoj dop ZS= dop OMVPouzdanost konstrukcije / proizvoda

Klase zavarenih spojeva i proizvoda

Rizik / sigurnost za ljude imovinu i okolinu

Predpostavke za proraun kutnih zavara

1. Zaostalih naprezanja nema.

2.

Greaka zavarenih spojeva nema.3. Koncentracije naprezanja nema.

4. Debljina kutnog zavara je visina upisanog istokranog trokuta.5. Doputena naprezanja se uzimaju prema vrstoi OM (vrstoa-Rezavara-velik udio DM je

obino znatno via od OM).6.

Za ekvivalentna naprezanja treba koristiti formulu (MIZ: teorijska formula + korekcija

eksperimentalnim rezultatima):

dopIIuk )(8,1 222

Debljina kutnog zavara je visina upisanog istokranog trokuta.

n

Vlana ili tlana naprezanja koja djeluju okomito na ravninu 0AB ravninu koja prolazi jednom od istokranih stranica trokuta upisanogu konturu kutnog zavarenog spoja.

t

Smina naprezanja kojadjeluju okomito na duinu kutnog zavara(okomito na uzdunu os zavarenog spoja), a lee u ravnini ravnina0ABravnini koja prolazi jednom od stranica istokranog trokutaupisanog u konturu kutnog zavarenog spoja.


14/19

Montaa proizvoda

14

t

II

Smina naprezanja koja djeluju u pravcu duine kutnog zavara (u smjeru uzdune osi zavarenogspoja), a lee u ravnina 0AB - ravnini koja prolazi jednom od stranica istokranog trokuta upisanog ukonturu kutnog zavarenog spoja.

Vlana ili tlana naprezanja koja djeluju okomito na ravninu koja prolazi sjecitem istokranih

stranica trokuta i raspolavlja kut izmeu tih stranica kateta (ravnina 0CD). Smina naprezanja koja djeluju okomito na smjer (duinu, uzdunu simetralu) kutnog zavara, a

lee u ravnini koja prolazi sjecitem istokranih stranica trokuta i raspolavlja kut izmeu tih stranica kateta (ravnina 0CD).

II Smina naprezanja koja djeluju u pravcu duine kutnog zavara (u smjeru uzdune osi zavarenog

spoja), a lee u ravnini koja prolazi sjecitem istokranih stranica trokuta i raspolavlja kut izmeu tihstranicakateta (ranina 0CD).

Sueoni zavareni spojevi-formule za naprezanja


15/19

Montaa proizvoda

15

Koeficijent taljenja

DODATAK S PREDAVANJA:


16/19

Montaa proizvoda

16

Openito se mogu postaviti utjecaji na masu proizvoda :

m = Al

A...presjek elementa , m2l ...duina elementa , m

...gustoa, kg/m3

Opi izrazi za proraun:

Vlak

Savijanje

Torzija

Kada se izrazi za proraun poveu s jednadbom ,tada se dobivaju ovisnosti mase za :

Vlak m = ( S,F,l ) ( /Re )

Savijanje m = ( S,Ms,l ) ( /Rsav) ( A/W )

Torziju m = ( S ,Mt,l ) ( /Rtorz.) ( A/Wp)

ili openito :

m = K1 ( S;F;N;l ) K2( A/W ) K3( /R)

gdje su:

dop ...doputeno naprezanje na vlak,

dop ...doputeno naprezanje na torziju,Re...granica razvlaenja,

S ...koeficijent sigurnosti (za statiko optereenje),

Rsavijanja ...vrstoa na savijanje,

W ...otporni moment,

Rtorzije...vrstoa na torziju,

Mt...moment torzije,

Wp...polarni moment,

K1...faktor opih uvjeta (sile, kraci, dimenzije, zahtjevi na sigurnost),

K2...faktor profila (odnos povrine presjeka i momenta otpora),

K3...faktor materijala (odnos gustoe i vrstoe).


17/19

Montaa proizvoda

17

Racionalno izveden nosa-

pojasnica

Pojasnice na nosaima (pojasne ploe za ojaavanje nosaa)

Propan-butan boca

Propan-butan boce upotrebljavaje se kao spremnici za smjetaj i transport tekuih plinova: propana,butana i mjeavine propan-butan, koji slue kaoizvori energije za kuhanje, grijanje, osvjetljavanje i dr.

Prednosti koritenja ovih proizvoda su:

- laka prenosivost ,- jednostavno rukovanje ,

- mogunost ponovnog punjenja i dr .

Spomenute posude pod tlakom proizvode se kao :

Gornja pojasnica

Don a o asnica


18/19

Montaa proizvoda

18

a. boce punjenja 1, 2, i 3 kg ,

b. boce punjenja 5 i 10 kg ,

Odnos naprezanja kod sfetinih i cilindrinih posuda pod

Usporede li se formule koje pokazuju naprezanje kod krunog i uzdunog zavara, uoit e se

da je naprezanje kod krunih zavarenih spojeva dvostruko manje. Potrebna debljina stjenke

kod krunih zavarenih spojeva moe biti dvostruko manja. Ta injenica ostavlja mnogo

prostora projektantima i tehnolozima zavarivanja, tako da mogu optimalizirati debljinu


19/19

Montaa proizvoda

19

stjenke posude pod tlakom s obzirom na faktor slabljenja osnovnog materijala zbog

zavarivanja V (opseg primjene metoda kontrole bez razaranja na zavarenoj konstrukciji).

Posude pod tlakom-podjela

Documents

Montaža Proizvoda-dio Zavarivanje