Monografija „Uzgoj i selekcija matica sive pþele (Apis mellifera carnica)“ radjena je u okviru u okviru projekta BEE Promoted-Promocija pþelarstva. Projekat je finansiran u

STUDIJA okolišnih i bioloških uvjeta za

razvoj optimalnih uzgojnih podru ja matice sive p ele

Tuzla, Studeni / Novembar 2016. godine

Monografija „Uzgoj i selekcija matica sive p ele (Apis mellifera carnica)“ radjena je u okviru u okviru projekta BEE Promoted-Promocija p elarstva. Projekat je finansiran u sklopu EU IPA prekograni nog programa Hrvatska – Bosna i Hercegovina 2007-2013. Nosilac projekta u Bosni i Hercegovini je JU ''Veterinarski zavod'' Biha , a partneri JU „Razvojna agencija Unsko-sanskog kantona“ Biha , Udruženje p elara "IVA" Posušje, dok su partneri u Hrvatskoj Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveu ilišta u Zagrebu, nosilac projekta u Hrvatskoj, Centar za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju Zadar, Zadarska županija, Razvojna agencija Zadarske županije i Udruga p elara “Dalmatinka" iz Zadra. Podaci o partnerima navedeni su na narednoj tabeli. Vode i partneri: PBF - Centar za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju Petra Kasandri a 6 23000 Zadar Tel.: + 385 23 331 077 Fax: + 385 23 331 089 E-mail:[email protected] http://www.pbf.unizg.hr Funkcionalni vode i partner iz RH

Veterinarski zavod Biha Omera Novljanina 6 77000 Biha Tel: + 387 37 229 080 Fax: + 387 37 223 421 E-mail:[email protected] http://www.veterinarski-zavod.ba Nositelj pertner za BiH stranu

Partneri:

Zadarska županija Božidara Petranovi a 8 23000 Zadar Tel: + 385 23 350 350 Fax: +385 23 350-319 http://www.zadarska-zupanija.hr [email protected]

Razvojna agencija Unsko-sanskog kantona Alije erzeleza 6 77000 Biha Tel: +387 37 224 048 Fax: +387 37 221 784 E-mail: [email protected] http://www.rausk.ba

ZADRA NOVA Agencija za razvoj Zadarske županije Grgura Budislavi a 99 23000 Zadar Tel: + 385 23 492 880 Fax: + 385 23 492 881 e-mail:[email protected] http://www.zadra.hr

Udruga p elara Dalmatinka Grgura Budislavi a 99 23 000 Zadar Mob: +385 98 461 760 Email: [email protected] http://udruga-dalmatinka.hr

Udruga p elara „IVA“ Posušje Bro anac 81A 88243 Posušje Tel:0038763362014 Fax: 0038739681041 Email: [email protected]

STUDIJA

Okolišnih i bioloških uvjeta za razvoj optimalnih uzgojnih podru ja matice sive p ele

Autori Prof. dr. sc. Midhat Jaši , Tuzla, BiH

Prof. dr. sc. Drago Šubari , Osijek, Hrvatska Doc. dr. sc. Janja Filipi, Zadar, Hrvatska

Prof. dr. sc. Borislav Mili evi , Osijek, Hrvatska Dr. sc. Antun Jozinovi , Osijek, Hrvatska Mr. sc. Damir Ali i , p elar, Tuzla, BiH

Suradnici na izradi Studije ispred nosioca Projekta:

Dr. sc. Asmir Budimli , Biha , BiH Mr. sc. Zlatko Jusufhodži , dr. vet. med., Biha , BiH

Mr. sc. Ermina Nogi , dr. vet. med., Biha , BiH Mr. sc. Arijana Spahi Bajri , Biha , BiH

Mr. sc. Ada Lipova a, Biha , BiH Zlatko Elve i, p elar, Zadar, Hrvatska Ivan Mili evi , p elar, Posušje, BiH

Elvir Šehi , p elar, Biha , BiH Selmir orali p elar, Biha , BiH

Amir Karabegovi , p elar, Biha , BiH

Izdava Udruženje za nutricionizam i dijetetiku ''Hranom do zdravlja'' Tuzla

Za izdava a

Kenan Biberki , dipl.ing.

Tehni ka priprema i dizajn Mr. sc. Damir Alihodži , Tuzla, BiH

Štampa

Foto iro Grada ac

Tiraž 150 primjeraka

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 638.1 STUDIJA okolišnih i bioloških uvjeta za razvoj optimalnih uzgojnih podru ja matice sive p ele / autori Midhat Jaši ... [et al.]. - Tuzla : Udruženje za nutricionizam i dijetetiku "Hranom do zdravlja", 2016. - 96 str. :graf. prikazi ; 30 cm Bibliografija i bilješke uz tekst ISBN 978-9926-8127-3-7 1. Jaši , Midhat COBISS.BH-ID 23529222

Tuzla, Studeni/Novembar 2016. godine

Studija okolišnih i bioloških uvjeta za razvoj optimalnih uzgojnih podru ja matice sive p ele

Predgovor Studija okolišnih i bioloških uvjeta za razvoj optimalnih uzgojnih podru ja matice sive p ele ura ena je u okviru projektnih aktivnosti koje su se odvijale tokom 2015. i 2016. godine u okviru projekta BEE Promoted – Promocija p elarstva. Projekat je finansiran u sklopu EU IPA prekograni nog programa Hrvatska – Bosna i Hercegovina 2007-2013. Nosilac projekta u Bosni i Hercegovini je JU ''Veterinarski zavod'' Biha , a partneri JU „Razvojna agencija Unsko-sanskog kantona“ Biha , Udruženje p elara "IVA" Posušje, dok su partneri u Hrvatskoj Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveu ilišta u Zagrebu, nosilac projekta u Hrvatskoj, Centar za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju Zadar, Zadarska županija, Razvojna agencija Zadarske županije i Udruga p elara “Dalmatinka" iz Zadra. Kroz projektne aktivnosti je nastala i ova Studija s ciljem unapre enja institucionalne podrške malim i srednjim p elarskim poduzetnicima, u svrhu pove anja kapaciteta proizvodnje, optimiranja uvjeta uzgoja matica, te ja anje me usobne saradnje. U izradu studije su uklju eni p elari, p elarske udruge i organizacije, JU ''Veterinarski zavod'' Biha , kao i znanstvena i stru na zajednica. Neposredno prije po etka izrade Studije uspostavljena je nova infrastruktura za pružanje usluga u p elarskom sektoru. Ura ena je adaptacija i opremanje Laboratorija za kontrolu kvalitete meda u Zadru i Biha u, te su uspostavljeni centri i stanice za selektivni uzgoj matica (Kranjske p ele). Paralelno je izvršena edukacija ciljnih skupina organizacijom radionica u p elarskom sektoru. U toku i nakon što je uspostavljena nova infrastruktura za pružanje usluga, ura ena je ova Studija za optimizaciju uzgoja kranjske p ele s obzirom na ekološke i biološke uvjete. Studija je ura ena na osnovu prikupljenih, sistematiziranih i analiziranih podataka o potencijalima p elarstva u sva tri podru ja: Zadar, Biha i Posušje. Podaci su dobijeni:

putem upitnika i anketa p elara, prikupljanjem statisti kih podataka u op inama i gradovima, analizom botani kih karti i podataka o medonosnom bilju, prikupljanjem podataka iz metereoloških saveza BiH i RH, prikupljanjem podataka iz nau nih baza, kao i nau nih i stru nih institucija te iz razli itih web izvora.

Na bazi prikupljnih podataka izvršena je procjena potencijala ispaše tokom vegetacijske sezone, analizirani su meteorološki parametri, utvr eno je prisustvo p elinjih predatora, te je dat pregled obradivog zemljišta i ukupnih poljoprivrednih površina. Potencijal ispaše tokom vegetacijske sezone je najzna ajniji prirodni resurs ili prirodno naslije e u razvoju p elarstva. Tako su kroz studiju ocijenjeni biološki uvjeti za p ele prilago ene lokalnim pašnjacima. Nakon toga provedena je evaluacija ljudskih i materijalnih resursa Centara i Stanica za selektivni uzgoj matica Kranjske p ele. SWOT ANALIZOM, kao alatom u ocjeni situacije u podru ju p elarstva i p elinjih udruga, kao i uzgojnih Stanica i Centara generiran je prijedlog neophodnih aktivnosti u cilju postizanja održivosti Centara i poboljšanja stanja p elarstva u regionu. Tako su ura eni planovi aktivnosti ijom realizacijom e se omogu iti ja anje ljudskih kapaciteta, poduzetnika u p elarstvu i znanstveno-stru ne zajednice te uklju enje tijela javne uprave. U sastav Studije ulaze 3 aneksa i to: 1. Uzgoj i selekcija matica sive p ele (Apis mellifera carnica), 2. Standradizacija i sheme kvalitete u p elarstvu i proizvodnji p elinjih proizvoda (Anex 2 studije) i 3. P elinji proizvodi sa dodanom vrijednosti (Anex 3 studije).

Autori



SADRŽAJ 1. UVOD ________________________________________________________________________________ 1

2. POTENCIJALI PROIZVODNJE P ELINJIH PROIZVODA ZA PODRU JA ZADRA, BIHA A IPOSUŠJA _______________________________________________________________________________ 5 2.1. Povijesni kontekst p elarstva_______________________________________________________________62.1.1. P elarstvo u povijesnom kontekstu Zadra ..................................................................................................... 6 2.1.2. P elarstvo u povijesnom kontekstu u Biha u ................................................................................................ 6 2.1.3. P elarstvo u povijesnom kontekstu u op ini Posušje .................................................................................... 7 2.2. Stanje p elarstva ________________________________________________________________________82.2.1. Stanje p elarstva u Zadru .............................................................................................................................. 8 2.2.2. Stanje p elarstva u Biha u ........................................................................................................................... 11 2.2.3. Stanje p elarstva u Posušju.......................................................................................................................... 17 2.3. Prirodna obilježja podru ja za proizvodnju p elarskih proizvoda _________________________________232.3.1. Klimatski i metereološki parametari u Zadru .............................................................................................. 26 2.3.2. Klimatski i metereološki parametari u Biha u ............................................................................................ 28 2.3.3. Klimatski i metereološki parametari u Posušju ........................................................................................... 28 2.4. Procjena resursa peluda i nektara tokom vegetacije ____________________________________________312.4.1. Procjena resursa peluda i nektara tokom vegetacije u Zadru ....................................................................... 31 2.4.2. Procjena resursa peluda i nektara tokom vegetacije u Biha u ..................................................................... 32 2.4.3. Procjena resursa peluda i nektara tokom vegetacije u Posušju .................................................................... 36 2.6. Edukacija p elara u toku trajanja projekta ___________________________________________________392.7. Mjere za poboljšanje stanja p elarstva na podru jima obuhva enim projektom ______________________40

3. USPOSTAVA I EVALUACIJA UZGOJNE STANICE ZA MATICE ___________________________ 433.1. Infrastruktura Centra i uzgojnih stanica _____________________________________________________453.2. Ljudski resursi i organizacija funkcioniranja Centara___________________________________________463.2.1. Ljudski resursi u Zadru ................................................................................................................................ 47 3.2.2. Ljudski resursi u Biha u .............................................................................................................................. 47 3.2.3. Ljudski resursi u Posušju ............................................................................................................................. 47 3.3. Lokacije Centara/uzgojnih stanica _________________________________________________________483.3.1. Lokacija Centra/uzgojne stanice u Zadru .................................................................................................... 48 3.3.2. Lokacija Centra/uzgojne stanice u Biha u .................................................................................................. 48 3.3.3. Lokacija Centra/uzgojne stanice u Posušju ................................................................................................. 49 3.4. Plan održivosti centra u budu nosti_________________________________________________________503.4.1. Aktivnosti centara narednih 5 godina .......................................................................................................... 50 3.4.2. Ekonomski tok projekta ............................................................................................................................... 50 3.5. Analiza rizika i održivosti centara__________________________________________________________533.6. Mjere za poboljšanje ____________________________________________________________________55

4. SWOT ANALIZA PODRU JA ZADAR, BIHA , POSUŠJE _________________________________ 574.1. SWOT analiza Zadar ____________________________________________________________________594.1.1. SWOT analiza p elarstvo i rad p elarske udruge u Zadru______________________________________594.1.2. SWOT analiza Centra (stanica) za uzgoj matica Zadar ............................................................................... 61 4.2. SWOT analiza u Biha u _________________________________________________________________634.2.1. SWOT analiza p elarstvo i rad p elarskih udruga u Biha u ....................................................................... 63 4.2.2. SWOT analiaza Centra (stanica) za uzgoj matica Biha ............................................................................. 66 4.3. SWOT analiza Posušje __________________________________________________________________684.3.1. SWOT analiza p elarstvo i rad p elasrkih udruge u Posušje ...................................................................... 68 4.3.2. SWOT analiza Centra (stanica) za uzgoj matica u Posušju ......................................................................... 71

5. PREGLED PRIORITETNIH AKTIVNOSTI_______________________________________________ 75

1

1. U OD


2

Op i cilj Studije je definiranje uzgojnih podru ja matica kranjske p ele (Apis mellifera carnica), koji e biti preduvjet za pristup zaštiti ove vrste i o uvanje biološke raznolikosti. Svrha Studije je da

definira zaštitu kranjske p ele i postupak pove anja biološke raznolikosti. Geografska podru ja koje Studija pokriva su: Zadarska županija, Unsko-sanski kanton, ta nije grad Biha , te op ina Posušje. Specifi an zadatak „Studije okolišnih i bioloških uslova za razvoj optimalnih uzgojnih podru ja matice sive p ele“ je podijeljen u tri dijela i to: prikupljanje i analiza podataka, evaluacija uzgojne stanice, te SWOT analiza. Vezano za evaluaciju uzgojne stanice provedene su sljede e aktivnosti: procjena bioloških uvjeta s obzirom na sadašnje p elinje linije prilago ene lokalnim pašnjacima, okolišu i tehnološkim uvjetima, opis provo enja nadzora i identifikacija podru ja i prostorne raspodjele, kao i SWOT analiza. Podaci su prikupljeni u svrhu prepoznavanja potencijalnih uzgajiva a matica u pojedinim podru jima. Osim toga, analizirana su znanja p elara u pogledu poznavanja vrijednosti i prednosti doma ih p ela, mogu nostima i spremnosti o uvanja lokalne p ele i njihovu svijest o lokalnim uvjetima okoliša i klime. Rezultat studije je plan prioritetnih aktivnosti za valorizaciju proizvodnje p elnjih proizvoda na podru ju grada Zadra, grada Biha a i op ine Posušje, koji je ustvari i plan o uvanja kranjske p ele i unapre enja p elarstva i poslovnog udruživanja p elara i ostalih u lancu vrijednosti, prikazanih kroz Planove aktivnosti. Studija okolišnih i bioloških uslova za razvoj optimalnih uzgojnih podru ja matice sive p ele, na bazi prikupljenih i znanstveno analiziranih podatka, definira plan aktivnosti na o uvanju kranjske p ele - Apis mellifera carnica, kao i uvjete i postupke pove anja biološke raznolikosti. Ovaj Plan se naslanja na Plan prioritetnih aktivnosti za valorizaciju proizvodnje p elinjih proizvoda na podru ju grada Zadra, grada Biha a i op ine Posušje, kao i na Plan unapre enja p elarstva i poslovnog udruživanja p elara i ostalih u lancu vrijednosti. Osim toga, Studija prioritetno definira i pravilan na in uzgoja matica sive p ele, kao temeljnog preduvjeta za pristup zaštiti ove vrste i o uvanje biološke raznolikosti p ela i njihovog uticaja na okoliš (Aneks 1. studije). U drugom poglavlju pod naslovom Potencijali proizvodnje p elinjih proizvoda, opisan je i analiziran povijesni kontekst p elarstva u gradu Zadru, gradu Biha u i op ini Posušje. Trenutna situacija u p elarstvu u Zadarskoj županiji, Unsko-sanskom kantonu i Zapadnohercegova kom kantonu govori da prirodni potencijal nije u potpunosti iskorišten. Adekvatna produktivnost nije postignuta. Osnovni razlozi za takve rezultate su nedovoljno znanje p elara o novim tehnologijama u p elarstvu i nemogu nosti njihove primjene u praksi. Zbog tih razloga je identificirana potreba za odabir, uzgoj i reprodukciju matice kranjske p ele. P elari sva tri podru ja obuhva ena projektom imaju ograni ene dostupnosti institucionalnih usluga u proizvodnji i distribuciji proizvoda na tržište, ali i nedovoljna finansijska sredstva, što otežava mogu nost promocije na tržištu. Zbog nedovoljne obu enosti p elara, mogu nosti za razvoj i inovacije su ograni eni, što dovodi do smanjenja produktivnosti. Zbog nedovoljne institucionalne podrške, p elari se susre u s raznim poteško ama, te je sve manji broj osoba koje se žele baviti p elarstvom. Zbog svega toga analizirano je stanje p elarstva na istim podru jima kao i prirodna obilježja podru ja za proizvodnju p elarskih proizvoda, posebno naglašavaju i klimatske i meteorološke parametre. Izvršene su procjene resursa peluda i nektara tokom vegetacije na sva tri podru ja. Tako er su procijenjene opasnosti od naj eš ih predatora, te su na kraju predložene mjere za poboljšanje stanja p elarstva na podru jima obuhva enim projektom. Nizak nivo proizvodnje meda je i zbog nedostatka kvalitetnih p elinjih matica u p elinjim zajednicama. Prisutne su pojave nekontroliranog ulaska u eko sistem raznih matica sa drugih geografskih podru ja što predstavlja visok rizik nestajanja autohtone rase sive p ele (Apis mellifera carnica), koja je genetski prilago ena klimatskim uvjetima, i uvjetima ispaše u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Uvo enje drugih rasa nosi rizik smanjenja biološke raznolikosti. Stoga je zaštita podru ja uzgoja sive p ele vrlo važna, u smislu biološke raznolikosti, ali i u smislu ve e p elinje produktivnosti, što je važno i za p elarstvo i za vo arstvo. Zbog toga je u tre em poglavlju Studije pod naslovom Uspostava i evaluacija uzgojne stanice za matice analizirana uspostava uzgojnih stanica i Centra. Tokom realizacije projekta instalirana je potrebna tehni ka


3

infrastruktura, te uspostavljene efikasne i efektivne organizacione sheme za angažman p elara i uzgajiva a matica. U Studiji su analizirani ljudski resursi kao i instalirana infrastruktura i njena namjena posebno za svaki centar u Zadru, Biha u i Posušju. U studiji su opisani i analizirani ljudski resursi, a posebna pažnja je posve ena lokacijama Centara/uzgojnih stanica u pogledu optimizacije uvjeta parenja matica i preveniranja neželjenih ekscesa. Jasno su opisane i analizirane lokacije Centra/uzgojne stanice u Zadru, Biha u i Posušju. Plan održivosti centra u budu nosti definiran je u studiji i sastoji se od planiranja aktivnosti centara narednih 5 godina uz nazna en ekonomski tok projekta, analizu rizika i održivosti centara, te opisu mjera za poboljšanje. U etvrtom poglavlju su prezentirani rezultati situacijske SWOT analize za p elarstvo i rad p elarskih udruga, ali isto tako i situacijska SWOT analiza Centra (stanica) za uzgoj matica. Detaljno su prikazani ekspertski rezultati interne i eksterne analize koji su osnova u definiranju prioritetnih aktivnosti kao i plana za o uvanje sive p ele (Apis mellifera carnica). Tako er su prikupljena znanja p elara u pogledu poznavanja vrijednosti i prednosti doma ih p ela (razli ite osobine), spremnosti o uvanja lokalne p ele i njihova svijest o lokalnim uvjetima okoliša i klime.


5

2. POTENCIJALI PROIZVODNJE P ELINJIH PROIZVODA ZA PODRU JA ZADRA, BIHA A I

POSUŠJA


6

P elarstvo je specifi na grana poljoprivrede u kojoj uzgajiva p ela (p elar) nije nužno vezan za vlastito zemljište. U p elarstvu se razlikuje sele e p elarstvo u kojem p elar seli košnice u blizinu paše ovisno o godišnjem dobu, stacionirano p elarstvo kod kojeg p elar smješta košnice uglavnom na jedno mjesto i kombinirani sistem p elarenja, a postoji i novija grana, ekop elarstvo. Na prostorima R. Hrvatske i Bosne i Hercegovine postoji bogata tradicija p elarstva kao i proizvodnja proizvoda na bazi meda i drugih p elinjih proizvoda. O tome svjedo e brojni povijesni dokumenti kao i tradicija koja se prenosi s koljena na koljeno. Bez obzira na bogatu tradiciju i povoljne geografske i klimatske uvjete stanje p elarstva još uvijek nije na zadovoljavaju oj razini. Prirodni kapaciteti za proizvodnju meda su znatno ve i od koli ine meda koja se posljednjih godina iznosi na tržište. Izrazito bogata flora, pogodan i ist okoliš, uklju uju i tradiciju ine odli ne preduslove za proizvodnju visokokvalitetnog meda. Dva su osnovna prirodna izvora iz kojih p ele stvaraju med i to nektar i polen. Tako su neke biljke izrazio bogate polenom, a neke izrazito bogate nektarom, a sve ih zovemo medonosne biljke. Potencijali tih biljaka se razlikuju u pojedinim geografskim podru jima, pa tako i u podru jima koja su predmet ove studije. U p elarstvu postoje brojni imbenici koji otežavaju ovu djelatnost. Jedna skupina takvih imbenika su i predatori koji se razlikuju ovisno o geografskoj lokaciji. 2.1. Povijesni kontekst p elarstva

2.1.1. P elarstvo u povijesnom kontekstu Zadra Prvi zapisi o p elarstvu i proizvodnji meda na podru ju Dalmacije, grada Zadra sežu u 15. stolje e. Godine 1864. održana je prva izložba dalmatinskog meda u Zagrebu, na kojoj se predstavio p elar Nikola Modri (Letak izložbe Dalmatinsko–Hrvatsko–Slavonske, Zagreb 1864.). Krajem 19. stolje a vlasti u Zadru su organizovale te aje o racionalnim ulištima te širili znanje o životu p ela, njihovim bolestima, ishrani, postavljaju i p elinjake u dvorišta škola, a jedan takav i u samostan u zadarske Arbanase. Prvi te aj o držanju racionalnih ulišta održan je 1897. godine o prezimljavanju p ela i ishrani, te su se besplatno dijelili rojevi p ela i razni alati (Peri i , 1992.). 2.1.2. P elarstvo u povijesnom kontekstu u Biha u Na podru ju grada Biha a bavljenje p elarstvom datira još iz vremena naseljavanja starih Slavena na ova podru ja. Njihovim dolaskom na Balkansko poluostrvo dolazi do zna ajnog širenja p elarstva i trgovine p elinjim proizvodima. Mnogima od njih p elarstvo postaje zanimanje. Prve košnice koje se spominju u ovim krajevima bili su izdubljeni panjevi da bi se godinama izgled i na in pravljenja košnica prilagodio nomadskom na inu p elarenja, pa su ih po eli praviti od pru a, bijele loze i trske i ljepili ih gove om balegom ili glinom. P elarstvo postaje grana kojom su se bavile porodice koje su imale velike zemljišne posjede i šume, iz razloga što je trgovina medom i voskom bio unosan posao. Iz popisa stoke kojeg je uradila Austrougarska 1879. godine poznat je podatak da je u gradu Biha u tada bilo svega 180 p elinjih društava i bili su na dnu u BiH. Sve do po etka dvadesetog stolje a na podru ju grada Biha a nije bila registrovana niti jedna udruga ili neka cehovska organizacija kada je u pitanju p elarstvo. Godine 1903. grupa gradskih p elara povezuje se sa udrugom iz Karlovca koja je bila registrovana i bavila se „modernim p elarenjem“ i o svom trošku odlaze tamo na edukaciju i sti u nova saznanja o medonosnicama. Me u prvima na ovim prostorima, trideset gradskih p elara su 1904. godine održali osniva ku skupštinu i osnovali svoje udruženje koje je imalo svoj statut i organe, a cilj je bio unaprijediti i modernizirati p elarstvo u gradu. Tada je javnosti predstavljen prvi predsjednik Muhamed beg Ibrahimpaši , ovdašnji zemljoposjednik. P elarsko društvo iz Biha a u to vrijeme tijesno je sara ivalo sa p elarskim udrugama u Karlovcu i Zagrebu, odakle su dobijali stru nu literaturu i sirovine za prehranu p elinjih društava. Za vrijeme Drugog svjetskog rata p elarstvo na


7

podru ju Biha a je skoro pa potpuno nestalo, tako da je njegova obnova i revitalizacija zapo ela u poslijeratnim godinama. P elarenje u prvim poslijeratnim godinama veže se za p elarenje u košnicama, takozvanim daš arama ili trnkama. Za razvoj modernog p elarenja vezano je ime Nike Majstorovi a, p elara koji je 1950. godine po eo p elariti u košnicama sa pokretnim sa em, pa je po eo iste i proizvoditi, a tako er je imao ru nu presu za proizvodnju satnih osnova. Kao iskusan p elar obu io je, i u svijet p elarstva uveo mnoge porodice. Godine 1972. ponovno je organizovano Udruženje p elara Biha a i za predsjednika je izabran Božo Relji koji je sa par svojih istomišljenika i entuzijasta za etnik današnjeg udruženja koje broji više od 200 aktivnih lanova i koje nosi epitet najorganizovanijeg u BiH sa preko 8000 košnica. Vrijedno je napomenuti da je i zadnja agresija na BiH utjecala na smanjenje broja košnica i p elara u Biha u, tako da je broj košnica 1995. godine bio tek negdje oko 1800 komada. Dakle, p elarstvo na ovim prostorima ima dugu tradiciju, ali pravu ekspanziju doživljava u posljednjem desetlje u.

2.1.3. P elarstvo u povijesnom kontekstu u op ini Posušje U op ini Posušje p elarstvo je, prema dostupnim saznanjima, nazo no kod nekoliko obitelji od 1912. godine pa do danas. Godine 1912. Mate ori je u Omišu nabavio košnice sa pokretnim sa em. P elarstvo je u obitelji ori nazo no i danas jer je Branko ori razvio svoj p elinjak na preko 150 košnica. Zatim su tu obitelji Mate i Pile Bago koji su prije drugog svjetskog rata imali veliki p elinjak. Nakon drugog svjetskog rata p elarstvom se bavila obitelj Petric „Merdži “ koji su imali i prvu vrcaljku u Posušju, te obitelj Bešlji „Vidi “ iz Rastova e koja je 1922. godine primila p elarski list „Hrvatska p ela“. Šezdesetih godina prošlog stolje a p elarstvom su se bavile i obitelji Ante Širi „Anti evi “ iz Cerovih Dolaca, kao i obitelj Širi Mijo „Mijovilovi “. P linjak je imao i Mijo Mari zvani „Pucak“ sa svojih 50-tak košnica. Zna ajan i snažan iskorak u razvoju posuškog p elarstva daje p elar bogatog teorijskog znanja o p elarstvu i velikog prakti nog iskustva sa svojim p elinjakom od 60-tak košnica fra Marinko Leko, koji dolazi za posuškog župnika 1989. godine i koji je educirao i podupro nastanak današnjih ve ih i manjih dvadesetak p elara koji su lanovi udruge p elara „Iva“ Posušje. Razvoj p elarstva u Posušju potakao je i osnažio pokojni prof. Ivan Budimir koji je bio jedan od osniva a udruge p elara „Iva“ Posušje (1999.), a koji je p elarsko znanje preuzeo od svoje žene prof. Ljiljanke, koja udajom u Posušje donosi veliko znanje i iskustvo svoje p elarske obitelji iz Ljubuškog. Koliko je poznato, prva žena p elarica u Posušju je Joza Crnogorac koja po inje p elariti poslije drugog svjetskog rata i bavila se sele im p elarstvom. Nju je u p elarstvu naslijedio sin, Želimir Crnogorac, dipl. ing. hemije, koji ima sele i p elinjak. Zatim su tu još p elarske obitelji Manduri , obitelj Davorke i Veselka Filipovi a, Joze Gali a i mnoge druge. Korektno je spomenuti da je u zadnjih petnaestak godina p elar Branko ori svojim radom zna ajno podupro razvoj posuškog p elarstva preko kojeg su se razvili naši ve i p elari npr. Pero utura, Ivan I a Landeka i drugi. U Rakitnu se zadnjih godina p elarstvo snažno razvija i me u ve im p elarima su Ivica Sabljo, Ante Rezo, Zdravko Markota, Slobodan Pavkovi i drugi. U organizacijskom smislu posuško p elarstvo u novembru 1999. godine se podiže na jednu višu razinu utemeljenjem udruge posuških p elara „Iva“ Posušje. Prvi predsjednik Udruge bio je Ivan Budimir, nakon njega Branko ori i Jozo Gali , zatim opet do svoje smrti 2015-e Ivan Budimir., pa od 2015. Ivan Mili evi . Jedna od važnih prekretnica u daljnjem stru nom razvoju posuškog p elarstva je bila organizacija škole p elarstva 2010. godine u Posušju koju je poha alo oko 60 p elara (iz op ine Posušje i Tomislavgrada) u saradnji sa Agronomskim fakultetom iz Mostara i Katedrom za p elarstvo Sveu ilišta u Zagrebu, koju je tada vodio prof. dr. sc. Nikola Kezi koji je ostavio veliki i neizbrisiv pozitivan trag u razvoju posuškog i hercegova kog p elarstva op enito. Posušje danas ima preko 30 p elara i p elarica sa p elarskom diplomom. Snažan poticaj razvoju posuškog p elarstva u 2015. i 2016. godini daje i op ina Posušje kaja je provela 2 projekata koji su rezultirali sa preko 35 novih p elara i p elarica po etnika koji su


8

podržani sa edukacijama i po etni kom p elarskom opremom, a od strane Udruge su podržani sa iskusnim mentorima p elarima sa iskustvom.

2.2. Stanje p elarstva Stanje p elarstva i potrošnja p elarskih proizvoda su uzro no povezani, i u podru ju sve tri regije su nedovoljno razvijene u odnosu na potencijale kojim raspolažu. Potrebno je u budu nosti razviti aktivnosti vezano za edukaciju p elara i potroša a p elinjih proizvoda, te posebnu pozornost posvetiti falcificiranju meda i ostalih p elnjih proizvoda. Prema zvani nim podacima FAOSTAT-a za 2013. godinu u BiH je bilo 392.560 košnica i proizvedeno je 3.644 tone meda, a u Republici Hrvatskoj u 2013. godini je bilo 340.000 košnica i proizvedeno je 2.850 tona meda. Iz podataka je vidljivo da postoje zna ajne mogu nosti pove anja proizvodnje po jednoj košnici. kao i pove anja broja košnica. Prema navedenim podacima proizvodnja je dosta niska sa svega 9 kg/košnici u BiH, a u Hrvatskoj 8.38 kg/košnici na nivou godine. Ve ina p elara proizvodi med kao jedini p elinji proizvod, radi nedovoljne educiranosti kako o dobijanju, tako i o zna enju drugih p elinjih proizvoda, te mogu nosti pove anja dobiti njihovom proizvodnjom. 2.2.1. Stanje p elarstva u Zadru Na podru ju grada Zadra dominantan je stacionarni na in p elarenja jer ga prakticira 69% p elara. Mobilno p elarenje rabi svega 12% p elara, a kombinirano p elarenje 19% p elara. Postoji veliki prostor za razvoj p elarstva prema ve oj zastupljenosti mobilnog p elarstva u odnosu na stacionarno. Mobilno p elarenje je nedovoljno zastupljeno radi ve ih ulaganja u opremu i prevozna sredstva. Velika ve ina p elara prikuplja pelud za vlastite potrebe. U RH ne postoje službeni kanali niti organizirano tržište peluda, pa prema tome nije mogu e procijeniti koli ine koje se proizvedu. Propolis je nusproizvod svake p elarske proizvodnje pa ga svi p elari prikupljaju, ali tu govorimo o malim koli inama po košnici. Kao i za prethodne p elinje proizvode ne postoje podaci o proizvodnji i koli inama. Što se ti e prerade voska, postoji puno obrta koji se bave preradom voska u satne osnove. S obzirom da p elari 99% voska koriste za vlastite potrebe ne postoji organizirano tržište p elinjim voskom. U RH je velika potražnja za tim proizvodom. U Zadarskoj županiji nekoliko p elara se bavi proizvodnjom mati ne mlije i, ne postoje registrirani uzgajiva i matica niti p elari koji to rade na veliko. Na podru ju grada Zadra preovladava p elarstvo kao hobi jer ga koristi 56% p elara, poluprofesionalno se p elarstvom bavi 32% p elara, dok se 12% p elara bavi profesionalno i p elarstvo im je osnovno zanimanje. Potrebno je uraditi programe putem kojih e se pove ati broj poluprofesionalnih/profesionalnih p elara na podru ju grada Zadra što e izme u ostalog kao posljedicu imati razvoj p elarstva na ovom podru ju.

12%

81%

7%

A – 5 do 10 kg meda. B – 10 do 20 kg meda. C – Više od 30 kg meda.

Slika br. 2.2.1.1. Proizvodnja meda po košnici u Zadru (anketno istraživanje)


9

ak 81% p elara sa podru ja grada Zadra proizvodi od 10 do 20 kg meda/košnici godišnje. Neophodno je u narednom periodu okrupniti p elarska gazdinstva, poboljšati uslove paše kako bi došlo do pove anja godišnje proizvodnje jer samo 7% p elara proizvodi više od 30 kg meda/košnici godišnje, dok 12% p elara proizvodi od 5 do 10 kg meda/košnici. Odnos ulaganja i dobiti u proizvodnji meda na podru ju grada Zadra pokazuje da tri etvrtine p elara (75%) sa prodajom proizvedenog meda pokrivaju sve troškove proizvodnje, dok je 25% p elara na granici isplativosti ili malo ispod nje.

18%

46%27%

9% A – Premještanjem košnica na razli ite lokacije. B – Proširivanjem p elinjih zajednica. C – Ve im ulaganjem i radom. D – Zapošljavanjem nove radne snage.

Slika br. 2.2.1.2. Mišljenje p elara Zadra o mogu nostima pove anja proizvodnje meda Na podru ju grada Zadra, p elari su zainteresirani da pove aju proizvodnju meda i ostalih p elinjih proizvoda. Najve i broj p elara proizvodnju bi pove ao pove anjem broja košnica na svom p elinjaku (46%) i radi raznolike paše premještanjem košnica na razli ite lokacije (18%). Svakako, razli ite su mogu nosti poboljšanja proizvodnje kao što su ve im radom i ulaganjem (27%), te zapošljavanjem nove radne snage (9%). Pored meda kao glavnog p elarskog proizvoda, 58% zadarskih p elara proizvodi propolis, a samo 42% prikuplja pelud. Postoji zna ajan prostor za proširenje proizvodnje na sve zadarske p elare koji sigurno mogu proizvoditi ova dva proizvoda jer je tehnologija prikupljanja istih vrlo ili relativno jednostavna i ne izuskuje neko posebno ve e ulaganje. Osim toga, samo 7% p elara vrši preradu svojih p elinjih proizvoda i od toga ima dodanu vrijednost, dok 93% p elara ne vrši nikakvu preradu ve plasira p elarski proizvod u izvornom obliku i propuštaju dodatnu ekonomsku korist od svog rada. Nadalje, samo 20% p elara poznaje tehnologiju prikupljanja mati ne mlije i i radi na njenom prikupljanju. Veliki broj p elara je educiran (83%) da kontrolu stanja p elinjih društava obavlja samostalno, a nije prisutna praksa da stanje društava kontrolira druga osoba. Samo manji broj (17%) p elara je u po etni koj p elarskoj fazi koja zahtjeva edukaciju i mentorsku pratnju te dodatno koristi usluge stru nih osoba iz p elarskih udruženja i zadruga. Bez obzira na broj košnica svi anketirani p elari vode evidenciju o stanju zajednica na p elinjaku. Kad su u pitanju zapisi, 65% p elara zapisuje i vodi evidenciju samo o podacima za koje smatraju da su bitni, dok 35% p elara vodi dnevnik i evidentira svaku promjenu na košnicama. Ovi podaci su jako ohrabruju i i upu uju na injenicu da p elari sustavno pristupaju poslu u svojim p elinjacima. Što se ti e educiranosti o bolestima, anketa pokazuje da 87% p elara samostalno zna prepoznati bolesti i adekvatno reagira na pojavu istih dok samo 13% p elara treba u ovom segmentu mentorsku pratnju. Ovaj podatak je jedan od motiva i razloga za dodatnim stru nim radionicama u p elinjaku za p elare po etnike.


10

41%

9%

50%

A – Samostalno itaju i stru nu literaturu. B – U profesionalnoj instituciji poput JU ''Veterinarski zavod'' Biha . C – U okviru kurseva koje organiziraju udruženja p elara.

Slika br. 2.2.1.3. Na ini edukacije zadarskih p elara o bolestima p ela Polovica zadarskih p elara (50%) je edukaciju o bolestima p ela prošla organizirano pri udruženju p elara, 41% njih je samostalno usvojilo potrebna znanja o bolestima p ela, a 9% p elara su svoja znanja stekli u okviru profesionalnih institucija. Priprema p ela za zimu je veoma važan zadatak u p elarstvu. Velik broj p elara (94%) dohranu p ela i pripremu za zimu obavlja samostalno, dok kod jednog broja p elara (6%) dohranu duštava kontrolira druga osoba.

54%23%

8%

15%

A – Samostalno. B – Zajedno s drugim kolegama p elarima. C – Nabavka od ovlaštenih proizvo a a. D – Mijenjam vosak za satne osnove

Slika br. 2.2.1.4. Na ini pripreme voska za satne osnove Na podru ju grada Zadra p elari pokazuju veliku samostalnost u pripremi voska za izra ivanje satnih osova. Samostalno ili zajedno sa drugim kolegama p elarima satne osnove priprema 77% p elara. Nabavku satnih osnova vrši samo 8% p elara i 15% p elara mijenja svoj vosak za gotove satne osnove. Pored vlastite produkcije satnih osnova, koja nije dostatna, 57% p elara kupuje satne osnove od prodava a osnova (prera iva i voska, uvoznici, poljoprivredne apoteke i sl.), 36% ih nabavlja od osoba koje dobro poznaje i za koje znaju da profesionalno prera uju vosak, a 7% p elara ih dobavlja od lanova p elarskog udruženja. Podjednak broj p elara (45%) ima probleme prilikom snadbijevanja sa satnim osnovama prvenstveno radi nedostatka kvalitete i visoke cijene satnih osnova, dok 10% p elara kao problem isti e nedostatak prodajnih mijesta na doma em tržištu.

41%

13%

23%

23%

A – Sam ih uzgajam. B – Nabavljam od drugih kolega p elara. C – Nabavljam od profesionalnih uzgajiva a. D – Kako kad, ponekad ih uzagajam, a ponekad nabavljam od drugih.

Slika br. 2.2.1.5. Na in snadbijevanja maticama p elara Zadra Matica je osnov p elinjeg društva te svi p elari imaju potrebu za kvalitetnim maticama. Zadarski p elari nabavu matica rješavaju na razne na ine. Anketa je pokazala da 41% p elara maticu za svoje


11

potrebe sami uzgajaju. Nadalje, 23% p elara matice nabavlja kod profesionalnih uzgajiva a, 23% p elara ih uzgaja po potrebi i ponekad, te 13% ih nabavlja od drugih kolega p elara. Od p elara koji sami uzgajaju matice za vlastite potrebe ve ina to radi posljednjih 5 godina (67%), dok tre ina p elara uzgaja matice duže od 5 godina (33%).

33%

17%

50%

A – itaju i stru nu literaturu. B – Samostalno. C – P elarska škola.

Slika br. 2.2.1.6. Na in edukacije o uzgoju matice p elara iz Zadra Polovica p elara (50%) je znanja o uzgoju matica nau ila u školi p elarstva, dok je 33% p elara o uzgoju matica nau ila prou avaju i stru nu literaturu, a 17% p elara su uzgoj matica savladali samostalno. Svi p elari koji uzgajaju matice vode ra una o njihovim nasljednim osobinama.

62%13%

13%

12%

A – Patvorenje i uzgoj eko matica. B – Visoka cijena. C – Klimatski uslovi. D – Nema problema.

Slika br. 2.2.1.7. Problemi zadarskih p elara vezano za nabavku matica Ve i broj p elara ima stanovite probleme prilikom snadbijevanja društva maticom. U prvom redu to se odnosi na patvorenje i nekvalitetne matice (62%), visoke cijene (13%) i klimatske uslove (13%). Jedan znatan broj p elara (12%) nema problema koji su vezani za snadbijevanje društva maticom. Ove injenice predstavljaju glavni izazov u procesu budu eg p elarenje i proizvodnje selekcioniranih

matica. Najve i broj p elara (65%) je okrenut daljnjem razvoju i osavremenjavanju p elarenja te ima namjeru pove ati broj košnica, dok 35% p elara nema razvojne namjere. Gotovo 2/3 p elara (67%) su u zadnje dvije godine investirali u p elarsku opremu i pribor po evši od kompletnog programa košnica i dijelova košnica, vrcaljki (centrifuga), opreme za pakovanje meda pa sve do zaštitnih sredstava, lijekova, hrane i satnih osnova i sl., dok 1/3 (33%) p elara nije imala nikakvih investicija. P elari nemaju problem sa plasmanom jer njih 75% uspješno plasira svoje proizvode na tržište dok 25% p elara ima stanovite probleme prilikom plasmana na tržište uglavnom radi niske cijene i patvorenog meda. 2.2.2. Stanje p elarstva u Biha u Grad Biha ima povoljne uvjete i dugu tradiciju u uzgoju p ela, proizvodnji meda i drugih p elinjih proizvoda. Prirodni resursi te povoljni klimatski uvjeti na kojima se temelji razvoj p elarstva ine šumska raznolikost, brojne obradive površine, pašnjaci, vo njaci, razli ita flora i sl. koja omogu uje prije svega visok kvalitet zdravog življenja na ovom podru ju, ali svakako i važne predispozicije za


12

razvoj p elarstva. Brojno stanje košnica svake godine se pove ava, jer je uzgoj p elinjih društava od 2002. godine u sistemu nov anih poticaja u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Gradskim poticajima za držanje p elinjih društava u intervalu od 2002. do 2016. godine broj košnica je permanentno pove avan, i to 2002/3465 košnica, 2006/3864 košnica, 2008/4943 košnica, 2009/6500 košnica, 2015/7033 košnice. Godine 2016. u gradu Biha u postoje dvije p elarske udruge pod nazivom „Udruženje p elara Biha “ i ''Profesionalno udruženje p elara Biha '' koje imaju preko 180 lanova/p elara sa preko 8183 košnice. Pravo na nov ane poticaje u primarnoj poljoprivrednoj

proizvodnji godišnje u prosjeku ostvari 77 p elara, a grad Biha finansijski i stru no podržava rad ovih Udruženja. U strukturi je prisutno preko 180 p elara, 26 p elara ima preko 100 košnica, 45 p elara ima preko 50 košnica, 28 p elara preko 20 košnica, a oko 80 p elara ima ispod 20 košnica. Prema dostupnim podacima gotovo polovina p elara prikupljaju pelud, proizvodi vosak, te propolis sa naznakom da se razlikuju u tehnologiji proizvodnje propolisa. Dvadesetak p elara proizvodi mati nu mlije s tim da nijedan ne koristi postupak liofilizacije. U Biha u nema proizvo a a p elinjeg otrova, a samo nekoliko p elara uzgaja maticu.

59%

2%

39%

A – Stacionarno p elarenje. B – Mobilno p elarenje. C – Kombinirano p elarenje.

Slika br. 2.2.2.1. Na ini p elarenja p elara Biha a

Više od plovine p elara (59%) na podru ju grada Biha a koristi stacionarni na in p elarenja. Samo jedan mali broj koristi mobilno p elarenje (2%), dok nešto više od tre ine p elara (39%) kombinira sistem p elarenja. Mobilno p elarenje je nedovoljno zastupljeno zbog ve ih ulaganja u opremu i prevozna sredstva. Uz povoljne uvjete mobilno p elarenje daje višestruko ve e rezultate nego stacionarno i kombinirano. Na ovom podru ju treba smanjiti stacionarno p elarenje, a pove ati mobilno, zbog toga jer se na ovaj na in obezbe uje kvalitetnija ispaša p elama, dobija se uve anje prinosa i kvaliteta meda i drugih p elinjih proizvoda, kvalitetnije p elinje zajednice i ve i profit.

31%

47%

22%A – Iz hobija. B – Poluprofesionalno. C – Profesionalno (osnovno zanimanje).

Slika br. 2.2.2.2. Razlozi bavljenja p elarstvom p elara u Biha u

Savremeni razvoj košnice sa pokretnim ramom, satnim osnovama od recikliranog voska i centrifuge za cije enje meda uvrstile su p elarstvo u moderna zanimanja koja egzstiraju od hobija do osnovnog zanimanja. Primjetno je da ni jedan oblik p elarenja kod biha kih p elara nema izrazito dominantan


13

položaj (preko 50%) jer 47% p elara radi poluprofesionalno, 31% p elara se bavi p elarstvom iz hobija, a samo 22% p elara kao osnovno zanimanje koristi p elarstvo.

22%

67%

11%

A – 5 do 10 kg meda. B – 10 do 20 kg meda. C – Više od 30 kg meda

Slika br. 2.2.2.3. Godišnja proizvodnja meda po košnici u Biha u

U skladu sa uslovima paše i snage društava, najve i broj p elara (67%) sa podru ja grada Biha a proizvodi od 10 do 20 kg /košnici meda godišnje. Neophodno je u narednom periodu okrupniti p elarska gazdinstva, poboljšati uslove paše kako bi došlo do pove anja godišnje proizvodnje jer samo 11% p elara proizvodi više od 30 kg meda godišnje/košnici. Odnos ulaganja i dobiti u proizvodnji meda na podru ju grada Biha a pokazuje da gotovo svi p elari (87%) sa prodajom proizvedenog meda pokrivaju troškove proizvodnje, dok samo 13% p elara nije dostiglo prag rentabilnosti.

22%

34%

11%

6%

11%

4%

4%

2%2% 2% 2%

A – Premještanjem košnica na razli ite lokacije. B – Proširivanjem p elinjih zajednica. C – Omogu avanjem dodatnog slobodnog vremena. D – Ve im ulaganjem i radom. E – Dodatnom edukacijom. F – Štednjom medonosnog bilja. G – Zapošljavanjem nove radne snage. H – Dobrom kontrolom korištenja pesticida, herbicida i sl. I – Kvalitetno akreditiranje (standardizacija). J – Nabavka i stavljanje u promet kvalitetnih matica. K – Otkup p elinjih proizvoda.

Slika br. 2.2.2.4. Mišljenje p elara Biha a o na inu na koji bi mogli pove ati svoju proizvodnju

P elari su zainteresirani da pove aju svoju godišnju proizvodnju meda i ostalih p elinjih proizvoda. Najve i broj biha kih p elara (34%) smatra da se p elarenje može poboljšati proširivanjem p elinjih zajednica odnosno broja košnica i upotrebom mobilnog p elarstva (22%). Nadalje, mali broj p elara se p elarstvom bavi kao osnovnim zanimanjem pa je manjak slobodnog vremena uzrok niske proizvodnje meda kod 11% p elara. Svakako, razli ite su mogu nosti poboljšanja proizvodnje kao što su ve im radom i ulaganjem, dodatnom edukacijom, zapošljavanjem nove radne snage, kontrolom korištenja pesticida, herbicida, standardizacijom proizvodnje, nabavkom kvalitetnih matica, zagarantiranim otkupom i sl.


14

41%

44%

15%

A – Polen. B – Propolis. C – Mati na mlije .

Slika br. 2.2.2.5. Zastupljenost proizvodnje drugih p elinjih proizvoda na podru ju Biha a (udio p elara koji proizvode)

Osim proizvodnje meda, p elari sa podru ja grada Biha a proizvode propolis (44%), polen (41%) i mati nu mlije (15%). Dodatnim edukacijama i ulaganjem u opremu mogla bi se posti i ve a proizvodnja p elinjih proizvoda, osavremeniti proizvodnja, pove ati proizvodnja p elinjih proizvoda i uvesti nove proizvode kao npr. p elinji otrov.

32%

19%21%

3%

14%

8%

3% A – Propolis kapi. B – Hiper med. C – Med sa polenom. D – Sapun od meda. E – Krema od meda. F – Linkura propolisa. G – Sirup od meda.

Slika br. 2.2.2.6. Proizvodi u koje p elari Biha a prera uju neke p elinje proizvode Dvije tre ine p elara (67%) sa podru ja grada Biha a ne prera uju proizvedene p elinje proizvode. Samo jedna tre ina (33%) p elara posjeduje znanja, vještine i svijest o važnosti proizvodnje proizvoda sa dodanom vrijednosti a samim tim i ve im profitom. P elari med prera uju najviše u propolis kapi (32%), med sa polenom (21%), hiper med (19%), te kreme od meda, linkura propolisa, sirup od meda, sapun od meda i sl. Veliki broj p elara (61%) sa podru ja grada Biha a nema iskustva i ne poznaje tehnologije ubiranja mati ne mlije i. Samo manji dio p elara (39%) poznaje važnost proizvodnje ovog visokovrijednog p elinjeg proizvoda. Gotovo svi p elari su educirani (85%) da kontrolu stanja p elinjih društava obavljaju samostalno, a nije prisutna praksa da stanje društava kontrolira druga osoba. Samo manji broj (15%) p elara radi nedostatka iskustva dodatno koristi usluge stru nih osoba iz p elarskih udruženja i zadruga. O stanju p elinjeg društva, intervencijama i promjenama na p elinjaku polovina p elara (50%) vodi zapise i evidencije, ali samo o podacima za koje smatraju da su bitni, dok 40% p elara vodi dnevnik i evidentira svaku promjenu na košnicama. Manji broj p elara (10%) sve detalje pamti i nista ne zapisuje što je praksa koju treba mijenjati.

46%

9%

45%


Slika br. 2.2.2.7. Na in obuke p elara Biha a o bolestima p ela


15

Preko ¾ p elara (83%) je obu eno da mogu prepoznati najzna ajnije bolesti p ela kao što su ameri ka gnjilo a, varoa i sl., dok 17% p elara nema dovoljno znanja za prepoznavanje bolesti p ela. P elari su obuke o prepoznavanju bolesti p ela prošli samostalno itaju i stru nu literaturu (46%), te u okviru kurseva koje organiziraju udruženja p elara (45%), i korištenjem usluga profesionalnih institucija poput JU ''Veterinarski zavod'' Biha (9%) i dr.

92%

4% 4%

A – Samostalno. B – Dodatno koristim usluge stru nih osoba iz p elarskih udruženja. C – Dohranu društva kontrolira druga osoba.

Slika br. 2.2.2.8. Na in obavljanja dohrane p ela

Priprema p ela za zimu je veoma važan zadatak u p elarstvu. Najve i broj p elara (92%) dohranu p ela i pripremu za zimu obavlja samostalno, dok jedan broj p elara (4%) dodatno koristi usluge stru nih osoba iz p elarskih udruženja i zadruga. Jednom broju p elara (4%) dohranu društava kontrolira duga osoba.

58%25%

9%8%

A – Samostalno. B – Zajedno s drugim kolegama p elarima. C – Nabavka od ovlaštenih proizvo a a. D – Mijenjam vosak za satne osnove.

Slika br. 2.2.2.9. Na in na koji p elari Biha a obavljaju pripremu voska

Priprema voska za satne osnove je važan posao u p elarstvu. Na podru ju grada Biha a preko polovine p elara (58%) vosak priprema samostalno, a etvrtina (25%) to radi zajedno sa drugim kolegama p elarima. Ostatak p elara vosak nabavlja od ovlaštenih proizvo a a (9%) ili mijenja vosak za satne osnove (8%).

26%

39%

35%

A – lanova p elarskog udruženja iji sam lan. B – Od osoba koje dobro poznajem i za koje znam da profesionalno prera uju vosak. C – Od drugih (prera iva voska, iz uvoza, poljoprivrednih apoteka i dr).

Slika br. 2.2.2.10. Izvor nabavke satnih osnova


16

Nabavljanje satnih osnova se vrši iz tri uglavnom osnovna izvora. Najve i broj p elara (39%) satne osnove nabavlja od osoba koje dobro poznaje i za koje znaju da profesionalno prera uju vosak. Jedan broj p elara (26%) nabavku vrši od lanova p elarskog udruženja, te iz drugih izvora (35%) kao što su uvoz, registrirani prera iva i, poljoprivredne apoteke i sl.

66%12%

12%

10%

A – Manjak kvalitetnih satnih osnova. B – Financije. C – Patvoreni vosak. D – Nema problema.

Slika br. 2.2.2.11. Problemi vezani za nabavku satnih osnova p elara Biha a Najve i broj p elara (66%) ima probleme prilikom snadbijevanja sa satnim osnovama prvenstveno radi manjka kvalitetnih satnih osnova, nedostatka financijskih sredstava (12%) i radi patvorenog voska (12%). Jedna desetina p elara nema probleme u vezi snadbjevanjem sa satnim osnovama.

44%

9%

20%

27%


Slika br. 2.2.2.12. Na in snadbijevanja maticama p elara Biha a Matica je jedina spolno zrela ženka u p elinjem društvu, iji je zadatak nošenje jaja, odnosno osiguravanje opstanka društva. Nešto manje od polovine biha kih p elara (44%) maticu sami uzgajaju, nabavljaju od profesionalnih uzgajiva a (20%), te nabavljaju od drugih kolega p elara (9%). Neki p elari (27%) kombiniraju, ponekad uzgajaju maticu a ponekad nabavljaju od drugih proizvo a a matica. P elari koji sami uzgajaju maticu imaju prili no duga iskustva. Zbirno, oko 95% p elara maticu uzgaja od 5 – 20 godina, dok 5% p elara maticu uzgaja preko 30 godina.

35%

60%

5%

A – itaju i stru nu literaturu. B – Samostalno. C – P elarska škola.

Slika br. 2.2.2.13. Na in edukacije o uzgoju matica


17

Uzgajanje matica p elari su nau ili uglavnom od p elara mentora (60%). Korištenjem stru ne literature 35% biha kih p elara se obu ilo uzgajati maticu, a 5% p elara je znanja stekao putem p elarske škole. Veliki broj p elara (86%) vodi ra una o nasljednim osobinama matice.

43%

43%

8%

3% 3%

A – Nedostatak kvalitetnih matica. B – Bez problema. C – Vremenski uvjeti. D – Tržišna cijena i kvalitet. E – Nedostatak opreme za samostalnu proizvodnju.

Slika br. 2.2.2.14. Osnovni problemi vezani za snabdijevanje maticama Ve i broj p elara ima stanovite probleme prilikom snadbijevanja društva maticom. U prvom redu to se odnosi na nedostatak kvalitetnih matica (43%), radi tržišne cijene i kvaliteta (3%), nedostatka opreme za vlastitu proizvodnju (3%), te radi nepovoljnih vremenskih uvjeta (8%). Jedan znatan broj p elara (43%) nema problema koji su vezani za snadbijevanje društva maticom. Najve i broj p elara (73%) je okrenut daljnjem razvoju i osavremenjavanju p elarenja, te ima najmeru pove ati broj košnica, dok oko jedne tre ine p elara (27%) nema razvojne aspiracije. Gotovo svi p elari (90%) su u zadnje dvije godine investirali u p elarsku opremu i pribor po evši od kompletnog programa košnica i dijelova košnica, vrcaljki (centrifuga), opreme za pakovanje meda pa sve do zaštitnih sredstava, lijekova, hrane i satnih osnova i sl., dok samo 10% p elara nije imalo nikakvih investicija. P elari nemaju problem sa plasmanom jer njih 61% uspješno plasira svoje proizvode na tržište dok 39% p elara ima stanovite probleme koji se ogledaju kroz nisku otkupnu cijenu meda, patvoreni med i sl.

2.2.3. Stanje p elarstva u Posušju Na podru ju op ine Posušje ima 2.300 košnica i oko 90 p elara i p elarica. Sedam p elara ima preko 100 košnica, 50 p elara ima preko 50 košnica, a 28 p elara ima izme u 30 i 100 košnica. Uzrok toga vjerovatno leži u injenici što je u ljetnom periodu (7. i 8. mjesec) izrazita suša koja poga a preko 90% teritorija Posušja, a drugi razlog je što se p elarstvo u Posušju po elo razvijati tek zadnjih dvadesetak godina. Da bi p elarstvo moglo biti profesionalna djelatnost potrebno je imati vlastitu transportnu infrastrukturu tj. mogu nost sele eg p elarenja kako na jug u zimskom i ranom proljetnom periodu i u Bosnu (Kupres, Glamo , Grahovo, Drvar, Posavina) u ljetnom i jesenskom periodu. Zna ajne klimatske promjene koje su na sceni zadnjih nekoliko godina e zna ajno utjecati na p elarstvo i p elarsku djelatnost koja e se morati transformirati iz kategorije „hobi“ u profesionalno p elarstvo sa novim proizvodnim pristupom prema proizvodnji novih p elarskih proizvoda koji do sada nisu bili zna ajno zastupljeni u posuškom p elarstvu. U prvom redu tu se misli na p elinji otrov, mati nu mlije , pelud i propolis kao sigurne p elarske proizvode bez obzira na klimu i vremenske (ne)prilike i sve manje izvjestan med kao osnovni p elinji proizvod. Na podru ju op ine Posušje ima oko 60 p elara amatera, od kojih su njih 53 lanovi udruge p elara „Iva“ Posušje. U zadnjih godinu dana kroz dva op inska projekta s ciljem razvoja p elarstva u op ini Posušje (realizacija je to razvojne mjere iz op inske Strategije razvoja) izvršena je bazna edukacija novih 35 p elara/p elarica me u kojima je tre ina žena i tre ina mladih p elara. Dodijeljena im je osobna p elarska oprema sa po dvije košnice uz njihovu obavezu da nabave žive p ele u 2016. godini i da se nastave baviti p elarstvom. U op ini Posušje postoji samo jedan p elar koji se odlu io prije nekoliko godina baviti uzgojem i selekcioniranjem matica za potrebe op inskog i regionalnog p elarskog tržišta. Za uglavnom svoje


18

potrebe matice proizvode još dva p elara. Pet p elara u Posušju se bavi prikupljanjem peludi. Broj košnica prikuplja a peludi se kre e u rasponu od 60 do 180. Uglavnom prikupljaju pelud za svoje potrebe i manjim dijelom za potrebe lokalnog tržišta. Ve ina p elara priprema mješavine peluda sa ostalim p elinjim proizvodima, medom, polenom i propolisom. Svi posuški p elari prera uju svoj stari pretopljeni vosak u nove satne osnove. Za potrebe lanova Udruge „Iva“ te usluge prerade starog voska po zaduženju obavlja p elar Petar utura na savremenoj opremi. Nabavkom dodatne opreme kroz projekt Bee promoted i to prese za radili ke satne osnove i prese za trutovsko sa e, pove ao se tehnološki kapacitet prerade starog voska u nove satne osnove koje su jako bitan element u tehnologiji p elarenja. U cijeloj regiji Hercegovina nema prese za trutovske satne osnove, a sada je ima u Posušju zahvaljuju i ovom projektu što otvara jednu dodatnu mogu nost borbe protiv p elinjeg nametnika varoe primjenjuju i tzv. biološku metodu eliminacije dijela trutovskog legla u koje je varoa položila svoja jajašca. Svaki posuški p elar, kao i p elari diljem BiH, za svoje potrebe i za potrebe tržišta ubiru propolis u svojim košnicama te ga prera uju u alkoholnom rastvoru. Proizvodnja mati ne mlije i u op ini Posušje je tek u za etku. Proizvodi je u ograni enim koli inama nekoliko p elara me u kojima se isti e mladi p elar Boris Lon a. Proizvodnja mati ne mlije i nije raširena praksa jer je donekle i nepoznata tehnologija proizvodnje i skladištenja mati ne mlije i. Po saznanjima prosje na proizvodnja propolisa po jednom p elaru u op ini Posušje je oko 0,3 litra, a ve i p elari sa više košnica i do nekoliko litara. Propolis je naj eš e predmet poklona uz prodani med na ku nom pragu ili se prodaje po standardnoj cijeni. Proizvodnja propolisa u Posušju je na minimalnoj razini i ne koriste se silikonske mrežice za sakupljanje propolisa kao ciljani proizvodni postupak. Postoje i postupak prikupljanja propolisa se ne može nazvati proizvodnjom jer se propolis samo sastruže sa okvira u onom nužnom obimu da se olakša korištenje okvira u narednoj sezoni. Preporuka je da se zapo ne proizvodnja propolisa kao p elarskog proizvoda u višestruko ve im koli inama od dosadašnjih, a da se ne ugrozi zdravstveno stanje u košnicama. Preduvjet za to je da se p elari dodatno educiraju kako propolis još bolje i šire komercijalizirati kombiniraju i ga sa ostalim p elarskim proizvodima, mješaju i ga sa medom, sa peludom i sl. Posebno bi bilo važno da se približi p elarima postupak proizvodnje propolisa bez alkohola kako bi se proširila mogu nost konzumacije propolisa kod djece bez alkoholne primjese.

59%12%

29%A – Stacionarno p elarenje. B – Mobilno p elarenje. C – Kombinirano p elarenje.

Slika br. 2.2.3.1. Na ini p elarenja p elara u Posušju Anketa posuških p elara o na inu p elarenja pokazuje da se 59% p elara bavi p elarstvom na stacionaran na in, 29% ih koristi kombinirani na in p elarenja, a samo 12% p elara svoje p elinjake sezonski seli i prati nektarnu pašu. Iz ovih pokazatelja se može vidjeti da posuško p elarstvo još nije dostiglo višu razinu „profesionalne“ p elarske svijesti koja kaže da je selidba p elinjaka obavezna na minimalno tri i više paša kako bi se izbjegao rizik poba aja paše na stacionarnom p elinjaku. Osim toga, posuškim p elarstvom prevladava amatersko ili „hobi“ p elarstvo i nema dovoljan broj p elara sa 100 i više košnica odnosno p elara koji se p elarstvom bave ozbiljnijim kapacitetom i ozbiljnijom posve enoš u. Postoji potreba za boljom promocijom sele eg p elarenja i boljom internom


19

organiziranoš u kao i poboljšanje p elarskih infrastrukturnih transportnih kapaciteta (prikolice, platforme, specijalna p elarska vozila) što bi dovelo do pove anja sele eg p elarenja.

85%

10%

5%

A – Iz hobija. B – Poluprofesionalno. C – Profesionalno (osnovno zanimanje).

Slika br. 2.2.3.2. Razlozi bavljenja p elarstvom p elara u Posušju

P elarstvo na podru ju op ine Posušje je relativno mlada gospodarska djelatnost koja je u razvojnom usponu zadnjih dvadesetak godina, a naro ito od osnivanja udruge p elara. Taj period je o ito prekratak pa u strukturi p elarstva ima samo 15% profesionalnih i poluprofesionalnih p elara, ostalih 85% je amatersko ili hobi p elarstvo. Sadašnji ukupan broj p elara, njihova p elarska educiranost, njihova dobna kao i obrazovna struktura omogu ava da se broj poluprofesionalnih i profesionalnih p elara pove a na barem 1/3 što bi zna ajno osnažilo posuški p elarski sektor.

59%29%

12%

A – 5 do 10 kg meda. B – 10 do 20 kg meda. C – Više od 30 kg meda.

Slika br. 2.2.3.3. Godišnja proizvodnja meda po košnici u Posušju Godišnji prinos meda po košnici, obzirom na tip p elarenja je sasvim u granicama o ekivanih prinosa tj. do 10 kg po košnici godišnje jer je dominantno stacionarno p elarenje i rabi ga 59% p elara. Višestruko ve i uspjeh, do 20 kg po košnici godišnje ima 29% p elara, a više od 30 kg po košnici na godinu ima 12% p elara i to zahvaljuju i sele em p elarenju što tako er potvr uje dosad poznate injenice u p elarstvu da nema sigurnog p elarskog profita i uspjeha ako ste stacionarni p elar.

Koli ina meda koju proizvode p elari u op ini Posušje kod njih 47% pokriva troškove proizvodnje, dok kod 53% ne pokriva i ne dosežu prag rentabilnosti. Ovi rezultati su zna ajni sa stajališta prihoda i rashoda u p elarstvu. U posuškom p elarstvu prevladava amatersko ili hobi p elarstvo i takav vid p elarstva je na samoj granici samoodrživosti. Po iskustvenim podacima i informacijama iz p elarskih krugova mogli bismo kazati da je 25 do 30 košnica onaj minimum koji može donijeti minimalnu ekonomsku rentabilnost, pored svih ostalih benefita koje p elarenje sa sobom donosi p elaru bez obzira sa koliko košnica raspolagao.


20

23%

31%22%

8%8%

8% A – Premještanjem košnica na razli ite lokacije. B – Proširivanjem p elinjih zajednica. C – Stjecanjem iskustva. D – Oprema. E – Klimatski uslovi. F – Dodatna ulaganja.

Slika br. 2.2.3.4. Na ini za pove anje proizvodnje p elinjih proizvoda, prema mišljenju posuških p elara

U traganju za rješenjem koje e omogu iti ve u proizvodnju, mišljenja i iskustva p elara su stavila u centar pažnje dvije kategorije, a to su selenje košnica (23%) ili raspored istih na više lokacija kako bi se umanjio utjecaj rizika stacionarnog p elarenja obzirom ne nestabilne vremenske (ne)prilike i pašne (ne)prilike, i pove anje broja košnica (31%) kako bi se odmaknulo od onog neprofitabilnog minumuma košnica na p elinjaku. Tako er, jedan od bitnih faktora za pove anje prinosa je pove anje specifi nog p elarskog znanja i iskustava (22%), opremanje sa specifi nom p elarskom opremom (8%) i povoljnim klimatskim uslovima (8%).

27%

60%

13%A – Polen. B – Propolis. C – Mati na mlije .

Slika br. 2.2.3.5. Zastupljenost proizvodnje drugih p elinjih proizvoda na podru ju Posušja (udio p elara koji proizvode)

P elari na podru ju op ine Posušje uglavnom ne prera uju p elinje proizvode (78%). Ovaj podatak je alarmiraju i u smislu da nije dovoljno proizvesti „sirovi“ p elarski proizvod i kao takvog ga plasirati na tržište. Poznato je da bez prerade proizvoda u viši finalni proizvod nema dodatne vrijednosti i zna ajnijih napredaka u p elarstvu. Ipak, 22% p elara ubire odre ene p elinje proizvode, što je ohrabruju i podatak jer pokazuju i dokazuju da nije samo med p elarski proizvod posuških p elara. Pored najzastupljenijeg propolisa (60%) pojavljuju se i ostali p elarski proizvodi ve e dodane vrijednosti u odnosu na med i propolis, i to polen (27%) i mati na mlije (13%). Potrebni su dodatni edukacijski napori kako bi se p elari dodatno osposobili za kreiranje i proizvodnju novih p elarskih proizvoda i plasiranje na lokalno i regionalno p elarsko tržište. Postupci proizvodnje medova e i propolis kapi najjednostavniji su tehnološki postupci i poznati su ve ini p elara. Iz tog razloga su ova dva proizvoda najzastupljeniji kod posuških p elara i proizvode se u omjeru od 50%. O ito je da ima prostora za kreiranje novih p elarskih proizvoda i usvajanje novih postupaka proizvodnje i dorade novih p elarskih proizvoda. Posuški p elari nemaju potrebnog znanja i vještina o prikupljanju i uvanju mati ne mlije i (78%), dok se samo 22% izjasnilo da im je poznata tehnologija ubiranja

mati ne mlije i i da imaju iskustvo. Potrebno je da se dodatnim edukacijama ovo znanje i iskustvo dobije i razvije. Nešto više od polovice p elara (52%) iz op ine Posušje su stekli samostalnost u kontroli p elinjih društava tokom godine, a 48% p elara radi nedostatka iskustva dodatno koristi usluge stru nih osoba iz p elarskih udruženja i zadruga.


21

28%

39%

33%

A – Vodim dnevnik i evidentiram svaku promjenu na svakoj košnici. B – Zapisujem i vodim evidenciju samo o podacima za koje ........smatram da su bitni. C – Sve detalje pamtim i ništa ne pišem.

Slika br. 2.2.3.6. Na ini vo enja evidencije o stanju p elinjeg društva, intervencijama i promjenama

O stanju p elinjeg društva, intervencijama i promjenama na p elinjaku p elari imaju podijeljene navike. Nešto više od 1/3 p elara (39%) vodi zapise i evidencije ali samo o podacima za koje smatraju da su bitni, dok 28% p elara vodi dnevnik i evidentira svaku promjenu na košnicama. Izrazito visok broj p elara (33%) sve detalje pamti i nista ne zapisuje, što bi u budu nosti trebalo izbjegavati. Malo više od polovine p elara (53%) je obu eno da mogu prepoznati najzna ajnije bolesti p ela kao što su ameri ka gnjilo a, varoa i sl., dok 47% p elara nema dovoljna znanja o prepoznavanju bolesti p ela iz razloga jer se radi o novim ili mladim p elarima koji nemaju dovoljno p elarsko iskustvo i treba im dodatna edukacija i iskustvo u praksi.

7%13%

80%


Slika br. 2.2.3.7. Na ini edukacije posuških p elara o bolestima p ela

Dominantan broj p elara (80%) je obuke o prepoznavanju bolesti p ela prošao u okviru kurseva koje organiziraju udruženja p elara i predavanjima kroz razli ite projekte u suradnji sa op inom Posušje koja aktivno i snažno podupire razvoj p elarstva u Posušju. Ukupno 20% p elara svoja znanja o bolestima p ela su prošli samostalno itaju i stru nu literaturu (13%), te putem profesionalnih institucija poput JU ''Veterinarski zavod'' Biha (7%). Priprema p ela za zimu je veoma važan zadatak u p elarstvu. Oko 2/3 p elara (62%) dohranu p ela i pripremu za zimu obavlja samostalno, dok 38% p elara dodatno koristi usluge stru nih osoba iz p elarskih udruženja i zadruga. Potrebna je dodatna prakti na obuka za p elare po etnike glede osnovnih i naprednih mjera u p elinjaku.

56%33%

11%

A – Samostalno. B – Zajedno sa drugim kolegama p elarima. C – Nabavka od ovlaštenih proizvo a a.

Slika br. 2.2.3.8. Na in pripreme voska za satne osnove p elara u Posušju


22

Na podru ju op ine Posušje preko polovine p elara (56%) vosak priprema samostalno, 1/3 p elara (33%) to radi zajedno sa drugim kolegama p elarima, a ostatak p elara (11%) nabavlja vosak od ovlaštenih proizvo a a ili mijenjaju vosak za satne osnove. Pripreme voska za nove satne osnove odražavaju realno stanje na ovom segmentu p elarstva i u zadnjih nekoliko godina je u ozbiljnim tržišnim poreme ajima jer se na tržištu pojavio one iš eni ili zaga eni vosak koji je izgubio prirodnu ta ku topljenja sa 650C na oko 300C što p elarima pravi ogroman problem i ogromne štete ne samo u BiH nego i u RH.

27%

32%

41%

A – lanova p elarskog udruženja iji sam lan. B – Od osoba koje dobro poznajem i za koje znam da profesionalno prera uju vosak. C – Od drugih (prera iva voska, iz uvoza, poljoprivrednih apoteka i dr).

Slika br. 2.2.3.9. Na in nabavke satnih osnova kod p elara u Posušju

Nabavljanje satnih osnova se vrši iz tri uglavnom osnovna izvora. Najve i broj p elara (41%) satne osnove nabavlja od prera iva a voska, poljoprivrednih apoteka, iz uvoza i sl. Jedan broj p elara (32%) nabavku vrši od osoba koje dobro poznaje i za koje znaju da profesionalno prera uju vosak, te 27% p elara satne osnove nabavlja od lanova p elarskog udruženja. Udruga „Iva“ ima svoje interno razvijene kapacitete za izradu satnih osnova od vlastitog voska koji p elari donesu na termi ku obradu (sterilizaciju) nakon ega slijedi prešanje satnih osnova. Ovakav pristup omogu ava maksimalnu kvalitetu satnih osnova. Svi p elari sa podru ja op ine Posušje imaju probleme i susreli su se sa patvorenim voskom koji je prisutan na tržištu. Patvorenje ili zaga enje voska se desilo najviše parafinom i lojem te zaga enje parafinskim dimom koji se unosi u košnicu prilikom tretiranja varoe „topom“ za aplikaciju amitraza u parafinskom ulju. Parafinsko ulje u bilo kojoj kombinaciji pa i sublimacijom se mora izbjegavati kontakt s voskom i sa em.

23%

31%23%

23%


Slika br. 2.2.3.10. Na in snadbijevanja maticama p elara Posušja

Što se ti e matica na podru ju op ine Posušje rezultati su prili no podjednaki i nabava ide iz etiri izvora. Oko 1/3 p elara (31%) matice nabavlja od drugih kolega p elara, a 23% p elara sami uzgajaju matice. Nadalje, 23% p elara matice nabavlja od profesionalnih uzgajiva a ili kombiniraju (23%), ponekad uzgajaju maticu a ponekad nabavljaju od drugih proizvo a a. P elari koji sami uzgajaju maticu imaju prili na iskustva koja sežu do maksimalno 10 godina. Polazišni je to resurs za kvalitetan


23

i samoodrživ rad posuške uzgojne stanice za matice. Svaka p elarska praksa se najlakše, najbrže i najbolje prenosi i prihva a putem p elarskog mentorstva pa tako i tehnika proizvodnje matica. U skladu s tim, na podru ju op ine Posušje, uzgoj matica je zasnovan na mentorskoj podršci (100%). Oko 2/3 p elara (67%) vodi ra una o nasljednim osobinama matice, dok 33% p elara ne vodi ra una o ovom veoma važnom podatku. Svi p elari (100%) imaju probleme prilikom snadbijevanja društva maticom isklju ivo radi nedostatka kvalitetnih matica. Trend pove anja broja košnica u posuškom p elarstvu je u porastu zadnjih nekoliko godina. Velik broj p elara (77%) ima najmeru pove ati broj košnica, dok samo 23% p elara nema ovakve namjere. Budu i da je u zadnje dvije godine na podru ju op ine Posušje zapo elo p elariti 35 mladih p elara i p elara po etnika/po etnica o ekivati je da e trend pove anja broja košnica biti u stalnom rastu što je pozitivan efekt na budu e tržište selekcioniranih matica iz Stanice Posušje. Osim toga, u posljednju godinu/dvije 61% p elara je investirao u opremu i objekte za p elarstvo iz ega se vidi da posuško p elarstvo sve više oja ava savremenom p elarskom tehnološkom opremom, kako u vlasništvu p elara privatnika tako i u vlasništvu udruge kao zajedni ke opreme u funkciji razvoja p elarstva. Oko 39% p elara u zadnje vrijeme nije investiralo u p elarsku opremu i objekte bez obzira na injenicu da nijedan p elar nema problema sa plasmanom proizvoda na tržište. Ova anketna informacija samo potvr uje da još uvijek nije zadovoljeno lokalno i regionalno tržište p elarskim proizvodima i da ima velikog tržišnog prostora za plasman meda i ostalih p elinjih proizvoda. 2.3. Prirodna obilježja podru ja za proizvodnju p elarskih proizvoda

P ele svoje sastojke za proizvodnju meda, polena i propolisa prikupljaju iz prirodnog okruženja. Biljni svijet predstavlja osnovni potencijal za proizvodnju p elinjih proizvoda. Koli ina sastojaka koje p ele koriste zavisi o vrsti ekosistema i dostupnoj p elinjoj ispaši. Ekosistemi se zna ajno razlikuju u razli itim geografskim podru jima pa se tako i potencijal ispaše p ela razlikuje. P ele u svojoj ispaši prikupljaju nektar i polen sa cvjetova biljaka, smolu s kore drve a, lisnih pupoljaka i cvjetova za proizvodnju propolisa, kao i mednu rosu (medljika) koju izlu uju lisne štitaste uši za proizvodnju šumskog meda (medljikovac). P ele mogu proizvesti višak meda i ostalih proizvoda u košnici samo ako je košnica smještena na pogodnom mjestu sa dobrom p elinjom ispašom. Nenaseljene i neobradive zemljišne površine predstavljaju izvjestan potencijal p elinje ispaše. U seoskim i gradskim podru jima se mogu na i mjesta za p elarenje, gdje postoji obilje biljaka cvjetnica koje osiguravaju nektar, a svakako i nekoliko ranih izvora polena kao što su vrba i kleka. Gradski položaji mogu biti dobri za proizvodnju meda, jer esto postoji ve a raznolikost cvjetova u tim podru jima nego u seoskim predjelima. Parkovi, vrtovi i željezni ki nasipi mogu biti dobra izvorišta nektara za p ele, kao i cvjetovi divljeg kestena i lipe koji esto rastu uz rub gradskih ulica (Cramp, 2012). U posljednje vrijeme ponegdje postoji tendencija razvoja i gradskog p elarenja. est problem i dilema koja se name e kod p elarenja je lokacija p elinje zajednice, bilo da se radi o mobilnom ili stacionarnom p elarenju. Paša p ela može biti: predvidiva s odre enom vjerovatno om i nepredvidiva. Predvidljiva paša jest paša iji po etak, trajanje i završetak, te lokacija je iskustveno poznata. Nepredvidljiva paša jest paša iji po etak, trajanje i završetak, te lokacija nije iskustveno poznata. Danas se nastoje formirati katastri ispaša s ciljem pove anja efikasnosti i efektivnosti p elarenja. P elinjak se naj eš e locira na južnim dispozicijama okrenutim prema suncu i zašti enim od sjevernih dominantnih vjetrova, te po mogu nosti uz drve e ili grmlje, kako bi prirodno bio što bolje zašti en. Košnice se trebaju smjestiti u sjenovito mjesto koje e ga štiti od jakog podnevnog sunca dok se preporu uje osun anost jutarnjim suncem. Na položajima trebaju postojati dobri izvori nektara, a najbolje na udaljenosti do 2 km sa stalnim prisustvom vode. Potrebno je izbjegavati postavljanje košnica u mra ne, vlažne i hladne udoline, ispod elektri nih vodova, saobra aja i prometnih cesta, a potrebno je voditi ra una da položaj ima i dobar cestovni prilaz (Cramp, 2012). Sele i p elinjak mora biti


24

me usobno udaljen najmanje 200 metara zra ne linije i najmanje 500 metara od stacionarnog p elinjaka, te najmanje 2000 metara od oplodne stanice za uzgoj matica. Izuzetno razmak izme u stajališta može biti manji, ali u tom slu aju p elinje zajednice dvojice vlasnika ne smiju imati zajedni ki koridor letenja. Zna ajnu bazu potencijala ispaše p ela ini struktura flore na odre enom geografskom prostoru. P elinju ispašu sa injava raznoliko medonosno bilje koje cvjeta, a naj eš e:

drve e (niskostablašice i visokostablašice, te drvenaste vo ne vrste i ostale šumske vrste), visoko rastinje, grmaste biljke i livadske biljke.

Za odre ivanje potencija ispaše p ela potrebno je definirati stepen pokrivenosti zemlje sa šumama i odrediti potencijal obradivog zemljišta. Obradivo zemljište se esto ne obra uje pa postoje samo livade koje su tako er zna ajne za p elarstvo. Na prostoru svake regije postoji veoma raznovrsna p elinja ispaša sa puno medonosnog bilja, što je zna ajno za normalno funkcionisanje p elinjih zajednica, ali i komercijalno sakupljanje proizvoda od strane p elara. U cilju rentabilnijeg p elarenja i sami p elari esto sele svoje košnice u potrazi za boljom i kvalitetnijom florom u zavisnosti od perioda medenja i dostupne p elinje ispaše (mobilno ili sele e p elarstvo). Osnova za odre ivanje lokacije p elarenja je procijenjeni potencijal nektara i polena te drugih sastojaka koje p ele koriste za svoju p elinju zajednicu. Obzirom na troškove transporta, razli ite sezone cvjetanja biljaka u toku godine te koli inu tih biljnih vrsta, nužno je procijeniti potencijal ispaše podru ja (katastri ispaše) gdje se želi realizirati ispaša p ela. Vrijeme (kalendar) cvjetanja za istu biljnu vrstu ovisi o više faktora, a naj eš e od:

nadmorske visine, prosje ne relativne vlažnosti zraka, prosje ne godišnje temperature, ruže vjetrova, koli ine padavina u toku godine i sl.

Sve biljne medonosne i polenonosne vrste ne cvjetaju u isto vrijeme, ve je njihovo cvjetanje kontinuirano raspore eno tokom sezone, od kraja februara do kraja oktobra mjeseca, što je izuzetno zna ajno za odvijanje normalne životne aktivnosti kolonije p ela (Umelji , 2006; Umelji , 2013). Zna ajnije proljetne, ljetne i jesenske medonosne biljke prikazane su u nastavku. Za planiranje i odre ivanje potencijala ispaše p ela potrebno je definirati pregled cvjetanja pojedinih biljaka po mjesecima te koliko su iste zna ajne kao potencijali ispaše za sakupljanje nektara i polena. Tako u p elinju ispašu spadaju medonosne sorte

vo arskih i povrtlarskih kultura, industrijske biljke, šumsko drve e i divlje vo e, kultivisano i samoniklo drvenasto vo e, divlji grmovi, zeljaste biljke te livadske biljke (cvije e i trave).

Potencijal p elinje ispaše bi se tako mogao svrstati u nekoliko srodnih grupa:


25

Tabela br. 2.3.1. Podjela medonosnih biljaka Medonosne biljake (kategorija) Vrste medonosnih biljaka

Drvenaste biljke visokostablašice bagrem, lipa, kesten, breza, topola i ostalo drve e.

Kultivisano drvenasto vo e jabu asto (jabuka, kruška, dunja, mušmula), košti avo (džanarika, trešnja, višnja, šljiva, breskva, kajsija), orašasto (orah, badem, lješnjak).

Kultivisano zeljasto, jagodasto i bobi asto vo e jagoda, malina, kupina, ribizla, brusnica, borovnica, aronija, goi.

Samoniklo grmlje i žbunje glog, malina, kupina, borovnica, brusnica, šipurak, divlja ruža, divlje jagode, trnjina.

Ostalo drve e vrba, vrijeska, iva, lijeska.

Kultivisane povrtlarske kulture plodasto povr e (paprika, krastavac), lisnato povr e (kupus), lukovi asto povr e (crveni luk), tikve (bundeva, dinja, bostan).

Industrijske kultivisane biljke suncokret, uljana repica, duhan, heljda.

Zeljaste i poljske biljke masla ak, djetelina, bosiljak, gospina trava, jaglac, pelin, šljez, stolisnik, trava iva, lincura, neven, kamilica, metvica, smilje, lucerka, ružmarin, kadulja, lavanda, gavez, kadulja.

Zemljište koje se može iskoristiti kao potencijal p elinje ispaše možemo podijeliti na: šume,obradivo zemljište za ratarstvo,neobradivo zemljište i pašnjaci,parkovi prirode.

Pod obradivim zemljištem smatraju se zemljišta koja se koriste za poljoprivredu, kao što su: njive (strna žita, okopavine, krmno bilje ili industrijsko bilje)livade (zemljišta na kojima rastu prirodne trave koje se redovno kose)vrtovi (razli ite vrste povr a),vo njaci (vo na stabla)vinogradi (vinova loza, loznici)pašnjaci (prirodne trave koje isklju ivo služe za ispašu),mo vare (mo varno bilje, šaš i rogoz).


26

Tabela br. 2.3.2. Klasifikacija i podjela kultura R.br NJIVE VO NJACI VRTOVI PAŠNJACI ŠUME LIVADE

1. Vo ni rasadnici Zasadi: - maline

Zemljište zasa eno cvije em

Zemljište zasijano smješom trava za ispašu

Šumske sje ine i proplanci

Prirodne livade zasijane smješom trave

2.Zemljište za proizvodnju povr a (bez navodnjavanja)

- grozda Rasadnici ukrasnog bilja

Šikare (glog, kleka, borovnica, lijeska, trn i sl.)

Zasadi oraha i pitomog kestena za proizvodnju drvene mase

3. Šumski rasadnici - lijeske 4. Jagodnjaci - kupine 5. Loznici - oraha 6. Kultivisani vrbaci - pitomog kestena 7. Hmeljnici

2.3.1. Klimatski i metereološki parametari u Zadru

Kao posljedicu velike reljefne raznolikosti te morskog utjecaja modificiranog brdsko-planinskim barijerama, na podru ju Zadarske županije nalazimo više tipova klime: mediteransku, submediteransku, kontinentalnu i planinsku. Primorsku mediteransku klimu obilježavaju topla, suha ljeta i blage, kišovite zime. Hladnije zime i ve a temperaturna kolebanja obilježja su submediteranske klime na podru ju Bukovice, Zagore i Ravnih kotara, a oštre snježne zime i ugodna ljeta s toplim danima i hladnim no ima te znatna temperaturna kolebanja, opisuju kontinentalnu, odnosno planinsku klimu Like i planinskog podru ja. Tipi ni vjetrovi u županiji su bura (posebno na podru ju Paga, Velebitskog kanala, Virskog mora) i jugo. esto puše i levant, neugodan, hladan isto ni vjetar. Za ljeto su karakteristi na etezijska strujanja na obali (maestral) koja ublažavaju ljetne sparine. Koli ina oborina odre ena je nadmorskom visinom, utjecajem mora i sl. Iz slike br. 2.3.1.1. je vidljivo da koli ina oborina raste od podru ja južnijih otoka sa 800–900 mm/god. (Tajerske sestrice, Pašman, Dugi otok), preko Ravnih kotara i sjevernijih otoka sa 900–1100 mm/god. do 1200–2300 mm/god. u Lici i planinskom podru ju. Minimum oborina obilježava ljetno razdoblje, a maksimum razdoblje kasne jeseni. Snijeg je esta pojava u Lici i planinama, dok ga uz obalu i na otocima uglavnom nema (Prostorni plan Zadarske županije, 2004.).


27

Slika br. 2.3.1.1. Usporedba sa srednjakom za razdoblje 1961-1990 u Zadru (Izvor: Državni hidrometeorološki zavod, 2016.)

Tabela br. 2.3.1.1. Klimatski i metereološki parametri na podru ju grada Zadra sije anj velja a ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac

TEMPERATURA ZRAKA Srednja [°C] 7.2 7.4 9.8 13.2 17.7 21.6 24.2 23.8 20.0 16.1 11.9 8.4

Aps. maksimum [°C] 17.1 21.2 22.5 25.8 32.0 34.6 36.1 36.1 32.0 27.2 25.0 18.7

Datum(dan/godina) 5/1998 22/1990 26/2012 25/1962 30/2003 21/2012 22/2015 2/1998 4/2004 2/2011 4/2004 1/2014 Aps. minimum [°C] -9.1 -6.4 -6.8 0.5 3.4 8.2 12.7 11.5 8.0 2.3 -1.8 -6.5 Datum(dan/godina) 23/1963 5/2012 1/1963 7/2003 2/1962 8/1962 13/1993 28/1995 29/1977 29/1997 21/1993 28/1996 TRAJANJE OSUN AVANJA Suma [sati] 112.4 136.7 185.3 211.2 278.7 307.0 355.8 322.8 242.3 188.2 118.8 106.7 OBORINA Koli ina [mm] 77.8 67.0 64.2 62.5 62.8 49.6 36.9 54.3 105.7 110.7 118.7 97.8 Maks. vis. snijega [cm] 19 14 6 - - - - - - - 1 19 Datum(dan/godina) 7/1967 5/2012 2/2004 - / - - / - - / - - / - - / - - / - - / - 29/1973 30/1996 BROJ DANA vedrih 7 8 8 7 9 10 16 17 12 10 6 7 s maglom 0 1 1 0 0 0 0 0 1 1 0 0 s kišom 10 9 9 10 9 8 5 6 8 10 12 12 s mrazom 6 5 3 0 0 0 0 0 0 0 2 5 sa snijegom 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 ledenih (tmin -10°C) 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 studenih (tmax < 0°C) 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 hladnih (tmin < 0°C) 4 4 1 0 0 0 0 0 0 0 0 2 toplih (tmax 25°C) 0 0 0 0 4 17 29 28 13 1 0 0 vru ih (tmax 30°C) 0 0 0 0 0 3 9 8 0 0 0 0 Izvor: Državni hidrometeorološki zavod, 2016


28

2.3.2. Klimatski i metereološki parametari u Biha u

Grad Biha je smješten u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, u Biha kom polju podno planine Plješevice i Grme a i brda Debelja a na 246 metara nadmorske visine, geografska širina 44 48 31 te geografske dužine 15 51 35 . Reljef grada Biha a ve inom se sastoji od polja, brežuljaka i planina srednje visine. Veliki dio biha ke regije bogat je izvorima, potocima, rijekama i podzemnim vodama. Snadbjevanje vodom na podru ju grada Biha vrši se zahvatanjem vode sa pet izvorišta i to: Klokot, Privilica, Žegar, Ostrovica i Toplica te jednog subarteškog bunara u Gati. Centralni vodovodni sistem ini jednu tehnološku cjelinu koja pokriva gradsku zonu sa nekoliko prigradskih naselja a prisutna su i tri odvojena lokalna sistema: Ostrovica – Kulen Vakuf – Donji Lapac (R. Hrvatska), a zatim Toplica – Klisa –Orašac i nedovršeni sistem Gata. Klima je uglavnom umjereno – kontinentalna i umjereno – planinska, uz male promjene zbog zra nih masa. Ljeta su vrlo topla i suha, uz rijetke kratke ili duge pljuskove, a zime hladne s puno padalina, ve inom kišnih. Tokom kalendarske godine oko 80 dana ima temperaturu nižu od nule. Mraz se javlja od listopada do travnja, a snijeg od studenoga do travnja. Na cijelom prostoru grada Biha a biljni pokrov je raznovrstan i bogat s obzirom na broj biljnih vrsta i njihovu biodinamiku. To su vo njaci, livade i pašnjaci bogati raznolikim ljekovitim i medonosnim biljem i raznovrsnim travama koje služe za ispašu ili sijeno. Tako er su zastupljene i šumske površine s razli itim vrstama drveta.

Tabela br. 2.3.2.1. Srednji broj dana prema razli itim meteo prilikama Parametar Srednji broj dana Srednji broj dana sa Tmin 0,0 C 60 Srednji broj dana sa Tmax 25 C 87 Srednji broj dana sa padavinama R 1mm 90 Srednji broj dana sa snjegom SNJ 10cm 23Srednji broj dana sa kišom 122 Srednji broj dana sa snjegom 26 Srednji broj dana sa gradom 1 Srednji broj dana sa grmljavinom 21 Srednji broj dana sa vjetrom 86 Srednji broj dana sa maglom 45

Srednja godišnja temperatura iznosi 11,4 C, prosje na koli ina padavina iznosi oko 1377 mm, a prosje na vlažnost zraka je oko 75%. Prosje ni broj sun anih sati iznosi izme u 1772 i 1970. Prema svim ovim pokazateljima (reljef, klima, položaj, vodeni resursi) možemo re i da grad Biha ima dobre preduvjete za bavljenje p elarstvom.

2.3.3. Klimatski i metereološki parametari u Posušju

Na podru ju županije Zapadnohercegova ke mogu se razlikovati dva osnovna tipa klime: mediteranska i planinska. Izme u ova dva tipa klime nalaze se prijelazni oblici, ovisno od udaljenosti od mora i nadmorske visine. Op enito se može re i da se mediteranska klima utoliko više mijenja u pravcu planinsko-kontinentalne, ukoliko se više udaljavamo od mora i ukoliko je nadmorska visina ve a. Posuško i Virsko polje možemo svrstati pod mediteransku klimu. Ne upuštaju i se u detaljnije razmatranje svih klimatskih imbenika iz kojih rezultira tip klime, ovdje se daju samo neki osnovni pokazatelji za ocjenu pogodnosti tipova klime za poljoprivrednu proizvodnju op enito sa naglaskom na utjecaj klime na p elarstvo. Mediteranska klima karakterizirana je veoma vru im i sušnim ljetima,


29

te blagim i kišovitim zimama. Srednja godišnja temperatura kre e se od 13 C do 16 C. Najtopliji mjesec je srpanj kada je srednja temperatura iznad 25 C, a najhladniji sije anj iznad 5 C. Godišnja koli ina padalina je znatna, ali s jako nepovoljnim rasporedom tokom godine, što je jedna od osnovnih karakteristika mediteranske klime. U zimskom razdoblju padne preko 60 , a u ljetnom manje od 40

ukupnih godišnjih padalina. Zahvaljuju i blagim zimama i injenici da nema niti jednog mjeseca sa srednjom temperaturom ispod 5 C, to je kroz cijelu zimu mogu e p elama izlaziti na pro isne letove što znatno preventivno olakšava borbu protiv noozemoze. Planinska klima ima sve osnovne karakteristike kontinentalne klime, podru je Tribistova, Rakitna i Blidinja, s tom razlikom što nema toplih ljeta i što su padaline nešto ve e u odnosu na kontinentalnu klimu. Planinska klima na Blidinju ima hladne zime i svježa ljeta. Srednja godišnja temperatura kre e se od 6 C - 9 C. Najtopliji mjesec (srpanj) ima srednju temperaturu od 18 C, a najhladniji (sije anj) manje od -3 C. Prosje ne godišnje padaline kre u se preko 1.500 litara po m2. Maksimum padalina dolazi u kasnu jesen i zimu, a minimum ljeti, tako da su ovdje dosta este ljetne suše. Bezmrazno razdoblje dosta je kratko i ovisi o nadmorskoj visini i položaju. Zbog nepovoljnije klime dužina vegetacijskog razdoblja dosta je skra ena u usporedi s mediteranskom klimom što zahtjeva vješte p elarske manevre seljenja p ela u Tribistovo, Rakitno i na Blidinje. Ovi prostori imaju, zbog kra eg vegetacijskog razdoblja, manji broj biljnih vrsta. Kad je rije o klimi u op ini Posušje može se još kazati da postoji sredozemna i umjereno kontinentalna, barem za onaj prostor op ine koji je uglavnom ili 99% nastanjen i gdje se odvija gospodarski i svaki drugi život pa tako i p elarenje. Vrlo mali dio teritorije ulazi u planinsko podru je i to na prostoru parka prirode Blidinje, te se može re i da na tim prostorima ima i planinske klime. U ljetnom periodu na prostoru parka prirode Blidinje oko petnaestak sele ih p elara iz cijele Hercegovine, od ega oko 5 p elara iz Posušja redovito svoje p elinjake odvoze u taj planinski prostor. Bitno je za napomenuti da na prostoru op ine ima oko 1700 sati sun anog razdoblja u godini ili oko 170 dana u godini (ovi podaci su nakon analize podataka iz okruženja procjenjeni). Ono što je tako er bitno jeste da u ljetnim periodima uglavnom na prostoru op ine, kao i šireg okruženja vladaju sušni periodi, što je bitno za napomenuti kad je u pitanju razmišljanje i planiranje razvitka p elarstva. Prosje na godišnja koli ina padalina za prostor op ine Posušje može se uzeti da je to oko 1200 mm padalina. Obzirom da je voda jako važna za uzgoj p ela bitno je istaknuti vodne resurse op ine Posušje. Sektor u kojem je po prirodnom potencijalu Posušje najsiromašnije jest voda. Posušje na cijelom svom teritoriju nema niti jedne stalne vode teku ice ili rije nog toka. Malih izvora ima kao što su: Žukovica u Zagorju, Ze ica u Vinjanima, Vrelo Jastreb i Jelica u Rakitnu, te Jelinak u Tribistovu i vrelo Šipak u Vu ipolju. Za neka od ovih vrela ne postoje egzaktni pokazatelji njihove izdašnosti, ali za potrebe sele ih p elinjaka vode ima više nego dovoljno tokom ljeta. Blidinje jezero je prirodno jezero malog kapaciteta, prostire se na površini od 3,2 km2 i najve e dubine do 4,5 metra. Nikada ne presušuje i sa stajališta p elarenja jako je zahvalna lokacija što se ti e dostupnosti vode za p ele kao i za stoku sitnog i krupnog zuba. Umjetno ili akumulacijsko jezero ''Tribistovo'' ima površinu vodnog ogledala 700000 m2 te ima iskoristivu zapreminu od 4,5 milijuna m3 pitke vode, a ukupna zapremina mu je 5 milijuna m3. Iskoristiva zapremina ra unata je na sezonsko izravnanje voda predvi eno dva punjenja na godišnjoj razini. Iz ovog jezera planiran je vodoopskrbni sustav pitke vode za sva naselja cijele op ine Posušje. Bez ovog akumulacijskog jezera pitke vode, život i opstanak u Posušju ne bi bio mogu , a u ljetnom periodu kao i u proljetnom te jesenskom periodu lokalitet Tribistova je sve više zanimljiv za posuške i regionalne p elare. U jesenskom i zimskom razdoblju podzemna vrela u Crnašnici MZ Bro anac, na rubu Posuškog polja, nakon višednevnih oborina aktivna postaju podzemna vrela i dolazi do plavljenja cijelog Posuškog polja. Ova voda ide dalje kroz potok Topalu iza brane u Rastova kom polju, a dio tih voda putem ponora u polju odlazi na grudsko vrelo ili druga vrela u Dalmaciji i južnoj Hercegovini. P elari okolnih sela po rubu posuškog polja kao što su


30

Bro anac, Rastova a, Baši i, Gradac, Batin, Ore i u vrijeme kad polje poplavi nemaju velike koristi od toga jer su p ele uglavnom ve u zimskom mirovanju.

Tabela br. 2.3.3.1. Klimatski i metereološki parametri tokom vegetacijskog perioda

R.br Klimatski i metereološki parametri

Vegetacijski period

F M A M J J A S O N

1. Brzina vjetra

Povremeno i umjereno jugo

Rjetko i jugo

Rjetko i umjereno

rjetko

Rjetki jugo

Bez vjetra

Bez vjetra

Bez vjetra

Bura jaka

Bura jaka

2.Dinamika padavina

Vrlo rijetko snijeg i kiša

Preko 50% dana

Do 30%

Rijetko kiša

Nimalo kiša

Rjetko kiša

Do 10% kišnih dana

20% kišnih dana

3. Vlažnost velika srednja

srednje velika

Slaba i jako mala

nikakva

slaba umjerena

srednja

4. Insolacija 70% 75% 80% 60%

Na cijelom prostoru op ine Posušje biljni pokrov je raznovrstan i bogat s obzirom na broj biljnih vrsta i njihovu biodinamiku. To su livade i pašnjaci bogati raznolikim ljekovitim i medonosnim biljem i raznovrsnim travama koje služe za ispašu ili sijeno. Tako er su zastupljene i šumske površine s razli itim vrstama drveta me u kojima preovladava bukva na višoj nadmorskoj visini i hrast u nižim predjelima op ine tj do oko 1000 mnv. U manjoj koli ini rasprostranjena je i crnogori na visoka šuma i to na prostoru sjevernih padina vrsnice. esta je pojava hrastove medljike kao i medljike vrbe.

31

2.4.

Pro

cjen

a re

surs

a pe

luda

i ne

ktar

a to

kom

veg

etac

ije

2.4.

1.Pr

ocje

na r

esur

sa p

elud

a i n

ekta

ra to

kom

veg

etac

ije u

Zad

ru

Tab

ela

br. 2

.4.1

.1. P

rocj

ena

resu

rsa

pelu

da i

nekt

ara

toko

m v

eget

acije

u Z

adru

R

. br.

N

aziv

bilj

ke

Nek

tar

Pole

n F

M

A

M

J J

A

S O

N

D

J

Lat

insk

i D

oma

i

1.Am

ygda

lus c

omm

unis

Bad

em

1 3

2.Ta

raxa

cum

offi

cina

leM

asla

ak

1 2

3.Pr

unus

avi

umTr

ešnj

a

1 2

4.Pr

unus

cer

asus

var

.m

aras

caV

išnj

a m

araš

ka

1 2

5.As

phod

elus

aes

tivus

aplje

z 2

2

6.Pr

unus

mah

aleb

Div

lja tr

ešnj

a 2

2

7.Pr

unus

spin

osa

Trni

na

2 2

8.Sa

lvia

offi

cina

lisK

adul

ja

3 1

9.Ru

bus f

rutic

osus

Kup

ina

2 2

10.

Paliu

rus s

pina

chr

isti

Dra

a 3

1

11.

Satu

reja

mon

tana

Vris

ak

3 1

12.

Arbu

tus u

nedo

Plan

ika

2 2

13.

Rosm

arin

us o

ffici

nalis

Ruž

mar

in

2 2

Stud

ija o

koliš

nih

i bio

lošk

ih u

vjet

a za

razv

oj o

ptim

alni

h uz

gojn

ih p

odru

ja m

atic

e siv

e p

ele

32

2.4.

2.Pr

ocje

na r

esur

sa p

elud

a i n

ekta

ra to

kom

veg

etac

ije u

Bih

au

Tab

ela

br. 2

.4.2

.1. P

rocj

ena

resu

rsa

pelu

da i

nekt

ara

toko

m v

eget

acije

u B

iha

u

R. b

r N

aziv

bilj

ke

Nek

tar

Pelu

d F

M

A

M

J J

A

S O

N

1-

no

godi

šnja

2 go

dišn

ja

Viš

e go

di

šnja

Fa

mili

ja

Lat

insk

i D

oma

i

1.Sa

lix L

.V

rbe

1 3

X

Salic

acea

e

2.C

ornu

s mas

L.

Drij

en1

4X

Sa

xifr

agac

eae

3.Fr

axin

us L

.Ja

sen

3 4

X

Eric

acea

e

4.Ac

er L

.Ja

vor

4 2

X

Acer

acea

e

5.Q

uerc

us L

.H

rast

2

2 X

Fa

gace

ae

6.Ta

raxa

cum

offic

inal

e W

.M

asla

ak

3 4

X

Com

posi

tae

7.Tr

ifoliu

m re

pens

L.B

ijela

dj

etel

ina

4 1

X

Legu

min

osae

8.Te

ucri

umM

onta

num

L.

Trav

a Iv

a 4

1 X

La

biat

ae

9.H

eder

a H

elix

L.

Brš

ljan

3 1

X

Aral

iace

ae

10.

Fago

pyru

mes

cule

ntum

M.

Hel

jda

5 1

X

Po

lygo

nace

ae

11.

Robi

nia

pseu

doac

acia

L.

Bag

rem

5 1

X

Le

gum

inos

ae

12.

Aesc

ulus

hipp

ocas

tanu

mL.

Kes

ten

4 1

X

Hip

poca

stan

ace

ae

13.

Mal

us sp

pJa

buka

2 1

X

Rosa

ceae

33

R. b

r N

aziv

bilj

ke

Nek

tar

Pelu

d F

M

A

M

J J

A

S O

N

1-

no

godi

šnja

2 go

dišn

ja

Viš

e go

di

šnja

Fa

mili

ja

Lat

insk

i D

oma

i

14.

Piru

s com

mun

isL.

K

rušk

a1

1X

Ro

sace

ae

15.

Prun

usdo

mes

tica

L.Šl

jiva

1 1

X

Rosa

ceae

16.

Rubu

s ide

aus L

. M

alin

a2

2

X

Rosa

ceae

17.

Rubu

s cae

sius

L.

Kup

ina

2 2

X

Ro

sace

ae

18.

Cra

taeg

us L

.G

log

2 2

X

Rosa

ceae

19.

Tilia

gra

ndifo

lia

Lipa

krup

nolis

na

4 1

X

Tilia

ceae

20.

Tilli

a pa

rvifo

lia

Lipa

usko

lisna

4

1 X

Ti

liace

ae

21.

Tilia

arg

ente

aLi

pa

sreb

rnol

isna

4

1 X

Ti

liace

ae

22.

Gen

tiana

lute

aL.

Linc

ura

3 1

X

Gen

tiana

ceae

23.

Thym

usse

rpill

um L

.M

ajin

a D

ušic

a 2

1 La

biat

ae

24.

Hyp

eric

umpe

rfor

atum

L.

Kan

tario

n 2

2

X

H

yper

icac

eae

25.

Col

chic

umau

tum

nale

L.

Mra

zova

c1

3X

C

olch

icac

eae

26.

Inul

a he

leni

um L

O

man

1 3

X

Aste

race

ae

Stud

ija o

koliš

nih

i bio

lošk

ih u

vjet

a za

razv

oj o

ptim

alni

h uz

gojn

ih p

odru

ja m

atic

e siv

e p

ele

34

R.

br

Naz

iv b

iljke

N

ekta

r Pe

lud

F M

A

M

J

J A

S

O

N

1-no

go

diš

nja

2 go

diš

nja

Viš

e go

di

šnja

Fa

mili

ja

Lat

insk

i D

oma

i

27.

Tuss

ilago

farf

ara

L.Po

dbije

l 1

3 X

As

tera

ceae

28.

Cic

hori

um in

tybu

sL.

Kon

jogr

iz

3 1

X

Aste

race

ae

Tab

ela

br. 2

.4.2

.2. K

ateg

orije

zem

ljišt

a i n

jihov

e po

vrši

ne -

Bih

a (2

013.

god

ina)

K

ateg

orija

zem

ljišt

a Po

vrši

na (h

a)

Priv

atno

%

Ja

vno

%

Uku

pno

JLS

Ora

nice

i vr

tovi

10

421

84,7

18

73

15,3

12

294

Vo

njac

i 43

6 90

,08

48

9,02

48

4 V

inog

radi

0

0 0

0 0

Liva

de

6721

76

,4

2077

23

,6

8798

Uku

pno

obra

divo

zem

ljišt

e 17

578

81,5

39

98

18,5

21

576

Pašn

jaci

22

04

38,8

34

74

61,2

56

78

Rib

njac

i 0

0 0

0 0

Uku

pno

poljo

priv

redn

o ze

mlji

šte

1978

2 72

,6

7472

27

,4

2725

4 Šu

msk

o tlo

41

37

11,2

32

790

88,8

36

927

Nep

lodn

o tlo

75

9 16

,3

3886

83

,7

4645

U

kupn

o 24

678

35,9

44

148

64,1

68

826

Mož

emo

kaza

ti da

je g

otov

o ci

jela

pov

ršin

a gr

ada

Bih

aa

prek

riven

a tip

ovim

a ve

geta

cije

koj

a je

pog

odna

za

razv

oj p

elar

stva

.

Stud

ija o

koliš

nih

i bio

lošk

ih u

vjet

a za

razv

oj o

ptim

alni

h uz

gojn

ih p

odru

ja m

atic

e siv

e p

ele

35

Tabela br. 2.4.2.3. Pregled potencijala p elinje paše po pojedinim podpodru jima u Biha u

R.br. Naziv podru ja Procijenjeni prinos meda po košnici (kg)

Vrste medonosnih biljaka i ocjena

1. Grmuško-srbljanski plato i Grabež cca 15

Jabu asto i košti avo vo e 2 Lipa 4 Masla ak 3 Lijeska 3 Drijen 3 Glog 3 Livadsko bilje 4

2. Podplješevi ki reon (Baljevac, Vu ijak, Zavalje, Sko aj) cca 8

Lijeska 2 Livadsko bilje 3 Kupina 2 Divlja trešnja 3 Hrast 2 Šljiva 2

3.Nacionalni park Una (Martin Brod, Kulen Vakuf, Klisa, Orašac)

cca 15

Drijen 3 Lijeska 3 Vrba 2 Jabu asto i košti avo vo e 3 Jagodasto vo e 2 Livadsko bilje 3

4. Vrsta-Gata-Brekovica cca 15

Vrba 2 Lijeska 2 Jabu asto i košti avo vo e 3 Povrtno bilje 2 Livadsko bilje 3

5. Nizinski dijelovi (korito rijeke Une) 15-20

Jabu asto i košti avo vo e 3 Lijeska 3 Vrba 2 Lipa 3 Povrtno bilje 2 Djeteline 2 Livadsko bilje 4

6. Lipa i Teo ak cca 10 Heljda 4 Livadsko bilje 2

36

2.4.

3.Pr

ocje

na r

esur

sa p

elud

a i n

ekta

ra to

kom

veg

etac

ije u

Pos

ušju

Tab

ela

br. 2

.4.3

.1. P

rocj

ena

resu

rsa

pelu

da i

nekt

ara

toko

m v

eget

acije

u P

osuš

ju

R.

br.

Naz

iv b

iljke

N

ekta

r Pe

lud

F M

A

M

J

J A

S

O

N

1-no

go

dišn

ja

2 go

dišn

ja

Viš

e go

di

šnja

L

atin

ski

Dom

ai

1.G

alan

thus

niva

lis L

.V

isib

aba,

dr

emul

jka

1 1

X

2.C

oryl

usav

ella

na L

.Lj

eska

, lje

šnja

k,

ljesk

a ob

ina

0

4 X

3.H

elle

boru

sod

orus

Vrb

a 1

1 X

4.

Cor

nus m

asD

rijen

1

4 X

5.

Frax

inus

Jase

n 3

4 X

6.

Acer

cam

pest

re

Klje

n 4

1 X

7.

Que

rcus

pet

raea

hr

ast

2 2

X

8.Ta

raxa

cum

offic

inal

e L.

mas

laak

3

4

X

9.Tr

ifoliu

mre

pens

L.

Bije

la d

jete

lina

4 1

X

10.

Teuc

rium

Mon

tanu

m L

.Tr

ava

Iva

4 1

X

11.

Zea

may

sK

ukur

uz1

4

X

12.

Satu

reja

nont

ana

L.vr

ijesa

k 4

1 X

Stud

ija o

koliš

nih

i bio

lošk

ih u

vjet

a za

razv

oj o

ptim

alni

h uz

gojn

ih p

odru

ja m

atic

e siv

e p

ele

37

R.

br.

Naz

iv b

iljke

N

ekta

r Pe

lud

F M

A

M

J

J A

S

O

N

1-no

go

dišn

ja

2 go

dišn

ja

Viš

e go

di

šnja

L

atin

ski

Dom

ai

13.

Hed

era

Hel

ix L

. B

ršlja

n 3

1 X

14.

Tilli

a to

men

tosa

L.lip

a 4

1 x

15.

Gen

tiana

lute

aL

Linc

ura

3 1

x

16.

Thym

usse

rpill

um L

.M

ajin

a D

ušic

a 2

1

17.

Col

chic

um

autu

mna

le L

. M

raza

vac

1 3

x

18.

Inul

a he

leni

umL

Om

an

1 3

x

19.

Tuss

ilago

forf

ara

L.Po

dbije

l 1

3

x

20.

Cic

hori

umin

tybu

s L.

Kon

jogr

iz

3 1

x

Stud

ija o

koliš

nih

i bio

lošk

ih u

vjet

a za

razv

oj o

ptim

alni

h uz

gojn

ih p

odru

ja m

atic

e siv

e p

ele


38

Procjena podataka o šumskim, obradivim i poljoprivrednim te drugim površinama od zna aja za p elarstvo. U narednim tablicama je prikazan pregled površina zna ajih za p elarstvo u op ini Posušje.

Tabela br. 2.4.3.2. Katastarske klase (ha) – privatno vlasništvo u op ini Posušje (površine koje su kultivirane na neki na in). Katastarska kultura I II III IV V VI VII VIII UKUPNO

Njiva 21,90 97,6 593 1280,9 1567 1086,7 474,7 195,6 5216,90Vo njak 2,90 70,6 38,5 - - - - - 119,00Vinograd 0,20 12,4 12,60 Livada 24,90 101,5 228,4 472,2 546,6 539,2 - - 1912,80 Pašnjak 10,60 119,7 1719,3 1955,4 736,7 294,5 4836,20Šuma 36,30 305,7 1829,6 2623,2 1184 982,9 - - 6961,70Ukupno 19059,20

Važno je napomenuti da se zadnjih desetak godina višestruko pove ao broj vo njaka i površine pod vo njacima svake godine rastu što je dobro za razvoj p elarstva u op ini Posušje

Tabela br. 2.4.3.3. Katastarske klase u ha – ukupno u Posušju. Katastarska kultura I II III IV V VI VII VIII UKUPNO

Njiva 0,00 0,1 8,7 18,6 12,7 13,2 1,5 3,5 58,30Vo njak 0,10 0,1 0,5 0,70Vinograd 0,00Livada 0,00 1 6,5 10,9 10,6 9,9 38,90Pašnjak 1,50 27,1 254,8 680,9 6366 5467,3 12797,70Šuma 31,80 1737 654,2 1784,5 4484 4437,7 13129,10 Neplodno - 741,6 741,60Ukupno 26766,30

Vidljivo je da je 99% prostora op ine Posušje prekriveno nekim tipom vegetacije koja je pogodna za razvoj p elarstva. Analizom prikazanih površina vidljivo je da u Posušju ima oko 50 F% pašnja kih i livadskih površina, a ostali dio je prekriven izdana kim šumama koje su prošarane tako er goletima prekrivenim travnjacima. Manji dio su visoke šume. Sa gledišta p elara ovakva struktura biljnog pokrova je povoljna i dobro raspore ena uz naselja koja se uglavnom protežu uz Posuško polje, Virsko polje i Rakitsko polje.


39

Tabela br. 2.4.3.3. Pregled potencijala p elinje paše po pojedinim podpodru jima.

Rb Naziv podru ja Procijenjeni prinos meda po košnici Vrste medonosnih biljaka i ocjena

1. Posuško polje – Posušje –

itluk – Vinjani i Virsko polje – Zagorje i Podbila

8

Jabu asto vo e i šljive 2 Hrast kitnjak medljika 3 Masla ak 4 Kljen 4 Drijen 3 Livadsko bilje 4

2. Tribistovo i Vu ipolje 8

Jabu asto vo e i šljiva 2 Vrijesak 5 Drijen 3 Livadsko bilje 4

3. Rakitno i park prirode Blidinje 8

Jabu asto vo e 2 Vrba 2 Masla ak 3 Vrijesak 4 Bukva (medljika) 3 Livadsko bilje 4

2.5. Prisutnost predatora medonosnih p ela

Zadar U Zadaraskoj županiji gnijezi se ptica p elarica (Merops apiaster) koja predstavlja zna ajan problem u p elarstvu, prema Pravilniku o strogo zašti enim vrstama (NN 144/13). Osim p elarice u skoro vrijeme o ekuje se i pojava azijskog žutonogog stršljena (Vespa velutina) koji predstavlja ozbiljan problem u Europi i našim susjednim zemljama.

Biha Na podru ju grada Biha a prisutni su predatori p ela, ptice p elarice, stršljenovi i medvjedi. Ptice p elarice su jedan od najopasnijih predatora. Preventivno uništavanje stršljenova u blizini p elinjaka odnosi se na spaljivanje mogu ih gnjezda u samom p elinjaku ili preventivnim mamcima. Medvjedima se onemogu ujemo pristup p elinjacima dizanjem ograda i branom sa elektri nim pastirima.

Posušje Teoretski i prakti no poznato je da su predatori p ela ptica p elarica i stršljeni. Na podru ju op ine Posušje nema ptica p elarica niti ih je ikada bilo. Vjerojatno zato što im ne odgovara klima, kao i injenica da nemaju prirodno pogodnih lokaliteta za gnijež enje i življenje. Stršljeni su nazo ni u

prostoru ne u mjeri da predstavljaju ozbiljnu prijetnju za p elarstvo. Ako se uo e stršljeni na p elinjaku potrebno je u okolini potražiti stršljensko gnijezdo i unuštiti ga. Gnijezdo stršljena je obi no ili u napuštenim objektima (štale i sli no) ili u dupljama ve ih drve a. Sam postupak uništavanja gnijezda ovisi gdje je gnijezdo i koliko je veliko gnijezdo. U svakom slu aju treba biti vrlo oprezan jer stršljenovi su veliki i jako opasni insekti i njihov ugriz je jako bolan i opasan. Može se koristiti insekticid, plamenik itd.

2.6. Edukacija p elara u toku trajanja projekta

Od izuzetnog je zna aja stalna edukacija p elara pa je u skladu s tim u vrijeme trajanja projekta održano etiri radionice koje su bile namjenjene p elarima, p elarskim udrugama, rukovodstvima


40

p elarskih zadruga i sl. Svaka radionica je odražana na sva tri lokaliteta odnosno u Zadru, Biha u i Posušju. Prva radionica pod nazivom „Dijagnostika i tehnološke metode za kontrolu razvoja bolesti” obuhvatila je tematiku kojom su polaznici (p elari) sticali znanja i vještine potrebne za dijagnostiku bolesti kod p ela, ranom otkrivanju bolesti koje imaju direktan uticaj na pove anje korištenja hemikalija u kontroli šteto ina i parazita u p elinjim kolonijama, sticanje znanja o tehnološkim metodama kontole bolesti, upoznavanje polaznika sa na inom realizacije zahtijeva dobre higijenske i dobre proizvodne prakse u p elarstvu, sticanje znanja o kvalitetu i osobinama p elinjih proizvoda, te upoznavanje polaznika sa metodologijom izrade dokumentacije sistema zdravstvene ispravnosti p elinjih proizvoda. Druga radionica koja je održana pod nazivom ‘“Biološke i ekonomske kontrole kvalitete p elinjih zajednica“ polaznicima (p elarima) je ponudila sticanje znanja i vještina potrebnih za biološku kontrolu p elinjih zajednica, znanja o metodama monitoringa p elinjih zajednica u razli itim sezonama, znanja o ekonomskoj kontroli p elinjih zajednica, znanja o prakti nim procjenama kolonija i nasljednih osobina, te upoznavanje polaznika sa metodologijom dokumentacije sistema pra enja p elinjih zajednica u razli itim sezonama. Tre a radionica je imala naziv „Izbjegavanje negativnog izbora ekonomskih i bioloških osobina u uzgoju p ela“ na kojem su polaznici sticali znanja i vještine potrebne za izbjegavanje negativnog izbora ekonomskih i bioloških osobina u uzgoju p ela, znanja o savremenim metodama u uzgoju i selekciji u funkciji poboljšanog upravljanja p elarskom praksom, upoznavanje polaznika sa metodologijom uzgoja matice, te sticanje znanja o suvremenim metodama poboljšanog upravljanja u proizvodnji meda. etvrta radionica je održana pod nazivom „Ekonomika uzgoja matice“ kojom su polaznici sticali znanja i vještina o biološkom ciklusu p ele i zna aja uzgoja matice, znanja o troškovima u pojedinim fazama uzgoja matice, znanja o profitabilnost i održivost proizvodnje matice, p elari su upoznati sa metodologijom uzgoja matice i sticali su znanja o legislativi u p elarstvu. Za svaku radionicu, svaki u esnik je dobio certifikat o uspješno završenom workshopu.

2.7. Mjere za poboljšanje stanja p elarstva na podru jima obuhva enim projektom

Sektor p elarstva na podru ju realizacije projekta je zadnjih nekoliko godina u stalnom porastu i laganom razvoju. Zadnjih nekoliko godina osjetio se snažan i brži razvoj po pove anju broja košnica i po pove anju broja p elara. Ono što se može uo iti kao problem u sektoru p elarstva jesu nepovoljne i nepredvidive vremenske (ne)prilike koje zna ajno utje u na klasi no p elarstvo a pogotovo nesigurnim ine prinos meda što je do sada bio glavni p elarski proizvod. P elarstvo dolazi u poziciju financijske neodrživosti. Ovaj problem je nazo an na sva tri podru ja i zahva a obje države. Suo eni sa ovakvim injenicama potrebno je proširiti p elarsku praksu i na druge p elarske proizvode. U prvom redu su to proizvodnja peludi, propolisa, mati ne mlije i i proizvodnja p elinjeg otrova. Za proizvodnju mati ne mlije i potrebna je dobra peludna paša. Kao preduvjet za to potrebno je dodatno educirati p elare o tehnologiji proizvodnje mati ne mlije i i najefikasnijoj metodi. Tako er je važno ili ak još važnije educirati p elare o na inu skladištenja i uvanja mati ne mlije i koja mora biti

dostupna u ispravnom (biokemijskom) stanju tijekom cijele godine. Tako er za proizvodnju p elinjeg otrova postoje svi preduvjeti bez obzira na vremenske (ne)prilike, jer p ela je biološki ima dovoljno. Drugi preduvjet je oprema za ubiranje i sakupljanje p elinjeg otrova koja se u zadnje vrijeme može povoljno nabaviti na tržištu. Tržište za ove proizvode postoji u neograni enom obimu. Ove injenice e sigurno postupno otvarati novu p elarsku praksu proizvodnje drugih p elarskih proizvoda osim

meda kao tradicionalnog p elarskog proizvoda. Za postizanje sigurne i samoodržive p elarske prakse kao poslovnog ili poduzetni kog zanimanja (jedino tako p elarstvo može opstati) jest proizvodnja p elinjeg otrova, mati ne mlije i i propolisa, uz naravno med. Za to je potrebno dodatna specifi na stru na teoretska i prakti na edukacija p elara, uz stalnu op u izobrazbu p elara o poboljšanju


41

p elarske prakse op enito. Mobilno p elarenje na sva tri lokaliteta je nedovoljno zastupljeno zbog ve ih ulaganja u opremu i prijevozna sredstva. Uz povoljne uvjete mobilno p elarenje daje višestruko ve e rezultate nego stacionarno i kombinirano. Na podru ju realizacije projekta treba smanjiti stacionarno p elarenje, a pove ati mobilno, zbog toga jer se na taj na in osigurava kvalitetnija ispaša p elama, dobiva se uve anje prinosa i kvaliteta meda i drugih p elinjih proizvoda, kvalitetnije p elinje zajednice i ve i profit. Osnovni zaklju ak je da p elarstvo, kao uostalom i druge grane proizvodnje, danas nema konkurentnu snagu bez novih, inovativnih proizvoda i suvremene tehnologije. U tom cilju potrebno je uvesti edukacije p elara i potroša a, izvršiti prijenos znanja i tehnologija sa znanstvenih i stu nih institucija na proizvodnju, u suradnji s znanstvenim i drugim institucijama razvijati nove proizvode, pove ati sigurnost i sljedivosti p elinjih proizvoda, razvijati apiturizam i apiterapiju, te uspostaviti medne ceste i puteve.


42

Popis literature:

Anonimus: Letak izložbe Dalmatinsko – Hrvatsko – Slavonske, Zagreb 1864. Nau na biblioteka u Zadru, Rukopis br 151/I.

Anonimus: Nau na biblioteka u Zadru, Rukopis br 151/I.

Bubalo D. (2011): Pelud, botani ko i zemljopisno porijeklo meda. Preuzeto sa: http://www.pcelinjak.hr/OLD/index.php/Prehrana-i-biotehnologija/pelud-botaniko-i-zemljopisno-porijeklo-meda.html. Pristup: februar 2016.

Cramp D. (2012): The Complete Step-By-Step Book of Beekeeping. A Practical Guide to Beekeeping, from Setting Up a Colony to Hive Management and Harvesting the Honey. Southwater Publishing.

Dolovac A. (2005): Savremeno p elarstvo nauka i praksa. Bemust, Sarajevo.

GB, (2015): Profil grada Biha a za investitore, Grad Biha . Preuzeto sa: http://bihac.org/promo/Profil%20grada%20Bihaca%20za%20investitore.pdf

Hodges D. (1984): The pollen loads of the honey bee: A guide to their identification by colour and form. London: Bee Research Association. ISBN 10: 0860981401 ISBN 13: 9780860981404.

NN, (2006): Pravilnik o držanju p ela i katastru p elinje ispaše. Narodne novine br. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06. Preuzeto na: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_02_18_552.html.

NN, (2006): Pravilnik o držanju p ela i katastru p elinje ispaše. Narodne novine br. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06). Preuzeto sa: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_02_18_552.html

OP, (2010): Op ina Biha - vaš poslovni partner, vodi za investitore Biha , Op ina Biha . Preuzeto sa: www.plod.ba

Peri i Š. (1992): Prilog poznavanju p elarstva Dalmacije do 1914. godine, Poseban otisak iz „Acta historico – oeconopmica“ 19/1992, Zagreb. UDK 33(091):949.713.

SG, (2009): Pravilnik o medu i drugim p elinjim proizvodima. Službeni glasnik BiH, br. 37/09. Preuzeto na: http:// fsa.gov.ba.

The British Beekeepers Association (2011): Honey Bees and Pesticides. The British Beekeepers Association National Beekeeping Centre, Stoneleigh Park, Kenilworth, Warwickshire CV8 2LG England. Preuzeto sa: http://www.bbka.org.uk/files/library/bees_and_pesticides-l019_1342859149.pdf

The British Beekeepers Association (2011): Pollen & Nectar Rich Plants For Your Garden By Season. Reg. Charity No. 212025. The National Beekeeping Centre, National Agricultural Centre, Stoneleigh Park, Warwickshire, CV8 2LG. Preuzeto sa: http://www.bbka.org.uk/files/library/pollen_&_nectar_rich_plants_for_your_garden_by_season_june_2011_for_website_1310045511.pdf

Tucak Z., Ba i T., Horvat S., Puškadija Z. (1999): P elarstvo. Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Osijek, 71 – 195.

Umelji V. (2006). U svetu cve a i p ela: Atlas medonosnog bilja 1. Kragujevac

Umelji V. (2013). U svetu cve a i p ela: Atlas medonosnog bilja 2. Kragujevac

Veli kovi N. (2015): Savjetodavna služba u biljnoj proizvodnji. Preuzeto na: http://mne.ruralportal.me/znacaj-pcela-u-oprasivanju-biljaka/ ZŽ (2004): Prostorni plan Zadarske županije. Preuzeto na: http://www.zadarska-zupanija.hr/dokumenti/strateski-i-planski-dokumenti/2014-09-17-10-27-47/item/501-prostorni-plan-zadarske-zupanije.


43

3. USPOSTAVA I EVALUACIJA UZGOJNE STANICE ZA MATICE


44

Provo enje projekta „Promocija p elarstva“ zapo elo je 20.11.2014. godine, a traje 24 mjeseca. Projekt se provodi na podru ju Zadarske županije, Unsko-sanskog kantona (grad Biha ) i op ine Posušje. Op i cilj projekta „Promocija p elarstva“ je doprinijeti integraciji privrede u pograni nim podru jima, kroz podršku malim i srednjim poduze ima i njihovoj promociji u proizvodnji meda i ostalih p elinjih proizvoda. Specifi ni cilj projekta je unapre enje institucionalne podrške u p elarskom poduzetništvu pri podizanju kvalitete i obima proizvodnje te plasmanu meda i drugih p elinjih proizvoda na tržište. O ekivani rezultati ovog projekta su sljede i:

promicanje p elinjih proizvoda na tržištu i podizanje svijesti u javnosti o zna aju p elarstva krozprekograni nu saradnju, promotivne i druge aktivnosti projekta iuspostava nove infrastrukture za pružanje usluga u p elarskom sektoru.

Laboratorij za kontrolu kvaliteta meda u Zadru (Centar za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju Zadar pri Prehrambeno biotehnološkom fakultetu Zagreb) i Biha u (JU ''Veterinarski zavod'' Biha ) provodit e hemijska i fizikalna ispitivanja meda i p elinjih proizvoda, te senzorske i melisopalinološke analize meda što e p elarima pomo i u standariziranju i podizanju kvalitete meda, te njegovu boljem plasmanu na tržište kao kvalitetnog i sigurnog proizvoda. Prema planu Centri uzgojne stanice za matice imaju zadatak da optimiziraju uvjete proizvodnje matica, koje e omogu iti p elarima kupovinu matica više kvalitete nego što je to slu aj na trenutnom tržištu. Odgovaraju a lokacija - mjesta stanice za parenje na odabranim podru jima su osnovni uvjeti za uspješan program uzgoja, što posljedi no uva genetske varijacije i održava lokalne populacije p ela. Bolji izbor matice donosi ve e stope produktivnosti kod p ela, odnosno proizvodnju meda i drugih p elinjih proizvoda. P ele postaju otpornije na bolesti. Više produktivne p ele poleniraju više cvjetova, od ega imaju više koristi i vo ari, kao dodana vrijednost projekta. Centri za selektivni uzgoj matica u Zadru i Biha u kao i Centri za selektivni uzgoj i razmnožavanje matica pridonijet e razvoju p elarstva tako što e vršiti selekciju na poželjna svojstva, pove anja prinosa i tolerantnost na bolesti. Centar e godišnje proizvoditi ve i broj p elinjih matica, koje e biti dostupne p elarima, te e se na taj na in pove ati prinosi p elinjih proizvoda te prihoda p elara. Osim toga, osnivaju se stanice za selektivni uzgoj matica u Zadarskoj županiji, op ini Posušje i stanica na podru ju grada Biha a. Osnivanje stanica za selekciju i testiranje svojstava, omogu it e se razvoj p elarstva kroz proizvodnju selektiranih matica koje su prilago ene klimatskim, pašnim i tehnološkim uslovima, te kao edukativni centri u kojima e se vršiti edukaciju uzgajiva a matica, p elara i drugih interesnih strana. U djelatnost uzgoja i selekcije matica je uklju ena i p elarska udruga Iva Posušje kao i udruga Dalmatinka Zadar, te p elarsko udruženje Biha . U okviru projekta uspostavljaju se laboratoriji za kontrolu bolesti p ela, analize meda i p elinjih proizvoda. U Centru za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju u Zadru koji je sastavni dio PBF-a Zagreb te JU ''Veterinarski zavod'' Biha kupljena je oprema kojom se može u potpunosti raditi analiza meda i ostalih p elinjih proizvoda. Od analiza se rade:

sadržaj vode – refraktometrijski,elektri na provodnost – konduktometrijski,slobodna kiselosost – titracijom,hidroksimetilfurfural (HMF) – HPLC,udio peludnih zrnaca – mikroskopski,aktivnost dijastaze (DN) – metoda po Phadebasu,netopljive tvari – gravimetrijski,reduciraju i še eri (glukoza i fruktoza) – HPLC,invertni še eri (saharoza) – HPLC,


45

odre ivanje sadržaja ukupnih še era,odre ivanje sadržaja mineralnih tvari,organolepti ko ocjenjivanje,

te još u JU ''Veterinarski zavod'' Biha mikrobiološke analize meda i p elinjih proizvoda, rezidue organohlronih i organofosfornih jedinjenja (GC, ECD/NPD), te kontrola bolesti p ela. JU ''Veterinarski zavod'' Biha obavlja veterinarsko-dijagnosti ke poslove: prati, analizira i prou ava stanje u pogledu pojave, kretanja, suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih, parazitarnih i drugih bolesti kod životinja i zoonoza (bolesti ljudi i životinja), obavlja terensku i laboratorijsku dijagnostiku zaraznih, parazitskih i drugih bolesti kod životinja i zoonoza, obavlja laboratorijske pretrage proizvoda životinjskog porijekla i vode, radi utvr ivanja zdravstvene i higijenske ispravnosti i kvaliteta, obavlja laboratorijske pretrage rezidua i drugih bioloških aktivnih materija u životinjama, proizvodima životinjskog porijekla, hrani za životinje i vodi, pruža stru nu pomo veterinarskim organizacijama i proizvo a ima proizvoda životinjskog porijekla i hrane za životinje, obavlja dijagnosti ke postupke i epizoetiološka istraživanja u veterinarstvu, vrši pretrage namirnica i voda namijenjenih za ishranu životinja i ljudi, ispituje antibiotike, teške metale i pesticide u živežnim namirnicama i sto noj hrani i dr. Zavod je akreditirana institucija i to dvojnom akreditacijom BAS EN ISO/IEC 17025:2006 – od strane Nacionalnog instituta za akreditiranje BATA, te HR EN ISO/IEC 17025:2006 od strane Hrvatske akreditacijske agencije HAA, te uspješno održava standard koji specificira op e zahtjeve za tehni ku kompetentnost laboratorija u podru ju ispitivanja kojima se bavi.

3.1. Infrastruktura Centra i uzgojnih stanica

Infrastrukturu ini p elarska tehnološka oprema i pribor koji su minimalno potrebni za normalno funkcioniranje Centra. Dvije su osnovne grupe opreme. Prvu ini oprema za funkcioniranje p elinjaka, a drugu tehnološka oprema za dobijanje p elarskih proizvoda. Osim toga postoji i posebna specifi na oprema za uzgoj i selekciju matica. Oprema je ista u svim mjestima Posušje, Zadar i Biha . Infrastrukturu za funkcioniranje p elinjaka ine p elinje košnice, osobna p elarska oprema i pribor.

Tabela br. 3.1.1. Specifikacija opreme za funkcioniranje p elinjaka.

R. br. Naziv opreme Koli ina Namjena opreme opis

1. P elinja društva 200 Biološki materijal za selekcijski uzgoj matica

2. Košnice LR na tri nastavka 200

Uzgoj p elinjih društava radi selekcijskog uzgoja matica. Komplet uklju uje 3LR nastavka, 30 okvira u refuzi, poklopac, hranilica, podnica.

3. Transportne kutije za rojeve 10 Transport rojeva

4. Osobna p elarska oprema 3

Osobna p elarska oprema koja uklju uje, kombinezon p elarski, jaketa sa zaštitnom mrežom za glavu, p elarske rukavice, p elarski nož i etka.

5. Digitalna vaga sa SMS dojavom LR 3 Kontrola i monitoring aktivnosti p elinjeg društva

6. Mati na rešetka LR 200 Oprema za tehnologiju p elarenja na p elinjaku 7. Okvir LR Hofmanov 4000 Sastavni dio košnica na p elinjaku

8. Ispariva za mravlju kiselinu 200 Tehnološka oprema za p elinjak u svrhu preventive i lije enja

p ela od nametnika varoe destruktora

9. Satne osnove 340 Repromaterijal za tehnološki proces uzgoja biološkog materijala p ela na p elinjaku

10. Automatska šprica za oksalnu kiselinu 3 Tehnološka oprema za p elinjak u svrhu preventive i lije enja

p ela od nametnika varoe destruktora


46

U cilju dugoro ne održivosti Centar posjeduje i specifi nu tehnološku opremu, koja e biti u funkciji proizvodnje p elarskih proizvoda: meda, polena, propolisa, mati ne mlije i i voska kao i satnih osnova.

Tabela br. 3.1.2. Specifikacija tehnološke opreme za potrebe proizvodnje p elarskih proizvoda.


1. Vrcaljka 4LR Inox 9 Ekstrakcija meda 2. Vrcaljka ru na 4LR Inox CE norma 1 Ekstrakcija meda

3. Vrcaljka samookretna+automat.4lR Inox CE norma 1 Ekstrakcija meda

4. Plinski topionik voska bez elektr. grija a 2 Rafinacija i reciklaža voska 5. Parni strujni topionik voska 30 LR okvira 2 Rafinacija i reciklaža voska 6. Sterilizator voska 35 lit max 125°C 1 Rafinacija i reciklaža voska 7. Skuplja peludi – vanjski drveni 50 Sakupljanje peludi

Budu i da se Centar bavi selekcijskim uzgojem matica nabavljena je specifi na p elarska oprema za selekcijski uzgoj matica vrhunske kvalitetete. Centri su se usaglasili da koriste jedinstven dokumentirani postupak tehnologije uzgoja matice koji se nalazi u Anexu br. 1 studije.

Tabela br. 3.1.3. Specifi na p elarska oprema za selekcijski uzgoj matica.


1. Komplet oprema za obilježavanje matica 2

Markiranje mladih matica spremnih za isporuku p elarima i na tržište

2. Ru na presa za izradu satnih osnova LR 2

Tehnološka oprema centra za proizvodnju satnih osnova za LR radili ko sa e i jedna ru na presa za trutovsko sa e LR

3. Inkubator za izlijeganje matica 2

Tehnološka oprema za selekcijski uzgoj matica, a koristi se za za izlijeganje matica

4. Oplodnjak s postoljem LR presavijeni okvir-format oplodnjaka

300

Tehnološka oprema centra za selekcijski uzgoj matica. Služi za oplodnju matica. Komplet oplodnjak sa injava: poklopac, hranilica i postolje oplodnjaka-nosa oplodnjaka visine jedan metar

5. JENTER aparat za uzgoj matica 2 Omogu uje presa ivanje larve matice u najmladem

stadijumu i sprje ava rizik povrjedivanja larvi

6. NIKOT aparat za uzgoj matica 1 Sli no kao Jenter koristi se u uzgoju matica

7. Kavez za transport oplo ene matice 1000 Potrošni repro materijal, „ambalaža“ za oplo enu maticu

kao „proizvod“.

Pri odbiru lokacije za smjestaj p elinjaka kao i opreme korišteni su kriteriji smjernica iz dobre p elarske prakse, koje se odnose na mikrolokaciju i potrebe reprodukcije p elinje zajednice, dostupnosti lokacije i ekonomski kriteriji.

3.2. Ljudski resursi i organizacija funkcioniranja Centara

Ljudski resursi su osnova uspješnog funkcioniranja Centara, njegovog rada i razvoja. Znanje i iskustvo p elara koji su odgovorni za funkcioniranje je nezamjenjivo važan faktor u uspješnom funkcioniranju Centra. Vo enje i upravljanje Centrima za selekcijski uzgoj matica kao i korištenje opreme za proizvodnju selektiranih p elinjih matica, u svrhu unaprje enja p elarstva op ine Zadar, Biha i Posušje, se regulira posebnim ugovornim odnosom. Uloga uzgajiva a matice je komuniciranje unutar udruge, ponuda matice na tržištu, kontrola kvalitete uzgoja, kontrola i monitoring selekcije (po evši od rodona elnice i trutova). Uloga uzgajiva a selekcioniranih matica je stru ni p elarski posao koji


47

zahtjeva puno znanja, iskustva i rada. Posebno je potrebno obratiti pažnju na izbor dobrog startnog genetskog materijala koji je sa autohtonog podru ja. Svaki profesionalni p elar koji ima preko 100 ili 150 košnica ta no zna koja mu je košnica ili matica u p elinjaku najbolja, „najja a“ i koju želi reproducirati i od koje sam izvodi sebi matice za svoje potrebe. Takve matice treba okupiti na jedno mjesto i dalje ih usavršavati proizvode i genetski kvalitetne rodona elnice-majke i trutove-o eve. Uloga uzgajiva a je klju na u stalnom odabiru boljih i uvijek boljih rodona elnica i vo enje evidencije o njima i njihovim potomcima. U po etku, ponuda matica na tržište e i i uobi ajenim p elarskimkanalima, preko osobnih kontakata i distribucija informacija preko skupština p elara po udruženjima. Prema planu prioritetnih aktivnosti bit e razvijen Marketing program vezano za djelatnost centra, baziran na jasno definiranim kvalitetima proizvoda (matice, meda, polena, propolisa, mati ne mlije i, nukleusa itd.), razra ene segmentacije tržišta za svaki proizvod te kanala distribucije, a posebno na ina promocije i ekonomske propagnde za proizvode.

3.2.1. Ljudski resursi u Zadru

Stanica za uzgoj matica je sastavni dio Udruge p elara „Dalmatinka“. Stanica e imati jednog stalno zaposlenog radnika (uzgajiva a matica), te po potrebi nekoliko lanova Udruge sa kojima e aktivnosti na stanici biti regulirane ugovorom. Uzgojna stanica e biti registrirana u Udruzi uzgajiva a matica RH, u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede.

3.2.2. Ljudski resursi u Biha u

Centar za uzgoj i selekciju, kao i laboratorij za analizu meda su sastavni dio JU ''Veterinarski zavod'' Biha . U strukturi zaposlenih Zavod raspolaže sa sedam doktora veterinarske medicine od ega 4 magistra nauka iz oblasti veterinarskih nauka. Zavod zapošljava pet prehrambenih tehnologija od ega jedan doktor nauka, dva magistra nauka i 2 inženjera. Ostatak ini tehni ko osoblje iz oblasti veterine, hemije i mikrobiologije. Svi zaposleni su prošli dodatne edukacije iz podru ja rada zavoda kao što su sustavi upravljanja kvalitetom BAS EN ISO 17025, ISO 9001, HACCP, specifi ne kurseve iz oblasti bolesti životinja, zoonoza i specifi ne edukacije iz oblasti laboratorijske analitike. Vezano za p elarstvo i uzgoj matica, te kvalitet meda i p elinjih proizvoda, dodatne edukacije su obavljene tokom trajanja i implementacije Projekta. Djelatnost zavoda je izme u ostalog analiza meda i p elinjih proizvoda, kontrola bolesti p ela te razli ite vrste mikrobioloških analiza. Zavod je osposobljen za hemijske, mikrobiološke, senzorne analize kao i analize polena.

3.2.3. Ljudski resursi u Posušju

Stanica je kao organizacijski segment i sastavni dio Udruge p elara „Iva“ Posušje. Radi dugoro nog i samoodrživog na ina funkcioniranja Centra/Stanice bit e potrebno nadopuniti Statut udruge kojim e se otvoriti mogu nost za registracijsku proceduru Centra pred nadležnim Ministarstvom poljoprivrede Federacije BiH ili nadležnim Ministarstvom na razini Županije /Kantona kao samostalnog pravnog subjekta. To je optimalni statusni rezultat i strateški cilj Udruge. Do tada je Ugovornim odnosom regulirano funkcioniranje Centra i njegova primarnu funkcija, a to je uzgoj selekcioniranih autohtonih matica za potrebe lokalnog i regionalnog tržišta s ciljem kvalitativnog razvoja p elarstva. U okviru Udruge postoji jedan proizvo a matica sa iskustvom koji e biti voditelj Stanice, a odnosi izme u njega i Udruge regulirat e se ugovorom. U Hercegovini postoji savez p elarskih organizacije Hercegovine „Kadulja“ koja okuplja preko 700 p elara iz 22 op inske udruge p elara i svima njima e se dostaviti informacija o ponudi selekcioniranih matica. Tako er, putem asopisa P ela kao i asopisa


48

BH P elar bit e plasirana informacija svim p elarima u BiH o centru sa kontakt telefonima za narudžbu selekcionirane matice.

3.3. Lokacije Centara/uzgojnih stanica

Lokacije Centara/uzgojnih stanica matica je izuzetno zna ajna zbog ega je posve ena posebna pažnja mjestima koji e zadovoljiti zahtjeve. Uzgajiva i matica e selekcionisati matice tako da rodona elnice budu dobijene selekcijom po muškoj i ženskoj liniji. Glavni cilj selekcije matica je poboljšanje osobina kranjske p ele - Apis mellifera carnica koji se odnose na ve u produktivnost, vitalnost, otpornost na bolesti i smanjenu agresivnost. Zbog toga je neophodno da se selekciji podvrgavaju kako matice, tako i trutovi budu ih matica rodona elnica. Sparivanje selekcionisanih rodona elni kih matica vršit e se sa trutovima željenog porijekla. Selekcioni uzgoj matica treba se obavljati u izolovanim podru jima, odnosno na terenima gde u radijusu od 5 km nema trutova iz neželjenih p elinjih društava. Za to su pogodne planinske visoravni, oivi ene kotline, manja ostrva udaljena od kopna, pustinjske oaze i sli ni tereni.

3.3.1. Lokacija Centra/uzgojne stanice u Zadru

Stanica za uzgoj matica nalazi se blizu mjesta Vrsi. U krugu od 5 kilometara nema drugih p elara. Lokacija je smještena u makiji gdje dominira šmrika, borovi, crnika, tršlja, klen, divlja trešnja, trnjina manji nasadi višnje maraške i bajami. Osim grmolikih i drvenastih kultura okolina obiluje livadama koje p elama daju proljetnu i jesensku pašu. Na stanici za uzgoj matica nalazi se 150 p elinjih zajednica. Voda se na p elinjak donosi, puni se u cisterne od 1000 litara. Oplodna stanica nalazi se na ulazu u mjesto Privlaka. Na oplodnoj stanici nalazi se 50 p elinjih zajednica trutovskih linija za oplodnju mladih matica.

3.3.2. Lokacija Centra/uzgojne stanice u Biha u

Centar za uzgoj se nalazi u prigradskom naselju grada Biha a na lokaciji bivše kasarne, ispod same planine Plješivice. Lokacija je pogodna iz razloga što obiluje raznovrsnom pašom, šuma, vo njacima, livadama i dovoljno je udaljena od industrije i glavnih saobra ajnica, a nalazi se u podru ju gdje ima dovoljno iste vode zbog blizine izvora, oko 50 metara od centra je potok. U krugu od preko 5 kilometara ne nalazi se niti jedan p elinjak koji bi bio eventualna prijetnja p elama iz centra i opasnosti od ukrštanja. Ostala tri lokaliteta su tako er jako dobro smještena s obzirom na ispašu, utjecaj ljudskog faktora i blizine drugih p elara. Lokalitet centra je ogra en i samim tim oprema koja se tamo nalazi je na sigurnom. Odnosi JU ''Veterinarski zavod'' Biha i trojice p elara iz Biha a, kao i odnosi sa udrugom ''Iva'' iz Posušja su regulirani ugovorima u kojima su precizirane sve uzajamne obaveze i na in gospodarenja opremom, doma inski odnos i postupanje u periodu trajanja projekta naredne dvije godine, s tim da se oprema može izuzeti od bilo kojeg korisnika u slu aju negospodarenja u maniru dobrog doma ina.


49

Tabela br. 3.3.2.1. Pregled rasporeda opreme za Centar Biha

Slika 3.3.2.1. Testna stanica, planina Plješevica, podplješevi ki reon, lokacija- Željava, Baljevac.

3.3.3. Lokacija Centra/uzgojne stanice u Posušju

Centar/stanica za selekcijski uzgoj matica u Posušju e biti smješten na 3 lokacije. Lokacija br.1. je u Rakitnu-Sutina (100 košnica i 300 oplodnjaka), lokacija br.2. je Šege ispod Posušja (50 košnica i 150 oplodnjaka) i lokacija br. 3. je u Vinjanima (50 košnica i 150 oplodnjaka). Lokacija smještaja p elinjaka centra/uzgojne stanice u Sutini ima sve potrebne prirodne i tehnološke preduvjete koje treba imati centar, a to je da je lokacija što više izolirana, a da je ekonomski prihvatljiva sa stajališta troškova korištenja te iste lokacije.

Tabela br. 3.3.3.1. Pregled rasporeda opreme za centar Posušje

R. br. Naziv opreme Lokacija

1. Košnica sa p elama i kontejneri

Sutina u Rakitnu pod nadzorom Ante Reze uzgajiva a selekcioniranih matice

2. Košnica sa p elama Posušje, Šege i Vinjani (Branimir Šego i Ivica Boras).

3. Ostala tehnološka oprema centra/uzgojne stanice Prostorije braniteljske zadruge u Rastova i

4. Oprema za preradu voska Rastova a kod p elara Pere uture koji ima iskustvo u preradi pretopljenog voska koji u tome ima najviše iskustva.

Lokacije oplodne stanice su pred još ve im izazovom glede izoliranosti podru ja, koje bi trebalo biti „nezaga eno“ drugim p elinjacima u blizini najmanje 5 do 6 kilometara. Takve lokacije postoje na

R. br. Naziv opreme Lokacija

1. 70 košnica, 200 oplodnjaka, Oprema za reprodukciju matice

Naselje Vedro Polje, prostor bivše kasarne, u vlasništvu i pod kontrolom JU ''Veterinarski zavod'' Biha

2. 50 košnica, SMS vaga Kod p elara Amir Karabegovi , lokacija p elinjaka Željava, testna stanica

3. 50 košnica, SMS vaga, 200 oplodnjaka

Kod p elara Elvir Šehi , testna stanica, lokacija p elinjaka Grmuša, proizvo a meda i matica

4. 50 košnica, SMS vaga, Kod p elara Amir Fazli , korisnik opreme, lokacija p elinjaka Grabež


50

lokalitetu Cerovi Doci i Korita isto no do Sutine. Na lokalitetu Cerovi Doci postoji samo jedan mali p elinjak p elara Jerke Širi a od desetak košnica što predstavlja opasnost nekontroliranog sparivanja sa selekcioniranim maticama na oplodnoj stanici. To e se rješavati zamjenom svih matica na ovom p elinjaku sa najkvalitetnijim selekcioniranim maticama. U blizini Cerovih Dolaca na oko 2,5 km je prirodno sparivalište na mikrolokalitetu Krsta e koje se nalaze u jednoj prirodnoj udolini na putu do Konjovca izme u površinskih kopova rude Boksit. Što se ti e opreme za oplodnu stanicu, na njoj e biti smješteni oplodnjaci i jedan kontejner u kojem e se mo i odra ivati potrebni poslovi na oplodnoj stanici kao što su smještanje matice u kavez sa p elama pratiljama i priprema istih za transport na tržište.

3.4. Plan održivosti centra u budu nosti

Plan održivosti se bazira na planiranju gospodarenjem centrom, pažnjom dobrog doma ina, primjenjuju i p elarsku tehnologiju i dobru p elarsku praksu kao preduvjet za siguran nastup na tržištu. Dobar i predan rad na stalnom selekcioniranju matica e dovesti do dobrih proizvodnih linija matica sa dobrim odlikama koje e na terenu u p elarskoj proizvodnji davati dobre rezultate i to je onaj najbolji i siguran garant smoodrživosti centra u budu nosti. Ako se proizvodi i plasira dobra selekcionirana matica onda je neupitna prodaja, a kad ima prodaje (koja po iva na kvaliteti) onda je rizik minimalan, a samoodrživost centra neupitna i zagarantirana. Kvaliteta i vrhunska selekcija je jedini garant dobrog uspjeha u budu nosti, a ne samo stereotipna proizvodnja matica.

3.4.1. Aktivnosti centara narednih 5 godina

Tokom narednih 5 godina u Centru ce se odvijati osnovne aktivnosti vezano za: proizvodnju p elinjih proizvoda, uzgoj matica, uzgoj matice sa poboljšanim genetskim osobinama, distribucija – prodaja matica i poboljšanje p elarstva.

Tabela br. 3.4.1.1. Plan aktivnosti - rada svih centara narednih 5 godina R. br. Aktivnosti 2016 2017 2018 2019 2020 1. Prijem opreme2. Uspostava rada centra3. Uzgoj matica 4. Matice sa poboljšanim gen. osobinama5. Distribucija –prodaja matica6. Poboljšanje p elarstva na podru ju projekta

3.4.2. Ekonomski tok projekta

Centari planiraju ostvariti prihode od proizvodnje i prodaje p elinjih proizvoda, te prodajom matica i nukleusa. Proizvodnja u sva tri centra trebala bi biti približno ista jer su u pitanju sli ni resursi ljudski kao i infrastruktura. Najbolji na in održivosti projekta i postizanju ciljeva je pozicioniranje na tržištu, pove anje proizvodnje uz zadovoljenje tržišnih potreba. Planiranje ekonomskih tokova projekta u tome je klju no.

Ekonomski tok projekta Centar Zadar

Struktura prihoda je procijenjena na bazi postoje ih tržišnih potreba i mogu nostima proizvodnje na raspoloživoj opremi. S obzirom da je stanica za uzgoj matica financirana iz EU projekta u prvoj godini


51

ne može se detaljno govoriti o troškovima. Redoviti troškovi održavanja i funkcioniranja stanice u narednim godinama, planirat e se financirati od prodaje matica na tržištu. Sastavni dio budu ih aktivnosti stanice e biti i izrada plana promocije koji sada trenutno ne postoji.

Tabela br. 3.4.2.1. Ekonomski tok projekta Centar Zadar Nazivi prihod i rashoda 2016 2017 2018 2019 2019

1 2 3 4 5 6A) PRIHODI u Kunama 0 107400 139620 181506 181506Prihodi od prodaje matica 0 19000 24700 32110 32110Ostali prihodiOd prodaje meda do 0 57900 75270 97851 97851Od prodaje propolisa do 0 4000 5200 6760 6760Od prodaje voska do 0 7500 9750 12675 12675Od prodaje peluda do 0 7500 9750 12675 12675Od prodaje mati ne mlije i do 0 3500 4550 5915 5915Od prodaje nukleusa rojeva do 0 3500 4550 5915 5915Poticaji 0 4500 5850 7605 7605

B) RASHODI u Kunama 6400 109940 136422 172848,6 172848,6Plate zaposlenika- troškovi rada 0 55000 65000 80000 80000Održavanje zdravlja p ela 1900 3800 4940 6422 6422Dohrana p ela 4500 7500 9750 12675 12675Troškovi mobilnog pcelarsta 0 7500 9750 12675 12675Investiciono i teku e održavanje 0 7500 9750 12675 12675Sitan inventar u potrebi 0 1900 2470 3211 3211Amortizacija 0 15440 20072 26093,6 26093,6Troškovi prodaje i marketinga 0 7500 9750 12675 12675Ostali troškovi 0 3800 4940 6422 6422KONTRIBUCIJA-USPJESNOST (A-B) -6400 -2540 3198 8657,4 8657,4

Na lokalnom i regionalnom tržištu postoji velika potreba za selekcioniranim maticama koje su adaptirane na lokalne klimatske, pašne i tehnološke uvjete. Postoji mogu nost trgovine maticama na ostalim podru jima Republike Hrvatske, no stanica za uzgoj matica radi prioritetno na proizvodnji matica koje su adaptirane na lokalne klimatske, pašne i tehnološke uvjete. To naravno nije zapreka da se proizvode matice i za druga kontinentalna podru ja u RH. Tržište u BiH je trenutno nedostupno jer državna granica predstavlja pravnu barijeru jer BiH nije u okviru EU te bi isporuka u BiH bio izvoz matica koji iziskuje kompliciranu izvoznu dokumentaciju. Sastavni dio postoje e zadarske p elarske tradicije je korištenje najnovijih tehnoloških dostignu a za uzgoj matica. U okviru budu e suradnje s relevantnim institucijama tehnologija koja se koristi za uzgoj e se kontinuirano unaprje ivati. Stabilnost dugoro ne proizvodnje matica oslanja se na postoje u zakonsku i podzakonsku regulativu na razini države kao i poticaji u p elarstvu RH kao što je poticaj od 50 kn/po proizvedenoj matici.

Ekonomski tok projekta Centar Biha

Broj proizvo a a matica u BiH je vrlo mali, a nijedan nije službeno registriran. Tržište ima potrebu za nekoliko desetina hiljada kvalitetnih matica. Cijena matice se kre e od 10 – 30 KM pa je proizvodnja matica prema ovom kriteriju odli na prilika za p elare. Postoji mogu nost ulaska na nova tržišta u BiH, ali i izvoza u zemlje EU (uz adekvatnu izvoznu dokumentaciju). Posebno je bitna blizina JU ''Veterinarski zavod'' Biha i suradnja sa njim koji može ponuditi usluge kontrole kvalitete. Postoji mogu nost upotrebe savremenih tehnologija kao što su primjena IT tehnologija i kontrole uvjeta u sanducima putem interneta. Upotreba IT tehnologija se posebno odnosi na „pametne“ ili sms vage koje automatski daju informacije o: temperaturi, vlažnosti, brzine vjetra, koli ini padavina i drugim


52

potrebnim parametrima. Struktura prihoda je procijenjena na bazi postoje ih tržišnih potreba i mogu nostima proizvodnje na raspoloživoj opremi. Sve vrijednosti su iskazane u KM.

Tabela br. 3.4.2.2. Ekonomski tok projekta Centar Biha . Nazivi prihod i rashoda 2016 2017 2018 2019 2019

1 2 3 4 5 6A) PRIHODI 0 28500 41000 52500 57500Prihodi od prodaje matica 0 5000 10000 15000 20000Ostali prihodi 0Od prodaje meda do 0 15000 20000 25000 25000Od prodaje propolisa do 0 1000 1000 1000 1000Od prodaje voska do 0 2000 2000 2000 2000Od prodaje peluda do 0 2000 3000 3000 3000Od prodaje mati ne mlije i do 0 1000 2000 3000 3000Od prodaje nukleusa rojeva do 0 1000 1500 2000 2000Poticaji 0 1500 1500 1500 1500

B) RASHODI 2000 29500 38500 47500 52500Plate zaposlenika- troškovi rada 0 15000 20000 25000 30000Održavanje zdravlja p ela 500 1000 1500 2000 2000Dohrana p ela 1500 2000 2500 3000 3000Troškovi mobilnog pcelarsta 0 2000 2500 3000 3000Investiciono i teku e održavanje 0 2000 2500 3000 3000Sitan inventar u potrebi 0 500 1500 1500 1500Amortizacija 0 4000 5000 7000 7000Troškovi prodaje i marketinga 0 2000 2000 2000 2000Ostali troškovi 0 1000 1000 1000 1000KONTRIBUCIJA-USPJESNOST (A-B) -2000 -1000 2500 5000 5000

Ekonomski tok projekta Centar Posušje

Struktura prihoda je procijenjena na bazi postoje ih tržišnih potreba i mogu nostima proizvodnje na raspoloživoj opremi. Sve vrijednosti su iskazane u KM.


53

Tabela br. 3.4.2.3. Ekonomski tok projekta Centar Posušje Nazivi prihod i rashoda 2016 2017 2018 2019 2019

1 2 3 4 5 6A) PRIHODI 0 25500 36000 47500 47500Prihodi od prodaje matica 0 7000 10000 15000 15000Ostali prihodi 0Od prodaje meda do 0 10000 15000 20000 20000Od prodaje propolisa do 0 1000 1000 1000 1000Od prodaje voska do 0 2000 2000 2000 2000Od prodaje peluda do 0 2000 3000 3000 3000Od prodaje mati ne mlije i do 0 1000 2000 3000 3000Od prodaje nukleusa rojeva do 0 1000 1500 2000 2000Poticaji 0 1500 1500 1500 1500

B) RASHODI 2000 24500 33500 42500 42500Plate zaposlenika- troškovi rada 0 10000 15000 20000 20000Održavanje zdravlja p ela 500 1000 1500 2000 2000Dohrana p ela 1500 2000 2500 3000 3000Troškovi mobilnog pcelarsta 0 2000 2500 3000 3000Investiciono i teku e održavanje 0 2000 2500 3000 3000Sitan inventar u potrebi 0 500 1500 1500 1500Amortizacija 0 4000 5000 7000 7000Troškovi prodaje i marketinga 0 2000 2000 2000 2000Ostali troškovi 0 1000 1000 1000 1000KONTRIBUCIJA-USPJESNOST (A-B) -2000 1000 2500 5000 5000

3.5. Analiza rizika i održivosti centara

Analiza rizika uklju uje procjenu rizika, komunikacija u vezi s rizicima i upravljanje rizicima u kontekstu interesa organizacije funkcioniranja Centara i uzgojnih stanica. Analiza rizika vrši se u okviru dvije komponente:

procjene rizika (identifikacija, evaluacija, ocjena vjerojatnosti nepoželjnog doga aja i ozbiljnostrizika) iupravljanja rizikom (odluka šta raditi s rizicima).

Procjena rizika. Procjena rizika sastoji se od identifikacije potencijalnih opasnosti, karakterizacije tih opasnosti, procjene vjerojatnosti i ozbiljnosti rizika. Rizici u realizaciji projekta su relativno mali ako promatramo period same implementacije jer je sve planirano po dinamici realizacije, a subjekti koji provode realizaciju su opredijeljeni da uspješno završe projekt. Nakon perioda financiranja ulazi se u period samoodrživosti projekta gdje na scenu stupaju i drugi faktori kao što su vremenske (ne) prilike, koje zna ajno utje u na p elarsku proizvodnju u svim segmentima, a posebno na proizvodnju meda kao tradicionalnog proizvoda. Ako je pašna godina nepovoljna i loša onda prijeti opasnost da se mora ulagati u dodatnu prihranu p ela. Obzirom na pašne resurse na prostoru op ine Posušje i Zadar kao i Biha mogu e su i takve situacije. Rizici koji proizilaze iz ciljeva projekta su zanemarivi obzirom na pozitivnu opredjeljenost vodstva udruga da projekt uspije i da su sudionici u projektu ozbiljni p elari kojima je stalo do profesionalnog uspjeha i uspjeha p elarstva op enito. Mogu e opasnosti koje stvaraju rizike su:

stru nost osoblja u radu,


54

nepravilna selekcija matice, nedostatak sredstava poticaja u proizvodnji, bolesti p elinjih zajednica, nekontrolirana primjena pesticida na pojedinim podru jima itd.

Upravljanje rizikom. Opasnost od nestru nosti u vo enju i upravljanu kao i radu u Centru su minimalne jer osobe koje vode posao su sa višegodišnjim prethodnim iskustvom u p elarenju kao i proizvodnji matica. To su p elari koji poznaju tehnologiju proizvodnje matica i poznaju op u p elarsku praksu uzgoja p ela. Jedina grupa realnih opasnosti su bolesti p ela, ali ako se primjenjuju standardni sezonski i godišnji postupci u prevenciji bolesti kao i lije enju p ela onda je ta opasnost kao i rizik zanemarivo mala. Rizici od bolesti p ela su redovno prisutni i mogu se regulirati primjenom preventivnih mjera. Naj eš e bolesti su ameri ka gnjilo a poklopljenog legla, evropska gnjilo a, nozemoza, varoa itd. Poseban problem je upotreba nedozvoljenih, odnosno nekontroliranih lijekova koji se koriste i ije se rezidue mogu na i u medu i p elinjim proizvodima. Primjena pesticida u eko sistemu p elarenja je još jedina realna opasnost po p ele op enito, jer se sve više upotrebljavaju u zaštiti vo njaka od štetnika. Tržište pesticida i kemijskih sredstava u BiH je nedovoljno ure eno, tako da se na tržištu ponekad koriste preparati na nestru an i neadekvatan na in pa su rizici za p elarstvo veliki. Pri korištenju navedenih supstanci potrebno je pridržavati se strogih zakonskih procedura i uspostaviti suradnju sa p elarima u prostoru u kojem se koriste pesticidi bilo koje vrste. Naro ito veliki rizici su upotreba pesticida u proizvodnji jagodi astog vo a i plodastog povr a (kornišoni). Ova opasnost se može umanjiti redovitim kontaktima sa vo arima i povrtlarima kao i edukacijom o potrebi suradnje p elara i vo ara o uskla ivanju i najavi aktivnosti tretiranja da bi p elari preventivno zatvorili košnice za taj dan i sl. Mjera predostrožnosti je obaviti obavezni razgovor i dogovor sa vo arima plantažerima uzgajiva ima vo a i povr a te posti i dogovor/sporazum o obaveznoj suradnji i informiranju o danu i vremenu prskanja. Vo ari i povrtlari trebaju izvršiti tretman predve e po mirnom vremenu, a p elari zatvoriti košnice ve er prije dana prskanja. (Više detalja u aneksu br. 2 Studije). Dobra saradnja p elara, vo ara, vinogadara, ratara, povrtara je preduslov za postizanje dobrih prinosa, kvalitetnih proizvoda i ostvarivanje profita. Bez takve saradnje p ele e stradati, a proizvo a i biljne hrane e imati manji rod i slabiji kvalitet proizvoda. Svi koji gaje biljke moraju se odnositi prema p elama kao da su njihovo vlasništvo. Najve a potencijalna opasnost za hrvatsko i bosanskohercegova ko p elarstvo je mogu dolazak novih „neuništivih“ štetnika u p elarstvu (Aethina tumida i Vespa velutina) koji se pojavio u našem susjedstvu, u Italiji. Klju ni rizik je i nepostojanje tijela ili organizacijske strukture za neovisno testiranje slekcioniranih matica. O testiranju treba voditi jasnu i preciznu evidenciju na nekoliko osnovnih parametara kao što su:

prinos meda, peluda i propolisa, sklonost prema (ne)rojenju, mirno a na sa u, sklonost ka iš enju, agresivnost i otpornost na varou kao klju ni cilj selekcije.

Poseban rizik je samnjenje profitabilnosti usljed nelojalne konkurencije na tržištu, a posebno zbog patvorenja meda i ostalih p elinjih proizvoda. Prevencija ovih doga aja je ja anje institucionalno pravnog okvira u podru ju p elarstva.


55

3.6. Mjere za poboljšanje Mjere za poboljšanje imaju svoj prostor u zoni pripreme Centara za službenu registraciju pred nadležnim ministarstvom. Po procjeni to je mogu e u drugoj godini aktivnog djelovanja centra (2018. godine) kada e sve biti poznato u smislu realne samoodrživosti centra. Druga mjera je uvo enje novih p elarskih proizvoda (proizvoda sa dodanim vrijednostima) i snažniji tržišni nastup ako plasman matica ne bude išao po planu zbog rizika koji mogu negativno utjecati na razvoj sektora p elarstva op enito, što e rezultirati sa smanjenom potražnjom za maticama. Najvažnija mjera za poboljšanje je edukacija zaposlenika (JU ''Veterinarski zavod'' Biha i Centar za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju Zadar), kao i lanova p elarskih udruženja u obje zemlje.

Podru je edukacije se odnosi na slijede e: kontinuirana obuka o selekciji i uzgoja matice (interna i eksterna),kontinuirana obuka u kontroli i monitoringu genetike p elinje zajednice,neprekidno poboljšanje u analizama meda i voska sa aspekta patvorenja,unapre enje kvaliteta analitike meda i ostalih p elinjih proizvoda u aspektu dodatka reziduapesticida i veterinarskih lijekova teedukacija na poboljšanju saradnje sa poljoprivrednim proizvo a ima, posebno vo ara u vezioprašivanja.

Zna ajno poboljšanje može se ostvariti u donošenju novih propisa na op inskom i gradskom nivou i višim nivoima izvršne i zakonodavne vlasti. U budu nosti kada je u pitanju BiH treba donijeti katastar p elinjih ispaša koja bi bila regulirana zakonom, donošenje zakona o p elarstvu te registra proizvo a a matica u BiH.


57

4. SWOT ANALIZA PODRU JA ZADAR, BIHA ,POSUŠJE


58

SWOT analiza je alat za situacijsku analizu u oblasti p elarstva, organizacije udruga p elara, proizvodnje p elinjih proizvoda, kontrole kvalitete i posebno poboljšanja u održanju genetike sive p ele. SWOT se radio za udruženja p elara i za Centre za uzgoj matica odvojeno plus poseban SWOT za JU ''Veterinasrki zavod'' Biha . SWOT je skra enica od: S - Strengths snaga, W - Weaknesses

slabosti, O- Opportunities prilike i T - Threats prijetnje. Ova analiza sastoji se od: INTERNE (analiza snaga i slabosti) i EXTERNE (analiza prijetnji i prilika) situacijske analize.

Tabela br. 4.1. Osnovna Shema SWOT analize KORISNO (useful) u postizanju ciljeva ili ono što radimo dobro

ŠTETNO (harmful) u postizanju ciljeva ili ono što ne radimo dobro

INTERNE (atributi organizacije)

SNAGA (strengths) SLABOSTI

(weaknesses)

EXTERNE (atributi poslovne i druge okoline )

PRILIKA (opportunities)

PRIJETNJI (threats)

Dvije su grupe pitanja na koje treba dati odgovor i u internoj i eksternoj analizi. To je odgovor na pitanje šta je ŠTETNO (harmful) u postizanju ciljeva ili ono što se ne radi dobro i KORISNO (useful) u postizanju ciljeva ili ono što se radi dobro. Na pitanja su odgovarali lanovi tima koji su eksperti svako u svojoj oblasti.

Tabela br. 4.2. Pregled Timova i tema situacijske SWOT analize R.br. BIHA TIM

1. Situacijska analiza p elarstvo i rad p elasrkih udruge u Biha u Elvir Šehi sa svojim saradnicima

2. Situacijska analiza Zavoda u okviru p elarstva, kontrole i proizvodnje p elarskih proizvoda

Zlatko JusufhodžiAsmir BudimliErmina Nogi

3. Situacijska analiza Centar za uzgoj matica

Zlatko JusufhodžiAsmir BudimliElvir ŠehiErmina Nogi

POSUŠJE

1. Situacijska analiza p elarstvo i rad p elasrkih udruge IVA

Ivan Mili evi sa svojim suradnicima AnteRezo itd.

2. Situacijska analiza Stanice za uzgoj matica Ivan Mili evi sa svojim suradnicimaZADAR

1. Situacijska analiza P elarstvo i rad p elasrkih udruge DALMATINKA

Janja Filipi i Zlatko Elve i sa svojimsuradnicima

2. Situacijska analiza Stanice za uzgoj matica Janja Filipi i Zlatko Elve i sa svojimsuradnicima

Ciljevi su: a) poboljšati rad i u inkovitost p elinjih udruga kao osnove u održivosti sive p ele - Apis mellifera

carnica, b) uspostavit Centre za uzgoj matica sive p ele,c) poboljšati kvalitetu p elinjih proizvoda i


59

d) definirati prioritetne kratkoro ne i dugoro ne ciljeveDio SWOT-a ve je ura en putem upitnika kojeg su popunilli lanovi p elarske udruge kao neekspertski dio. Ekasperti su analizirali svatko u svojoj oblasti.

4.1. SWOT analiza Zadar

4.1.1. SWOT analiza p elarstvo i rad p elarske udruge u Zadru

Snage Obzirom na dugu p elarsku tradiciju i praksu u Zadru i zadarskom okruženju (moglo bi se re i uzadarskim županijskim okvirima) nastavlja se održavati i unapre ivati p elarstvo kroz kontinuiranustru nu i kvalitetnu edukaciju p elara kao i kroz formalno osposobljavanje za zanimanje p elara.Tu svakako dolazi do izražaja i tradicionalna susretljivost i spremnost za pomo iskusnijih p elaramla im p elarima, a pogotovo p elarima po etnicima te me usobna pomo prilikom ve ihp elarskih radova kao što je seljenje p elinjaka i vrcanje.Udruga p elara u Zadru ima iskustvo i praksu organizacije putovanja i edukacije p elara nastru nim p elarskim skupovima i p elarskim sajmovima. Zatim može se istaknuti zajedni kosudjelovanje na manifestacijama ocjenjivanjima meda kao i zajedni ko sudjelovanje na pripremi iprovedbi projekata od interesa za zadarsko p elarstvo.Zadarsko p elarstvo ima sjajnu perspektivu jer zadarske mlade p elare krasi stru nost i zajedništvo,me u kojima ima sve više žena p elarica, a ujedno su iskusni p elari voljni sudjelovati u razvojup elarstva. Zadarsko p elarstvo tako er ima dobru budu nost jer su nazo ne specifi ne medonosnepaše kao što je kadulja i dra a. Pored ove pažnje za internu stru nu edukaciju u Zadru se posve ujei zna ajna pažnja tržišnoj javnosti (postoje im i potencijalnim kupcima p elarskih proizvoda) krozkontinuirane edukacije.Udruga Dalmatinka Zadar je prepoznata kako u p elarskim krugovima tako i u javnosti kaoorganizacija koja ima snažan imidž koji je u stalnom rastu i to je tako er snaga udruge i zadarskogp elarstva. Udruga ima pozitivan odnos sa potroša ima (javnosti), iako svaki p elar prodaje svojeproizvode „na ku nom pragu“ i kupuje opremu prema svojim potrebama.U udruzi postoji jedan profesionalni p elar (250 košnica), ostali su hobi p elari ili p elari kojima jeto dopunska djelatnost (5 – 150 košnica). Od ukupnog broja p elara 55% njih je završilo edukacijutj. osposobljavanje za zvanje p elar.Udruga trenutno djeluje u iznajmljenom prostoru sa adekvatnim prostorom za predavanja. Imatako er laptop i printer, te ostali uredski pribor sa instaliranim programom za pra enje iorganizaciju p elarenja.Udruga posjeduje p elinjak sa 200 p elinjih zajednica i kompletnom p elarskom opremom.Svi p elari u udruzi posjeduju vlastitu opremu za p elarenje. Svi p elari p elare sa LR košnicama,a manji broj p elara posjeduje i AŽ košnice, koje su posebno pogodne za sele e p elarenje.Svi p elari koriste suvremenu tehnologiju u proizvodnji p elinjih proivoda.Svi zadarski p elari proizvode prvenstveno med. Dio p elara proizvodi pelud i propolis, a jedanp elar proizvodi p elinji otrov. Kvaliteta meda kao glavnog proizvoda se kontinuirano provodikroz ocjenjivanja meda, gdje uzorci postižu uglavnom srebrne i zlatne medalje. Za ostale proizvodene postoji sustav za procjenu kvalitete.Postoji iznimno dobra suradnja sa Odjelom za poljoprivredu Zadarske županije te grada Zadra, tesa razvojnom agencijom ZADRA NOVA, te op inama i drugim udrugama. Udruga nije zatvorena


60

samo u zadarske p elarske okvire ve se nastoji razvijati i vanjska suradnja pa tako je postignut i potpisan sporazum o suradnji sa Udrugom p elara „Anton Janša“ iz Žirovnice. Na adresu udruge nije nikada pristigla nikakva pritužba glede kvalitete kupljenog meda ili nekogdrugog p elarskog proizvoda naših p elara

Slabosti Nedostatak vlastitog prostora udruge pa je klju ni prioritet nastojanje da se do e do vlastitogprostora za smještaj udruge koji nedostaje.Nedostatak vozila za selidbu košnica na nedostupnije i udaljenije medonosne sezonske pašetako er se može identificirati kao jednu od trenutnih slabosti.Nešto manje od polovice zadarskih p elara ne sudjeluje u edukacijama i nastupima na sajmovima,dok ostala polovica je na tom polju jako aktivna i uspješna. S obzirom na needuciranost ovogjednog dijela zadarskih p elara to se negativno odražava na njihove sposobnosti te nemaju dovoljnekompetencije za proizvodnju ostalih p elinjih proizvoda osim meda.U internoj me usobnoj komunikaciji ponekad do e do iznošenja opre nih mišljenja gledepredlaganja rješavanja odre enih problema i situacija.Nedovoljna promocija p elarstva i p elinjih proizvoda pa nisu vršene zna ajnije, bolje re i nikakvezna ajnije marketinške aktivnosti do sada.Nedovoljno educirana javnost o p elinjim proizvodima i p elarenju.U inkovitije suzbijanje bolesti (varoze, nozemoze i ameri ke gnjilo e) prema suvremenimmetodama me u p elarima u Županiji ali i p elarima koji dolaze na pojedine medonosne paše nap elarski prostor Zadra.

Prilike Zadarski p elari proizvode med vrhunske kvalitete i za takvim kvalitetom potreba postoji, zbogtoga je med skup proizvod pogotovo u mediteranskom pojasu što se odnosi i na lokalno kao i naregionalno tržište.Postoji potreba za ostalim p elinjim proizvodima, no to snažno ovisi o educiranosti(informiranosti) javnosti o djelovanju i korištenju tih proizvoda u svakodnevnom životu.Tržišna javnost najviše potražuje med zatim propolis i donekle pelud te rijetko vosak.Matice kao p elarski proizvod isklju ivo je vezan za interno tržište u p elarstvu (repro materijal).P elinji otrov je vrlo skup proizvod za koji u RH ne postoji tržište te ga se isklju ivo može plasiratiu inozemstvu gdje ga koriste kao sirovinu farmaceutska industrija.Proizvodi zadarskih p elara izlaze izvan lokalnog i regionalnog tržišta kroz tzv „tihi izvoz“ krozprodaju turistima. Potencijalni plasman je mogu vrhunskog meda u malim kao i „restoranskim“pakiranjima u ostale zemlje lanice EU, jer nema grani nih barijera, uz osiguranje zdravstveneispravnosti naših p elarskih proizvoda sukladno zakonu i direktivama EU.Veliki izazov predstavlja mogu nost proizvodnje i plasmana rojeva i matica za tržište EU gdje semože posti i dobra cijena u odnosu na cijene lokalnog tržišta.Iz postoje e perspektive koja je dobra može se iskora iti snažno na višu razinu kroz unapre enjepostoje e dobre suradnje sa Sveu ilištem u Zadru koje pomaže i omogu uje prijenos najnovijihznanja i tehnologija zadarskim p elarima.U nastojanju kreiranja boljeg poslovnog okruženja sigurno e zna ajno pomo i nova strategijarazvoja p elarstva i Nacionalni p elarski program 2016-2020 godine kao i bolje i organiziranijekorištenje strukturni i ostali fondovi EU za razvoj p elarstva u Zadru.


61

Ostvarivanje propisanih preduvjeta za ostvarivanje državnih potpora kroz Nacionalni p elarskiprogram tako er ide u prilog razvoja našeg zadarskog p elarstva.Udruga Dalmatinka kao snažnu polugu razvoja koristi mogu nost i koristit e i u budu nosti, usuradnji s ostalim institucijama, kreiranja, prijavljivanja i sudjelovanja u projektima EU i u RH.

Prijetnje Jedan od najve ih i klju nih problema, ne samo u zadarskim okvirima, na lokalnom i širem tržištuje uvoz meda upitne kvalitete iz tre ih zemalja (Kina i dr.), kao i siva konkurencija na najlošijina in kroz plasman patvorenog meda i plasman takvog meda bez etikete pri emu se drasti nonanosi velika šteta p elarstvu op enito. Slabost je to sustava koja se najviše štetno reflektira nap elarstvo, a p elari su tu skoro pa nemo ni pored nadležnih državnih tijela kontrole p elarskihproizvoda na tržištu.Najve i rizi ni faktor u odnosu na bolesti p ela je seljenje bolesnih (neadekvatno zdravstvenotretiranje) p ela na medonosne paše gdje je najve i rizik od prijenosa tih bolesti i prijelazanametnika na zdrave domicilne ili doseljene p elinje zajednice.Sve ove navedene probleme proizvodi ne pridržavanje smjernica propisane dobre p elarske prakse.Najve a potencijalna opasnost za zadarsko (te hrvatsko i BiH p elarstvo) je mogu dolazak novih„neuništivih“ štetnika u p elarstvu (Aethina tumida i Vespa velutina) koji se pojavio u našemsusjedstvu u Italiji!Sretna je okolnost da u Zadarskoj županiji s obzirom na poljoprivredne površine pod vo em isortimente u vo arstvu nema ve ih rizika za p elarstvoDo sada se nije posve ivala pažnja na razvoju svijesti svih segmenata potroša a kao tržišne javnostiza sve p elarske proizvode pa su zahtjevi potroša a za proizvodima sa dodanom vrijednoš u i širimspektrom p elinjih proizvoda skromni. To treba edukacijskim kampanjama i marketing akcijamamijenjati i promijeniti tako da potražnja bude snažnija i raznovrsnija.

4.1.2. SWOT analiza Centra (stanica) za uzgoj matica Zadar

Snage Stanica za selekciju i uzgoj matica je uspostavljena u 2016. godini i samim time ne može se jošuvijek govoriti o ustaljenoj proizvodnoj (osim po etne proizvodnje) i uzgojnoj višegodišnjojsljedivosti. Proceduralna dokumentacija je uspostavljena koja omogu ava kontinuiranost isistematiziranost postupka u svim fazama rada. U idu oj godini se planira razvoj suradnje s ostalimrelevantnim institucijama radi sustavne kontrole i najnovijih saznanja u proizvodnji matica.P elari koji su direktno uklju eni u rad stanice za uzgoj matica su dugogodišnji p elari i uzgajiva imatica koji su najve a interna snaga.Tako er snaga zadarskog selekcijskog centra predstavlja izoliranost stanice za uzgoj matica kako bise mogla provesti proizvodnja i sparivanje s ciljanim selekcioniranim trutovskim linijama.Proizvodnja selekcioniranih matica istih linija sive p ele (Apis mellifera carnica) adaptirane nalokalne pašne i klimatske uvjete je jamac dugoro ne samoodrživosti i snage.Odnosi sa dobavlja ima p elarske opreme i pribora su korektni i samo e se dalje razvijati.Ljudski resursi, odnosno p elari koji direktno sudjeluju u radu stanice su educirani i dugogodišnjip elari i uzgajiva i matica te predstavljaju vrst stru an i kvalitetan temelj centra, a svi lokalnizadarski kao i regionalni p elari su potencijalni korisnici i na taj na in su snažna i izvjesna podrška,bez obzira na broj košnica.


62

Zadarska stanica za uzgoj matica posjeduje kompletnu opremu za proizvodnju matica i za osnovnoi napredno p elarenje.Jedini siguran jamac za budu u samoodrživosti stanice u Zadru za selekcijski uzgoj matice jekontinuiran rad kroz koji je osigurana i postignuta: Selekcija matica na netolerantnost na bolesti(samo iš enje od varoe); Mogu nost proizvodnje više tisu a matica; Osnaživanje i stalnousavršavanje kroz vlastiti Edukacijski centar za budu e uzgajiva e matica.Sve dosad organizirano i u injeno glede uspostave i funkcioniranja stanice je dobro i bezzna ajnijih problema. Analizom klju nih faktora može se zaklju iti da e tako biti i u budu nosti, aeventualno neo ekivane situacije e se rješavati u koracima.

Slabosti Nemogu nost pristupa struji i vodi na samoj lokaciji stanice za uzgoj matica je jedna od klju nihslabosti stanice kao i nazo nost ptice p elarice na prostorima koja je velika opasnost za p elarstvopa tako i za mlade matice koje izlaze na oplodnju.P elari koji direktno sudjeluju u radu stanice za uzgoj matica su educirani i dugogodišnji p elari iuzgajiva i matica. U narednim godinama e se za to i dodatno educirati, a sve u svrhu postizanjave e kvalitete.S obzirom da je stanica za uzgoj matica financirana iz EU CBC projekta u prvoj godini ne može sedetaljno govoriti o troškovima. Redoviti troškovi održavanja i funkcioniranja stanice u narednimgodinama, planirat e se financirati od prodaje matica na tržištu.Sastavni dio budu ih aktivnosti stanice e biti i izrada plana promocije koji sada trenutno nepostoji.Trenutno ne postoji interna regulativa kao npr. statut te prate i dokumenti vezani za regulaciju radai aktivnosti centra za uzgoj matica. To e svakako trebati napraviti u sljede oj godini djelovanja,

Prilike Postoji ogromna potreba na lokalnom i regionalnom tržištu za selekcioniranim maticama koje suadaptirane na lokalne klimatske, pašne i tehnološke uvjete.Procjenjuju i o ekivan realan slijed aktivnosti u p elarskom sektoru može se zaklju iti da postojimogu nost trgovine maticama na ostalim podru jima Republike Hrvatske, no stanica za uzgojmatica radi prioritetno na proizvodnji matica koje su adaptirane na lokalne klimatske, pašne itehnološke uvjete. To naravno nije zapreka da se proizvode matice i za druga kontinentalnapodru ja u RH. Tržište u BiH je trenutno nedostupno jer državna granica predstavlja pravnubarijeru jer BiH nije u okviru EU te bi isporuka u BiH bio izvoz matica koji iziskuje kompliciranuizvoznu dokumentaciju.Sastavni dio postoje e zadarske p elarske tradicije je korištenje najnovijih tehnoloških dostignu aza uzgoj matica. U okviru budu e suradnje s relevantnim institucijama tehnologija koja se koristiza uzgoj e se kontinuirano unaprje ivati.Stabilnost dugoro ne proizvodnje matica oslanja se na postoje u zakonsku i podzakonskuregulativu na razini države kao i poticaji u p elarstvu RH kao što je poticaj od 50 kn/poproizvedenoj matici.Stanica e sudjelovati u svim dostupnim projektima u budu nosti bez obzira na razinu provedbetakvih projekata jer zadarski p elari i vodstvo udruge za to imaju dovoljno stru nih i izgra enihorganizacijskih kapaciteta bez obzira da li se radi o projektima EU, znanstvenim ili bilo kojimdrugim državnim ili me unarodnim projektima.U proizvodnji matica u Dalmaciji nema konkurencije.


63

Prijetnje Rizik od prirodnog neselektivnog i neplaniranog ukrštanja (oplodnje) postoji prilikom seljenjap ela drugih pasmina na užem i relativno širem podru je gdje se nalazi stanica za uzgoj matica.Iako je stanica izolirana uvijek postoji takva opasnost zato je pašni redar dužan zabraniti stajanje iotvaranje dolaze ih sele ih košnica na podru ju u radijusu od 10 km od uzgojne stanice.Ne postoji rizik od pesticida koji se koriste u vo arstvu, pogotovo ne u sektoru oplodne stanice jerse vo njaci nalaze na drugom dijelu Zadarske županije.

4.2. SWOT analiza u Biha u

4.2.1. SWOT analiza p elarstvo i rad p elarskih udruga u Biha u

Snage Udruženje p elara u Biha u redovno održava svoje sastanke na kojima se dogovara o zajedni kojnabavi potrebnog repromaterijala posebno sanduka, okvira, satnih osnova, poga a i sl.Udruženje ima uspostavljen institucijalno pravni okvir.Udruženje je uredno registrovano, posjeduje statut i ostale dokumente ime su stvoreni uvjeti zadaljnji razvoj udruženja. Me usobno postoji kvalitetna razmjena iskustava, uglavnom pojedina naili na organizovanim edukacijskim skupovima.Udruženje p elara organizira edukacije posebno za nove p elare koje su uglavnom uvijek jakodobro posje ene.Prisutna tradicija u biha kom p elarenju i naj eš e se zadržava u porodi noj tradiciji te prenosi sakoljena na koljeno, a takvih p elara je više od 50%.Poseban resurs je bujna vegetacija na podru ju grada, raznolikost ispaše, posebno livadske biljke,lipa, bagrem.Na podru ju grada Biha a su prisutni izvori izrazito iste vode, zemljište i zrak što je izuzetanresurs koji ga odvaja od ostalih regija.P elarsko udruženje je prepoznatljivo na podru ju grada Biha a. Udruženje p elara ima dobroreguliranu saradnju sa lokalnom zajednicom što za posljedicu ima uvo enje poticaja i nabavkuhrane za dohranu p ela tokom zine od strane lokalne zajednice.Imidž se izgra uje a posebno postaje prepoznatljiv postepeno u uzgoju i prodaji matica, mada jošnedovoljno.Odnosi p elarske udruge i p elara sa kupcima je uglavnom na tradicionalnoj osnovi redovnogkupovanja meda od istih p elara.P elari uglavnom kupuju repromaterijal od provjerenih dobavlja a na bazi dosadašnjih iskustava.Jedan manji dio p elara posjeduje formalna znanja, ali ve i broj posje uje stru ne edukacije, odlazina sajmove i aktivni su u edukacijama.Udruženje posjeduje prostorije u kojima se sastaju p elari i gdje se odvijaju sve organizacijskeaktivnosti udruženja.P elari unutar udruženja uglavnom koriste klasi nu osnovnu p elarsku opremu.Na p elarskim takmi enjima, na sajmovima i izložbama pojedini lanovi udruženje dobivajunagrade za dobar kvalitet meda.


64

Slabosti Potrebno je administrativno i infrastrukturno uspostaviti ''p elarski dom''. Uraditi plan obnavljanjaopreme kod p elara u okviru udruženja, uspostaviti sporazume sa JU ''Veterinarski zavod'' Biha zaredovnu i sustavnu analizu kontrole p elinji proizvoda.Obrazovni nivo p elara u pogledu kvalifikacija i kompetencija za p elarstvo je uglavnom upodru ju informativne edukacije (samoedukacija). Jedan mali dio p elara je prošao specijalisti kekurseve kao što su uzgoj matice, proizvodnja polena, propolisa, p elinjeg otrova i sl. uzposjedovanje odre enog certifikata. Jedan broj p elara ne posjeduje formalno p elarskoobrazovanje kroz neki oblik institucionalnog obrazovanja za p elarstvo, kao što je škola p elarstva.P elari nisu dovoljno osposobljeni za proizvodnju kvalitetnog i kontroliranog polena, propolisa,mati ne mlije i, otrova i sl. Oni koji se bave poluprofesionalno i profesionalno sa p elarstvomzaradu ostvaruju na proizvodnji meda, a takvih je oko 90% slu ajeva.Udruženje p elara ili p elari individualno ne koriste resurse JU ''Veterinarski zavod'' Biha zakontrolu kvaliteta p elinjih proizvoda, a nemaju vlastite laboratorije ili laboratorijsku opreme,vozila itd. Ne koriste savremene tehnologije kao što su sms vage i drugu modernu opremu up elarenju, a za ekstrakciju meda i p elinjih proizvoda još uvijek koriste stariju klasi nu ru nuopremu.Nivo kvaliteta p elinjih proizvoda unutar p elarske udruge (meda, polena, propolisa, mati nemlije i, otrova) nije poznat jer se ne radi redovita kontrola kvaliteta.Prisutan je problem patvorenja meda u široj okolini koji dovodi do nelojalne konkurencije,nepovjerenja kupaca i stvaranje lošeg imidža o p elarima uop e.Zbog usitnjenih p elarskih gospodarstava, radi nerazvijenog mobilnog p elarstva, te nedostatkaznanja o modernom p elarstvu smanjena je produktivnost, a pove ani troškovi proizvodnje uodnosu na konkurenciju koja je tehnološki snažnija i bolje organizirana.Za udruženje trenutno ne postoji izra en plan promocije i propagande, nego je to na individualnojosnovi. U Biha u se održavaju dani meda, kao i u ostalim op inama USK-a gdje p elari kvalitetnomogu promovirati svoje proizvode.Udruženje ne nastupa jedinstveno kad su u pitanju partneri iz grupe dobavlja a i kupaca. Najvažnijiodnos je prema kupcima koji je za sad pojedina an i obavlja se prodajom na ''ku nom pragu''.Udruženje nema regulirano deklariranje i ozna avanje proizvoda kao i informiranje potroša a.Potrebno je ustanoviti bar kod za p elarske proizvode kao i pravila postavljanja znaka udruženja naproizvode. Jedan od na ina je uspostava saradnje sa JU ''Veterinarski zavod'' Biha za dobivanjenaljepnice registarskog broja kvalitete p elinjeg proizvoda. Odnos prema dobavlja ima jeuglavnom individualnog karaktera.Udruženje p elara posjeduje sve što zahtjeva zakonske okvire, osniva ka akta, statut koji jepotrebno doraditi zajedno sa pravilnicima koji e obavezivati p elare na aktivnosti poboljšanja radaudruženje, uvo enje dokumentacije u skladu sa dobrom p elarskom praksom i dr.Udruga bi mogla organizirati eš e sastanke i potrebno je organizirati prodavnicu za nabavkup elarskog pribora i opreme. Potrebno je uraditi korake da udruženje uspostavi bolje odnose saostalim udruženjima na kantonu u cilju rješavanja zajedni kih problema. Potrebno je na i na inkako animirati ostale p elare koji nisu lanovi udruženja da pristupe udruženju kao oblikuzajedni ke saradnje i ostvarenja zajedni kih ciljeva.Prodaja meda i ostalih p elinjih proizvoda nije zajedni ki regulirana, a na sajmove i izložbepojedini lanovi idu samostalno a trebali bi i i kao udruženje.Udruženje nema organiziranu zajedni ku kontrolu proizvoda pa se preporu uje uspostavamonitoringa i kontrole p elarenja i proizvodnje meda i p elinjih proizvoda.


65

Prilike Med je tražen proizvod i sadašnja proizvodnja ne zadovoljava potrebe tržišta te se med uvozi, aposeban problem je patvorenje meda.P elinji proizvodi sa dodanom vrijednosti su izuzetna tržišna prilika, jer je ve a potražnja za njimanego ponuda. Polen se uglavnom koristi u kombinaciji sa medom i mati nom mlije i i takviproizvodi su traženi kao proizvodi iz ''narodne'' medicine. Sli na situacija je i sa ostalimkombinacijama p elinjih proizvoda.Broj proizvo a a matica u BiH je vrlo mali, nema nijedan službeno registriran. Tržište ima potrebuza nekoliko desetina hiljada kvalitetnih matica. Cijena matice se kre e od 10 – 30 KM pa jeproizvodnja matica prema ovom kriteriju odli na prilika za p elare.Postoji mogu nost ulaska na nova tržišta u BiH, ali i izvoza u zemlje EU (uz adekvatnu izvoznudokumentaciju).Posebno je bitna blizina JU ''Veterinarski zavod'' Biha i suradnja sa njim koji može ponuditiusluge kontrole kvaliteta proizvoda.Postoji mogu nost upotrebe savremenih tehnologija kao što su primjena IT tehnologija, i kontroleuvjeta u sanducima putem interneta.Upotreba IT tehnologija se posebno odnosi na „pametne“ ili sms vage koje automatski dajuinformacije o: temperaturi, vlažnosti, brzine vjetra, koli ini padavina i dr parametra.Postoji mogu nost upotrebe modernije opreme za ekstrakciju meda, a posebno opreme za uvanjepropolisa, sušenje i uvanje polena, mati ne mlije i i prikupljanja p elinjeg otrova.U BiH nema Zakona o p elarstvu, nema odgovaraju ih podzakonskih akata. Postoji potrebapredlaganja novih pravnih akata vezanih za p elarstvo, proizvodnju matice, standardizacijup elinjih proizvoda, uspostave katastra ispaše, uvjeta organskog p elarstva, dobivanja oznakegeografskog porijekla meda, zaštite robnih marki meda itd.Federalne poticaje, koji su bili uspostavljeni i koji su zadnjih 8 godina obustavljeni, treba ponovnouvesti i prilagoditi modernom p elarstvu i njegovom razvoju, uvesti nove stavke poticanja kao štosu poticaji u proizvodnji matica, standardizaciji p elinjih proizvoda, organsko p elarstvo,certificiranja i dr.Na nivou Federalnog ministarstava poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Ministarstava zapoduzetništva, Ministarstva okoliša i to na Federalnom i kantonalnim nivoima esto daju priliku zaaplikacije projekata kojima se može nastaviti razvijanje p elarstva.Prema primjeru ovog projekta „Bee PROMOTED“ postoji izuzetna prilika aplikacije projekataprema EU predpristupnim fondovima, kao i prema zna ajnijim me unarodnim subjektima u BiHkoji podržavaju realizaciju projekata kao što su: UNDP, USAID, SIDA itd.

Prijetnje Biha ki p elari u okviru udruženja proizvode kvalitetan med koji zadovoljava parametre propisanezakonom. Na tržištu je prisutna lojalna i nelojalna konkurencija. Dio proizvo a a p elara iz drugihpodru ja koji koriste modernije tehnologije i imaju ve u produktivnost, te posjeduju posebneprirodne pogodnosti predstavljaju jedan oblik konkurencije koji ne ugrožava p elare. Najve ukonkurenciju predstavlja uvozni nekvalitetan med, patvoreni med i jeftine vrste meda sa ispaše odmonokultura (repica, suncokret itd).Za sada je najve i problem patvoreni med, koji se priprema od še era ili fruktoznog sirupa uz estolažno deklariranje i ozna avanje. Na ovom podru ju inspekcije još uvijek ne djeluju efikasno.


66

Rizici od bolesti p ela su redovno prisutni koji se mogu regulirati primjenom preventivnih mjera.Naj eš e bolesti su ameri ka gnjilo a poklopljenog legla, evropska gnjilo a, nozemoza, varoa itd.Poseban problem je upotreba nedozvoljenih odnosno nekontroliranih lijekova koji se koriste i ijise nusefekti u obliku rezidua na u u medu i p elinjim proizvodima.Tržište pesticida i kemijskih sredstava u BiH je nedovoljno ure eno, tako da se na tržištu ponekadkoriste preparati na nestru an i neadekvatan na in pa su rizici za p elarstvo veliki. Pri korištenjunavedenih supstanci potrebno je pridržavati se strogih zakonskih procedura i uspostaviti suradnjusa p elarima u prostoru u kojem se koriste pesticidi bilo koje vrste.Zakonska regulativa u FBiH i standardizacija p elarske proizvodnje je na vrlo niskom nivou.U pogledu potrošnje p elarskih proizvoda BiH je na samom dnu u Europi i šire.Radi poboljšanja prehrane stanovništva i unapre enja proizvodnje potrebno je imati posebne vrstepromocija i promidžbenih aktivnosti koje za cilj imaju podizanju svijesti potroša a (gra ana) ovažnosti i korisnosti p elarskih proizvoda za zdravlje.

4.2.2. SWOT analiaza Centra (stanica) za uzgoj matica Biha

Snage Uspostavljena je precedura uzgoja i pra enja svojstava matice sive p ele. Definirana je baznadokumentacija za pra enje svojstava matice i svojstava p elinje zajednice za odabranu maticurodona elnicu. Definiran je osnovni obrazac – karta za maticu, a potrebno je dalje poboljšavatiprocedure kroz ažuriranje dokumentacije i prakse. Razmjena znanja je definirana na Sporazumu osaradnji izme u stanica. Zajedni ka kotrola sa Zavodom nije definirana ali je dogovorena izme up elarskih udruženja i stanica.Posjedovanje kvalitetne opreme je pored znanja i iskustva klju na osnova za uspješan uzgoj matica.Ve postoje certificirani i educirani p elari za uzgoj matice. Osnovni kursevi su održani putemBEE Promoted projekta, izdani su certifikati. Nastaviti cjeloživotno u enje zaposlenih u Zavodu ip elara i to definiranjem posebnog Plana edukacije.Stanice su tek uspostavljene, a u saradnju su involvirana p elarska udruženja koja u stanici videsvoju prednost naro ito kad je u pitanju poboljšanje osobina p elinjih društava, prevenciju bolesti ikontrolu kvaliteta finalnih proizvoda.Saradnja sa proizvo a ima repromaterijala (mati njaci, oplodnjaci, satne osnove, inkubatori,kavezi za transport) je odli na. Prodaja gotovih proizvoda se planira za 2017. godinu, kako matice,tako i ostalih p elinjih proizvoda.Zaposleni u Zavodu, veterinari i tehnolozi su stru na baza za razvoj Centra, a uzgajiva i matica suosnova za saradnju i poboljšanje kao i za o uvanje sive p ele.Formalno obrazovanje i specifi na p elarska edukacija je na visokoj razini unutar Zavoda i centravezano za p elarstvo i uzgoj matica. Potrebno je više raditi na prakti noj aplikaciji tog znanja.Do sada u FBiH nema nijedan registrirani centar za uzgoj matice kao ni uzgoj selekcioniranematice. U entitetu RS ima centar i imaju donesen Zakon o p elarstvu.Zainteresiranost p elara za rad Centra je evidentan jer je to institucija koja može biti isavjetodavna, a i podrška poboljšanju genetske strukture p elinjih društava ne samo kod biha kihp elara nego i šireg regiona.

Slabosti Nedostaje lokacija sa vrstim objektom za potrebe skladišta sirovina i gotovih proizvoda.Nedostaje softverska baza za pra enje genetika matica i genetika p elinjeg društva.


67

Neophodno je napraviti adekvatne registre za evidencije baze iz podru ja p elarstva i primjenep elinjih proizvoda.Potrebno je imati posebnu salu za p elarske edukacije koja nedostaje, a mogla bi se koristiti odstrane Zavoda i Centra za uzgoj matice.Nedostaje kvalitetnija i sustavna edukacija za uzgajiva e matica kao i p elare korisnike.Potrebno je poboljšati visokospecifi ne p elarske kompetencije u centru kao i za uzgajiva ematica. Edukacija se može vršiti samostalno unutar centra ili preko vanjskih predava a iliodlaskom na specijalizirane kurseve kao i ciljana studijska putovanja u velike centre za uzgoj iselekciju matica.Postoji rizik od nedovoljne educiranosti u kompletnom lancu korisnika usluga Centra i Zavoda. Topodrazumijeva zadržavanje ne pove avanje proizvodnje proizvoda sa dodanim vrijednostima,neblagovremene zamjene matica, nedovoljne saradnje na pra enju i poboljšanju svojstava p elinjihdruštava.Postoje tako er rizici od klimatskih i vremenskih prilika posebno incidentnih ekstremnihneo ekivanih stanja kao što su poplava, suša, visoke i niske temperature, nepoželjni kasnoproljetnimrazevi.Za sada je proizvodnja matica vrlo profitabilna proizvodnja jer je odnos izme u uloženih sredstavai ostvarenog prihoda vrlo povoljan.Centar se afirmira preko web stanice beepromoted.eu i drugih web stranica na internetu.Doga aji oko otvaranja centra su objavljeni u pisanim i elektronskim medijima.Neophodno je napraviti marketing plan centra sa svim njegovim aktivnostima po evši odpoboljšanja svojstava p elinje zajednice sive p ele pa do proizvodnje svih vrsta p elinjihproizvoda.Centar e uspostaviti posebnu savjetodavnu funkciju za proizvo a e polena, propolisa i mati nemlije i i razvijati marketing plan za sve ove proizvodeCentar je pozicioniran tako da se nalazi u okviru JU ''Veterinarski zavod'' Biha i rukovodnoosoblje je uvršteno u sistematizaciju Zavoda.

Prilike Matica je tražen proizvod i sadašnja proizvodnja ne zadovoljava potrebe tržišta. Matice se kupujuod neregistriranih uzgajiva a, a poseban problem je (ne)pra enje svojstava matice tokom selekcije iuzgoja.P elari nisu još uspostavili sistem zamjene matice svake godine ili svake druge godine, a veliki brojnjih oslanja se na tihu zamjenu.Za izvoz u R Hrvatsku i susjedne zemlje male su mogu nosti ili gotovo nikakve za prodaju (zbogizvozno grani nih barijera), ali na tržištu BiH postoji velika potreba za kvalitetnim maticama. Zasada ne postoje specifi ni kanali nego se prodaja bazira na osobnoj kupnji uz usmene preporuke iliputem oglasa na internetu ili drugim medijima.U proizvodnji matica preporu uje se upotreba novih tehnologija kao što su savremeni oplodnjaci,mati njaci, inkubatori zatim elektronsko vo enje evidencije i sl.Potrebno je posebnim propisima definirati uzgoj i pra enje osobina matice sive p ele, kao iuspostavljanje registra proizvo a a (centralne baze), definiranje stimulacija putem zakona odstrane države, te pravno regulisanje na ina pra enja genetike (svojstava) matice, a sve bazirano nanajboljim stru nim i prakti nim iskustvima iz sektora p elarstva.Poticaje treba prilagoditi modernom p elarstvu, uvesti nove stavke kao što su poticaji u proizvodnjimatica, standardizaciji p elinjih proizvoda, organsko p elarstvo, certificiranja i dr.


68

Na nivou ministarstava poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, ministarstava za poduzetništva,ministarstva okoliša i to na Federalnom i kantonalnim nivoima esto daju priliku za aplikacijeprojekata kojima se može nastaviti razvijanje p elarstva.Uciljudaljnjegrazvojap elarstvapostoji izuzetna prilika aplikacije na EU predpristupne fondove ime unarodne organizacije u BiH koje podupiru projektne aktivnosti u BiH kao što su: USAID,UNDP, SIDA i mnoge druge.

Prijetnje U entitetu Republika Srpska su formirana dva centra za selekciju i reprodukciju matica zabrdskoplaninski dio entiteta Doboj i za mediteranski Trebinje. U okviru centra je umreženo desetakuzgajiva a koji su registrirani kao reprocentar (Banja Luka, Gradiška, Derventa, Prijedor, Doboj,Drinja a, Rudo i Trebinje). Ovaj uzgoj je vezan za API centar u Zemunu. Pobrojani egzistiraju vec13 godina i predstavljaju lojalnu konkurenciju. I postoji niz neregistriranih BIH proizvo a a maticakoji predstavljaju nelojalnu konkurenciju.Postoje rizici od nepoželjnog križanja sa slijede im srodnim vrstama p ela kao što su talijanska,iranska, banatska i sl. ija su svojstva nepoželjna (skloni su grabežima, manji unos meda,agresivnije su). Rizik je dobivanje pasmine sa nepoznatim i nepoželjnim svojstvima. Posebnuulogu u ovom procesu ima Zavod putem pra enja morfoloških svojstava kao i osobina ponašanjap ele.Ogromni su rizici neadekvatne upotrebe pesticida i kemijskih sredstava što se ogleda kroz nerijetke masovne pomore p ela. Pored vo arstva, rizike predstavlja i proizvodnja krastavacakonišona. Ovi rizici se moraju smanjiti blagovremenom i stru nom suradnjom p elara i vo ara teiproizvo a a povrtnih kultura.Zakon o p elarstvu u FBiH nije donesen, Zakon o sto arstvu kratko se osvr e na p elarstvo, nepostoje nacionalne preporuke i vodi i dobre p elarske prakse. Higijenski paket je usvojen iprimjenjiv.Ne postoji dovoljno razvijena svijest o potrebi snažnijeg razvoja p elarstva op enito (radi boljihprinosa u poljoprivredi i radi osnaživanja biodiverziteta) te proizvodnje p elarskih proizvoda kakoza ugostiteljstvo i turizam tako i za što kvalitetniju prehranu stanovništva.

4.3. SWOT analiza Posušje 4.3.1. SWOT analiza p elarstvo i rad p elasrkih udruge u Posušje

Snage Udruga p elara „IVA“ Posušje utemeljena je 1999. godine i u svom višegodišnjem radu bilježi višeprovedenih projekata koji su zna ajno doprinijeli razvoju p elarstva na podru ju op ine Posušje.Broj p elara se pove ao skoro 300% sa polaznih 30 na današnjih 85. U startu udruga i njeni lanovisu imali p elarske opreme vrijednosti oko 10 000 KM, a danas vrijednost p elarske tehnološkeopreme (npr. linija za proizvodnju p elinjih poga a, sušara za pelud, vrcaljke, topionici voska itd)kojom posuški p elari raspolažu je vrijednosti oko 170 000 KM.Prije petnaest godina u Posušju nije bio ni jedan p elar koji je završio p elarsku školu i imaozvanje p elar, a danas to zvanje ima preko 20 p elara sa službenom diplomom p elar jer je Udrugabila suorganizator škole p elarstva 2010. godine.Udruga je sudjelovala u studijskim putovanjima, odlascima na sajmove u regiji, organizirala jerazna stru na predavanja. Predsjednik Udruge držao je predavanja na službenim me unarodnimsajmovima p elarstva u Zagrebu, Splitu te stru na predavanja u Mostaru, Zenici i Zadru.


69

Udruga p elara „IVA“ Posušje bila je doma in tri me unarodne stru ne studijske posjete u 2015. i2016. godini državnih p elarskih saveza i to iz Crne Gore, sa Kosova i iz Gruzije.Udruga je davala i predlagala svoje konkretne prijedloge i razvojne mjere za sektor p elarstva kojesu prihva ene i ugra ene u Strategije razvoja Županije Zapadnohercegova ke kao i Strategijurazvoja op ine Posušje.Udruga je dobro organizirana i ima stru no rukovodstvo.Udruga ima opredjeljenje za stalno stru no usavršavanje i tehnološko opremanje najsuvremenijomopremom i opredjeljenje da se stalno ide u razvoj novih p elarskih proizvoda koji imaju višu novudodanu vrijednost, kao što je npr. proizvodnja mati ne mlije i i p elinjeg otrova.Jedan lan udruge „IVA“ Posušje, koji je trenutno i Predsjednik udruge, ima službeno dodijeljenpatent (nakon trogodišnje provedene procedure, od Instituta za Intelektualno vlasništvo BiH izoblasti novih inovativnih proizvoda u p elarstvu. Taj proizvod je Trajna osnova za sa e i osvojila jeniz najve ih priznanja i zlatnih medalja na najve im me unarodnim sajmovima u svijetu kao što jePariz, Ženeva, Ninberg, Zagreb itd. Taj uspjeh e biti dodatna podrška u daljnjem radu Udrugep elara „Iva“ Posušje.Do sada imidž udruge p elara op ine Posušje kod doma ih p elara i u o ima regionalne p elarskejavnosti je jako snažan i u stalnom je porastu.U krugovima ve ih poslovnih subjekata u ŽZH udruga „IVA“visoko kotira kao aktivan i stru anpartner koji putem javnih nabavki i potpuno transparentno nabavlja opremu. Tako er i predinstitucijama ŽZH naša udruga visoko kotira jer smo udruga p elara koja se javlja na njihovetendere i pravi projekte i uspješno realizira projekte.Od 85 p elara na prostoru op ine Posušje ima 23 p elara i p elarice koji su 2010. godine poha ališkolu p elarstva i polagali p elarske ispite na Agronomskom fakultetu u Mostaru i stakli zvanjep elar. Pored toga preko 60 p elara ima razli ite diplome ili certifikate o poha anju seminara ip elarskih radionica. U redovima p elara imamo razne stru ne i profile razli itih akademskihzvanja od diplomiranih inžinjera, profesora, ekonomista, tehni ara, zanatlija, i svi minimalno imajusrednju školu, a preko 30% njih ima višu ili visoku školu.U udruzi se koristi najsuvremenija oprema koja se koristi u tehnologiji redovite p elarske prakse ikoja se može nabaviti na tržištu.Ozbiljniji i ve i p elari lanovi udruge, redovito na godišnjoj razini, nose svoje uzorke meda nasajamska ocjenjivanja meda i postižu redovito dobre rezultate jer imaju dobru kvalitetu onihmedova koji su karakteristi ni za ovo podneblje, a to su: vrijesak, medi i mješani i livadski med.Reputacija posuških p elarskih proizvoda kod potroša a je na visokoj razini, a najbolji dokaz tomeje da posuški p elari imaju svoje stalne kupce i nijedan p elar nema poteško a u plasmanu svojihproizvoda, sve se proda u prvoj polovici kalendarske godine.Udruga ima sve unutarnje organizacijske akte koje traži Zakon prilikom registracije i obnoveregistracijskih dokumenata pred nadležnim županijskim Ministarstvom uprave i pravosu a ŽZH.

Slabosti Udruga još uvijek nema svoj adekvatan skladišni i poslovni prostor veli ine par stotina kvadrata jerbi to bio dodatan instrument za daljnji razvoj p elarstva u Posušju.Neravnomjerno raspore en teret aktivnosti na sve lanove udruge ve na manju grupu p elaraentuzijasta.Udruga nema svoju vlastitu WEB stranicu preko koje bi komunicirali sa svojim lanstvom i savanjskom p elarskom i ostalom zainteresiranom javnoš u.P elari nisu educirani i osposobljeni za proizvodnju mati ne mlije i i p elinjeg otrova.


70

Plan Udruge „IVA“ je da se u ovom podru ju poboljšaju uz podršku najsuvremenije p elarskeopreme.Niska lanarina u udruzi.Nedostatna koli ina u proizvodnji za zadovoljenje potreba potroša a.

Prilike Nema dovoljnih koli ine proizvedenog meda da bi se zadovoljile samo lokalne tržišne potrebe.Jedini proizvod koji se do sada nije nikako ni proizvodio je p elinji otrov. Predsjednik udruge jeeksperimentalno proizveo 2016 godine prve koli ine otrova i u narednom periodu udruga e seangažirati da se ispitaju potencijalni kanali distribucije ovog visoko cijenjenog proizvoda uzemljama EU i u SAD-a.Za proizvode kao što su pelud, zatim medno peludne mješavine, mati nu mlije i p elinji otrovpostoji velika potražnja na tržištu i u pripremi je plan raditi na iznalasku novih kanala distribucije.Do sada je jedna od barijera bila nepostojanje tehnoloških i laboratorijskih kapaciteta u BiH zacertificiranje kvalitete p elarskih proizvoda, ali uspostavom suvremenog laboratorija u JU''Veterinarski zavod'' Biha kroz projekt Bee Promoted i takva barijera više nije barijera nego jemogu nost.Prije svega valja napomenuti da bez pra enja suvremenog trenda i najboljih i najnovijih tehnologijau p elarstvu ne može se biti konkurentan, a pogotovo to vrijedi za proizvodnju p elinjeg otrova. Tuje mogu nost otvorena i velika je za proizvodnu primjenu visokih tehnologija kao npr. mobilnoupravljanje parametrima na digitalnim skuplja ima p elinjeg otrova itd.Svakako o ekujemo da e se nedostaju a zakonska regulativa glede sektora p elarstva u FBiH štoprije usvojiti kako bi bila dodatan instrument i podrška stvaranju dodane vrijednosti u BiHp elarstvu pa i stvaranju novih radnih mjesta, jer BiH za to ima prirodne dobre preduvjete.Državne potpore kojih sada na žalost nema trebale bi se vratiti u p elarstvo i to bi bio sigurnokoristan alat za podršku razvoju p elarstva op enito i bio bi podrška samoodrživostiorganizacijama koje se bave selekcijskim uzgojem matica.Što se ti e projekata EU koji se odnose na p elarstvo, to je u punoj ovisnosti od procesapridruživanja BiH u EU. Trenutno je na raspolaganju p elarima BiH samo prekograni na suradnjakroz fond za IPA II. Tu je nedovoljno sredstava i nedovoljno mjera podrške kroz koje bi se mogloaplicirati manje i ve e projekta od interesa za sektor p elarstva u BiH pa tako i FBiH. Nadati se jeda e napretkom procesa približavanja BiH prema EU poboljšati situacija i na ovom podru jusnažnog financijskog potencijala za potrebe razvoja p elarstva u BiH. Preduvjet za to je dobraorganiziranost p elara i pripremljenost adekvatnih projekata za razvoj p elarstva.Jedna od dobrih prilika je otvaranje i intenziviranje suradnje izme u državnih p elarskih savezaRH, Srbije i Crne Gore sa p elarskim savezima (udrugama) iz BiH na projektnoj suradnji.U Interesu p elara je da se stalno sve više i više podiže svijest gra ana (kupaca meda i drugihp elarskih proizvoda) i da se kupci/gra ani preko medija i drugih na ina distribucije informacijaeduciraju o vrijednosti i kvaliteti doma ih p elarskih proizvoda, pogotovo o kvaliteti meda ipozitivnim u incima svakodnevne i redovite konzumacije meda svakoj dobnoj skupini od najmla edjece do najstarijih. Sve ove teme su velika prilika za p elarstvo op enito, a kad p elarstvo kaosektor napreduje i razvija se to neodvojivo automatski povla i za sobom razvoj i pove anjepotražnje novih selekcionirano uzgojenih matica. To je princip spojenih posuda. Razvoj p elarstvaop enito kroz stalno rastu u tržišnu potražnju p elarskih proizvoda pove ava potražnju zaselekcionirano uzgojenim maticama.


71

Prijetnje Na razini Federacija BiH nema na sceni, kao ni na vidiku, ne samo zna ajnijih ili velikih projekatanego nema nikakvih p elarskih projekata koji bi bili rezultat internog institucionalnog poticaja.Neadekvatna organiziranost p elara u FBiH (nedovoljno široka i sadržajna aktivnost Federalnogp elarskog saveza) je tome jedan od klju nih razloga loše p elarske pozicije pred FederalnimMinistarstvom poljoprivrede koje je nositelj kreiranja poticaja i isplate poticaja u poljoprivredi patako i u p elarstvu.Nedovoljan broj entuzijasta p elara koji bi htjeli uložiti svoje vrijeme i znanje za razvoj p elarstvana lokalnoj razini na volonterskoj osnovi jer Udruga nema dovoljno svojih vlastitih financijskihresursa da financira sve planirane aktivnosti.Odnos p elara prema bolestima je sigurno jedna od klju nih tema u p elarstvu. Zadnjih godina je tosve izražajniji problem i u Posušju. Ne postoji univerzalni zajedni ki postupak i tretman kojeg bi sesvi p elari „trebali“ pridržavati. U pristupu lije enju trenutno u udruzi (a takvo stanje je i u ostalimudruženjima u BiH) imaju razli it tj. grupacijski i individualan pristup. Nema potpune uskla enostikako u primjeni vrste lijeka tako i u na inu primjene tih lijekova pa se još uvijek bilježe svakegodine pad p elinje zajednice, na godišnjoj razini oko 5% od ukupnog broja košnica u Posušju.Na razini FBiH je vrlo oskudna zakonska regulativa koja tretira p elarstvo kao sektor. Ono što sadapostoji na zakonskoj snazi jesu elementi parcijalnog pristupa p elarstvu u regulativi Zakona osto arstvu. To nije nikako dovoljno niti u minimalnom obimu za potrebe p elarstva današnjice kaoi uzgoja matica u FBiH.Razvijenost svijesti u gra ana o p elarstvu i zdravstvenoj korisnosti i dobrobiti od npr. p ela imeda je još na jako niskoj razini. To svakako predstavlja jednu od klju nih neiskorištenihpotencijala u snažnijem razvoju p elarstva ne samo u Posušju ve i u Hercegovini i FBiH. Potrebnoje preokrenuti ovu nepovoljnu poziciju u bolju povoljniju za p elarstvo. Jedan od na ina jeedukacija djece, mladih i starijih gra ana kao i umirovljenika (svi su potencijalni konzumentip elarskih proizvoda) putem radionica, promotivnih kampanja, putem radio emisija, letaka,plakata, itd.

4.3.2. SWOT analiza Centra (stanica) za uzgoj matica u Posušju

Snage Opredijeljenost p elara koji su preuzeli odgovornost za rad i funkcioniranje Stanice.Velika stru nost, znanje i iskustvo dvojice uzgajiva a u Stanici te opredijeljenost i tre eguzgajiva a da postigne tu istu razinu stru nosti i iskustva kao i prethodna dvojica kolega.Dobra (izvrsna) regionalna pozicioniranost Stanice te dobar dohvat lokalnog i regionalnog tržištakao i tržišta susjednih regija Dalmacije i Srednje Bosne koje nemaju centre ili stanice za uzgojmatica.Kvalitetna nova oprema stanice za selekcionirani uzgoj matica.Kvalitetni rojevi p ela.Potvr ena kvaliteta proizvedenih i distribuiranih matica u Stanici u p elarskoj 2016. godini.Stanica je pozicionirana, tj. Posušje je pozicionirano tako da u pravo vrijeme može tržištu ponuditikvalitetene matice u vrijeme kad ih je po p elarskoj tehnologiji i dobroj praksi dobro i potrebnomijenjati, a to je nakon proljetnih paša oko sredine srpnja u hercegova kim klimatskim uvjetima.


72

Posuška selekcijska uzgojna Stanica za matice ve ima dobar startni imidž, jer je pozitivnoodjeknula vijest u p elarskim krugovima da se ovaj projekt provodi i u Posušju i da e Posuški kaoi Hercegova ki te Dalmatinski i Srednjobosanski p elari imati na raspolaganju za kupitiselekcionirano uzgojenu maticu Apis Meliffera Carnica.Posuška Stanica za selekcijski uzgoj matica nije ni u kakvoj konfrontaciji pa ni normalnojkonkurentskoj konfrontaciji sa bilo kojim drugim p elarskim subjektom u okruženju jer nikomenije konkurencija i ne narušava uspostavljeni tržišni ili bilo koji drugi odnos u p elarskom sektoru.Dapa e Stanica u Posušju podiže lanac vrijednosti u p elarstvu koji e se pozitivno odraziti nasvakog p elara pojedinca, bez obzira na njegovu veli inu, kao i na svakog poslovnog subjekta kojise bavi poslovanjem u p elarskom sektoru.Kombinacija mladala ke te zrele najproduktivnije životne dobi p elara koji su odgovorni za rad ifunkcioniranje Stanice u Posušju je jedan od najvažnijih faktora snage posuške Stanice tepotencijalna mogu nost da se iz amaterske pozicije pretvore u profesionalce zaposlene u stanici zaselekcijski uzgoj matica.Na prostoru op ine Posušje ima trenutno oko 85 p elara manje ili više snažnih sa ukupno oko 2200košnica. Iz prosje nog broja košnica vidljivo je da je prostor za proširenje p elarstva u Posušju jakovelik ili barem za još minimalno 30% košnica više ili oko 3300 košnica u narednih desetak godina.Dakle, samo u op ini Posušje bi bilo preko 50% tržišnih potreba od uzgojnog kapaciteta uzgojnestanice op ine Posušje.

Slabosti Lokalitet nije ogra en adekvatnom „sanitarnom“ ogradom koja bi sprije ila nepoželjan inesanitaran pristup kako nepozvanim ljudima tako doma im i divljim životinjama.Neadekvatna postolja za košnice sa stajališta estetike.Nepostojanje priklju ka na struju i sanitarno ispravnu vodu.Nepostojanje nadstrešnica koje bi košnice štitile od kiše, snijega, vjetra i sunca.Nemogu nost Udruge „IVA“ Posušje, zbog nedostatka vlastitih financijskih resursa, da organizirarad Stanice na potpuno profesionalnoj osnovi tj. da može zaposliti kroz trajni radni odnos jednogdva ili tri p elara koji bi radili za pla u za stru ni selekcijski uzgoj selekcioniranih matica.Djelomi na slabost stanice je što su se javila samo tri p elara koji su zainteresirani baviti seselekcijskim uzgojem matica. Dva od njih trojice imaju adekvatna znanja i vještine kao i prethodnoiskustvo u uzgoju matica a tre i p elar je na po etnoj liniji glede prakti nog iskustva.Ne postoje poticaji kao siguran oslonac za minimum sigurnosti glede samoodrživosti „hladnogpogona“. Ukoliko pašne sezone budu prosje ne ili bolje od toga onda nema nikakvih opasnosti odnedostatka startnih financijskih obrtnih sredstava .Može se sa izvjesnom sigurnosti ustvrditi da e budu i dobar rad Stanice i kvaliteta uzgojnogmaterijala u plasiranim selekcioniranim maticama pozitivno odraziti u financijskom smislu i da ese trenutna slabost nedostatka financijskih obrtnih sredstava biti eliminirana.Ne postoji izra en marketinški plan za proizvod selekcionirana matica iz Posušja.Stanica još nije izradila svoj interni poslovnik ili Pravilnik o integralnom postupanju.

Prilike Na prostoru Hercegovine ima oko 35000 košnica i to je velika poslovna prilika za Uzgojnu stanicuselekcioniranih matica u Posušju. Startno pozicioniranje koje posjedujemo sada je izvrsna poslovnapozicija koju treba kvalitetno održavati prvenstveno dobrim kvalitetom proizvedenih ili uzgojenih


73

selekcioniranih matica. Uzgojni kapacitet posuške stanice je maksimalno do ili oko 5000 matica što nije ni 20% regionalnih tržišnih potreba. Obzirom na blizinu Dalmacije i njenog tržišta kao i blizinu srednje Bosne realno se otvaraju i tatržišta za plasman posuških selekcioniranih matica. Na ova „bo na“ tržišta koja imaju oko 10 000košnica moglo bi se distribuirati još oko dvije do tri tisu e matica. Glavni faktor za prodor u ovatržišta kao i u mati no hercegova ko tržište bit e kvalitete uzgojenih matica. Ako selekecijskiprogram bude dobar i kvalitetan onda tržište uop e nije upitno.Glede novih tehnologija u selekcijskoj stanici Posušje jedna od budu ih zada a je nabavitiaparaturu za umjetnu oplodnju matica kako bi se imalo pod 100% osjemenjavanje matica sapoželjnim linijama trutova iz odabranih selekcioniranih trutovskih zajednica kako bi se dobilesigurne rodona elni ke matice od kojih bi se dobivao vrhunski genetski materijal za selekciju.Tako er, stanica e pratiti senzorska dostignu a koja se na tržištu mogu na i kako bi se postiglamaksimalna razina tehnoloških alata i opreme.Sama injenica da nema Zakonske i podzakonske regulative u FBiH glede sektora p elarstva,budu i da postoje nacrti tih dokumenata realno je za o ekivati da e u narednim godinama do i dousvajanja zakonske i podzakonske regulative.Federalni poticaju za razvoj p elarstva tj. poticaji po košnici su ukinuti još prije više godina. To jepotpuno loša odluka koja je jako negativno utjecala na razvoj p elarstva u FBiH. Zbograzjedinjenosti p elara unutar FBiH i nedovoljnih aktivnosti svih organizacijskih razina p elara uFBiH nije realno o ekivati u skorije vrijeme zajedni ki nastup p elara pred Ministarstvom kako bise postiglo da poticaji na razini FBiH budu ponovno uvedeni za uzgoj p elinjih zajednica i zaselekcijski uzgoj matica. Ono što na razini FBiH kao poticaj u sektoru p elarstva postoji je poticajpo proizvedenom kilogramu meda nakon postizanja odre enog proizvodnog minimalnog praga ililimita po košnici. U postoje im klimatskim okolnostima to je jako teško posti i i preko 90%p elara ostaje izvan domašaja tih poticaja s jedne strane, a s druge strane otvara realnu mogu nostmanipulacija metodom ukjlu ivanja uvoznog meda u vlastite proizvodne kvote i uzimanja poticajana taj na in. U svakom slu aju mišljenje je da treba vratiti sustav poticaja po košnici p ela, a ne pokilogramima proizvedenog meda po košnici.Nažalost nema na sceni, kao ni na doglednom vidiku, p elarskih projekata ni na državnoj ni naentitetskoj razini koji bi mogli biti poluge snažnijeg i organiziranijeg razvoja p elarstva u FBiH.Budu i da BiH još uvijek nije u procesu pristupanja u EU, vrlo je malo dostupnih fondova zaprojekte. Otvorena je samo prekograni na suradnja i to u jako malom financijskom obimu i do sadaje samo jedan projekt u oblasti p elarstva u realizaciji i to projekt „Bee promoted“ koji je vezan zasektor p elarstva. Nadati je se da e kada BiH bude kandidat za lanstvo u EU biti više dostupnihsredstava za projekte koji bi se bavili razvojem p elarstva u BiH.Nove tržišne i razvojne prilike za p elarstvo su svakako podizanje svijesti gra ana tj. kupacap elinjih proizvoda o zdravstvenoj dobrobiti od svakodnevne konzumacije doma eg meda kaosigurno kvalitetnog i ispravnog proizvoda, u odnosu na recimo neke uvozne medove koji nisu takovisoke kvalitete. To je dugotrajniji proces ali tako er e donijeti dugotrajne strateški snažnije ibolje pozicije p elarstvu op enito pa tako i proizvodnji selekcijski uzgojenih matica.

Prijetnje U regiji Hercegovina imaju dva p elara kao privatni neregistrirani proizvo a i matica ograni enogproizvodnog kapaciteta tj. do 1000 matica godišnje ukupno, dok u op ini Posušje ne postojiparalelni uzgoj matica. Ova konkurentska proizvodnja matica je skoro zanemariva i nije nelojalna.Ovi uzgajiva i matica nisu registrirani jer ne mogu ni biti jer ne postoji p elarska zakonska


74

regulativa po kojoj bi se mogli registrirati, osima kao klasi ni proizvodni ili poljoprivredni obrt ili poljoprivredno poduze e. Obzirom na glavni prioritetni lokalitet oplodne stanice na Zbornja i koja se nalazi u centrurakitskog polja, a obzirom da je širi lokalitet Rakitna seobeno odredište za neke sele e p elare izjužne Hercegovine kao što je Mostar, Široki Brijeg, itluk i Ljubuški koje se odvija bezuspostavljenog kontrolnog mehanizma i „p elarskog redara“ tako da je oplodna stanica naZbornja i realno ranjiva obzirom na trutove iz nekontroliranog okruženja. To je realna slabost ovoglokaliteta. Sa druge strane postoje zamjenski lokalitet u Koritima, ili u Konjovcu ili u CerovimDocima u blizini tih lokaliteta nema ovih ugroza od neselektivnog genetskog materijala trutovapridošlica iz reda sele ih p elinjaka.Na ovom lokalitetu oko Zbornja e nema ozbiljnijih ugroza od strane primjene herbicida iliinsekticida osim u rano prolje e kad se prskaju jabu njaci u Rakitnu. Ukupna površina podjabukama nije velika i iznosi svega oko 1 hektar. U suradnji sa vlasnicima treba koordiniratizatvaranje p elinjaka i oplodnjaka sa vremenom prskanja jabu njaka kako ne bi došlo do ugroze itrovanja p ela od pesticida.U FBiH ne postoji zakonska regulativa novijeg doba koja pokriva izrazito i samo sektor p elarstva.Nije donošen novi Zakon i na snazi je Zakon o sto arstvu u sklopu kojeg se parcijalno „pokriva“ isektor p elarstva. Nedostaje Pravilnik o držanju i uzgoju p ela.Ne postoji relevantna Zakonska regulativa ni na razini Županija u Hercegovini koja tretirap elarstvo kao sektor poljoprivrede.Tržište p elarskih proizvoda u Posušju i Hercegovini je stabilno i temeljni proizvod je med kojidominira na tržištu. Polako se podiže znanje i spoznaja šireg kruga kupaca na lokalnom iregionalnom tržištu za drugim proizvodima kao što su propolis i pelud te njihove mješavine.Mati na mlije kao poseban specifi an proizvod se tako er pojavljuje kao tržišno tražen p elarskiproizvod posebno kod pacijenata u fazi postoperativnih zahvata ili bolni kog lije enja.Ono što bi se moglo donekle definirati kao slabost u p elarskom sektoru promatrano iz kutap elarstva je nepostojanje šire institucionalne potpore razvoju p elarstva kao jako važnepoljoprivredne djelatnosti i kao potencijalne djelatnosti u kojoj se može prona i financijski intereskao dopunska zarada i kao djelatnost koja podiže zdravstveno socijalnu dimenziju zajednice navišu razinu od postoje e.


75

5. PREGLED PRIORITETNIH AKTIVNOSTI


76

1. Naziv projekta/aktivnosti: UNAPRJE ENJE i JA ANJE ORGANIZACIJE CENTARA UZPOVEZIVANJE AKTERA UNAPRE ENJA P ELARSTVA I O UVANJA KRANJSKEP ELE

Aktivnosti: Uspostava neprekidnog poboljšanja postupaka uzgoja i pra enja svojstava matice,Unapre enje organizacionih shema Centara,Uspostava monitoringa i kontrole proizvodnje matica i p elinjih proizvoda,Ažuriranje dokumentacije i prakse,Razmjena znanja izme u stanica,Formalno pravno poboljšanje ure enje Centara,Zajedni ka kontrola uz suradnju p elarskih udruženja i stanica sa JU ''Veterinarski zavod'' Bihai Centrom za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju Zadar.

Problemi koji se rješavaju: Poslovni rizici,Ekscesi u kvaliteti proizvoda i procesima proizvodnje,Mogu e sistemske i slu ajne greške u proizvodnji.

Cilj aktivnosti: Smanjenje poslovnih rizika,Unapre enje i ja anje organizacije centara uz povezivanje aktera unapre enja p elarstva io uvanja kranjske p ele,Poboljšanje kvaliteta proizvoda i poslovnih procesa u uzgoju matica i proizvodnji p elinjihproizvoda.

Nosioc aktivnosti: Centar za uzgoj i selekciju matica i P elarska udruženja. Trajanje aktivnosti: po etak: 2017; završetak aktivnosti: 2020.

2. Naziv projekta/aktivnosti: FORMIRANJE MREŽE P ELINJAKA ZA TESTIRANJESELEKCIONIRANIH MATICA U BIH

Aktivnosti: Uspostav registra p elinjaka,Izrada i donošenje pravilnika i drugih pravnih akata za selekcioniranje matica,Uspostava sporazuma sa uzgajiva ima iFormiranje udruženja proizvo a a matica kranjske p ele.

Problem koji se rješava: Nepostojanje sustavnog testiranja i ocjenjivanja selekcioniranih matica kao ni rangiranje proizvo a a matica po kvaliteti selekcije. Cilj aktivnosti: Uspostava sustava testiranja i rangiranja proizvo a a matica po kvaliteti na godišnjoj razini. Nosioc aktivnosti: Centri za uzgoj i selekciju matica u partnerstvu sa udruženjima p elara. Trajanje aktivnosti: po etak: 2017; završetak aktivnosti: 2020.

3. Naziv projekta/aktivnosti: JA ANJE INSTITUCIONALNOG PRAVNOG OKVIRAP ELARSKE DJELATNOSTI (Samo za BIH jer u RH postoji)

Aktivnosti: Podnošenje inicijativa za:

Uspostavu legislative za katastar ispaše,Pravno ure enje upotrebe pesticida u vo arstvu i njihovih implikacija na život i zdravlje p ela,Pravno ure enje informiranja potrpša a i deklariranja p elinjih proizvoda,


77

Pripreme Centara za službenu registraciju pred nadležnim ministarstvom,Standardizacija p elinjih proizvoda,Predlaganje nadležnim institucijama novih pravnih akata vezanih za p elarstvo, proizvodnjumatice, standardizaciju p elinjih proizvoda, uspostavu katastra ispaše, uvjeta organskogp elarstva, dobivanja oznake geografskog porijekla meda, zaštite robnih marki meda itd.,Predlaganje uvo enja legislative o državnim poticajima za proizvodnju matica (Samo za BIHjer u RH postoji),Predlaganje vra anja Federalnih poticaja, koji su bili uspostavljeni i koji su zadnjih 8 godinaobustavljeni. Poticaje prilagoditi modernom p elarstvu i njegovom razvoju, uvesti nove stavkepoticanja kao što su poticaji u proizvodnji matica, standardizaciji,Uspostava zakonskog okvira sustava sljedljivosti u proizvodnji p elinjih proizvoda.

Problem koji se rješava: Nepostojanje zakonske legislative i standarda u oblasti p elarstva (samo za BiH, u RHpostoji),Niska produktivnost u proizvodnji p elinjih proizvoda.

Cilj aktivnosti: Realizacijom aktivnosti postigli bi se sljede i ciljevi:

Donošenje novih propisa na op inskom, gradskom i višim nivoima izvršne i zakonodavnevlasti,

Institucijalno pravno ure enje p elarske proizvodnje (samo za BiH, u RH postoji),Donošenje zakona o p elarstvu,Samoodrživost proizvodnje matica i selekcijskog uzgoja.

Nosioci aktivnosti: JU ''Veterinarski zavod'' Biha , Centar za uzgoj i selekciju matica i P elarska udruženja. Trajanje aktivnosti: po etak: 2017; završetak aktivnosti: 2020.

4. Naziv projekta/aktivnosti: UNAPRJE ENJE RADA P ELARSKIH UDRUGAAktivnosti: Kod svih udruga:

Pove anje broja poluprofesionalnih i profesionalnih p elara,Poboljšanaje infrastrukture p elarskih udruga kao što je: nabavka minimalne laboratorijskeopreme za poboljšanje kontrole p elinjih proizvoda na terenu,Nabavka vozila za selidbu košnica iRješavanje nedostatka vlastitog prostora.

Zadar Nemogu nost pristupa struji i vodi na samoj lokaciji stanice za uzgoj matica je jedna odklju nih slabosti stanice kao i nazo nost ptice p elarice koja je velika opasnost za p elarstvo patako i za mlade matice koje izlaze na oplodnju.

Biha Potrebno je administrativno i infrastrukturno uspostaviti ''P elarski dom'' u Biha u,Potrebno je uraditi i relaizirati Plan obnavljanja opreme kod p elara u okviru udruženja,Uspostaviti sporazume sa JU ''Veterinarski zavod'' Biha za redovnu i sustavnu analizu kontrolep elinji proizvoda,U Biha u se ne koriste savremene tehnologije kao što su sms vage i druga moderna oprema up elarenju, a za ekstrakciju meda i p elinjih proizvoda još uvijek koriste stariju klasi nu ru nuopremu.


78

Problem koji se rješava: Pove anje efikasnosti i u inkovitosti u radu p elarskih udruga. Cilj aktivnosti: Pove anje proizvodnje p elinjih proizvoda, sigurnih i visokokvalitetnih. Nosioc aktivnosti: Udruženja p elara. Trajanje aktivnosti: po etak: 2017; završetak: trajno.

5. Naziv projekta/aktivnosti: POVE ANJE PROIZVODNJE PROIZVODA SA DODANOMVRIJEDNOSTI

Aktivnosti: Teorijska i prakti na edukacija zainteresiranih p elara,Uvo enje novih p elarskih proizvoda (proizvoda sa dodanim vrijednostima),Snažniji tržišni nastup oko plasmana matica.

Problem koji se rješava: Nedovoljno poznavanje tehnologije i nedovoljna proizvodnja mati ne mlije i, polena, propolisa, voska i p elinjeg otrova. Cilj aktivnosti: Pove anje proizvodnje p elarskih proizvoda sa dodanom vrijednosti. Nosioc aktivnosti: JU ''Veterinarski zavod'' Biha , Udruženje p elara. Trajanje aktivnosti: po etak: 2017; završetak: trajno.

6. Naziv projekta/aktivnosti: SPECIJALIZACIJA U PROIZVODNJI MEDA I POLENA SAGEOGRAFSKIM PORIJEKOLM

Aktivnosti: Edukacija zainteresiranih p elara u udruzi,Izrada specifikacija proizvoda,Kontrola i validacija proizvoda i procesa,Podnošenje prijave za dobijanje oznake.

Problem koji se rješava: Tržišna potražnja proizvoda sa geografskim porijeklom. Cilj aktivnosti: Podizanje kvalitete ponude na tržištu. Nosioc aktivnosti: JU ''Veterinarski zavod'' Biha , Udruženje p elara. Trajanje aktivnosti: po etak: 2017; završetak aktivnosti: 2020.

7. Naziv projekta/aktivnosti: PROGRAM ZAŠTITE OD PREDATORAAktivnosti:

Na bazi identificiranih predatora uraditi program zaštite koji je specifi an za svako podru je.Problem koji se rješava:

Uticaj predatora,Opasnost za hrvatsko i bosanskohercegova ko p elarstvo je mogu dolazak novih štetnika up elarstvu (Aethina tumida i Vespa velutina) koji se pojavio u susjednoj Italiji.

Cilj aktivnosti: Smanjiti i prevenirati štetu od predatora na prinose u p elarstvu. Nosioc aktivnosti: JU ''Veterinarski zavod'' Biha , Udruženje p elara. Trajanje aktivnosti: po etak: 2017; završetak aktivnosti: 2020.

8. Naziv projekta/aktivnosti: PROGRAM ZAŠTITE OD BOLESTI P ELAAktivnosti:

Edukacija p elara,Izrada uputa i brošura za prevenciju bolesti.

Problem koji se rješava: Smanjenje rizi nog faktor seljenja bolesnih p ela na medonosne paše,


79

Smanjenje neadekvatnog zdravstvenog tretiranja.Cilj aktivnosti: Adekvatno preveriranje bolesti p ela. Nosioc aktivnosti: JU ''Veterinarski zavod'' Biha , Udruženje p elara. Trajanje aktivnosti: po etak: 2017; završetak aktivnosti: 2020.

9. Naziv projekta/aktivnosti: PROGRAM EDUKACIJE ZAPOSLENIH U ZAVODU IP ELARSKIM UDRUŽENJIMA

Aktivnosti: Sadržaj edukacija:

Kontinuirana obuka o selekciji i uzgoju matice (interna i eksterna),Kontinuirana obuka u kontroli i monitoringu genetike p elinje zajednice,Neprekidno poboljšanje u analizama meda i voska sa aspekta patvorenja,Unapre enje kvaliteta analitike meda i ostalih p elinjih proizvoda u aspektu dodatka reziduapesticida i veterinarskih lijekova, edukacija na poboljšanju saradnje sa poljoprivrednimproizvo a ima, posebno vo ara u vezi oprašivanja.

Problem koji se rješava: Nepoznavanje suptilnih detalja u tehnologiji uzgoja matice kao i proizvodnji proizvoda sa dodatnim vrijednostima. Cilj aktivnosti: Podi i znanje na višu razinu. Nosioc aktivnosti: JU ''Veterinarski zavod'' Biha , Udruženje p elara. Trajanje aktivnosti: po etak: 2017; završetak aktivnosti: 2020.

10.PODIZANJE SVIJESTI O VAŽNOSTI P ELARSTVA KAO GOSPODARSKE GRANEAktivnosti:

Promocija putem sajmova, izložbi i medija,Promocija putem ekonomske propagande,Podizanje svijesti o korisnosti i dobrobiti potrošnje doma ih p elarskih proizvoda zastanovništvo svih dobnih skupina, putem predavanja, sajmova, izložbi, medija i putemekonomske propagande.

Problem koji se rješava: Bolje pozicioniranje p elarstva kao djelatnosti u društvu,Potrošnja nekvalitetnih uvoznih p elarskih proizvoda i indirektni utjecaj na kontinuiranopove anje p elara i rast p elarstva po brojnosti.

Cilj aktivnosti: Bolji status p elarstva pred državnim tijelima, i nadležnim ministarstvima poljoprivrede,Pove anje potrošnje doma eg meda i pove anje p elara u kontinuitetu.

Nosioc aktivnosti: P elarska udruženja. Trajanje aktivnosti: po etak: 2017; završetak aktivnosti: 2020.

11. UVO ENJE SUSTAVNE KONTROLE KVALITETE ZA P ELARSKE PROIZVODE, ANARO ITO ZA MED I VOSAK (SATNE OSNOVE)

Aktivnosti: Svo enje na minimum ili eliminiranje uvoza meda lošije kvalitete iz tre ih zemalja,Smanjenje sive konkurencije,Borba protiv pojave patvorenih p elinjih proizvoda,Kontrola sustava proizvodnog lanca,


80

Sljedljivosti u proizvodnji p elinjih proizvoda (p elari su tu skoro pa nemo ni pored nadležnihdržavnih tijela),kontrole p elarskih proizvoda na tržištu,redovita kontrola kvalitete unutar p elarskih udruga.

Problem koji se rješava: Nekontrolirani uvoz meda niske kvalitete i obaranje cijene doma em kvalitetnom medu,Problem patvorenja meda u široj okolini koji dovodi do nelojalne konkurencije, nepovjerenjakupaca i stvaranje lošeg imidža o p elarima uop e,unutar p elarske udruge se ne radi redovita kontrola kvaliteta.

Cilj aktivnosti: Smanjenje uvoza nekvalitetnog meda,Smanjenje nelojalne konkurncije.

Nosioc aktivnosti: P elarska udruženja. Trajanje aktivnosti: po etak: 2017; završetak aktivnosti: 2020.

12. IZRADA MARKETING PLANAAktivnosti:

Marketing mix za sva tri podru ja sa jasno definiranim politikama cijena, distribucije, promocijei kvalitete proizvoda,Marketing plan e se odnositi na sve vrste p elinjih proizvoda a raditi e ga Centri u Biha u iZadru,Mogu nost proizvodnje i plasmana rojeva i matica na tržište EU gdje se može posti i dobracijena u odnosu na cijene lokalnog tržišta,Potencijonalno je mogu plasman vrhunskog meda u malim kao i „restoranskim“ pakiranjima uostale zemlje lanice EU, jer nema grani nih barijera, uz osiguranje zdravstvene ispravnostinaših p elarskih proizvoda sukladno zakonu i direktivama EU.

Problem koji se rješava: Kvalitet, cijene, pakiranja, distribucije i promocije proizvoda. Cilj aktivnosti: Poboljšanje kvalitete proizvoda, cijene, pakiranja, distribucije i promocije. Nosioc aktivnosti: P elarska udruženja. Trajanje aktivnosti: po etak: 2017; završetak aktivnosti: 2020.

PRE

GL

ED

ST

RU

KT

UR

E IS

PAŠE

PE

LA

Red

ni

br.

Naz

iv b

iljke

N

e k

P o l

F e b

M a r

A p r

M

a j

J u n

J u l

A v g

S e p

O

k t

N o v

1-no

go

dišn

ja

2 go

di

šnja

Viš

e go

di

šnja

Fa

mili

ja

Lat

insk

iD

oma

i 1.

Gal

anth

us n

ival

is L

. V

isib

aba,

dre

mul

jka

1 1

X

Amar

yllid

acea

e

2.C

oryl

us a

vella

na L

. Lj

eska

, lje

šnja

k, lj

eska

obi

na

0 4

X

Betu

lace

ae

3.H

elle

boru

s odo

rus

Kuk

urije

k, sp

rež

1 1

X

Ranu

ncul

acea

e 4.

Berg

enia

cra

ssifo

lia

Bad

an, o

plan

ica,

beg

reni

a 2

2 X

Sa

xifr

agac

eae

5.Er

ica

carn

ea L

. C

rnju

ša, z

imoc

vije

t 2

1 X

Er

icac

eae

6.C

ornu

s mas

L.

Dre

n, d

rijen

jak

1 2

X

Cor

nace

ae

7.Al

nus g

lutin

osa

Jova

crn

a, jo

va, j

oha

0 3

X

Betu

lace

ae

8.Tu

ssila

go fa

rfar

a L.

Po

dbje

l,rep

ušin

a,ko

pitn

jak

1 1

X

Aste

race

ae

9.C

haen

omel

es ja

poni

ca

Japa

nska

dun

ja

3 3

X

Rosa

ceae

10

.Lo

nice

ra fr

agra

ntis

sim

a K

ozja

krv

, miri

šlja

vo p

asje

gro

že

2 2

X

Cap

rifo

liace

ae

11.

Lam

ium

pur

pure

um

Crv

ena

mrtv

a ko

priv

a 2

2

X

X

Lam

iace

ae

12.

Adon

is v

erna

lis L

. G

oroc

vije

t,ze

iji m

ak,ž

uta

sasa

1

1 X

Ra

nunc

ulac

eae

13.

Viol

a od

orat

a L.

Lj

ubi

ica

miri

sna,

mod

ra lj

ubi

ica

1 1

X

Viol

acea

e 14

. Sc

illa

bifo

lia L

. Pr

ocje

pak,

div

lji z

umbu

l 1

2 X

Li

liace

ae

15.

Prun

us c

eras

ifera

C

rven

olis

na šl

jiva

2 2

X

Rosa

ceae

16

. Pr

unus

spin

osa

L.

Trn,

trnj

ina,

crn

i trn

1

1 X

Ro

sace

ae

17.

Prun

us p

ersi

ca L

. B

resk

va, š

epte

lija,

pra

ska

1 1

X

Rosa

ceae

18

.Pr

unus

arm

enia

ca L

. K

ajsi

ja, š

efte

lija

2 2

X

Rosa

ceae

19

. Sa

lix c

apre

a L.

Iv

a, v

rbic

a, m

aca

2 4

X

Salic

acea

e 20

. Sa

lix a

lba

L.

Bije

la v

rba,

vrb

a 2

3 X

Sa

licac

eae

21.

Salix

bab

ylon

ica

L.

Žalo

sna

vrba

, jad

ika

4 4

X

Salic

acea

e 22

. Pr

unus

cer

asife

ra

Dža

narik

a3

3X

Ro

sace

ae

23.

Mus

cari

szow

itzia

nus

Pres

liic

a1

0X

Li

liace

ae

24.

Cer

is si

lqua

stru

m L

. R

oga

ica,

Judi

no d

rvo,

smrd

ljika

2

1 X

Fa

bace

ae

25.

Mah

onia

aqu

ifoliu

m

Mah

onija

3 3

X

Berb

erid

acea

e 26

.C

ham

aecy

tisus

hir

sutu

s Za

novi

jet d

laka

va,ž

uic

a dl

akav

a 1

1 X

Fa

bace

ae

27.

Phac

elia

tana

cetif

olia

Fa

celij

a4

4X

H

ydro

phyl

lace

ae

28.

Myo

sotis

pal

ustr

is

Spom

enak

, pla

vom

ilje

1 1

X

X

X

Borr

agin

acea

e 29

. Ve

roni

ca p

ersi

ca

Kok

ošija

ljub

ica,

miš

jaki

nja

2 1

X

X

Scro

phul

aria

ceae

30

. Se

neci

o vu

lgar

is

Dra

guša

c,ža

blja

trav

a,ko

striš

1

1

X

X

Aste

race

ae

31.

Pela

rgon

ium

zona

le

Muš

katla

, sm

rdlje

vak

1 1

X

Ger

ania

ceae

32

.Ro

smar

inus

offi

cina

lis L

. R

užm

arin

, zim

orad

2

1 X

La

mia

ceae

33

.Ta

raxa

cum

offi

cina

le

Mas

laak

, rad

i, s

alat

uša

2 4

X

Aste

race

ae

34.

Bras

sica

nap

us v

ar. O

leife

ra D

.C.

Ulja

na re

pica

, rep

ica

2 3

X

X

Bras

sica

ceae

35

.Br

assi

ca n

apus

var

. nap

us

Perk

o2

3X

Br

assi

cace

ae

36.

Prun

us c

eras

us L

. V

išnj

a3

0X

Ro

sace

ae

37.

Mal

us d

omes

tica

Jabu

ka, d

oma

a ja

buka

2

3 X

Ro

sace

ae

38.

Piru

s dom

estic

a L.

K

rušk

a, d

oma

a kr

uška

1

2 X

Ro

sace

ae

39.

Prun

us a

vium

L.

Treš

nja,

pito

ma

trešn

ja

2 2

X

Rosa

ceae

40

. C

eras

us a

vium

D

ivlja

treš

nja,

pti

aric

a2

2X

Ro

sace

ae

Stud

ija o

koliš

nih

i bio

lošk

ih u

vjet

a za

razv

oj o

ptim

alni

h uz

gojn

ih p

odru

ja m

atic

e siv

e p

ele

41.

Mal

us sy

lves

tris

L.

Div

lja ja

buka

, div

ljaka

2

3 X

Ro

sace

ae

42.

Piru

s pir

aste

r D

ivlja

kru

ška,

div

ljaka

2

2 X

Ro

sace

ae

43.

Jugl

ans r

egia

L.

Ora

h0

4X

Ju

glan

dace

ae

44.

Prun

us d

omes

tica

L.

Šljiv

a, m

aar

ica,

pož

ega

a1

2X

Ro

sace

ae

45.

Cyd

onia

obl

onga

D

unja

1 2

X

Rosa

ceae

46

.Ac

er p

seud

o-pl

atan

us L

. Ja

vor g

orsk

i, ja

vor b

ijeli

2 2

X

Acer

acea

e 47

.Ac

er p

lata

noid

es L

. Ja

vor m

lije

, ošt

rolis

ni ja

vor

2 2

X

Acer

acea

e 48

. Ac

er c

ampe

stre

L.

Kle

n, k

unik

a, p

oljs

ki ja

vor

2 2

X

Acer

acea

e 49

.Pl

atan

us o

rien

talis

L.

Plat

an is

toni

, pla

tan

azijs

ki

1 2

X

Plat

anac

eae

50.

Betu

la p

endu

la

Bre

za, b

ijela

bre

za, ž

alos

na b

reza

0

2 X

Be

tula

ceae

51

. Q

uerc

us p

etra

ea

Hra

st k

itnja

k, lj

utik

3

3 X

Fa

gace

ae

52.

Que

rcus

robu

r L.

Lužn

jak,

hra

st lu

žnja

k 3

3 X

Fa

gace

ae

53.

Thuj

a or

ient

alis

L.

Isto

na tu

ja, t

uja

obi

na0

2X

C

upre

ssac

eae

54.

Syri

nga

vulg

aris

L.

Jorg

ovan

, ljil

jak,

jorg

ovan

obi

ni

1 1

X

Ole

acea

e 55

.So

rbus

dom

estic

a L.

O

skor

uša

2 2

X

Rosa

ceae

56

. Ri

bes r

ubru

m

Rib

izla

, crv

ena

ribiz

la

2 1

X

Glo

ssul

aria

ceae

57

.Ri

bes g

ross

ular

ia L

. O

groz

d, ri

bizl

a trn

ata

2 1

X

Glo

ssul

aria

ceae

58

. Fr

agar

ia v

esca

L.

Jago

da, š

umsk

a (d

ivlja

) jag

oda

2 2

X

Rosa

ceae

59

.Ae

scul

us h

ippo

cast

anum

L.

Div

lji k

este

n, k

onjs

ki k

este

n 2

2 X

H

ippo

cast

anac

eae

60.

Allia

ria

petio

lata

Lu

ac,

ešnj

aa

1 1

X

X

X

Bras

sica

ceae

61

.G

eran

ium

mac

rorr

hizu

m L

. Zd

rava

c, ž

dral

ica,

prib

oj

3 1

X

Ger

ania

ceae

62

.O

rnith

ogal

um u

mbe

llatu

m L

. Pt

iije

mlij

eko,

zm

ijino

cvi

jee

1 1

X

Lilia

ceae

63

.D

escu

rain

ia sp

ohia

L.

Striž

ica,

striž

uša,

osa

k 2

2 X

Br

assi

cace

ae

64.

Pice

a ab

ies L

. Sm

ra,

smre

ka, o

bina

smr

a 4

2 X

Pi

nace

ae

65.

Abie

s alb

a Je

la, o

bina

jela

, vita

jela

4

2 X

Pi

nace

ae

66.

Cot

onea

ster

tom

ento

sa

Pust

enas

ta d

unja

rica

2 2

X

Rosa

ceae

67

.La

burn

um a

nagy

roid

es

Zano

vije

t, žu

ti ba

grem

, tilo

vina

3

1 X

Fa

bace

ae

68.

Vibu

rnum

rhyt

idop

hyllu

m

Kin

eska

udi

ka

1 2

X

Cap

rifo

liace

ae

69.

Vibu

rnum

lant

ana

L.

Crn

a ud

ika,

kal

ina,

med

ulja

2

2 X

C

apri

folia

ceae

70

. Ro

sa c

anin

a L.

D

ivlja

ruža

, šip

urak

1

3 X

Ro

sace

ae

71.

Cap

sella

bur

sa-p

asto

ris L

. H

ou-

neu,

pas

tirsk

a to

rbic

a 1

1 X

X

Br

assi

cace

ae

72.

Euph

orbi

a cy

pari

ssia

s L.

Mle

ika

usko

lisna

, car

evac

1

1 X

Eu

phor

biac

eae

73.

Bras

sica

ole

race

a L.

K

upus

, bro

skva

, raš

tan

1 1

X

X

X

Bras

icac

eae

74.

Vero

nica

cha

mae

drys

L.

Zmiji

na tr

ava,

trbu

šac

2 2

X

Scro

phul

aria

ceae

75

. La

miu

m a

lbum

L.

Mrtv

a ko

priv

a bi

jela

, med

i

2 2

X

Lam

iace

ae

76.

Ager

atum

mex

ican

um

Gor

ua

ljuba

v 1

2 X

As

tera

ceae

77

.Pl

anta

go la

nceo

lata

L.

Bok

vica

usk

olis

na,m

uška

bok

vica

0

3 X

Pl

anta

gina

ceae

78

. Pl

anta

go m

edia

L.

Bok

vica

sred

nja,

žens

ka b

okvi

ca

0 3

X

Plan

tagi

nace

ae

79.

Sym

phyt

um o

ffici

nale

L.

Gav

ez, c

rni g

avez

, obi

ni g

avez

2

1 X

Bo

rrag

inac

eae

80.

Bego

nia

sem

perf

lore

ns

Beg

onija

, dje

voja

ko sr

ce

1 2

X

Bego

niac

eae

81.

Lyci

um h

alim

ifoliu

m

Živa

ogr

ada,

vrb

ica,

vu

ac3

3X

So

lana

ceae

82

.Lo

tus c

orni

cula

tis L

. Zv

jezd

an, ž

uti z

vjez

dan,

smilj

kita

3

3 X

Fa

bace

ae

83.

Ranu

ncul

us a

cris

L.

Ljut

i, ž

ablja

k, iz

jed

1 2

X

Ranu

ncul

acea

e 84

.Ra

nunc

ulus

repe

ns L

.Pu

zavi

ljut

i, n

ovi

, bar

nja

a 1

2 X

Ra

nunc

ulac

eae

85.

Belli

s per

enni

s L.

Bije

la ra

da, k

rasu

ljak,

dik

ino

oko

1 1

X

Aste

race

ae

Stud

ija o

koliš

nih

i bio

lošk

ih u

vjet

a za

razv

oj o

ptim

alni

h uz

gojn

ih p

odru

ja m

atic

e siv

e p

ele

86.

Mal

us p

umila

U

kras

na ja

buka

Nie

dzve

tzki

jeva

2

2 X

Ro

sace

ae

87.

Cor

nus s

angu

inea

L.

Pazd

ren,

svib

,svib

ovin

a,pa

sji d

ren

2 2

X

Cor

nace

ae

88.

Acer

obt

usat

um

Javo

r glu

va,ja

vora

c, c

rven

i jav

or

2 2

X

Acer

acea

e 89

.Ro

bini

a ps

eudo

acac

ia L

. B

agre

m, b

ijeli

bagr

em

4 1

X

Faba

ceae

90

.Am

orph

a fr

utic

osa

L.

Bag

rem

ac, d

ivlji

bag

rem

, am

orfa

3

3 X

Fa

bace

ae

91.

Gle

dits

chia

tria

cant

hos L

. G

ledi

ija, g

ledi

, trn

ovac

3

3 X

C

aesa

lpin

iace

ae

92.

Aila

nthu

s alti

ssim

a K

isel

o dr

vo,p

ajas

en,ra

jsko

stab

lo

2 2

X

Sim

arub

acea

e 93

.Sa

lvia

offi

cina

lis L

. Ža

lfija

, kad

ulja

, pel

in, k

uš

4 1

X

Lam

iace

ae

94.

Trifo

lium

inca

rnat

um L

.In

karn

atsk

a dj

etel

ina,

inka

rnat

ka

3 3

X

X

Faba

ceae

95

. Ju

rine

a m

ollis

M

edog

lavk

a, c

rpac

, sre

brna

pili

ca

2 2

X

Aste

race

ae

96.

Arm

eria

cae

spito

sa ru

bra

L.

Arm

erija

2 2

X

Plum

bagi

nace

ae

97.

Pyra

cant

ha c

occi

nea

Pira

kant

a, g

logo

vica

3

3 X

Ro

sace

ae

98.

Spir

aea

med

ia

Sred

nja

suru

ica

1 2

X

Rosa

ceae

99

.So

rbus

auc

upar

ia L

. Ja

rebi

ka, n

egnj

ila, s

mrd

ljika

1

2 X

Ro

sace

ae

100.

Sorb

us to

rmin

alis

B

reki

nja

2 2

X

Rosa

ceae

10

1.So

rbus

aus

tria

ca

Muk

inja

pla

nins

ka, m

ukov

nica

2

2 X

Ro

sace

ae

102.

Berb

eris

vul

gari

s L.

Žutik

a, ši

mši

rika

2 1

X

Berb

erid

acea

e 10

3.Ac

er ta

tari

cum

L.

Žešl

ja, ž

ešlji

ka, ž

estik

a 3

3 X

Ac

erac

eae

104.

Cra

taeg

us m

onog

yna

L.

Glo

g,bi

jeli

glog

,jedn

osje

men

i glo

g 1

1 X

Ro

sace

ae

105.

Papa

ver r

hoea

s L.

Bul

ka, d

ivlji

mak

, tur

inak

0 3

X

X

Papa

vera

ceae

10

6.G

aliu

m c

ruci

ata

urev

ak, ž

uta

bro

ika

1 1

X

Rubi

acea

e 10

7.Vi

cia

gran

diflo

ra

Gra

horic

a žu

ta

2 2

X

Faba

ceae

10

8.Ra

phan

us sa

tivus

L.

Rot

kva,

rokv

a 1

1 X

Br

assi

cace

ae

109.

Ribe

s nig

rum

L.

Rib

izla

crn

a, g

rozd

i2

1X

G

ross

ular

iace

ae

110.

Vitis

vin

ifera

L.

Vin

ova

loza

, loz

a 2

2 X

Vi

tace

ae

111.

Rubu

s ida

eus L

. M

alin

a, m

alin

a pl

anin

ska

3 2

X

Rosa

ceae

11

2.Si

napi

s alb

a L.

B

ijela

sla

ica,

bije

la g

oruš

ica

2 2

X

Bras

sica

ceae

11

3.Po

tent

illa

rept

ans L

. Pe

topr

snic

a,

elaš

ica,

pet

olis

ta

2 2

X

Rosa

ceae

11

4.Po

tent

illa

rect

a L.

el

ašic

a ve

lika,

pet

oprs

nica

2

2 X

Ro

sace

ae

115.

Lepi

dum

dra

ba L

. G

roni

ca, k

upus

ac, r

enik

a, g

rbic

a 2

2 X

X

Br

assi

cace

ae

116.

Aqui

legi

a vu

lgar

is L

. K

andi

lka,

popi

na k

apic

a,zv

ecka

vac

1 2

X

Ranu

ncul

acea

e 11

7.Tr

ifoliu

m m

onta

num

L.

Bije

la b

rdsk

a dj

etel

ina

3 1

X

Faba

ceae

11

8.O

nobr

ychi

s vic

iaef

olia

Es

parz

eta,

slat

ka d

jete

lina

2 1

X

Faba

ceae

11

9.C

erin

the

min

or L

. Pe

pelju

ša, p

elin

a hr

ana

2 0

X

X

Borr

agin

acea

e 12

0.Ru

bus p

licat

us

Kup

ina,

crn

a ku

pina

2

1 X

Ro

sace

ae

121.

Ligu

stru

m v

ulga

re L

. K

alin

a, m

eko

vac,

zim

olis

t 2

2 X

O

leac

eae

122.

Che

iran

thus

che

iri L

. Še

boj,

žuti

šebo

j 2

2 X

Br

assi

cace

ae

123.

Phila

delp

hus c

oron

ariu

s L.

Jasm

in b

ijeli,

divl

ji ja

smin

, jas

min

2

1 X

Sa

xifr

agac

eae

124.

Deu

tzia

sp.

Vrtn

a m

irta,

deu

cija

baš

tens

ka

2 1

X

Saxi

frag

acea

e 12

5.O

cim

um b

asili

cum

L.

Bos

iljak

, bos

ilje,

bos

iok

2 2

X

Lam

iace

ae

126.

Lyco

pus e

urop

aeus

L.

Gag

amija

, vu

ja n

oga,

gag

rica

2 2

X

Lam

iace

ae

127.

Poly

gala

com

osa

Kija

ruža

sta

2 1

X

Poly

gala

ceae

12

8.Ve

rbas

cum

pho

enic

eum

L.

Div

izm

a m

odro

cvet

na

2 2

X

Scro

phul

aria

ceae

12

9.Se

neci

o pr

ocer

us

Ran

ik v

elik

i 2

1 X

As

tera

ceae

13

0.D

oryc

nium

her

bace

um

Der

nica

, bje

logl

avic

a, ra

zder

2

1 X

Fa

bace

ae

Stud

ija o

koliš

nih

i bio

lošk

ih u

vjet

a za

razv

oj o

ptim

alni

h uz

gojn

ih p

odru

ja m

atic

e siv

e p

ele

131.

Cor

onill

a va

ria

L.

Aj

ica,

gra

or ša

reni

, bag

rena

k 2

0 X

Fa

bace

ae

132.

Salv

ia p

rate

nsis

L.

Div

lja ž

alfij

a, li

vads

ka k

adul

ja

3 1

X

Lam

iace

ae

133.

Ger

aniu

m m

olle

L.

Bab

in z

drav

ac, i

glic

a m

ekan

a 2

2 X

X

G

eran

iace

ae

134.

Bras

sica

nig

ra

Crn

a sl

aic

a, c

rna

repi

ca, s

enf

3 3

X

Bras

sica

ceae

13

5.C

heno

podi

um b

onus

-hen

ricu

s L.

Div

lji sp

ana

, bra

šnja

k 1

1 X

C

heno

podi

acea

e 13

6.C

enta

urea

cya

nus L

. R

azli

ak, m

odro

cvije

t 3

3 X

As

tera

ceae

13

7.Le

onto

don

hisp

idus

L.

Gol

oek

ek

inja

sti,

lavl

ji zu

b 2

2 X

As

tera

ceae

13

8.Ru

bus c

aesi

us L

. D

ivlja

kup

ina,

kup

ina,

ost

ruga

4

4 X

Ro

sace

ae

139.

Cus

cuta

eur

opae

a L.

V

ilina

kos

ica,

sam

ovila

vel

ika

2 2

X

Cus

cuta

ceae

14

0.K

naut

ia a

mbi

qua

Udo

vica

njiv

ska,

svin

jska

gub

ica

2 2

X

Dip

saca

ceae

14

1.Rh

inan

thus

min

or L

. Šu

škav

ac m

ali,

pije

tlova

kre

sta

2 2

X

Scro

phul

aria

ceae

14

2.G

aliu

m v

erum

L.

Ivan

jsko

cvi

jee,

ivan

ovo

cvije

e 2

1 X

Ru

biac

eae

143.

Sedu

m a

cre

L.

Žedn

jak,

jari

, zeb

rica

2 2

X

Cra

ssul

acea

e 14

4.Re

seda

lute

a L.

R

ezed

a, k

atan

ac ž

uti

2 1

X

X

X

Rese

dace

ae

145.

Med

icag

o lu

pulin

a L.

D

unjic

a, ž

uta

luce

rka

2 2

X

X

X

Faba

ceae

14

6.Fi

lipen

dula

hex

apet

ala

Suru

ica,

kon

ara,

div

lji g

raša

k 2

2 X

Ro

sace

ae

147.

Kna

utia

arv

ensi

s U

dovi

ca p

lava

, crn

o ok

o 2

2 X

D

ipsa

cace

ae

148.

Cre

pis b

ienn

is L

. ek

inju

ša c

rna

1 1

X

Aste

race

ae

149.

Thym

us se

rpyl

lum

L.

Maj

ina

duši

ca, t

imija

n,

ubri

2

2 X

La

mia

ceae

15

0.Th

yim

us p

uleg

ioid

es L

. M

ajin

a du

šica

rebr

asta

3

1 X

La

mia

ceae

15

1.Tr

ifoliu

m p

rate

nse

L.

Crv

ena

djet

elin

a, tr

ojka

, tro

gotk

a 3

3 X

Fa

bace

ae

152.

Trifo

lium

repe

ns L

. B

ijela

dje

telin

a, p

uze

a dj

etel

ina

3 1

X

Faba

ceae

15

3.Tr

ifoliu

m fr

agife

rum

L.

Jago

dast

a dj

etel

ina

2 1

X

X

Faba

ceae

15

4.H

yper

icum

per

fora

tum

L.

Kan

tario

n, g

ospi

na tr

ava,

krv

avac

0

1 X

H

yper

icac

eae

155.

Rosa

cen

tifol

ia L

. M

ajsk

a ru

ža, r

uža

2 2

X

Rosa

ceae

15

6.La

ntan

a ca

mar

a L.

La

ntan

a1

1X

Ve

rben

acea

e

157.

Dah

lia v

aria

bilis

G

eorg

ina,

dal

ija

2 2

X

Aste

race

ae

158.

Dah

lia c

occi

nea

Geo

rgin

a šk

rlatn

a 2

2 X

As

tera

ceae

15

9.D

ahlia

''Fas

hion

mon

ger''

L.

Geo

rgin

a, d

alija

2

2 X

As

tera

ceae

16

0.D

ahlia

hyb

rida

''C

actu

s'' L

. G

eorg

ina

hibr

idna

''Kak

tus''

,dal

ija

2 2

X

Aste

race

ae

161.

Tage

tes p

atul

us L

. K

adifi

ca, k

adifi

ca m

ala,

žen

ka

2 2

X

Aste

race

ae

162.

Tage

tes e

rect

us L

. K

adifa

, vel

ika

kadi

fa, ž

enka

2

2 X

As

tera

ceae

16

3.Sa

lvia

sple

nden

s B

ijela

kad

ulja

, vra

žiji

jezi

k 1

1 X

La

mia

ceae

16

4.Be

rter

oa in

cana

Si

vac,

sivk

a 2

2 X

X

C

ruci

fera

e

165.

Anch

usa

offic

inal

is L

. V

olov

ski j

ezik

, pa

je g

nije

zdo

3 2

X

X

Borr

agin

acea

e 16

6.M

edic

ago

sativ

a L.

Lu

cerk

a, p

lava

dje

telin

a, v

ija

2 1

X

Faba

ceae

16

7.C

apsi

cum

ann

uum

L.

Papr

ika

1 1

X

Sola

nace

ae

168.

Cuc

umis

sativ

us L

. K

rast

avac

, kuk

umar

1

0 X

C

ucur

bita

ceae

16

9.Si

napi

s arv

ensi

s L.

Poljs

ka g

oruš

ica,

uro

dica

2

2

X

Bras

sica

ceae

17

0.C

asta

nea

sativ

a

Pito

mi k

este

n, k

este

n 2

4 X

Br

assi

cace

ae

171.

Con

volv

ulus

can

tabr

icus

L.

Popo

nac

gran

ati,

slak

1

1 X

C

onvo

lvul

acea

e 17

2.Ru

bus u

lmifo

lius

Kup

ina

4 1

X

Rosa

ceae

17

3.Li

gust

rum

ova

lifol

ium

Ja

jolis

na k

alin

a, li

gust

rum

2

2 X

O

leac

eae

174.

Cot

onea

ster

div

aric

atus

R

askr

een

a m

ušm

ulic

a, d

unja

rica

2 0

X

Rosa

ceae

17

5.La

vand

ula

offic

inal

is

Lava

nda,

lava

ndul

a, d

espi

k 4

0 X

La

mia

ceae

Stud

ija o

koliš

nih

i bio

lošk

ih u

vjet

a za

razv

oj o

ptim

alni

h uz

gojn

ih p

odru

ja m

atic

e siv

e p

ele

176.

Tilia

cor

data

Si

tnol

isna

lipa

, lip

olis

t 4

2 X

Ti

liace

ae

177.

Tilia

tom

ento

sa

Bije

la li

pa, s

rebr

na li

pa

4 2

X

Tilia

ceae

17

8.C

atal

pa b

igno

nioi

des

Obi

na k

atal

pa, c

igar

aš

3 1

X

Bign

onia

ceae

17

9.G

aleg

a of

ficin

alis

L.

Ždra

ljevi

na, p

iska

vica

2

2 X

Fa

bace

ae

180.

Verb

ena

offic

inal

is L

. V

rben

a, lj

utov

nica

, spo

riš

2 2

X

X

X

Verb

enac

eae

181.

Stac

hys r

eine

rtii

ista

c, p

elin

cvi

jet

3 3

X

Lam

iace

ae

182.

Alliu

m c

oppo

leri

D

ivlji

luk,

div

lja lj

utik

a 2

0 X

Li

liace

ae

183.

Sam

bucu

s ebu

lus L

. B

urja

n, a

ptik

, apt

ovin

a, b

ujad

1

1 X

C

apri

folia

ceae

18

4.La

thyr

us p

rate

nsis

L.

Gra

or ž

uti,

grao

r liv

adsk

i 2

1 X

Fa

bace

ae

185.

Alli

um c

epa

L.

Luk,

crn

i luk

, mrk

i luk

, crv

eni l

uk

2 2

X

Lilia

ceae

18

6.Vi

cia

faba

L.

Bob

2

1 X

Fa

bace

ae

187.

Hel

iant

hus a

nnuu

s L.

Sunc

okre

t, su

nog

led

3 3

X

Aste

race

ae

188.

Hel

iant

hus a

nnuu

s L.

Sunc

okre

t ukr

asni

2

1 X

As

tera

ceae

18

9.Pu

nica

gra

natu

m L

. N

ar, š

ipak

, mor

ganj

2

2 X

Pu

nica

ceae

19

0.C

itrul

lus v

ulga

ris

Lube

nica

, bos

tan,

vre

ža

1 1

X

Cuc

urbi

tace

ae

191.

Cuc

umis

mel

o L.

D

inja

, bos

tan,

vre

ža

1 1

X

Cuc

urbi

tace

ae

192.

Arac

his h

ypga

ea L

. K

ikiri

ki, o

raša

c 2

1 X

Fa

bace

ae

193.

Echi

nops

spha

eroc

epha

lus L

. G

lavo

, sik

avic

a 4

2 X

As

tera

ceae

19

4.Ep

ilobi

um a

ngus

tifol

ium

L.

Kip

rovi

na, n

our

ak, v

rbol

ika

4 3

X

Oen

othe

race

ae

195.

Scor

zone

ra ro

sea

w.

Ruž

ias

ti zm

ijak

2 2

X

Aste

race

ae

196.

Tana

cetu

m m

acro

phyl

lum

V

rati

, pov

rati

1

3 X

As

tera

ceae

19

7.Tr

ifoliu

m o

chro

leuc

um

Žutik

ava

djet

elin

a 2

1 X

Fa

bace

ae

198.

Stac

hys g

erm

anic

a L.

Sj

eruš

a, v

uji

ista

, kud

rava

c

4 1

X

X

Lam

iace

ae

199.

Lath

yrus

latif

oliu

s L.

Gra

horo

vina

, div

lji g

rah

3 1

X

Faba

ceae

20

0.Fi

lipen

dula

ulm

aria

Su

ruic

a, m

edun

ika

3 3

X

Rosa

ceae

20

1.Te

leki

a sp

ecio

sa

Ogn

jica,

crn

i om

an

1 1

X

Aste

race

ae

202.

Dip

sacu

s lac

inia

tus L

. V

odos

tanj

vis

oki,

bije

la si

kavi

ca

2 3

X

Dip

saca

ceae

20

3.Vi

cia

crac

ca L

. Pt

ija

gra

oric

a, g

raor

ica

2 1

X

Faba

ceae

20

4.M

enth

a aq

uatic

a L.

V

oden

a m

etvi

ca, k

onjs

ki b

osilj

ak

4 1

X

Lam

iace

ae

205.

Alys

sum

mur

ale

Žu

men

ica

2 1

X

Bras

sica

ceae

20

6.As

clep

ias s

yria

ca L

. C

igan

sko

perje

, svi

leni

ca

4 2

X

Ascl

epia

dace

ae

207.

Spir

aea

doug

lasi

i Su

ruic

a du

glaz

ijeva

2

1 X

Ro

sace

ae

208.

Koe

lreu

teri

a pa

nicu

lata

K

elre

uter

ija

3 3

X

Sapi

ndac

eae

209.

Tam

arix

pen

tand

ra

Tam

arik

s, ta

mar

ika,

met

lika

2 2

X

Tam

aric

acea

e 21

0.Ve

rbas

cum

lych

nitis

L.

Div

izm

a go

rska

2

2 X

Sc

roph

ular

iace

ae

211.

Verb

ascu

m p

hlom

oide

s L.

Div

izm

a kr

upno

cvje

tna

1 1

X

Scro

phul

aria

ceae

21

2.G

odet

ia g

rand

iflor

a

God

ecija

2 1

X

Oen

othe

race

ae

213.

Lim

oniu

m si

nuat

um L

. Li

mon

ijum

1 1

X

X

Plum

bagi

nace

ae

214.

Oen

othe

ra b

ienn

is L

. N

our

ak ž

uti,

dobr

ove

, pup

oljic

a 2

2 X

O

enot

hera

ceae

21

5.M

elis

sa o

ffici

nalis

L.

Mat

inj

ak, m

ato

ina,

pel

inja

k 3

1 X

La

mia

ceae

21

6.Ph

ysos

tegi

a vi

rgin

iana

U

snic

a, fi

zost

egija

, suz

ica

2 1

X

Lam

iace

ae

217.

Teuc

rium

cha

mae

drys

L.

Dub

aac

, pod

ubic

a 2

2 X

La

mia

ceae

21

8.C

lem

atis

vita

lba

L.

Pavi

t, bi

jela

loza

, pav

itina

,skro

but

1 1

X

Ranu

ncul

acea

e 21

9.Ly

thru

m sa

licar

ia L

. V

rbi

ica

velik

a, d

rena

k, v

rbic

a 3

3 X

Ly

thra

ceae

22

0.Al

thae

a ca

nnab

ina

L.

Slije

zac

ruža

sti,

kono

pljik

a 2

2 X

M

alva

ceae

Stud

ija o

koliš

nih

i bio

lošk

ih u

vjet

a za

razv

oj o

ptim

alni

h uz

gojn

ih p

odru

ja m

atic

e siv

e p

ele

221.

Anth

emis

arv

ensi

s L.

Poljs

ki p

rste

nak,

pas

ja k

amili

ca

1 1

X

X

Aste

race

ae

222.

Trag

opog

on p

rate

nsis

L.

Koz

ja b

rada

, liv

adsk

a ko

zja

brad

a 2

2 X

As

tera

ceae

22

3.C

ardu

us n

utan

s L.

Stri

ak, m

eden

i ka

lj, c

rven

i ka

lj 4

1 X

X

As

tera

ceae

22

4.Ab

utilo

n th

eoph

rast

i Li

pica

Teo

fras

tova

, žut

i slje

z 2

1 X

M

alva

ceae

22

5.C

irsi

um a

caul

e L.

B

ezst

ablji

ni o

sjak

, mal

a bo

ca

2 1

X

Aste

race

ae

226.

Poly

gonu

m la

path

ifoliu

m L

. Li

sac

obi

ni, l

juta

a, sr

ano

zelje

2

0 X

Po

lygo

nace

ae

227.

Poly

gonu

m p

ersi

cari

a L.

Li

sac,

ljut

aa

2 0

X

Poly

gona

ceae

22

8.M

enth

a ar

vens

is L

. Po

ljska

met

vica

, pol

jska

nan

a 3

1 X

La

mia

ceae

22

9.O

noni

s spi

nosa

L.

Bod

ljika

vi g

ladi

š, ze

ji trn

1

1 X

Fa

bace

ae

230.

Scab

iosa

col

umba

ria

L.

Gol

ubija

udo

viic

a, k

onju

ška

2 2

X

X

Dip

saca

ceae

23

1.Ta

nace

tum

vul

gare

V

rati

, pov

rati

1 1

X

Aste

race

ae

232.

Her

acle

um sp

hond

yliu

m L

. M

eja

šapa

, med

vje

i dla

n 2

0 X

X

Ap

iace

ae

233.

Dau

cus c

arot

a L.

D

ivlja

šarg

arep

a, st

idak

2

2 X

X

Ap

iace

ae

234.

Ange

lica

silv

estr

is L

. A

neo

ski k

orije

n, d

ivlja

an

elik

a 2

2 X

X

Ap

iace

ae

235.

Alth

aea

offic

inal

is L

. B

ijeli

slje

z,pi

tom

i slje

z,tra

ndov

ilje

3 1

X

Mal

vace

ae

236.

Cal

yste

gia

silv

atic

a

Kuk

ovin

a, sl

ak

1 1

X

Con

volv

ulac

eae

237.

Astr

agal

us o

nobr

ychi

s L.

Koz

inac

, koz

linac

2

1 X

Fa

bace

ae

238.

Beto

nica

offi

cina

lis

Ran

ilist

, is

ta, r

anje

nik

2 1

X

Lam

iace

ae

239.

Inul

a sa

licin

a L.

U

treni

ca g

latk

a, p

ašnj

aki

om

an

2 2

X

Aste

race

ae

240.

Lath

yrus

tube

rosu

s L.

Gra

or c

rven

i krto

last

i, or

ašak

2

1 X

Fa

bace

ae

241.

Ono

pord

un a

cant

hium

L.

Mag

are

i la

lj,

kalj,

mag

are

i trn

4

2 X

As

tera

ceae

24

2.C

ardu

us a

cant

hoid

es L

. B

odal

j, st

riak

3 2

X

Aste

race

ae

243.

Mal

va si

lves

tris

L.

Crn

i slje

z, g

ušija

trav

a 3

3 X

X

M

alva

ceae

24

4.Sa

lvia

ver

ticill

ata

L.

Trbu

šac,

star

ac, s

jeru

ša

3 1

X

Lam

iace

ae

245.

Eupa

tori

um c

anna

binu

m L

. K

onop

ljuša

, res

nik,

div

ljika

, ust

ruk

3 1

X

Faba

ceae

24

6.Ba

llota

nig

ra L

. M

odri

tetrl

jan,

crn

a ko

priv

a 2

1 X

La

mia

ceae

24

7.C

onvo

lvul

us a

rven

sis L

. Po

pona

c, n

jivsk

i pop

onac

, sla

k 1

1 X

C

onvo

lvul

acea

e 24

8.Li

nari

a vu

lgar

is

Lani

list,

žuta

zije

valic

a 2

2 X

Sc

roph

ular

iace

ae

249.

Mel

ilotu

s offi

cina

lis L

. K

okot

ac, k

okot

ac ž

uti,

ždra

ljika

3

2 X

X

Fa

bace

ae

250.

Mel

ilotu

s alb

us

Kok

otac

bije

li, ž

dral

jika

3 2

X

X

Faba

ceae

25

1.Po

rtul

aca

gran

diflo

ra

Prko

s, pu

zava

c, li

jepa

pep

a 1

3 X

Po

rtul

acac

eae

25

2.G

ailla

rdia

pul

chel

la

Kok

arda

ljep

uška

sta,

gaj

lard

ija

2 2

X

Aste

race

ae

253.

Zinn

ia e

lega

ns

Dup

ljan,

lije

pi g

liša,

pop

adija

, in

ija

2 2

X

Aste

race

ae

254.

Kni

phof

ia u

vari

a L.

K

nifo

fija

2 1

X

Lilia

ceae

25

5.Im

patie

ns b

alsa

min

a L.

Li

jepi

ov

je, n

edira

k, v

rbic

a 2

1 X

Ba

lsam

inac

eae

256.

Sym

phor

icar

pus a

lbus

L.

Gro

zdas

ti bi

sera

k, b

ijeli

bise

rak

3 1

X

Cap

rifo

liace

ae

257.

Cir

sium

can

dela

brum

B

oca,

kan

dela

br

2 0

X

Aste

race

ae

258.

Odo

ntite

s rub

ra

Vid

ac, v

idok

a cr

vena

2

2 X

Sc

roph

ular

iace

ae

259.

Sonc

hus a

rven

sis L

. Po

ljska

gor

ika,

pol

jski

ost

ak

2 2

X

Aste

race

ae

260.

Ori

ganu

m v

ulga

re L

. V

rani

lova

trav

a, d

ivlji

aj

, orig

anj

2 1

X

Lam

iace

ae

261.

Sene

cio

jaco

baea

L.

Vel

iki k

ostri

š, kr

esni

ca

1 1

X

X

Aste

race

ae

262.

Cen

taur

ea ja

cea

L.

Vas

iljak

, ze

ina,

razl

iak

2 1

X

Aste

race

ae

263.

Hyo

scya

mus

nig

er L

. B

unik

a, sv

injs

ki b

ob, u

spav

ljiva

trav

a 1

1 X

X

So

lana

ceae

26

4.St

achy

s rec

ta L

. is

ta v

elik

i žu

kast

i, is

ta

3 1

X

Lam

iace

ae

265.

Stac

hys a

nnua

L.

Bije

li bo

silja

k, st

ara

ac, b

ijeli

ista

2

1 X

La

mia

ceae

Stud

ija o

koliš

nih

i bio

lošk

ih u

vjet

a za

razv

oj o

ptim

alni

h uz

gojn

ih p

odru

ja m

atic

e siv

e p

ele

266.

Echi

um v

ulga

re L

. Li

siji

rep,

lisi

ina

obi

na4

2X

X

Bo

rrag

inac

eae

267.

Gal

eops

is la

danu

m L

. Sm

rdlji

va k

opriv

a, m

rtva

kopr

iva

2

1 X

La

mia

ceae

26

8.So

lidag

o vi

rga

– au

rea

L.

Zlat

nica

, šta

pika

, el

ebi g

rana

2

2 X

As

tera

ceae

26

9.C

enta

urea

scab

iosa

L.

ešlja

sti r

azli

ak, k

ozja

bra

da

2 2

X

Aste

race

ae

270.

Achi

llea

mill

efol

ium

L.

Haj

duka

trav

a, sp

oriš

, sto

lisni

k 0

2 X

As

tera

ceae

27

1.C

icho

rium

inty

bus L

. C

ikor

ija, v

odop

ija, c

igur

a 1

1 X

As

tera

ceae

27

2.C

irsi

um a

rven

se L

. Pa

lam

ida,

njiv

ska

pala

mid

a 2

2 X

As

tera

ceae

27

3.C

ucur

bita

pep

o B

unde

va, d

ulek

, lud

aja,

tikv

a 2

3 X

C

ucur

bita

ceae

27

4.Fa

gopy

rum

esc

ulen

tum

H

eljd

a, e

ljda,

haj

dina

2

2 X

Po

lygo

nace

ae

275.

Alth

aea

rose

a L.

Pi

tom

i slje

z, tr

anda

vilje

2

2 X

M

alva

ceae

27

6.C

anna

indi

ca L

. K

ana

2 1

X

Can

nace

ae

277.

Cal

endu

la o

ffici

nalis

L.

Nev

en, n

even

ljek

oviti

, ogn

ja

2 2

X

X

As

tera

ceae

27

8.Pa

ssifl

ora

coer

ulea

L.

Hris

tovo

cvi

jee,

bog

orod

iin

krs

t 1

1 X

Pa

ssifl

orac

eae

279.

Evod

ia

Evod

ija, p

elin

je d

rvo

4 4

X

Ruta

ceae

28

0.So

phor

a ja

poni

ca L

. So

fora

, jap

ansk

i bag

rem

3

2 X

Fa

bace

ae

281.

Aesc

ulus

par

viflo

ra

Žbun

asti

divl

ji ke

sten

2

1 X

H

ippo

cast

anac

eae

282.

Epilo

bium

hir

sutu

m L

. N

our

ak c

rven

i, no

urak

runj

avi

2 2

X

Oen

othe

race

ae

283.

Verb

ascu

m d

ensi

floru

m

Div

izm

a2

2X

Scro

phul

aria

ceae

28

4.D

igita

lis fe

rrug

inea

L.

Vje

snik

, vje

sni

e, p

ustik

ara

2 0

X

Scro

phul

aria

ceae

28

5.An

gelic

a ar

chan

gelic

a L.

A

nel

ika,

an

eosk

i kor

ijen,

kra

voja

c 3

2 X

X

Ap

iace

ae

286.

Past

inac

a sa

tiva

L.

Pašk

anat

, paš

trnja

k, je

linja

k 2

2 X

Ap

iace

ae

287.

Foen

icul

um v

ulga

re

Mor

a, k

omor

a, a

naso

n 2

0 X

X

Ap

iace

ae

288.

Dip

sacu

s syl

vest

er

ešlju

ga, b

ijeli

kalj,

vod

osta

nj

2 3

X

Dip

saca

ceae

28

9.Sa

lvia

am

plex

icau

lis L

. K

adul

ja, ž

alfij

a 4

1 X

La

mia

ceae

29

0.Er

yngi

um c

ampe

stre

L.

Vje

trova

lj, b

ijela

boc

a, k

otrlj

an

1 1

X

Apia

ceae

29

1.C

enta

urea

phr

ygia

L

Šum

ski r

azli

ak, k

ruš

ica

2 2

X

Aste

race

ae

292.

Men

tha

long

ifolia

K

onjs

ki b

osilj

ak, d

ivlja

met

vica

3

1 X

La

mia

ceae

29

3.M

enth

a pu

legi

um L

. M

etvi

ca, b

arsk

a na

na, m

acin

a m

etvi

ca

3 1

X

Lam

iace

ae

294.

Succ

isa

prat

ensi

s Pi

skav

ac, p

iska

vac

mod

ri 1

1 X

D

ipsa

cace

ae

295.

Ger

aniu

m si

lvat

icum

L.

Iglic

a šu

msk

a 2

2 X

G

eran

iace

ae

296.

Epilo

bium

par

viflo

rum

Si

tnoc

vjet

na sv

ilovi

na

2 2

X

Oen

othe

race

ae

297.

Pulic

aria

dys

ente

rica

Sr

un, b

ušin

a, b

uva

a2

2X

As

tera

ceae

29

8.La

ppa

maj

or

iak

, per

ušin

a, v

elik

i i

ak

3 3

X

Aste

race

ae

299.

Lapp

a to

men

tosa

i

ak v

elik

i mal

javi

3

3 X

As

tera

ceae

30

0.So

lidag

o se

rotin

a Zl

atoš

ipka

poz

na

2 2

X

Aste

race

ae

301.

Arte

mis

ia v

ulga

ris L

. D

ivlji

pel

in, k

omon

ika

1 2

X

Aste

race

ae

302.

Inul

a co

nyza

B

ušin

a, g

rmik

a, u

treni

ca

2 1

X

X

Aste

race

ae

303.

Cho

ndri

lla ju

ncea

L.

Žute

nica

, žut

a go

logu

za

2 2

X

X

As

tera

ceae

30

4.Pe

uced

anum

aeg

opod

ioid

es

Silje

vina

, cje

vani

ka

1 0

X

Apia

ceae

30

5.O

nini

s arv

ensi

s L.

Gla

diš,

zeji

trn

1 1

X

Faba

ceae

30

6.Te

com

a ra

dica

ns

Teko

ma,

kam

psis

, tru

bast

i jas

min

1

1 X

Bi

gnon

iace

ae

307.

Lim

oniu

m b

iner

vosu

m

Šlaj

er tr

ava,

slam

no c

vije

e 1

1X

Pl

umba

gina

ceae

30

8.H

ibis

cus s

yria

cus L

. Si

rijsk

a ru

ža, š

amlij

an, h

ibis

k 1

2 X

M

alva

ceae

30

9.C

irsi

um e

riop

horu

m L

. K

onjs

ki re

p, k

onjs

ki tr

n, o

stan

j 4

2 X

As

tera

ceae

31

0.C

irsi

um c

anum

L.

Pse

a pa

lam

ida

3 3

X

Aste

race

ae

Stud

ija o

koliš

nih

i bio

lošk

ih u

vjet

a za

razv

oj o

ptim

alni

h uz

gojn

ih p

odru

ja m

atic

e siv

e p

ele

311.

Cir

sium

lanc

eola

tum

L.

Osa

t, os

tanj

, stri

ak3

1X

As

tera

ceae

31

2.H

elic

hrys

um b

ract

eatu

m

Crv

eno

smilj

e, sl

amno

cvi

jee

2 2

X

X

As

tera

ceae

31

3.C

osm

os b

ipin

natu

s D

jevo

jako

oko

, kos

mos

2

1

X

Aste

race

ae

314.

Hie

raci

um u

mbe

llatu

m L

. R

unjik

a št

itast

a 2

2 X

As

tera

ceae

31

5.Se

dum

tele

phiu

m L

. B

obov

nik,

bob

ovnj

ak, d

ebel

i lis

t 2

1 X

C

rass

ulac

eae

316.

Lava

tera

thur

ingi

aca

L.

Slje

z bj

elor

uži

asti

2 2

X

Mal

vace

ae

317.

Aste

r tri

poliu

m L

. A

ster

, zvj

ezda

n 2

2 X

As

tera

ceae

31

8.So

nchu

s asp

er L

. G

orik

a hr

apav

a 1

1

X

Aste

race

ae

319.

Nic

otia

na ta

bacu

m L

. D

uhan

1

1

X

Sola

nace

ae

320.

Poly

gonu

m a

uber

tii L

. Lo

zica

sreb

rnas

ta

2 0

X

Poly

gona

ceae

32

1.H

elia

nthu

s tub

eros

us L

. i

oka,

mor

ska

repa

, top

inam

bur

2 2

X

Aste

race

ae

322.

Satu

reja

subs

pica

ta

Vrij

esak

prim

orsk

i, vr

ijesa

k,

ubar

4

2 X

La

mia

ceae

32

3.C

aryo

pter

is m

asta

cant

us L

. K

ario

pter

is3

1X

Ve

rben

acea

e 32

4.An

emon

e ja

poni

ca

Vje

berin

a ja

pans

ka, v

jetre

nica

1

1 X

Ra

nunc

ulac

eae

325.

Tana

cetu

m se

rotin

um

Pup

ii m

ajke

bož

je, v

rati

poz

ni

1 1

X

Aste

race

ae

326.

Poly

gonu

m c

uspi

datu

m

Tros

kot j

apan

ski

3 3

X

Poly

gona

ceae

32

7.C

elos

ia p

lum

osa

L.

Pije

tlova

krij

esta

1

1

X

Amar

anta

ceae

32

8.C

elos

ia c

rist

ata

L.

Pije

tlova

krij

esta

rebr

asta

, per

jani

ca

1 1

X

Am

aran

tace

ae

329.

Cal

liste

phus

chi

nens

is L

. Li

jepa

kat

a, lj

etni

zvj

ezda

n 1

1

X

Aste

race

ae

330.

Col

chic

um a

utum

nale

L.

Mra

zova

c, k

aun

jese

nji,

balu

ak

2 2

X

Lilia

ceae

33

1. A

ster

nov

i-bel

gii L

. Zv

jezd

ica

2 1

X

Aste

race

ae

332.

Tana

cetu

m in

dicu

m

Hriz

ante

ma,

mitr

ovka

, jes

enka

1

1 X

As

tera

ceae

33

3.H

eder

a H

elix

L.

Brš

ljan,

zel

engo

ra

2 2

X

Aral

iace

ae

334.

Eric

a ar

bore

a L.

V

rijes

vel

iki,

vrije

s drv

eni v

elik

i 2

1 X

Er

icac

eae

335.

Acac

ia d

ealb

ata

Mim

oza,

aka

cija

0

3 X

M

imos

acea

e 33

6.C

oryl

us m

axim

a Lj

eska

crv

enol

isna

0

3 X

Be

tula

ceae

33

7.C

rocu

s ver

nus

Šafr

an p

rolje

ni, š

afra

n pi

tom

i 2

2 X

Ir

idac

eae

338.

Prim

ula

acau

lis

Jago

rev

ina,

jagl

ika,

jagl

ac

1 0

X

Prim

ulac

eae

339.

Alka

nna

tinct

oria

V

uji

jezi

k, k

rvav

ica,

crv

eni k

orje

n 3

1 X

Bo

ragi

nace

ae

340.

Cor

ydal

is so

lida

Mla

a cr

venk

asta

2

1 X

Fu

mar

iace

ae

341.

Teuc

rium

frut

ican

s L.

Teuk

rium

3 0

X

Lam

iace

ae

342.

Jasm

inum

nud

iflor

um

Jasm

in ra

ni, j

asm

in k

ines

ki

3 3

X

Ole

acea

e 34

3.Vi

burn

um ti

nus L

. Le

mpr

ika,

lopo

ika

2 2

X

Cap

rifo

liace

ae

344.

Popu

lus t

rem

ula

L.

Jasi

ka, t

repe

ljtik

a, ž

ubor

uka

1 2

X

Salic

acea

e

345.

Prun

us c

omm

unis

L.

Bad

em, b

adem

pito

mi

2 2

X

Rosa

ceae

34

6.La

urus

nob

ilis L

. Lo

vor,

lovo

rika,

lorb

er, z

elen

ika

3 3

X

Laur

acea

e 34

7.C

itrus

lim

onum

Li

mun

, lim

un ž

uti

3 3

X

Ruta

ceae

34

8.C

itrus

aur

antiu

m L

. Po

mor

andž

a, n

aran

dža

3 3

X

Ruta

ceae

34

9.C

itrus

nob

ilis

Man

darin

a3

3X

Ru

tace

ae

350.

Cup

ress

us se

mpe

rvir

ens L

. em

pres

, em

pres

pira

mid

alni

, em

pres

muš

ki0

3 X

C

upre

ssac

eae

351.

Cup

ress

us se

mpe

rvir

ens L

. em

pres

, ep

res h

oriz

onta

lni

0 3

X

Cup

ress

acea

e 35

2.H

yaci

nthu

s ori

enta

lis L

. Zu

mbu

l, ca

revi

2 1

X

Lilia

ceae

35

3.Tu

lipa

ocul

us –

solis

La

la, t

ulip

an, l

ala

sirij

ska

0 1

X

Lilia

ceae

35

4.N

arci

ssus

pse

udon

arci

ssus

L.

Zele

nkad

a, su

novr

at ž

uti

1 1

X

Amar

yllid

acea

e 35

5.La

vand

ula

dent

ata

L.

Lava

ndul

a, la

vand

a, d

espi

k 3

0 X

La

mia

ceae

Stud

ija o

koliš

nih

i bio

lošk

ih u

vjet

a za

razv

oj o

ptim

alni

h uz

gojn

ih p

odru

ja m

atic

e siv

e p

ele

356.

Vero

nica

trip

hyllo

s L.

Vje

reni

ca p

rsto

lisna

, raz

gon

2 2

X

X

Scro

phul

aria

ceae

35

7.M

atth

iola

inca

na

Šebo

j, še

boj c

rven

i 2

1 X

Br

assi

cace

ae

358.

Lava

tera

mar

itim

a Sl

jez

mor

ski

2 3

X

Mal

vace

ae

359.

Feru

la c

omm

unis

L.

Viti

na, k

oram

ani

ca3

1X

Ap

iace

ae

360.

Belli

s per

enni

s „Fl

ore

plen

o“

Kra

sulja

k1

1X

As

tera

ceae

36

1.Fi

cari

a ve

rna

Zlat

ica,

ledi

njak

2

2 X

Ra

nunc

ulac

eae

36

2.An

emon

e ho

rten

sis L

. Šu

mar

ica

zvje

zdas

ta

2 3

X

Ranu

ncul

acea

e 36

3.C

rocu

s tom

mas

inia

nus

Ka

un, š

afra

n, b

rndu

ša

1 2

X

Irid

acea

e 36

4.Vi

burn

um c

arle

sii

Udi

ka K

arle

zova

3

3 X

C

apri

folia

ceae

36

5.Ev

onym

us e

urop

aeus

K

urik

a, k

ozja

pog

aa,

pop

ove

gae

2 1

X

Cel

astr

acea

e 36

6.Am

ygda

lus c

omm

unis

N

ekte

rina,

bre

skva

gol

a 1

2 X

Ro

sace

ae

367.

Buxu

s sem

perv

iren

s L.

Šim

šir,

zele

nika

, bus

1

2 X

Bu

xace

ae

368.

Salix

vim

inal

is L

. R

akita

, bek

va, p

ople

tnik

2

3 X

Sa

licac

eae

369.

Acer

sacc

hari

num

L.

Javo

r sre

brno

lisni

, jav

or sl

atki

2

2 X

Ac

erac

eae

370.

Acer

neg

undo

L.

Javo

r jas

enol

isni

, jav

or b

ijeli

2 2

X

Acer

acea

e 37

1.U

lmus

pro

cera

B

rijes

t, br

ijest

pol

jski

, brij

est c

rni

2 3

X

Ulm

acea

e 37

2.U

lmus

gla

bra

Brij

est,

brije

st b

rdsk

i 2

3 X

U

lmac

eae

373.

Popu

lus n

igra

L.

Topo

la c

rna,

jabl

an, j

agnj

eda

0 4

X

Salic

acea

e 37

4.C

ham

aero

ps h

umili

s L.

Žum

arka

nis

ka, p

alm

a žb

unas

ta

3 3

X

Arec

acea

e 37

5.Tr

achy

carp

us e

xcel

sa

Žum

arka

vis

oka,

pal

ma

3 3

X

Arec

acea

e 37

6.Fr

agar

ia m

osch

ata

Jago

da v

rtna,

kitn

jaa

2 2

X

Rosa

ceae

37

7.Pr

imul

a fa

rino

sa L

. Ja

glik

a, ja

gor

evin

a1

0X

Pr

imul

acea

e 37

8.Eu

phor

bia

greg

erse

nii

Mlij

eik

a G

rege

rsen

ova

2

2 X

Eu

phor

biac

eae

379.

Euph

orbi

a de

ndro

ides

L.

Mlij

eik

a dr

vena

sta

1 1

X

Euph

orbi

acea

e 38

0.Eu

phor

bia

vene

ta

Mlij

eik

a ve

lika,

mlij

eak

vel

iki

2 2

X

Euph

orbi

acea

e 38

1.Eu

phor

bia

plat

yphy

llos L

. M

lije

ika,

mlij

eik

a cr

venk

asta

1

1 X

Eu

phor

biac

eae

382.

Euph

orbi

a he

liosc

opia

L.

Mlij

eik

a si

tna

1 1

X

Eu

phor

biac

eae

383.

Anth

risc

us sy

lves

tris

K

rbul

jica

velik

a, tr

ubel

jika

1 1

X

Apia

ceae

38

4.Al

yssu

m a

lyss

oide

s L.

Žum

enic

a, ž

uten

ica,

turic

a 2

2

X

X

Bras

sica

ceae

38

5.Er

ysim

um sy

lves

tre

Žunj

aric

a2

1X

Br

assi

cace

ae

386.

Apte

nia

cord

ifolia

L.

Apt

enia

3 3

Aizo

acea

e 38

7.M

esem

brya

nthe

mum

aci

naci

form

e L.

Le

deno

cvi

jee,

lede

njak

4

4 X

Ai

zoac

eae

388.

Oxa

lis a

rtic

ulat

a D

jete

linka

, soc

a, so

ica,

kis

elja

a 2

1 O

xalid

acea

e 38

9.Lu

nari

a an

nua

L.

Pasu

ljišt

e, sr

ebrn

o cv

ijee,

bise

rak

2 1

X

X

Br

asss

icac

eae

390.

Luna

ria

redi

viva

L.

Sreb

renk

a, lj

ubi

ica

velik

a 2

1 X

Br

asss

icac

eae

391.

Bras

sica

ole

race

a R

ašta

n, b

rosk

va, k

upus

jese

nji

1 1

X

Bras

ssic

acea

e 39

2.Ra

nunc

ulus

mill

efol

iatu

s Lj

uti

, ur

eve

1 2

X

Ranu

ncul

acea

e 39

3.Ra

nunc

ulus

bul

bosu

s L.

Žabi

nac,

jasp

ra d

ebel

a, lj

uti

1

2 X

Ra

nunc

ulac

eae

394.

Ranu

ncul

us a

cer L

. Lj

uti

, žab

ljak,

izje

d 1

2 X

Ra

nunc

ulac

eae

395.

Ranu

ncul

us p

olya

nthe

mos

L.

Jasp

ra c

vjet

ana,

ljut

i1

1X

Ra

nunc

ulac

eae

396.

Ranu

nunc

ulus

sard

ous

Ljut

i1

1

X

Ranu

ncul

acea

e 39

7.Is

atis

tinc

tori

a L.

Sa

, sin

j, si

rišta

ra, v

rbol

ika

2 2

X

X

Cru

cife

rae

398.

Gle

chom

a hi

rsut

a D

obri

ica

dlak

ava,

dob

riav

ka

2 2

X

Lam

iace

ae

399.

Sily

bum

mar

ianu

m L

. Tr

ava

gujin

a, g

ospi

n trn

, sik

avic

a 3

3

X

X

Aste

race

ae

400.

Orn

ithog

alum

gus

sone

i M

lado

lik, l

uk ti

ji, p

tije

mlij

eko

1 1

X

Lilia

ceae

Stud

ija o

koliš

nih

i bio

lošk

ih u

vjet

a za

razv

oj o

ptim

alni

h uz

gojn

ih p

odru

ja m

atic

e siv

e p

ele

401.

Echi

um p

lant

agin

eum

L.

Lisi

ina

3 1

X

Bora

gina

ceae

40

2.Ro

sa g

lutin

osa

Ruž

a3

3X

Ro

sace

ae

403.

Rosa

rubr

ifolia

R

uža

plan

insk

a 3

3 X

Ro

sace

ae

404.

Rosa

flor

ibun

da

Ruž

a m

jese

arka

2 2

X

Rosa

ceae

40

5.Ro

sa a

lba

L.

Ruž

a bi

jela

2

2 X

Ro

sace

ae

406.

Lobu

lari

a m

ariti

ma

eš

ljika

2

2 X

Br

assi

cace

ae

407.

Pote

ntila

pat

ula

Pe

topr

snic

a2

2X

Ro

sace

ae

408.

Alys

sum

mon

tanu

m L

. Žu

men

ica,

žut

enic

a, tu

rica

1 1

X

Bras

sica

ceae

40

9.Tr

ifoliu

m a

rven

se L

. D

jete

lina,

dje

telin

a ze

ja, m

aca

2 2

X

X

Fa

bace

ae

410.

Cer

astiu

m a

rven

se L

. Pt

ija

trav

a, ti

inac

1 1

X

Car

yoph

ylla

ceae

41

1.Sa

ngui

sorb

a m

inor

D

injic

a, k

rvar

a, z

mijs

ka tr

ava

0 2

X

Rosa

ceae

41

2.D

aphn

e cn

eoru

m L

. Je

rem

iak

crv

eni,

cmilj

e 2

1 X

Th

ymel

aeac

eae

413.

Asph

odel

us m

icro

carp

us

aplja

n, b

rden

2

1 X

Li

liace

ae

414.

Alliu

m fl

avum

L.

Luk

žuti

1 1

X

Allia

ceae

41

5.Al

lium

rose

um L

. Lu

k ru

žias

ti, lu

k di

vlji

2 2

X

Al

liace

ae

416.

Myo

sotis

silv

atic

a Zm

ijine

oi,

spom

enak

1

1

X

X

X

Bora

gina

ceae

41

7.C

istu

s sal

viifo

lius L

. B

ušin

ac, b

ušin

, pel

in d

ivlji

1

2 X

C

ista

ceae

41

8.Sy

mph

ytum

tube

rosu

m L

. G

avez

žut

i, tra

va o

d ut

robe

2

1 X

Bo

ragi

nace

ae

419.

Lam

ium

gal

eobd

olon

M

rtva

kopr

iva

žuta

, mrtv

a ko

priv

a 4

1 X

La

mia

ceae

42

0.C

arda

min

e pr

aten

sis L

. R

ežuh

a, v

oden

i kre

s, sk

akav

ica

2 2

X

Cru

cife

rae

421.

Stel

lari

a ho

lost

ea L

. Zv

jezd

arka

, miš

jaki

nja

velik

a 2

2 X

C

aryo

phyl

lace

ae

422.

Fum

aria

offi

cina

lis L

. D

imnj

aa,

roso

pas,

rosn

ica

2 2

X

Fu

mar

iace

ae

423.

Ajug

a re

ptan

s L.

Ivic

a, iv

ica

puza

va

2 1

X

Lam

iace

ae

424.

Iris

pse

udac

orus

L.

Peru

nika

bar

ska,

per

unik

a žu

ta

2 1

X

Irid

acea

e 42

5.Ir

is si

bric

a L.

Pe

runi

ka li

vads

ka, p

erun

ika

2 0

X

Irid

acea

e 42

6.G

lech

oma

hede

race

a L.

D

obri

ica,

som

oboj

ka, k

opitn

ik

2 2

X

Lam

iace

ae

427.

Sene

cio

lana

tus L

. Žu

teni

ca2

2X

As

tera

ceae

42

8.Is

opyr

um th

alic

troi

des L

. Pu

žark

a, m

inuš

ica,

sasa

1

1 X

Ra

nunc

ulac

eae

429.

Wis

tari

a si

nens

is

Glic

inija

, vis

tarij

a 2

1 X

Pa

pilio

nace

ae

430.

Cot

onea

ster

con

spic

uus

Dun

jaric

a tib

etsk

a 2

2 X

Ro

sace

ae

431.

Cor

onill

a em

erus

L.

Šibi

ka, k

ošut

ica

2 1

X

Faba

ceae

43

2.Pi

ttosp

orum

tobi

ra

Pito

spor

3 0

X

Pitto

spor

acea

e 43

3.Pr

unus

laur

ocer

asus

L.

Lovo

rviš

nja,

zel

eni

e2

2X

Ro

sace

ae

434.

Mes

pilu

s ger

man

ica

L.

Muš

mul

a1

1X

Ro

sace

ae

435.

Frax

inus

orn

us L

. Ja

sen

crni

, jas

en g

orsk

i, ja

sen

1 2

X

Ole

acea

e 43

6.Zi

zyph

us ju

juba

i

imak

, žiž

ola,

cic

indu

la

2 1

X

Rham

nace

ae

437.

Prun

us m

ahal

eb L

. R

ašel

jka,

mag

riva,

mag

inja

, sre

mza

2

2 X

Ro

sace

ae

438.

Mel

ia a

zede

rah

L.

Oen

ašic

a, m

elia

, kok

o 3

1 X

M

elia

ceae

43

9.O

lea

euro

paea

L.

Mas

lina,

mas

linka

, ugl

jika

1 2

X

Ole

acea

e 44

0.Ly

cops

is v

arie

gata

L.

Vu

je z

elje

1

0

X

Bora

gina

ceae

44

1.C

ynan

chum

vin

ceto

xicu

m L

. Pa

prik

a di

vlja

, las

tavi

na, k

rvni

k 2

0 X

As

clep

iada

ceae

44

2.Bu

nias

ori

enta

lis L

. Pe

puša

c2

2X

X

Br

assi

cace

ae

443.

Sisy

mbr

ium

alti

ssim

um L

. Žu

tocv

ijet,

osak

, stri

žica

2

2

X

X

Bras

sica

ceae

44

4.Se

neci

o ci

nera

ria

Pe

pelju

ga2

2X

As

tera

ceae

44

5.O

rlay

a gr

andi

flora

L.

Stid

ak, s

ram

ak, d

ivlji

per

šun

1 1

X

X

Ap

iace

ae

Stud

ija o

koliš

nih

i bio

lošk

ih u

vjet

a za

razv

oj o

ptim

alni

h uz

gojn

ih p

odru

ja m

atic

e siv

e p

ele

446.

Thal

ictr

um lu

cidu

m L

. O

obaj

ka ž

uta

2 2

X

Ranu

ncul

acea

e 44

7.D

iplo

taxi

s ten

uifo

lia

Kup

us d

ivlji

, dvo

reda

c 2

2 X

Br

assi

cace

ae

448.

Cyn

anch

um a

cutu

m L

. La

stav

ina,

krv

nik

3 0

X

Ascl

epia

dace

ae

449.

Sene

cio

rupe

ster

K

rešt

ica,

kos

triš,

drag

ušac

1

1

X

X

Aste

race

ae

450.

Argy

rant

hem

um fr

utes

cens

L.

Mar

garit

a, p

opad

ika

1 1

X

Aste

race

ae

451.

Vale

rian

a of

ficin

alis

L.

Odo

ljen,

val

erija

n, m

acin

a tra

va

4 1

X

Vale

rian

acea

e 45

2.M

arru

bium

vul

gare

L.

Tetrl

jan

bije

li, o

ajni

ca, g

orik

a 3

0 X

La

mia

ceae

45

3.M

yoso

ton

aqua

ticum

L.

Mok

rica,

vu

ja c

rijev

a 2

2 X

C

aryo

phyl

lace

ae

454.

Roem

eria

hyb

rida

L.

Pem

eria

1 1

X

Pa

pave

race

ae

455.

Alka

nna

nonn

eifo

rmis

V

uji

jezi

k, a

lkan

a 1

1 X

Bo

ragi

nace

ae

456.

Psor

alea

bitu

min

osa

L.

Dje

telin

a ve

lika

mod

ra

2 1

X

Faba

ceae

45

7.Sa

lvia

nem

oros

a L.

K

adul

ja šu

msk

a, p

lave

tnik

4

1 X

La

mia

ceae

45

8.Sm

yrni

um p

erfo

liatu

m L

. Žu

ta tr

ava,

kra

varin

a, tr

uben

2

0 X

Ap

iace

ae

459.

Trig

onel

la c

orni

cula

ta L

. Pi

skav

ica,

smilj

2

2

X

Faba

ceae

46

0.Vi

cia

sativ

a L.

G

raor

ica,

gra

oric

a ob

ina

, gra

hor

3 1

X

X

Fa

bace

ae

461.

Vici

a pa

nnon

ica

G

raor

ica

sme

a2

1

X

Faba

ceae

46

2.Vi

cia

hirs

uta

Gra

oric

a m

alja

va

1 1

X

Fa

bace

ae

463.

Thes

ium

lino

phyl

lum

L.

Lana

k2

1X

Sa

ntal

acea

e 46

4.Sh

erar

dia

arve

nsis

L.

Vje

ni

, kol

enac

1

1

X

Rubi

acea

e 46

5.Tr

ifoliu

m c

ampe

stre

D

jete

lina

poljs

ka, d

jete

lina

žuta

2

2

X

Faba

ceae

46

6.Tr

ifoliu

m re

supi

natu

m L

. G

unjic

a cr

vena

, dje

telin

a pe

rsijs

ka

2 2

X

X

Fa

bace

ae

467.

Trifo

lium

hyb

ridu

m L

. D

jete

lina

šved

ska,

izro

dica

2

2 X

Fa

bace

ae

468.

Mol

tkia

pet

rea

La

sinj

e m

odro

3

3 X

Bo

ragi

nace

ae

469.

Mya

grum

per

folia

tum

L.

Buz

dika

, sm

ical

jka

2 2

X

Br

assi

cace

ae

470.

Lych

nis v

isca

ria

L.

Prilj

epak

, uro

ica,

dre

mov

ac

1 1

X

Car

yoph

ylla

ceae

47

1.Re

seda

phy

teum

a L.

K

atan

ac ž

uka

sti

2 1

X

X

Re

seda

ceae

47

2.Re

seda

lute

ola

L.

Kat

anac

, rez

eda

žuta

, žut

ica

2 2

X

Rese

dace

ae

473.

Raph

anus

raph

anis

trum

L.

Rot

kva

divl

ja, r

otkv

a po

ljska

2

2

X

X

X

Bras

sica

ceae

47

4.G

eran

ium

sang

uine

um L

. D

jevo

jako

oko

, zdr

avin

jak,

krv

avac

2

2 X

G

eran

iace

ae

475.

Ger

aniu

m d

isse

ctum

Ig

lica

rasj

een

a, g

ušer

njak

1

1

X

X

Ger

ania

ceae

47

6.Lo

nice

ra c

apri

foliu

m L

. O

rlovi

nok

ti, k

ozok

rvin

a 1

1 X

C

apri

folia

ceae

47

7.Lo

nice

ra n

itida

K

ozok

rvin

a sj

ajna

2

1 X

C

apri

folia

ceae

47

8.H

utch

insi

a al

pina

G

oneš

ina,

gra

nik

a2

1X

C

ruci

fera

e 47

9.Aj

uga

pyra

mid

alis

L.

Ivic

a2

1X

La

mia

ceae

48

0.M

usca

ri c

omos

um L

. V

ilin

luk,

bal

uška

2

1 X

Li

liace

ae

481.

Aubr

ietia

del

toid

ea L

. A

ubrie

ncija

2 2

X

Cru

cife

rae

482.

Gyp

soph

ila e

lega

ns L

. Šl

ajer

, šuš

ulja

k, sa

punj

aa

bije

la

2 1

X

C

aryo

phyl

lace

ae

483.

Del

phin

ium

con

solid

a L.

Ža

vorlj

ak, m

amuz

ica,

gra

nic

a 1

1

X

Ranu

ncul

acea

e 48

4.C

oniu

m m

acul

atum

L.

Kuk

uta,

kuk

uta

velik

a, b

uum

iš

1 1

X

X

Ap

iace

ae

485.

Cam

panu

la m

ediu

m L

. Zv

oni

baš

tens

ki

2 2

X

Sam

panu

lace

ae

486.

Poly

gonu

m b

isto

rta

L.

Sren

jak,

sran

ica,

žel

udnj

ak

2 2

X

Poly

gona

ceae

48

7.D

acty

lis g

lom

erat

a L.

Je

ževi

ca, o

štric

a, p

asja

trav

a 0

1 X

Po

acea

e 48

8.G

aliu

m m

ollu

go L

. B

roik

a ob

ina

, iva

njsk

o cv

ijee

2 2

X

Rubi

acea

e 48

9.Tr

ades

cant

ia v

irgi

nian

a L.

Tr

ades

kanc

ija

2 1

X

Sam

mel

inac

eae

490.

Stel

lari

a gr

amin

ea L

. M

išja

kinj

a pr

ugol

isna

, crij

evac

1

1 X

C

aryo

phyl

lace

ae

Stud

ija o

koliš

nih

i bio

lošk

ih u

vjet

a za

razv

oj o

ptim

alni

h uz

gojn

ih p

odru

ja m

atic

e siv

e p

ele

491.

Lych

nis f

los c

ucul

i L.

Ogn

jica,

uša

c, ru

men

ika

2 2

X

Car

yoph

ylla

ceae

49

2.H

iera

cium

pilo

sella

L.

Lobo

da z

eja

, run

jika

obi

na

1 1

X

Aste

race

ae

493.

Hel

iant

hem

um n

umm

ular

ium

L.

Sun

anic

a, ru

žica

žut

a, d

evet

erni

k 1

2 X

C

ista

ceae

49

4.Ly

cops

is a

rven

sis L

. Za

vrat

nica

, kriv

ošija

2

2

X

Bora

gina

ceae

49

5.C

helid

oniu

m m

ajus

L.

Rus

a, ro

sopa

s, zm

ijsko

mlij

eko

0 1

X

Papa

vera

ceae

49

6.G

eran

ium

pha

eum

L.

Zdra

vinj

ak, v

ilino

oko

2

2 X

G

eran

iace

ae

497.

Bifo

ra ra

dian

s Sm

rdul

ja o

bina

, sm

rduš

a 1

1

X

Apia

ceae

49

8.M

edic

ago

arab

ica

L.

Pjeg

ava

luce

rka,

pje

gava

vija

2

1 X

Fa

bace

ae

499.

Oro

rana

x ch

iron

ium

L.

Zlot

ocvj

eta,

kor

jeni

ca

2 2

X

Apia

ceae

50

0.Yu

cca

glor

iosa

L.

Juka

, juk

a ve

lian

stve

na2

2X

Ag

avac

eae

501.

Vitis

vul

pina

L.

Div

lja lo

za

2 2

X

Vita

ceae

50

2.W

eige

la fl

orid

a V

ajge

lija,

vaj

gela

2

1 X

C

apri

folia

ceae

50

3.Sp

irae

a va

nhou

ttei

Suru

ica

Van

hout

eova

2

2 X

Ro

sace

ae

504.

Berb

eris

julia

nae

Žutik

a Ju

lijan

ina

2 1

X

Berb

erid

acea

e 50

5.C

ornu

s alb

a L.

D

ren

Sibi

rski

1

1 X

C

orna

ceae

50

6.Rh

amnu

s cat

hart

ica

L.

Pasd

ren,

pas

jako

vina

, krk

avin

a 1

1 X

Rh

amna

ceae

50

7.El

aeag

nus a

ngus

tifol

ia L

. D

afin

a, ig

da, m

aslin

a di

vlja

3

1 X

El

aeag

nace

ae

508.

Paliu

rus s

pina

-chr

isti

Dra

, dra

a,

alija

, vuk

održ

ica

4 2

X

Rham

nace

ae

509.

Col

utea

arb

ores

cens

L.

Puca

lina,

bag

rem

žut

i, zv

eak

3

3 X

Pa

pilio

nace

ae

510.

Pitto

spor

um rh

ombi

foliu

m

Pito

spor

aus

tralij

ski

3 1

X

Pitto

spor

acea

e 51

1.Fr

angu

la a

lnus

K

ruši

na, k

rkav

ina,

truš

ljika

1

1 X

Rh

amna

ceae

51

2.C

otin

us c

oggy

gria

R

uj, r

ujev

ina,

žut

o va

rzilo

2

2 X

An

acar

diac

eae

513.

Boug

ainv

illea

spec

tabi

lis

Bog

umila

, bug

envi

la

3 1

X

Nyc

tagi

nace

ae

514.

Euca

lypt

us g

lobu

lus

Euka

liptu

s, gu

min

o dr

vo

4 1

X

Myr

tace

ae

515.

Agav

e am

eric

ana

L.

Aga

va, a

gava

am

eri

ka, l

opar

ina

4 4

X

Agav

acea

e 51

6.C

ordy

line

aust

ralis

L.

Zmaj

evac

, kor

dilin

a 3

3 X

Li

liace

ae

517.

Chr

ysan

them

um fr

utes

cens

L.

Popa

die

1 1

X

Aste

race

ae

518.

Chr

ysan

them

um c

arin

atum

L.

Ivan

ica

1 1

X

C

ompo

sita

e 51

9.C

enta

urea

trin

iaef

olia

R

azli

ak2

2X

As

tera

ceae

52

0.C

enta

urea

pan

noni

ca

Vas

iljak

2 2

X

Aste

race

ae

521.

Cir

sium

pan

noni

cum

O

stan

j, os

at, o

sjak

3

2 X

As

tera

ceae

52

2.Er

ysim

um h

elve

ticum

O

gnjic

a, ž

unja

rica,

prs

tenk

a 2

2 X

Br

assi

cace

ae

523.

Oen

othe

ra m

uric

ata

L.

No

urak

vel

iki

2 2

X

Oen

othe

race

ae

524.

Leon

todo

n au

tum

nalis

L.

Gol

oek

brd

ski

2 2

X

Aste

race

ae

525.

Dat

ura

inno

xia

L.

Tatu

la u

kras

na, t

atul

a 1

1

X

Sola

nace

ae

526.

Plan

tago

maj

or L

. B

okvi

ca ši

roko

lisna

, bok

vica

0

3

X

X

X

Plan

tagi

nace

ae

527.

Bora

go o

ffici

nalis

L.

Bor

ažin

a, li

siin

a, p

ore

, bor

a

4 1

X

Bo

ragi

nace

ae

528.

Beta

mar

itim

a L.

B

litva

mor

ska,

blit

va d

ivlja

2

2

X

Che

nopo

diac

eae

529.

Nep

eta

cata

ria

L.

Met

vica

mac

ina,

met

vica

pla

nins

ka

4 1

X

Lam

iace

ae

530.

Salv

ia sc

lare

a L.

Ža

lfija

sker

letn

a, m

eje

uho

2

1 X

X

La

mia

ceae

53

1.Sa

lvia

fari

nace

a L.

Ža

lfija

ukr

asna

2

1 X

La

mia

ceae

53

2.G

azan

ia

Gaz

ania

2 2

X

As

tera

ceae

53

3.In

ula

hirt

a L.

U

treni

ca ra

pava

, kol

utak

2

2 X

As

tera

ceae

53

4.In

ula

ocul

us-c

hris

ti L.

U

treni

ca, o

man

2

2 X

As

tera

ceae

53

5.Ec

hium

ital

icum

L.

Lisi

ina,

svije

njak

3 1

X

Bora

gina

ceae

Stud

ija o

koliš

nih

i bio

lošk

ih u

vjet

a za

razv

oj o

ptim

alni

h uz

gojn

ih p

odru

ja m

atic

e siv

e p

ele

536.

Linu

m fl

avum

L.

Lan

žuti,

žut

eljic

a 2

1 X

Li

nace

ae

537.

Mon

otro

pa h

ypop

itys L

. K

ukav

ijin

hlje

b 1

1 X

Pi

rola

ceae

53

8.D

rypi

s spi

nosa

L.

Mek

inja

k2

1X

C

aryo

phyl

lace

ae

539.

Alliu

m sp

haer

ocep

halu

m L

. Lu

k cr

veni

, luk

lopt

ast

2 2

X

Allia

ceae

54

0.Sa

ngui

sorb

a of

ficin

alis

L.

Jar

ija tr

ava,

dun

jica,

krv

ara

2 2

X

Rosa

ceae

54

1.Eu

phor

bia

mar

gina

ta

Mlij

eik

a2

1

X

Euph

orbi

acea

e 54

2.Ru

bus f

rutic

osus

L.

Kup

ina,

ost

ruga

, kup

ina

crna

4

4 X

Ro

sace

ae

543.

Sedu

m a

lbum

L.

Žedn

jak

bije

li, ri

zo, b

obov

nik

2 1

X

Cra

ssul

acea

e 54

4.C

arlin

a co

rym

bosa

L.

Kra

vlja

k, k

ompa

va

2 2

X

X

Aste

race

ae

545.

Poly

gonu

m c

onvo

lvul

us L

. V

ijuša

c, v

ijuša

c nj

ivsk

i 2

2

X

Poly

gona

ceae

54

6.Bu

tom

us u

mbe

llatu

s L.

Vod

olju

b, sr

ak3

1X

Al

ism

atac

eae

547.

Cen

taur

ea sa

loni

tana

R

azli

ak2

1X

As

tera

ceae

54

8.Sc

olym

us h

ispa

nicu

s L.

Vru

mbe

lj, d

ragu

šica

2

1 X

X

As

tera

ceae

54

9.C

enta

urea

sols

titia

lis L

. V

rmbe

lj, sj

ekav

ica

žuta

, hrb

ut

2 1

X

X

As

tera

ceae

55

0.Pr

unel

la la

cini

ata

L.

Crn

jeva

c žu

kast

i2

1X

La

mia

ceae

55

1.M

elam

pyru

m n

emor

osum

L.

Uro

dica

mod

rast

a, li

vada

r 2

0

X

Scro

phul

aria

ceae

55

2.Ve

roni

ca sp

icat

a L.

V

eron

ika,

razg

on,

esto

slav

ica

2 2

X

Scro

phul

aria

ceae

55

3.Ve

roni

ca ja

cqui

nii

Ver

onik

a, ra

zgon

, es

tosl

avic

a 2

2 X

Sc

roph

ular

iace

ae

554.

Dau

cus c

arot

a

Šarg

arep

a, m

rkva

2

2

X

X

Apia

ceae

55

5.Su

ccis

ella

infle

xa

Pres

koni

ca2

2X

D

ipsa

cace

ae

556.

Cha

erop

hyllu

m c

olor

atum

L.

Trst

ika

1 1

X

Ap

iace

ae

557.

Lase

rpiti

um si

ler L

. R

asko

vnik

, silj

evin

a di

vlja

2

1 X

Ap

iace

ae

558.

Trig

onel

la c

oeru

lea

Sm

iljki

ta2

1

X

Faba

ceae

55

9.D

oryc

nium

ger

man

icum

D

erni

ca, r

azde

r, bj

elog

lavi

ca

2 1

X

Faba

cea

560.

Vici

a in

cana

L.

Gra

oric

a2

1X

Fa

bace

a 56

1.Vi

cia

villo

sa

Gra

oric

a m

alja

va

2 1

X

X

Fa

bace

a 56

2.C

ardu

us c

andi

cans

St

riak

sreb

rnas

ti 3

2 X

As

tera

ceae

56

3.M

ercu

rial

is a

nnua

L.

Res

ulja

, pro

sina

c 2

2

X

Euph

orbi

acea

e 56

4.St

achy

s pal

ustr

is L

. is

ta b

arsk

i crv

eni

2 1

X

Lam

iace

ae

565.

Sapo

nari

a of

ficin

alis

L.

Sapu

nja

a, b

jelo

noga

, pje

nuša

vac

1 1

X

Car

yoph

ylla

ceae

56

6.So

nchu

s ole

race

us L

. G

orik

a ob

ina

, kos

triš g

ladk

i 2

2

X

Aste

race

ae

567.

Gla

uciu

m fl

avum

M

ak m

orsk

i, m

ak ro

gati,

mak

žut

i 2

2

X

X

X

Papa

vera

ceae

56

8.C

irsi

um h

eter

ophy

llum

M

agar

iš ra

znol

isni

, pal

amid

a 3

3 X

As

tera

ceae

56

9.Te

ucri

um m

onta

num

L.

Trav

a iv

a, iv

ica,

dub

aac

mal

i 3

3 X

La

mia

ceae

57

0.C

oria

ndru

m sa

tivum

L.

Kor

ijand

er, k

orija

ndar

, pap

ri

3 1

X

Ap

iace

ae

571.

Nig

ella

dam

asce

na L

. D

jevo

jka

u ze

leno

m, m

ako

v br

k 2

2

X

Ranu

ncul

acea

e 57

2.M

alva

mos

chat

a L.

Sl

jez

crni

traj

ni

2 2

X

Mal

vace

ae

573.

Leon

urus

car

diac

a L.

Sr

daic

a, k

opric

va o

d sr

ca

2 1

X

Lam

iace

ae

574.

Echi

um ru

brum

Zm

ijogl

avka

, lis

iin

a cr

vena

4

2 X

X

Bo

ragi

nace

ae

575.

Dia

nthu

s car

yoph

yllu

s L.

Kar

anfil

baš

tens

ki, k

arav

ilje

1 0

X

Car

yoph

ylla

ceae

57

6.M

atri

cari

a te

nuifo

lia

Rad

a, m

ali b

rati

1 1

X

X

As

tera

ceae

57

7.O

rnith

ogal

um p

yren

aicu

m L

. B

alav

ac, p

isak

1

1 X

Li

liace

ae

578.

Scro

phul

aria

nod

osa

L.

Ust

upni

k, st

rupn

ik, t

rava

od

šapa

2

1 X

Sc

roph

ular

iace

ae

579.

Sedu

m k

amts

chat

icum

L.

Jari

kam

atsk

i2

2X

C

rass

ulac

eae

580.

Trop

aeol

um m

ajus

L.

Dra

golju

b, d

rago

milj

e, lj

ubid

rag

1 1

X

Tr

opae

olac

eae

Stud

ija o

koliš

nih

i bio

lošk

ih u

vjet

a za

razv

oj o

ptim

alni

h uz

gojn

ih p

odru

ja m

atic

e siv

e p

ele

581.

Verb

ascu

m n

igru

m L

. D

iviz

ma

crna

, div

izm

a ra

na, l

open

1

1 X

Sc

roph

ular

iace

ae

582.

Verb

ascu

m h

euffe

lii

Div

izm

a 2

2X

As

tera

ceae

58

3.Pr

unel

la v

ulga

ris L

. C

rnj,

crnj

evac

2

1 X

La

mia

ceae

58

4.Ae

thus

a cy

napi

um L

. Pe

ršun

div

lji, k

ukut

a m

ala

1 1

X

X

Ap

iace

ae

585.

Gen

atia

na lu

tea

L.

Linc

ura,

trav

a od

srdo

bolje

2

2 X

G

entia

nace

ae

586.

Phyt

olac

ca a

mer

icia

na L

. V

inob

ojka

, gro

zdob

oja,

krm

ez

1 1

X

Phito

lacc

acea

e 58

7.H

elia

nthu

s ann

uus

Sunc

okre

t ukr

asni

2

2

X

Aste

race

ae

588.

Cle

mat

is x

jack

man

i Pa

vit ž

akm

anov

2

2 X

Ra

nunc

ulac

eae

589.

Cle

mat

is fl

amm

ula

L.

Skro

but,

skro

but l

juti

1 1

X

Ranu

ncul

acea

e 59

0.Pa

rthe

noci

ssus

qui

nque

folia

Lo

za p

etol

ista

2

0 X

Vi

tace

ae

591.

Opu

ntia

vul

gari

s Ža

bica

obi

na, s

vekr

vin

jezi

k 2

2 X

C

acta

ceae

59

2.C

istu

s vill

osus

L.

Buš

in ru

žias

ti, b

ušin

, buš

inac

3

3 X

C

ista

ceae

59

3.Li

gust

rum

japo

nicu

m

Japa

nska

kal

ina

2 2

X

Ole

acea

e 59

4.C

allis

tem

on c

itrin

us

Kal

iste

mon

3 1

X

Myr

tace

ae

595.

Spir

aea

x bu

mal

da

Suru

ica

bum

aldo

va

3 3

X

Rosa

ceae

59

6.Pu

nica

gra

ntum

N

ar d

ivlji

, šip

ak lj

uti,

ljuta

k 2

2 X

Pu

nica

ceae

59

7.Vi

tex

agnu

s cas

tus L

. K

onop

ljika

, bib

er d

ivlji

3

2 X

Ve

rben

acea

e 59

8.M

yrtu

s com

mun

is L

. M

irta,

mr

a, m

rel

a, b

jelo

mr

a 3

1 X

M

yrta

ceae

59

9.Be

rber

is th

unbe

rgii

D.C

. Žu

tika

tunb

ergo

va, l

isnj

aa

2 1

X

Berb

erid

acea

e 60

0.C

aesa

lpin

ia g

illie

sii

Var

zilo

, raj

ska

ptic

a, p

oinc

iana

1

0 X

C

aesa

lpin

iace

ae

601.

Lage

rstr

oem

ia in

dica

L.

Lage

rstre

mia

2 2

X

Lyth

race

ae

602.

Rhus

typh

ina

L.

Ruj

kis

eli,

kise

lo d

rvo

3 3

X

Anac

ardi

acea

e 60

3.Al

bizz

ia ju

libri

ssim

A

lbic

ija,

ulim

briš

im2

1X

M

imos

acea

e 60

4.M

agno

lia g

rand

iflor

a L.

M

agno

lija

krup

nocv

ijetn

a 1

3 X

M

agno

liace

ae

605.

Sene

cio

erra

ticus

Ža

blja

trav

a ra

šlja

sta

2 2

X

Aste

race

ae

606.

Leon

todo

n py

rena

icus

G

olo

ek p

lani

nski

2

2 X

As

tera

ceae

60

7.C

repi

s col

umna

e R

adi

2 1

X

Aste

race

ae

608.

Cor

eops

is ti

ncto

ria

Car

sko

oko,

crn

o ok

o 3

3

X

Aste

race

ae

609.

Sedu

m m

axim

um

Bob

ovni

k, ž

ednj

ak

2 2

X

Cra

ssul

acea

e 61

0.C

oreo

psis

lanc

eoat

a L.

C

arev

o ok

o, d

ikin

o ok

o 3

3 X

As

tera

ceae

61

1.Sc

abio

sa lu

cida

U

dovi

ca2

2X

D

ipsa

cace

ae

612.

Maj

oran

a ho

rten

sis

Maj

oran

, miri

šlja

vak,

maž

uran

3

1 X

X

La

mia

ceae

61

3.Pi

cris

hie

raci

oide

s L.

Grk

uša,

pril

jeku

ša, k

onjo

griz

2

1 X

X

As

tera

ceae

61

4.Tr

agop

ogon

ori

enta

lis L

. Ja

rija

bra

da v

elik

a 2

2 X

X

As

tera

ceae

61

5.C

enta

urea

dub

ia

Vas

iljak

2 2

X

Aste

race

ae

616.

Cen

taur

ea g

rise

bach

ii R

azli

ak3

1X

As

tera

ceae

61

7.C

enta

urea

cal

citr

apa

L.

Oko

loep

, sik

avic

a, z

eiji

brk

2

1 X

As

tera

ceae

61

8.Se

rrat

ula

radi

ata

Sr

pak,

gor

ik, r

skav

ac

2 1

X

Aste

race

ae

619.

Sene

cio

eruc

ifoliu

s L.

Žabl

ja tr

ava

velik

a 1

1 X

As

tera

ceae

62

0.Se

neci

o flu

viat

ilis

Kip

rovi

na, r

anik

2

2 X

As

tera

ceae

62

1.An

them

is ti

ncto

ria

L.

Žuta

rada

, rad

a po

padi

ka

2 2

X

X

Aste

race

ae

622.

Asyn

eum

a ca

nesc

ens

Kos

ica

1 1

X

Cam

panu

lace

ae

623.

Scab

iosa

por

tea

Udo

viic

a2

2X

X

D

ipsa

cace

ae

624.

Falc

aria

vul

gari

s Sr

pak,

srpi

ca, r

enak

1

1

X

X

Apia

ceae

62

5.C

alam

inth

a of

ficin

alis

M

etvi

ca g

orsk

a, m

arul

ja o

bina

4

1 X

La

mia

ceae

Stud

ija o

koliš

nih

i bio

lošk

ih u

vjet

a za

razv

oj o

ptim

alni

h uz

gojn

ih p

odru

ja m

atic

e siv

e p

ele

626.

Cal

amin

tha

nepe

ta

Met

vica

div

lja

3 1

X

Lam

iace

ae

627.

Cir

sium

ole

race

um

Vod

enik

a, v

oden

jak,

osj

ak, o

sat

2 1

X

Aste

race

ae

628.

Cir

sium

afr

um

Sato

vina

3 3

X

Aste

race

ae

629.

Cir

sium

pal

ustr

e B

arsk

i i

ak, b

arsk

a pa

lam

ida

3 1

X

Aste

race

ae

630.

Picr

is e

chio

ides

L.

Grk

uša,

pra

ska

2 2

X

As

tera

ceae

63

1.Ru

dbec

kia

hirt

a L.

R

udbe

kia

1 1

X

Aste

race

ae

632.

Cam

panu

la la

tifol

ia L

. Zv

oni

, zvo

ni

širo

kolis

ni

3 1

X

Cam

panu

lace

ae

633.

Cam

panu

la c

rass

ipes

Zv

once

3 1

X

Cam

panu

lace

ae

634.

Cam

panu

la b

onon

iens

is L

. Zv

once

, zvo

ni

, zvo

nik

a3

1X

C

ampa

nula

ceae

63

5.C

arth

amus

lana

tus L

. B

odal

j, bo

dež,

brm

elj ž

uti

3 1

X

As

tera

ceae

63

6.Ec

hino

ps ru

then

icus

Si

kavi

ca, g

lavo

4 2

X

Aste

race

ae

637.

Alliu

m o

chro

leuc

um

Luk

divl

ji bi

jeli

2 1

X

Allia

ceae

63

8.Ve

rbas

cum

niv

eum

D

iviz

ma

2 2

X

Sc

roph

ular

iace

ae

639.

Verb

ascu

m a

dam

ovic

ii D

iviz

ma

2 2

X

Sc

roph

ular

iace

ae

640.

Pim

pine

lla sa

xifr

aga

L.

Bed

rinac

, bed

rnic

a, si

ljevi

na

1 1

X

Apia

ceae

64

1.Pe

uced

anum

cer

vari

a Si

ljevi

na, d

eves

ilje

2 1

X

Apia

ceae

64

2.Li

bano

tis m

onta

na

Zdra

vinj

ak1

1X

X

Ap

iace

ae

643.

Sese

li gr

acile

D

eves

ilje

2 1

X

Apia

ceae

64

4.Se

seli

hipp

omar

athr

um L

. D

eves

ilje

1 1

X

Apia

ceae

64

5.Er

yngi

um a

met

hyst

inum

L.

Kot

rljan

mod

ri, v

etro

valj

1 1

X

Apia

ceae

64

6.Te

ucri

um p

oliu

m L

. Pe

pelju

ša, t

rava

od

kras

ta

2 2

X

Lam

iace

ae

647.

Men

tha

pipe

rita

L.

Nan

a, n

ana

pito

ma,

met

vica

2

1 X

La

mia

ceae

64

8.As

ter a

mel

lus L

. Zv

jezd

ica,

zvj

ezda

n, z

vjez

dac

2 2

X

Aste

race

ae

649.

Trifo

lium

pal

lesc

ens

Dje

telin

a bl

ijeda

2

1 X

Fa

bace

ae

650.

Gen

tiana

pne

umon

athe

L.

Svje

ica,

siriš

tara

vel

ika

2 2

X

Gen

tiana

ceae

65

1.N

igel

la sa

tiva

L.

Ma

kov

brk,

upav

a ka

ta,c

rni k

im

2 2

X

Ra

nunc

ulac

eae

652.

Hie

raci

um ra

cem

osum

K

osm

uric

a, ru

njav

ica

2 2

X

Aste

race

ae

653.

Hie

raci

um g

uent

heri

-bec

kii

Zeija

lobo

da, r

unjik

a 2

1 X

As

tera

ceae

65

4.H

iera

cium

gym

noce

phal

um

Zeija

lobo

da, r

unjik

a 2

1 X

As

tera

ceae

65

5.St

atic

e gm

elin

i Tr

avul

ja, l

imon

ium

2

2 X

Pl

umba

gina

ceae

65

6.Ze

a m

ays L

. K

ukur

uz, k

uruz

0

3

X

Poac

eae

657.

Cal

luna

vul

gari

s V

rijes

, vrij

esak

2

1 X

Er

icac

eae

658.

Satu

reja

mon

tana

L.

Vrij

esak

pla

nins

ki, b

resi

na,

ubar

4

2 X

La

mia

ceae

65

9.Am

aran

thus

cau

datu

s L.

Perja

nica

, tur

in2

2

X

Amar

ntha

ceae

66

0.Be

llis s

ilves

tris

K

rasu

ljak

šum

ski,

kras

ulja

k m

ali

1 1

X

Aste

race

ae

661.

Sese

li to

mm

asin

ii D

eves

iljka

, dev

esilj

e 2

1 X

Ap

iace

ae

662.

Liat

ris s

pica

ta L

. Li

jatri

s1

1X

As

tera

ceae

66

3.C

arlin

a ac

aulis

L.

Vili

no si

to, k

ralje

vac,

kra

guja

c 3

3 X

As

tera

ceae

66

4.C

epha

lari

a le

ucan

tha

Kom

oljik

a, p

rask

o, g

lava

tka

bije

la

2 2

X

Dip

saca

ceae

66

5.In

ula

crith

moi

des L

. M

orsk

i kop

rc

3 3

X

Aste

race

ae

666.

Cle

rode

ndro

n tr

icho

tom

um L

. K

lero

dend

ron

japa

nski

1

1 X

Ve

rben

acea

e 66

7.St

ernb

ergi

a lu

tea

Žuta

luža

rka,

brn

duša

, lal

a 2

2 X

Am

aryl

lidac

eae

668.

Chr

ysan

them

um

Hriz

ante

ma

bašt

ensk

a 1

1 X

As

tera

ceae

66

9.El

aeag

nus p

unge

ns

Vrb

a m

irišl

java

4

1 X

El

aeag

nace

ae

670.

Arbu

tus u

nedo

L.

Mag

inja

, pla

nika

, jag

odnj

ak

2 1

X

Eric

acea

e

Stud

ija o

koliš

nih

i bio

lošk

ih u

vjet

a za

razv

oj o

ptim

alni

h uz

gojn

ih p

odru

ja m

atic

e siv

e p

ele


96

BILJEŠKE


97

Documents

Monografija „Uzgoj i selekcija matica sive pþele (Apis mellifera carnica)“ radjena je u okviru u okviru projekta BEE Promoted-Promocija pþelarstva. Projekat je finansiran u