MONITORING POPULACIJE ORLA ŠTEKAVCA - vusz.hr · PDF fileOrao štekavac Haliaeetus albicilla (Linneaus, 1758) je najveća ptica grabljivica Panonskih nizinskih prostora. ... (Zagreb),

Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode Croatian Society for Bird and Nature Protection

Poštanska adresa: Gundulićeva 19a; HR-31000 Osijek tel:+385 31 202 796; Mobilni: +385 99 402 42 82

MONITORING POPULACIJE ORLA ŠTEKAVCA

Haliaeetus albicilla

U VUKOVARSKO-SRIJEMSKOJ ŽUPANIJI

Konačno izvješće

Tibor Mikuska, dipl.ing. biologije-ekologije

Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode

Osijek, lipanj 2009.

Monitoring orla štekavca u Vukovarsko-srijemskoj županiji

Mikuska T. 2009 2

SADRŽAJ Uvod 1 Metode rada 1 Rezultati monitoringa 4

• Biologija vrste 4 • Veličina i rasprostranjenost gnijezdeće populacije 5 • Opis gnijezdećih lokacija 6 • Uspjeh gniježđenja 17 • Prstenovanje mladih 17 • Ugroženost i zaštita 18 • Preporuke za zaštitu 20

Literatura 21 Zahvala 21


Mikuska T. 2009 3

Uvod

Orao štekavac Haliaeetus albicilla (Linneaus, 1758) je najveća ptica grabljivica Panonskih nizinskih prostora. Ukupna gnijezdeća populacija u Hrvatskoj 2005. godine procijenjena je na 140-150 pari (Radović A. i Mikuska 2009) te ima status Ugrožene svojte temeljem Crvene knjige ugroženih vrsta ptica Hrvatske (Radović i sur. 2003). Također je proglašena Strogo zaštićenom vrstom sukladno odredbama Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 70/2005) i Pravilnika o proglašavanju svojti strogo zaštićenima i zaštićenima (Narodne novine br. 7/2006).

Na području Hrvatske orao štekavac je rasprostranjen u poplavnim dolinama

velikih rijeka (Drave, Dunava, Kupe i Save), te u nizinskim poplavnim šumama u blizini šaranskih ribnjaka (Radović A. i Mikuska 2009; Radović i sur. 2003). Nekada je živio u Primorju i Dalmaciji, ali je iz tih krajeva istrijebljen do kraja 60-ih godina prošlog stoljeća (Rucner 1998) tako da ih u Hrvatskoj danas nema južnije od Save i Kupe.

Redoviti monitoring dijela gnijezdeće populacije orla štekavca odvijao se krajem

80-tih godina prošlog stoljeća, koji je u području parkova prirode Kopački rit i Lonjsko polje nastavljen nakon Domovinskog rata i osnivanja odgovarajućih javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima. Osnivanjem Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima Vukovarsko-srijemske županije stekli su se uvjeti za započinjanje monitoringa ove vrste, te je 2009. prva godina ovog, nadamo se dugogodišnjeg programa praćenja gnijezdeće populacije ove vrste.

Metode rada Monitoring gnijezdeće populacije orla štekavca na području Vukovarsko-srijemske

županije odvijao se u nekoliko faza:

• Kartiranje poznatih gnijezda – u suradnji s djelatnicima Hrvatskih šuma d.o.o, Uprave šuma Vinkovci, tijekom ožujka izvršen je prvi obilazak terena i kartiranje poznatih gnijezda. Uz pomoć GPS uređaja zabilježene su lokacije gnijezda, vrsta drveta na kojoj je

gnijezdo sagrađeno, te aktivnost ptica na teritoriju. Kako u ožujku odrasle ptice već inkubiraju jaja, kako bi izbjegli nepotrebno uznemiravanje ptica u ranoj fazi gniježđenja aktivnost u gnijezdu smo promatrali teleskopom sa udaljenosti od 100-300 m.

Točne podatke o lokaciji gnijezda (bilježene uz pomoć GPS-a), vrsti i parametrima drveta na kojem je gnijezdo sagrađeno zabilježili smo tijekom travnja i svibnja prilikom prstenovanja mladih. • Utvrđivanje uspjeha gniježđenja – je vršeno tijekom drugog dijela gnijezdeće

sezone (travanj/svibanj) kada odrasle ptice othranjuju mlade. U tom trenutku, tolerancija odraslih na uznemiravanje je veća, te je moguće

izvršiti kratkotrajno zadržavanje ispod samog gnijezda, a da ne dođe do njegovog napuštanja. Stoga je utvrđivanje uspjeha gniježđenja i prstenovanje mladih izvršeno u zadnjem tjednu travnja i prvom tjednu svibnja. Uspjeh gniježđenja smo utvrdili


Mikuska T. 2009 4

neposrednim uvidom u stanje gnijezda tj. penjanjem. Pri tome smo bilježili broj mladih po gnijezdu, kao i ostatke ishrane. • Provođenje međunarodnog programa prstenovanja u boji – je vršeno

istovremeno s utvrđivanjem uspjeha gniježđenja. Mladi su prstenovani prstenovima u boji sukladno međunarodnom programu

prstenovanja (Helander 1985) u kojem Hrvatska učestvuje po prvi puta. Prstenje u boji je nabavio Zavod za ornitologiju HAZU iz Zagreba. U suradnji s kolegama iz Nacionalnog parka Dunav-Drava i profesionalnog alpinista, mladi su iz gnijezda spušteni na tlo gdje su prstenovani. Na svaku nogu je stavljen po jedan prsten u boji – zeleno-crni označava prstenovačku centralu (Zagreb), a plavo-crni označava godinu prstenovanja (2009).

Osim prstenovanja, ptićima su uzeti uzorci perja za DNK analizu, te bris iz kloake za analizu na prisutnost ptičjih bolesti.

Rezultati monitoringa

Biologija vrste Orao štekavac je dugoživuća ptica grabljivica s dugom (sporom) reprodukcijskom

strategijom i vrlo malim godišnjom produkcijom mladih. U prirodi može doživjeti starost do 36 godina, a prosječno trajanje života je 11,2 godine. Dugačak životni vijek je kompenzacija za vrlo nizak godišnji natalitet što ovu vrstu čini vrlo osjetljivom na povećanje mortaliteta odraslih jedinki.

Spolnu zrelost prosječno dostiže u petoj godini života (raspon od 3-7 godina)

kada bira partnera i zauzima gnijezdeći teritorij. Sezona gniježđenja započinje krajem siječnja zauzimanjem teritorija i izgradnjom

ili popravljanjem gnijezda. Na pojedinom teritoriju uobičajeno se nalaze 2-3 gnijezda. Gnijezda gradi gotovo isključivo na velikim i starim stablima crnih i bijelih topola, bijelih vrba ili hrasta lužnjaka. Velika i stara stabla su nužna kako bi mogla podržavati gnijezdo koje predstavlja ogromnu konstrukciju s površinom do 4 m2, visoku do 10 m i tešku nekoliko stotina kilograma.

Ženka leže od 1-3 jaja, a inkubacija traje 35-38 dana pri čemu sudjeluju oba

roditelja. Mladi su čučavci koje roditelji hrane u gnijezdu slijedećih 70-86 dana. Broj mladih u gnijezdu može biti 1-2, vrlo rijetko čak i 3. Kod orlova štekavaca

«kainizam» tj. pojava da stariji i/ili jači ptić ubije mlađeg nije obligatan. Stoga, u sezonama kada ima dovoljno hrane i kod onih parova koji su dovoljno sposobni osigurati tu hranu mladima, nerijetko do izletanja prežive oba ili čak tri ptića.

Nakon izletanja, mladi ovise o ishrani roditelja slijedećih 1-2 mjeseca, a

zadržavaju se na njihovom teritoriju 3-4 mjeseca nakon čega se osamostaljuju i započinju fazu lutanja i disperzije širom Panonske nizine (Ham i sur. 1990) koja će trajati do spolne zrelosti.


Mikuska T. 2009 5

Veličina i rasprostranjenost gnijezdeće populacije

Na području Vukovarsko-srijemske županije, na području Spačvanskih šuma zabilježili smo gniježđenje 11 pari orlova štekavaca (Karta 1). Od tog broja, samo u jednom slučaju (Banov dol) smo utvrdili postojanje gnijezdećeg teritorija bez točnog pronalaska gnijezda. Naime, poznato gnijezdo u odjelu 28 nije bilo aktivno (u odjelu je izvršena čista sječa uz ostavljanje stabla s gnijezdom i nekoliko okolnih stabala Slika 4), ali su zbog izvođenja daljnjih radova sječe i prevelike otvorenosti gnijezda ptice premjestile mjesto gniježđenja, najvjerojatnije južnije u područje prva tri odjela g.j. Kusare gdje još postoje odgovarajuće šume.

Karta 1. Lokacije gniježđenja orla štekavca Haliaeetus albicilla na području Vukovarsko-srijemske županije tijekom 2009 godine. Brojevi označavaju uspjeh gniježđenja, a zvjezdice postojanje teritorija

Prema navodima djelatnika Hrvatskih šuma još tri para gnijezde uz rijeku Dunav na dunavskim adama i preostalim odgovarajućim poplavnim šumama (Karta 2). Ove navode, nažalost, ove za sada nismo mogli provjeriti zbog visokog vodostaja Dunava koji je onemogućio terenski rad, te će biti potrebno izvršiti dodatne terenske izlaske tijekom zime.

Smatramo da je broj od 11-14 gnijezdećih pari minimalan, te da se u prostranstvima Spačvanskih šuma kriju još neotkriveni gnijezdeći teritoriji, osobito na područjima šumarija Gunja, Vinkovci, Vrbanja i Županja. Stoga bi trebalo započeti sustavno pretraživanje pogodnih šumskih odjela tijekom zimskih mjeseci (od studenog do veljače) kako bi se utvrdili novi gnijezdeći teritoriji.


Mikuska T. 2009 6

Karta 2. Lokacije potencijalnog gniježđenja orla štekavca Haliaeetus albicilla na području gospodarske jedinice Vukovarsko dunavske ade

Opis gnijezdećih lokacija Za svako zabilježeno gnijezdo uzeli smo niz parametra koji su dani u Tablici 1.

Tablica 1 Osnovni parametri gnijezda orla štekavca u Vukovarsko-srijemskoj županiji Br. Predjel* Odjel Vrsta drveta Prsni promjer (cm) Aktivnost 1 Muško Ostrvo 63 Quercus robur Aktivno 2 Banov Dol 28a Quercus robur Neaktivno 3 Orljak 4a Quercus robur 250,4 Aktivno 4 Slavir 1 8 Quercus robur 190,0 Aktivno 5 Slavir 2 47a Quercus robur 293,2 Aktivno 6 Slavir 3 103 Quercus robur 247,6 Aktivno 7 Topolovac 11a Quercus robur 254,4 Aktivno 8 Debrinja 1 16 Quercus robur Aktivno 9 Debrinja 2 94 Quercus robur Aktivno 10 Debrinja 3 82 Quercus robur 220,2 Aktivno 11 Debrinja 4 48e Quercus robur Aktivno *napomena: radi zaštite orlova štekavaca točne lokacije gnijezda smatraju se osjetljivom informacijom, te su dostavljene Javnoj ustanovi u posebnom obliku


Mikuska T. 2009 7

1) Muško Ostrvo Aktivno gnijezdo štekavca je izgrađeno na hrastu lužnjaku Quercus robur, odjel

63, u šumi površine 150 x 150 metara koja je ostavljena upravo zbog gniježđenja orlova prilikom čiste sječe cjelokupnog odjela (slika 1). Prema navodima revirnika, ovaj gnijezdeći teritorij je poznat već godinama, a prilikom terenskog izlaska 18. ožujka vidjeli smo odraslu pticu kako hrani dva mlada ptića, što je jasan indikator da su ovdje orlovi započeli sa gniježđenjem još tijekom siječnja (slika 2).

Dana 01.04. prstenovana su oba ptića u gnijezdu koji su bili u dobroj kondiciji.

Zanimljivo je da smo u gnijezdu među ostacima ishrane, osim plijena prirodnog porijekla (siva čaplja, zec, fazan i šaran) našli ostatke domaćih mačaka, domaćih kokoši, te dimljeni buncek što nam sugerira da odrasle ptice traže hranu u blizini sela ili nekom obližnjem smetlištu. Najbliže mjesto za ishranu orlova je Biđ udaljen oko 1 km od gnijezda.

Slika 1. Lokacija gnijezda orla štekavca u Muškom ostrvu (Izvor: www.googleEarth.com) Slika 2. Gnijezdo orla štekavca u Muškom ostrvu. Na gnijezdu se vidi odrasla ptica u trenutku hranjenja mladih (Foto: Pavle Dragičević)


Mikuska T. 2009 8

2) Banov Dol Neaktivno gnijezdo štekavca je izgrađeno na hrastu lužnjaku Quercus robur, odjel

28a, u skupini stabla koja je ostavljena upravo zbog gniježđenja orlova prilikom čiste sječe cjelokupnog odjela (slika 3).

Prema navodima gosp. Dekanića, revirnika, gnijezdo je poznato najmanje

posljednjih pet godina, što se može i vidjeti na temelju njegovog sustavnog dograđivanja (slika 4), dok je zadnje gniježđenje u njemu zabilježeno prije četiri godine tj. 2005.

Odjel je posječen 2006. godine kada je ostavljeno oko 15 stabala zajedno s gnijezdom. Međutim, zbog utjecaja vremenskih prilika, polovica preostalih stabala se tijekom tri godine izvalila, tako da sada u neposrednoj blizini postoji samo sedam preostalih stabala.

Kao rezultat toga, kao i nastavka čiste sječe u susjednom 27-om odjelu, ptice su napustile gnijezdo, te su vjerojatno napravile novo oko 400 metara južnije, u odjelima 1-3 gospodarske jedinice Kusare, šumarija Županja. Par odraslih ptica smo vidjeli kako dolazi iz pravca juga, te kruži nad lokacijom gnijezda tijekom terenskog obilaska 18. ožujka. Ove navode o novom gnijezdu bi trebalo potvrditi terenskim obilaskom navedenih odjela tijekom zimskih mjeseci.

Najbliže mjesto za ishranu ovog para predstavlja rječica Berava koja protječe u neposrednoj blizini ovog područja (Slika 3).

Slika 3. Lokacija gnijezda orla štekavca u Banovom dolu (Izvor: www.googleEarth.com) Slika 4. Gnijezdo orla štekavca u Banovom dolu. Na gnijezdu se vidi da su ga orlovi godinama dograđivali (Foto: Pavle Dragičević)


Mikuska T. 2009 9

3) Orljak Aktivno gnijezdo štekavca je izgrađeno na hrastu lužnjaku Quercus robur, odjel

4a, u šumi smještenoj na otoku koji je nastao nakon regulacija i presijecanja meandara rječice Bitulje (slika 5).

Prema navodima revirnika, gosp. Matijaševića, ovaj gnijezdeći teritorij je aktivan

najmanje 15 godina, a prilikom terenskog izlaska 18. ožujka vidjeli smo odraslu pticu kako leži u gnijezdu, dok je partner čuvao revir i tjerao dva gavrana Corvus corax koji su se pojavili u blizini gnijezda.

Dana 08.05. prstenovan je mladi u gnijezdu koji je bio u dobroj kondiciji (Slika 6).

Prema navodima gosp. Matijaševića, ovaj par je uglavnom imao po jedno mlado tijekom proteklih sezona, osim jedne godine (2002 ili 2003) kada je izveo dva mlada.

Najbliže mjesto za ishranu predstavlja sama rječica Bitulja.

Slika 5. Lokacija gnijezda orla štekavca u Orljaku. (Izvor: www.googleEarth.com) Slika 6. Prstenovano mlado iz revira Orljak (Foto: Pavle Dragičević)


Mikuska T. 2009 10

4) Slavir 1 Aktivno gnijezdo štekavca je izgrađeno na hrastu lužnjaku Quercus robur u šumi

odjela 8 (slika 7). Prema navodima revirnika, riječ je o novom gnijezdu (i gnijezdećem teritoriju) koje je izgrađeno tijekom zime 2008/2009. 18. ožujka smo prilikom obilaska zatekli jednu odraslu pticu tijekom inkubacije.

Dana 08.05. prstenovan je mladi u gnijezdu koji je bio u dobroj kondiciji, a od

ostataka ishrane smo zatekli ribu i divlju patku. Najbliže mjesto za ishranu ovog para predstavljaju obližnja Bistračka bara koje se

redovito plavi.

Slika 7. Lokacija gnijezda orla štekavca Slavir 1. (Izvor: www.googleEarth.com)


Mikuska T. 2009 11


odjela 47a (slika 8). Prema navodima revirnika, ovo gnijezdo je poznato već nekoliko godina, a 18. ožujka smo prilikom obilaska ispod gnijezda zatekli nešto izmeta što je bio jasan dokaz da ga orlovi koriste.

Nažalost, veliki vjetrolom koji je 2008. poharao odjel 47. uzrokovao je opsežne

radove na uklanjanju štete koji su se nastavili tijekom cijelog proljeća 2009. godine. Stoga, prilikom ponovnog obilaska gnijezda 08. svibnja, u blizini gnijezda smo zatekli jednu odraslu pticu koja je sletjela na samo gnijezdo i otjerala gavrana Corvus corax ali u gnijezdu nije bilo mladih.

Najbliže mjesto za ishranu ovog para također predstavljaju obližnje bare koje se redovito plave te rječica Virovi koja protječe na oko 1,5 km južno od gnijezda.



Mikuska T. 2009 12


odjela 103 (slika 9) smještenoj na gredi između dvije bare. Prema navodima revirnika, gosp. Goreta ovo gnijezdo je također poznato već nekoliko godina. Prilikom obilaska područja 18. ožujka smo u gnijezdu zatekli jednu odraslu pticu.

08. svibnja je u gnijezdu prstenovano jedno mlado u dobroj kondiciji, a u gnijezdu

nismo našli ostatke ishrane. Najbliže mjesto za ishranu ovog para također predstavljaju obližnje bare Viračna i

B. Jasinje koje se redovito plave, kao i rječica Brežnica koja se nalazi na oko 1,5 km od gnijezda.



Mikuska T. 2009 13

7) Topolovac Aktivno gnijezdo štekavca je izgrađeno na hrastu lužnjaku Quercus robur u šumi

odjela 11a (slika 10). Prema navodima revirnika, gosp. ___, ovaj par je poznat od 2005. godine. Tijekom obilaska područja 27. ožujka u gnijezdu smo zatekli jednu odraslu pticu.

30. travnja u gnijezdu nisu nađeni mladi, kao niti ostaci ishrane, a nije nam poznat

niti uzrok propadanja gniježđenja. Najbliže mjesto za ishranu ovog para predstavljaju obližnje bare Runova i Prična

bara koje se redovito plave, kao i rječica Spačva koja se nalazi na oko 1,2 km sjeverno od gnijezda.

Slika 10. Lokacija gnijezda orla štekavca kod Topolovca. (Izvor: www.googleEarth.com)


Mikuska T. 2009 14

8) Debrinja 1 Aktivno gnijezdo štekavca je izgrađeno na hrastu lužnjaku Quercus robur u šumi

odjela 16a (slika 11). Prema navodima revirnika, gosp. Mudrinića, ovaj gnijezdeći teritorij je aktivan proteklih 4-5 godina. Tijekom obilaska područja 27. ožujka u gnijezdu smo zatekli jednu odraslu pticu.

Prilikom ponovnog obilaska, 30. travnja, zabilježili smo samo neuspješno

gniježđenje, a ispod gnijezda smo pronašli ljuske od jajeta što je dokazivalo ovogodišnji pokušaj gniježđenja. Uzrok propadanja legla su bili radovi sječe koji su se tijekom travnja izvodili u neposrednoj blizini gnijezda susjednog odjela, te uzrokovali uznemiravanje odraslih ptica.

Najbliže mjesto za ishranu ovog para rječica Studva s obližnjim poplavnim barama i depresijama.

Slika 11. Lokacija gnijezda orla štekavca Debrinja 1. Na slici se vide poplavljene depresije koje se plave vodama rječice Studve (Izvor: www.googleEarth.com)

http://www.googleearth.com/


Mikuska T. 2009 15


odjela 94 (slika 12). Prema navodima revirnika, gosp. Mudrinića, ovaj gnijezdeći teritorij je također aktivan proteklih nekoliko godina. Tijekom obilaska područja 27. ožujka ispod gnijezda smo zatekli veću količinu izmeta koja je indicirala njegovo korišenje.

Prilikom ponovnog obilaska, 30. travnja, nismo mogli zabilježiti uspjeh gniježđenja

zbog izuzetno gustog podrasta koji je u potpunosti ometao pogled na gnijezdo. Uz poplavne bare, najbliže mjesto za ishranu ovog para je rječica Debrinja, te

rijeka Sava koja se nalazi na udaljenosti od oko 4 km.

Slika 12. Lokacija gnijezda orla štekavca Debrinja 2. (Izvor: www.googleEarth.com)


Mikuska T. 2009 16


odjela 62 (slika 13). Prema navodima revirnika, gosp. Mudrinića, ovaj gnijezdeći teritorij je aktivan posljednje tri godine.

Tijekom obilaska područja 27. ožujka ispod gnijezda smo zatekli veću količinu

izmeta, te odraslu pticu prilikom inkubacije. Ovaj par potječe iz susjednog odjela 50, koji je posječen 2000. godine. Tada je također ostavljena skupina stabala s gnijezdom, ali se ona u međuvremenu prorijedila, a samo gnijezdo je palo. Stoga su se ptice preselile oko 600 metara jugo-istočnije, ali još uvijek redovito posjećuju bivše mjesto gniježđenja što smo se mogli uvjeriti tijekom oba obilaska.

Prilikom ponovnog obilaska, 30. travnja, prstenovali smo jedno mlado u dobroj

fizičkoj kondiciji. Uz poplavne bare, najbliže mjesto za ishranu ovog para su rječice Smogva i

Studva koje protječu istočno i sjeverno od mjesta gniježđenja.

Slika 13. Lokacije gnijezda orla štekavca Debrinja 3 i Debrinja 4. (Izvor: www.googleEarth.com)


Mikuska T. 2009 17


odjela 48e (slika 13). Prema navodima revirnika, gosp. Mudrinića, ovaj gnijezdeći teritorij je aktivan od 2000 godine. Tijekom obilaska područja 27. ožujka u gnijezdu smo vidjeli jednu pticu koja inkubira jaja.

Prilikom ponovnog obilaska, 30. travnja, prstenovali smo dva mlada u dobroj kondiciji, a od ostataka ishrane smo pronašli ljuske od riba te ostatke neidentificirane vrste ptica.

Uz poplavne bare, najbliže mjesto za ishranu ovog para su rječice Smogva i Studva koje protječu istočno i sjeverno od mjesta gniježđenja.

Kao zanimljivost ističemo činjenicu je da je zračna udaljenost između ova dva para iznosila 710 metara.

Uspjeh gniježđenja Od 11 pregledanih i aktivnih teritorija gniježđenje je bilo uspješno u šest slučajeva

(55%), neuspješno u tri slučaja (27%) a uspješnost nismo mogli utvrditi u slučaju Banovog dola (nepoznata točna lokacija gniježđenja), te Debrinja_2 gdje je gust podrast u potpunosti onemogućavao pogled ili penjanje na gnijezdo.

U šest uspješnih gnijezda zabilježeno je ukupno 8 mladih ptića što daje uspjeh gniježđenja od 1,33 mlada po uspješnom paru. Ova vrijednost je u razini najnižih zabilježenih vrijednosti gniježđenja u Hrvatskoj i kreće se ispod višegodišnjeg prosjeka koji iznosi 1,55 mladih/uspješnom gnijezdu (Mikuska 2007). Parovi u Muškom ostrvu i Debrinja_4 su imali po dva ptića po gnijezdu.

Ukupni uspjeh gniježđenja (uspješni + neuspješni parovi, N = 9) iznosi 0,89 mladih/gnijezdu.

Od zabilježena tri neuspješna gniježđenja, u dva slučaja uzrok propadanja legla

možemo pripisati ljudskim aktivnostima tj. sječi u blizini gnijezda unutar perioda gniježđenja.

Kod gnijezda Slavir_2 tijekom ranog proljeća je vršena sanitarna sječa nakon velikog vjetroloma koji je u ljeto 2008. godine pogodio 47. odjel. Kod gnijezda Debrinja_1 sječa susjednog odjela provedena je tijekom travnja što je dovelo do napuštanja aktivnog gnijezda, tako da smo u svibnju ispod gnijezda našli ljuske od jaja.

Treće neuspješno gniježđenje zabilježeno je u gospodarskoj jedinici Topolovac, ali uzroci propadanja legla nisu poznati.

Ovi slučajevi jasno govore o potrebi stroge provedbe pravila o zabrani kretanja i obavljanja djelatnosti u krugu od 500 metara od orlovog gnijezda u periodu od 01. siječnja do 15. srpnja, kako bi parovi mogli gnijezditi bez uznemiravanja.

Prstenovanje mladih Svih osam mladih orlova je tijekom 2009. godine i prstenovano (Tablica 2, Slika

14). Pri tome treba naglasiti da je par orlova u Muškom ostrvu imao mlade vrlo rano, tako da smo ih prstenovali već 01. travnja, gotovo mjesec dana ranije od ostalih parova. U to vrijeme prstenovi u boji još nisu stigli, te su prva dva ptića označena „klasičnim“ metalnim prstenom Zavoda za ornitologiju, te plastičnim bijelim prstenom.


Mikuska T. 2009 18

Tablica 2. Rezultati prstenovanja mladih orlova štekavaca na području Vukovarsko-srijemske županije tijekom 2009. godine

Datum Mjesto prstenovanja Prsten u boji 01.04.09. Vođinci - Muško ostrvo bijeli 1H na desnoj nozi, metalni na lijevoj 01.04.09. Vođinci - Muško ostrvo bijeli 1J na desnoj nozi, metalni na lijevoj

30.04.09. Spačvanske šume - Debrinja Desna noga: crno-zeleni U010, Lijeva noga: Plavo-crni B7 84



08.05.09. Spačvanske šume - Slavir Desna noga: crno-zeleni U017, Lijeva noga: Plavo-crni B7 91

08.05.09. Spačvanske šume - Slavir Desna noga: crno-zeleni U018, Lijeva noga: Plavo-crni B7 92

08.05.09. Spačvanske šume - Orljak Desna noga: crno-zeleni U019, Lijeva noga: Plavo-crni B7 93

Slika 14 Prstenovani orao štekavac u gnijezdu. Photo: Lorand Lukacsi

Ugroženost i zaštita Tijekom gniježđenja 2009. godine, kao što je to već navedeno u poglavlju „Uspjeh

gniježđenja“, dva od tri zabilježena neuspješna gniježđenja možemo izravno povezati s ljudskim aktivnostima tj. izvođenjem šumarskih radova u neposrednoj blizini aktivnog gnijezda tijekom sezone gniježđenja. Osim izvođenja šumarskih radova, uznemiravanje može uzrokovati kretanje čovjeka u blizini gnijezda i iz raznih drugih razloga poput lovnih aktivnosti, potrage za šumskim plodovima (branje gljiva i drugog bilja, sakupljanje puževa, traženje jelenskih rogova tijekom proljeća), rekreacije itd. Međutim, problem uznemiravanja moguće je jednostavno riješiti provedbom zabrane


Mikuska T. 2009 19

kretanja u blizini gnijezda u radijusu od 500 m tijekom sezone gniježđenja tj. u periodu od 01. siječnja do 15. srpnja.

Drugi zabilježeni vid ugrožavanja na području Spačvanskih šuma predstavlja

jednodobno gospodarenje šumama koje u konačnici dovodi do čiste sječe velikih površina iste dobne starosti tj. do nestanka pogodnih stabala za gniježđenje. Na području Spačvanskih šuma naišli smo također na dva modela kojima se ovaj problem nastojao riješiti, pri čemu smo mogli utvrditi i njihove praktične vrijednosti za zaštitu orlova: 1) na području Banovog dola i Debrinje je prilikom čiste sječe ostavljena grupica

stabala (do 15), uključujući stablo s gnijezdom (Dekanić, usmeno, Slika 4). U oba ova slučaja, navedena metoda nije dugoročno osigurala povoljne uvjete za gniježđenje orlova. U slučaju Banovog dola, u nepunih tri godine od sječe/ostavljanja stabala došlo je do izvaljivanja dijela preostalih stabala uzrokovanog nepovoljnim vremenskim uvjetima. Orlovi su napustili navedeno gnijezdo i započeli s gniježđenjem na za sada nepoznatoj lokaciji. Slično se dogodilo i u području Debrinje, gdje je nakon čiste sječe u odjelu 50

također ostavljena grupa stabala. I ovdje je došlo do izvaljivanja dijela preostalih stabala, uključujući stabla s gnijezdom, te su se orlovi preselili i sagradili novo gnijezdo u susjednom odjelu. 2) na području Muškog ostrva tijekom čiste sječe odjela ostavljen je čitav dio šume veličine 150 x 150 metara (Slika 1). U ovom slučaju, orao je nastavio gnijezditi u preostalom dijelu šume, te se ova metoda pokazala dugoročno uspješnija od prethodne.

Popis ostalih ugrožavajućih faktora kod orla štekavca dana je u akcijskom planu

za njihovu zaštitu (Helander i Stjenberg 2003). Od svih navedenih možemo izdvojiti najvažnije koje su primjenjivi na području Vukovarsko-srijemske županije: • Vodnogospodarski radovi i isušivanje vlažnih i močvarnih područja – ovi radovi

dovode do neposrednog uništavanja vlažnih i močvarnih staništa o čijem postojanju izravno ovisi količina plijena kojim se orlovi hrane. Stoga, najavljena izgradnja kanala Dunav-Sava, te predviđene hidromelioracije okolnih područja će svojim negativnim utjecajem na današnje razine podzemnih voda izravno utjecati na najmanje šest pari ovih ptica tj. 42% populacije Vukovarsko-srijemske županije.

• Trovanje teškim metalima, osobito olovnom sačmom – kao ptice koje se tijekom svog života, osobito zimi kada su uvjeti ishrane nepovoljni, hrane strvinom, orlovi štekavci su osobito podložni sekundarnom trovanju olovnom sačmom. Ona do orlova može dospjeti na dva načina:

o Kada se zimi hrane pticama močvaricama, osobito u lovu ranjenim patkaricama

o Kada se hrane iznutricama visoke divljači, ostavljenima u prirodi nakon lova, ili ranjenim te naknadno uginulim jedinkama koje tijekom samog lova nisu pronađene

Kako bi se spriječilo sekundarno trovanje olovom, osobito u vlažnim i močvarnim staništima, potrebno je zabraniti lov sa olovnom sačmom i streljivom, te propisati korištenje odgovarajućeg zamjenskog streljiva koje je danas lako dostupno na tržištu.


Mikuska T. 2009 20

Preporuke za zaštitu Orlovi štekavci na području Vukovarsko-srijemske županije gnijezde duž rijeke

Dunav, te u kompleksu poplavnih šuma od Strizivojne do državne granice, uključujući kompleks Spačvanskih šuma. Većina ovog područja je dio Nacionalne ekološke mreže, te se nalazi u prijedlogu za buduća NATURA 2000 područja (DZZP 2008):

• HR1000006 Spačvanski bazen • HR2000372 Dunav – Vukovar, te • HR20001104 Hagel – Šarengradska ada

Međutim, dio vrlo vrijednih poplavnih šuma – predjeli Muško ostrvo, Merolino, Krivsko ostrvo, Orljak, Banov Dol i Kusare – trenutno nisu dio Nacionalne ekološke mreže, te bi Javna ustanova trebala poduzeti odgovarajuće korake da se oni u najskorijoj budućnosti uvrste u postojeću ekološku mrežu.

U cilju očuvanja odgovarajućih staništa za gniježđenje i postojećih aktivnih teritorija, u dogovoru sa Hrvatskim šumama bi trebalo izuzeti takve odjele iz redovnog gospodarenja, te ih prevesti u šume posebne namjene sukladno odredbama Zakona o šumama. To se osobito odnosi na poplavne šume gospodarske jedinice Vukovarsko dunavske ade gdje je mogućnost gniježđenja izuzetno ograničena samim nedostatkom odgovarajućih otoka, te velikom zastupljenošću umjetno podignutih plantaža topola.

U cilju dugoročnog očuvanja biološke raznolikosti poplavnih šuma,

uključujući i populacije orla štekavca, predlažemo postepeno napuštanje jednodobnog načina gospodarenja (što rezultira čistom sječom velikih površina), te prelazak na raznodobno i raznovrsno gospodarenje sukladno ekološkim obilježjima područja.

U cilju spriječavanja uznemiravanja tijekom gniježđenja potrebno je strogo

provoditi mjeru potpune zabrane kretanja u radijusu od 500 metara od orlovog gnijezda u periodu od 01. siječnja do 15. srpnja. Ova zabrana se treba odnositi na sve korisnike, uključujući lovce i djelatnike u šumarstvu.

U slučaju čiste sječe odjela u kojem se već nalazi orlovo gnijezdo potrebno

je ostaviti neposječenu površinu od najmanje 200 x 200 metara kao što je to učinjeno u slučaju Muškog ostrva (Slika 1). Ostavljanje manje površine ili grupice stabala se u praksi (npr. Banov dol ili Debrinja) pokazalo kao neefikasna metoda jer se preostala stabla ubrzo izvale, a orlovi zbog lake uočljivosti napuštaju gnijezdo.

U cilju spriječavanja sekundarnog trovanja orlova olovom potrebno je u

vlažnim i močvarnim područjima, uključujući poplavnim šumama, uvesti praksu lova s municijom koja ne sadrži olovo.

U cilju povećavanja mogućnosti preživljavanja orlova, osobito spolno nezrelih

ptica, tijekom zime na pogodnim mjestima potrebno je organizirati zimska hranilišta. Hrana koja bi se odlagala na takav način treba biti iz pouzdanih izvora radi spriječavanja izlaganja orlova štetnim tvarima.


Mikuska T. 2009 21

U cilju utvrđivanja veličine gnijezdeće populacije tijekom zimskih mjeseci (od studenog do početka veljače) potrebno je vršiti obilazak pogodnih šumskih odjela kako bi se locirala nova gnijezda i novi gnijezdeći teritoriji. U slučaju pronalaska novog gnijezda (kako orla, tako i drugih rijetkih i zaštićenih vrsta poput crne rode Ciconia nigra ili stepskog sokola Falco cherrug) djelatnici Hrvatskih šuma bi bez odgađanja trebali obavijestiti Javnu ustanovu. Jednaka procedura bi se trebala primjenjivati i u slučaju pronalaska uginule ili ozlijeđene jedinke.

Literatura Ham I., Mikuska J.,Schneider M. & Gec. D. (1990): Nalazi i promatranja prstenovanih

i krilnim markicama obeleženih orlova štekavaca, Haliaeetus albicilla, u Jugoslaviji u godinama 1985-1988. – 1. izveštaj - Larus, 41-42: 69-86.

Helander B. (1985): Colour-ringing of White-tailed Sea Eagles in Northern Europe. In: Newton, I & R.D. Chanchellor (Eds.): Conservation studies on raptors. – ICBP Technical Publication No. 5: 401-407.

Mikuska T. (2007) A review of recent knowledge on White-tailed Eagles in Croatia. Denisia (in press).

Radović A. & Mikuska T. (2009): Population size, distribution and habitat selection of the white-tailed eagle Haliaeetus albicilla in the alluvial wetlands of Croatia; - Biologia 64 (1) :156-164.

Radović D., Kralj J., Tutiš V., & Ćiković D. (2003): Red book of Endangered Birds in Croatia. - Ministry of Environmental Protection and Physical Planning, 179 pp. (in Croatian)

Rucner D. (1998): Birds of Croatian Part of Adriatic. - Croatian Natural History Museum, 311 pp. (in Croatian)

Zahvala Zahvaljujemo se gosp. Nikoli Križancu, ravnatelju Javne ustanove za upravljanje

zaštićenim područjima Vukovarsko-srijemske županije na osiguravanju financijskih sredstava za provedbu monitoringa. Gosp. Pavle Dragičević, stručni voditelj Ustanove, nam je pružio svu neophodnu pomoć prilikom izvođenja terenskog rada.

Zahvaljujemo se Hrvatskim šumama, Upravi šuma Vinkovci, na čelu s upraviteljem gosp. Zvonimirom Mišićem, šumarijama Mikanovci, Strizivojna, Cerna, Otok, Lipovac i Strošinci te njihovim djelatnicima u lociranju postojećih gnijezda te nesebičnoj pomoći prilikom terenskog rada:

Danko Sušac (Mikanovci), Ante Goreta (Otok), Darko Komarica (Otok), Ivan Popić (Otok), Ivan Konjarević (Strizivojna), Stipa Matijašević (Strizivojna), Željko Bodrožić (Strošinci), Davor Mudrinić (Strošinci), Mato Benačić (Cerna), Damir Dekanić (Cerna), Ilija Aleksić (Lipovac), te Danijel Cestarić (Lipovac).

Zahvaljujemo se gosp. Tamas Deme-u, Attili Morocz-u i Lorand Lukacsi-u iz Nacionalnog parka Dunav-Drava bez kojih program međunarodnog prstenovanja u boji ne bi bilo moguće izvršiti.

Zahvaljujemo se Zavodu za ornitologiju HAZU za nabavku odgovarajućeg prstenja u boji i potpori projektu.

Documents

MONITORING POPULACIJE ORLA ŠTEKAVCA - vusz.hr · PDF fileOrao štekavac Haliaeetus albicilla (Linneaus, 1758) je najveća ptica grabljivica Panonskih nizinskih prostora. ... (Zagreb),