http://www.e-articles.mehttp://www.e-articles.me

James F. Twyman Mojsijev kod Najmoniji instrument kreiranja stvarnosti u povijesti ovjeanstva

Posveeno Lindi, mojoj prvoj i najveoj ljubavi, Iako si napustila ovaj svijet, zauvijek ostaje u naim srcima.

Uvod Najmoniji instrument kreiranja stvarnosti u povijesti ovjeanstva! Taj bi naslov mogao izgledati poput pompozne tvrdnje, dojmljive izjave napisane samo da bi se rasprodale knjige ili privukla panja... no, to ako je istinit? Je li mogue da postoji drevni kod, izgubljen ve tisuama godina, arobna formula kojom se koristio jedan od najveih voda svih vremena? Zanimljivo je to to je mnogima od nas ve poznat i mnogi su itali o udima koja su nastala u njegovim prvim primjenama, a neka se od njih ubrajaju meu najudesnija zbivanja u povijesti. No, malo je ljudi svjesno koda koji je pokrenuo ta udesna zbivanja, a kad se taj kod primijeni, moe nam privui sve to smo ikada poeljeli.

Zato je skriven i zato se njime nitko nije koristio tako dugo vremena, jedna je od najveih tajni svih vremena. Meutim, sad je Mojsijev kod prvi put na raspolaganju svima, a ne samo skupini onih koji su dostojni najuzvi-enije inicijacije. U ovoj u vam knjizi pokazati kako se

moete koristiti kodom da biste izmijenili svoj ivot, pa ak i cijeli svijet. udesni dogaaji zabiljeeni u Bibliji bili su rezultat toga procesa, a sad i vi moe upregnuti njegovu mo da biste stvarali uda u vlastitom ivotu. Moete se njime koristiti da biste privukli sve za ime ste ikada eznuli - bogatstvo, savren odnos, stvari i slino tome. No, to ete se vie upoznavati s Mojsijevim kodom, to e vam biti jasnije da je namijenjen neemu mnogo uzvienijem: cilj mu je potaknuti mir i stvarati svijet utemeljen na suosjeanju i ljubavi.

Mojsijeva koda prvi put sam postao svjestan dok sam pisao svoju posljednju knjigu, The Art of Spiritual Peacemaking (Umijee duhovnog mirotvorstva). Za to vrijeme izranjale su natuknice i pokazatelji, kao da su skrivene tajne ponovno eljele udahnuti svje zrak. Ili je moda ovjeanstvo jednostavno postalo spremno da uoi ono za to prije nije bilo spremno. Kad sam shvatio to je preda mnom, bio sam svjestan da moramo obaviti eksperiment kako bih otkrio je li kod stvaran ili nije.

Dok sam radio na svojoj prethodnoj knjizi, neprestano su se pojavljivale aluzije na ime Boje: Ja Sam Koji Jesam. Osjetio sam mo u tom imenu, ali tada je jo nisam povezivao sa Zakonom privlanosti. Tek kad sam poeo prouavati i primjenjivati to ime, postalo mi je jasno: kao to podnaslov ove knjige govori, to je uistinu najmoniji instrument stvaranja u povijesti.

Dotad sam napisao devet knjiga, a samo se jedna od njih uspjela nai na popisu bestselera New York Timesa. Knjiga The Proposing Tree (Stablo objava) nala se na 25. mjestu i na tom je poloaju ostala tjedan dana. To navodim samo kako bih vam pokazao da nisam pisac koji uiva u golemom uspjehu. Moja se prva knjiga, Poslanik svjetlosti, jako dobro prodavala tijekom vie godina, ali ak se ni

ona nije probila na neki od popisa bestselera. S obzirom na to, shvatio sam da sam pronaao savreni test.

Odluio sam da u se posluiti Mojsijevim kodom kako bih pomogao svojoj knjizi The Art of Sprirtual Peacemaking da osvoji prvo mjesto i postane svjetski bestseler onog istog dana kad izie iz tiska. U tome bi joj moglo pomoi samo pravo udo, pa su to bili idealni uvjeti za moj eksperiment.

Nekoliko sam mjeseci primjenjivao sve ono to sam nauio o kodu. Kad bih se ujutro probudio, meditirao sam o tome. ak sam isprintao desetak primjeraka naslovnice knjige kako bih mogao vjebati tijekom cijelog dana, tako to sam zastajao na nekoliko sekundi i meditirao o svom cilju kad god bih ugledao naslovnicu privrenu na zidovima kuhinje, spavaonice i svih ostalih prostorija u svojoj kui. Osjeao sam kako se nakuplja energija, a razotkrivale su mi se nove ideje o tome kako bih mogao ostvariti svoju viziju o svjetskom bestseleru.

Naposljetku je stigao dan kad je knjiga trebala izii iz tiska. Otvorio sam internetsku stranicu Amazon.com i pogledao na kojem se mjestu nalazi. Prethodnog dana nalazila se negdje na 10.000. mjestu, ali rano toga jutra, estoga lipnja 2006. godine, skoila je na 300. mjesto! Izgledalo je da se uspinje. Do podneva se nala meu prvih 20, a u tri sata poslijepodne bila je na treem mjestu. Jo samo dva mjesta, pomislio sam. U pet sati poslijepodne bila je na drugom mjestu. Samo to nije.

Na drugom je mjestu ostala satima. Bilo je to pravo muenje. Provjeravao sam poloaj

svakog sata, ali se nita nije dogaalo. ak sam pokuao racionalizirati da je knjiga koja se trenutano nalazila na prvom mjestu u mekom uvezu, to je znailo da je moja knjiga prva od svih knjiga u tvrdom uvezu na cijelom svijetu, ali bio sam svjestan da to nije dovoljno. Kad sam se

koristio Mojsijevim kodom, zamiljao sam je na samom vrhu i nisam sad namjeravao prihvatiti kompromis. Stii e i do vrha, samo sam morao imati vrstu vjeru...

U devet naveer ponovno sam bacio pogled. Prvo mjesto!

Volio bih kad bih vam mogao rei da sam bio iznenaen, ali tada sam ve znao da je Mojsijev kod neto stvarno. Nisam ga ja izmislio, pa ni otkrio, jer je kod na neki nain otkrio mene. Odnedavno se mnogo govori o Zakonu privlanosti i o tome kako se njime moemo posluiti da bismo ostvarili svoje snove, to najee znai da se ljudi pitaju: Kako mogu privui sve one stvari koje trenutano nemam i ije e me posjedovanje usreiti? Voljan sam priznati da je to vaan prvi korak, ali imam osjeaj da Mojsijev kod prua neto to nije neposredno prisutno u toj formuli. Drugim rijeima, je li stvaran cilj zadovoljiti glad ega, ili u nama postoji neto drugo, neto daleko znaajnije, to na sasvim razliit nain doivljava ispunjenje?

Mojsijev kod odnosi se na sljedei i mnogo vaniji korak. Kako moemo zadovoljiti enju svoje due? Pria o tome kako je moja knjiga dospjela na prvo mjesto bestselera istog dana kad je izila iz tiska sjajan je primjer naina na koji se moemo koristiti kodom da bismo poboljali svoj ivot, ali zar je to sve to se trai od nas? Jesmo li taj posveeni instrument dobili na dar samo kako bismo u vlastitu korist manipulirali stvarnou, ili smo pozvani za neku uzvieniju svrhu, svrhu koja je u skladu s izvornom namjerom zbog koje je ovjeanstvo i dobilo taj poklon na dar?

Iako u kasnije govoriti o razlikama izmeu enje nae due i gladi naeg ega, moglo bi biti korisno da i ovdje kaemo nekoliko rijei kako bismo pokrenuli stvari. Ego je neprestano zaokupljen, pokuavajui dobiti ono to vjeruje da nema, dok dua tei davati sve to joj

je potrebno, spoznajui tako da je sve to ve prisutno u njezinoj nutrini.

To je arina toka Mojsijeva koda, a ujedno i najuzvi-eniji cilj Zakona privlanosti. Kod je prvi put upotrijebljen da bi se postigla sloboda Izraelaca koji su bili robovi u Egiptu. Sad se njime moemo posluiti kako bismo vas oslobodili od okova vaeg ega. Na kraju krajeva, nije vano gdje ivite, ako su vam um i dua ugroeni. Svrha ove knjige je ponuditi vam najmoniji instrument u povijesti ovjeanstva za postizanje istinske slobode. to je zapravo istinska sloboda? Ona je jednostavno sposobnost izraavanja vae boanstvenosti u svakoj situaciji i u svakom trenutku te spoznaja da ste kreator svemira koji doivljavate. Ego vas pokuava porobiti, dok vas vaa dua, poput Mojsija, eli osloboditi.

Dopustite mi da iznesem jo jedan primjer moi sadrane u ovom procesu. Ove rijei piem sjedei u malom lokalu u blizini mog doma u Talentu, u Oregonu, zadubljen u ideje i energiju Mojsijeva koda. Prije nekoliko trenutaka nakratko sam se posluio kodom kako bih postigao konkretan cilj, a to je prodaja kue. Nekoliko sam puta duboko udahnuo, osjetio energiju rijei koje sam tiho pjevuio u sebi, a onda ih otpustio. Iako sam na to bio usredotoen samo nekoliko sekundi, nekako sam znao da je moj rad postigao dubok uinak.

Subota je, gotovo etiri sata poslijepodne, i pribliava se vrijeme zatvaranja lokala. U prostoriji se osim mene nalazi jo samo dvoje ljudi - sredovjeni par koji sjedi otprilike etiri i pol metra od mene. Pregledavaju novine tiho razgovarajui. Osjeam poriv da im dobacim pogled i obratim panju na ono to govore. Izgleda da su iz Minnesote i da se namjeravaju preseliti zbog posla na Sveuilitu Southern Oregon. Zamjeujem da pregledavaju oglase s nekretninama i raspravljaju o popisu dostupnih

kua i stanova. Zanimljivo, ali ne u tolikoj mjeri da mi odvue panju. Na kraju krajeva, ovdje pokuavam pisati. Rukopis za dva dana trebam predati izdavau Hay House, a jo trebam neto napraviti.

Vraam se raunalu i napiem rijei Mojsijev kod. Istoga trenutka kad su se pojavile na ekranu osjetim poriv u srcu: reci im za kuu koju eli prodati. Kua o kojoj je rije trenutano je iznajmljena i iako sam razmiljao o tome da je dam u prodaju, jo nita nisam poduzeo. Usprkos tom unutarnjem porivu, imam osjeaj da bi bilo nepristojno prekidati to dvoje ljudi ili makar zapoeti razgovor, budui da su posve zaokupljeni. No, moj je unutarnji osjeaj ustrajan i poveava se sve dok naposljetku ne kaem bok.

Petnaestak minuta posije sklopili smo dogovor koji ovisi o tome hoe li im se svidjeti kua koju nudim. Znao sam da e im se svidjeti, budui da je upravo onakva kakvu su traili, a mogu je prodati upravo za onaj iznos koji su i namjeravali potroiti. Mojsijev kod uistinu je najmoniji instrument kreiranja stvarnosti u povijesti ovjeanstva!

Na to ponekad moram podsjetiti ak i samog sebe.

Prvi dio Zakon privlanosti

Proteklih se godina mnogo govorilo o Zakonu privlanosti. Ljudi posvuda poinju shvaati da posjeduju mo privlaenja svega to ele. Zapravo, bilo bi tonije rei da poinju shvaati kako su oduvijek imali tu sposobnost. Zakon privlanosti nije zakon koji provodimo povremeno. Ni na koji nain ne moete izbjei ivot u skladu s tim boanskim naelom.

Ova e vas knjiga upoznati s drevnom metodom koja u svijetu postoji vie od 3500 godina, ali je odavno skrivena, jer su poglavari zakljuili da je previe mona da bi se ljudi njome koristili. Vjerojatno su bili u pravu. Sad ostaje samo da se vidi jesmo li duhovno dovoljno zreli da se njome sluimo, ali uvjeren sam da nemamo veliku mogunost izbora. Svijet se nalazi na rubu provalije, a odluke o tome kako emo se koristiti ovom mudrou i hoemo li je primjenjivati moda predstavljaju razliku izmeu razvoja do sljedee razine postignua i potpunog unitenja. Izgleda da moemo odabrati sami.

Ovo moda nije najvanija knjiga u povijesti, ali vjerujem da su u njoj predstavljena kljuna naela i metode. Kad je Mojsijev kod bio otkriven Izraelcima, dogodila su se neka od najveih uda u povijesti. Uskoro potom utjecajni voe objavili su da je energija te metode jednostavno previe golema i potencijalno previe opasna da bi se njome mogao koristiti bilo tko osim najuzvienijih upuenika u tajne.

Naa kolektivna religijska povijest obiluje legendama i priama o duhovnim majstorima koji su se razvili do te mjere da ne samo to su razumjeli Mojsijev kod, nego su ga bili u stanju i primjenjivati i postizati iznimne rezultate. Najvaniji meu njima bio je Isus iz Nazareta. Sada je dolo vrijeme da i svi mi ovladamo kodom, ne samo kako bismo obogatili vlastiti ivot, nego da bismo stvarali svijet utemeljen na zakonima suosjeanja i mira. Nastavimo li se koristiti tim izuzetnim instrumentom samo za vlastiti probitak, bit emo izgubljeni.

Moda vam se to doima zloslutnim, ali to mi i jest namjera. Na dar dobivate najmoniji instrument u povijesti kojim moete stvarati svoju stvarnost. Ovdje nije rije o New Age bajci, nego o neemu stvarnom i istinitom. Potrebne su nam prosvijetljene due da bismo napokon stvorili svijet iz svojih snova. Lako je pogledati zemlju i uoiti razaranja nesvjesnog stvaranja. Na se planet nije sam od sebe naao na rubu takvog uasa, nego zahvaljujui naim kolektivnim odlukama. Sada se postavlja jednostavno pitanje: hoemo li ponovno izabrati taj uas, ili emo naposljetku vrsto odluiti slijediti zov due, umjesto ega koji tei zadovoljstvu? to god mi istinski osjeali, svijet i sve u tom svijetu preobrazit e se da bi odgovaralo naem uvjerenju.

Vi trebate odigrati kljunu i individualnu ulogu, i zato je ova knjiga pronala vas.

Prvi dio Mojsijeva koda iznosi Mojsijevu priu i temeljni duhovni sadraj koda. Nakon toga se ton dramatino mijenja i ponovno se naglaava vanog vaeg izbora da stvarate i svjesno se razvijate.

Za sad se samo opustite i uivajte... eka vas putovanje koje e vam promijeniti ivot!

Pria za sva vremena

Vjerojatno ste uli priu o tome kako je Mojsije izveo Izraelce iz Egipta, to je bio nevjerojatan pothvat koji je zapoeo u trenutku dok je stajao pred goruim grmom sluajui Boji glas. No, jesmo li ikada uistinu shvatili dublju poruku te prie, upuenu ne samo Mojsiju, nego i svakome od nas? Je li mogue da je u toj prii skriven kod, tajna koja nam daje sposobnost da u svoj ivot privuemo sve to elimo? Bi li to mogao biti najmoniji dar koji je Bog ikada poklonio ovom svijetu?

Koje su neke od stvari to ih najvie elite privui? eznete li za obiljem, srodnom duom, savrenom kuom ili automobilom iz snova?

Je li Mojsije primio tu tajnovitu poruku od Boga i je li Bog namjeravao da i mi otkrijemo klju za ostvarenje svih naih snova, lako i automatski, tako da u svoj ivot privuemo sve ono to smo ikada poeljeli?

Ako jest, je li mogue da se i vi danas i do kraja svog ivota sluite istom tajnom, postiui ono to bi svi ostali proglasili udesnim?

Dobrodoli u Mojsijev kod! Ponimo prisjeanjem prie o Mojsiju, kako bismo

odredili kontekst i konano shvatili najudesniju tajnu koja je ikada skrivena od ovjeanstva.

Saznajemo da je Mojsija rodila izraelska robinja u Egiptu, ali je on, zahvaljujui ili neizmjernoj srei ili uplitanju vie

sile, odgojen kao kraljevi meu svojim ugnjetavaima. Prema faraonovu zakonu, svako muko dijete koje bi se rodilo meu izraelskim robovima moralo se utopiti u Nilu. Johebeda, ena Amrama Levita, rodila je sina i skrivala ga tri mjeseca. Kad je shvatila da bi ga uskoro mogli otkriti i ubiti, poloila ga je u koaricu od trske presvuenu smolom i pustila niz rijeku. Nedaleko od nje, faraonova je ki pronala djetece i usvojila ga kao sina. Nadjenula mu je ime Mojsije, to znai izvuen iz vode.

Sad se pojavljuje zanimljiv dodatak prii: Mojsijeva sestra Mirjam promatrala je koaricu dok je plutala Nilom prema gradu i kraljevskoj palai. Kad je vidjela da je djetece spasila faraonova ki, Mirjam joj je pristupila i upitala bi li eljela Izraelku koja bi joj dojila dijete. Predloila je Johebedu, Mojsijevu pravu majku, te ga je ona odgojila kao usvojenog faraonova unuka. Od samog poetka Mojsije je ivio u dva odvojena svijeta i imao dvije majke s posve razliitim snovima.

Pria se nastavlja kad je Mojsije postao mukarac, hrabar voa egipatskog carstva. No, jednog dana dogodilo se neto to mu je zauvijek promijenilo ivot. Naao se meu robovima i vidio kako egipatski vojnik grubo postupa prema jednom Izraelcu. Izvan sebe od bijesa zbog tog zlostavljanja, Mojsije ubije vojnika i njegovo tijelo sakrije u pijesku, nadajui se da nitko nikada nee otkriti njegov zloin. Meutim, uskoro sazna da se njegova tajna proirila meu robovima. Plaei se da e njegov djed, faraon, saznati za njegovo djelo i dati ga usmrtiti, Mojsije pobjegne na Sinajski poluotok i pronae utoite kod Jitra, midjanskog sveenika. Na kraju se oeni njegovom kerkom Siporom i ostaje ondje s njima iduih 40 godina.

Tako smo stigli do presudnog trenutka kad se ovjeanstvu razotkrio uzvien misterij stvaranja, koji je skriven ve nakon prve demonstracije njegove goleme moi. Bio

je to jedan od prvih razgovora s Bogom, razgovor koji je promijenio svijet. Sada je naposljetku dolo vrijeme da svatko od nas iskusi i prihvati taj misterij.

Jednoga dana, dok je vodio svoje stado uz planinu Horeb, Mojsije ugleda grm koji je gorio svijetlim plamenom, ali nije izgarao. Okrenuo se da pogleda taj udesni prizor i obratio mu se Bog.

to je Bog rekao Mojsiju? Te rijei ve gotovo 3500 godina itaju i vole milijarde

ljudi diljem svijeta. Je li itko shvatio da je to jedan od najveih darova koje je Bog ikada predao ovjeanstvu, budui da je rije o razotkrivanju tajne stvaranja uda? Uskoro ete i vi biti meu prvima koji e razumjeti Mojsijev kod i primijeniti tu udesnu metodu u vlastitom ivotu, ali samo ako odluite da ete je prihvatiti.

Ispitajmo neke odjeljke iz knjige Izlaska u kojima se opisuje taj razgovor s Bogom. Poinje ovim rijeima:

Kad je Jahve vidio kako prilazi da razmotri, iz grma ga Bog zovne: Mojsije! Mojsije! Evo me!, javi se. (Knjiga Izlaska 3:4)

Obratite panju na Mojsijevu reakciju kad je zauo Boji glas iz gorueg grma. Nije pobjegao od straha. Nije se ni bacio na tlo, s rijeima: Zato mi se obraa? Zar ne zna da nisam vrijedan toga? Umjesto toga, Mojsije se okrenuo prema grmu i rekao: Ovdje sam. To se moe doimati kao bezazlena reakcija, ali ako malo dublje razmislimo, shvatit emo da je iznimno znaajna. Meutim, ne moemo razumjeti uinak Mojsijeve izjave sve dok ne nastavimo itati razgovor.

uvi Mojsijev odgovor, Bog kao da je zadovoljan. Obrati mu se:

Ne prilazi ovamo! - ree. -Izuj obuu s nogu! ]er mjesto na kojem stoji sveto je tlo. (Knjiga Izlaska 3:5)

Zato je to mjesto sveto? Oigledan odgovor bi glasio da je to mjesto na kojemu se Bog oitovao i objavio u svijetu. Mojsije je Boju prisutnost doivio u obinom grmu na planini. injenica da taj grm gori, a vatra ga ne izgara, svakako je udesna. Tako taj obian trenutak postaje posve izuzetan.

No, postoji li jo koja mogunost zbog koje bi to mjesto bilo sveto?

Bog doista razumije Boga. U tome se svi moemo suglasiti, budui da je Bog svemoan i sveprisutan. Stoga, ako sam Bog zna da se u svakom trenutku nalazi posvuda, zar bi Stvoritelj izdvojio jedno mjesto iznad svih ostalih kao sveto, samo zato to je jedan ovjek ondje doivio Boju prisutnost? Zar nije volja Boja da ga svaki ovjek vidi i osjeti posvuda? S Bojeg stajalita, sva su mjesta sveta, jer je Bog posvuda. To znai da postoji mala vjerojatnost da bi Stvoritelj ustvrdio kako je jedno mjesto svetije od drugog. Mi to moemo initi, ali Bog ne bi, jer bi time ograniavao bezgranino.

Najvea potekoa nae ljudskosti krije se u tome to nismo u stanju vidjeti ili doivjeti Boga posvuda i istodobno - na um jednostavno ne moe zamisliti neto takvo. No, zar je i boanstvo ogranieno na taj nain? Ako jest, tada bi Bog bio podjednako ogranien kao i mi sami, nesposoban spoznati sebe kao Sebe.

Je li mogue da je Bog, kad je zatraio od Mojsija da skine cipele, govorio o neemu mnogo intimnijem nego to bismo mogli pomisliti? Mojsije je rekao Bogu: Ovdje sam. Kao da mu se Bog na to osmjehnuo i rekao: E, da, dobro si to rekao, Mojsije. Uistinu, ovdje Ja Jesam. Ovo je tlo sveto, jer je to mjesto na kojemu si sebe spoznao kao ono to jesi.

Moda ete pomisliti: ekaj malo! Hoe li rei da je Bog bio zadovoljan zato to je Mojsije spoznao da je Jedno sa svojim Stvoriteljem?

Odgovor glasi da!

Tisuama godina podmetali su nam la, a to je dovelo do potiskivanja i odbacivanja Mojsijeva koda diljem svijeta. Govorili su da smo slabi i ranjivi, nesposobni za gotovo bilo to drugo osim za bijedno ivotarenje na zemlji. Ako imamo sree, u stanju smo osigurani relativan stupanj udobnosti, moda ak posjedovati nekoliko kua i imati vei raun u banci, ali takve nas stvari zapravo nikada nee zadovoljiti. Naa je svrha ivotariti i onda umrijeti, a moemo se samo nadati da emo izmeu toga iskusiti nekoliko trenutaka radosti. Zamiljamo se u zatvoru iz kojega nikada ne moemo pobjei i uvjerili smo se da je to na stvarni dom.

No, to se dogaa ako vrata te zatvorske elije nikada nisu bila zakljuana? to se dogaa ako svijet u kojemu ivimo nije nita drugo nego projekcija naih misli o sebi, i ako Bog nikada nije imao slinu viziju? Ako je Bog svemoan, sveznajui i potpuno prisutan u svakom trenutku, je li mogue da bi se Stvoritelj radovao kad bismo spoznali Istinu?

Priekajte malo prije nego to odgovorite. Va e odgovor uvjetovati cijelo vae iskustvo ivota, kao i to koliko ste spremni prihvatiti sve to vam je Bog namjerio dati. Va e odgovor odrediti koliko ste otvoreni primanju uda i, u konanici, deifriranju Mojsijeva koda.

Nastavimo s razgovorom izmeu Mojsija i Boga. Bog kae Mojsiju:

Zato sam siao da ga (izraelski narod) izbavim iz aka egipatskih i odvedem ga iz te zemlje u dobru i prostranu zemlju - u zemlju kojom tee med i mlijeko. (Knjiga Izlaska 3:8)

Bog Mojsiju daje veliko obeanje: obeava Izraelcima da e izii iz Egipta i stii u novi dom, gdje e imati obilja i slobodno ivjeti kako im drago. Ponovno promotrimo Boju prirodu da bismo zakljuili odnosi li se to obeanje i na nas. Ako je Bog uvijek i svuda, tada bi to moglo biti neto vie od povijesne objave upuene konkretnom pojedincu ili skupini, koja se ne odnosi ni na koga drugoga. Je li mogue da se Bog zavjetovao svakome tko slua, to bi znailo da se njegovo obeanje ovoga trenutka odnosi i na vas? Ako ste voljni sasluati i povjerovati, tada ete otkriti, kao to je otkrio i Mojsije, da Bog nikada ne kri obeanja. Ako je to istina, on i vas vodi u onu istu zemlju u kojoj teku med i mlijeko, drugim rijeima, onamo gdje vai snovi postaju stvarnost.

Bog govori Mojsiju da e izvesti Zidove iz ropstva u obeanu zemlju. Saznajemo da e Mojsije i njegovi sljedbenici imati sve to im je potrebno i nita im nee biti uskraeno. Zato? Zato to su odabrana djeca Stvoriteljeva, vrijedna svake dobrote i svih blagoslova. Veina narataja vjerovala je da je to bio dar namijenjen posebnim ljudima (idovima). Prema tom uvjerenju, Bog daje prednost jednoj skupini ljudi nad drugom i stoga je voljan odabranima ponuditi neto to ostali ne mogu dobiti.

No, je li to uistinu tono? Bog kae: Zato sam siao da ga izbavim iz aka egipatskih... u postojbinu Kanaanaca, Hetita, Amorejaca, Periana, Hivijaca i Jebusejaca. Drugim rijeima, ondje ve ive mnoge druge skupine naroda. Moda ti ljudi nikada nisu ni napustili obeanu zemlju, ili su bili u stanju posluiti se kodom kako bi onamo stigli

ranije. Nesumnjivo znamo samo to da je Boja volja da budu slobodni, a to se ne moe odnositi na jednu jedinu skupinu ljudi. Sloboda je namijenjena svima, kao i zemlja koja je preplavljena obiljem.

Mojsije se, na kraju krajeva, nimalo ne razlikuje od nas. Naavi se pred takvim posebnim darom, veina bi se ljudi prepustila obrascu ega koji ve odavno upravlja naim ivotom: strahu.

Va ego, dio vas koji sebe doivljava odvojenim od Boga i svega ostalog, vjeruje da nita ne zasluujete, a osobito ne zasluujete ispunjenje svojih najveih snova. Dobro poznat akronim ega glasi: edging god out1. Kako bismo mogli istisnuti stvaralaku silu cjelokupnog svemira i usprkos tome dobiti ono za ime najvie ezne naa dua? Ego nas prisiljava da se povlaimo i igramo na sigurno te da nikada ne postanemo svjesni beskonanog potencijala koji se skriva u nama. Poput Mojsija, i mi kaemo Bogu:

Tko sam ja da se uputim faraonu i izvedem Izraelce iz Egipta! (Knjiga Izlaska 3:11)

Bog bi nam moda odgovorio: A tko ti nisi da ih izvede odande? Mi najee ekamo da netko drugi obavi posao, ne shvaajui da zapravo nema nikog drugog. U ovom trenutku Bog odabire vas da primite sve ono to elite. Kad to uinite, bit ete iv primjer velike tajne koja e vas obogatiti kako to niste mogli sanjati ni u najluim snovima.

Sad dolazimo do presudnog pitanja i odgovora na kojima se temelji sveukupan Mojsijev kod. Bog je Mojsiju dao naizgled nemogu zadatak. Zapravo, Bog ak kae Mojsiju da ga faraon nee sasluati niti razmisliti o tome da ispuni njegov zahtjev, to Mojsija izgleda nije ni iznenadilo.

1 Edging God Out. engl., izgurati Boga. izbaciti ga iz svog ivota (prim, prev.)

Na kraju krajeva, Izraelci su izgradili pola Egipta. Da nije bilo njihova ropskog rada, faraon ne bi mogao podizati svoje goleme hramove i moderne gradove. Ukratko, kad ne bi bilo Mojsijeva naroda, faraon bi bio izgubljen i taj gubitak ne bi mogao lako podnijeti. Mojsiju je trebalo neto vie, neto to bi mogao rei faraonu i vlastitom narodu, to bi ih uvjerilo da je to volja jedinog Boga.

Nlato Mojsije ree Bogu: Ako doem k Izraelcima pa im kaem: Bog otaca vaih poslao me k vama, i oni me zapitaju: Kako mu je ime? - to u im odgovoriti? (Knjiga Izlaska 3:13)

Ime posjeduje veliku mo. Ne samo to daje identitet ljudima i odvaja ih jedne od drugih, nego u mnogim kulturama definira tko oni jesu, odnosno, ime predstavlja bit pojedinca. Kad Mojsije pita koje e ime iznijeti pred svojim narodom tako da mu povjeruju da govori istinu, to je velik zahtjev. To mora biti ime koje budi strast i predanost, a ujedno mora biti vrijedno Stvoritelja svega, jedinog Izvora ivota u sveukupnom svemiru. Kakvo ime moe obuhvatiti mo i dostojanstvo takva bia, a ujedno posjedovati aroliju i tajnu koje pripadaju Bogu?

Ja Sam Koji Jesam, ree Bog Mojsiju. Onda nastavi: Ovako kai Izraelcima: 'Ja Jesam' posla me k vama. (Knjiga Izlaska 3:14)

Poslao ga je Ja jesam ? Sjetite se da je to Mojsije rekao Bogu kad ga je prvi put pozvao goruem grmu: Ovdje sam. Bez obzira na to je li Mojsije to shvatio ili nije, Boju je mo potvrdio kao svoju vlastitu i Bog je bio zadovoljan. Zapravo, kad je Mojsije prenio to ime Izraelcima, a onda i faraonu, posvuda oko njih poela su se odigravati uda.

Sve se poelo usklaivati s Mojsijevom idejom o oslobaanju Izraelaca iz Egipta. Na kraju je snaga toga zahtjeva, poduprta Bojim imenom, postala neodoljiva, te faraon nije imao drugog izbora nego se pokoriti. Bojoj djeci bilo je doputeno da odu i potrae obeanu zemlju u kojoj e se ostvariti svi njihovi snovi.

No, postoji pitanje na koje sad moramo odgovoriti: nakon to su doivjeli vrhovnu mo koju im je Bog predao kroz svoje ime, zato su Izraelci sakrili to ime i rijetko se kad njime koristili? Stoljeima su, pa ak i tisuljeima, mnogi ljudi vjerovali da ljudska bia nikada ne bi smjela izgovoriti ime koje je Bog predao Mojsiju. Bilo je to neizrecivo ime, a magija sadrana u njemu sakrivena je od svijeta...

Sve dosad! Saznat ete kako moete deifrirati Mojsijev kod i na taj nain postii sve ono to ste ikada eljeli. Vjerujete li da je to mogue? Hoete li biti slini Mojsiju i zatraiti dodatne dokaze?

Ako su vam potrebni dokazi, posve sam spreman da vam ih iznesem.

Boji dar

Jeste li spremni upustiti se u isti razgovor s Bogom u kojemu je uivao i Mojsije? Uvjeravam vas da je to presudno da biste dobili sve ono na to imate pravo. Vjerovali ste da zasluujete oskudicu, bolest i, u konanici, smrt. Zato biste inae doivljavali takva iskustva ako ih niste eljeli?

To bi mogla biti najtea ideja koju ete morati prihvatiti: da sami stvarate sve u svom ivotu, ak i ono to vam nije korisno.

No, kad to prihvatite, istodobno ete biti u stanju prihvatiti sreu, obilje i savrenu ravnoteu. Zato i jeste ovdje! To je razlog zbog kojeg ste otvorili ovu knjigu i sada vas vie nita drugo nee zadovoljiti.

Vrijeme je da otvorite eljezna vrata koja vas odvajaju od vaih najskrivenijih elja. Razotkrit u vam Mojsijev kod, ali pogrijeio bih kad vas ne bi unaprijed upozorio: jednom kad otvorite ta vrata, vie ih nikada neete moi zatvoriti. Kad otkrijete tu tajnu, znat ete previe i nikada se vie neete moi povui u neznanje. Od ovoga trenutka shvatit ete da imate klju za sve o emu ste ikada sanjali. Odluite li da neete koristiti taj dar, to e biti iskljuivo vaa vlastita odluka.

Ujedno trebate biti svjesni i da je instrument koji ete dobiti daleko moniji nego to va um to uope moe shvatiti. Rijei se mogu doimati jednostavnima, ali one razotkrivaju izvor energije koja je stvorila sve ono to

opaate. Doslovce. Vas je stvorio Bog i vi stoga posjedujete sve Boje kvalitete, kao to posjedujete genetske informacije svojih zemaljskih roditelja i predaka. Znanstvenik moe istraiti DNK nekog ovjeka i odrediti tko su njegova djeca, a ta se ista ideja moe primijeniti i na Boga. Sada ete istraiti kod koji je skriven u vaoj dui i tako ete otkriti da ste Boje dijete te da posjedujete istu mo stvaranja kakvu posjeduje i Bog.

Monoteizam nasuprot politeizmu Kad je Mojsije zapitao Boga za ime, odgovor je bio naizgled zagonetan. To nije bilo obino ime, nego potvrda koja je govorila o prisutnosti, transcendirajui obine definicije. Bog je rekao: Ja Sam Koji Jesam, a onda zapovjedio Mojsiju da narodu kae: Ja Jesam posla me k vama. Izgleda da je time rijeena ondanja rasprava: postoji li mnotvo bogova, kako su vjerovali Egipani, ili samo jedan Bog, to je predstavljalo temelje idovske vjere.

Takva se ideja ve i ranije pojavila u Egiptu. Od otprilike 1375. do 1358. godine prije Krista vladao je faraon Akhenaton, koji je odbacio stare bogove i uveo monoteistiko tovanje Atona, boga Sunca. Budui da se obino smatra kako Mojsije nije ivio prije 14. stoljea prije Krista, jasno je da su Egipani ve doivjeli barem jedan pokuaj ureivanja drutva utemeljenog na vjeri u jedno vrhovno bie.

Zidovima i Egipanima ta izjava, ime Ja Sam Koji Jesam, govori da Bog uistinu postoji te da izgovaranje toga imena krije u sebi praktinu mo. Mojsije je imao jai utjecaj ak i od Abrahama, oca triju velikih monoteistikih religija, jer je on svjestan Bojeg imena, a Abraham to nije. U estom poglavlju knjige Izlaska, Bog govori Mojsiju da Abraham nikada nije saznao njegovo ime, iako se Stvoritelj

pojavio pred njim. Oboruan tim imenom Mojsije suoava s najmonijim vladarom svijeta i prisiljava ga da oslobodi svakog idovskog roba u Egiptu. to je to naposljetku nagnalo faraona da poini takvo nevjerojatno djelo?

uda!

Koristei se Bojim imenom, Mojsije moe: Pretvoriti svoj tap u zmiju o Preobraziti Nil u rijeku krvi Izazvati poast aba, ui, muha, skakavaca i drugih

strahota

Ubiti svakog egipatskog prvoroenca Razdvojiti Crveno more i unititi egipatsku vojsku

koja ih je slijedila.

To je vie nego dovoljno dokaza koji na svakoga ostavljaju dubok dojam. Egipani su Mojsija i Zidove na kraju pustili da slijede svoju sudbinu i pronau obeanu zemlju.

A sada ete se vi koristiti Bojim imenom, ba kao to je to inio Mojsije, kako biste ostvarili svoje najvee snove. Proces koji ete nauiti povezat e vau mo s Bojom moi, a to e vam dati autoritet da u svoj ivot privuete sve to zaelite. Autoritet je najvaniji, jer ako ne posjedujete pravi autoritet, kozmike i elementarne energije u vama ostaju neiskoritene. Meutim, kad ime i autoritet Boanstva oive vae energije, one e iknuti i posluati vau zapovijed, jer e u vama prepoznati Bojeg suradnika.

Prva vjeba: Prvi oblik to elite privui u svoj ivot? To je prvi korak. Moete odluiti da ete poeti sa sitnicom ili se moete posvetiti ostvarenju svoje najdublje elje. To u potpunosti ovisi

o vama, budui da Mojsijev kod ne poznaje razlike izmeu malog i velikog. Prema svemu se odnosi na isti nain, kao prema Bojem dijelu, a samim tim i kao prema onome to zasluujete. I vi ste dio Boga, stoga je logino da imate pravo na sve ono to zatraite. Moda vam je teko to shvatiti razumom, ali s vremenom ete spoznati da je to istina.

Jeste li odabrali usredotoiti se na financijsko obilje, na neki konkretan predmet ili na savreni odnos? Svoju elju zapiite na komad papira i postavite ga preda se, kako biste jasno mogli vidjeti svoj cilj. Pronaite mjesto na kojem moete biti oputeni i sami. U poetku ete ovu vjebu raditi samo nekoliko minuta, ali nakon nekog vremena prijei e vam u naviku, pa ete shvatiti da je radite cijelog dana. Kad ste sami i oputeni, duboko udahnite.

Nemojte sklopiti oi, nego pogledajte komad papira pred sobom i naglas recite: Ja Sam Koji/Koja. Izgovarajui te rijei ispustite zrak, a dok udiete, dodajte: Jesam. Zvuk e sad biti razliit, jer drugi dio reenice izgovarate udiui zrak. Ponavljajte takvo kruno disanje i izgovarajte rijei dok promatrate ono to ste napisali. Vano je da osjeate kao da ve imate ono to traite. To u uskoro detaljnije objasniti. Zasad samo probudite osjeaj da ste postigli svoj cilj, nastavite disati i ponavljajte reenicu.

Dopustite mi da objasnim to zapravo radite. Dok isputate zrak, govorei Ja Sam Koji/Koja, tvrdite da ste jedno sa eljenim stanjem ili predmetom. Potvrujete da niste odvojeni od onoga to traite, nego da vas to to traite sadrava u sebi, a ono je sadrano u vama. Drugim rijeima, proirujete definiciju onoga tko jeste

i u svoje bie privlaite neto to, prema vlastitom uvjerenju, zasluujete.

Ta tvrdnja, da ste jedno s onim to elite, zapravo je istinita izjava. Uistinu, vi ni od ega niste odvojeni. Vi ste dio sveproimajueg Bojeg ivota. Vi ste jedno s Bogom, stoga ste jedno i sa svim stvarima koje su takoer jedno s Bogom. Doima li vam se to smislenim? Moda i ne vaem logikom umu, ali vaa dua itekako dobro razumije tu izjavu, i zbog toga Mojsijev kod i funkcionira. Kao da naposljetku djelujete u skladu sa spoznajom svoje due, umjesto u skladu sa spoznajama uma, koji je u najboljem sluaju zbunjen svime to opaa. Um sve doivljava kao da je odvojeno i osamljeno, dok vaa dua sve sagledava u stanju bliske povezanosti sa svojim izvorom.

Dok udiete, izgovarajui Jesam, zamislite da vam to Bog odgovara, tvrdei i prihvaajui ono to elite privui u svoj ivot. Vi Bogu kaete: Ja Sam Koji/Koja, a Bog odgovara: Jesam. Boje ime tako opisuje puni krug i u va ivot lako privlai ono na to ste se usredotoili.

Obratite panju na taj drugi dio objanjenja. Ako to moete shvatiti, makar i ogranieni svojim ogranienim umom, spoznat ete mo koritenja Bojeg imena za ostvarenje svojih elja. Kad Bogu kaete Ja Sam Koji/Koja, Bog vam ne odgovara rijeima: Jesi. Stvoritelj odgovara: Jesam. Drugim rijeima, Bog kroz vas govori: Ako ti to tvrdi, tada to tvrdim i ja, jer mi smo jedno! Ja Sam Koji/koja jesam sad postaje jedna jedinstvena izjava. Vie nisu dvije. To Bog govori Bogu, i Bog odgovara Bogu. A to bi Bog dao samome sebi? Sve!

Sad razumijete poetnu razinu - prvi oblik Mojsijeva koda. Dok radite tu vjebu i doivljavate rezultate, postii ete izravnu spoznaju o moi Bojeg imena, kao to su to spoznali Mojsije i Izraelci. uda koja e se prirodno poeti odvijati u vaem ivotu odraavat e najvelianstvenija uda koja je ovjeanstvo ikada vidjelo. Hoe li vaa uda biti tako udesna kao to je razdvajanje Crvenog mora? Dakako, jer Bogu je i malo udo jednako onome koje mijenja svijet. Velika i mala uda se ne razlikuju, jer vjenost ne mari za ideje kao to su veliko ili maleno. Time se bavi samo um, a Mojsijev kod vas vodi daleko od uma, u vau duu.

Napomenuo sam da je za vas vano da osjeate kao da je ono to traite ve vae. To je jedan od najvanijih vidova Mojsijeva koda. Bog e vam uvijek dati upravo ono to u ivotu elite. Naalost, esto zahtijevamo stvari koje ne elimo, a dobivamo ih jer smo ih zatraili. Drugim rijeima, ako imate osjeaj da neto nije vae ili da je neto izvan vaeg dosega, to neete ni primiti - vaa najskrivenija elja ostaje izvan vaeg dosega. Za privlaenje onoga to elite u svoj ivot najvaniji su vai osjeaji. Boanska energija tee u smjeru koji vi odreujete. Ako osjeate da neto nemate, tada ta energija odgovara na osjeaj neimanja. Ako osjeate da ve imate ono to ste zatraili, tada Bog reagira u skladu s vaim osjeajem.

Vai osjeaji pokreu kormilo koje upravlja brodom vaega ivota, usmjeravajui ga u luku vae najuzvienije elje, odreujui smjer koji vaa sudbina slijedi sve do ispunjenja vaih snova.

Druga vjeba: Privlaenje onoga to elite

Sastavite popis nekih stvari koje biste htjeli privui u svoj ivot. Zatim pregledajte popis i odaberite ono to vas uistinu potie. Sto vas najvie uzbuuje? Koja vas elja nadahnjuje i poziva da prakticirate Mojsijev kod? To e biti va prvi pokuaj u koritenju ove posveene metode, pa kad ste spremni, odaberite mirno mjesto gdje moete biti sami. Opustite se i udobno smjestite.

Zamislite da sjedite u kinu i promatrate film svog ivota. Pred vama je prizor negdje iz budunosti, kad ste ve privukli ono to ste eljeli sa svog popisa. Zamislite taj prizor to detaljnije. Ima li jo ljudi oko vas? to govore? Posluajte njihove razgovore i obratite panju na najsitnije detalje. Neka prizor bude to stvarniji.

Sad duboko udahnite i zamislite da ste uskoili u taj prizor. Vie ga ne promatrate, nego ivite u njemu, povezani sa svim osjeajima. Ako elite privui savren odnos, zamislite da ste sa svojom srodnom duom te osjeajte ljubav i zahvalnost u skladu s tim trenutkom. Ukljuite se u prizor. Sa svom svojom energijom osjeajte da imate ono to elite.

Tijekom preivljavanja tog prizora ponite raditi vjebu Mojsijevog koda. Dok izdiete, glasno recite Ja Sam Koji/Koja, vjerujui da ste ve postali cilj kojem teite. Tada duboko udahnite istodobno govorei: Jesam, svjesni da Bog to tvrdi kroz vas i za vas. Zadrite se na toj viziji, tako da vae rijei pojaavaju energiju i snagu. Neka osjeaj ostvarenja buja u vama, posve vam ispunjavajui srce.

Kad osjetite da ste zavrili, duboko udahnite i sklopite oi. Dok se oputate, neka se u vau duu slijeva energija. to je najvanije, zahvalite se na tome to ste uspjeno privukli ono to ste eljeli. Obratite panju na to da o tome govorim kao da se ve dogodilo. To je ono to takoer morate napraviti - povucite energiju iz budunosti u sadanji trenutak.

Napravili ste sve to je trebalo. Vaa energija i zahvalnost jedino su to ste trebali unijeti u tu vjebu. Sad kad ste povezali to dvoje, Mojsijev kod djeluje kroz vas.

Ramzes Veliki

Kako je Mojsije, postariji ovjek kojega su svi ve zaboravili, bio u stanju stati pred najmonijeg mukarca na svijetu i prisiliti ga da oslobodi Izraelce iz ropstva? Postoji li razlika izmeu svjetovne sile kojom je vladao faraon i boanske energije koju je Mojsije mogao stvarati koristei se Bojim imenom?

Ne zaboravimo da je Mojsije, prije potovan pripadnik egipatske kraljevske obitelji, bio prisiljen otii u progonstvo te da je 40 godina uvao ovce. Ako je imao dvadesetak godina kad je protjeran, u trenutku susreta s goruim grmom mogao je imati 60 godina. U naim oima to nije neka osobita starost, ali u Mojsijevo vrijeme bilo je gotovo neuveno doivjeti takvu dob. Prosjeni ivotni vijek mukarca iznosio je otprilike 40 do 45 godina. Ako to uzmemo u obzir, Mojsije je prema dananjim mjerilima imao otprilike devedesetak godina, to znai da nije posjedovao osobito mnogo svjetovne otroumnosti ili utjecaja.

S druge strane, faraon je uivao svu mo poznatog svijeta. Teko je zamisliti kako je u to vrijeme bilo vladati dravom kao to je bio Egipat, ali dovoljno je rei da je njegova vlast bila legendarna. Mnoga od najinovativnijih arhitektonskih postignua u povijesti pripisuju se Ramzesovu dobu, pa je faraon Ramzes bio kralj kraljeva.

Pomnije pogledajmo taj znaajni lik u ovoj drami.

Ramzes Drugi (ili Ramzes Veliki) esto se smatra najveim egipatskim vladarom. Bio je zasluan za izgradnju nekih od najljepih gradova i hramova, a ujedno je vodio svoju vojsku u velianstvene pobjede, utvrdivi egipatsko carstvo kao najmoniju silu na zemlji. Rodio se oko 1302. godine prije Krista i vjeruje se da je prijestolje preuzeo kad je imao dvadesetak godina, a vladao je 66 godina i dva mjeseca, od 1279. do 1213. godine. Neki tvrde da je doivio 99 godina, ali je vjerojatnije da je umro u 90. ili 91. godini. To bi znailo da je Ramzes osobno poznavao Mojsija dok je on jo ivio u kraljevskoj obitelji, iako nije poznato je li znao za Mojsijevo idovsko podrijetlo.

Ramzes Veliki je mnogo postigao u svom ivotu. Vie od 3000 godina poslije smatraju ga jednim od najplodnijih vladara svih vremena. Prije bitke kod Kadea (u kojoj je potpuno osigurao svoju vlast) gradio je hramove, spomenike i gradove. Podigao je grad Pi-Ramesse u delti Nila kao novi glavni grad i glavnu utvrdu u ratu protiv Hetita. Taj je grad bio utemeljen u ast njegove uzvieno-sti, a bio je smjeten na ostacima Avarisa, glavnog grada Hiksosa. Ondje je bio smjeten i Setov hram. Pi-Ramesse je za Ramzesa bio posveen grad, jer je ondje navodno ovladao energijom bogova: Seta, Horusa, Ra i Amuna, kao i svog oca, Setija.

Drugim rijeima, Ramzes je bio proet snagom bogova, a ta je znaajka svakako budila zanimanje i prezir monoteistikih Izraelaca. No, bez obzira na takva neslaganja, kralj se uzdigao na boanski poloaj i predstavljao je pravo utjelovljenje autoriteta i moi.

Lako je zamisliti to je Ramzes mogao pomisliti kad je Mojsije prvi put zakoraio u njegovu raskonu i dojmljivu palau. Je li ga prepoznao, moda kao udaljenu uspomenu iz vlastita djetinjstva? Je li se prisjetio Mojsijeva pada i gubitka milosti, kad je pobjegao u sigurnost, nakon ega

se za njega vie nikada nije ulo, barem do toga trenutka. Zasigurno znamo samo jedno - da Mojsije na Ramzesa uope nije ostavio impresivan prvi dojam, jer je bilo posve jasno tko dri vlast u svojim rukama. Mojsije je nedvojbeno stigao u odijelu lutajueg pastira, dok je Ramzes bio odjeven poput boanstva. Mojsije je zastupao Izraelce, ali oni su bili robovi, znaajni samo zbog svojih jakih ruku. Faraon je predstavljao sve ono to je bilo civilizirano i dobro u svijetu, utjelovljenje svjetovnog poloaja i moi. Izgledalo je da Mojsije nema nikakve mogunosti da ga nadvlada.

No, stvari su ispale malo drukije. Mojsije je najvjerojatnije bio isto onako nesiguran

koliko je Ramzes bio samopouzdan. Dok je pastir ulazio da bi stao pred faraona, vjerojatno se pitao nee li se sada okonati san njegova naroda o slobodi te nee li izgubiti i vlastiti ivot. Spasio se kad je pobjegao iz Egipta, ali sada, nakon mnogih desetljea, Bog ga je odabrao da se vrati i suoi sa sasvim drukijom situacijom. U odnosu na faraonovo dostojanstvo Mojsijeva se jednostavnost mogla doimati naivnom i nimalo profinjenom, to mu nije moglo donijeti nikakva dobra.

No, ta je pria mogla izgledati i drukije. I sama injenica da je Mojsije naposljetku odluio izvriti Boji zahtjev moda ukazuje na to da je bio posve siguran u svoju konanu pobjedu. Bog mu je rekao da e mu zazivanje svetog imena dati autoritet i mo, a izgleda da je Mojsije vjerovao njegovim rijeima. Je li moda Mojsije eksperimentirao s kodom prije nego to je doao faraonu? Ako jest, i ako se sam uvjerio u stvaralaku silu Bojeg imena, tada je pred Ramzesom stajao ispunjen snagom i samopouzdanjem.

Kako je faraon mogao reagirati na takvu samouvjerenost? To to Mojsije nije bio odmah kanjen ili pogubljen ukazuje da je Ramzes odluio barem malo se zabaviti.

Njegova je vlast bila toliko vea od Mojsijeve da je mogao biti donekle znatieljan. Ramzes je moda sebi zadrao pravo da promijeni svoju odluku te da Mojsija i Izraelce vrati na njihovo mjesto im udovolji svojoj radoznalosti, a zapravo se upravo to i dogodilo.

Mojsije je zamolio Ramzesa da Izraelce nakratko oslobodi posla i dopusti im da odu na tri dana u pustinju i prinesu rtve Bogu. Ramzesa je takav zahtjev oito zaprepastio te se usprotivio. Dotada su Egipani Izraelcima davali dovoljno slame za izradu cigli. Kako bi pokazao Mojsiju tko je uistinu glavni, Ramzes ih je prisilio da sami ponu skupljati slamu, udvostruivi im posao.

No, Mojsije se vraao pred faraona, uporno zahtijevajui da se ispuni Boja elja. Dolo je vrijeme da se jednom i zauvijek pokae kako se faraonova vlast i Boja volja protivne jedna drugoj, s time da e kralj svakako izgubiti.

Da je rije o vesternu, u tom bi trenutku dolo do obrauna. Mojsije je vjebao metode stvaranja, uei kako pretvoriti tap u zmiju, a vodu u krv, kao i druge neobine i udesne demonstracije moi. No, to se dogaalo u vremenu kad su magija i arobnjaci uvelike pridonosili vladavini, osobito vladaru Ramzesova poloaja. Kad se naposljetku naao pred faraonom, Mojsije je bacio svoj tap na tlo, a on je poeo vijugati. Faraonovi arobnjaci izveli su istu preobrazbu, ali je Mojsije ipak bio jai. Zmija Bojeg poslanika progutala je faraonove zmije, te se natjecanje nastavilo.

Iako su Ramzesovi maioniari bili u stanju ponoviti neka od Mojsijevih uda, bilo je oigledno da nisu bolji. Na Egipat su se tada spustile poasti, oigledno na zahtjev Mojsija koji je koristio mo Bojeg imena.

Kako je zabiljeeno u knjizi Izlaska, evo kakva su se uda dogaala:

Rijeke i drugi izvori vode pretvorili su se u krv (Knjiga Izlaska 7:14-25)

abe (7:26-8:15) Obadi (8:16-19) Muhe, divlje ivotinje ili kukci (8:20-32) Pomor stoke (9:1-7) irevi koji ne zacjeljuju (9:8-12) Tua pomijeana s vatrom (9:13-35) Skakavci (10:1-20) Tama (10:21-29).

Ramzes je malo po malo shvatio da se suoio sa snagom koju ne razumije. U jednom trenutku ak je pristao dopustiti idovima da se otpute na trodnevno rtvovanje, no samo ako Mojsije zaustavi ablju poast. Kad su sve abe iznenada uginule, irei uasan zadah tim krajem, faraon se tako razbjesnio da je prekrio svoje obeanje. To je u konanici dovelo do najstranije poasti: svako prvoroeno egipatsko dijete iznenada je i neobjanjivo umrlo.

Dok govorimo o tom posljednjem udarcu faraonovom sve slabijem poloaju, moramo odgovoriti na vano pitanje. Bog kakav se opisuje ovdje i u veini knjiga Staroga Zavjeta sasvim je drukiji od Boga kakvog opisuju Isus i mnogi drugi veliki proroci. U ovoj je prii Mojsije dobio golemu energiju sadranu u Bojem imenu i njome se posluio da bi izazvao kaos meu egipatskim stanovnitvom, a nije prezao ak ni pred ubojstvom.

Bog Starog Zavjeta Dobro bi bilo zapitati se je li pria koju prenosimo - biblijski izvjetaj o Mojsiju i konanoj pobjedi Izraelaca - potpuno tona, ili je prikladno ureivana tijekom posljednjih 3000 godina kako bi se poduprla tvrdnja da su Izraelci

odabrani Boji narod. Bog s kojim se susreemo u knjizi Izlaska ljubomoran je i osvetoljubiv te naglo reagira kad je njegov odabrani poslanik ostao neuslian. Takav Bog nije slian modernijoj verziji Boga ispunjenog bezuvjetnom ljubavlju. U ovoj sam knjizi kombinirao ta dva Boja lika, prikazujui dobronamjernog, suosjeajnog Boga, ali se ipak oslanjajui na svakako drevniju ideju vrhovnog bia koje zahtijeva poslunost pod svaku cijenu.

Koji je, dakle, od tih prikaza istinit? Ne moemo sa sigurnou zakljuiti u kojoj je mjeri

Mojsijeva pria tona. Uenjaci i teolozi godinama se mue s tim pitanjem, a budui da meni ne pripada nijedan od tih naslova, moda je najbolje drugima prepustiti da raspravljaju o tome. Mi se ovdje bavimo neim daleko znaajnijim: bez obzira na to je li pria posve tona, to nas moe nauiti o nama samima u dananje doba?

Prema mom miljenju, pouka je u tome da spoznamo svoju jednotu s boanstvom, koju su (barem na neko vrijeme) postigli Mojsije i Izraelci koristei se svetim imenom. Tek poinjemo shvaati da to ime sadri misterije koji su nam donedavno izmicali. (U dodatak sam ukljuio i lanak Jonathana Goldmana, iscjelitelja zvukom, koji je doao do nevjerojatnog otkria u pogledu matematikih i vibracij-skih svojstava Bojeg imena.) Ti misteriji ukazuju da se u pozadini koritenja svetog imena, pa ak i u iznoenju prie o Mojsiju, krila znaajna namjera.

Veina je ljudi takoer svjesna da prvih pet knjiga idovske Biblije, Tora, sadre poruke i proroanstva koja nisu otkrivena sve dok se za deifriranje ifre znanstvenici nisu posluili sloenim raunalnim programima. The Bible Code (Biblijski kod), knjiga Michaela Drosnina, postala je meunarodna senzacija kad je razotkrila da tekst Tore prorie ubojstvo Yitzhaka Rabina, izraelskog predsjednika vlade. Rabinu je reeno da ne treba prisustvovati zlokobnom

dogaaju o kojem je bila rije, ali on je odluio da se nee obazirati na upozorenje i to ga je stajalo ivota.

Isaac Newton je jo prije tragao za skrivenim porukama u Bibliji, vjerujui da je Biblija kriptogram Svemogueg, zagonetka boanstva, zagonetka prolih i buduih dogaaja, unaprijed odreena na boanski nain. To se proroanstvo naziva Otkrivenjem, s obzirom na Sveto pismo istine, za koje je Daniel dobio zapovijed da ga zatvori i zapeati sve do kraja vremena. Kad doe to vrijeme, Janje e raskinuti peate.

Dovoljno je rei da su tajne Tore obuhvatne, stoga nije udo da jo otkrivamo njezine zagonetke. No, zato nitko nije zapazio Mojsijev kod?

Knjiga Izlaska, druga knjiga Tore, opisuje metodu kojom su se Izraelci oslobodili iz Egipta i u konanici stigli do obeane zemlje. To su postigli Mojsijevim udima izvrenim koritenjem imena: Ja Sam Koji Jesam, na hebrejskom: Ehjeh Aer Ehjeh. injenica da je veina ortodoksnih Zidova odluila sakriti sveto ime ili ga spominjati samo u hramu znaila je da je njegova istinska funkcija zaboravljena, a izvorni izgovor izgubljen.

U meuvremenu su dvije druge religije, kranska i islamska, nastale iz izvornog Abrahamova korijena, ali se ime dotad ve izgubilo iz sjeanja, ili se barem izgubila njegova izvorna namjera.

No, postojala je jedna osoba koja nije zaboravila...

Isus!

U Evanelju po Ivanu 8:58 Isus kae: Prije nego je Abraham bio, Ja Jesam.

Izgovorivi te dvije rijei, Ja Jesam, Isus objavljuje daje jedno s Bogom, to je prema reakciji knjievnika i farizeja oigledno u sljedeem stihu: Tada digoe kamenje da ga bace na njega.

Isus nije samo jednostavno izgovorio ime, nego je iznio objavu. Za knjievnike i farizeje to je bio vrhunac bogohuljenja, jer su Boga zamiljali kao nepristupanog, kao bie s kojim se ovjek ne moe povezati. Kad je stigao Isus i u osnovi rekao: Ja sam Bog, odgovorili su na najgrublji nain.

Pa ipak, to je bit Mojsijeva koda - spoznaja da smo svi mi jedno s Bogom, a kad to shvatimo, tada u svijetu trebamo djelovati s Bojom snagom i strau. Kad je Isus to inio, uda su se dogaala kamo god je krenuo. Bio je utjelovljenje Bojeg imena, ak u toj mjeri da je nadvladao smrt.

S naeg stajalita, to je konani i najuzvieniji cilj Mojsijeva koda: spoznati vlastitu vjenu prirodu i na slian nain transcendirati smrt. Isus je rekao:

Zaista, zaista, kaem vam, tko vjeruje u me, i on e initi djela koja ja inim. init e i vea od ovih. (Evanelje po Ivanu, 14:12)

Ako je to istina, tada sposobnost izvoenja uda sniva u svakome od nas. Teaj uda2, suvremeni duhovni tekst, tvrdi da su udesna dogaanja posve prirodna te da ukazuju na povezanost izmeu Boga i nae svijesti. U tom tekstu takoer stoji da, kad su uda u pitanju, ne postoje razlike u teini. Primjerice, stvaranje slobodnog parkiralinog mjesta na pretrpanom parkiralitu funkcionira u skladu s istim zakonima prema kojima se odvija podizanje drugog ovjeka od mrtvih. Najvanija je povezanost s naim Izvorom, kojega nazivamo i imenom Bog, a kad to postignemo, sve je mogue.

Prizivanje Bojeg imena zdruuje nas s izvorom moi koji nam omoguuje da stvaramo uda. To je zazivanje

2 Knjiga je objavljena u izdanju V.B.Z.-a 2005. godine.

poput mosta izmeu ovoga svijeta i raja, te u na ivot privlai sve to nam je potrebno da budemo sretni i potpuno ispunjeni.

Mi danas ivimo u svijetu u kojemu nas nitko nee nasmrt kamenovati zbog toga to koristimo tu boansku energiju. Zapravo, ne postoji nikakav razlog zbog kojeg bismo se vie trebali suzdravati! Tisue su godina prole otkako je svijet dobio taj dar, ali on je danas potrebniji nego to je to ikada bio.

Trea vjeba: Prevladavanje ogranienja

Dok je Mojsije stajao pred faraonom, osjeao se samopouzdano u ulozi koju mu je namijenio Bog, ali zbog govorne mane nije mogao razgovarati s Ramzesom bez pomoi prijatelja.

Poput Mojsija, svi mi imamo sline prepreke koje nam oduzimaju samopouzdanje. Moda ste proivjeli tegobno djetinjstvo ili ste na neki nain fiziki ogranieni.

Ponite sastavljati popis imbenika koji vas moda spreavaju u postizanju cilja. Nakon svakog zapisa ostavite prazno mjesto za sljedei dio vjebe.

Sad kad ste naveli ogranienja u svom ivotu, uravnoteimo ih uz pomo Mojsijeva koda, predajui ih Bogu da ih iskoristi upravo kao to je iskoristio Mojsija. Krenite od poetka i proitajte svako ogranienje koje ste naveli, a onda duboko udahnite. Zapitajte se: Kako bi Bog mogao iskoristiti to ogranienje da u ovaj svijet donese ljubav? Primjerice, ako ste zapisali Oba moja roditelja bili su alkoholiari, u sljedeem retku napiite: Zbog toga iskustva suosjeajno se odnosim prema ljudima s bilo kakvom ovisnou.

Nakon toga samite tu reenicu u jednu rije koja naglaava pozitivnu namjeru. U naem primjeru ta bi rije bila suosjeanje: zbog roditelja koji su patili od alkoholizma ispunjeni ste suosjeanjem koje vam je potrebno da pomognete drugima. Odaberite jednu ili dvije od tih rijei dok pregledavate svoj popis i zapiite ih na poseban komad papira, tako da ih lako moete vidjeti.

Sad emo se vratiti Mojsijevu kodu. Dok promatrate jednu od rijei koje ste zapisali, onu koja predstavlja dar koji je potekao od tog takozvanog ogranienja, ponite s vjebom. Ako je vaa rije suosjeanje, ispustite zrak izgovarajui Ja Sam Koji/Koja, osjeajui da vam se srce ispunjava empatijom i blagou. Tada udahnite, izgovarajui Jesam, svjesni da Bog objavljuje tu osobinu s vama i za vas. Budite toga svjesni i nastavite ponavljati reenicu sve dok ne osjetite da vas oivljuje taj novi stav, spoznajui da se i vi moete posluiti tim darom kad god vam je to potrebno, kao to se Mojsije sluio kodom da bi razotkrio svoj dar i prevladao svoja ogranienja.

Razgovor s Bogom

Jedan od mojih najboljih mentora i najdraih prijatelja tijekom posljednjih desetak godina jest autor i znanstvenik Gregg Braden. Kad smo se upoznali 1998. godine, odluili smo se, zajedno s Doreen Virtue, upustiti u obuhvatan eksperiment da bismo vidjeli moe li velika skupina posveenih pojedinaca utjecati na svjetske dogaaje koritenjem oblika molitve koji se temelji na afirmacijama.

Postavili smo si jednostavan cilj: odabrati mjesto u svijetu u kojem ne postoji suradnja i suosjeanje i projicirati osjeaj da sad prevladava mir. Taj smo eksperiment proveli u Iraku, Izraelu i na mnogim drugim mjestima. Uvjereni smo da takva vrsta molitve ne samo to je mona, nego moda i najmonija sila u svemiru.

Evo primjera takvog jednog eksperimenta. Godine 1999. Sjedinjene Amerike Drave i njezini saveznici bili su na rubu rata s Irakom. Saddam Hussein istjerao je iz drave nadzornike Ujedinjenih naroda i izgledalo je da se meunarodni sukob ne moe izbjei ni na koji nain. Gregg, Doreen i ja odrali smo govor na konferenciji u Floridi 13. studenog. Odluili smo objaviti svjetsku meditaciju i molitvu za mir u toj napetoj i opasnoj situaciji.

Preko mnogih internetskih zajednica poslane su elektronike poruke, a kad je stigao trenutak bdijenja, pridruile su nam se stotine tisua ljudi iz itava svijeta. Mi smo se zajedno nalazili na pozornici vodei molitvu, koja se

prenosila preko interneta i mogli smo osjetiti zajedniku energiju. Sjeam se kako sam pomislio da kii mir, ali sve do sljedeeg jutra nismo shvatili koliko je uinak bio jak u Iraku.

Prema jutarnjim vijestima, predsjednik Clinton je odluio da s bombardiranjem zapone te veeri kad smo se molili. Zapravo, borbeni zrakoplovi bili su u zraku i ekali posljednje naredbe. No, dragocjeno je vrijeme prolazilo, a piloti su se udili zbog kanjenja. Tada je Clinton, na zaprepatenje svih, naredio da se zrakoplovi vrate na svoje brodove. Nekoliko trenutaka poslije, kao da se predomislio, zrakoplovi su bili poslani natrag na poloaje. No, zapovijed da se pone s bombardiranjima nikada nije stigla i zrakoplovi su se vratili ne izbacivi svoj teret. Stigla je zapovijed za prekid borbenog djelovanja, ali nitko nije zapravo znao zbog ega.

Iznenauje li vas to se to dogodilo u isto vrijeme dok su se stotine tisua ljudi koncentrirali na mir u tom podruju? Nadam se da vas to uope ne iznenauje, jer bi to znailo da ve prihvaate mo ovog tajnog instrumenta za ostvarivanje svega to poelite, ukljuujui i mir. to smo uspjeli postii na meunarodnoj razini i vi moete postii u svom ivotu.

Nemogua misija Zamislite da ste Mojsije, stari pastir iji su dani slave odavno prohujali i od kojeg Bog iznenada zatrai da ode najmonijem ovjeku na zemlji, zahtijevajui da otpusti najvei dio svoje radne snage. Nemogue je tu preslaba rije, pa ipak, Mojsije jedva da je imalo oklijevao. Odmah se otputio do faraona i postavio svoj zahtjev, potpuno svjestan kakav e odgovor dobiti. No, nije se zbunio, jer je znao da posjeduje tajnu koju faraon nikada ne bi mogao shvatiti - tajnu moniju od itave vojske. Faraona je trebalo

uvjeravati neko vrijeme, ali kad je shvatio da se ni on ni njegovi arobnjaci ne mogu suprotstaviti Mojsijevoj moi, otvorio je vrata i pustio Izraelce da napuste Egipat.

I vi sada posjedujete istu tajnu kakvu je posjedovao Mojsije - tajno ime Boje. Kad nauite kako ete osloboditi njegovu udesnu energiju u vlastitom ivotu, otkrit ete ono to su spoznali najvei umovi u povijesti: Boja je mo u vama i s njom moete initi to god poelite. Vi ste je zapravo cijelo vrijeme koristili, samo to toga niste bili svjesni. Sad kad ste svjesni, moete je koristiti za stvaranje dobra za sebe i za sve ljude koji vas okruuju.

U svojoj knjizi Boji kod3 Gregg Braden iznosi pretpostavku da je Boje ime doslovce upisano u svako ljudsko tijelo. Prema Greggovim istraivanjima, temeljni elementi DNK - vodik, duik, kisik i ugljik - izravno se mogu prevesti na pojedina slova hebrejskog alfabeta (JHVG), koja se tada prevode u jo jedno od Bojih izvornih imena. Gregg vjeruje da e ovjeanstvo, kad shvati da se Boji potpis nalazi u stanicama svakog ljudskog bia na zemlji, imati dokaze koji su mu potrebni da zlo prevlada dobrim. Ukratko, bit emo u stanju ostvariti najveu elju svakog ovjeka - mir.

Poruka nas podsjea da smo ljudi: ne samo krani, Zidovi, muslimani, hinduisti, budisti, intoisti, domoroci, Aboridini, bijelci, crnci, crvene ili ute rase; ne samo mukarac, ena ili dijete. Kao ljudska bia imamo zajednike pretke i postojimo kao djeca istoga Stvoritelja. Ako posumnjamo u tu neporecivu istinu, trebamo samo zaviriti u stanice vlastita tijela i podsjetit emo se. U naim se stanicama krije mo poruke.

- Gregg Braden

3 Knjiga je objavljena u izdanju V.B.Z.-a (2006.), istog autora objavljene su i Boanska matrica (2008.) i Spontano ispunjenje elja (2009.)

Mojsijev kod prebiva u naem tijelu i u naem umu. Svaka stanica pjeva istu pjesmu, pjesmu stvaranja, a svako srce kuca ritmom te melodije. To je energija koja transcendira sve to na um moe shvatiti i sjedinjuje nas s elementarnim silama koje nadrastaju razum. Najueniji znanstvenici na zemlji nikada nee biti u stanju ralaniti sloenost te tajne, ali ona odjekuje i u najjednostavnijima medu nama. Ona je naa bit, a kad deifriramo kod, zapravo razotkrivamo najskriveniji dio vlastite prirode.

Kako bismo mogli doprijeti do Mojsijeva koda u vlastitoj nutrini?

Ako je Boje ime upisano u samoj naoj DNK, logino je da je ono stvaran temelj naega ivota. Boje ime stvara obrazac rezonancije koji nas, kad se aktivira, povezuje sa svime to elimo - koliko god bilo malo ili veliko. Kao to sam ve napomenuo, Teaj uda tvrdi da u stvaranju uda ne postoji razlika izmeu velikih i malih uda. Drugim rijeima, veliko udo nije tee izvesti od malenog, jer stvaranje funkcionira u skladu s istim zakonitostima. Kad shvatimo te zakonitosti i primijenimo ih, udesna zbivanja prirodno e se odigravati sama od sebe.

To znai da ne postoje ogranienja onome to moete postii! Nije vano kakvo obilje zamislite, koliko sretni elite biti, kakvu vrstu automobila elite voziti, u kakvoj kui elite ivjeti, u kakvoj vrsti odnosa elite uivati... ako shvatite i primijenite tajnu Mojsijeva koda, ostvarivanje svih vaih ciljeva nee biti nimalo tee od manifestiranja 20 dolara.

U osnovi, otkljuavanje koda znai da se uputate u onaj isti razgovor s Bogom koji je vodio i Mojsije. injenica jest da u tom razgovoru sudjelujemo u svakom trenutku svojega ivota. Katkad ga nazivamo molitvom, ali za veinu je ljudi ideja molitve jako ograniena. Meutim, u stvarnosti, svaka je misao molitva koja stvara magnetsku privlanost, privlaei u na ivot sve ono o emu razmiljamo.

Naalost, molitvu doivljavamo kao traenje neega to elimo, rukovodei se onim to mislimo da nam je potrebno ili to jo nemamo. Ako se molimo i ne primimo ono to smo eljeli, tada se naa molba ponekad pretvara u prisilu.

Crveni bicikl

Jedan je djeak uo da molitvom moe dobiti ono to eli. Roditelji su mu rekli da e mu Isus sigurno dati ono to eli, ako to dovoljno uvjerljivo zatrai. Te veeri djeak je kleknuo pokraj svog kreveta i pomolio se.

Dragi Isuse, uistinu elim novi crveni bicikl. Majka mi je rekla da e mi ga ti dati ako se dovoljno gorljivo pomolim. Molim te, daj mi novi bicikl.

Sljedeeg se jutra probudio i otkrio da nije dobio bicikl. Te veeri ponovno je kleknuo da se pomoli.

Dragi Isuse, uistinu elim novi bicikl i vjerujem da e mi ga ti dati ako se dovoljno uvjerljivo molim. Molim te, daj mi novi bicikl!

Ni sljedeeg jutra nije dobio bicikl. Djeak je, pripremajui se za kolu, proao pokraj

police iznad kamina gdje je stajao kip Blaene djevice. Pronaao je komad ueta, uzeo kip s police i omotao ga uetom. Tada ga je stavio u svoju naprtnjau. Kad je stigao u kolu, otvorio je svoj ormari, stavio kip unutra i zakljuao vrataca.

Te veeri prije odlaska na spavanje djeak je ponovno kleknuo da se pomoli.

Dragi Isuse, ako ikada vie eli vidjeti svoju majku...

Ako molbe vie ne pomau, okreemo se prisili: ako ne mogu nagovoriti Boga da mi prui ono to elim, moda ga mogu prisiliti.

Mojsijev kod ne funkcionira kad traite ono to elite, nego kad osjeate i znate da ve imate ono to elite dobiti. Tada automatski privlaite upravo ono to elite, jer svemir ne zna za oskudicu. Poznaje samo obilje, jer Bog samo daje ili iri.

Iako se ono to je Bog zahtijevao od Mojsija doimalo neostvarivim s razumskog stajalita, Mojsije je samopouzdano krenuo i promijenio svijet. Kad se u razgovor s Bogom upustimo ispunjeni samopouzdanjem da imamo sve ono to traimo, i mi emo postupiti na isti nain. Nije rije o tome hoe li nam to netko dati ili nee, nego jesmo li u stanju dovoljno se otvoriti da bismo to mogli primiti.

Problem je u tome to su nai razgovori s Bogom obino jednostrani, i to ne zato to nam Bog ne odgovara, nego zato to najee ne sluamo odgovor. Bog odgovara dajui nam ono to traimo. Sasvim jednostavno.

Isus je rekao: Traite i dobit ete. Mislite li da su to bile samo lijepe rijei koje Isus nije ozbiljno mislio? A to ako je mislio upravo ono to je i rekao? to ako je rije o zakonu koji funkcionira svaki put, bez obzira na to jesmo li mi toga svjesni?

Razmislite na trenutak o tome. Bog vam svaki put daje sve to zatraite. To bi mogla biti prilino zastraujua pomisao ako ste okrueni onime to mislite da ne elite. Ali, znate to? Nije mogue da ne elite ono to se nalazi u vaem ivotu. Volio bih kad bi postojao nain da ublaim taj straan udarac, ali ga zapravo nema. to prije shvatite tu injenicu, to bolje, jer tada ete poeti preuzimati potpunu odgovornost za sve to doivljavate - a ne samo za ono to vam se svia.

Ako vjerujete da ste traili neke stvari, ali ne i neke druge, nikada neete biti u stanju da deifrirate Mojsijev kod. Bit ete osueni na zatvor koji ste sami izgradili i sjedit ete iza vrata koja ak nisu ni zakljuana. Dodirnite

ih, i irom e se otvoriti, ali samo kad razmislite o mogunosti da svakog trenutka svog ivota u sebi posjedujete Boju mo. Vi ste izgradili zatvor, vi ste sami sebe osudili na zatvor, sami ste sebe bacili u eliju i zakljuali vrata. Postoji samo jedan problem:

Bog vam nije dao mo da vrata i zakljuate!

Zastanimo na trenutak i zahvalimo se. To je lijepa vijest, jer to znai da postoji ugraen automatski sustav koji uope nije pod vaom kontrolom. Postoji dio vas, i to jako velik dio, koji ne eli uti ono to sam upravo napisao. Zapravo, uinit e sve to moe kako bi to izbjegao, ak i pod cijenu vae vlastite sree. Kad je ego prisiljen birati izmeu sree i uloge rtve, uvijek e odabrati ulogu rtve.

To je jedna od najudnijih ironija ivota vaeg ega: njemu nije stalo do vae dobrobiti. Ego bi za vas radije odabrao patnju, nego prihvatio istinu. Zato? Jer istina trai od vas da postanete odgovorni za sve to vam se dogaa. Uh-uh! To je teko prihvatiti. To bi dokazalo da se sve to ste ikada doivjeli, i dobro i loe, dogodilo zato to ste vi to eljeli. To znai da vi niste samo ovo slabo sitno tijelo, kako ego eli da vjerujete. To znai...

Houston, imamo problem!

To bi znailo da u sebi imate Boju mo i da nema niega nad ime nemate kontrolu. Kao to sam ve rekao, zbog toga trebamo zahvaliti, jer sad imate mudrost i sposobnost da donesete novu odluku koja e odraavati vau slobodu, a ne vae ropstvo. Kad odluke donosite na temelju svoje slobode, rezultat je jo vea sloboda. Kad to prihvatite, sve to elite moete primiti jednostavnim shvaanjem da ve imate sve to elite, a tada ete privui jo vie onoga to elite.

Jednom kad nauite Mojsijev kod i ponete ga primjenjivati, vae e obilje odraavati vau

slobodu, a sve to ste ikada poeljeli bit e vae.

Sve u vaem ivotu postoji zato to ste to prizvali. Drugim rijeima, ne moete se ne koristiti Zakonom privlanosti i to jednostavno zato to u svojoj nutrini uvijek posjedujete stvaralaku Boju mo - a nju ne moete poeti koristiti zato to ste to oduvijek inili. Vi stvarate kao to stvara Bog, privlaei u svoj ivot sve ono na to obratite panju i to volite. Ako u vaem ivotu ima stvari koje ne elite ili koje ne slue vaem najuzvienijem dobru, ne postavlja se pitanje zato su ondje, nego zato ih toliko volite? Predstavljaju li neto to jo niste otkrili? Moda je rije o ograniavajuim uvjerenjima ili idejama koje bi radije upravljale vaim ivotom nego ga oslobodile. Ako je to istina, tada se postavlja pitanje: elite li i dalje hraniti ta uvjerenja i privlaiti sve vie dokaza svojih nedostatka, ili je vrijeme da ih konano otpustite u svjetlost?

Zato volimo svoje nedostatke? Odgovor se razlikuje od osobe do osobe, ali jednostavan odgovor glasi: nai nedostaci dokazuju uvjerenje koje se iza njih skriva, da nismo vrijedni primiti darove koje nam je namijenio Bog. Ne zasluujemo ljubav, sreu i mir, nego je vjerojatnije da zasluujemo razdvojenost, bolest i smrt. Ego bi volio da u to vjerujete, ali vaa dua, uvijek povezana s Bojom voljom, ima sasvim drukiji stav.

Bog eli da osjeate savrenu radost. Meutim, u njoj ne moete uivati sve dok to ne postane i vaa volja, jer bez vaeg pristanka Bog bi radio protiv vas, a ne za vas. Sve dosad veina je ljudi govorila: Ne zasluujem takva dobra. Je li to istina? Jesu li vaa prola djela uistinu zaustavila Boju ljubav, koja ima mo da prijee preko

tih pogreaka? Ako jesu, tada smo svi u velikoj nevolji, jer smo svi vie-manje isti.

Na svu sreu za sve nas, to nije tako. Vrijeme je da svoju viziju o sebi ponovno uskladite s

Bojom vizijom koja vas sagledava kao savrena i cjelovita bia, bez obzira na ono to ste radili u prolosti. Boja je ljubav bezuvjetna i vi nita ne moete napraviti da biste je prekinuli. Prihvatite to i va e ivot proeti ljubav. Ako se nastavite pridravati privida ega, ljubav e presuiti, iako je u svakom sluaju jo prisutna.

etvrta vjeba: Boja volja za vas

Na praznom listu papira napravite dva stupca: jedan za vlastita uvjerenja, a drugi za Boja. U prvom stupcu ispiite popis nekih od uvjerenja ili iskustava koje ste ostvarili u svom ivotu. Moda niste stalno sretni, moda ivite u oskudici i rtvujui se, moda mislite da vas nitko ne moe voljeti ili vjerujete da ne zasluujete ljubav. Bog eli da budete sretni svakog trenutka svog ivota i da vas u svemu okruuje obilje. To znai da ste se pokuavali suprotstavljati Bojoj volji, a inei tako, izazvali ste sukob.

Vrijeme je da konano priznate da ste u tom sukobu izgubili.

Ako se morate sukobljavati s nekim, sukobite se s Bogom, jer ete tada uvijek izgubiti. Ne biste ni eljeli pobijediti u ratu koji vodi ego, jer on nikamo ne vodi, nego e vam donijeti samo trajnu nesreu. Kad se predate boanskom u sebi, nestat e sve prepreke Bojim darovima i njegova e ljubav prirodno potei prema vama.

U drugom stupcu pokraj svake svoje misli ili uvjerenja napiite Boji odgovor. Primjerice, ako ste zapisali Ja ne zasluujem biti bogat, u drugom stupcu napiite: Boja je volja za mene savreno obilje. Ako ste napisali Nisam vrijedna savrenog odnosa, u drugom stupcu napiite: Boja je volja za mene savreni odnos.

Kad Boju viziju dodate vlastitoj, svjesno odluite da ete odabrati Boju volju. To ete postii koristei se snagom svojih osjeaja, kao u prethodnoj vjebi. Koji osjeaj odabirete? Neka to bude radost! Proitajte sve to ste zapisali u drugom stupcu, uvjerenja koja su u skladu s Bojom voljom, i privucite ih u svoj ivot pomou osjeaja radosti. Tada, kao i prije, probudite u sebi osjeaj zahvalnosti, izgovorite zahvalu zbog te nove odluke koju ste donijeli, jer ta je odluka u skladu s Bojom vizijom za vas.

Ako tako odluite, va e se ivot poeti mijenjati u tome trenutku. Neka bude tako, a tako i jest.

Stvarnost nasuprot mati

Ovoga trenutka postavite sebi pitanje: elite li biti zatoenik ili elite biti slobodni. Kad bi se pred ovjeka tako jasno postavio izbor, nitko pri zdravoj pameti ne bi odabrao zatoenitvo. No, razmislimo na trenutak o tome. Nitko pri zdravoj pameti ne bi odabrao ropstvo, ali ako elite biti iskreni prema sebi, oigledno je da je sve dosad to bio va izbor. Ako ste odabrali da budete slabi i nevrijedni, to je svojevrstan zatvor. Je li onda mogue da niste bili pri zdravoj pameti? Zar postoji neka druga mogunost? Odgovor je jednostavan: um vam je bio razdijeljen.

Simptom razdijeljenog uma jest uvjerenje da ste uspjeni i dok ste odvojeni od Boga. Na temelju te injenice lako je pretpostaviti da ste se isto tako odvojili i od svega ostalog - od svih ljudi koje susreete, od svijeta i od svega u tome svijetu. Dakako, ljudi oko vas odraavaju izvornu odluku koju ste donijeli o svom odnosu s Bogom, koja je dosad glasila da ste odvojeni i osamljeni. A ako ste odvojeni i osamljeni, to ujedno znai i da ste osjetljivi na napade, pa ste samim tim u ratu sa svime oko sebe.

Moda vam to poinje zvuati poznato? Uvjerenje koje nije utemeljeno u stvarnosti ne moe postati stvarno samo zato to vi elite da bude stvarno. Misao se moe doimati istinitom i oitovati se u vaem ivotu na razne naine, ali ako nije u skladu s Bojom voljom,

tada nema stvarnog uinka - a ono to nema stvarnog uinka nije stvarno.

To se naziva matom.

Moete zamisliti svaki svijet koji elite, ali ako on postoji samo u vaim mislima, tada to nije stvaran svijet. Jedini je stvaran svijet onaj kojeg podravaju stvarni zakoni, a stvarni zakoni mogu izvirati samo od Boga, stvaralake sile svemira.

Neko je veina ljudi u svijetu vjerovala da je zemlja ravna ploa. Kolektivna odluka o zemlji kao ravnoj ploi bila je tako duboko utisnuta da je svako pomorsko putovanje bilo popraeno krajnjim uasom. to e se dogoditi ako odete predaleko i padnete s ruba? Tu teoriju nitko nikada nije dovodio u pitanje, zapravo, inilo se da je svi dokazi podravaju. Ako biste stajali na bilo kojoj plai u svijetu, zagledani u udaljeno obzorje, mogli ste uistinu vidjeti gdje zavrava svijet. Njegov je kraj bio tono pred vaim oima. No, je li zato bio stvaran?

to mislite, to bi se dogodilo kad biste otputovali u prolost i svima rekli istinu, kad biste im objasnili da je zemlja zapravo okrugla, a da se doima ravnom zbog zakrivljenosti planeta? Kako bi, prema vaem miljenju, ljudi reagirali? Pitajte Galilea!

Vae vijesti vjerojatno nitko ne bi radosno pozdravio, jer povijest nam pokazuje da su ljudi s nepoznatim ili neuobiajenim uvidima nerijetko bili natjerani na poslunost. Na kraju krajeva, dok ste u zatvoru, granice pridonose vaem osjeaju ugode - svatko zna gdje mu je mjesto i to se od njega oekuje. Uistinu nije vano je li odluka ispravna ili pogrena, ili jesu li dokazi za tu odluku toni. Vana je ideja, jer ugodno je misliti da ste u pravu.

Niste u pravu samo zato to mislite da jeste. Ako misao nije u skladu sa stvarnou, tada ona nema stvarnog

uinka. A kao to sam ve rekao, ono to nema stvarnog uinka, nije stvarno. Vi moete eljeti da bude stvarno, uloiti energiju da se doima stvarno i eznuti za tim svim svojim srcem, ali neke zakone ne moete nadvladati. Ako radite protiv stvaralake sile svemira, tada vam nee pomoi ni sve elje svijeta.

Stoga se vratimo stvaralakoj sili, Bogu. Ako ego vjeruje da ste ranjivi, slabi i osamljeni, a Bog vjeruje u suprotno, kome ete povjerovati?

to zapravo Bog kae o vama? Vi ste sveti.

Vi ste savreni.

Vi ste sigurni.

Obilje za kojim tragate proizlazi iz spoznaje tih istina, ali to nije spoznaja uma, nego itavog vaeg srca. To je ono to vam nudi Mojsijev kod: sposobnost da, koristei se njegovim imenom, svoju volju ponovno poveete s Bojom voljom. to vie radite ove vjebe, to ete vie prihvaati svaki od ovih darova i dijeliti ih s drugima. Bog samo daje, jer sve to Bog daje zapravo daje Bogu. I vi tako postupajte, pa nee biti niega to neete moi postii.

Peta vjeba: Zakon davanja i primanja

Ako je u Bojoj naravi davanje, tada e vam biti korisno da i vi tako postupate. Veina je ljudi u prolosti davala samo da bi primila. Drugim rijeima, iza svakog ina davanja krilo se oekivanje da ete neto dobiti. Jedan od problema koji prati takav nain razmiljanja jest u tome to najee vjerujemo da tono znamo to bismo trebali dobiti i stoga drugima dajemo neto kao da se cjenkamo za ono to, prema

svom miljenju, elimo. Ako elimo da nam partner izmasira lea, mogli bismo mu ponuditi da mi najprije izmasiramo njega. U tome zacijelo nema nikakva zla, ali vrijeme je da istraimo jo uzvieniji nain davanja, u kojemu nema nikakva cjenkanja.

to se dogaa ako partneru ponudite da ete ga izmasirati, a on to objeruke prihvati, ali se ne ponudi da vam uzvrati uslugu? Ako se vaa usluga temeljila na elji da isto primite, tada ete vjerojatno biti razoarani, a moda ak i ljuti. Ja tebe stalno masiram, a ti mene nikada!, mogao bi glasiti va odgovor, a ak i ako to nije istina, tako to izgleda vaem egu. Zato? Jednostavno zato to njega zanima samo jedno: primanje. Ideja o davanju bez ikakve motivacije, osim da bismo oponaali Boga, njemu se doima bezumnom. A to u ja time dobiti?, pita se ego. Odgovor je jasan. Vi ete dobiti dar daleko vei od masae ili bilo ega to moete zamisliti. Dobit ete slobodu.

ega ete se osloboditi? Vau duu motivira spoznaja da je slobodna iskusiti sve to poeli. Ako elite iskusiti ropstvo, slobodno to uinite. Meutim, ako sebe elite doivjeti kao svetu osobu, morate primijeniti neto sasvim drugo. Budui da su davanje i primanje u konanici jedno te isto, jedini nain na koji sebe moete doivjeti svetom osobom jest da druge vidite kao svete osobe. Drugim rijeima, elite li primiti Boje darove, najprije ih morate davati.

ekajte malo. Nije li glavna poruka ovog dijela knjige davanje bez oekivanja? Kako se moete osloboditi oekivanja ako druge ljude promatrate kao svete kako biste i sebe spoznali kao svetu osobu?

To nazivam boanskom sebinou. injenica je da mi gotovo i ne moemo postojati bez ega ili njegovih

motivacija. Nije smisao u tome da ih unitimo, nego da ih sagledamo na nov nain, tako da postiemo ciljeve svoje due. Postoje stvari koje svatko od nas eli, kao to su mir, radost, zadovoljstvo i uspjeh. Ako je istina da su davanje i primanje jedno te isto, tada je logino da dajemo ono to najvie elimo.

Stoga, ako je va najvaniji cilj radost, usreite druge. to vie radosti irite, to ete biti radosniji. Tako se egom koristite na nov nain, a taj nain odaje potovanje kako vaoj dui, koja tei davati, tako i vaem egu, koji eli primati.

Vratimo se masai. Zapitajte se, je li masaa moj stvarni cilj, ili je rije o neemu dubljem? Moda vi zapravo elite osjetiti da vas netko voli i brine o vama, a to moda neete dobiti od osobe kojoj ste neto ponudili. Svemir za vas moda ima drukiji plan -koji vi ne moete uoiti u trenutku kad nudite dar. Ljubav i naklonost moda pruate samo zato da bi vam se vratile iz posve neoekivanog smjera.

Danas neko vrijeme razmiljajte o onome to uistinu elite. To je svakako neto vie od novog automobila ili nekog drugog predmeta. Moete dobiti i to, ali ako zanemarite duu, neete se ni izdaleka pribliiti istinskom ispunjenju, to ego nikada ne moe razumjeti. Odaberite jedno svojstvo koje ste odluili danas primiti u svoj ivot. Je li to radost? Mir? Ljubav? Sad potraite stvaralake naine na koje ete to svojstvo poveati u ivotu vama bliske osobe ili osobe koju ste tek susreli. Dajte toj osobi ono to vi elite, a onda provjerite kako se i sami osjeate. Je li se vaa enja imalo primijenila? Jeste li u stanju osjetiti svojstvo koje ste potaknuli u drugoj osobi?

Kad to postignete, poeljet ete promijeniti svoj ivot kako biste se to vie time bavili. To je tajna koju je ego uporno pokuavao sakriti od vas.

Sveto ime Boje

Kad je Mojsije rekao Bogu da nikada ne bi mogao postii naizgled neostvariv cilj oslobaanja Zidova (ak bi i otac te religije zakljuio da ne moe obaviti takav zadatak), Bog mu je dao jednostavan odgovor:

Ja sam Jahve. Abrahamu, Izaku i Jakovu objavljivao sam se kao El adaj. Ali njima se nisam oitovao pod svojim imenom -Jahve. (Knjiga Izlaska 6:3)

Abraham je boanstvo znao pod njegovim imenom Svemogui Bog. Meutim, sad je Bog prvi put poznat po svom stvarnom imenu: Ja Sam Koji Jesam. To ukazuje na bliskost koja sve do toga trenutka nije postojala. Postavlja se pitanje: je li ta bliskost namijenjena samo Mojsiju i Zidovima, ili je to bio dar poklonjen svakome pojedinom od nas? Pomisao da Bog voli jednu skupinu ili osobu vie od svih ostalih sasvim je ljudska. To je ono to mi radimo, ali Bog tako ne postupa.

Boja je ljubav bezuvjetna, a ime Boje, koje ukazuje na bliskost ili jednotu, dar je poklonjen svima. to bismo, dakle, trebali uiniti s njim? Da ustuknemo, kako je Mojsije u poetku ustuknuo, da kaemo kako nismo vrijedni? Da se njime posluimo jednom-dvaput, svojim oima ugledamo mo svetog imena, a onda ga pospremimo u urednu malu krinju i nikada ga vie ne pogledamo?

Ili bismo se njime mogli posluiti da promijenimo svoj ivot i svoj svijet?

Zapovijed Tijekom godina imao sam priliku odvesti mnoge skupine u Izrael, zemlju obeanu Mojsiju i idovskom narodu. Nedavno smo proveli neko vrijeme u gradiu Safedu, uvenom i najveem sreditu prouavanja kabale, jednog od najmistinijih duhovnih putova u svijetu. Posjetivi trgovinu suvenirima, uoio sam iza blagajne kip na kojem je hebrejskim slovima bilo ispisano ime Boje. Zamolio sam djevojku koja je ondje radila da mi ga proita na hebrejskom.

Time bih prekrila jednu od Bojih zapovijedi, odvratila je injenino, kao da to zna svako dijete. Bog je rekao da sveto ime nikada ne smijemo spominjati uzalud, i zato ga ne smijemo izgovarati.

Objasnio sam joj da sam i ja odgojen uz istu zapovijed, ali da je mi drukije shvaamo. Krane se poduava da je uzaludno spominjanje Bojeg imena zapovijed da se ne smije psovati, ali se inilo da djevojka prihvaa doslovnije tumaenje.

Ne, uope nije tako, rekla je. To je jedna od najjasnijih stvari koje uimo i napisana je crno na bijelo. Uzaludno spominjanje Bojeg imena znai da ga uope ne smijemo izgovoriti. Ako to uinimo, mogle bi nas zadesiti strahote.

Upitao sam je gdje je to nauila i je li to uobiajeno idovsko uvjerenje.

To nema veze s obiajima, nastavila je. To je istina i ne moete je nikako drukije protumaiti. Ako izgovorite Boje ime, tada e se on jednoga dana toga prisjetiti i kazniti vas. No, to se moe izbjei.

Dakako, bio sam znatieljan.

Mi katkad promijenimo jedno od slova, tako da moemo izgovoriti ime Boje, a da ga zapravo ne izgovorimo. Kad bih eljela izgovoriti vae ime, James, ali ste vi od mene zatraili da to ne inim, mogla bih umjesto toga rei Yames. Na taj sam nain sigurna i ni u emu nisam pogrijeila.

Shvatio sam da se to dogodilo i Zidovima kad su napustili Egipat i poeli tragati za zemljom koju im je Bog namijenio. Sveto ime dalo im je snagu, ali su ga poslije pohranili.

Je li to uistinu bila Boja namjera, ili je to samo bila posljedica strahovanja?

U Tori ne postoji nita to bi Zidovima izriito zabranjivalo spominjanje Bojeg imena. Zapravo, iz mnogih drevnih izvora jasno je da se Boje ime naglas izgovaralo posve redovito, osobito pri molitvama u hramu. Misna, rana pisana zbirka idovske usmene tradicije, koja je postala temelj Tore, preporuuje spominjanje Bojeg imena kao uobiajenog pozdrava (Berkhot 9:5). Meutim, u vrijeme Talmuda obiaj je bio koristiti zamjenska Boja imena. Neki su rabini ak pouavali da bi osobu koja izgovori stvarno ime umjesto zamjenskog trebalo pogubiti (to se gotovo dogodilo i Isusu). Stvari su oigledno krenule drugim smjerom.

Takoer je zanimljivo navesti da je verzija Bojeg imena koju koristimo u Mojsijevu kodu zapravo pogreno tumaenje izvornog hebrejskog teksta. Godinama, a moda ak i stoljeima, veina je ljudi vjerovala najpopularnijem prijevodu Bojih rijei, izvornom imenu koje je dobio Mojsije, Ja Sam Koji Jesam. Mnoge su ezoterijske kole prihvatile i dalje irile taj prijevod, a neke su ga ak koristile i kao temelj svog uenja.

Stvarne hebrejske rijei koje je Bog izgovorio obraajui se Mojsiju glasile su: Ehjeh Aer Ehjeh, a kad ih pravilno prevedemo glase: Ja u Biti Koji u Biti. Bog se Mojsiju zapravo obratio u buduem, a ne sadanjem vremenu. Tako se postavlja pitanje: na koji nain ta injenica utjee

na nae koritenje pogrenog prijevoda ili ga moda nijee, osobito ako je rije o koritenju svetog imena kao instrumenta stvaranja?

Bog postoji uvijek i posvuda. Ako je to tono, tada Bog istodobno ivi u prolosti, sadanjosti i budunosti. To moe prihvatiti veina ljudi koji imalo vjeruju u Boga, stoga o tome ne moramo ovdje raspravljati. Meutim, to je uistinu znaajno u rjeavanju ovog potencijalnog neslaganja.

Ako o ljudima govorimo u prolom vremenu, to je isto kao kad o njima govorimo u sadanjem. Drugim rijeima, pojedinac o kojem govorimo nije se promijenio. Kad kaemo: Bob je bio ovdje, govorimo o istoj osobi na koju mislimo kad kaemo: Bob je ovdje.

Stoga, ako kaemo, Ja u Biti Koji u Biti, svjesni da govorimo o stvarnosti koju katkad nazivamo Bogom, to se ne razlikuje od rijei: Ja Sam Koji Jesam. Evo to kae moj prijatelj Jonathan Goldman, jedan od najpoznatijih svjetskih iscjelitelja zvukom: Zvuk povezan s namjerom donosi iscjeljenje. Same za sebe, rijei posjeduju slabo znaenje, ako ne postoji i namjera. Upravo namjera priziva Boji duh u jednadbu i tu se susreemo s pravom tajnom.

Vratimo se djevojci koju sam susreo u trgovini u Safedu. Njezin pokuaj da izbjegne Boju kaznu zamjenjujui slovo u imenu ili ga izgovarajui s drugim naglaskom nema nikakva uinka. Ako promijenimo slovo ili dva u bilo kojem imenu, time ne mijenjamo svoju namjeru, a upravo je namjera vie od bilo ega drugog ono to stvara boansku povezanost.

Zato onda svetom imenu pridajemo bilo kakvu vanost?

Ako znate neije ime, time naglaavate svoju povezanost s tom osobom. Moete me zvati James ili Jimmy, a ja u se odazvati na bilo koje od ta dva imena. Meutim, svako to ime nosi razliitu energiju i moe me navesti da

odgovorim na razliite naine. James je oblik koji se koristi u slubenim razgovorima, kad mi se obraaju kao piscu ili dok drim predavanje ili koncert. Mnogi me prijatelji zovu Jimmy. To je ime intimnije i neobaveznije. No, ja volim oba imena i u konanici gotovo da i nije vano koje izgovorite, ako se osjeam povezan s osobom koja ga koristi.

Je li mogue da to isto vrijedi i za Boga? Bog je Mojsiju povjerio sveto ime kako bi osigurao oslo

baanje Zidova iz ropstva. Postupivi tako, izmeu Boga i ovjeanstva uspostavljena je bliskost koja nikada prije nije postojala. Zamislite da nekoga upoznate i elite postati prijatelji. Predstavite se toj osobi s povjerenjem da e vas zazvati vaim imenom kad joj neto bude potrebno. Kako biste se osjeali kad bi ta osoba zakljuila da je vaa ljubav prevelika i da ona sama nije vrijedna ni spomenuti vae ime? Tada njezina namjera nije udruivanje, nego joj je namjera da ostanete razdvojeni, a to je posljedica. Kad prizivamo Boje ime, bilo u prolom, sadanjem ili buduem vremenu, s namjerom udruivanja, stvara se povezanost koja nam omoguuje stvaranje uda. To je sama bit Mojsijeva koda.

Stoga je rezultat posve isti, bez obzira na to koristim li ime Ja Sam Koji Jesam, ili Ja u Biti Koji u Biti. Namjera povezivanja s boanstvom, udruena s imenom, stvara bliskost s Bogom koja vas sjedinjuje s glavnom funkcijom Stvoritelja. A koja je Boja funkcija?

Stvarati!

To je svrha ove knjige: jednom i zauvijek shvatite da su Boja i vaa funkcija istovjetne. Vi ste ovdje da biste bili stvaralaka sila mira i sklada. Upravo kao to vi odgovarate na varijacije svog imena, odnosei se podjednako prema njima i usklaujui se s namjerom, tako i Bog odgovara vama kad vam je srce otvoreno, a namjera jasna.

esta vjeba: Drugi oblik Sve dosad koristili ste se Mojsijevim kodom kako biste u svoj ivot privukli sve to vam je na srcu. No, vano je zapamtiti da neto istinski moemo imati samo ako smo voljni to ponuditi drugome. Drugim rijeima, moramo biti spremni dijeliti Boje darove.

Da biste to nauili u energetskom smislu, promijenit emo kretanje te reenice. Umjesto da uz rijei Ja Sam Koji/Koja ispustite zrak, ponite tako to ete te rijei izgovarati dok udiete. Za to vrijeme svakako osjeajte energiju osobine koju unosite u sebe. Primjerice, ako vam je cilj irenje suosjeanja, tada probudite u sebi jak osjeaj suosjeanja. Pomislite Ja Jesam to suosjeanje i osjetite emociju koja vam proima cijelo tijelo.

Tada ispustite zrak, izgovorivi naglas: Jesam. Za to vrijeme osjetite kako se ta osobina iri prema van, dodirujui svaku osobu i svako ivo bie gdje god se nalazili. Zapamtite, na je glavni cilj u koritenju Mojsijeva koda stvarno djelovati kako bi Bog djelovao na zemlji, drugim rijeima, davati kao to daje Bog. Kao to sam ve vie puta rekao, Bog uvijek daje bezuvjetno. Ako je davanje Boja funkcija, tada je ono i naa funkcija. Ponavljajte taj promijenjen proces kako biste uistinu osjetili kako to izgleda iriti svjetlost, sreu i radost diljem svijeta.

Zavrne misli prvog dijela knjige Bog eli da budete savreno radosni. Razmislite na trenutak o tome. Savrena se radost odnosi na sveobuhvatnu radost, a ona obuhvaa sve to elite. No, istodobno ukazuje i na neto uzvienije, na razinu radosti koja transcendira ovaj

svijet. Takva radost znai da Bog eli da budete okrueni obiljem, da budete uspjeni i imate savrene odnose, ali ujedno oznaava da postoje stvarnosti s onu stranu fizike, koje isto tako moete dosegnuti.

Isus je rekao:

Zato najprije traite kraljevstvo Boje i njegovu pravednost, a to e vam se nadodati!

(Evanelje po Mateju 6:33)

Nije nam rekao da traimo svjetovna bogatstva kako bismo bili sretni. Zapravo, rekao je neto posve drukije. Isus nas je posavjetovao da teimo nebeskim bogatstvima koja ne moe unititi protok vremena. Materijalno bogatstvo ovoga svijeta nikada ne moe ispuniti prazninu koju osjeamo u sebi. Ako je Boja volja za nas savrena radost, tada mora postojati neto vie - mora postojati dublji poziv onkraj ovog fizikog carstva koji nam daje ono to nam je uistinu potrebno.

Sad emo zajedno otputovati onamo. Nauili ste ovladati snagom Bojeg imena kako biste privukli sve to elite na svijetu. Nakon toga emo tu mo iskoristiti da bismo svoju panju usredotoili na darove koji se proteu onkraj ogranienja ovoga svijeta. To je uvijek i bila Boja namjera. Zemaljska bogatstva nisu nita drugo, nego uvod u stvarne darove koji nas ekaju. Dobro je to to ne morate umrijeti da biste ih primili. Mnogi ljudi vjeruju da savrenu radost mogu osjetiti samo u raju, a u raj moete stii tek kad umrete. No, nije li Isus rekao: Kraljevstvo je Boje meu vama. (Evanelje po Luki 17:21)

Kraljevstvo je Boje u vama i eka da se oituje kamo god vi krenuli. Svaki va udah, svaki va korak prilika su da proirite raj i Boje darove ljudima oko sebe. Tako

ini Bog, a oponaate li ga, to nije samo najuzvieniji oblik laskanja, nego i samo vae spasenje.

Drugi dio Poetak stvarnog putovanja

Upozorenje autora Nadam se da ete paljivo pratiti ono to slijedi i shvatiti da mislim doslovno i posve ozbiljno. Ako odluite nastaviti s istraivanjem ovih uenja i nakon to proitate ovu biljeku, to ete raditi na vlastitu odgovornost. Moete odluiti da zastanete ovdje i primjenjujete ono to ste dosad nauili, a ako to uinite, uvjeravam vas da e vam ivot biti prekrasan. Ve ste stekli dovoljno informacija da sve promijenite - zapravo, od ovoga trenutka nita vie nikada nee biti isto. Mojsijev kod moete koristiti da biste privukli bogatstvo iz bajke, obilje o kojemu ste mogli samo sanjati i sve ostalo to vam srce eli. Ako se ovdje zaustavite i jednostavno se ponete koristiti svime onim to ste nauili, bit ete blistav primjer svakome s kim se susretnete, jer ete im ukazivati na nove mogunosti u ivotu. Ve ste jako daleko odmakli, i nitko vas nee okrivljavati ako svoje putovanje odluite prekinuti ovdje.

No, jo je velik komad puta pred nama. Pred nama su informacije i iskustva koja va um ne moe ni poeti raz