Moguce Teme Za Pism Ispit

8/11/2019 Moguce Teme Za Pism Ispit

1/33

ODGOJ, OBRAZOVANJE, O-O PROCES

Odgoj je temeljni pojam pedagogije znanosti o odgoju. Odgoj je jedna od temeljnih potreba ovjeka i drutva.Zahvaljujui njemu, ovjek je postao ovjekom, drutvenim biem, biem zajednice, biem prakse. Odgoj se, meutim, neusmjerava samo onome to jest, nego mnogo vie onome to treba tek biti. sebi nosi sintezu prolosti, sadanjosti ibudunosti. Odgoj je proces socijalizacije djece i mlade!i koju poma!e i potie generacija odraslih. "o je permanentanproces koji praktino nikad ne prestaje. Odgojem u djece potiemo pozitivna intelektualna, emocionalna i voljna svojstva terazvijamo pozitivna crte karaktera i slobodnu demokratsku linost#osobnost.

Odgoj i obrazovanje su usko vezani, i iako ne znae isto, obino jedan bez drugog ne idu.Odgajajui mi obrazujemo i obrazujui mi odgajamo. $vaki je odgoj, bez obzira gdje se ostvaruje, i samoodgoj,samooobrazovanje. %ostoji shvaanje prema kojem su odgoj i obrazovanje dva aspekta istog procesa. &ema odgoja bezobrazovanja, a obrazovanje bez odgoja mo!e imati negativne posljedice.%rema '. 'atijeviu odgoj shvaamo kao meuljudski odnos u kojem ljudska jedinka zadovoljava svoje osnovne potrebe,uz istovremeno prihvaanje odreenih opeljudskih drutvenih normi. Odgoj tako ima i svoj individualni aspekt, koji seostvaruje egzistencijalnim, drutvenim i humanistikim odgojem. Obrazovanje shvaamo kao zadovoljavanje spoznajnih,do!ivljajnih i psihomotornih interesa pojedinaca aktivnim usvajanjem i daljim razvijanjem odreenih kulturnih icivilizacijskih postignua. (lavni je cilj odgoja omoguiti odgajaniku da sam ui.O#o proces je sustavno organizirana zajednika aktivnost uitelja i uenika na ostvarenju zadataka odgoja i obrazovanja. O#o proces ine ljudi, oni su osnovni pokretai, nositelji i realizatori procesa. "o su uitelji, uenici i roditelji. O#o procespostoji zbog uenika. "o je mlado ljudsko bie koje ima potrebu da raste i razvija se, a o i o trebaju biti podrka i pomo u

tom razdoblju. enika nitko ne mo!e neto nauiti, on to mo!e nauiti samo sam, vlastitim anga!manom. enik sam znai osjea svoje interese i potrebe, ijem je zadovoljavanju usmjeren o#o proces. "o ne znai da ueniku nije potrebna pomostarijih. "u va!nu ulogu ima uitelj. On je voditelj i organizator o#o procesa. &jegova uloga u odnosu prema ueniku jepomalo apsurdna i svodi se na to da sebe uini nepotrebnim. )ako se dijete razvija i raste ta pomo je sve manje potrebna, auiteljeva uloga je zavrena ako se uenik osamostalio. loga roditelja je naglaenija to su uenici mlai. *anas roditeljina vrlo razliite naine i sami sudjeluju u pripremi i realizaciji o#o procesa, to kod njihove djece stvara odreenuemocionalnu sigurnost, a o#o proces ini bogatijim i dinaminijim. Oni svojim zapa!anjima i primjedbama mogu znatnoutjecati i na vrjednovanje o#o procesa jer imaju jasan uvid u uinak pojedinih oblika o#o djelovanja. +pak, ne treba ihshvaati kao kune nastavnike koji imaju zadatak dodatno drilati djecu, nego imaju svoju speciinu roditeljsku unkciju io#o proces treba prilagoditi tako da ne remeti normalanobiteljski !ivot.

-ilj i zadatci o i o ostvaruju se odgovarajuim sadr!ajima i aktivnostima. $adr!aji se vie odnose na ostvarivanje drutvenihzadataka, a aktivnosti na ostvarenje individualnog aspekta o#o zadataka. "a se pitanja rjeavanju o#o programom. %o o#oprogramom se podrazumijeva dokument u kojem su naznaeni o#o ciljevi, odreeni broj mikrojedinica, napomene orealizaciji, odnosno va!nijim uvjetima koje treba osigurati za realizaciju mat. oprema, prostori za aktivnosti uenika iuitelja, strunost uitelja i sl./ $adr!aji koji su po odreenim kriterijima izabrani za neki stupanj kolovanja, odnosno zaodreeni nastavni predmet, rasporeeni su i slo!eni tako da uitelji mogu lake izraditi svoje godinje, mjesene i tjedneprograme i organizirati ostvarivanje predvienih nastavnih ciljeva. %ri rasporeivanju tih sadr!aja obino se potujuosnovna didaktika pravila o postupnosti0 od bli!eg k daljem te od jednostavnog k slo!enijem.%ravo na o i o jedno je od najva!nijih priroenih prava ovjeka. O tome ovisi puni razvoj pojedinca i njegov utjecaj nadrutvo. *emokratska dr!ava pojavljuje se kao jamac zatite prava na o i o. &a ni!im razinama kolovanja ona to osiguravaobveznim i besplatnim kolovanjem za sve uenike, a na viim razinama pristupanou i otvorenou kolovanja u skladu

s interesima i sposobnostima uenika. 1kola je institucija od osobitog drutvenog znaenja. &joj je povjeren zadatak o i omladih narataja u skladu s temeljnim drutvenim vrednotama i potrebama drutvenog razvoja. 1kola je, stoga, istovremenoi sredstvo drutvenog samoouvanja i imbenik drutvene promjene. 2azredna nastava temelj je osnovnokolskog o i o icjelokupnog kolskog sustava. $astavni dio uenja u razrednoj nastavi je razumijevanje i prihvaanje prava i odgovornostikoji za dijete proizlaze iz uenike uloge. razdoblju od svoje 3.45. do 67.466. godine, djeca ne ue samo tehnike itanja,pisanja i raunanja, nego se postupno uvode u sustav spoznaja o ovjeku, drutvu i prirodi te razvijaju spoznajne, moralne isocijalne vjetine koje su pretpostavka za njihovo daljnje kolovanje i njihov osobni razvoj. &arav tih sadr!aja i nain nakoji se oni pouavaju i ue utjecat e na oblikovanje uenikova svjetonazora i njegovo ponaanje prema sebi, drugima izajednici u kojoj !ivi.


2/33

OBITELJ I KOLA

&eupitno je da se odgojni proces uvijek odvija u odreenoj, razvoju vie ili manje naklonjenoj, odgojnoj sredini. Obitelj jetemeljna odgojna sredina. "eko je potpuno nabrojiti to sve ini obitelj nezamjenjivom, ali je sigurno da su emocionalniodnosi temeljeni na privr!enosti i ljubavi izmeu roditelja i djece te individualan pristup djejoj osobnosti najznaajnijiimbenici koji ovu zajednicu ine bitno drugaijom od kole. %rva djeja sredina, u kojoj ono stjee i prva saznanja i!ivotna iskustva, jest obitelj. 8rijednosti koje obitelj djetetu ucijepi, temeljne su i esto odluujue za itav !ivot ovjeka.)ako dijete raste, njegova se !ivotna sredina neprestano proiruje. z roditelje postupno se ukljuuje bli!a rodbina, susjedi,

djeca kao partneri u igri, djeca i odgajatelji iz vrtia ako ide u vrti/, pa i uenici i uitelji kada poe u kolu. 1kola kaoodgojna sredina pojavljuje se kao partner i suradnik u ravnopravnom razvoju osobnosti djeteta. %ostavljene ciljeve i zadaeodgoja kola ne mo!e u potpunosti ostvariti bez suradnje s roditeljima. Od trenutka kad dijete ue u kolu mora mu se, radinjega samoga i njegovih osobnih potreba koje su jednim dijelom identine drugoj djeci, a drugim dio njega samoga, pru!itistruna pozornost, sadr!aji i postupci kojima se ne sputava, nego potie normalan ili pak poseban razvoj djeteta. Za to jepotreban suradniki rad roditelja i kole. 1kola je proesionalna ustanova drutva koja se brine da svaki ovjek dobije onajminimum obraz. bez kojeg ne bi mogao !ivjeti, raditi i stvarati. Obitelj i kola imaju zajedniki konani cilj, a to je dobroodgojen ovjek. *a bi kola i obitelj suraivali, moraju stalno komunicirati, uspostavljati ravnopravne partnerske odnose,moraju se to bolje upoznati i razraivati metodiku odgojnih postupaka jer e samo na taj nain odgoj djece biti neupitan iuinkovit. $uradnja se mo!e ostvariti samo onda ako sudionici nalaze zadovoljstvo u zajednikom radu. + roditelji i uiteljimoraju ulo!iti napor kako bi kontakt bio uspjeniji, trebaju razumjeti jedni druge. Za suradnju kole i obitelji postojeobostrani motivi i interesi. $usret roditelja i uitelja je susret osoba od kojih svaka na svojem podruju pridonosi odgoju

djeteta. 2oditelj, ne samo da mora biti dobro inormiran o radu i !ivotu kole, ve mora i u ostvarivanju njenih zadaaoptimalno pomagati, suraivati, participirati i prezentirati javnosti njeno djelovanje. 2ad s roditeljima ugraen je u sveprograme rada i djelovanja kole0 od ravnatelja do razr.#uitelja. 2oditelji su lanovi k. odbora. Zakonu o osnovnomkolstvu 29 navode se prava i obveze roditelja, npr. roditelji su du!ni u propisanom roku upisati dijete u O1, brinuti se onjegovu redovitom osnovnom kolovanju i ispunjavanju kolskih obveza: roditelji imaju pravo i du!nost suraivati sakolom u odgoju i kolovanju svojeg djeteta: roditelji imaju pravo i du!nost uvida u sadr!aj, nain i postupak djetetovaodgoja i kolovanja itd. Za uspjenu suradnju obitelji i kole potrebno je da kola i obitelj meusobno jaaju autoritete roditelji moraju podupirati autoritet kole i uitelja, a isto tako kola i uitelji moraju podupirati autoritet roditelja. svimkolama tragaju i promiljaju za tim kako uspostaviti bolju, kvalitetniju i uinkovitiju suradnju i koje orme i oblike radaprimijeniti kako bi ta suradnja, partnerski odnos, pru!ila novu kvalitetu.2ad s roditeljima mora biti planiran i realno postavljen. planu svog godinjeg rada kola osigurava cjelokupnu suradnju sobitelji. &ije primarno posjedovanje plana suradnje, ve je osnova planiranja kvaliteta i sadr!ajno osmiljavanje rada. $roditeljima treba puno razgovarati. 2azgovori mogu biti individualni ili skupni roditeljski sastanci/. Za uspjenostrazgovora bitno je vrijeme i mjesto razgovora, linost uitelja, ukazano povjerenje, uvanje povjerljivosti razgovora imnogi drugi imbenici. 2azgovor se ostvaruje putem davanja odreenih inormacija o ueniku ili koli ili programu rada ,ali i kada roditelj tra!i savjet, pomo, miljenje. O povjerenju koje uitelj poka!e u tom trenutku, ovisi daljnja suradnja.inkovitost suradnje ovisi o njenoj organizaciji i nainu rada. 2oditelji moraju biti svakodnevno upueni u aktivnostidjeteta u koli i trebaju se za njih zanimati. "ako postaju pomonici svom djetetu0 sudjeluju u njegovu pripremanju zanastavu i svakodnevnom istra!ivanju, u radionicama, projektima i od pasivnog promatraa postaju aktivni suradnici, imeostvaruju bolji kontakt i s uiteljima i sa svojim djetetom. "rebaju se vie ukljuivati u rad kole i uitelja i svojimsudjelovanjem u aktivnostima doprinijeti boljem kolskom ozraju i motiviranosti uenika u nastavi. 2oditelji moguprisustvovati nastavi kao pasivni promatrai koji ne ometaju proces, ali dobivaju uvid u to koliko je lako ili teko izvoditinastavu. 'ogu sudjelovati i u samom nastavnom procesu, npr. roditelji bi mogli proesionalno inormirati uenike o nekom

zanimanju ili organizirati posjet nekom poduzeu ako je neki od njih tamo uposlen. 2oditelj koji je lijenik uspjenije bimogao odr!ati predavanje o nekoj temi ili roditelj stomatolog o odr!avanju i brizi o zubima. Otac koji je vatrogasac mogaobi upoznati uenike s opasnostima koje prijete od po!ara, policajac o pravilnom kretanju kolnikom i plonikom i mnogedruge varijante. ;ilo bi to pravo osvje!enje u nastavi, a u mnogo emu bi koristilo i samim roditeljima za budui kvalitetnijirad sa svojom djecom. 2oditelji se u kolu mogu privui na razliite naine, a jedan od najlakih je organiziranjezajednikih aktivnosti roditelja, uitelja i djece, bilo da je rije o izletima, sportskim aktivnostima ili viednevnomljetovanju ili zimovanju.'o!e se zakljuiti da e uenik postizati bolji uspjeh u koli i br!e napredovati ako s njim rade i roditelji.


3/33

PRAENJE, VRJEDNOVANJE I OCJENJIVANJE POSTIGNUA UENIKA U NASTAVI

1kola je institucija od osobitog drutvenog znaenja. &joj je povjeren zadatak o i o mladih narataja u skladu s temeljnimdrutvenim vrednotama i potrebama drutvenog razvoja. 1kola je, stoga, istovremeno i sredstvo drutvenog samoouvanja iimbenik drutvene promjene.1kola je proesionalna ustanova drutva koja se brine da svaki ovjek dobije onaj minimum obrazovanja bez kojeg ne bimogao !ivjeti, raditi i stvarati. Obitelj i kola imaju zajedniki konani cilj, a to je dobro odgojen ovjek. 2azredna nastavatemelj je osnovnokolskog o i o i cjelokupnog kolskog sustava. $astavni dio uenja u razrednoj nastavi je razumijevanje i

prihvaanje prava i odgovornosti koji za dijete proizlaze iz uenike uloge. razdoblju od svoje 3.45. do 67.466. godine,djeca ne ue samo tehnike itanja, pisanja i raunanja, nego se postupno uvode u sustav spoznaja o ovjeku, drutvu iprirodi te razvijaju spoznajne, moralne i socijalne vjetine koje su pretpostavka za njihovo daljnje kolovanje i njihovosobni razvoj. &arav tih sadr!aja i nain na koji se oni pouavaju i ue utjecat e na oblikovanje uenikova svjetonazora injegovo ponaanje prema sebi, drugima i zajednici u kojoj !ivi. Od trenutka kad dijete ue u kolu mora mu se, radi njegasamoga i njegovih osobnih potreba koje su jednim dijelom identine drugoj djeci, a drugim dio njega samoga, pru!itistruna pozornost, sadr!aji i postupci kojima se ne sputava, nego potie normalan ili pak poseban razvoj djeteta. 8a!anutjecaj na ukupno kolsko i razredno ozraje ima nain vrednovanja i postignua uenika. 2edovito praenje i ocjenjivanjeuenikog napretka sastavni je dio pouavanja i uenja u koli. (olema je raznolikost aktivnosti kojima se prati, vrjednuje iocjenjuje ueniki napredak.z aktivnosti praenja, vrjednovanja i ocjenjivanja vodi se i bogata, s pedagoke strane va!na, komunikacija.


4/33

*a bi provjeravanje i ocjenjivanje bilo pravedno treba se provoditi tako da se potuje uenikovu linost, potie njegovosamopouzdanje i osjeaj napredovanja, potie na aktivno sudjelovanje u nastavi i izvannastavnim aktivnostima,osposobljava za samouenje, samoprocjenu svojeg znanja i procjenu znanja drugih uenika.%ovratna inormacija o uenikovim postignuima najee je ocjena. Ona je bila i ostat e povratna inormacija o radu kojaizaziva osjeaj zadovoljstva ili nezadovoljstva vlastitim postignuem. 2ezultati praenja i na temelju njih izreene ocjenenamijenjene su uitelju, ueniku i roditeljima, ali i drugim strunjacima koji sudjeluju u organizaciji pedagokog procesa.&a kraju osnovne kole, na osnovi praenja uenika tijekom godina, uenik se savjetuje, usmjerava i inormira o izborubudueg zanimanja, a u srednjoj koli, u sklopu odabrane struke, uoava i razvija one speciinosti za koje imapretpostavke.

PRIPREMANJE UITELJA ZA O-O DJELATNOST

*jeji svijet, prostor nesluenih mogunosti, suvie je ovisan o odraslima. &auiti dijete kako e ui u svijet sree,odgovornosti, svijet kvalitete, prijateljstva, zabave, slobode, svijet uspjeha, svijet dogovora mogao bi i trebao postatisvijet sadanjosti i neposredne budunosti. + dijete, kao i odrasli, ima istovjetne psiholoke potrebe, samo su naini njihovazadovoljavanja i put do sree ponekad ogranieni i neznanjem nas odraslih. %ut ka odrastanju nije uvijek lak, ravan,djelotvoran. Znamo da je teko pomagati ovjeku. "reba biti znalac i umjetnik u voenju ljudi, naroito mladih, a jo vieonih najmlaih. *a bi pridonijeli optimalnom razvoju, uitelji moraju stvoriti okru!je koje e ohrabrivati djecu da redovnozadovoljavaju etiri osnovne psiholoke potrebe ljubav, mo, zabavu i slobodu/. &ae ponaanje pokuaj je da se te potrebezadovolje i da sredina u kojoj se te potrebe neprestano zadovoljavaju potie zdrav razvoj. %roblemi discipline e se u takvoj

okolini smanjiti, jer e djeca, voena uiteljem, inicirati aktivnosti u kojima e zadovoljiti svoje potrebe. spjeh cijelog o#oprocesa, ostvarenje planiranih zadaa te postizanje konanog cilja uvelike ovisi o uitelju. Osim strunosti, uiteljevastrpljivost, usklaenost njegovih stavova i ponaanja, njegova briga za napredak svakog pojedinog uenika, otvorenost ispremnost na suradnju, snoljivost na razlike u razredu, jednak pristup svim uenicima, potivanje dostojanstva i kulturnogpodrijetla uenika kao i kolega i uprave kole, najva!niji su poticaji i izvori uenja u koli. $truno usavravanje potrebnomu je kako bi ovladao novim znanjima i vjetinama pouavanja, ali je vrlo va!no i kako uitelj vidi sebe, svoj posao iuenike iji su mu razvoj drutvo i roditelji povjerili. &ajva!nija zadaa uitelja je osmisliti nastavnu aktivnost kojadjelotvorno posti!e pedagoke rezultate za svakog uenika. iteljeva osjetljivost za uenike potrebe vjerojatno jenajva!nije od svih umijea uspjenog pouavanja. "o se odnosi na sposobnost uitelja da planira nastavne satove,prilagouje i modiicira svoju nastavu u skladu s time kako e nastavni sat do!ivjeti razni uenici, a sve u !elji da potaknenjihovo uenje. &a poetku sata, svaki uitelj bi trebao znati kakve pedagoke ciljeve !eli postii i kako e taj sat omoguitipostignue tih ciljeva. *a bi se postigli ciljevi, kako jednog, tako i svih ostalih nastavnih sati, potrebno je dobro planiranje ipriprema uitelja za njihovu provedbu. %laniranje i pripremanje su sastavni dijelovi uiteljeva rada i vrlo su bitni zaizvoenje neposrednog o#o procesa, ali i sastavni dio njegova strunog i pedagokog usavravanja. itelj planira iprogramira itav o#o proces i to na nivou godinjeg makroplaniranje/, mjesenog i tjednog planiranja mikroplaniranje/,aposebna se pa!nja posveuje dnevnom pripremanju za neposrednu nastavu. pravo je ono preduvjet dobro izvedenog o#oprocesa. &ajee se uitelji slu!e pismenim pripremama za sat, iako prema nekim autorima 'atijevi#;ognar/, za razlikuod planiranja, pripremanje nije nu!no da bude napismeno. (odinje planiranje obavlja se tako da se zahtjevi predvieniprogramom, preoblikovani prema interesima i potrebama uenika razrade po podrujima i mjesecima. Obino se sadr!aji iaktivnosti grupiraju u cjeline koje se razrauju na teme. 'jeseno planiranje zove se i tematsko planiranje, jer se obinojedna tema razrauje na nastavne jedinice i predvia se metodska razrada svake jedinice. tjednom planiranju se razraujuo#o zadatci i sadr!aji, kao i nain njihove realizacije. *nevno pripremanje ima svoj organizacijski, sadr!ajni i metodskiaspekt. *nevna priprava slu!i uitelju kao pismeno projektiranje nastavnog rada za pojedini sat. 'o!e biti opirnija i

detaljnija ili kraa i sa!etija. Opirna nastavna priprava ormulira cijeli tijek o#o rada na predvienim etapama nastavnogprocesa i to s obzirom na sadr!aj koji e izlagati i metodiki nain rada. Opseg priprave ovisi o razliitim aktorima,primjerice o te!ini nastavnog sadr!aja, strunoj i pedagokoj sposobnosti uitelja i radnom iskustvu kao i o zahtjevimaprosvjetno#pedagoke slu!be i ravnatelja kole. ;ez obzira koristi li uitelj pripravu u svakodnevnom radu ili ne,pripremanje za nastavni sat nu!no treba biti usklaeno sa svim bitnim sastavnicama godinjeg, mjesenog i tjednogplaniranja. %rema tome, cilj i zadatci, kao polazite, ali i ishodite svakog o#o procesa, moraju biti oblikovani za svakinastavni sat da vode k ostvarenju cilja cjelokupnog o#o procesa. 8rijeme koje se utroi na planiranje razlikuje se od uiteljado uitelja kao i od sata do sata. %rije realizacije svakog nastavnog sata, a da bi se postigli deinirani ciljevi, nu!no jepravilno postaviti zadatke, kao i odabrati sadr!aje i aktivnosti pomou kojih e oni biti postignuti. Odabir nastavnihsadr!aja takoer je vrlo bitan. %laniranje omoguuje adekvatnu raspodjelu koliine vremena za svaku aktivnost, a jedno odnajva!nijih umijea u pouavanju je prosuditi koliko vremena treba utroiti na svaku aktivnost i koji je najbolji ritamprijelaza s aktivnosti na aktivnost. %lanirane aktivnosti moraju pru!iti primjereno intelektualno iskustvo da bi se postigli

!eljeni rezultati, ali moraju omoguitiuenicima da se ukljue i sudjeluju u tom iskustvu. "e aktivnosti moraju pobuditi i odr!avati pozornost, zanimanje imotivaciju uenika.


5/33

8a!na je raznovrsnost aktivnosti, a ona omoguuje uenicima da ue na razne naine i da tako steknu i razviju sposobnostiza uspjeno uenje, no svaka mora biti primjerena odreenom nastavnom satu. %rilikom planiranja i pripremanja zanastavu, uitelj treba utvrditi socijalne oblike rada individualni oblik rada, aktivnosti u paru, grupni oblik, pedagokaradionica/ kojima e se koristiti na nastavnom satu, nastavne metode i postupke kojima e postii najbolje rezultate, prostoru kojem e se odvijati o#o proces, utvrditi nastavna sredstva i pomagala, tj. medije kojima raspola!e, a koji mu trebaju zato kvalitetnije izvoenje nastave. ;itno je naglasiti kako se o#o proces, kao vrlo slo!en i dinamian, ne mo!e promatratikao zatvorena i nepromjenjiva konstrukcija te stoga planiranju, programiranju i pripremanju za nastavu ne treba priiprekruto ve spremno uva!avati svaku eventualnu promjenu, a sve u cilju postizanja to veeg o#o uinka. nastavnojsvakodnevici bi to znailo da su priprave samo pripomo i smjernica uitelju, a ne pravilo kojeg se treba slijepo dr!ati, a

drugi aktori koji se mogu pojaviti te miljenje uenika i ostalih subjekata o#o procesa treba imati konanu rije pri samomizvoenju nastave. &aknadnom samokritinom analizom postignutog uspjeha uitelj treba ustvrditi dobre i loe strane svograda u pojedinostima, a to e mu u pripremanju daljnjeg rada poslu!iti kao orijentacija u eliminiranju negativnog teunoenju i razvijanju pozitivnog.

ULOGA UITELJA U ORGANIZACIJI NASTAVE I UENJA

*jeji svijet, prostor nesluenih mogunosti, suvie je ovisan o odraslima. &auiti dijete kako e ui u svijet sree,odgovornosti, svijet kvalitete, prijateljstva, zabave, slobode, svijet uspjeha, svijet dogovora mogao bi i trebao postatisvijet sadanjosti i neposredne budunosti. + dijete, kao i odrasli, ima istovjetne psiholoke potrebe, samo su naini njihovazadovoljavanja i put do sree ponekad ogranieni i neznanjem nas odraslih. %ut ka odrastanju nije uvijek lak, ravan,

djelotvoran. Znamo da je teko pomagati ovjeku. "reba biti znalac i umjetnik u voenju ljudi, naroito mladih, a jo vieonih najmlaih. O#o proces, promatran kao sustavno organizirana zajednika aktivnost uitelja i uenika na ostvarenjuzadataka o i o, ine ljudi, osnovni pokretai, nositelji i realizatori procesa. $vaki od tih subjekata uenici, uitelj, roditelji/pritom ima svoju ulogu. O#o proces postoji zbog uenika, bez ijeg se sudjelovanja u svim etapama procesa, o i o ne mo!eni dogaati. enika nitko ne mo!e neto nauiti, on to mo!e nauiti samo sam, vlastitim anga!manom. enik sam zna iosjea svoje interese i potrebe, ijem je zadovoljavanju usmjeren o#o proces. "o ne znai da ueniku nije potrebna pomostarijih. "u va!nu ulogu ima uitelj. On je voditelj i organizator o#o procesa, poznavatelj pedagogije, didaktike i metodike.&jegova uloga u odnosu prema ueniku je pomalo apsurdna i svodi se na to da sebe uini nepotrebnim. )ako se dijeterazvija i raste ta pomo je sve manje potrebna, a uiteljeva uloga je zavrena ako se uenik osamostalio. itelj postajekvalitetniji ukoliko svoj rad promatra kao samoostvarenje, kao kreativan in. < upravo je to bitno za in odgajanja, jer neodgajaju ni metode, ni postupci ve linosti, stabilne, jake i za to obrazovane. %oma!ui djetetu da se osamostali, uiteljtreba procijeniti kad mu je potrebno pomoi, a kad je bolje prepustiti mu da pokua samostalno. spjeh cijelog o#o procesa,ostvarenje planiranih zadaa te postizanje konanog cilja uvelike ovisi o uitelju. Osim strunosti, uiteljeva strpljivost,usklaenost njegovih stavova i ponaanja, njegova briga za napredak svakog pojedinog uenika, otvorenost i spremnost nasuradnju, snoljivost na razlike u razredu, jednak pristup svim uenicima, potivanje dostojanstva i kulturnog podrijetlauenika kao i kolega i uprave kole, najva!niji su poticaji i izvori uenja u koli. $truno usavravanje potrebno mu je kakobi ovladao novim znanjima i vjetinama pouavanja, ali je vrlo va!no i kako uitelj vidi sebe, svoj posao i uenike iji sumu razvoj drutvo i roditelji povjerili. &ajva!nija zadaa uitelja je osmisliti nastavnu aktivnost koja djelotvorno posti!epedagoke rezultate za svakog uenika. iteljeva osjetljivost za uenike potrebe vjerojatno je najva!nije od svih umijeauspjenog pouavanja. "o se odnosi na sposobnost uitelja da planira nastavne satove, prilagouje i modiicira svojunastavu u skladu s time kako e nastavni sat do!ivjeti razni uenici, a sve u !elji da potakne njihovo uenje. *a bi sepostigli ciljevi, kako jednog, tako i svih ostalih nastavnih sati, potrebno je dobro planiranje i priprema uitelja za njihovuprovedbu. %laniranje i pripremanje su sastavni dijelovi uiteljeva rada i vrlo su bitni za izvoenje neposrednog o#o procesa,

ali i sastavni dio njegova strunog i pedagokog usavravanja. itelj planira i programira itav o#o proces i to na nivougodinjeg makroplaniranje/, mjesenog i tjednog planiranja mikroplaniranje/,a posebna se pa!nja posveuje dnevnompripremanju za neposrednu nastavu. pravo je ono preduvjet dobro izvedenog o#o procesa. &ajee se uitelji slu!epismenim pripremama za sat, iako prema nekim autorima 'atijevi#;ognar/, za razliku od planiranja, pripremanje nijenu!no da bude napismeno. "akav se pismeni koncept naziva pripravom. cilj i zadatci, kao polazite, ali i ishodite svakog o#o procesa, moraju biti oblikovani za svaki nastavni sat da vode k ostvarenju cilja cjelokupnog o#o procesa. 8rijeme koje seutroi na planiranje razlikuje se od uitelja do uitelja kao i od sata do sata. %rije realizacije svakog nastavnog sata, a da bise postigli deinirani ciljevi, nu!no je pravilno postaviti zadatke, kao i odabrati sadr!aje i aktivnosti pomou kojih e onibiti postignuti. Odabir nastavnih sadr!aja takoer je vrlo bitan. %laniranje omoguuje adekvatnu raspodjelu koliinevremena za svaku aktivnost, a jedno od najva!nijih umijea u pouavanju je prosuditi koliko vremena treba utroiti nasvaku aktivnost i koji je najbolji ritam prijelaza s aktivnosti na aktivnost. %rilikom planiranja i pripremanja za nastavu,uitelj treba utvrditi socijalne oblike rada individualni oblik rada, aktivnosti u paru, grupni oblik, pedagoka radionica/

kojima e se koristiti na nastavnom satu, nastavne metode i postupke kojima e postii najbolje rezultate, prostor u kojeme se odvijati o#o proces, utvrditi nastavna sredstva i pomagala, tj. medije kojima raspola!e, a koji mu trebaju za tokvalitetnije izvoenje nastave. itelj je taj koji odluuje o uvoenju dodatne ili dopunske nastave, na temelju saznanja izneposrednog rada s uenicima, on organizira uenicima izbornu nastavu prema ainitetima, prati njihove izvankolske


6/33

aktivnosti. itelj je, dakle, planer, programer, suradnik i organizator, instruktor, izvor inormacija, zadu!en za didaktikooblikovanje i izbor medija. +zrauje izvedbeni program, prilagoene programe, planira godinje, mjesene i dnevneaktivnosti, organizira i kreira pedagoke situacije. Osim osnovnog visokokolskog obrazovanja kojim se posebnospecijalizira za pedagoka, didaktika i metodika pitanja, njegova odgojna unkcija pretpostavlja i posebne ljudske imoralne kvalitete. enik je uiteljev ravnopravni partner u didaktiko#komunikacijskim aktivnostima koje su usmjerenena njegovo obrazovanje, odgajanje i integriranje u drutvu. $ubjekt je o#o procesa i to u svim azama, poevi od planiranjapreko realizacije do vrednovanja i evaluacije. ;itno je naglasiti kako se o#o proces, kao vrlo slo!en i dinamian, ne mo!epromatrati kao zatvorena i nepromjenjiva konstrukcija te stoga planiranju, programiranju i pripremanju za nastavu ne trebaprii prekruto ve spremno uva!avati svaku eventualnu promjenu, a sve u cilju postizanja to veeg o#o uinka. nastavnoj

svakodnevici bi to znailo da su priprave samo pripomo i smjernica uitelju, a ne pravilo kojeg se treba slijepo dr!ati, adrugi aktori koji se mogu pojaviti te miljenje uenika i ostalih subjekata o#o procesa treba imati konanu rije pri samomizvoenju nastave. &aknadnom samokritinom analizom postignutog uspjeha uitelj treba ustvrditi dobre i loe strane svograda u pojedinostima, a to e mu u pripremanju daljnjeg rada poslu!iti kao orijentacija u eliminiranju negativnog teunoenju i razvijanju pozitivnog.

MOTIVACIJA UENIKA

*jeji svijet, prostor nesluenih mogunosti, suvie je ovisan o odraslima. &auiti dijete kako e ui u svijet sree,odgovornosti, svijet kvalitete, prijateljstva, zabave, slobode, svijet uspjeha, svijet dogovora mogao bi i trebao postatisvijet sadanjosti i neposredne budunosti. + dijete, kao i odrasli, ima istovjetne psiholoke potrebe, samo su naini njihova

zadovoljavanja i put do sree ponekad ogranieni i neznanjem nas odraslih. %ut ka odrastanju nije uvijek lak, ravan,djelotvoran. Znamo da je teko pomagati ovjeku. "reba biti znalac i umjetnik u voenju ljudi, naroito mladih, a jo vieonih najmlaih. O#o proces, promatran kao sustavno organizirana zajednika aktivnost uitelja i uenika na ostvarenjuzadataka o i o, ine ljudi, osnovni pokretai, nositelji i realizatori procesa. $vaki od tih subjekata uenici, uitelj, roditelji/pritom ima svoju ulogu. O#o proces postoji zbog uenika, bez ijeg se sudjelovanja u svim etapama procesa, o i o ne mo!eni dogaati. enika nitko ne mo!e neto nauiti, on to mo!e nauiti samo sam, vlastitim anga!manom. enik sam zna iosjea svoje interese i potrebe, ijem je zadovoljavanj usmjeren o#o proces. Za zadovoljavanje tih potreba potrebno jeuenika motivirati za aktivno praenje i sudjelovanje u nastavnom procesu. 'otivacija predstavlja izazivanje intelektualnogi emocionalnog do!ivljaja, a izaziva je sam nain rada koji mora biti raznolik. 'otivacija je osnova svakog dobroorganiziranog rada. )ako bi rezultati o#o procesa bili to kvalitetniji, uenik treba osjetiti unutranju potrebu, nagon, !eljuda odreeni zadatak ili problem rijei. &ajbolje je da uenik bude u kontaktu s objektivnom stvarnou, s do!ivljajima iz!ivota. "ada se javlja potpunija misaona aktivnost koja ja osnova za uvianje veza i odnosa meu danim podatcima,odnosno uvjet za rjeavanje problema. )ada se govori o uenikoj motivaciji, razlikuju se tri najva!nija utjecaja naueniku motivaciju u razredu. "o su0 unutarnja, vanjska motivacija i oekivanje uspjeha. nutarnja motivacija znai kolikoe uenici sudjelovati u nekoj aktivnosti kako bi zadovoljili svoju znati!elju i zanimanje za nastavne sadr!aje koji setumae ili kako bi razvili kompetenciju ili sposobnosti u odnosu na zahtjeve koji se pred njih predstavljaju zbog sebe.8anjska motivacija znai sudjelovanje u odreenoj aktivnosti kako bi se postigao neki !eljeni cilj ili svrha izvan aktivnosti.$udjelovanje u aktivnosti je stoga sredstvo da se postigne neki drugi cilj npr. roditeljska ili uiteljska pohvala, potovanje idivljenje ostalih uenika ili da se izbjegnu neugodne posljedice neuspjeha/. nutarnja i vanjska motivacija se estopromatraju odvojeno, ali zapravo nisu nespojive. 'nogi uenici imaju sna!nu unutarnju i vanjsku motivaciju da sudjeluju uodreenoj aktivnosti, npr. mogu se truditi na satu matematike jer u!ivaju u nastavi matematike, ali i zato to !ele postiidobar uspjeh kako bi ostvarili neke pogodnosti. Oekivanje uspjeha je stupanj u kojem uenici osjeaju da e uspjeti uodreenoj aktivnosti. 8eina se uenika nee potruditi uspjeti u zadatku koji smatraju pretekim i u kojem su im mali

izgledi za uspjeh. &o nisu sve aktivnosti za koje uenici smatraju da u njima mogu lako uspjeti motivirajue prelaganezadae uenici mogu smatrati nevrijednima truda, osim ako postoji neki poseban razlog da ih se izvri/. &ajva!niji nainikojima uitelji mogu pobuditi ueniku motivaciju su one koje koriste ueniku unutarnju i vanjsku motivaciju teoekivanja uspjeha. )ada govorimo o uspjenom pouavanju, najva!niji imbenik je osigurati da se uenike potie nauenje i da uitelj od njih puno oekuje. "akva pozitivna oekivanja trebaju biti realistina, ali izazovna. )oritenjeuenike unutarnje motivacije ukljuuje izbor tema koje e vjerojatno zanimati uenike, osobito ako su povezane sa!ivotnim iskustvom. 'ogunost izbora, aktivno sudjelovanje i suradnja meu uenicima osiguravaju u!itak, upotrebaraznih igara, novosti i raznolikosti su poticajno iskustvo. nutarnja motivacija ukljuuje radoznalost i !elju da se poveajusposobnosti i mogunosti uenika, mo!e ju se potaknuti tako da se uenicima redovito pokazuje kako im se poboljavajusposobnosti i to sve mogu sad uiniti i razumjeti u usporedbi s onim to su mogli na poetku kolske godine. )oritenjeuenike vanjske motivacije sadr!ano je u povezivanju truda i uspjeha s opipljivim nagradama i povlasticama. %ritom semora paziti da su te nagrade i povlastice neto to ti uenici zaista !ele te da ne smanjuju njihovu unutarnju motivaciju i da

ne obeshrabruju one koji se trude, ali koji ne dobivaju takve nagrade. iteljeva pohvala je iznimno va!an i sna!anmotivator. %ohvala koja se ve!e uz uenikov rad i postignue, koja odie iskrenim zadovoljstvom uitelja i kojoj se vjeruje,djelotvornija je od redovitih, ispraznih pohvala kojima nedostaju ta obilje!ja. 8anjska motivacija mo!e se pojaati tako dase uenicima uka!e na korist, relevantnost i va!nost teme ili aktivnosti za njihove potrebe. %oticaji koji se temelje na


7/33

uenikovom oekivanju uspjeha osiguravaju to da su postavljeni zadatci izazovni i da uenicima nude realistinumogunost uspjeha. %omo i oekivanja uitelja moraju u uenicima izazvati samopouzdanje, oni moraju osjetiti da euspjeti uz primjeren napor. 8a!no je i da shvate da uspjeh ovisi o njima, da moraju biti svjesni kako pristupaju zadatcima,koliko truda ula!u u uspjeh i da nema zamjene za njihovu spremnost da se trude kroz dulje razdoblje.%rilikom planiranja i pripremanja za nastavu, uitelj, kako bi postigao cilj i zadatke nastavnog sata, treba odabrati sadr!aje iaktivnosti pomou kojih e oni biti postignuti, utvrditi socijalne oblike rada kojima e se koristiti na nastavnom satu,nastavne metode i postupke kojima e postii najbolje rezultate, prostor u kojem e se odvijati o#o proces, provjeritinastavna pomagala, tj. medije kojima raspola!e, a koji bi mu trebali za to kvalitetnije izvoenje nastave. Opi zadatakpripreme kao dijela nastavnog sata je obaviti sve potrebne predradnje, kako materijalno#tehnikog i organizacijskog, tako i

spoznajnog, psiholokog i metodikog karaktera koje pridonose uspjenomu izvoenju predvienog glavnog dijelanastavnog sata. pravo se ovaj spoznajno#psiholoki dio odnosi na motivaciju. *obar poetak znai doprinos krajnjemuspjehu. 'aterijalno#tehniki se pripremiti za nastavu znai pripremiti nastavna sredstva i pomagala, raspodijeliti uenike,upoznati ih ili ponoviti rad s materijalom, provjeriti unkcionalnost ureaja i mehanizama. $poznajna strana pripremepodrazumijeva davanje uenicima inormacije to e raditi, o emu e uiti, s kojim sadr!ajima e se upoznati, kojuproblematiku e upoznavati. motivacijske svrhe, tj. za postizanje svojevrsne psihike anga!iranosti za predstojei rad, usvakodnevnom nam radu koriste raznovrsni naini i postupci. z pomo njih razvija se aktivan odnos prema radu,intelektualna radoznalost i interes te povoljna radna atmosera. kratko, motivacija stavlja u unkciju uenikov psihiki iintelektualni mehanizam. enike trebamo anga!irati, motivirati, razviti aktivan odnos i osmisliti rad, razviti interes iradoznalost, povoljnu radnu atmoseru. $ve se to izvodi prikladnim metodikim postupcima. $adr!aj i nain pripreme,odnosno motivacije, ovisi o vie aktora, prvenstveno o nastavnom predmetu, etapi koja slijedi, pronicljivosti uitelja te ovremenu koje nam stoji na raspolaganju.

'otivacija se mo!e postii zanimljivim podatcima iz povijesti, anegdotom vezanom uz sadr!aj teme, analiziranjemkonkretnih pojava u !ivotu, ormuliranjem zagonetke, citiranjem poslovica, pitalicama, kri!aljkama, raznim igrama,demonstriranjem eksperimenta, ponavljanjem nekih dijelova ve obraenih sadr!aja, postavljanjem potanja radi kraegrasuivanja i dr. &ajgore, po o#o proces i uenike, je prijei na glavni dio sata s odreenim unutarnjim otporom unepovoljnim uvjetima jer to rezultira, ne samo slabim radnim uinkom, ve i odbojnou uenika prema nastavi samoj.;itno je da motiviranje bude to krae, ali to eikasnije i eektnije. *ostizanje i odr!avanje unutarnje motivacije kodnadarenih uenika ovisi o roditeljima i uiteljima koji trebaju znati podr!ati ih u azama koje izazivaju dosadu i do!ivljajjednolinosti. %ritom mogu iskoristiti njihovu potrebu za identiikacijom s osobom koju vole ili potuju kao i potrebu zaosjeajem sposobnosti koji mo!e proizlaziti iz usporedbe s vrnjacima ili, na viem nivou, kroz natjecanje sa samim sobom.itelj treba nadarenoj djeci ponuditi, naroito u prosjenom razrednom odjeljenju s mnogo djece materijale visokeslo!enosti i razliitih sadr!aja, ali ih usmjeriti i na pomo slabijima. +nae se esto dogaa da ti kreativni, esto i vrlotalentirani uenici, postanu demotivirani nezanimljivim i mehanikim pristupom u razredu. "alent i potencijal djeteta bit euniteni ukoliko dijete samo ne vjeruje da posjeduje odreene sposobnosti te ako nema slobodu da ih koristi i razvija. Zapostizanje motivacije u razredu najva!niju ulogu ima osoba uitelja. itelj je planer, programer, suradnik i organizator,instruktor nastavnog procesa, izvor inormacija. Zadu!en je za didaktiko oblikovanje i izbor medija. On je savjetnik,mentor, glumac i pjeva, maioniar i sporta i u svojoj osobi ujedinjuje mnogo vie drugih osoba, no da bi uenici steklipovjerenje i oputenost u njegovoj blizini, da bi im bio zanimljiv i privlaan, on mora biti nadasve kreativan. $amokreativan i matovit uitelj bit e sposoban potaknuti uenike na aktivnosti koje se od njih tra!e bez muke i prisile. On znakako e pribli!iti ideju kreiranja vlastite sree maloj djeci tako da biraju odgovarajua ponaanja i aktivnosti potrebna zazadovoljavanje njihovih potreba na uravnote!en nain.

IZVORI ZNANJA U NASTAVI

O#o proces je planska i cilju usmjerena djelatnost koja, polazei od odreenih drutvenih i individualnih pretpostavki, te!iostvarenju drutveno i individualno relevantnih postignua. *o tih se postignua dolazi deiniranjem cilja i zadataka koji se!ele postii, izborom sadr!aja i aktivnosti na kojima se ti zadatci mogu ostvariti te organizacijom do!ivljaja i iskustava dase oni ostvare uz koritenje odgovarajuih medija, strategija i oblika. &a kraju se vrjednuje koliko su ostvareni postavljeniciljevi i zadatci. O#o proces je sustavno organizirana zajednika aktivnost nastavnika i uenika na ostvarenju zadataka o i o. didaktici se koristi i izraz nastava, ali danas uz nastavu postoji niz izvannastavnih aktivnosti koje su takoer o#o proces.&astava je odreena o#o programom. "o je dokument u kojem su naznaeni o i o ciljevi, broj mikrojedinica, napomene orealizaciji, odnosno va!nijim uvjetima koje treba osigurati za realizaciju materijalna oprema, prostori za aktivnosti,strunost uitelja=/. &astavni program odreuje opseg, dubinu i slijed prouavanja nekog sadr!aja. )ao izvor znanja unastavi sredinje mjesto zauzima izvorna stvarnost, tj. uenikovo okru!enje. +zvorna stvarnost, odnosno prirodna idrutvena sredina najiri je i najegzaktniji izvor znanja te se s pravom u didaktici naziva primarnim izvorom znanja. njoj

se mo!e realizirati velik dio ciljeva o i o, najpogodnije je mjesto za razvijanje radnih sposobnosti uenika. Odnos premastvarnosti mo!e biti promatraki, ali je plodonosnije da bude aktivan, poevi od najjednostavnijeg praktinog rada pa doslo!enijih. 2adom na konkretnom materijalu uenici stjeu razne sposobnosti0 senzorne, praktine, izra!ajne, misaone.>esto, zbog prostorne i vremenske udaljenosti, spoznajne slo!enosti i nepristupanosti, izvorna stvarnost nije najprikladnija


8/33

za neposredno pouavanje. ?edno od moguih didaktikih rjeenja , najbliskije uenju u neposrednoj prirodnoj stvarnosti,donoenje je dijelova izvorne stvarnosti u kolske prostorije, primjerice zbirke prepariranih !ivotinja, herbariji, zbirkeinsekata ili minerala, uzorci vode ili izgraivanjem posebnih kolskih objekata0 akvarij, terarij, zookutak, rasadnik, vonjak,povrtnjak itd. O#o proces najee se ipak odvija uz pomo didaktiki oblikovane stvarnosti u obliku nastavnih sredstava.Ona su didaktiki tako oblikovana izvorna stvarnost da budu pristupanija uenikovom spoznavanju u nastavnom tijeku.%ostoje veoma brojna i raznovrsna nastavna sredstva koja se iz dana u dan sve vie usavravaju, paralelno s razvojemnastavnih pomagala. &astavna su pomagala takoer vrlo bitna jer upravo ona djeluju na ljudska ula, odnosno stavljaju uunkciju pojedino nastavno sredstvo, a to su primjerice ploa, kreda, geometrijski pribor, slike, karte, razna tehnikapomagala poput projektora, glazbene linije, "8#a, ilma, raunala. posljednje se vrijeme koristi izraz medij koji se ini

praktinijim jer u sebi podrazumijeva i nastavna sredstva i pomagala, esto neodvojiva. veini se klasiikacija medijipojavljuju kao vizualni, auditivni i audiovizualni. 8izualni su mediji najbrojniji. Oni djeluju na vanjska osjetna svojstva,tonije na vid. 'ogu biti dvodimenzionalna i trodimenzionalna, statina i dinamina crte!i, slike, otograije, plakati,aplikacije, modeli, reljei, makete, mobili, mirna projekcija# graoprojekcija, didaktike igre, aparati, strojevi=/. "uspadaju i tekstualna sredstva# raznovrsni tekstualni materijal ud!benici, prirunici, itanke, slovarice, lanci, tekstovi,rjenici, leksikoni, nastavni listii=/. %ri tom je va!no naglasiti kako prednost uvijek treba dati izboru konkretnogmaterijala iz stvarnosti. %od auditivne izvore znanja mo!e spadati bilo kakav nosa zvuka za iju reprodukciju imamo iodgovarajue nastavno pomagalo, a mo!e ih pratiti i slikovni materijal. 'edij koji ujedinjuje sliku i zvuk je audiovizualnosredstvo. nastavi su najee koriteni nastavni ilm, tj. ilm specijalno izraen za nastavu i usklaen s nastavnimprogramom, osobinama uenika s obzirom na dob i opim didaktikim i metodikim zahtjevima i televizijske emisije kojemogu uspjeno dopuniti, osvje!iti, proiriti i pojaati o#o djelovanje obitelji, kole, institucija i pojedinaca. 8a!nosttelevizije je u pribli!avanju stvarnosti, koja nije dostupna procesu uenja, dopuni i produbljivanju sadr!aja iz razliitih

znanstvenih i nastavnih podruja, u razlikovanju bogaivanju poznavanja svakidanjice, mogunosti pokazivanja najnovijihinormacija i pru!anju pomoi u svladavanju suvremenih !ivotnih problema. Osim ovih apersonalnih medija, tu bi spadala i!iva rije uitelja. Ona je bila temeljni izvor znanja u tradicionalnoj koli. itelj je najee usmenim izlaganjem,predavanjem prepriavao svoja iskustva i odgovarajue sadr!aje koje su uenici trebali usvojiti. )ako za nastavu pomou!ive rijei uitelj treba raspolagati samo odgovarajuim iskustvom u usmenom izlaganju, pouavanje !ivom rijei jenajjetinije i to je jedan od razloga to se zadr!alo i nakon pojavljivanja ud!benika i ostalih nastavnih sredstava i pomagala.iteljeva se uloga u nastavi mijenja. On od neposrednog izvora znanja u kojoj je njegova !iva rije dominirala preuzimaulogu rukovoditelja i stvaratelja najpovoljnijeg okru!enja uenika koje e im omoguiti potpuni razvitak njegovihsposobnosti. itelja ne mo!emo promatrati samo kao izvor znanja ve, prije svega, kao stvaratelja, rukovoditelja iustrojitelja suvremenih uvjeta rada u nastavi. @iva rije uenika u nastavi zauzima istaknuto mjesto. $vaki uenik raspola!eodreenim iskustvom steenim u svom okru!enju i stoga se on mo!e pojaviti kao izvor znanja. $misao njihova izlaganja nesastoji se od toga da poka!u uitelju koliko znaju, ve da svoje iskustvo i spoznaje podijele s drugima. "o je korisno i stogato se uenici vje!baju u izlaganju svog iskustva, ali i u sluanju i razumijevanju svojih vrnjaka. ;ogatija i raznovrsnijakomunikacija, jasno, ostvaruje se istovremenom uporabom vie medija. %rimjerice, audiovizualni mediji, za ijepercipiranje treba anga!irati oba osjetila, imaju pojaano djelovanje na uenika. +z prakse znam koliko utjecaj na uenikeima prikazivanje odreenih televizijskih emisija, ilmova, animiranih ilmova, ali bez obzira na to, u njihovu koritenju netreba pretjerivati, kao to ih ne treba ni zaobilaziti. 2aunalo se za uenje koristi kao osnovni nosilac sadr!aja uenja, ali ikao medij koji poma!e u nekim etapama procesa uenja npr. vje!banje ili provjeravanje/. 2aunala u kolama koriste zakoordiniranje ostalih medija u sklopu nekog multimedijalnog sustava, ali i za brojna druge poslove koji su u unkciji org.kolskog !ivota. 2aunalo je poseban nast. medij oko ijeg se utjecaja i koristi strunjaci jo nisu usuglasili, to nije niudno obzirom da raunalna tehnologija i openito protok inormacija postaju iz dana u dan sve intenzivniji. %rimjerice,relevantna didaktika autora '. 'atijevia iz A77A., koja je osnovna liter. za polaganje ispita istoimenog kolegija, a i sad zapripremanje dr!avnog ispita, raunalo, kao jo neistra!en, ali obeavajui medij, prikazuje na svega nekoliko stranica.

*anas svakom uitelju koji razmilja o poboljanju o#o procesa, raunalo je pri vrhu piramide medija na koje rauna.;ezobzira na veliku va!nost niza novih nastavnih sredstava i obrazovne tehnologije, uiteljeva je zadaa u nastavinezamjenjiva. itelj je u medijalnoj zadai kad uenicima prenosi gradivo usmeno, pismeno ili pokazivanjem pokreta ipredmeta, a u programskoj zadai kad usklauje metodike mogunosti medija s gradivom i obraz. zadaama, usmjeravaindivid. razvitak uenika, priprema lanke za medijalne sustave i sl., a u organizacijskoj zadai kad aktivira medije daizvode nastavu, nadzire interakcijski proces medija i uenika i sl., openito u odgojnoj zadai kada sve svoje unkcijeusmjerava tako da omogui razvitak svih stvaralakih sposobnosti svojih uenika. On treba uvijek umre!avati uporabu svihnastavnih sredstava u sklopu svojeg pedagogijskog iskustva i nita ne mo!e zamijeniti tako dobru neposrednu vezu izmeuuitelja i uenika i stalnu pa!nju koju uitelj pridaje potrebama uenika. *a bi se nastava podigla na viu razinu, trebaizobraziti i odgojiti dobre uitelje koji e u svom radu uspjeno upotrebljavati suvremena nastavna sredstva.


9/33


10/33

INDIVIDUALIZACIJA UENJA I NASTAVE

%rije ikakvog ulaska u temu individualizacije potrebno je navesti va!nu dilemu novije didaktike literature0 ?e li smisaokolovanja postizanje unaprijed odreenog jednakog nivoa znanja i sposobnosti za sve uenike ili je potrebno svakomueniku omoguiti postizanje optimalnih rezultataD $poznaje znanosti relevantnih za o#o proces daju vie argumenata zaovu drugu opciju pa je, u skladu s tim, opravdana te!nja ka individualizaciji nastave kao svojevrsnom idealu. *o danasovjeji je um otkrio mnoge tajne prirode, mnoge vlastite bajke pretvorio u stvarnost, ali je sam sebi u velikoj mjeriostao prekriven velom tajne. %ostoje razne grupe uenja koje pokuavaju objasniti to i tko je zapravo ovjek. %rema

humanistikom shvaanju, ovjek, pa tako i dijete, tj. uenik, je aktivno i stvaralako bie koje radom prerauje,odnosno prilagoava prirodu svojim potrebama. B. (lasser naglaava da ovjek sam bira svoje ponaanje i da o njemuovisi hoe li ono biti uspjeno ili neuspjeno. &a ponaanje ovjeka potiu osnovne potrebe, meu kojima on ubrajapotrebu za pripadanjem, ljubavlju i suradnjom, potrebu za moi, natjecanjem i uva!avanjem, potrebu za igranjem, kreat.i zabavom te potrebu za mogunou izbora i slobodom. %roces ovjekova razvoja dugotrajan je i do!ivotan procestijekom kojeg su izuzetno va!ni i naslijee i odnos s okolinom i drugim ljudima, jer je ovjek ovjeku osnovna potreba. takve izuzetno va!ne odnose ubrajaju se i proces o i o, koji je, dakle, uvjetovan soc.#kulturnim imbenicima, s jednestrane, a s druge antrop.#psih. statusom njegovih subjekata. >ovjeku je za pravilan razvoj od iznimne va!nostizadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba. One se dijele na bioloke0 potreba za hranom, vodom, odjeom, kretanjem,aktivnou, odmorom, snom, ali i za sigurnou: socijalne s vrlo jakim potrebama za samopotovanjem i potovanjemod drugih ljudi te na vrhu piramide potreba, prema 'asloCljevoj hijerarhiji, nalaze se samoaktualizirajue potrebe. O#oprocesi, naravno oni koji su usmjereni na ljudske interese, potrebe i razvoj autonomne linosti, u unkciji su pomoi

ovjeku na putu odrastanja. Obzirom da suvremeno obraz. esto nije na toj razini pa, na!alost, vie gui kreativnostnego to omoguava samoaktualizaciju, potrebno je da uitelji prilikom kreiranja nast. procesa posvete posebnu pa!njuinteresima uenika. %ritom uitelj trebaju biti naroito vjet jer je razredno odjeljenje skupina uenika koji semeusobno prilino razlikuju po mnogim osobinama, po sposobnostima pamenja, pa!nji, interesima, temperamentu,ali i intelektualnim osobnostima, kognitivnom stilu, uvjetima za razvoj, specijalnim predznanjima. +ako je ovjekovapriroda jedinstvena i nedjeljiva, potrebno je, radi njihova bolja razumijevanja, razlikovati spoznajne, do!ivljajne ipsihomotorne aspekte linosti jer upravo iz njih proizlaze razliiti ljudski interesi. pravo zbog tih razlika, a kako bi seindividualne psihoizike snage razvila do maksimuma, nu!no je individualizirati nastavu, odnosno potovatiindividualne speciinosti uenika. "reba imati na umu da nema apsolutno netalentiranog djeteta te kako je svako dijeteu neemu sposobnije od druge djece. +ndividualizirana je nastava, prema tome, nastojanje da se u organizaciji o#oprocesa optimalno uva!avaju individualne karakteristike kao i prilagoavanje unutarnjim uvjetima svakog pojedinoguenika. "o se posti!e organizacijom zajednikog ili individualnog rada uenika, primjerenog njegovim mogunostima.%ojavila su se tako razliita didaktika rjeenja, poput dijeljenja na vie grupa, izdvajanja pojedinca iz kolektiva radipru!anja dierencirane konstruktivne pomoi, davanja individualnih naloga za rad nastavnim listiima, koritenjaraunala i drugih medija.+nteresi uenika od iznimne su va!nosti i treba ih potovati i integrirati u svim segmentima o#o procesa. )ako bi seostvarili odg. i obraz. zadatci, sadr!aji i aktivnosti, potrebna je zajednika aktivnost, tj. meusobno uva!avanje uitelja iuenika i to u svim etapama o#o procesa. prvoj etapi uenici iskazuju svoje obraz./ interese i odg./ potrebe na nainda u suradnji s uiteljem dogovaraju to e raditi, tj. sadr!aje i aktivnosti te kako e to raditi, tj. oblike, sadr!aje, metodei postupke. +ako su sadr!aji i aktivnosti veim dijelom odreeni programom, oni se u etapi dogovora konkretiziraju ipreoblikuju u skladu s interesima i potrebama svih. z te zajednike interese i potrebe grupe, postoje i pojedinaniinteresi pa u etapi dogovora stvaramo pretpostavke za iskazivanje i jednih i drugih. +nteresi i potrebe takoer se uzimajuu obzir prilikom dogovora hoe li se to raditi zajedniki, u grupama ili pojedinano te koja emo sredstva, pomagala,

metode i postupke upotrebljavati. +ako organizacijski poprilino komplicira stvar, bilo bi po!eljno nastavu ponekadartikulirati i na koji drugi nain osim unaprijed deiniranim rasporedom sati koji prati razredno#predmetno#satni sustav.&aime, nedostatci tog krutog sistema koji je, unato mnogim znanstvenim pritu!bama i dalje najprisutniji, su usuprotnosti s interesima i potrebama uenika, ali se mogu ubla!iti uvoenjem, tzv. blok sati, projektne nastave,integriranih sati, dana ili integriranog tjedna to se uvoenjem 9&O$#a u kole pokuava i promijeniti. &asreu po nas,integriranu je nastavu organizacijski najlake izvoditi u razrednoj nastavi jer razredno odjeljenje vodi samo jedan uitelj.pravo integriranom nastavom individualizira se o#o proces, a to je osnova za potivanje interesa i potreba uenika. Onisamostalno u manjim grupama rade na ostvarenju zadataka koje su planirali za taj dan ili tjedan, uz asistenciju uitelja#voditelja. itelj mora biti dovoljno kompetentan da prosudi kojem je ueniku potrebnija vea pomo jer postojiopasnost da se oni nedovoljno samostalni u radu izgube i do!ive neuspjeh. &akon toga uenik se ukljuuje u etapupraenja, voenja i ocjenjivanja, to je i najbolji nain za potivanje njegovih interesa i potreba. 8a!ne je i humana idemokratska komunikacija kao izvor sigurnosti i uspjeha koja dovodi do samoaktualizacije. Za do!ivljajni proces

najbitniji su odnosi s drugima i odreeno iskustvo. $ pedagoke strane to znai kako je, u cilju potovanja interesauenika, bolje ne mijeati se u do!ivljajni proces djeteta jer je to duboko osobna stvar. +z toga primjerice proizlazipreporuka neocjenjivanja stvaralakih produkata, odnosno, ne ocjenjivanje odgojnih predmeta. enika je potrebnoprihvatiti onakvog kakav jest, vjerovati mu, ne procjenjivati ga prema nekom vanjskim kriterijima. enik mora biti


11/33

siguran da ga razumiju i imati potpunu slobodu simbolikog izra!avanja. &ije svakom ueniku dovoljan rad u matinomrazrednom odjeljenju na redovnoj nastavi. +ndividualne potrebe i interesi uenika koji se dosta razlikuju od interesadrugih uenika, koji imaju problema sa zadovoljavanjem svojih potreba i interesa mogu se realizirati u sklopu dodatne idopunske nastave, izvannastavnim i izvankolskim aktivnostima ili izbornim predmetima koji se nude uenicima naizbor. pravo putem njih uenici najkvalitetnije osiguravaju ispunjenje svojih individualnih potreba.

IZVANNASTAVNE I IZVANKOLSKE AKTIVNOSTI

O#o proces je planska i cilju usmjerena djelatnost koja, polazei od odreenih drutvenih i individualnih pretpostavki,

te!i ostvarenju drutveno i individualno relevantnih postignua. *o tih se postignua dolazi deiniranjem cilja i zadatakakoji se !ele postii, izborom sadr!aja i aktivnosti na kojima se ti zadatci mogu ostvariti te organizacijom do!ivljaja iiskustava da se oni ostvare uz koritenje odgovarajuih medija, strategija i oblika. &a kraju se vrjednuje koliko suostvareni postavljeni ciljevi i zadatci. O#o proces je sustavno organizirana zajednika aktivnost nastavnika i uenika naostvarenju zadataka o i o. didaktici se koristi i izraz nastava, ali danas uz nastavu postoji niz izvannastavnih aktivnostikoje su takoer o#o proces. &astava je odreena o#o programom. "o je dokument u kojem su naznaeni o i o ciljevi, brojmikrojedinica, napomene o realizaciji, odnosno va!nijim uvjetima koje treba osigurati za realizaciju materijalnaoprema, prostori za aktivnosti, strunost uitelja=/. &astavni program odreuje opseg, dubinu i slijed prouavanjanekog sadr!aja. &astavnim programom predviene su izvannastavne djelatnosti kao posebne aktivnosti kojih sutemeljne zadae prilagoditi nastavni program uenicima i omoguiti im njegovo uspjeno svladavanje, kao i potpunirazvitak uenikovih sposobnosti. programu izvannastavnih aktivnosti pozornost treba dati odgoju, tj. njegovanjuzajednitva, prihvaanju tueg uspjeha i vlastitog ili zajednikog slabijeg uspjeha, kulturi komuniciranja i ponaanja,

povjeravanju promiljanja i stajalita k opem dobru. +zvannast.


12/33

DOPUNSKA I DODATNA NASTAVA

O#o proces je planska i cilju usmjerena djelatnost koja, polazei od odreenih drutvenih i individualnih pretpostavki,te!i ostvarenju drutveno i individualno relevantnih postignua. *o tih se postignua dolazi deiniranjem cilja i zadatakakoji se !ele postii, izborom sadr!aja i aktivnosti na kojima se ti zadatci mogu ostvariti te organizacijom do!ivljaja iiskustava da se oni ostvare uz koritenje odgovarajuih medija, strategija i oblika. &a kraju se vrjednuje koliko suostvareni postavljeni ciljevi i zadatci. O#o proces je sustavno organizirana zajednika aktivnost nastavnika i uenika naostvarenju zadataka o i o. didaktici se koristi i izraz nastava, ali danas uz nastavu postoji niz izvannastavnih aktivnosti

koje su takoer o#o proces. &astava je odreena o#o programom. "o je dokument u kojem su naznaeni o i o ciljevi, brojmikrojedinica, napomene o realizaciji, odnosno va!nijim uvjetima koje treba osigurati za realizaciju materijalnaoprema, prostori za aktivnosti, strunost uitelja=/. &astavni program odreuje opseg, dubinu i slijed prouavanjanekog sadr!aja. &astavnim programom predviene su i dodatna i dopunska nastava i izvannastavne djelatnosti kaoposebne aktivnosti kojih su temeljne zadae prilagoditi nastavni program uenicima i omoguiti im njegovo uspjenosvladavanje, kao i potpuni razvitak uenikovih sposobnosti. %rogrami dodatne i dopunske nastave otvaraju uenicimairoke mogunosti da slobodno izgrade i izraze svoju osobnost. Za onu skupinu uenika koja u redovnom o#o postupkute!e svladava dijelove propisanog programa, odnosno koju iz bilo kojeg razloga bolest, druga kola, te!ina gradiva/ima tekoe u svladavanju programa, osnovna je kola du!na organizirati dopunsku nastavu. Organizira se uz redovitunastavu, na odreeno vrijeme, sve dok je takav oblik pomoi potreban uenicima. &e postoji poseban program zadopunsku nastavu ve se ona oslanja na program redovne nastave. Odluku o uvoenju dopunske nastave donosiuiteljsko vijee kole u skladu s potrebama uenika i objektivnim uvjetima kole, a izvodi se izvan redovne nastave u

koli, barem jedan sat tjedno u sklopu pojedinih nastavnih predmeta. %ropisani maksimalni broj uenika u dopunsko o#oskupini jest deset. %osebna se pomo treba pru!iti djeci graana 29 koji su se vratili iz inozemstva. enicima koji izbilo kojih razloga zaostaju za svojim suuenicima treba pomoi da usvoje nastavne sadr!aje i u potpunosti razviju svojesposobnosti. zroci uenikovih tekoa u svladavanju programa najee proistjeu iz obiteljskih, socijalnih,zdravstvenih, psiholokih i drugih razloga. 'eu uenicima koji zaostaju u svladavanju sadr!aja postoje bitne razlike,koje uitelj pri ustrojavanju dopunske nastave treba uva!avati. %rije ukljuivanja uenika u dopunsku nastavu, uitelj eutvrditi uzroke koji izazivaju tekoe u svladavanju nastavnog programa. razgovoru s roditeljima mnogo e doznati oobiteljskim i zdravstvenim prilikama, koje esto uzrokuju zaostajanje uenika u svladavanju programa. )ad uiteljutvrdi da je pojedinim uenicima potrebna pomo, ukljuit e ih u dopunsku nastavu. dopunskoj je nastavi radindividualiziran. itelj oblikuje nastavne listie, poluprogramirane ili programirane sekvencije za pojedine uenike.)ao sadr!aj rada uitelj odabire one sadr!aje iz nastavnog programa koje pojedini uenici nisu usvojili u redovnojnastavi. 2jeavajui te zadatke, uenici popunjavaju praznine u svom znanju, to im omoguuje daljnje redovnopraenje nastave. *akle, temeljna je zadaa dopunske nastave prilagoditi individualizirati/ nastavne sadr!aje uenicimakoji iz bilo kojih razloga imaju tekoa u svladavanju programa kako bi ima se omoguilo usvajanje programa i razvitaknjihovih sposobnosti.*odatna je nastava poseban oblik o#o procesa, namijenjen onaj skupini uenika koja pokazuje vei interes zaprouavanje odreenih podruja te u redovnoj nastavi pokazuje izvanredne rezultate, odnosno koja su svladala propisaniprogram u redovnoj nastavi, radi proirivanja i produbljivanja njihova znanja. "akvom se nastavom nastoji omoguitisvakom ueniku potpuniji razvoj prema njegovim individualnim sklonostima i interesima. Organizira se u manjim iliveim skupinama, bez obzira na razrednu pripadnost, nakon redovne nastave, barem jedan sat tjedno u sklopu pojedinihnastavnih predmeta za koje uenik pokazuje interes. Odluku o programu i organizaciji dodatne nastave donosi uiteljskovijee u skladu s objektivnim uvjetima kole. %reporueni maksimalan broj uenika u dodatnoj o#o skupini jest petnaest.*odatnu nastavu u osnovnim kolama ustrojavamo za darovite uenike. %oznato je da se uenici meusobno razlikuju

po sposobnostima. svakoj populaciji postoji manji broj pojedinaca koji pod istim objektivnim uvjetima i poticajimaposti!u natprosjene rezultate. "akve pojedince smatramo nadarenima, darovitima. F O1 du!na je organiziratiuoavanje, kolovanje, praenje i poticanje darovitih uenika, te organizirati dodatni rad prema njihovim sklonostima,sposobnostima i interesima.G Zakon o osnovnom kolstvu/ "a je zakonska odredba pred uitelje postavila niz novihzadataka, npr. prepoznavanje darovitih uenika i njihovih sklonosti za pojedina podruja, izbor sadr!aja, ustrojstvo iizvoenje dodatne nastave. %repoznavanje nadarenih uenika je vrlo slo!eno i u njemu sudjeluju uitelji i drugistrunjaci pedagozi, psiholozi, lijenici/. $adr!aje dodatne nastave treba temeljiti na sadr!ajima redovne nastave, toznai da e uenici proiriti i produbiti sadr!aje iz svog okru!enja. Odabrane sadr!aje uitelj e predlo!iti uenicima.$amo sadr!aje koje uenici prihvate, potaknut e ih na aktivnost. dodatnoj nastavi najee prevladava rad uskupinama, rad u paru i individualni rad, dok je rontalni oblik rada vrlo rijedak. &ajvii stupanj individualizacije uenjai potovanja razlika meu uenicima posti!e se individualnim oblikom rada. Zadatci s dierenciraju i odabire sedidaktiki materijal koji odgovara njihovim sposobnostima. Zadatci se razlikuju u irini i dubini znanja te su prilagoeni

brzini kojom e raditi pojedini uenici. ?o vii stupanj individualizacije mo!e se postii autoindividualiziranim radom."emelj tog rada je da uenici sami odreuju svoj individualni put napredovanja dubinu, irinu i brzinu napredovanja/,ovisno o svojim kriterijima i sposobnostima. 8a!no je uenicima ponuditi dovoljno raznovrsnih izvora znanja kojemogu samostalno odabrati. itelj pri ustrojavanju i izvoenju dodatne nastave predla!e program, sadr!aj rada,


13/33

dopunjuje ga prijedlozima uenika, osigurava materijalno#tehnike uvjete rada, izrauje didaktike materijale naputkei usmjerava djelatnost uenika pri ostvarivanju usvojenog programa rada, dok uenici u dodatnoj nastavi predla!u iprihvaaju program dodatne nastave, postavljaju pitanja probleme, koriste se znanstveno#popularnom literaturom,izvode praktine radove, samostalna istra!ivanja, bilje!e dobivene podatke, procjenjuju, izvode zakljuke, podnoseizvjee o svojim radovima, otkriima drugim uenicima i iroj javnosti.*odatna i dopunska nastava pridonose zadovoljavanju interesa i potreba mladih u stjecanju znanja, ovladavanju metodespoznavanja, razvitku psihikih sposobnosti, stvaralatva, osposobljavanju u samostalnom stjecanju znanja, razvijanjuintelektualnog rada uenika i openito pozitivnom razvitku uenika kao cjelokupne osobnosti i linosti.

RAD S DAROVITIM UENICIMA

O#o proces je planska i cilju usmjerena djelatnost koja, polazei od odreenih drutvenih i individualnih pretpostavki,te!i ostvarenju drutveno i individualno relevantnih postignua. *o tih se postignua dolazi deiniranjem cilja i zadatakakoji se !ele postii, izborom sadr!aja i aktivnosti na kojima se ti zadatci mogu ostvariti te organizacijom do!ivljaja iiskustava da se oni ostvare uz koritenje odgovarajuih medija, strategija i oblika. &a kraju se vrjednuje koliko suostvareni postavljeni ciljevi i zadatci. O#o proces je sustavno organizirana zajednika aktivnost nastavnika i uenika naostvarenju zadataka o i o. didaktici se koristi i izraz nastava, ali danas uz nastavu postoji niz izvannastavnih aktivnostikoje su takoer o#o proces. &astava je odreena o#o programom. "o je dokument u kojem su naznaeni o i o ciljevi, brojmikrojedinica, napomene o realizaciji, odnosno va!nijim uvjetima koje treba osigurati za realizaciju materijalnaoprema, prostori za aktivnosti, strunost uitelja=/. &astavni program odreuje opseg, dubinu i slijed prouavanja

nekog sadr!aja. &astavnim programom predviene su i dodatna i dopunska nastava i izvannastavne djelatnosti kaoposebne aktivnosti kojih su temeljne zadae prilagoditi nastavni program uenicima i omoguiti im njegovo uspjenosvladavanje, kao i potpuni razvitak uenikovih sposobnosti. %rogrami dodatne nastave otvaraju uenicima irokemogunosti da slobodno izgrade i izraze svoju osobnost. *odatna je nastava poseban oblik o#o procesa, namijenjen onajskupini uenika koja pokazuje vei interes za prouavanje odreenih podruja te u redovnoj nastavi pokazujeizvanredne rezultate, odnosno koja su svladala propisani program u redovnoj nastavi, radi proirivanja i produbljivanjanjihova znanja. *odatnu nastavu u osnovnim kolama ustrojavamo za darovite uenike. %oznato je da se uenicimeusobno razlikuju po sposobnostima. svakoj populaciji postoji manji broj pojedinaca koji pod istim objektivnimuvjetima i poticajima posti!u natprosjene rezultate. "akve pojedince smatramo nadarenima, darovitima. *arovitost jesklop osobina pojedinca koji posti!e natprosjene rezultate u pojedinim aspektima. $poj je tri osnovne osobine0natprosjene sposobnosti, motivacije i visokog stupnja kreativnosti. %odruje darovitosti ope intelektualnesposobnosti, stvaralake kreativne/ sposobnosti, sposobnosti za pojedina nastavna i znanstvena podruja, socijalne irukovodne sposobnosti, sposobnosti za pojedina umjetnika podruja, psihomotorne sposobnosti/ utvruje struni timkojeg oormljava kola uitelj, psiholog, pedagog/.F O1 du!na je organizirati uoavanje, kolovanje, praenje i poticanje darovitih uenika, te organizirati dodatni radprema njihovim sklonostima, sposobnostima i interesima.G Zakon o osnovnom kolstvu/. &aravno, po!eljno je da sedarovitost otkrije u to ranijoj azi kolovanja. *aroviti savladavaju redovne ili razlikovne nastavne programeobogaene sadr!ajima i metodama rada va!nim za razvitak darovitosti. Osnovna naela rada s darovitima proizlaze iznjihovih znaajki i potreba, kao i spoznaja o oblicima rada, najpovoljnijih za daljnji razvitak darovitosti. Za postizanjedobrih i dugotrajnih rezultata u razvijanju darovitosti potrebno je organizirati suradnju obitelji, kole i strunihsuradnika. %otrebno je osigurati program uenja za darovite, s razliitim organizacijskim oblicima koji potuju osnovneosobitosti darovitosti. 2ad s darovitima mo!e se osigurati u razrednom odjelu, u o#o skupini ili individualno uzasistenciju mentora/, a uvijek treba imati na umu kako se programima za darovite nastoji postii djelatno znanje koje se

mo!e realizirati jedino kreativnim rjeavanjem problema. &ekoliko je oblika poticanja darovitih pojedinaca u sustavu oi o . ?edan od njih je izdvajanje u posebne kole ili posebne o#o skupine. ?o uvijek nisu usklaena miljenja strunjakaoko prednosti i mana izdvajanja darovitih, kao uostalom i svih ostalih skupina koje po bilo emuodudaraju od prosjeka,iz prosjene razredne sredine. 'eutim, u sluaju odgojnih kola, primjerice baletne, glazbene, likovne, to je ak ipo!eljno. 'ogu se organizirati razne ljetne ili subotnje kole, programi specijalizacija i dr. "akoer, uenik koji se istieznanjem i sposobnostima ima pravo zavriti kolu u vremenu kraem od propisanog, ali maksimalno dva razreda ujednoj kolskoj godini. Od 6. do H. razreda akcelerira bez razrednog ispita, a od I. do J. razreda uz polaganje razrednogispita. Odluku donosi uiteljsko vijee, a na temelju procjene strune komisije pedagog, psiholog, uitelj, a po potrebi ilijenik/ koja utvruje zdravstvenu, psiholoku i pedagoku opravdanost. "rei oblik je obogaivanje nastave iiskustava, odnosno, kola mora, u cilju razvoja darovitih uenika, omoguiti rad po programima razliite te!ine islo!enosti za sve uenike, izborne programe, dodatni grupni i individualni rad, rad s mentorom, raniji upis, akceleraciju,izvannastavne i izvankolske aktivnosti ili ak usporedno kolovanje, kontakte sa strunjacima iz podruja interesa

uenika te pristup izvorima speciinog znanja. radu s darovitim uenicima potrebno je pa!nju posebno usmjeriti na motivaciju za rad. *ostizanje i odr!avanjeunutarnje motivacije kod nadarenih uenika ovisi o roditeljima i uiteljima koji trebaju znati podr!ati ih u azama kojeizazivaju dosadu i do!ivljaj jednolinosti. %ritom mogu iskoristiti njihovu potrebu za identiikacijom s osobom koju


14/33

vole ili potuju kao i potrebu za osjeajem sposobnosti koji mo!e proizlaziti iz usporedbe s vrnjacima ili, na viemnivou, kroz natjecanje sa samim sobom. itelj treba nadarenoj djeci ponuditi, naroito u prosjenom razrednomodjeljenju s mnogo djece materijale visoke slo!enosti i razliitih sadr!aja, ali ih usmjeriti i na pomo slabijima. +nae seesto dogaa da ti kreativni, esto i vrlo talentirani uenici, postanu demotivirani nezanimljivim i mehanikimpristupom u razredu. "alent i potencijal djeteta bit e uniteni ukoliko dijete samo ne vjeruje da posjeduje odreenesposobnosti te ako nema slobodu da ih koristi i razvija. %raenje darovitih uenika posebna je kategorija. 1kola iopinski organ vode evidenciju koju, zajedno s uputama za rad s darovitim uenicima i programom, izrauje Zavod zaunapreivanje kolstva. "a se evidencija prosljeuje u srednju kolu u koju uenik prijee. 9tjeli mi to ili ne priznati,iako se stalno govori o poticanju kreativnog ozraja u razredu, dananja u!urbana kola veinom KcijeniK samo

analitiki i konvergentni stil uenja zbog ega uenici koji su kreativniji i zainteresiraniji za izvankolske sadr!aje, tj.koji ne mogu unkcionirati u drilu, esto ne posti!u kolski uspjeh primjeren svojim sposobnostima. 1to zbognedostatka vremena, to zbog netalentiranosti i bezvoljnosti uitelja, talent i vrijednost tih uenika u razrednom ozrajukoje ne cijeni njihovu darovitost i kreativnost, propada. &o, uvoenjem novog nastavnog programa propisanog9rvatskim nacionalnim obrazovnim standardom, pokuava se promijeniti shvaanje nastave i svakom uenikuomoguiti usvajanje sadr!aja na onoj razini spoznaje koja je njemu razumljiva. %rogramom su propisani sadr!aji kojetrebaju usvojiti svi uenici, ali su izdvojeni sadr!aji za uenike s potekoama u uenju kao i dodatni sadr!aji za onekoji !ele i trebaju vie od toga da bi zadovoljili svoje spoznajne mogunosti. 'o!e se zakljuiti da se 9&O$#ompoinju uva!avati i na prvo mjesto stavljati potrebe i interesi uenika, a ne znanje koje oni trebaju znati reproduciratibez razumijevanja i zanimanja za njega.

RAD S UENICIMA SPOTEKOAMA U RAZVOJU

O#o proces je planska i cilju usmjerena djelatnost koja, polazei od odreenih drutvenih i individualnih pretpostavki,te!i ostvarenju drutveno i individualno relevantnih postignua. *o tih se postignua dolazi deiniranjem cilja i zadatakakoji se !ele postii, izborom sadr!aja i aktivnosti na kojima se ti zadatci mogu ostvariti te organizacijom do!ivljaja iiskustava da se oni ostvare uz koritenje odgovarajuih medija, strategija i oblika. &a kraju se vrjednuje koliko suostvareni postavljeni ciljevi i zadatci. O#o proces je sustavno organizirana zajednika aktivnost nastavnika i uenika naostvarenju zadataka o i o. didaktici se koristi i izraz nastava, ali danas uz nastavu postoji niz izvannastavnih aktivnostikoje su takoer o#o proces. &astava je odreena o#o programom. "o je dokument u kojem su naznaeni o i o ciljevi, brojmikrojedinica, napomene o realizaciji, odnosno va!nijim uvjetima koje treba osigurati za realizaciju materijalnaoprema, prostori za aktivnosti, strunost uitelja=/. &astavni program odreuje opseg, dubinu i slijed prouavanjanekog sadr!aja. &astavnim programom predviene su i dodatna i dopunska nastava i izvannastavne djelatnosti kaoposebne aktivnosti kojih su temeljne zadae prilagoditi nastavni program uenicima i omoguiti im njegovo uspjenosvladavanje, kao i potpuni razvitak uenikovih sposobnosti. 1kolovanje uenika s lakim tekoama u razvoju provodise prema organizacijskim oblicima integracije u redovitoj koli, uz odgovarajuu primjenu individualiziranih postupakai produljenih strunih tretmana, a kada je potrebno, i u posebno o#o skupinama ili razrednim odjelima u okviru kole.Opinski organ za kolstvo utvruje u kojim e se kolama organizirati integracija. +ntegraciju uenika s potekoama urazvoju moraju pratiti odreene pretpostavke, kao to su povoljna psiholoka klima u koli, odgovarajui kadar, prostor,oprema, pomo specijalista. redovni se razredni odjel mogu ukljuiti do tri uenika s tekoama u razvoju i pritom jepo!eljno da to odjeljenje nema vie od AE uenika. redovitu O1 mo!e se ukljuiti do JL uenika s organskiuvjetovanim poremeajima u ponaanju. "akvi uenici svladavaju redovne ili prilagoene nastavne programeprimjerene osnovnim karakteristika tekoe, individualiziranim postupcima i uz pomo posebnog deektologaodgovarajue specijalnosti. %rilagoeni program izrauje uitelj takoer u suradnji s deektologom odgovarajue

specijalnosti za svaku nastavnu godinu i za svakog uenika pojedinano. "aj program pretpostavlja smanjivanjeintenziteta pri izboru nastavnih sadr!aja, obogaenih speciinim metodama, sredstvima i pomagalima. +zbor i nainprimjene pedagokih mjera kao i itav rad na saniranju konkretne smetnje u razvoju ovise o utvrivanju pojedinihsmetnji, njihovih oblika i gradacije. $vaka smetnja, ometenost, invalidno stanje ima svoje posebne metodske postupke.$edam je pedagoki relevantnih podruja potekoa u razvoju, a to su mentalna retardacija, oteenja vida, sluha,autizam, govorna oteenja, tjelesna invalidnost, poremeaji u ponaanju te njihove razne kombinacije. %rodu!enistruni postupak organiziran je posebnim o#o grupama nakon redovne nastave, a ostvaruju ga deektolozi. Optimalanbroj uenika u ovakvoj o#o grupi mo!e biti od 3 do 67. %rogram produ!enog strunog postupka sastavni je dioprilagoenog programa i posebnog programa prema vrsti i stupnju tekoa u razvoju. enici s tekoama u razvoju upravilu ne ponavljaju razred, osim ukoliko razredno vijee, u dogovoru sa strunim suradnicima, procijeni kako nisusavladali prilagoeni program, a i to samo od E. do J. razreda. &egativne ocjene, u pravilu, upuuju na potrebupromjene programa. enici u kojih je prisutna laka mentalna retardacija prolaze djelominu integraciju. Obrazovne

premete svladavaju u posebnom razrednom odjeljenju uz pomo deektologa, a kulturni dio svladavaju u razrednimodjeljenjima kole, bilo po redovnom, bilo po prilagoenom programu. enici s veim tekoama u razvoju koluju seu posebnim organizacijama odgoja i obrazovanja i njihovo obrazovanje mo!e trajati do A6. godine !ivota. "ijekomosnovnog kolovanja ti uenici se mogu istodobno i radno osposobljavati. Za kvalitetnu integraciju uenika s


15/33

potekoama u razvoju neophodno je trajno usavravanje strunih djelatnika za prihvaanje i rad s uenicima spotekoama te interdisciplinarni pristup. "akoer je neophodna dobra i kontinuirana suradnja s roditeljima uenika kaoi stalna pomo deektologa odreene specijalnosti.

SUVREMENA NASTAVA-MULTIMEDIJALNOST U NASTAVI

O#o proces je planska i cilju usmjerena djelatnost koja, polazei od odreenih drutvenih i individualnih pretpostavki, te!iostvarenju drutveno i individualno relevantnih postignua. *o tih se postignua dolazi deiniranjem cilja i zadataka koji se

!ele postii, izborom sadr!aja i aktivnosti na kojima se ti zadatci mogu ostvariti te organizacijom do!ivljaja i iskustava dase oni ostvare uz koritenje odgovarajuih medija, strategija i oblika. &a kraju se vrjednuje koliko su ostvareni postavljeniciljevi i zadatci. O#o proces je sustavno organizirana zajednika aktivnost nastavnika i uenika na ostvarenju zadataka o i o. didaktici se koristi i izraz nastava, ali danas uz nastavu postoji niz izvannastavnih aktivnosti koje su takoer o#o proces.&astava je odreena o#o programom. "o je dokument u kojem su naznaeni o i o ciljevi, broj mikrojedinica, napomene orealizaciji, odnosno va!nijim uvjetima koje treba osigurati za realizaciju materijalna oprema, prostori za aktivnosti,strunost uitelja=/. &astavni program odreuje opseg, dubinu i slijed prouavanja nekog sadr!aja. )ao izvor znanja unastavi sredinje mjesto zauzima izvorna stvarnost, tj. uenikovo okru!enje. +zvorna stvarnost, odnosno prirodna idrutvena sredina najiri je i najegzaktniji izvor znanja te se s pravom u didaktici naziva primarnim izvorom znanja. njojse mo!e realizirati velik dio ciljeva o i o, najpogodnije je mjesto za razvijanje radnih sposobnosti uenika. Odnos premastvarnosti mo!e biti promatraki, ali je plodonosnije da bude aktivan, poevi od najjednostavnijeg praktinog rada pa doslo!enijih. 2adom na konkretnom materijalu uenici stjeu razne sposobnosti0 senzorne, praktine, izra!ajne, misaone. +ako

bi u veini sluajeva prednost trebalo dati uenju u prirodnoj ili drutvenoj sredini, odnosno izvornoj stvarnosti, postojesituacije kad se ono ne mo!e provesti. %rimjerice, ukoliko je udaljenost predmeta obuavanja velika i samim time cijelipostupak neekonomian, ukoliko je nemogue dovesti cijeli razred u prirodu na mjesto dogaaja, ukoliko se sam dogaajne poklapa s vremenom predvienim za obuku istog i drugi razlozi. ?edno od moguih didaktikih rjeenja, najbliskijeuenju u neposrednoj prirodnoj stvarnosti, donoenje je dijelova izvorne stvarnosti u kolske prostorije, primjerice zbirkeprepariranih !ivotinja, herbariji, zbirke insekata ili minerala, uzorci vode ili izgraivanjem posebnih kolskih objekata0akvarij, terarij, zookutak, rasadnik, vonjak, povrtnjak itd. O#o proces najee se ipak odvija uz pomo didaktikioblikovane stvarnosti u obliku nastavnih sredstava. Ona su didakt. tako oblikovana izvorna stvarnost da budu pristupanijauenikovom spoznavanju u nastavnom tijeku. %ostoje veoma brojna i raznovrsna nast. sredstva koja se iz dana u dan svevie usavravaju, paralelno s razvojem nast.pomagala. &ast. su pomagala takoer vrlo bitna jer upravo ona djeluju naljudska ula, odnosno stavljaju u unkciju pojedino nastavno sredstvo, a to su primjerice ploa, kreda, geometrijski pribor,slike, karte, razna tehnika pomagala poput projektora, glazbene linije, "8#a, ilma, raunala. posljednje se vrijemekoristi izraz medij koji se ini praktinijim jer u sebi podrazumijeva i nastavna sredstva i pomagala, esto neodvojiva. veini se klasiikacija mediji pojavljuju kao vizualni, auditivni i audiovizualni. 8izualni su mediji najbrojniji. Oni djeluju navanjska osjetna svojstva, tonije na vid. 'ogu biti dvodimenzionalna itrodimenz., statina i dinamina crte!i, slike, otogra., plakati, aplikacije, modeli, reljei, makete, mobili, mirna projekcija#graoprojek., didakt. igre, aparati, strojevi=/. "u spadaju i tekstualna sredstva# raznovrsni tekstualni materijal ud!benici,prirunici, itanke, slovarice, lanci, tekstovi, rjenici, leksikoni, nastavni listii=/. %ri tom je va!no naglasiti kakoprednost uvijek treba dati izboru konkretnog materijala iz stvarnosti. %od auditivne izvore znanja mo!e spadati bilo kakavnosa zvuka za iju reprodukciju imamo i odgovarajue nastavno pomagalo, a mo!e ih pratiti i slikovni materijal. 'edijkoji ujedinjuje sliku i zvuk je audiovizualno sredstvo. nastavi su najee koriteni nastavni ilm, tj. ilm specijalnoizraen za nastavu i usklaen s nastavnim programom, osobinama uenika s obzirom na dob i opim didaktikim imetodikim zahtjevima i televizijske emisije koje mogu uspjeno dopuniti, osvje!iti, proiriti i pojaati o#o djelovanje

obitelji, kole, institucija i pojedinaca. 8a!nost televizije je u pribli!avanju stvarnosti, koja nije dostupna procesu uenja,dopuni i produbljivanju sadr!aja iz razliitih znanstvenih i nastavnih podruja, u razlikovanju bogaivanju poznavanjasvakidanjice, mogunosti pokazivanja najnovijih inormacija i pru!anju pomoi u svladavanju suvremenih !ivotnihproblema. ;ogatija i raznovrsnija komunikac., jasno, ostvaruje se istovremenom uporabom vie medija. %rimjerice,audiovizualni mediji, za ije percipiranje treba anga!irati oba osjetila, imaju pojaano djelovanje na uenika. +z prakseznam koliko utjecaj na uenike ima prikazivanje odreenih televizijskih emisija, ilmova, animiranih ilmova, ali bez obzirana to, u njihovu koritenju ne treba pretjerivati, kao to ih ne treba ni zaobilaziti. 2aunalo se za uenje koristi kao osnovninositelj sadr!aja uenja, ali i kao medij koji poma!e u nekim etapama procesa uenja npr. vje!banje ili provjeravanje/.2aunala u kolama koriste za koordiniranje ostalih medija u sklopu nekog multimedijalnog sustava, ali i za brojna drugeposlove koji su u unkciji organizacije kolskog !ivota. 2aunalo je poseban nastavni medij oko ijeg se utjecaja i korististrunjaci jo nisu usuglasili, to nije ni udno obzirom da raunalna tehnologija i openito protok inormacija postaju izdana u dan sve intenzivniji. %rimjerice, didaktika autora '. 'atijevia iz A77A., koja je osnovna literatura za polaganje

ispita istoimenog kolegija, a i sad za pripremanje dr!avnog ispita, raunalo, kao jo neistra!en, ali obeavajui medij,prikazuje na svega nekoliko stranica. *anas svakom uitelju koji razmilja o poboljanju o#o procesa, raunalo je pri vrhupiramide medija na koje rauna. ;ez obzira na veliku va!nost niza novih nastavnih sredstava i obrazovne tehnologije,uiteljeva je zadaa u nastavi nezamjenjiva. itelj je u medijalnoj zadai kad uenicima prenosi gradivo usmeno, pismeno


16/33

ili pokazivanjem pokreta i predmeta, a u programskoj zadai kad usklauje metodike mogunosti medija s gradivom iobrazovnim zadaama, usmjerava individualni razvitak uenika, priprema lanke za medijalne sustave i sl., a uorganizacijskoj zadai kad aktivira medije da izvode nastavu, nadzire interakcijski proces medija i uenika i sl., openito uodgojnoj zadai kada sve svoje unkcije usmjerava tako da omogui razvitak svih stvaral. sposobn. svojih uenika. On trebauvijek umre!avati uporabu svih nast. sredstava u sklopu svojeg pedagogijskog iskustva i nita ne mo!e zamijeniti takodobru neposrednu vezu izmeu uitelja i uenika i stalnu pa!nju koju uitelj pridaje potrebama uenika. *a bi se nastavapodigla na viu razinu, treba izobraziti i odgojiti dobre uitelje koji e u svom radu uspjeno upotrebljavati suvremena nast.sredstva. 'ultimedij. je bitno obilje!je suvremene organizacije uenja u koli i van nje. ?o je ?. etrdesetpetominutni nastavni satnije pogodan vremenski okvir za takve dogaaje pa e se dio nastavnih aktivnosti tijekom kolske godine morati odvijatiizvan tih okvira. &o, da bi nastava bila suvremena, nije presudna uporaba samo suvremenih medija raunala, +nternet,videorekorderi=/. $uvremena nastava je ona u kojoj se koriste O*(O8


17/33

RAZREDNI UGOAJ

$uvremenost odgojnih nastojanja izrazitije je obilje!ena naporima da razvojno doba bude vrijeme intenzivnog uenja,ali i zadovoljstva i !ivotne radosti. smjeravanje pozornosti na ono to se danas naziva ozrajem ini va!an zaokretprema uzimanju u obzir do!ivljavanja nastave i uenja, odnosno postaje sve bitnije poznavanje osjeaja uenika zavrijeme nastave i uenja. Ozraje okolina/ potpunije se shvaa ako se u obzir uzimaju ne samo njegova objektivnaobilje!ja nego i do!ivljaji koje ono izaziva u sudionicima uenicima, uiteljima/. 8e na ovom mjestu se mo!e sasigurnou ustvrditi0 uenici e iskazati znatno vee zadovoljstvo nastavom ako im se doputa da slobodno govore,iznose svoje miljenje i ideje ako dakle ostvaruju neka osnovna prava. %od kolskim ozrajem klimom, atmoserom,

ekologijom/ podrazumijeva se speciian peat kolskog !ivota koji oblikuju i do!ivljavaju osobe koje u njemusudjeluju ravnatelj, uitelji, uenici i ostale osobe u koli/. "aj se peat ostvaruje na razne vrste i naine, ovisno o tomekako osobe to u tome sudjeluju, tumae i ostvaruju svoje uloge na osnovi njihovog samostalnog razumijevanja u svezisa zakonitostima i pravilima ustanova. )arakteristika kolskog ozraja u odreenoj koli jest opis interakcijskih oblika utoj koli. +nteres za kolsko ozraje proizlazi iz va!ne injenice da je mogu i neizbje!an utjecaj svake osobe na bilokoju drugu osobu i grupu te da se taj utjecaj mo!e spoznati. %od pojmom nastavnog ozraja najprije se podrazumijevaemocionalni ton u interpersonalnoj komunikaciji, koji djeluje kao opi pratei initelj u neposrednim odnosima meuljudima. oavanje uske povezanosti izmeu ozraja i koliine meusobnog prihvaanja potreba i ciljeva sudionikainterakcije dovodi do sve veeg potovanja djeteta. )ategorije nastavnog ozraja su0 uiteljeva toplina, sudjelovanjeuenika u nastavi, poticanje odgovornosti uenika, individualne i socijalne norme uitelja, znaenje koje se daje naporu,poticanje samopouzdanja, natjecanje, potekoe u nastavi. 2azredni ugoaj koji uitelj uspostavi mo!e sna!no utjecatina ueniku motivaciju i odnos prema uenju. $toga su umijea uspostave pozitivnog razrednog ugoaja osobito va!na.

2azredni ugoaj za koji se openito smatra da najbolje potie uenika na uenje je onaj koji se opisuje kao svrhovit,radni, oputen, srdaan, poticajan i sreen. "akav ugoaj olakava uenje time to uspostavlja i odr!ava pozitivan odnosi motiviranost uenika za nastavni sat. )ad se ralane umijea potrebna za uspostavljanje pozitivnog razrednog ozraja,oito je da se to ozraje uglavnom temelji na implicitnim vrijednostima koje pro!imaju nastavu# a to je da su uenici injihovo uenje silno va!ni. $vrhovitost i radinost uglavnom se temelji na nainu na koji uitelj istie potrebu za stalnimnapretkom u uenju. %ritom je va!no da ustrajete na tome da se vrijeme ne smije uzalud gubiti. $toga brz poetaknastave, bri!ljivo praenje uenikog napretka i dobra organiziranost poma!u osigurati, kako nesmetan tijek nastavnogsata, tako i ueniko sudjelovanje. 8a!nost uspostave takvih pozitivnih uenikih oekivanja je u potrebi da uenici sebekao uenike potuju i uva!avaju. Znaenje oputenosti, srdanosti i poticajnosti temelji se uglavnom na vrsti odnosakoji se uspostavi s uenicima.


18/33

sadr!ano je u povezivanju truda i uspjeha s opipljivim nagradama i povlasticama. %ritom se mora paziti da su te nagrade ipovlastice neto to ti uenici zaista !ele te da ne smanjuju njihovu unutarnju motivaciju i da ne obeshrabruju one koji setrude, ali koji ne dobivaju takve nagrade. iteljeva pohvala je iznimno va!an i sna!an motivator. %ohvala koja se ve!e uzuenikov rad i postignue, koja odie iskrenim zadovoljstvom uitelja i kojoj se vjeruje, djelotvornija je od redovitih,ispraznih pohvala kojima nedostaju ta obilje!ja. 8anjska motivacija mo!e se pojaati tako da se uenicima uka!e na korist,relevantnost i va!nost teme ili aktivnosti za njihove potrebe. %oticaji koji se temelje na uenikovom oekivanju uspjehaosiguravaju to da su postavljeni zadatci izazovni i da uenicima nude realistinu mogunost uspjeha. %omo i oekivanjauitelja moraju u uenicima izazvati samopouzdanje, oni moraju osjetiti da e uspjeti uz primjeren napor. 8a!no je i dashvate da uspjeh ovisi o njima, da moraju biti svjesni kako pristupaju

zadatcima, koliko truda ula!u u uspjeh i da nema zamjene za njihovu spremnost da se trude kroz dulje razdoblje.%ozitivan razredni ugoaj uvelike ovisi o vrsti odnosa koja se uspostavi izmeu uitelja i uenika. enici e najbolje uitikada se taj odnos temelji na uzajamnom potovanju i razumijevanju. zajamno potovanje uglavnom nastane kad uenici izradnji uitelja zakljue da je struan uitelj i da mu je stalo do njihova napretka jer djelotvorno planira i odr!ava nastavu ipredano izvrava svoje radne zadae. 2azumijevanje se temelji na tome to uitelj uenicima pokazuje razumijevanje icijeni njihovo stajalite o mnogim pitanjima i iskustvima. mijea potrebna za uspostavu uzajamnog potovanja irazumijevanja vrlo su cijenjena, a utjeu i na opi ugoaj u cijeloj koli. Ona pridonose i uiteljevoj odgojnoj unkciji iolakavaju uenicima da se obrate uitelju kad imaju osobnih problema i tekoa. 2azborita upotreba humora i smisaouitelja za humor mogu pripomoi u uspostavi razumijevanja i pozitivnog razrednog ozraja. vezi s humorom je stupanju kojem uitelj pokuava uspostaviti prijateljski odnos s uenicima. *io odnosa razumijevanja uitelja i uenika je i to dauitelj shvati kako druga strana do!ivljava nastavu i !ivot izvan razreda. "o znai da se trebaju cijeniti i potivati uenici injihova stajalita, a uenici trebaju potivati uitelja. "o je temelj svakog prijateljstva. %otreba za poticanjem uenike

samosvijesti najva!nija je za uspostavu pozitivnog razrednog ozraja, a najva!niji utjecaj na ueniku samosvijest imakomunikacija uitelja s uenicima. ista i uredna prostorija, s odgovarajuom opremom, ugodna,svijetla i prozrana, poma!e da uenici razviju pozitivna oekivanja od nastave. %ozitivni mentalni okvir stvara se iprimjernom upotrebom plakata i drugih vizualnih materijala u vezi s vrstom nastave u odreenom razredu. + izlo!eniueniki radovi pokazuju da se kola ponosi uenikim postignuima, a uz to oni motiviraju uenike iji su radovi izlo!eni.+ako su uionice mjesta raznih aktivnosti, mo!e se stvoriti kutak rezerviran za odreeni predmet, a koji mo!e poslu!iti i kaocentar opreme za odreene aktivnosti. 2azmjetaj klupa u uionici mora biti unkcionalan za potrebe pojedinog predmeta.&a!alost, velik broj uenika u odnosu na veliinu uionice esto ograniava uitelje u nekim kolama da klupeunkcionalno razmjeste. 8rlo je va!no i da je uionica ista i uredna. 8a!na je i suradnja meu uiteljima.


19/33

kombinirani razredni odjel od dva razreda ima najvie A7, a od tri i etiri razreda najvie 63 uenika. 2ezultati koji seposti!u u nastavi u kombiniranim odjeljenjima obino su loiji od rezultata u istim odjeljenjima. "o se pripisujetekoama u radu s kombiniranim odjeljenjem0 uitelj nema dovoljno vremena direktno raditi s djecom, djeca vei diovremena rade sama bez pomoi nastavnika, a taj je rad ometan radom drugog razreda.


20/33

svakog direktnog i indirektnog rada, artikulacija itavog sata i unutar nje artikulacije za pojedine razrede, izmjenadirektne i indirektne nastave, odreeno trajanje pojedinih etapa sata. 'ora biti sa!eta, sadr!ajna i pregledna kako bi jeuitelj mogao koristiti za vrijeme izvoenja nastave. ?edan od velikih problema nastave u naim kolama s istimodjeljenjima je prevelika aktivnost uitelja, a premala aktivnost uenika u nastavi. komb. odjeljenjima uitelj direktnorontalno/ mo!e raditi najvie pola sata ukupnog nast. vremena u kombinaciji od dva razreda, a u ostalim komb. jo imanje. $ve ostalo nast. vrijeme mora biti organizirana samostalna aktivnost uenika bez koje nema uspjeha u o#o radu.Za nast. proces bitna je aktivnost uenika. Zato i nast. metode treba promatrati prema tome koje i kakve aktivnostiuenika pobuuju. direktnoj nastavi uglavnom dominiraju perceptivne aktivnosti, a manje su zastupljene praktine imisaone aktivnosti to je i razumljivo jer one dominiraju u indirektnoj nastavi. %ri izboru nast. sadr!aja, koje esto u 2&

bira sam uitelj, treba paziti i na njihovu idejnu vrijednost, odnosno na mogunosti koje pru!aju za odgojni rad. 2ad jejedna od osnovnih vrijednosti u naem drutvu. *anas se esto podcjen

Documents

Moguce Teme Za Pism Ispit