Embed Size (px)
Citation preview
Mobing i kako ga spriječiti u radnoj sredini
Prim.dr.sc. Bojana Knežević, dr.med. Spec medicine rada i sporta
Što je mobing? Istraživanje u Europi Mogućnosti prevencije u RH
MOBING
Dr. Heinz Leymann, PhD, MD 1932-1999
Professor of Psychology Umeå University
Prvi znanstvenik koji je počeo istraživati fenomen psihičkog zlostavljanja na radu na znanstven i sustavan način bio je Heinz Leymann, njemački psiholog koji je radio i živio u Švedskoj.
MOBING
Riječ mobing dolazi od engl.riječi “to mob” (bučno navaliti, nasrnuti u masi)
Termini koji se koriste umjesto “mobinga”: psihičko zlostavljanje, psihičko maltretiranje, psihički
teror, moralno zlostavljanje
MOBING
Različiti termini u različitim govornim područjima:
Mobbing – Skandinavske zemlje, Njemačka,
Italija Bullying – Englesko govorno područje Work abuse or employee abuse – USA
Stres na radu Nasilje
Mobing
STRES, NASILJE, MOBING
Svi mogu biti uključeni Nije sustavno Povremeno ili trajno Rijetko ili često Odnos snaga može biti
jednak ali i nejednak Negativno utječe na
zdravlja
Usmjereno na jednu osobu Sustavno Kontinuirano (1/2 godine) Često (1x tjedno) Nejednak odnos snaga Ozbiljne posljedice za
zdravlje
Negativno socijalno ponašanje i mobing
Definicija mobinga
Mobing se definira kao neprijateljska i neetička komunikacija koja je sustavno usmjerena prema jednom pojedincu od strane jedne ili više osoba.
Žrtva mobinga je gurnuta u poziciju u kojoj je bespomoćna i u
nemogućnosti je obraniti se i drži ju se u toj poziciji pomoću stalnih mobizirajućih aktivnosti.
Aktivnosti se odvijaju s visokom učestalošću (barem 1 x tjedno)
i u duljem razdoblju (najmanje 6 mjeseci). Zbog visoke učestalosti i dugog trajanja neprijateljskog
ponašanja to maltretiranje dovodi do značajne mentalne, psihosomatske i socijalne patnje.
Koncepti povezani s negativnim socijalnim ponašanjem na radnom mjestu
Mobing/bullyng Agresija Nepristojnost Nasilje Devijantno ponašanje Podmetanje Emocionalno zlostavljanje Uvredljiv nadzor zaposlenika Asocijalno ponašanje
Povezanost negativnog ponašanja i
zdravlja
Keashly, Jagatić, 2003
Aktivnosti koje upućuju na mobing
Leymann (1996) sve postupke mobinga dijeli u sljedeće kategorije:
Napadi na mogućnost adekvatnog komuniciranja Žrtva je uvijek prekidana kad govori, odbijaju se
neverbalni kontakti sa žrtvom Napadi na mogućnost održavanja socijalnih odnosa Izolacija (fizička, socijalna, radna) Ne pozivanje na zajedničke sastanke, radne skupine,
socijalne aktivnosti ...
Leymann (1996) sve postupke mobinga dijeli u sljedeće kategorije:
3. Napadi na osobnu reputaciju Ogovaranje, “neslane šale” na račun žrtve Sumnje o mentalnoj bolesti žrtve. Prisiljavanje žrtve na obavljanje ponižavajućih zadataka
itd. 4. Napadi na kvalitetu rada Stalne kritike i prigovori, niska ocjena rada. Pretjerana kontrola. Žrtvi se ne daju radni zadaci i oduzimaju joj se
sredstva za rad npr. telefon, kompjutor (sindrom “praznog stola”) ili joj se postavljaju besmisleni zadaci.
Leymann (1996) sve postupke mobinga dijeli u sljedeće kategorije:
Žrtvi se daju zadaci neprilagođeni profesionalnoj kvalifikaciji. Cilj im je natjerati žrtvu da pogriješi.
Sindrom “punog stola” Stalno mijenjanje radnih zadataka. Dekvalifikacija Izazivanje štete na radnome mjestu da bi se žrtva omela u
radu. Podmetanje i falsificiranje dokumenata.
Leymann (1996) sve postupke mobinga dijeli u sljedeće kategorije:
5. Napadi na zdravlje žrtve Žrtva se prisiljava obavljati zadatke koji narušavaju njezino
zdravlje. Negiraju joj se godišnji odmori i slobodni dani. Prijetnje, napadi, fizička zlostavljanja
Osobe koje doživljavaju mobing
Tko su obično žrtve?
Osobe koje su tek zaposlene u novom kolektivu
Mlade neiskusne osobe ili starije osobe (elementi “ageisma”)
Osobe koje su prijavile različite nepravilnosti u radu, osobe koje traže pravdu
Osobe koje postaju višak radne snage Osobe koje su često bolesne Osobe s invaliditetom
Tko su obično žrtve? Osobe koje traže bolje uvjete, plaću i
napredovanje Osobe koje traže novu opremu za rad i više
samostalnosti u radu. Ambiciozne osobe koje brzo napreduju
Tko su obično žrtve?
Osobe koje se “razlikuju” od većine u skupini ◦ drugačije ideologije, religije ◦ drugačijega etničkog ili regionalnog podrijetla ◦ različitog spola ◦ različite seksualne orijentacije ◦ vrlo kreativne osobe ◦ ekscentrične osobe, osobe koje se odijevaju,
šminkaju ili ponašaju na upadljiv način
Osobe koje provode mobing
Karakteristike mobera
Često je najvažnija karakteristika ličnosti zlostavljača egocentričnost koja je opisana kao narcistični poremećaj ličnosti.
-iskorištavajući odnos s drugima, osoba nesposobna za empatiju.
-krivnja je uvijek na drugima, često s paranoidnim karakteristikama.
Te osobe čak tvrde da su je žrtve željele napasti, a ne obratno.
Karakteristike skupine koja sudjeluje u mobingu
Mober uvjerava skupinu da je ta osoba prijetnj kolektivu, nepoželjna, nekvalitetna, da loše radi, da je loša za zajednicu, da bi bilo najbolje da ode iz firme ....
Ili ...zbog straha za svoju egzistenciju, da ne
postanu meta mobera postaju tihi saučesnici
Organizacije u kojima se događa mobing
Organizacijski uzroci mobinga
Radna sredina - izrazito kompetitivna, s kultura “karijerizma” i strogom hijerarhijskom strukturom.
Pozornost usmjerena isključivo na povećanje
ekonomske dobiti. Autoritarni stil u nadgledanju i upravljanju. Problemi u komunikaciji, nizak moral i negativna
socijalna klima Organizacijska kultura koja tolerira mobing ili ga
ne prepoznaje kao problem
Mnoga su istraživanja pokazala da svatko od nas može
postati zlostavljač i da svatko od nas može postati žrtva, tj. da su situacijski činitelji najodgovorniji za pojavu mobinga.
Tako je i Leymann je u svojim istraživanjima dosao do zaključka da svaki radnik u svojoj radnoj karijeri ima 25% šanse da bude barem jednom mobiziran.
Zdravstvene posljedice mobinga na mentalno zdravlje
Kognitivni problemi ◦ Poteškoće s koncentracijom, pogreške u radu,
Psihosomatske bolesti ◦ Probavne smetnje, bolesti kardiovaskularnog sustava, bolovi u
leđima, nervoza, nesanica, alergije, pad imuniteta ...
Anksioznost Depresivnost Post traumatski stresni poremećaj Opsesivno ponašanje ◦ Stalno razmišljanje i prepričavanje problema na poslu
Ostale posljedice mobinga za pojedinca Žrtve mobinga, osim ozbiljnih psihosomatskih
smetnji, imaju i niz drugih posljedica: gubitak zaposlenja (ne uvijek ali često), problemi vezani uz pronalaženje novog posla, gubitak samopoštovanja i gubitak socijalne uloge, česte obiteljske krize (dvostruki mobing), promjene u socijalnim odnosima, ekonomski problemi (česta bolovanja,
specijalistički pregledi, troškovi psihoterapije, odvjetnika) itd.
EPIDEMIOLOŠKI PODACI
Prvo veliko istraživanje, objavljeno 2000. godine (Third European Survey on Working Conditions, Dublin, Ireland, 2000.) provedeno je na 21 500 zaposlenih u zemljama članicama Europske unije i dobiveni su ovi rezultati:
9% radnika bilo je meta mobinga (oko 13 milijuna radnika u EU).
6. EU istraživanje o radnim uvjetima
Šesto istraživanje, iz 2015. obuhvatilo je 28 država članica EU-a, pet zemalja
kandidatkinja za članstvo u EU-u (Albaniju, Makedoniju, Crnu Goru, Srbiju i Tursku) te također Švicarsku i Norvešku.
Metodologija
intervju sa zaposlenim osobama nasumce odabranima iz statističkog uzorka, čime je napravljen poprečni presjek društva.
Ovisno o veličini zemlje i nacionalnim aranžmanima uzorak se kretao od 1 000 do 3 300 ispitanika po zemlji.
Stres, nasilje i bullying –značajne štetnosti na radnom mjestu
stres Nasilje, mobing
EU Working Conditions survey 2015
Iskustvo diskriminacije po dobi
Iskustvo nepoželjnog ponašanja na poslu / prema djelatnosti i spolu
Obrazovanje m ž
Perspektiva poslodavca
Kako spriječiti? Kako prepoznati? Kako reagirati na mobing?
Procedure rješavanja stresa, maltretiranja i nasilja u radnim organizacijama
Prepreke za rješavanje psihosocijalnih rizika
Nedostatak resursa
Neosvještenost
Nedostatak znanja
Pomanjkanje tehničke podrške
Organizacijska kultura
Osjetljivost na problem
stres zlostavljanje
nasilje
PRIMARNA PREVENCIJA
promovirati radnu kulturu koja daje prednost poštovanju ljudskog dostojanstva, obeshrabrujući svaki oblik psihološkog nasilja tj. zajedničko definiranje i dijeljenje etičkih načela (vrijednosti)
Primarna prevencija
izraditi dokumentirane postupke u kojima tvrtka upoznaje radnike da se ne toleriraju neetična ponašanja i diskriminacija.
izraditi proceduru za prijavu mobinga. radni ugovori trebali bi sadržavati klauzule koje
reguliraju mobing i navode kazne za svako kršenje pravila.
Sekundarna prevencija
Kada je mobing već započeo, može biti teško držati ga pod kontrolom ako se odmah ne poduzmu efikasne mjere. Vrlo važnu ulogu mogu imati imenovane osobe kao savjetnici i medijatori.
Savjetnik: osoba koja je zaposlena unutar tvrtke ili je
vanjski suradnik koji ima zadatak saslušati svakoga tko se smatra žrtvom mobinga.
Medijator (posrednik) između sukobljenih strana
Tercijarna prevencija
Rana dijagnoza mobinga zbog utjecaja mobinga na
zdravlje Važnu ulogu imaju grupe samopomoći, udruge koje se
bave mobingom. Rehabilitacija u specijaliziranim zdravstvenim
ustanovama.
Uloga obiteljskog liječnika u očuvanju mentalnog zdravlja
Dijagnostika, liječenje Savjetodavna uloga Poveznica sa specijalistima
Uloga obitelji
Obitelj može biti s jedne strane podrška ali može isto tako započeti dvostruki mobing ako postane frustrirana zbog člana koji se nema rješenje za lošu situaciju na poslu
Uloga medicine rada
Svaki poslodavac ima odabranog spec.medicine rada
Radnik može zatražiti izvanredni pregled u medicini rada i upozoriti na mobing na poslu koji narušava njegovo zdravlje.
Medicina rada može doći u obilazak radnog mjesta, kontaktirati poslodavca, sudjelovati u odborima zaštite na radu.
Također ima obvezu raditi edukacije za skupine radnika.
