Milicevic_Narodni običaji i vjerovanja u Sinjskoj krajini

5/8/2018 Milicevic_Narodni obiaji i vjerovanja u Sinjskoj krajini

1/79

JOSIP MILICEVIC

NARODNI OBICAJI I VJEROVANJAU SINJSKOJ KRAHNI

UVODObi.caj'i ivjerovanje Sinjske ikTajiine opiSaaJdsu u ovom p:oiloguu prvom redu na osnovu grade i: z rukopisnih zbirki Instlituta za DB.-rodnu umietnost u Zagrebu ..Uljedn.osam sa !lror.istio 'i .literaturom:

a) koja donosi opstrne opise obicajaSirega dalmatinSkog podrucjaobuhvacajuc; Ii Sinjsku krajrou, iako se tli podaoi eesto geografski nerazigra.ni6uju (npr, knjige A. Fortisa 'i 1. Lovrica ,0 koj'ima ce kasnijehili visegovora):b) li1.lataturom koja kabkada ne obiluje podsctme, ali obraduje IiskljuCivo SinJsku krajmu.

Grada. koju su zap:isaJ.i suradnioi Iilstituta za narodnu umjetnost ikojase Cuva medu rukopisnim zbti.flkamateustanove veoma je opsezna,a ,naroaito su na terersu bogaeo obradeni svadbeni i pokladnri obiCaji.S obzarom na opseg grade. svasa 00 td h tema .mogla bi bitu predmeoposebnog p~iloga, pogotovo kad bi se dala opSimiJa analiza sliOJliOl'i!bi.till obicaja sa sliCnima u drugim krajevima Jugoslavije. Taka npr.,us sve naptse u ~opasJlJim zbirkama 1966. godine $ D d m l d e n je i 16nun f


2/79

}irna katollckog ipravoslavnog stanovnistva.r Uccljd.vije su razliik..e utome kalko isti obicaj slave bogati'j,i Hi siramaiSnijt stanovnict Jstogasela. Nekoliko kazivaca posebno mi je istaklo da siromasni nssu mogUpriredlivabi pir koji bi trajao vise dana mti odrsavatt druge obicajevezane uz vece matenjatns troskove. I sama otmtcadjevojeka, kojaje u proslostd bila cesta u Sinjsko] kra:jini, odrzavala se u dosta slu-cajeva zato da se {time izbjegne uobicajeno svadbeno slavlje itroskovioko njegova odrzavanja Zbog toga, a Ii iz drugih raztoga (kulturninapredak, tndustrdjalisaeija i51.) pojedine obitelji vee odavna naodr-iavaiju stare obleaje dok ihdruge odrsavaju idallas. Isto su tako unekim selima obiCaj.i odavno smanjeni na najmanju mjeru, a negdjeS'U se duze odrZavali, gdjegdjecak. i do danas ..

Ne mosemo gotovo ni U jednom slucaju odrediti talmlU granieudo kada se koji obiea] odrzavao, PrY!, a pogotovo drugi svjeotski ratuvel:ike su utjecali na promjenu naeina zrvota i obicaja. Mnogi suobicaji nestali oko poeetka prvog inapose drugoga rata,ali, iako ihselo !ka'O c,jelina nije odrzalo , pojedine 5U porodice zadrzale stareobicaje ipravlla, No ipored toga nestaju nekadaSnji obicaji, ali jeteSko vjercvaot da i buduce genera.cije nece odrmti. neke obi6aje, do-duse u veoma izrnijenjenu obliku i 5 novirn funkeijama. SlavljenjeNove godine, karnevala isvadbe vieroiaeno ce se od.rZatii i u buducniosti, a vjerojatno ce buduce generacije izgraditi i svoje nove obieaje.A. ZIVOTNI OBICAJI

ZENIDBENI OBICAJI I VJEROVANJAGovoreci. 0Morlacima (kojim nazrvom obuhvaca stanovnistvo Dal-matinske zagore, pa ismjsko podrucje) 1. Lovrie konstaeira da se Iju-bavnaacuvstva Izmedu oba spola obja.snjuju potpuno slobodno initlk.one smatra uvredom ako ga draga nece, Oni 5U Uovoj, kao ~ u mnogimdrugim stvartma, fataUsti pa u nj,llOYoj sredini IjucM.neznaju zaIjubavnu ceznju, tjeskobu, grceve,UZdahe, ploo is-lJi.cJ;ledosadne ga-l'3J1lter;ije.Dalje kaze. da se od ljubavi. ne prelazli redovito na brak, stDzaV'isi ka:tk:ada od njihove vlastite volje, a katikada od volje porodice,pa se u nekim wJestima sklapaju brakDvt, ada se buducisupruzt nisuntk:ada hi vidjeli,osim u casu kad tzvrsavafu crkvene ceremontje.rsto tako konstatira da se djeea iz postovanjaprema roditelj1ma oeste

zene prema volji roditelja.2 Taj podatak iz 1776. mozemo dopuniti dru-gun iz pripovijet;ke D. simunovica M uI j ik a gdje se kaZe da Z e -Il'idbe u Orazl nijesu bile irlk.ad eudnovate ni zapletene: roditelji se, Sta;nov-ni~tvo SIn,l5ke kTnjine, preteZnO je hrv>:l1.sko,ri.mokatoH~ke "jere. Godin" 1939. u ~oJSirijskoJ I nUjskoJ op(linl od ukllllno 44.345 sw.n.ovnilm b)lp je 42.178 katQilk.a . a 2.ln pra.voSlavca.'(t


3/79

jedne idruge strane dogovore, imladi se vjencaju i 1 : i se ib e z vlencaniasastanu. Kakose roddtelji dogovore - ito je glavnc.! I ostah podaoiiz lli.teratallre, kao iani kaziV1aca, zap!isani pnlje 2-3 godinre, govore daje na poeel i lw ovoga stoljeoa, a dijelorll 'i dzmedu dva reta u selimaSinjsk.e ikraj1ine za d..zOOl'buduceg' braenog druga hila odluena Tlijeeroditelja. Nesumnjivo je da postoje 1 slq.ea.jew. da mladenoi santi ad-luce 0moore, a rodd.teljri: to odobre, i11 pak dase mladenei dogovorei stvore braenu vezu uz protivljenje rodttelja kioj,i sa s 1li.mepomitenalcen par godina illse ne porrare nrikada. No takWhslucajevaskla-panja braka protivno volji roditelja bilo je relatavno malo. Isto tako,premda se u Sinjskoj krajini veoma cesto euje rijoc umak (otmtoa)ipremda Sa na prvt pogled cini. da [e to cest oblik sklapanja braka,iscrpna analizavjerojauno bi pokazala cia je postotak na talj na61nSklopljendh braikova mnogo manjt, (Za tu svrhu urebalo hi st8Jt:istiCkianal:izirattd sve sklopljenebraikove u nekolilk!o sela u perlodu posljed-njili 20-50 godina). Rezultati istraslvanja pomaza1i bi da suti slueajevtlinelcim selima Cascd. - i seljaci illne smatraju 210m, dok su u drugimselima rjedi itu ih seoska sredina osu~je, pa 'izvrSioce donekle na-stojt d.zlolirBlti d . kazmti. No, kaiko ortmica nije redovan ob11k sklapanjabraka.,o njo] cemo dati vise podat:bak:ana kraju ovoga poglavlja.Djevojka imladic upoznaju se na pasi iprli drugim gospodarsktrnposlovima ilt u trenucima odmora irazonode: ria sijelu, u kolu nakonmise ili na derneku (sajmu). Na sijelu mladic nastoji saznati raspolo-repJe isklcnost djevojrke prema sebi. Stoga on s ostaltm mlad:i6imadade na sijelo u ku6u djevojke koju je zamirio - lk{)ja rnu je simpa-tiena. U jednom Casu on traZi da mu donese vade. Ako mu ona neeedollli(jeti iHako izh1e dz sobe pa po neleo] zend. posalje vodu, znak jeda ne .zel1s njan razgovarati. Ako mu donese vodu, znak je da rnu jesklona. U nek:im slucajevdma mladac elm vidi da djevojka ide po vodu(nekada je voda zapravo pred ku6nllm vrattma iL i u drugoj pros toriji ,a nekad djevajka samo simbolicno ide po vodu jer je voda u sobi uko)'oj je sijelo) mladic izlamiza njom iora pred vratuma raagovaraju.Boslije toga mladsc poomje C e s C e dolaziti na s-ijelo, cesto 1 . sam, bezsvojrih prijatelJa_ Kalko se v e e vldi njegova simpatija prema tOj dJeVojoi djevojCini toditelji vee pomisljajl,l na brak i oni se zajedno s dje-vojokom i usom T{)dbinompooinjiU raspitivati 0limoV'inskiOInstanjum J a d i e a . . . A 1 o o smatraju da mlaro6 mje dovoljno dobar te da nece mooosigura1Ji dobaT IDvot njmov'Oj keaI"i, romtelji je pokusav.aju. odgovoritiad njega ikaZu; sta ces za njega, nit je lovac, nit je kOS8c. (Btna2/e)4Uvremenu do prvoga svjetskog f_aU\,u rnanjim izuzeeima iizmeduratova, djevoj:ke su gotovo bes rprtgovora 1 fa.talisrtlicltiprim~e odluke

DlUoSlmunovM, b!lbrnne prlpovljetke, NaklMltil"'"-vod Hrva.tske. Zagreb 1947, str, 38.''0:' poJOOinl poda.tak ~tavlt c e r n a 11 rogradu 1me seia u kome. Ie zilbilJ~. Ne6emo sv&.1d put~at1 u koJo) se rokol'i$.oJ '!;birel na\az! tajJXlctatak, nego ovdje dcno snno pop1$ zbirki I kOjaMia obuhV!lCa poJedina zblrk.a:L Nlkol.. Boni.tal!IcitOtln, Fol kJol'lU!.gradll. Sinj ske krll.jine, god, 1956, rkp. lNU br. 328, obrad:ujesela: Dlemo" Dug.o Pulje, Ha.n, Hrvace. Obrovac. . .2. Nikola Bcinifatl


4/79

rod:itelja da ih udaju za nekog mladica kfrjega6esto nisu nl poznavale,Kiol1ko je to djevojka shvaCala kao normalsn nacin sklapanja brakapokamlje nam D. simunovic u propDV'ijeol De r dan: ... A slutila.je po ujasovu cescero dolazenju i. materlnu vecem milovanjt; , da jojvee nadose mum izeljno cerkaSe, da Joj ga pokaZu .... , a u pripo.vijeci Al k a r isti autor govori: Znali SU, da se od parntivijeka uCettlni. udaju cure samo po zapovdljedi sV"Ojrih roditelja, pa da rrmogezeme ne Ijube svoje muzeve. A znald.. su 'i i l . 1 : l , da se cure ine opiru zanedraga pool - a zato, sto nije obica], et a eura govori 0ljubavi, Ii stone smije pokazati, da joj je koji momak drag .G .Kolo; koje se piesalo u b : l !m : i: n i crkve nakcn zavt.setka mise, im.aloje nekada vaznu mlogu kako za upoanavanje buduoih mladenaca takoi za pokazivanje da Je neka djevojka dozrela za kolo i brBik, Dokdjevojke s mladdoima igI'aju u 100ludjevojCice stoje oko kola:l pomalosudjeluju u pjevanju, Tek karl djevoj6ica odraste i postane djevojka,pocmje :igtati u kolu, ToOje znalt da je vee dozrela za brak i to jeprvo javno ulazenje u drustvo, No Ii tu je kao ipriLilkom udaje pravilokojega ,00 djevojke strogo drze: mlada sestra, makar kako bilo lijepaiodrasla, pa rna imala imladica, ne .smije ula21iti u kolo ine smijese udavati, dok se ne uda startja sestra, A'~o se starija sestra nije rno-gla udati zbog neke Hziokemane, onda su joj roditelji vecim mirazomnastojah naoibracnog druga, a u tom suga sIueaju sami traZili ill sunash posredneka - provodadziju.Godisnji sajmovi icrkvene svecanostt bili su najpovoljnija pnlikada 00 ,djeVojke pokaZu u drustvu, da illmladiei uposnaju US da medu

njima odaberu buduCu zen1u. Koliko su saimovt zaasta bm prilika da sepokaZu djevojke dozrele vee za udaju, vidimo iz podatka da se zasajam u Vrliei u prvu nedjelju 1is'bopada(Gospa od rOZanja iliRo2arica) govorilo: Rooarica je zamiiras.ila, tj. tadasu mladici eamirat:(~odabirali) djevojke. Taj se sajam zove 'i glavn; GUrski sajam, Rijeesajam tu ne oznacava trgovar,IJe vee upoznavanje rnladica idj evo1aka.U VrUci je zabiljezen i naziv godisnj! cul'skii kuent sajam- za sijelokoje se odrzava neposredno pred Bozid. Tom pri.tikom ram medusob-nog upoznavanja iodabiranja braenog druga sastajald su se u jednojku:6imladici idjevdjke ill dstog; a ponekad iiz drugih sela. Pravoslavnimladiei dolazrli su na to sjelo katoUka, a katloUoisu isli njima na sijelona Sv. Savu.Neke osobitosti Usvadbenim obicajima iobi~jima vezanim uz sa-jam u Dalmatinskoj zagort Iz po,cetka ovog stoljeea donosi Aleksandar

Mi.trovic u prilogu:Z en id b a i ud ad b a u sj eve rna j Da 1m a-cij iG odakle cemo kratko dO!l:tijetiMke podatke. Prije -svega, autortvrdi da S ! U resti slueajevlizenddbeiudaje s potpuno nepoznatim par-merom. Majka dovede na sajam odraslu kcerk'U koja na sebi imaaeraan (Mitrovic donosi naziv aendar). Autor razlikuje derdan $lmunov16 rv. hllj. 3), str, 194 I 13L. AlekSaridar Mitrovl.6, 2enldba. i ud!ldba 1. 1 $jeverno! Da.l .rn4


5/79

od prcije, koja je ovdje miraz u pokretnoj ili nepokretnoj imovini,a derdan je miraz u gotovu noveu. Derdan ovdje nije ogrliea, negona debelojposmvd priSiven kova!ll!inovae k:oji nije probusen te joS uvi-j6k ima punu vnijedinast kad se skiine sa derdaaa, Kada m.Iad!ic nasaljmu rugleda tako dkicenu djevo}k:u ide s njom pleSatJi,duZe razgo-varaju idogovaraju ISB. Vee tu noc mladic odvodi djevojku svojoj kuaiiotada .zivekao muz izena. Djevojku dovodi kuci uz njezin pristanakip:riSltanaik. svojih roditelja.,a tome se ne protive ni njezini roditelji.Ovdje autor: is"bice razl!iku izmertu termina ooon t t i ivjencati se. Dovo-denjem djevojke til vlastitu kuou tnl.adic je ozenjenti djevojka udata,a tek nako!f.l!.stanovitoga vremena, a:kotlo mladic.zelli. dolazi do crkve-nog ill gradanskog' vjencanja, Naprotiv, u slueaju da je nerotkinja iliu ,slucaju nesloge mladdc otiera djevojku, a zadr2linljezin der


6/79

nolog jedne maskare koja je predstavljala paruiuro; Taj je go-vordo 0 svojQj oon.idbiika.ko je 'kao 16-godiSnji mladrc prevario 13--godiffiju djevojku govorect joj da je bogat, da u njega dvi mlinicernelju ist-anje sest krilometara u k:vaidTat,JOa bio je puk:i sdromah,U slueajevJma vjencanja bez spomenutog probnog bMlm mtadeneiSU obiOno strupali n brnk bez predbraenog tslmlstva. Ali,ako je DeltadjevO'jka,ipored strogih zabrana, stekta predbracna dskustva i, kakoLovric naVlOdJi: pokaeaja sklonostt za kakav nedopuste'ni uZitak iakahi se obaznalo, onda sa nekoc dogadalo - a danas se ni to viSe nedagad:a - da bi se USIuooju, kad ne bi 'Sarna skin;y.la znakove dje-vi6a.nstva,. sIozilo v i s e djevoJalka ida bi jo] stlom skinule kapu s glave.Sada je iovaj obiea] gotovo sasvim ukinut i svaka, koja ucini kakvuIjubavnu pogresku, skida. kapu sama, a ne mora se uostalom brinuttni da promijeni boraviste.vkako dodaje Fortis, stovise, ona poboznookaje svoju pogresku j preporuul se samilosti zUpIlikovoj,koji joj redo-vno nade muza. Za obieaj skidanja kape djevojcit Lovric kaze da senekoe vrslo, ali mi na terenu nismo nasli potvrde (djelomieno izatosto su u pojedinim selima djevojke prestale nosrti kape).Ako je djevojka prije braka ostala u drugom stanju, roditeljtsuto nastojah pr,:i!kTliti l udajorn, Zanimljiv je pOdatak sto ga u romanuK urI a n o j navodi M. BoZiic k 0 J k > o su nekada Ijudi vjer-oval!i da djevojka, ako mokti kontra vitru, moZe ostati u drugom stanju: Kadu njenom selu bogate dievojke zanesu, onda svako mime duse vjeruje,da ill je .vitar nagrdio', pa to i fratar presuti s oltara. No itu seopisuje ka!ko to pojediinci ne vjeruju, Se10 dnace ostro osut1uje dje-vojku koja prije udaje rodi dijete. Vanbraeno dijete zove se mule,zefisko dijate mulica a musko mulac.Dab za sklapa:nje braka u ovim kr.aljev,jma nije odredena ivartrau rasponu od 13-30 godina za Zene, a 20-30 za muskarce, U ve6inisela, kako kazivaci govore, djevoike su se nekad udavale sa 20-25goddna, oak se drums udaju ranije, a mladi6i se rene izmedu25-30godina. S druge strane u shnunoviceVlim djeldma nalaeimo podatke ciasu se djevojke mlade udavale pa u pripovijeci Mu IjIi 'k a ka-Zeda suse djevojke udavale nkadbi im bilo cetJrnaest l , najviSe petnaest goddna,a nijesu bili rijetki slueajevi da bi se irnlade udomite. Neb kaZli dadjevojka mora biti sta:.rija od 20 godina jer kuca stojd jednu 6 0 s c una zemlji a tri na reml l a . treba da je pametna.Prosnja

Kada se mladic odluoi zenitd, salje prosea koji ad djevojke inje-2imih roditelja treba dobiti privolu daona pode- za nj. U najvise slu-cajeva prosnja je formalna jer Si U se mladde i djevojka vee pl'ije 010 J. Milfc!.,,,i6: rkp. INU 'pr. 75:8, str _ 13.3 - 13.~.II Lov1i(j. str. 103 .Knjimvnik M.Ka!oti u rcmanu .n betelto rcsso OSS;" scene dena viti morr.cca., Venezia. 1843,opj,suje f;yet iobita;je stanovruka I>il.Inultinske zagore 1 sl.ul!ejo de Je J e d n . a . djeYojka drugojpred crkvomskinula s gtave crvenu kapu,zn!lk djevtl!anstvlI, i. timo Je osrarnoeua. (Prema.: A. Petravi~, Pete 1 I t u 4 I J .I porttetl, Bw(W.8, Zagreb 1937, str, 23),. ..M1rko B.mc, Kutlani. (dalje: l'!ofi6), Zorn, Zagreb 19&4, str. ;!l - 22;." Simunolii6 (v. bill. 3). str, 29.

438


7/79

svemu dogovorili ili su (kalko je to bilo u proslostl) roditelji ugovo-rllri tU,2erudbu. Unekim slucajevima mladic po djevojci javi kada eedoct prosci ili park sam dade u njenih roditelja prositi kcerku pakad mu dadu pozdtivan odgovcr, dogovore se kad ce on dovestrl. svojerodluslje da se dogovore i s mjima. Obicno su se roditelji 'i rodbinavee unaprijed iscpno raspital,i 0 buducoj snahi, odnosno zetu. Kolik:osu ta raspitivanja bila sveobuhvanna viai se iz Lovriceva opisa da seroditeiji vjerenika obavjestavaju 0 djevojcinoj oudi i a svojstvimanjezine matere, to jest, da 1 i je rena kucsvna, da Ii je imala dostamlijeka za svoju djecu i druges:ilicIl.'B stvai'i ... A kako misle, da sedjevojka mora vroi na majku, to se dogada, da se katkada raw maj-cinih pogresaka ne uda valjana djevojka, a da se uda druga, kojoj rna-terina svojstva pokrivaju pogreske. Ali isto taka raspituju se za mla-oiea, a naroeito da Iije marljiv, da Ii pije ida li ce on moct os.iguratidobar zivot njihovoj k6el'i. .U dogovoreni dan, najceS6e subotom uvecs, dolaze prosei djevoj-cinoj kuci, Podatak iz Jabuke t Dicma govori da BU prosei nailazillna zatvorena vrata i roditelji im nisu dak u kueu, nego su se u saliprepi.rali i tek nakon stenovitanadmudrtvanja o1;vol'ili.su im lruenavrata (kako se to 'mace izvodi sa svatovima) a danas roditelji djevojkeizlaze ususret proscima pred kucu, pozdrave ihiuvode ukucuU prosh!ju dolaz] mladic S ocem i. jednim prijateljem ill rodakornno Ima slueajeva da dolazi t 10-15 prosaca. Obieno dalazi desetakprosaoa ito uv:ijek muskarci, u prvom redu iz olize mladiceve rodbine.Prosci donose sobom rakije, vina, pogaee, slatkisa ina razDju pecenaOVIla koji je uk rasen , au usuima mu zataknuta jabuka. Negdje ponesunepecena ovna pa ga peku kod djevojke, dok se goste irazgovaraju,Aka je djevojka promijenHa odluku, iliroditelji .ne zele taj brak,Hi secak djevojka iumakla s drugirn mladicem, proscima se tokaze ioni se odmah vracaju kuci bez ikakve gozbe i razgovora, Rijedak[esluca] da sasvtm nepoznati prosci dodu po djevojku, pa da, kako kazeLome, odrnah po dolasku u djevojcinu kucu zaprose djevojku a akaim je ne daju odlaze sa, svojim zalihama hrene. Takva prosnja go-tovo '[e unapl"ijed osudena na neuspjeh, lsto taka nije na terenu po-tvrden Lovricev podatJa.k da su roditelji na trazenje prosaca odgovorili:))Podite kuo i , dok raspitamo, idodite kojoi drug'! dan, da cujete sto smoodlucHit


8/79

sto samdoso, nit me cime nudi, aniti Ja govoran zaSto sam doso.Ne pitate me ali sam doso uzetd vatre ali vode. Ukucani odgovaraju:Vese je pitaibi, a mi, ak!o dmruno, mi cemo dati. Onda. on kaie da jeIdosao prostti njihovu keer za svoga sina i spominje njihovaimena. Roditeljd. kaZu.: ))Ako je nje2iina volja 'I moja je ..U Gat}aJku (OVOje selo pouopljeno izgradnjom hd:dTOcentrale) izlaz'i tada m1adic s dje-vojkom pred x U . e n i. pita je hoes Iipoci za njega. Ako su se njih dvojeve e prrje dogovoru, onleta 'je taj dogovor samo formalan inakon dje-v:ojema odgovora mladri.6ulazi u kucu, a ~ogod ce ga od prosaca upt-tati: Kakvo je vanf VI1i:me?l{AkomJ.a.dlic odgovort da je vedro, to znaCida jedjevojilm. prtstala na udaju, ako ka.ze. da je oblacno, odgovor jenegativan, a ako kaie cia .je sareno to Zllaei da se djevoJka jos nije pot-puno odlu6ila. Alto je paik. odgovor po:titd:van,. ondase Caste ivee na-zdravljaju sa: Zdrav zete l Zdrav kume{!! Zdrava nevista Itd.),

Poslije toga mladic daje djevojei [abuku, jednu iIi nekoliko ko-mada. U seLu Moovice daje joj cetiri s t J o ve6e jabuke i~aze: >lEvo tijh" aliminemo] sutra V'ratiti - tj.da ne promijeni odJuku. U selima Vrlioke krajine poslije prosnje prosci dolaze jOs jednom na rakiju, tj.kada djevojoi daju JabU!kru,prsten, novae ! i. smatra se cia je bime do"vrsena prosnja, U SinjSkoj krajini proSnja i zaruke oba;vIjaju seist.i dan. ZarucniOki prsten daje joj mladie tada, ponekad ikasnije,a zato ne postoji odredeno praVlilo. Kada mlad.! i :e zarueuJe djevojku,maw jo] prsten na i"U'kuika2e: nEvo, ja te zarucujem idajem prsten.i da bude sretno: (Velie). ZarucniCki prsten je najcesce od bakra sakamenoicem({ a vjencan; je od zlata ibeakamenetca,U jabuct kojusedavajo djeV'ojci bio je .zataknut cekdnt7 ili drugtkovanli. novae. Unovtjo se vDijeme uz jabuku daje papirnat; novae, aIznos zaVoisi0bogatstvu mlsdtca, Nalron toga se vesele, piju d Caste.cijelunoe. Dogovore se Dd de biro.vjencrunje inapo'wjetitrookove pint. VjenC:ail.je se nastojd abaviti. SOOp['ije, no ima '5luCaijeva da mla.dlic mora joo u voj.sku lili na kakav radpa sa na vjenOainje eeka. duZe vremena.Ujutro djevojka ide po komsiluku i .poji komsije - casUsusjede ra:klijom.1 time objav1}uje eta je ispToSena. Kada prosoi polazesvojoj kluei, djevojk:a Ii 'D,je7linedrugaTice stave na zarucnikakoSulju,.sugaman i rubac sto on sve nosi prebaceno preko ramena. SHenedarove daju iostalim prosoana li svi 'ih nose tailto da se more vidjetli. stoSill dobdlri. I prosci dlaju ukucarrima darove. Mlad~c uz prsten daje dje-vojot skare i ltrunlicu, a njoonm rOditeIjdma pice inesto slatkiSa., se -stJ1i sapun, rtarra.n(Se Ii ruugo voce, a ostale] djeoi bombona ivoea,

Kad su prosol pJ1imilri.daroce, polaze kJu6i, a uza Be ponesu inestohrane,sto ulrucani daruju rnJ.adliCeVlim roditeljdma, a pones'll iprednjidio ovna a t o su ga bili pekl!i na r,a.Znju, lili samogtavu ovns ~ojega.sudonijeli. Kad i 1 1 0 ne bi nosiH ljud.!i:bi reIdi:: nVidi, bild gladni. papo-jill. sve (Diom.o) . .Nakon prosnje obje su se knee prapremale za svadbu, MladoZenjinotac f majka idu u dogovoreni dan na rocinstvo (u Jabuci idu" IbId.,81it'. UI,)

440


9/79

na .roCiSte) - na ugovor nevjesbinim rodlteljima, Nekd dolaze na taju-govor u kru6u njelZlitldhrodatelja, duk drugli, osobito akO ' ~U g,Zudaljenilisela, sastaju se u gostioniai m u k.u6i 'llekog prijaitelj:a ili, a d r o , je lijepovrijeme, susretnu se na polovloi puta negdje u stuni, na Iivadd. Tamodonesu hranu ipica, TOm se prdlikom roditelji miadica i djevojkedogovore koliko ce biti svatova, komu i>koH!k()tl'eba datil. darova ikada ce bibi vjencanje. SvekTva toga dana danese buduooi nevjesti nadar' kisobran ieipele, asvekar jOlJdaje nesto novaca.Mladic idjevojka su poslije t ioga. odlaziUmpnHcu prijaviti vjencanjeion je to morae u 3 nedjelje objaviti S oitara ipi tati, zna Ii mazda bkokakve prepreke za sklapanje toga braka, 'I'o sunapDvidi itek te po-shje njih slijedilo vjencanje, Navijestiti se moglo nedjeljom iblagdanomito na veli,koj rnrsi kada je hilo najv:ise puka u crkvi. Djevojka nikadane prtsustvuje misi na kojoj se objavljuje njezino vjencanje.Djevojkla je vee od rnalena pnipremala svoj miraz: kucne potrep-stine iposteljmu uesvoju odjeou. Od nakita svaka je djevojka uz nosnjumorala nekad iiruati derdan, pa D, slmunovic u pr:ipoV'ijeoi DerdangOVioJli\kakose Ijedna djevojk:a radovala svome buducem derdanu po-najvise zato, sto ce ga ona jedina imam oc t samih talijera, a sve drugecure, sto ona zna, probijale obicne cvanoike za taj ures, sto im je kod.udaje najglavniji mirazll,I8Aka je dvoje mlad.ih zaruceno na Materice (pretposljednjunedjelju prije Bozdca) dola21i djevojoi u pohode mladorejna s prijl>;tJe-ljima, Dodu nav ece , donesu sa sobomrakije, V i r n a iraz]dcitih lilkera, tese Caste oijetu noc, Na polasla; ,ku6i djevoj,ka illdattivak'OOi na pro-s.nji earapama, rucntetma, a buducem ltiladoz.en}i daje 1 . kosulju, Neltitaj posjet zovu ici na ra'kiju, Kad gosti OdU, djevojka obilazi sve susje-de; ako je ranopa neki spavaju ona im nudi pice u postelji, da svi piju

rakije koju joj je donie mladic,

SvadbaVjencanje se obavlja ponaivrse u kasnu jesen, te ponekad u vri-jeme po.k1ada. UVJ:IiJeme advents svadbe su po crkvenim prop:i&imazabraniene, U stare vniJjeme Zenil~su se najViiSe u ponedjeljak ili sri-Iedu Ct ' l i jede, u nedjelju), a ne u druge dane, OIl!aj tko je bio bogatiji,pa je mogao drZ8Jtd'slavlje cijeli tjedan, Z e r : O O se u ponedjelJaIk, a stromasniji u s.~ijed'U. Najcesce je uprija.snja vrernena jnr 'trajao tri

do pet dana izavrsavao u petak kad se ne jede meso.Dan uoci svadbe, u zezenj vincanja, prenostla se mladen-kma roba u ku6u mliadoZenje. Nd u jednom selu nismo dobild podataikda se roba prevoztla na dan vjeneanja, kako torutmdd Lovric.19 NemoZe 58, da!kle, utvrditi cia 1 i je wj ol;>i6aj ,wrnijenjen u posljednj.ih100 godina ill jeLoVl'ic dao podatke koji se ne odnose na Sinjs:lrukrajmu. I na susjednom podrucju Poljica (gdje su obicaji i ,~ivot go-"Simunov16 (v, biblj, 3), str. liM."LOn:K, ser. 23,

441


10/79

tovo jednaki sinjsklma) isla se po roou nedj eljom., a vjencavalo uponedjeljak.~(1 Najeesci [e naziv rotia, a rijede se euje izraz mo-bilija (danas je to narnjesta] za sobu i kuhinju) i bjankarija- posteljina. Nekad se roba prevozila u jednoj ili dVijeskrinje,ito: 6-----3lancuna (plahta), 4--08 oglavaca - jastuka s navla-kom, .2~3 para sukanoca i biljaca(vtU1enih pokrlvaea) neko-liko inutapa (pokrivaca od kostrljeti), jacermu, kabanicu, opan-ke i kisobran. Uz to je mladenka priprernila pribor za rad: ve-lik\\ i malu rnetlu, sjekiru, srp, veliki i mali konopac, mastelet velika drvena vedra), dasku peraeicu, praklja6u, !cajin (Ia-vor), kudjelju s vretenom, a kudjelja ivreteno ukraseno je navrh nataknutom jabukom. Govorilo se da nevjesta treba nositi say tajpribor da ne bi rnorala eim dade u novu kucu pitati da joj se daju testvari ka~o bi mogla obavljati kucne poslove,Roba se naked prenosila na k:onjima,zahlmkolima, a danas veeiautom. Po robu dclazi najcesCe diveri kotijas, u nekim slu-cajevimakum, diuerom, svekar ill start svat i jengije, a uPotravlju se biljezi i izraz sesandZija ili komordzija:l1 za koei-jasa koji ide s djeverom i jengijom. Oni sobom donesu vinai rakije te caste ukucane, a i ukucani njih caste jelom i pieem.Malo sjede i razgovaraju a kada Zele tovamti. robu ipooi kuci, na l'obisjedi nekodijete Hi djevojka ine dopusta im da uzmu, Djever molltu djevojku da side sa skrinje, a ana govori: I)OVO vridi puna novacaija yam ne dam, On jaj nudi nesto sdtnog novca, a ona govort da jeto premalo Ii da time ne moze kupiti ni najIDan'ji komadic sapuna, Za,..tim se pogada.ju za svaik,j: komad robe dN joj daje odjednom otkupni:Iznos za svu robu, Klatkada na razlii6itim komadima robe sjedi viSedjevoja:ka Hi djece . r i od svakog mora djever ohkupljivati. K.ada je jedankomad ot1kupljen oni $:oji su s djeverom dosli po robu nose ga u kola,a en nastavlja s otkupljivanjem ostale robe. Ponekad [e vee una:prijeddcgovoren Iznos za otkup te robe jet tajnovac prdpada mladenki zapriprernu pirra, dok je r inace posrij.edimanJa svota novca kaj.i d.obivamladenkina sestra i l : i . druga djevoj'ka .kJoJaje cuvala robu,

Kad se Skrinja s mladenkinom odjeoom i ostalimsuknenim iplatnenim predmetima postavi na kola, naskrinju sa stave suk-anci, ruianci i mutap te ostali predmeti, uz prvi stup kolaucvrsta se kudje1ja s vunom ivretenom,. a oboje ukraseno jabukama.Kljuc sk.r:inje predaje nevjesta djeveru,a on posldje mlado~d. Ovuje sktinju pred vjencanje izradio mladic i poklonto djevojci,. a ananjemu kosulju koju je sama izvesla, Stamm svatu idjeveru djevojkadaje k.osulju, poeesce djeveru ik06ijasu daje po ~edne Cail'ape, a nakonje objesi sudari6e - rupci6e i ujedno ih okiti brsljanom,U Hrvacama na jednoga konja stavi zobnicu ilitorbu, a, na drugogazivu kokos, SUdan i torba ostaju na konjima do zavrsetka pira .

. . !"rano Ivsnj!levfc.Po)jica. Marodni i'ivot i obt6aji. Obiil jaJi. (dal je ' IvaniSevi6), ZN~O. knJ. 10ON. I. str. ~C I

. . KWlwAt je potv:rdio Lovrieev :pociatak (bilj 2. str. 11.3). da se ons] kojl pregoni roou Wge~llo.nMiJII (seksand~iJa). II nagtasto [e da lie p


11/79

Putem djever cast! vmom. ,, 1 Takl'ljom ,svakoga :koga sreunu, Djeca nastojsskIDuti s kudjelje }abukru., pa djever mora nataknuti drugu,Kad se roba doveze mladozenjino] ku61, satkupljaju se susjedi irodbina da Viide 'ko~i!ko 1 i I~akve je robe poslala djevojka. U vrljemeprevozenja robe, a iposhje, okad se rodbina skupi u 'Imei mladozenje,pjeva se ivesea, a nekad su ipueali iz pusaka, UoN vjencanja mla-denrkdna mdbina donosd .njeemo] a mladozenjina njegov:oj kuci prsute,nepecenu bravad iIkokosi, slatkiSe i pice. Nekd donose to na sam danvjeneanja ujutro,Dan uoci svadbe je nadivanje imena - odredivanje sva-covskilifunkoi'ja pojedin!im svatovima, Skupe se u mladoz.ep,jinoj kuct1 . stari svat im octreduje fWlkcije, lz sakupljene grade iz setaSinjske kraj'in'e vidi se da je ,Si1l3JNvat ujatk ;ilti netko stavIji od mlado-zenj'ine rodbine. To dovodi u sumnju Lovrieev podatek ka.ko je pog-resno tvrdenje Fortisa cia je stal"i svae 1 kum iz vjerovnskove kuce.22MoZda je najblizi istini Franz Petter koji kaze da je start svat nekistanijri muska-rae iz mladooenjine ill nevjestine obitel}io!lt jer ako jemladoWnjIina rodbma malobrojna iIi nema pr,jkladna Oovjeka za sta-rog svata nonnalnije [e da to bude neko od nevjestina roda nego bilotko iz sela.StaTi SVM je mladozenjin ujak, On je zapovjednik svatova. Pred-vodnrk svatova je proinac. Fortis spominje jednog prvinca, aLovdc spominje da mogu biti dvcjica, trojiica illcetvorica vee premaodlicnosti pirovaJj I ovdje imamo opet nesuglasicu dosadasnjih po-dataka. Prvinca III Hanu kaz;ivac izjednacuje s causom, a u nekirnselima izjednacuje se funkcija prvinca ibarj'aktartl. Nije Iimozdazbog tog zamjenjivarrja dmena 1 Forbisustvrdiio da u svadbi ima ne-kOlikobarja,ktarll (a to su bili prvinci) , dok Lovrtc, kao i svizapisi s terena= (njih oka 20) govore da je bio samo jedan barjaktar.U 6 terenskih zapisa ls:azu kazivae; da prvinac nasi barjak, ili da jeprvinac i barjaktar isto '1 tada je tosamo jedna osoba,MogIo je, dakle,biti viSe prvtnaca, a samo jedan barjaktar. Postoian]e samo jednog'barJaktarn donekle je i logieno s obzirom na ulogu barjaka ibarjak-tara u svadbenim obieaJima Ii Salama, koje hi izgubile pravi smisaokad bi bila ,vaSe baxjak;a ibarJktara. I koncizn.i opis obieaja F. Petteraiz sreddne proSlog stoljeCaspoi1:l!inje samo jednog barjaktara,26 Istiaurorna. istom mjestu dobro pr.imjeeuje da bro] svatova zavisi 0 be-gatstvu obitelji pa da Ije 11 siromaSnijIh samo vJencamikum imladidjever, dok bogaoi:ji imaju starog svata, drugoga kwna,barjakta.ra,.C a u S e Ii druge.Erdeljanovic na 220 str. vee spomenutog djela iznosikako Lovrt6 g


12/79

kao cinjeru.cu i redovnu pojavu u Sinj.skoj krajdni, pa u komentaruF1o~tioovaPuta po Dalmaciji ~e: Erdeljanovic na osnovi svojihispitivanja smatra da je FO!l'tis u pravuP Za PO':1VrdU posta.janja visebarjaktara ina susjednom podrucju Poljie. RuI,isie eitil'a Ivanisevloa: tad se stavu po dva od iiSitroga dmen:au.28 MedutJim, Ivanisevic op-s.imije objas.njava: )BaS ka;d je pravi pir, valja da jesedam svaee,isprtd 'lljl' je barjaktar: trobojniea uzajme se i :z crkve, a navr' koplj.ajabuka i svileaa marama, Ka4 se uputu po divojku, na,jprvi je prvinac,za njin barjaktar, pa silaJ.'!isvat, kum, duvegija, diver, enga, a najzadnji.cauS.Hi buklijas. Ako lid . ' je vise, tad Be stavu po dva od l!Stog imena,a sto je opet priko toga, zovu se .staceli' iii .stacenbasi' (to su sva-tovt bee -casti)(!2D Navedeni oi!taJtJ,1ta.ko v'idimo, nije nikakva potvrdapretpostavc; 0postojanju veC~ broja barjruktara. Na str. 75 Ivan;iSevicsporninje dva kuma, ruigdje dva barjaktara, a uz str. 80 donosi futo-gratlju svatova iz Gornjih Poljiea s jednimbarjakom.Za barjaikoora sa bira mussarac iz mladOZeDljina roda, njegov zen,zetov sin ili dnugi rod. I danas se nas toM d:a svatovi budu obucend unsrocna nosnje. Alto dh nemaju .ani ih posude. U Gal1, a .i u nakimdrugim selima, zabiljeoono je et a Ijudii kaZu kaJko sva:iJoViiizgledaju kaomaskare (u pejorativnom znaeenju) ako nisu u narodnim nosnjama.Ali aka nitko od svatova nema narodne nosnje, idanas se nastoji daje ima barjaktar. Ustarn doba bio je barjaktarod svilenih sudaracrvene boje a danas je trobojmca.

Dioeroui su mladozenjina braca ili muskarct iz bIiieg roda,no naj6esce je samo jedan glavnij'i djever. Ako mladozenia nema brace,onda se za djevera bira :iJ.etlkoiz njegove bliZe rcdbine. Glavni se dje-ver zove ideoeli diver, a u Hrvaeama se biljez.i oak pet djeverova ..

K'um je takoder nebko od rodbine ill. prdjatelj, no kazivaoi nisunigdje izI'lic~tonaglasili da se ndkad ne bira izmedu vjerenikove rodbmekako to tvrdi l;owic,30 nego to za:Vlisio brojnosti jedne ill druge obi-teUt. Petter spominje vjen6a.nog idrugog kuma, 3 I a , i u zapisi:ma s te-rena spominju se dva kuma. Kurnstvo se eijeni iodrzava do te mjerecia bi se , kako navodi Lavne smatralo za incest kad bi Be djeca ku-mova htjela u z e m .32Jengija, jenga ili jenClusa nije obieno samo jedna nego dvije iIicetiri, pa ivise. Aka su jengiJe neudate (sto je gotovo redovno ), obu-eerie su u bijelu djevojacku opremu, a ako su zene, obucene su utamnu ilicrnu, JengiJEl su iz mladoienjine blize rodbine.C a u S, kojd pjeva i ,razveseljujesvarove, ne .susrece se u svato-vima svih sela Sin.1'ske lm'aJme. On je iz mladosenjina roda, K9Ikosmospomenu1i, negdje Iga ;izjednacuju s prvincem, a u Otolru se spomdnjudva Cau.Sa. U Jabuei alaj oaus javlja svatovlrna naredenja starogl' Spiro .Kulj$iC.,lz putopir,ra Alberta Fortisa, Glasnik Zem:aljskog muzeja u Sarajevu, Etnolo.gija.Nov.'erija. sv.IS,. Sa.rajevo 1955. str. sa ."Ibid. st, .M .." lvan.i~eviC. st" 72 ... Lovric. str. 119.'. 1 ~uec., str. 220.IILovriC, .Jr . U9.

4 44


13/79

svata, (Opis svadbe iz tog sela kaaivao J. Bezicu Nlkbla Siktrica, Snim-ljeno na kolutu 202).Nekadasnje svatovske funkcije:stacilo,'!tl buklija i dolibasa, koiespominje Loyrie,51 u danasnjim se svatovima vise ne susreou, a nekikazivaci tvrde da ni njihov] start nisu spominjali ta trnena, U selu Udo-vicicirna, rekao mi je kazivac, da je dolibasa ona] tko se uvuee na pin izeli besplatno je.sti ipitt.Vee prilfkom nadivanja imena postavi se na kucu mladoZenje bar-jak k20 znak da je u kuci vjeneanje, Barjak stoji na krovu S V a tridanapira, a jedino se skida kad svatovi idu po rnladenku iu crkvu na vjen-canje. Vjeruje se da nije dobro, da nece biti sretno, ako barjak, stojlnakrivljen kao za vrijeme nossnja tako ikada je postavljen na krovkuce. Za vrijeme nadivanja imena piju inazdravljaju jedni drugima saZdrav kume, zdrav divere! itd.Dolaza1c p-o nevjestu

Na dan vjeneanja rano ujutro poenu se u mladosenjino] kuciskupljati svatovski uzvanicf, Njihov broj ovisi 0 bogatstvu mladenacai0 brojnosti rodbine, no najcesoe se na piru nade pedesetak osoba.Oko 8 sati svatovi iz mladozenjine kuce polaae nevjestino] kuci, Prisvadbtsn uproslosti muskarc; pucali iz puSaka zvanih d z epa ric ekoje SIU se punile nabijarnjem balruta ipap-ira u eijev. K-asnije su bileU 1llpotrebigotove patroneza ulaga.nje u oijev. Najvdse se pucalo uvrijeme dolaska mladenke u kll.6u mLadQrenje iuvece karla mladeneipolaze na spavarnje.

Sva:tovd idu po mladenku bez mladoZenje.On ostaje kod kuee itekkasnije u pratnji nekoga od rodbine ide U odredeno vrijeme do crkvegdje doceka svatove s rnladom. Rodiitelj1 mladoZenje obicno ne iduna vjencanje, nego ostaju ked lw6e ipriptemaju sveza dooek svatova,U selima tsuocno od Graba (Velie, caevina, Jabuka, Vedrine, Trilj)mladic :.ide,sa svatoWma po mladenku. Ali akose i i . e n l i , npr., s dje-vojkom iz Otoka, on nece 161 sa svMoV1ima po nju jerto tamo nijeobiCaj, nego ce je Cekart l l ilrod erkve, Danas se mladoZenje ne drii.e tihpravile, palTlOOg'iidu sa svetovtma po nevjestu.Svatovi su nekad [U pJes.ice, na konjima iIi !koHma, a danas au-tomobiltima:i autobusdma. No Jasno je da se 0 . danas de.sava dasiroma-

mijl svatJovi i : : 1 i oni koj'i s1laillujtU u brdQVl i t l1 l terenu gdje su uske staze,Uri.ak'o su blrl!ru,m u pjeSice na vjenCanje. I:pak k82liva6i tvrde da suu SinjskiOj krajini najceSce svatovi jaha1i na konjima, a mladoj SiU da-vall najbrZeg"a kOnja ionda su se svalli utrlciv-aJj. U svakom slucaju,ba.r;jaktar J e na eelrupOIVooke,bez obeira ja.su 1 i. s'VarCinakoIl!jlirna, vozeli Be u 'lroldma, u autornobilima iliu autobUSou. Danas se V'idi kakobarj3ik:ta.rizbaci zastavu kroz prozor automobila Hi autobusa jo~"mogu , ,sta


14/79

uViJek S omm predrneulma ko]e je barjaktat dobivao I yjesao 0 bar-Jak u vrijeme dok su jahali na konjima ili isH pjeSice (:&ivakakoS,ruCnik, kosulja, earape),Kada svatovi dodu pred mladenkinu kueu, vrata 'SU zaikljUca.na..Svi UkiUCa.nl su u kuci, a jedan muskarac, najcescenevjestm brat stoji

Bariak, ziva k.oko, carn:pe irucrdk, koie je nekoc noSio barjak.tar, sada na prowrUautobusa u kOjemu su se BvatOm .i z Hrvacd dove2/i na vjencanje u SinjFoto: J. Mllicevic 1966. (Institut za narodnu umjetnost)PLed vratima s kljucem III rukam.a. Negdje ga zovuvratar. On pitasvatove zasto su d(}sli ri sta traZe. svatovi .zah:t:lijevajuda Im otvortvrata jer putuju iz daJeka, umorni SU, a traZe izgubljenu ovcu, on imnece otvoflibidok mu ne plMe. Dok djever pregovara s vraterom 0iznosu koji treba platttd za otkup, svatovi pjevaju:

Placaj, brate, t J : i . ne z a l i novea,tu je nasa zatvorena ovca. (Bite-lie.)446


15/79

Pjevanjem razld.6itib dv:ostdhova djevojke (jedna grupa pjevacicaje u mladoZenj:i!nim a drUrga . u nevjest:i:nrim .SV3ItQvima,) prate kakQ ovajtako iostale djelove svadbenog ceremon.ijala. Ovdje ne mosemo do-Illijel.li tekstove sv:ih.pjesama koje se pjeval}u na piiru. U jednoin casu\.D su stareobredne pjesme kojima se trazio blagoslovrodttelja iZeljeLasreca rnladenoima a 'treU1l.ltaJkoasnIije to su razliciiti salj,ivli dvostihovina raeun izgleda illbogatstva mladenaca, svekrve il!i ostalih sva.rtovskil1uzvandka. Evo kako sva:troVli (jengije) koji su dosti po nevjestu (=eku )inevtesnne prtjateljice pripijevaju jednd: drugtrna dtrhovito se podrugu-juci, U nastavku su dvostihovl koji se pjevaju pr-ilikom dolaeka svatovau mladozenjmu kueu idr.

Faljen I sus .. nas narode milt,.jeste Ilnan nelt,u opremm?Vazda Isus, nase neke. svati,jes:u liWs zabolili .gnjati?Zeleni se trava odotova (=otave)je ~i nasa neviSta gotova?OJ divere, c l . ! 1 j vrataru para,niekakupi kutiju cigara, .Ni1jevratar ostao bez para,da ne moZe kupiti elgara.OJ divere, c t a j para mladieunek,a kupi pstroletku sv1uDOSli su nam nsse sek.e.goBtloko kuce pokupiti kostLNismo dosli kuplt kosti vase,vee cdvesti onesto re nase.OJ svatovi, vel.iki. ,1 mali,mjesto cure .zenu smovam dala,Nemojta nam propivoti niSta,fij smo jenge iZ voresta rrdsta,Ajde neko, sada jenge lJubi,otari tm pure oko zub'.Sto ste dosli ovdeprtipivav,at,kup.te se pa:ajdete spa-vat.Bolje b' bilo da 1 : I I 1 1 D ' iSli spa-vatnl"gb 'vake svate prieekavatN-ismo dosl:i ispiljatt CaSe,vet uzeti onosto je nase,Ove jenge sto 81 1 se uznile,ii' su lude, il' o5 U se oplle.Ove cure nisu 'vake biledakle niSu rakiju popJe.NJ5-mo dCsU pit rakiju vasu,vee. smo doslt pratit seku nasuJesu l' ovo neke kolegicesto reva.ju lrojno magariee.Ona tamo sto nam popivavasUds nema koino jedna. lQ"ava.OVa. cura :!ito .ie zarid:a:la. (=os.ta.r~Ia)tl'i je sala ne bi namazala-OJ ti jengo, dugatkoga nosa,dosta tnj 'Je tvojega .prkosa.Sto mi ova prupivaje slda,[a, Je ne bi'ni za svoga dida.Neko naSa-, bud.inan veselakadti bjezis iz ovogasela.

44.7


16/79

ZOOgon ostaj, kuCo poclglana.i u t e b u _ maiko rasplw~ana.Zbogonostaj, kupin.O i d~,o d . < ! " neka,niko je ne place,Zbogom, aeko, dSI"'itno ti hilo,poSalji nam koj-ega na silo.NaSa seko, imas. gospodara,kriZaJa si. ruke ked oltara-Procvjetao jo:rgovanPa vdsi,neko nasa, viSe eura ni&i. .Stlrino nasa, oprosti joj grlje,nji'QV'a je, n.aSa \ i 1 1 5 e ruse.VeselJ se, stara :m.a.jiw moja,evo ide jzminica tvoja,Ajd, neko, ti poljUQi vrata,to je. kuea tvega milog zlata.Veset se, moja :m.al.ikostars,vocUmo ti ku6nog gospodara,(Jabuka.)35

Ui:Dobra jutro, nane moja stara,evo OOb! vodingospodara.Nane moja, eva ti nevistaviSe valja ..nego drugi' trists-Nane moja, izlazi. iz ladJa.,evo tehl n.eV'jes.tiCa mlBda.Faljen. Isus, draganov'i dvori,svekruv:ice, vrata ' l 1 1 : i otvori.$vekruvice, Ja ti zelJimsrlcu,prvo jutro tiZeg]a t isvicu.Imam svekra, dobatmi ko d:uSa,u s,vekruvu dava mt je usa ...Svektuva mt bolja nego majka,ODs : r t iCa mane Lstrn Yanks.

(Velie.)IIi: Prva je,nga debeJa u pasukana moja Wnica U klasu.B3ll 'jaktam, barjak .ti se v"l,je-,a na njemu nl.kokooi nije.Barjaktaru, mala. ti Jo cina,a kosulja od osam stotina.DaSh su nam gosti i5PO(1. kule,$oemo im na pijatu pure,(PQtra.vlje)

Djever (rjede netko drugt od svatova) UraZ i mladenlru od vratararijecima: Izgubtld smo- ovcu. Cujo san da je ovdi i. ja je moram nac(Gala). Vratar k-aZeda tmaju neku OVOU, ali ne zma;juda li je njihova,Pita: nKakve je dlake vasa ovca?({Dje-vet ikaiie: II.Moja ovea je malori.ttaste dlake (VeLie). Uku6anisada iz k:uce izvedu neku stariju Zenuj kaZu cIa ova nije Jizltljiliova stade, Ii eigurno nju traZe te pdtaju: IIJeIiovo vasa ovca? Svatd.kaZu: nValjaJa je ita ni '1ro doba, Sada ne valja,jadna.. Nlje nasa (Dltg.a Polje) i l! i . 11Dobra je t ova . al!i. IJJIijenasa,

. . Jerko l:IezI6, FoWm SInJ SlW ~ Ine - \ekstO\l~, god. 1M'1, rkp. INlJ 162 (Muz.i l ' ikl. .mlmakno ko-iutu203) .

448


17/79

Zatlim n.tkuCa.n:.i wade opetJ drugu OODU tpa svatt opet kafu da niijenjiliova .i . traZe drugu. Akoim izvedu malu curieu svatovi kazu: Valjatce ita komu, Nasa mje (Dugo Polje) , Svt nastoje wodlm sto viseSala pa se desi da ineka djevojka koju izvedu nastoji uvjeriti svatoveda 'je ona ta uvea iko'ju traze pa Juub! svanove inece ici od njih, aliprt ljubljenju nekoga ugrize pa [e ani gone da nije njihova (Zelova),Ka.tkad lisvatovi pruhvato djevojkiI, poljube je i kaiu: Daj i tu!(Otok). Posta [e rnladenkin brat ieveo 2-3 djevojke ili :Zelle" kaze dase njemu Vlisene isplati tra2i:i:ti,'On irna i drugoga posla, te neka munes1Joplate za trod. Djever obecaje da 6e mu plabiti samo neka dovedenjihovu oveu. Sada dovode mladenku i svati kaz.u da je to njihova ihoce je uzeti, ali je ukucan; ne daju. Kazu da je ta ovca kada je donjdh zalutala, Iimala prebijemi ncgu i ani su ju rnorali lijeciti inje-govata te traz.e da dm se to plati. IIi negdje ka2iu: Dajte mi i()dste~jJ.koldko je ovoa potrosila lrod mene. Svati kuru: Kioliko 1:>imas korlst;ad.ovce? inece platiti (ZeJovo). Tada se pogadaju. Negdje daju zaotkup malo riovca, do 20 n.d., ili pokusavajuI tom prHikom produaittSalu pa im daju kakav start novae. U nekim slueajevima pocne djevernuditi otkup 0,05 n.d., pa nudi sve vise dok ne dode do 100 iIi 500 n.d.,!ito zavisi o bogatstvu svatova, U selu Jabuci djever za. otkup dajevrataru 'jabuku. u kOju je zatalcnut kovani novae. Vratar smaurada:rcije dosta i neee da prima dok djever- ne dada jo.5 novaca. Kad j-e)~O'tkupljena({,mladenka prilazi svatovirna, sa svima se ljub!i ipozdra-vlja te uIaze u kueu, .Barjak'talr, djever il1 prvinac una cek! ie kojirn Iupe po vretdma elm

doau kuci nevjeste a l i poshje kad dh pozovu ukucani U 'ku(hl. Udaraeeki6em u prag idovratnike. GcvOTi:Ne moze se uci, ova 1lriba pro-Sirttl(, Ukueanri govore: Ma nemojte, \tidite da je sire ad vas. MoireteuOiiV I i ibail,ja:k(, Ba'rjaJk.tM Lapa idalje igovord: Ne maze ucl mojadru2lina. Triba prosirit (Otok ). Nevjesta Hi druga koja zena iz kucedonosi dar za barjaktara: na vrh barjaka stavt mu ja.buku, bicve, bijelukoSulju jlJi peiSkir isveze mu na vrh jednu zlvu kokos., koja ne smijeb.ttli ema. Kad je dobio dar barrjaktJar ulaza III '&;UCll,ali sada prvinao,CauS mdjever uzme cekicpa ion lupa ine prestaje dok mu ne daduclair. Kartikad paJk udu u kueu pa onda po kuo1 pocnu razbija.ti ~ lupati,dok . ! i J l : n ne daju dar. O a l e n O nevjesta daruje svirn muskaroima -izsvatovske druzbe earape, zenamasudare, a kocijaSu daje zobniceza kooja. Posllije toga sjedaju i jedu, ali ako BU roditelj; djevojke si-l'()~, onda se u rrjih ne zad'rZava.ju, nego odmah .idu u crkvu navjencanje. Mladenikini ukucanri caste svstove rakijorn, daju rim rucaa:t.Ali i svatovi donesu sobom pica pa castle ukucane, a -katkada starisvat danese peeena brava na raznju iHpolovieu pecena pre-dnjeg di~jela ovna ,5 rogovima, kojemu dz usea viri venka crvena jabuka.Stari svae daje mladenkinu oou pecena ovna JkaZe da daje glavu zaglavu sto mu odvode kcerku, Umladenlcinoj ku6i se caste inazdra-vljaljudo3 sata poslije podne kada polaze u crkvu, U Velicu ptilikomte goz:be netlro nastoji sOOu.ti mladenki eipelu s [loge da mose oddjevera ta-aiiiti otlkup. I sama mlada katikada pomaze da joj uzmucipelu snoge. Kad j"oj ugrabe oipelu pjevaJu: .

449


18/79

Prij~telJu. .pala nam je rosa,oi. divere, mlada ti je bosa!(Velie)Sada djever mora otk!upit.i cipelu. Ci.pelu obiono uzme 1Jkogod. adnj$.ine rodome, a desi se da jojSkiinu cipelu i2-3 puta ~ on morao!J,kuplj>ivati. Meduos1;ahlm salama, u Grabu, Jabuci iUdowOi6ima sva-t.o\'1 su tvrdili c ia je mladasellasta i htjeli su da se to plesanjerupJ:1ovjed, da ne bi na vjencanjs odve1i SeVastu .36 U ostalim selimataka provjeravaju mladu tek kada dade u mladozenjimr kueu,Odlazak u crkvu

U Hrvacama debelom diveru mladenla. ukuCani morajudabi prije polaska u orkV!Ucasu od pola litre. Aka mu ne d a t i ' l l , ondasVa/tovd poenu po kuci ImpiIti Ii odnesu sa sobom zlice,case iviljuske,Pl'i:je polaska Iz kuce mlada klekne pred roditelje :i traZi od njdhblagosl'Ovi oprost: Ja p~b.amprostenje najrpnije u Baga, pa onda uoca i. matere iu svih vas koj~ me slusate. U nekim slu6ajevima jengijaklekne I i: uime mlade traZi oprost, Ptlisrutni odgovaraju mladenki: Bogti prostija grdhe. Mladenka se tada poljubi s l'odrite_ljdmaIi rodbinom.U podafkuIz Dugog Polja kaZe se da majka blagoslovi btagoslovljenomvodom k6erku ipo:reli srecu, a otac odri;i govor: nSvezlo ostavt pod mo-

jim krovom itrasipamet drugu. Ponasa] se dobra, ne pusta] jezik priko3Ubi,zaJtljucaj gao Sa starijim se ponaSa:j uljudno, pa cesbiti ugodnasvakome. Ostald kazu:))I Bog td prostdja! U Hrvacama za sreeu sva-tovtma etave u dZep blagoslovljenu sol. U listom se selu kaze cia ne-vjestina mlada sestra razbija pijat iIi caSu na stepenicama kadanevjesta ide iz kuce, Dna je, nairne, na redu za vjencanje. U DugomPolju prvinac pIli polasku mladenkeriz kuce razbija tanfur, a u ZelO'vulrum raz:bija casu. On je baci preko sebe i razbije, Ii satdm pr:ekrstisebe Ii nevjestu. To Je protiv uroka, T8Jk!oder protiv uroka u DugomP01ju nevjesta nosi maopako okrenut jedan komad rodt ie6e. Na dansvadbe mledenka je do prvog rata,a kasnijesve manjs, nosila, posebnooglavlje, okiceno srebrom izla,tnlim -resama koje su joj padale prekoociju. To se oglavlje zvalo ko iIi kovrljak ..1 Preko kovrljakamlada je dmala 'kratku koprenu Ikoja joj je prekrdvala oei, a u po-sljednje vrijeme mlada irna veliku koprenu koja joj prekriva citavoike. Svatovi s mladom idu u crkvu naoposum, za suneem i uHrvacama se kaze da je to rad:isreCe. Pravoslavci za naoposum

.. Ka?)vaCima Marku Co"'~u. r. 1894. i TvanuK1;sL;6u. r.. 1903_ lz Graba, Mi'rku Badalu, r. 1928. u _Udovii'lics iFiliP" ocit. r 194.0. i~CaCvine. p..wita.p samovaj rad prHikom njihuva boravka u ZagJ:ebuN' SmOtri lulkulurll. 19B1. Tom prilikom -sam Od njih dobto neke dopune ;2 sela Grab, Ud.uvl\ici I ~(kuja podatke nemam II ruaopisnoj zbi.rcl), a u.lednOsam provjerto i ispravnO'st ostatih pod__ataliO' boga.t1.ie ~n ad 0fIQIP~to .5\1 ga udaje ~e- no.ila svakcdnevno; ne-ld su g.a nazlvi1J1 i kruoQm.450


19/79

uz:iJ'naju smjer sUiprotaa1 kretanju SWlCa. Mladenkini rod!itelj'i ne idu Uorkvu d isprate svatove samo jedan komad puta, Ostala mladenkinarodbina pratt nevjestu do crkve, nakon vjencanja i oni se vracajukuci, a nevjestu preuzimaju mladoZenjini svatovi. Dok ida u crkvunaprijed idu nevjestinrl pramoDi1tj. njezin rod, zatim nevjesta, a ondamladoZenjrina svatovska druzba.Kada svatovi polaze:iz mladenkine kuee, djevojke pooinju pjesmu:

RADOSIC 1965.Podinje AndeJkd Gugic (1942),p .r .a t ej e: Drag /ca Radouic' (l9JS) i." , . . Paua 6ugic (1938)~.',,192Ii ~3 ' J , H II ~)J\ )1 ~J J y

.. ...-.. " '; .' - - - . - - -0_ sky, ku _10 po _ CI _ glcL ne,bo _ gon1,,176

~&ilJ l~:l i ~ ~ l i& .W W ~ q 4 J ! : # - '! ~ ~,ute _b J . m a}ka rasp/a _ K a_ '(78/. _jI"lbD . . () ,.IU .

~'iI~:I f , l s i ~~Q'I~~ @ g W J " '~ ~ I ~ - : - I(i a t e _ h i maj.kcu~spla _ ka _ n a . ) _ . _ _Kad je pOsla., majks, jon Je rekla:Slusaj, kderli, 'svekrvu < i svekrvarRobu moju neoe vozit kola,sve hi stare u dva tavajola (ubrusa),Svekrwce, donit el l ti robu,dabogda je derala u grobu.(Pjesmu u selu RadoSic snimto zapi-sao J. Be~c)

Odi zoogon, eeroe" moja,odi zbogon, cerce* moja,tudog cacu caeon zovi,tudu majku majkon zovt,tudog brata braton zovt,tud.u seku sekon zovt.Odj zbogon, ceree" mO!:a!(Snimio na kolut 203 J, Bez;!! u Radosicu 1965),

(. Osamcle:llet$odl~ja pjeva(!;ca. oQ~O zabUJiom.pjevaju(\'J izgovorfla nia.jkownje,sto eeree).

451


20/79

Nevjesbina braca idu katJkact sa svatovtma, ali ceSCe idu prije njihmladosenjinoj kuci da vide gdje ce rim zivjetJi.sestra. Dodu u kucu itraZe nogu za nogu, a otae mladozerije im daje prsut, Tu ostanu ipiruju 5 ostaumsvatovtma, a navece idu ku6i.U selima Otok, Grab, 'I'rilj iKosute, kada svatovi idu u erkvu Iliiz crkve, ako naidu k.r~ gostdontce, gostionicar dznese stolove, na njibpostavi likere ivino .te daje dm besplatno koliko god ill ima ikolikomogu popibi, Ponekad svatovi njernu za uzvrat daju kokos,vjencenje je poslije podne iL l pos1ije velike mise, ako je nedjelja,a nekad su u nekdm selima sveceract vjeneavali jedino p~iJe mise kakobi prtsdlili svatove da ostanu u crkV'i na misi.U Udovicicima, Otoku iDiemu mladez granjem ikamenjem zagra-

di put, pa se tu svatovi moraju zaustaviti i castiti vinorn iz buklije-drvene plosnate boce, a rnjestani drn cestitaju, U Kosutarna 1Zsvakek,uce izlaze pred svatove, uznose pice iCaste ih,Vj~ncanje u erkvi

Kod orkve se svatovi susretnus rnladozenjom koji dh ondje Ceka,aka je iz isterupe, a aka je'iz drugezupe, liz daleka, onda ion odlaz.ipo mladu t i. zajedno dolaze u crkvu na vjeneanje, Oct posltiednjeg ratasve se eesde desava da imladozenja. dde po mladu ida zajedno dolazeu orkvu na vjenCanje, a ne da ceka svatove kod. crkve, U Olavicamaje zabiljezerto nekadaSnje vjerovanje da ako netko Zeli neslogu mladen-oima, treba da prilikom vjeneanjau crkvi potajno zakljuea katanac, irnladenci oe bjezati .jedan ad dru,goga, nece irnati mira ni sloge dok setaj katanac ne otkljuea, U Hrvaoama se vjeruje da u erk:vi mladozenjatreba da kleei na nevjestinoj traversi - pregaoi da bi bUa c V T s e a vezau braku, Za vrijeme vjeneanja mladenka kleei mladosenji s desne stra-ne, a krajnjih kumovi. Kada svecenik blagoslovi prsten, mladosenia gastavija mladenki na desnu ruku. Po zavrsetku vjencanja mladenka dajesveceniku bic've koje je do tada nosila za pojasom, a mladozenja muda~e novae (za A:usill'ije 5 vtorma, danas 10-15 n.d.). Lome k.a3,ecia je rnladenka davala svecereku maramu, a mladoeenja bocu vina,poga6u icetvrtpecena janjeta.:lS Kade. iziduIz crkve nevjestma obiteljiprrjatelji darivaju mladozenju sugamanama, camparna, igrofJuljamasto on prebaoi prekorarnena i tako nasi ku6i CHrvace), .Kod orkvese poeaste prsutom, pogacom ivinorn sto je denio mtadozenja. Jen-glije tmaju u to'rbi smokava i oraha pa ih kod orkve bacaju djeci. PoIzlasku lz. crkve svatov:i su obavezno pueali liz puSa:k:a. ipistolja, bu6nopjevali i jujuskali, Itad svatovi k.renu mladosenjtnoj kuoi prvinae !ilitklogod od svatova juri kuc.i mladozenje, najavljuje dolaza:k svatovai traZi mustutuk, a mladozenjtna majka daje mubicve, terluke iliprsut (Hrvace ): Lovric opisuje da su u njegovo vrijeme prvinoi jurilinakoniirna vjerenikovoj kuCi navtjestiti dolazak svatova pucanjem izpi,stolja, a najbtii dobjjaria dar vezenu maramu, aim su obavijestlilih

452


21/79

uku6ane prvinoi se vra6aju natn, g svatovtma, a otac mladoZenje dajeimvma 'koje odnesu ususret svatovima i caste In. UVrliCkoj krajinizabiljeZili smo podanke 0 na:tjecanju u treanju onih ko}i idu n,1;j-avttiJola.za:k svatova, Tako 11 Vinalieu u bli2J.lnimtadozenjlne knee skocls kola kwn idjever i tree do kuce, a~i uvrjek mora pobijediti kum.

Svatovtizsela Koute pred crkvom uTT"Il1uPoto: J. Mili6ev:6, 1968. (Instltut za narod,nu umjetno.st)Kad stigne pred kueu na pragu ga doeeka domacica, okltiga idajemu kosulju, carape Hi maramu, a onda on uzme bocu s vinom iizlaaipred avatove, pozdravl ih ipita kako 8U punovali. U autobiografskomdJelu MIa did a nt D. siinunovi.c opisuje svatove U selu POItianiked Vrl!ike i 'kaze da je na vratirna avlije leprsao svilen barjak sjabukom na vrhu, a po davnom obtcaju svatovi 8U se imali natjeeatitko ce ga 'Prvi ugrabst; iopisuje jednu nevjestu .koja je prot; obi-eaju pretekla sve svatove i ugrabila barjak.39 I prilikom kretanjasvatovske povorke oct crkve mladozenjmoj kuci pazi se da svatoviidu naoposwn, tj, da se ne vracaju putem kojim su dosli, nego danacine krug u smjeru sunceva kretanja; a negdje se kaze same tolikoda se ne vracaju putem kojim $Udosll.

Lovriciznosi da mladenol ruceiJu prije vjencanja U nevjestinojlruci, a. poslije vjeneanja ddu kuoi ml.ado2enjinoj.4


22/79

od cetroesetnaSih terenslmh zaptsa sa pod1'ucja Sihjske kraj1ne iz g o o1965. i 1966. odlaze sv;wtwi posldje vjenCanja takoder mladosenjino]k'L!.6i.Sarno u !jedn.otn nasem zapisu (iz Maovica) kare se: Ako jesvatovirna usput, poslije vjenca:nja ucrkvi ponovno svrate rnladen-denkinoj ku6i, tu ,se malozadrza a onda .idu mladozenjmoj kuoi\{. stogadrzlmo da je netacan Erdeljanovicev navod prema kojemu posebno baSiUSinjskoj krajini svatovi obtcno najprije otidu zajedno s devojkornna vencanje i posle toga se vrate u njenu kucu nagozbu.41 (Prlborn se Erdelj.alllovic poziva na str, 245 vee spomenutog Bogisi6eva Zbor-nika gdje, medutim, 0 tome nema ni 1'ijeca\. Erdeljanowc je, uosta1om,izvodio veoma siroke zaklju6ke 0 ohicajdma Sinjske kraj.rine a sluZiose jedrm:o podaclma Iz sela Hrvace iTurjaci..Erdeljanoviceve tvrdnjeo bo j pojedinosbi svatovskih obiCaJa u Sinjsko] krajind, poslije su he-kriti61ci preuzeli ipoeivali se na njih S. KuluSi642 iR Kajmakov1C.4:JD 0 lq Z (l k s v a to v a ' I t , m lad of? e n ji n u k u 6 u

Karla svatovi .ulaze u mladosenjino dvoriste, na kucnom pragu illdoceka mladozenjina majka, a pone:kad i otac, Mlada prilazi pragukoji je pokriven mutaporn. - vunenom vreoom Hi bijelirn platnom.MladerJ!ka obrlcno otkl oni prosbttku s praga, klekne na prag, poljublgaill prekri~i rukom, zatim Ijubi in pr8krlZU dovratnike sa strane,a nakraju prekriZi gornji dovratnik. Ponekad. svekrva mali i skropinevjestu blagoslovljenorn vodom iM donese reseto Hi stto sa smok-varna, orasima, bademitria i drugim vocem, sla:bklisima i z.ttnm c . i m eposdpa mladenku iostale svatove. Poslije toga mladenlea uzdma prostr-rae s praga, srtavi ga preko ruke, ulaZii u kueu, I>rtilaZii svesrvl, po-zdravlja je ipitla. Jeste limi zadovoljni, ja sam yam dosla? - Jestiz sveg srca sam zadovoljna - kaz.e joj svekrva ipozeli jooj sre6u ubuducem z-ivotu (Venie). SadaSe mladenka ljoub!isa svekrvom, za:timsa svekrom i ostahm uxucamma. Dok mladenka prilaai kuoi i Ijubise sa svekrvom, djevojke pjevaju dvostihove.

Veseli se, stara rnajko moja,eto, dde dzminica tvoja, .Valjen lsus, draganov; dvord,svekrviee, vrata rim otvorr.VeseIi Sf', rrioja nano stars,dovodin tli novog gospodara.

II E rd el J a no vt 6 , set. 22 '7." Spiro Kuli~i6. Matrilok..lni brak i rnatertnska filijaci,Ja u narodnlm ob!CaJima Bosne. Herc~.ovineit IS 'mact j e, GIasn i!; Zemalj $kog muzeja u Sarajevu, ji;tnologij a, Nova seJij a sv, i. Saraj eve 1958, str. 60."Radmi:la KaJmakovie, ~niil.be,ol ot>i~aJi. Erno)o~ks I lolklori$t1ic-a Ispitivan,Jau Liv!U.\iskompolJu, G!:l.Snii{ ZemaJJskog rnuzsja u Saraje , '1 . \ . Etnolagija. .Nov;"serija SV, 1:;"""16, Sara,jeva 1961, str, 200.454


23/79

(-ft-,-,

I: (ve_.se_li 5e) (oe.se. U 56, sie.re maiko mo: ja,)e,-.J .. Re _ _ re , Te_re},It O,N.F.LJ e to , I t i e IZ, _ mi _ 1 ni_ca- - iuo.jej .f- -. . .'v . . - . tre , re o re, re, re_re - + d d J . , ]

(Pjesmu snimio i zapisao J..Bezic)U kuc! mladenka sjedne, a 1 l l k l u c a m joj pruz.aju malo wjete (obienomusko), najmlade dijete u kuci, mlada ga poljubi ida:ruje bievamakoje [e zatu pI"illilkunostla za pojasom, Kaze se da uzima muskodi-jete, ne 1 ; > . i ill iona imala muSka. U Dugom Polju nevjesta shaw naognjil%'e jabuku i bakru, okrene dh naoposum dva puta. Zatim mladaizl~i pred kucu da bad jabuku preko kuee, I tom prm.rkom postupase T3IZJrtcitona pojeddndm svadbama, a nema odredena pravila. Negdjemlada baca samo jednu jabuku, negdje vise, negdje baca jedino ona,a Illegdje Ibacaju svt svatovi. Obieno jepose.bna jabuka koju bacamlada, To je kieena jabuka Hi kicenka - u jabuku je zaboden kovaninovae. Negdje se kaze da je sramota ako se jabuka ne prebaoi prekokuce,


24/79

Uku6a.ni ga zorn u ku6u., nose mu Jela ipica, aM.on sve odbija i:{ristafie govori. Konaeno, nakon dtlzeg nagovaranja, on kaze da je bos jersu mu )~isk!idaIJ1eca.rape ilead rnu dadu nove, on ulazi u kueu, U mno-gim selima barjaktar se penje na krov kuce, celcicem razbtja crepovena dijelu krova Iznad ognjista, gdje je krov najni2li. On viee: sto onodiimi?Ti'iba ovo otvorrot, da ne


25/79

ne vrida, Dat 6u ti illjadu{(, Taka se nagadaju, te kurn pIati za cipelui. obuce rnladu, Za vrtjeme ~ih sala a icijelo vrijeme pita nevtestamirno sjedi zajstolom, pa se zato zaotudenu osobu ikaZe: Sidi zastolom ko mlada nevesta. KaA1kad svatovl nastoje da s mladenke,osim cipele, ukradu ibraversu iN pojas, pa treba ito kum otkupiti ivratitd nevjesti. Zbog toga ktun neprestano ouva nevjestu, pa je nepusha samu ni na str anu , nego odredi da je 0engija pratt teuva ..Osim toga, radi otkupa, svatovi sakrtvaju -' kradu i s,barogsvata 4 1 i njegova vola, Hi magarcakojlim ce mlada kasnije dpgonitivodu za domacinstvo i za to mlada plaea otkup. Negdje ukradukravu ilL vola iotjeraju u kucu mladenkinih roditelja i tek sutradan'Cir'aZeotkup. A:lro tko od evatova ukrade - sakrije barja:k, barllaktarmora plati.ti otkup da ga dobije nazad.Otkup mora piaCaJlli.mlada i u slucajevirna kada svatovi doved.uvola iz stale iprijete cia 00 ga ubiti. U Grabu, kako je zabiljezio N.Bonifacio prema kaeivanru Mate Irivaje, sIuzbenika Muzeja u Sinju,vola 'je izvoddo start svat, svatovski stfarjesina. On bi dosao s volomprid kucu. Zvao bi .gazdu: ~ Ej, pirov caca, doti.rali smo mi vola,daga ubtjemo nema se E l o a jist na piru. Ima i' goli' ,i bosi' igladni'.Triban se [a starat; za 'ranu iobueu svojoj druzi11 ' i . .Sad pirov caoa dokazuje da ima svega. On donosi na g;IlVIlO prsute,vmo, ktuh, dapokaze koliko i:ma hrane, - Evo, -Ima svega! A nevestadonosi move .iterluke,da se obuju. 'Do stavlja na vola. eilj 'vola' je dastart sv8ltlizvuce nesto od neviste. N9Jkon sto [e darovan on vraca volau stalu, Vo je otkupljen.Nek:i pak ne traze otkupa. U Hrvacama netko od mladenik:ine rod-binedode nocu za vrtjerne pira u kucu mladosenje i1. . l ik . radeiz s ta lemagarca ili konja. Aka ga ukucani uhvate, za kaznu ga nagarave ipoSa1ju rkuci. Ali ako onome uspije )ukrasoi magare, U!jutro magareokite .zelenilom ipapirom, obuku mu carape ivrate ga mladoZenjino.iku6i. te i~U ukucani.ma: Slabo .81:1e gaeuvaLi.. Nemojte taso 6uvat


26/79

illnevjesta za njega ne platt ot:kup unraru (prsut) i 1 J i picu :i sl. u e n tluk.u staroga svata prze jer im smeta, a mora ga 1skupiti renaprsutorn startm dV'iJe goctine.,U Zelovu, aka prtpadTri.ci mladenkma roda ne uspiju ullm'astd tzmlado2enjline kuoe magare, konja Hi vola, onda se masklitaju, naduneoije magare,ok!it11e ga crvenim izelenirn vrpcama te dovedu u kueu,Ka.z.u da su doli 5 putovanje imole da prime njih injihova drugans konak, Kazu tkako su putovaH pa je magarac obosio: (1zato ne-vjesta stavi terluke na rnagarca. lscrpari. opts xobuvanje magaracas idrtigili svadbenih igara donosi N, Bonifacic RoZin u prnogu: N a-rod n a d r am a i ig r e u Sin j s k0j k r a ji nod ,Gotavo je redovna pojava da se na svadbi pojavljuju maskare

koje izvode razlici!te sale~ To su na,jceSce mladD.6i koj:i msu pozvanina svadbu, a sigurn! su da ce im biti obilato ponudeno jelo ipice idace ih rado primitl zbogsala koje izvods. Muskare su najeesCe obueeneu stare krpetJine inagaravljene po lieu. Garavljenje 1iea u svadbi secesto lzvodiradi opeeg smijeha,pa tJa.ko i svaeovt garave jedni drugeHi nagarave mladosenju, Onaj tko to elni pomiluje rtoboze po Idcu po-stupajuCi kao prijatelj; onaj tko je nagaravljen 1 ne zna za r O O , stoprisrutnima slum za slniijeh ~ raz1icite komentare,Kasno u noci svatovi se razilaze kucama, ukoliko domaci nisupredvidjeld. da svadba tlraje. dva do tfii dana, Ako mladenka poonedijeHti darove svauovima, znak je za polazak kuci. Nekad se donosiojedan tanjur ikako [e mlada dala kome dar, on je stavJo novae natanjur. Danas u b6ga,tll_jim kucama najave: l )Md dijel1mo dar, ali ne

tTaZimO uzdarje, Nakon podjele dar ova svatovi se po-zdr.avljaju i00-laze kucama, U vecini pak sela svatovi, iIi barem diD svatova ostajedo polaska mladenaea na spavanje, I tom prilikom se Izvode razlieitesale, a ozbilJnij.i sutlek trenuci traZenja idavanja oprost-a pred po-1&Za:kmlad.enaca na spavanje. J~ -od svatova obuee 58 'kao l:ijoom.~.Tako se u Bitelricu obuee ub:ijjel0, uzme seSiJr, naocale,knjigu iolovku,pristupi mladozenji irnlado] ipovede ihu sobu, Na.jprijepita mlado-zenju da 1i gasto boh, zatdm ga pregleda ligovori: )}Sposoban S1 zaZenidbu, Irnat ces dice, Dobar ces bit, sretan, Pregledava inevjestuipita jesta je boll, aU nevjesta, uglavnom, sutli i.stid!i. se, pa se s njomdugo ne Sali. Kad se vrati stoIu doktor obavijesti svatove: Pregledaosam mladozsnju. Ustanovio sam da je sposoban daspava sa zenom.Isto je imlada sposobna ido godine imat ceeina Hi kcerc(. Poslijetoga opet prju i nazdravljaju, a onda netko od svatovaizi.ll.e predkl,lC-u.pa 'imitira pjevanje pijevca i lepetanjek11i.ldm:a" SvatoV'1ivieu:Nevista, vee su aemani dosli da idEl 's spavat: c. Tada se pjevaju pjesmei l J i govore sale slobodnlijeg sadrzaja koje aludira).iu na uz:ttke prvebraerte noel,

Prije polaska na spavanje mladenci traZe oprost. U dan-a,Snje v n -jeme to se :viSene Cini, ali do drugoga svjetskog rata u selima Sinjskekrajine redovno su mtadenet jjrazili orp'rost ito pojeddn.acno. Prvo je naspavarjjei:Sao mladozenja.a onda mladenka. U nekim je 'slucajevimaza njega braaio oprost kum, a za nju kuma Hi jenga, To je zavisilo458


27/79

najvrse 0 tome da lisu mladoaenja illnsvjesta sUtljiVli iIi BU kumovi,djever ili jenga poznati kao ucesniei na v1e svadba koji svuda dt2ezdravice, govore ,j traZe oprost, Uz male varijaate oprost se trait naj-V'i$e ovim l'iijecima: Molim oprost najprvo u Boga, pa u .svojih sta-rijih, a onda u svegapuka koji je nate (ovdi) na svadbi, Prisutni 00.-govaraju: Bog 1 J t oprostto .. Pri tome mladozenja klekne pred rodi-telje, Ako za njega kuru pita oprosti, goori:Prvo pitam u Bogaprostenje paonda u tebe za moga kuma i 81. MLadozenja odlazi naspavanje i napomdnje da Je vrijeme za spavanje, Taqa uz isti 1J~kst,kao imladoeenja, mlada iill tkogod za nju tram oprost ionda ona upratnj] kuma iIi ~jevera i jenge ide na spavanje. Podatak I.Ujevdeao Zeni.dbi u Imotskoj ktaj-ini4G potvrduje da [e kuru skidao nevjestu,k aik ro t o blljeZi. Forbis za ostalu Z a gu rr u ..HNo iFortis vee onda naeo-rrMje da se tID cinilo II pr 0slosbi, pa se n:i u jednorn kaz:ivanjuza..biljezenu posljednjih godina u Sinjskoj krajini ne spominje ta duznostkuma. Jedino se u vise sela potvrduje iu novile vrijeme d'a kurn od-rijesi nevjesbi traversu.va jenga da skida. oglavlje - krunu I,a.ko jeneudata, stavlja je sebi, U Hrvacama kada joj odrijesi traversu, ne-vjesta daje kumu kosulju Hi sugaman, U Citluku mladu vode na spa-vanje kum i jengija. Jengijla uzirna od mladenke ogtavlje !i vraca seu prostoriju gdje susvatov:i. Svatovi pilia.ju kuma za mladenku, aon pokazu]e jengiju ikaze: I>Evoje . Ona sjedaza stol iprrovanjasenastavlja. Karla madenei legnu, mladdci riz sela lupaju ili zvone okokuce, a u Hrvacama se bacaju jabukama ili kamenjem u prozor sobemladenaoa, lupaju impo vrabima ist. U tome katkad sudjeluju isva-tovi, U Bmazama jenga odnosi do vrata sobe u kojoj su mladencipecenukok.os. a svatovi nastoje provaliti u sobu vicuci: Ubode bikIunieu. U Hrvacama nakon lijeganja mlade, svatovi bt izisl! pred kucuivikali: Di [e, di je, utekla je, nema je! A aka jetu nevjestu prije pro-sto neki mladic (kojeg ana nije htjela i, onda ga svatovi dozivaju ip i t 1 3 . -ju: Di je, nema je,je l' dosla k tebi?( A on bi odgovorio: Ajde, ajde,da bi bude valjala, ne hi vas ni zapala _ . I I '

U Otoku, ako mladiei uspiju ukrasti kljl1c sobe u kojoj ce spavatimladenci. rastave svu postelju, a mladenka mora od n1i l i otkupitikljuc.U GitJlulru,kada mladenci idu na spavanje, rnladrci zvone u zvonaiii nastoje neprimjetno pod postelju postaviti zvonce, a uzicu pro-vuku ,kroz pod r i . 1 i je postave kako drukcije d.a hi. moglizvoni:ti kadmladenei Iegnu, BiIo je slucajeva da su u postelju ubacili trnja is1.

(Otok), pa rnladosenja treba dobro pregledati postelju prtje spavanja.U Otoku kazu da su se sale s posteljom mladenaca prdje vise lzvodileida su nestale poslije prosloga rata.U vecint sela, posto su mladenci Iegli, a svatevi ostali i dalje pi-rova;ti, spomin,ie Be da svatovi pale; staroga svata .. kako smoprijeopisah. Stari svat mora im Zia otkup dati prsut; slatkisa 'i pice sto.. Ivan Ujevjc,:2:enldbenitibiaji. Iz tmoesko iV'rhgorske krajme II Dalmaeijt, ZN:2:0, knj. I, str .. 161." KllI1M6 cv, bill. 27),511. 1. f'tr.89 ... Mf)'ja BOiikoli!t-Stulli,FolklorSinjske !:;:rajine (d.aJ,je: Boliltevlc-StuHi), r\q>. lNUbr. 751, IIIdJo. str. 5f15- -S96 .

459


28/79

se .odmah kon.nimira. Tada piju i vesele se, te pjevaju razlicrtepj esme, cesto .1opscenog sadrzaja. Neki svatovt odlaze sV'Oj


29/79

U iduOu nedjelju ))Dzvodemladu u orkvu. Dna se oouce kao zasvadbu, Ponese jelo ipice pa kod crkve casU svu rodbinu, u prvomredu svoju. Ako nj~i zele; poslijemise idu. narucak u njezin novidom, SvekrVa UVQdi nevjestu u otIkvu, na mjesto 'koje joj po muzu pri-pa.da. Kada dodu u c:rtkvu,nevjesta poljubi svekrvu, .Medusobna pOf_\je6ivanja naikJon svadbe zavtse 0' udaljenosti dvijuobttelji, kko je mladenka !z daljeg sela, onda ona s mladozenjom ideu pohode svome rodu nakon 5-15d.aoa.. Nose za dar pice .1 slatkiSeza djecu. Uz mladence u pm pooje.t ide dj ever , svekrva 1 . jos tkogodo c t . roda. U VinaM.6u ti. obi1asci (naroc~to ako BU mladenai liz razli6ltdhsela) Imaju odredeni redoslijed iposebne nazive. Ondje se to odrZaloido danas izato cernospornenutt sve te po~etle ..Prvo dotaze vee nakonpet dana samt mladenci njezi:nim rodd:teljima. Dolaze obieno u subotuisobom donesu pogaeu, Paikije, vina, voca irazl!icitih slatkriSa.Ugrugll subotu, a prema dogovom; iprlje, dolaze mladenkinanroditeljima na mir mladozenje, njegov otac, kum, djever i elanovtb14i.erodbine, ali samo muskarcivDonesu '~ao imladenci jela ipica,ali u vecim kolieinama, te ostaju na pretu. do kasno u no c,Dva dana ka.snij,e rnladenkin ouao s nekouko muskaraca iz UZe TO.dbine ide u ob:ilazak u mladozenjtnu kucu, Neki i to zovu na mil'iIi na prelo.Otprilike rnjesec dana poslije svadbe je oouasos: Tada u kucumladozenje dolaze majka i otae mladeIl!k.ete njihova u . z R rodbina,Kailk!ada ih bude idvadesetak. Done s : u peoena illnepecene, ovna neta-}mum na raznju, a u gubici mu crvena jabnka, donesu irazli6ita jelaipica. Za ovaj se obil~a.k'Pl'ije dogovore. 'I'reba ga, nairne, obavitipr.ijepo:k.lada ;jer u vrijemelrorizme nama prela ~.ne smije se pjevatiiveseLiti.U Sinjskoj krajini cesua su imedusobna darivanja, Kad se rodiprvo dijete. mladenkina majka kupuje za nj svu opremu i besiku

- kolijevku.Na Usk-s baba (nevjestina majka) daruje zetu 10-20 obojemhjaja,Na Bozic svastika(nevjestina sestra) daje zetu kicenu [abuku- grotutje od oraha s jednom velikom jabukom, Obieno mu to dajekodcflkve ito, ugtavnom, na prvi B o z a c poshje vjencanja, rjede ika-snijih godina.MuZ i .00na oslovljavaju :Sesamo vlasbitim dmenima. Mladoz.enjin

otac je nevjestin sv~kar, a majka suekrca. Mladozenjin brat jenevjestin dive:r a sestra zataroa. Zena mladozenjma brata jenevjesti jetrva. Nevjestin otac je mladozenji did, a majka baba.Nevjestin brat je mlad.oZenji sura, a sestra soaetika. Muz nevje-stine sestre je mladosenji badzo, a njih dvojica se medusobno ZOV1)badziCi. Did i baba zovu rnladosenju zeiom. Svekar i svekrvazovu mladu nevista,neva ilisnasa.

461


30/79

Vjencanje u d o v ca ili udoviceU svim selsma 8injske kTajdne 00'0 je do drugog rata rasrren obi-caj da mladici trube i stvaraju buku prflikorn zenidbe udovca dje-vojkom illudaje udowoe za mladica. Ako se Zenio udovac udovieomnisu trubUi, a taj je brak obieno slt,la;pan bez vetikog slavlja,Cim mladlici saznaju da Je udovac isprQsio djevojku ili ugovoriovjeneanje pocinj,u tIUb~,ti, a od dana vjencanja, trube neprestano dani11106.,Rasporede se po razli6itim mjestima u selu i trube u volovskirog iIi ustaklenu broou te l'Upa.ju u klepe iIi stare posude, Naroei


31/79

mladi6a iIi je namjeravaju udati za drugoga .. Drugi razlog ima eko-nomsku 'podlogu. Kao zapisivaC Ouo sam upravo u Sinjsko] krajiniod prUieno mnogo kaarvaea da je siromasevo razlog neodrZavanjaobica.Ja I da bi obi6aji, eta nije bogatij!ih seliaka, brzo nestali. TakoIsto je kaziV'ac iz Glaviea istaknuo da)katkada [rna odlucujueu uloguimovinsso stanje mladen.aca, pa se pribjegava umicanju djevojke da seiza toga. ne mora priredibi uobicajeno svadbeno elavlje koje t 1 r a . z . i vece.materija1ne iZdatke. Otmtca ,ima ekonomsleu podlogu iu sluCatievlmakada roditelji zele osigurati svojoj kceri, indirektno i sebi, vece bla-gostrunje udajom k6el"ke za bogata, pa makar .i defektna, mladica, adjevojka se tome prol:!ivi !i dogovara s mlacacem koga voli (a katkiadai s bilokim koji joj to predlozt) da je on umakne - otme, sarnoda se 'ne hi estvario plan roditelja. Mozemo konstamratli da se dogo-vorena otmioa provodi u vecini slueajeva iz ekonomskih razloga, Timese izbjegavaju sl,mpe svecanosti koje se prema tradioiji iobicaJimaprovode prUJilkom svadbe pa se za:tJoik:aZe u selu Cetint kod Vrlike:Otisla iz Caska,


32/79

zurn nije l'ijetka, potvrduje -i Petter (polovica pro.siog stoljeca), a . jedansluCaj biljeZi on Ii u sasnorngradu SplitU.51Podabke 0dogovorenoj otmi.oi donoet iG. Modr~eh. ' 1 . 1 djelu: LaDalmaz.iau Torino - ROffia 1892. na str. 355. 0 nasilnOj otmiei govoriD. S:imlUl.'Ovic u pripoviJeci R u die a: Oteo je silom nekaki momaknapovraeku s derneka u pjano doba, a bijaSe i. z Lipica :ka.o i ()na.~5U pripO'Vlijeci De r dan djevojilm ne z . e l i bogwu3. rnladica nego lJjeZis voljan:im. Pa kacko 'U onlim krajevima ne bijahu tarkvi dogadaji nirijetki ni cudni, dovrsila se ona buka s nekoli.ko psova:ka iprrjetnja, anaposon P'I'ijateljstvOm ... 56 Podaci pl'i!J.Pupljeniu novije vrijeme po-karuju da je nsstlna otnnca postojala ipruje, a u nekim slucajevimaodrZa i l1a je ;; i do danaste da otmiea Illiije. U'aiko ce;sta, Wise i.pak dostaodr1;aIa na ovom podrueju.U Sinjsko] krajini otmiea ima naziv umq,K:,umicanje die-oike, umaknuti -umaka je divojku, dok se u susjednojVrli6kojkrajini euje i ukrasii djevojku. U vecmi slucajevauzrok dogovorene otmiee wje ekonoIIl.Skd. Ii tesko ga je objasniti. 1 2 1nek.'ih kazivanja dobiva se dojam da je u rnnogim stucajevima otmioapO'tpuno bezirazloma. Djevojka ,tu i.ma rnladica, l'Odf.telliri.oj dopustah;brak .8 njime, dota joj je pripremljena, svadba vee dogovorenai pdpravljeno [eio ip~6e. a. djevojka odjednom, uoci svadbe iliCakina sam dan svadoe, odlazi za drugoga mladrca kojega jedva poznajeiza kojega hi joj roditelji isto tiaik.odali privoluza udaju da ill je pirtala.PO'nelcim :kazivanjima. toditelji djevojaka danas su ernanciplran! ispre-lmli potpuno udovoljiti:ielji k6e:rk.e, ali im ona bez ikarkva razloga 64"'1.ivelike nelagodnosti umicaniem za mladica s kojim nije zarucena.Ojevojka koja se umakla pred sarnu svadbu ne snost nikakveposljedice za svoj 00, treoa jedino vrati,tj darove koje je primila, ar e s t { ) napu.steni mladic ne tra.zi ni tJo. Ne pruza lOgliooo opravdanjeotmice podartatk Jz Brnaza da se djevojka, ako je lijepa 1 . bog8lta urna-kne ipo nekoli:Llroputa im da se wnakne tek vjencana nevjesta, Op-rruvdane lsu pak otmice u slucajevima, a to je bilo cesto U srinJsk::imselima, da roditelji spreeavaju k e e m udaju za voljenoga mladica jerse me slazu s UjegoV1im rodi!f1eljtima;Hi smatraju d:a je siromasan islabgospcrd,aJr, ru.m.a'izgled.a i 51 . iIi kada d.jevojka ne .zeli poei 'U nekozabaoeno selo u brdema pa iskol'ist1 '!lOVU povoIjniju pwiliiku za udajuu bog81tije selo, Taik:ve dogovorene otmice desavaju ISe gotovo u svimselima. Jedan slucaj zabiljezen je 1966.. u samom S.inju, a pl'1ije pargodina desila se imisilna otmtca, ali je intervenci:jom milicije djevojkaoslobodena. Mnogi kazva6i, osooito sta:rti.ji, nerado govore 0 otmicii smatraju je sramotom kako za djevojku tako :i za njene l'C.Xiiteljeirodbinu, pa se na:jlaikse dobiju podaci 0 otmioi ako kaziv


33/79

novi postotas; otmsca na uk:upan broj sklopljenih brakova u jednomduzem vremenskom perfodu,Mnogi podaci govore da je otmica U ovim krajevima u proslostihila brojmja, premda su zakonske odredbe bile stroze, a uz to je icrkva (-nekada vassn faktor useoskomzi:votu )nastoja.la onemogucitdotmicu. Otmicar > i. oteta djevojka rnorali su se pred vjencanje ispo-vjecUti,'a da bi illkazmo svecenik ill je slao na ispov:i(jed biskupu uSplit i1i je djevojka TaW dobivanja oprosta rnorala od. vrata crkvedo oltara. iei na golim koljenirna te od oltara moliti oprost od svihpmsutnih. U uelQjm selima, kada je djevojka oteta ersveno je ZVOUQbrecalo kao da. je netko umro. Uz to djevojka, koja je jednom

oteta, akose ipokaje sto je to uCiniIa, ne maze se vratiti u rodi1Jeljskulcucu jer bi je okolina ost.I'o osudila, Zato je razumljlvo da je ponekadjevojka s apatijom primila inasilnu otmicu Ii javno potvrdila da jehila Idogovorena [er je ZlU'alasto je ceka aka se vrati u roditeljSkukucu, S obzirorn na sve te cinjenice otmica, kao etnosocioloskt pro-blem, zavreduje posebnu psz-nju ijos temelj:i.tije istrazivanje u Sdnjskojkrajini jer se ondje, vjerojatno, odrsala bolje nego 'igdje na podrucjuHrvatske.

OBICAJ] I VJEROVANJA UZ RODENJEU Sinjskoj krajini postoji uz rodenje citav liz vjerovanja kojimaje eilj oSigura:tli zdravlje inormalan izgled budueem dijete-tu .. Zbogtoga. postoje brojna pravila i zaorane kojlih sa trudnica mora pri-dr.zavati. Ako trudna Zena pOZe1i neso jelo, ukucanl ee jaj svakako

nastojact udovoljiti 2:.elji,pa IJaJt-oi sasvim nepoznatoj trudnoj Z e r oa:ko pTod(} mimo kiuce ponuditi vmo, voce ill kakvo god jelo. Akatrudnica osjeti 1 1 1 t i : t i S nekog jela, ill:sesjetli pa poreli Imkvo jelo, a neostvari tu Zelju iprttome se dotakne rukom kOjeg dijela tijela,na budu-tern ce se djetetu javiti zelja iIi maca koja ce biti na onom dijelutijeLa kojega sa majka primila, a irnat ce 6blik iboju pozeljena jela,voca Hi piea. Tako se u Sinjskoj krajini tvrdi da dma dosta Ijudikoji imaju po sebi oznake ta.kve majcme,zelje: grozd, PTsut. tres.nja(aooja u proljeee postaje izraz.Hdje crvena) , zeeija usnica - ad poze-ljena 'zeOijeg pecenja :ltd. Onaj liko nije dao trudniel jelo dobit oejecmak (je6mica:k) na aku.Postoje ijela koja se ne preporucujutrudnioi. Taka ana ne smijeIest: puZa jer ee joj dijete bit!i.balavo, kaze se u Glavicama, Ako [edezeca dijet.e ce jOj biti drecaoo - 5 velikim ocima , aako pojedeorahili badem blizanac (dva plods. skupa spojena) vjerovalose uVelicu da ce roditi dvojke,Gledanje nek.ih ruznib stvari maze bitd stetno za budnce dijete ..Trudmca ne srnije gledati nikakvu nakaznu stvar (prosjaka, grbavca)jer ce joj idijete biE nakazno. Ona ne smije nosite teSk.e stvart inesmije proci preko procipa - jer ce se u njoj smotati dijete i teskooe roditi. .

No isamatrudn:iJca moze biti nosilac zla, pa se u Velieu kaZekako nije dobro da trudnica prade ispred volova dok oru iIi su upreg-30 Narodna umletnost 465


34/79

nuti u jaram. ZatfJ ima trudnica koje E S e duze vremena stan ipriceka:tida se volovi okrenu Uoranju pa da prode iza njih.Po izgIedu trudnice nastOjise pogoditi spol buducega djeteta,Mo trudnica ima vise izboeen trbuh, kaZe se da ee roditi ,z.ensko di-jeva, a ako ima wok trbuh, rodit de musko, Ako ima pjege na Iicu,bill ce zensko d:ijete, a ako j:oj je cisto lice biti oe musko.Lome govori kako su se nekad zene malo brinule da izraeunajudatum kada ce rodrti pa irn se desavalo da su rodile ina putu, beziCije pomoeiP NaS suvremeni podatak iz Glavica govorr da se zenaspremala za porod joliko da Je cak izvrsila priprerne MO da de umrt-jeti: ispovijedila se iprteestdla .i oprostila, oct ukucana, Nekad u selunije bilo babica, pa je kakva vicnija zena obavljala tu ulogu, a nasto-ja1 : i su je pozvati na vtijeme.Ak.o je bio teZak porod na rodilju sestave mooi svetaca. Lovricev podatak da su Zene radale uspravnostoleoi i vezlici se 0 gredur.!\ mje u nasem terenskom istrasivanju uSinjskoj kra)jini nigdje potvrden.

Neko se dijete rodi u kosuljici ikaze se u Hrvacama za to dijeteda ce bUli jako, junak ida ce brti znanstven (ucen), dok drugi po-datak jz istog .sela govori kako roditeljima nije dragoda se dijeterodl u kosul)jici jer ad njega postaje vjestlea. Neki kosuljteu odmahzakopaju, a govort se da su je nek:i. euvali inosili za vrijeme rata, jerstili


35/79

slavili sve te prihke. Lako je bogatom slavitJ ipirovat - kaZ ovakazivacica.Karla se krsti Zensko dijete slavi se sasvim malo, a za muSikovise. U Glavicama se za slavlje uz krstenJe muskeg djeteta 'kaZemusk: pir ilivelik'i pij- a uz zenskozenski pit ili mali Pir.Neki slave musk; pir i po .dva dana i pozovu svu rodbmu iprijatelje, te kumove oct vjencanja, pa tomprUikom rodilja darujevjencanom kurnu terluke, bieve i kosulju, a on njoj novae. Danasmnogine nose dijete na krstenje pa se ne slavi ni spomenuti ptr, ali seipak slavt rodenje djeteta te rUuZ prvih dana nakon rodenja djeootacasti sve poznate pa i nepoznate,Rodilju se pazilo nakon poroda, p a k a2 Jh ra c iz Gale navodi da .je tapamja bila ipretjerana do ,00rnjere da su rodilju postavljali d.a letikraj vatre, 'a trpaU su na nju toliko pokrrvaea da se nije jnogta niokrenuti.Muz nije srnioprilaziti rodilji, pa su se u stare vrijeme rugalida je neki muskarae kao baba; zato sto je isao gledati renu idijete.Nakon poroda muz nije smio spavabi sa Zenom40 dana.sest tjedana poslije poroda prvog djeteta, mna ide prvi put ucrkVlUi svecen:i!k. je uz molitvu uvodi u crkvu, Otada ona smije opetiei u crkvu. ~ad' se djetetu osusi i otpane pupcana vrpca, mati touzme i zamota u krpicu te stavi djetetu u bestku (kolijevku) podglavu da bolje spava. To se drzalo dok dijete malo ne poraste. Djecjipovoj ipelene nisu smjele ostati vani poslije mraka jer ee se djetetludesiti neko zlo. Ako su ostale , moraju se opet oprati, osusitt ionda

upotrebljavati. ..U Dugom Polju, ako ddjete dugo ne progovori, traze prosjakada ad njega dobiju malo kruha pa ga dadu djetetJu.

OBICAJI UZ POGREBUmirucem pozovu svecenika za ispovijed i posljednju pomast.Kada umire, upali se svijeca, na prsa mu stave kriz a preko rukukrunicu.Mrtvaca treba ohrijati, okupati iobuCi u novo, nenoseno svecanoodijelo da bi Gist i uredan usao u raj pred Isusa, Kada mrtvacaapr-erne, u kuci ostl3.je 24 sata, a svijeca mu gori na glavom. Akocovjek umre po danu, jedna zena odrnah pocinje narieatt i kuJ~asve do sunca zaqora - zalaza sunca, Preko noci se na narice,a ujutro se opet pocinje. U posljednje vrijeme i U selima SiDjskekrajine stavljaju mrtvaca u sanduk i. u njemu ga pokopaju, a nekadnije bilo sanduka. Mrtvaca .su stavljali na neko postolje ili na po-stelju i pokrivaIi pokrovom. Ako je mrtvac vjencan, onda muse prekrize ruke na prsima, a nevjeneanu mladicu Hi djevojci rukesu polozene niz bokove. Zatim se mrtvaca pokrije pokrovom itaj sepokrov sveze sa tri uzree ad crvene prede, a te se prede stavi ina kriz.Za ciielo vrijeme dok je mrtvac u kuci rodbina i prij'atelji dolaze,

46'1


36/79

wrazuju sucut i provedu [edno vrdjeme uz mrtvaca, Osobito mnogoljudi, .posebno rodbine, skupi se naveee i onl ostaju uz mrtvacacijelu noc da ga cuvaju. Cuvaju ga uz molitvu koju predvodi -l){':hljaoi nek.a z e na koja bo narocito dobra zna, a drugi prihvacaju.Mali se jedan sat, a onda cine predah, malo priCaju, pa opet mole.Priea se najvise 0 Zivotu i do-zivljajima pokojnika,6 njegovim oso-binama, ali se pi'icaju idruge price, oak isaljive. Iako se oijelo vrijemepomalo pilje, pazi se cia se nitko ne napije, Vjerujese da tteba euvatirrrrtvaca da ga ne preskoci maeka jerbi se onda povukodlacio, Vuko-dlak noeu dolazi da obide ukueane, ali ga ne moze svatko vidjeti.Ako se neki pokojnik povukodlaoi i cesto pojavljuje treba na Ve1ikipetak uzeti kolac, otcorttf -grob ikolcem ubosti rpokojnika u misinu.- trbuh. VUkiocUakje pun krv,i koja iseurt kad se probode i tek tadaje umrtvljen pa se vrse ne pojavljuje. Lome kaze da vukodlak po-staje od pokojnika ispod kojih ad casa smrti do casa pogreba predekaleva mala zivotinja kao pas, macka,mis Itd. Ti vukodlaci silujutude Zane, k:oje se ne stide prrpovijedati Ka;ko su ih vukodlaci pri-silili da pr.istlarru na njihove zelje ... Morla6ki zupnici ima;ju razlieitasredstva protivvukodlaka .. No katkad. se desava, da morla.cke zene(narocito ako BU Ijepuska:ste) u isti dan, kad tmaju kod sebe sredstvoprotiv vukOdlaka. budu ponovno silovane, tek sto se smrkne, samoako im nema blizu muzeva ... (60

Radice iprtjateljice u kuci preuzirnaju vecinu poslova domaciceitako zamjenjuju ukuCaihe u p.rilJifemi jela ipicaza prisu1:!ne.a Petterkaie da 'je nekada domaeica porbpuno predavala prijateljicama briguoko kuce pa i kljuceve svega. Prijateljice poenu odmah priprematitzv. sedmine za koje se kolju vol Hi'krava.6LRodbina isusjedi donesuprired'enu hranu jet Ulkueani ne prepremaju hranu dok je mrtvacu kuci. U nekim ku6ama daju veceru ontma kojt su se skupil! dacuvaju mrtvaca i tu veceru ZQVU sedmina ilipopudbina. U Glavicamami je k.az.ivaCrekao da je to mana namijenjena pokojniku, a kako jeon nije mogao konzumi-rarti, Cine to oni koji ga euvaju .. Za veceruse jede PTSU1J ipije vino do pola noel uz mezu islatkiSe, a pos~epola noei :pije se kava i rakija.. Razilaze se ujutro.

Dok je mrtv:ac u kuel, ukucani i rodbina stalno narieu. Ovo na-rioanje spommju Fortis, Petter iLovric, potvrduju to Ii podaci s te-rena, a placernh narikaca nema, Narikace (njih 5-6) naricu ci~eloVTijetne dok je mrtvae u kud, a naroelto kada sprovod polazi izkuce idok idu s rnrtvacem dogroblja, pa 'i dok se od groblja vracajukuei, Obi611'o se nabraja kakav je pokojnik bio zazivotJa, da je biodobar 6ovjek, debar radnik itd. a z a zenu da je bila dobra, marljiva.U ovim selima cUje se izraz narikati, nabrajati, zaliti i oplakrvati.Ejecte se cuje izraz naeikace, nego ka.Zu: zena koja narice, koja place. .Primjeri naricanja donose se 11 ovorn ebornisu u radnji J. Beziea 0muztckom folkloru (hr. 16-19). Eva samo [edan primjer naricanjaiz Dugog POIJa:

." IbId., Sir. 1&2-163."~ter. ~t(.. 22g.

4 68


37/79

Ajme mem, snco moja,ajme mem k:tika:vieLKome Sidicu ostav~ja,kumu Sf till pnip6ru-cija,ko ce jl1 odgojJ bi,kt : i ce ih ooduCiti.ko li6e llskolovati?

Danas 58 mrtvac ukopa u obionom odijelu, a do prvoga 5vjetskograta bio je obicaj, narocito u pripadnika pojedinih bratovstma, da5U S8 ukopal; u franjevaokoj odjeei, Taj podatak donosi i LovridlIZ objasnjejne [ednog MotI8Ik:a da ce se u dolini Jazafat svi moratipojavild u haljinama, u k:ojima su pokopani i da zato ani Izabirajunajsvetije: . 0 - : ) :

Mrtvaca polazu na postelju ilina postolje, a pred polazak na po-greb stave ga u kapsel (mrtvacki sanduk) itada zene pocinjuglasnije kukati inabrajati. Kazivac iz Glaviea spommje kako su zeneznale porucrvati da pokojnik pozdravi neke koji su prijepl'eminuli.Prlje zatvaranja sanduka pokojnika skrope blagoslovljenom vodom,Uz molitvu sanduk se dznosi 'iz kuee iposbavlja ria rrosila sto ihnose'Cetvorica ljudi koji se izmjenjuju s drugima. Pred sprovodom jedaneovjek nosi kriZ s razapesim lsusom.U nekim selima (kao npr. u Gali i dr.) uperiodu do drugogasvjetskog rata, aka je umro mladic Hi djevojka, pred sprovodorn senosto hijah barjak, Umrlu djevojku oNacili S 'U kao za vjencanje,apratnju na sprovodu cinile su djevojke obucene u bijelo. Narocito

veliku pratnju djevojaka u bijelom imale su clanice drustva KcertMarrjine .Mrtvac se sarno u bogatijih iu izuzet.nim slucajevirna sahranjujeu sanduku, a i danas se veotnom tsahranjuje bez sanduka iIi. se usanduku nosi na groblje, a onda tzvadi isahranl bez sanduka. ObiCnoje grab saaidan od kamenih ploca, a ne kopa se uzemlji pa nije do,votjno prostran da bi U, nj snao sanduk. Poslije drugoga svjetskograta :poi5ele su se od betonagraditi veoe prostranije grobnice, pa unjih moze stat; isanduk, Aka se uopce ne upotrebIjava sanduk, ondaS8 mrtvae odku6edo groblja nosi na nosilima od dva kolca, izmedukojih se preplete uze. Na to se stavi vuneni pokrivac ~ klas1Zja,a pod glavu jastuk, te se pokrije bijelim prekrivacem ~ lancunom.Kada mrtvaca nose iz udaljenog sela do groblja, usput se edmore najednom mjestu i to S8 mjesto zove pbCivalo. Takva su poeivala broj-nija u VrliekQj k:rajini iu nekirn brdskim selima u podno~ju Dinare,dak ihu selima uz plodno Sinjsko polje nema.

Stanovnici sela GlavicesahrruQjuj1.i mrtvace u Sinju. Sprovnd sezaustavlja na putu kod kapeUce sv. Ante gdJe nosUa spuste na zemljuiprisutni se mole za dusu pokojnika, Zahlrn sprovod Ide dalje u Sinjgdje se prtdruze isvecsnici. Unose mrtvaca u crkvu itu se opet rnolr.Uz moatvu odlaze iz crkve u grbblje. Nakon pokopa pokojntkova je" LovrJ


38/79

obitelj duma poeastit; u Sinju u kakvoj gostionlci one koji su nosilipokojnika, U novije vrijeme mladi Ijudi iskortste takvu prrliku, pa semalo vise proves-ale i otpivaju (::ak i pokojniku razlicite pjesme,a uz pjesmu iu vesel om raspolozenju vracaju se iz Sinja kuoi. Ipak,u blizini pokojnikove knee ne pjevaju, Nakon pogreba sudionici sevracaju pokojnikovoj kucigdjeih castle jelom i proem. To se zovesedmina .i to je GaScenje bilo rastreno u svim selima Sinjske ktajine,a za tu se priliku pripremala velika kolicina hrane ipica.zalost za pokojnikom traje godinu dana, pa se za to vrijeme ukuci ne smije pjevati 11i svirati, ne ukljucuje se ni muzrka sa radio--aparata, nlt; sesta slavr, Ako sesin treba zeniti, ozenr se ali bezslavlja iveselja, samo se nevjesta dovede u kucu. No u novije vrijemeneki se ne pridl'zavaju snrogo tih odredaba. Isto taka danas su umnogtm sprovodima izostavljeni religiozni obredi te je time ohicajpogreba nesto izmijenjen.Kako postoje razlike, spomenut cemo na kraju i opis pogrennihobicaja u pravoslavnog stanovntstva seta Velie, kako ih je opisaoVlado Kozliea iz Veldca:' Ukop je oko pednepa do dva sata po podne,kaiko se iskupi rodbina iz daljeg, Mrtvaca se nosi na dva koca prekokojih su dva poprecna d,rveta.IDoloi se vrate kuci, a Dna dva drvetaostanu ria groou, Mrbvaca nose iu hodu se rnijenjaju, ako je kometesko. DuZa pauza se prav'i 'na pocivaliStu rnrtvih. Tu spuste nostlana zemlju i stave mrtvaca kao ina groblju: nogama prema Istoku,Tu. se mole" a kad idu dalje, jedan napravi k : r t i . z na kamenu kraj kojegje bio mrtvac, Na groblju se lskopa raka, okad'i se grob tamjanom,poskropi vodtcom imali se, Kod nas se mol t ostojec, a ne klecec kaakatoIioi. Spusti se u raku i svak ko se zateee na groblju baca pojedan grumen zemlje ikaze: ,Od zemlje si i u zemlju ides'. Kad segrob zauvori, stavi se mali kamen kod glave ina njemu samo naklesegodina smrtl. Svri su grobovi katolika ipravoslavnih nogama premaistoku, a glavom prema zapadu. Kod glave je uzglavnioa, ked nogupodnosnioa, a sa strane bedrenica isve to kamenje koje je iznadzemlje zove se sdnjal, Preko rake dode jedna ploCa, a na nju zemlja.Na uzglavnicu se stavlja godina same ad onog mrtvaca koji je posljednjiukopan u taj grob. Kad jse grob zs.:tvori,krecemo u drugom smjerukUci nego smo dosli, U nas se nosi sa zapada do groblja, a onda sekrene od ,groblja kuci na rhstok, a to je zato da se ne ide mrtvaouza njegovim tragom. Kad se dode

Documents

Milicevic_Narodni običaji i vjerovanja u Sinjskoj krajini