P O H V A L E K N J I Z I

Rukopis dr. Milana Mesaria smatram jedinstvenim i pionirskim pothvatom u prikazivanju suvremenog stanja drutva pa i znanosti.

Mesariev rukopis predstavlja, po mom dubokom uvjerenju, jedinstveni pokuaj da se u jednoj publikaciji objasni gotovo cjelovita problematika suvremenih sumnji u dosadanje gledanje svijeta i njegovih zakona. ak se usuujem ustvrditi da se vjerojatno i u svjetskoj literaturi ne moe nai jedan tako - s jedne strane saet, a s druge strane detaljan - prikaz cjelokupne suvremene filozofske i znanstvene krize suvremenog ovjeanstva.

Radi se o djelu, koje - za razliku od standardnih rukopisa na sline teme -predstavlja sveobuhvatne filozofsko-ekonomsko-socioloko-psiholoke pristupe problematici, koja danas postupno zaokuplja sve vei broj filozofa, istraivaa, so-cijologa, socijalnih psihologa, i drugih strunjaka, i to - to je znaajno - ne samo preteno humanistikih, ve i prirodnih znanosti. No ono, to u rukopisu M. Me-saria najvie iznenauje, to je injenica da je on svakom od tih pristupa pristupio tako uspjeno, kao istinski strunjak u tom podruju.

Prof. dr. sc. Boris Petz

Sva etiri dijela rukopisa maksimalno su interesantna i vrijedna, ipak moramo izdvojiti i posebno pohvaliti prvi i etvrti dio. Rijetko kada sam imao prilike itati tako briljantnu ekonomsku, socioloku i filozofsku analizu suvremenog drutva kao to je to uinio autor u prvom dijelu rukopisa s bezbroj logikih i uvjerljivih argumenata. U etvrtom dijelu rukopisa u kojem raspravlja o zdravlju, svim proble-mima zdravstva u suvremenom drutvu, pogrekama, ogranienjima i zabludama suvremene medicine kao i alternativnim oblicima lijeenja, autor je demonstrirao izvanredno poznavanje problema koje je iznio na maksimalno jednostavan i i-tatelju blizak nain.

Rukopis ne moemo usporediti s drugim tekstovima na hrvatskom jeziku, jer je toliko specifian, iroko zamiljen i obogaen tolikim informacijama, da moemo ustvrditi da slian tekst ili udbenik ne postoji na hrvatskom jeziku, to je sigurno njegova velika prednost.

Djelo Milana Mesaria "Civilizacija danas i sutra" (Obrisi alternativnih svjetonazora) prema mome miljenju predstavlja vrlo vrijedan i vrlo uspjean pokuaj da se na jednom mjestu prikau svi temeljni civilizacijski problemi i alternativna gledanja na njihova mogua rjeenja.

Prof. dr. sc. Josip Obradovi

Profesor dr. Milan Mesari - bibliografski podaci

Milan Mesari doktor je ekonomskih znanosti. Bio je predsjednik Dru-tva ekonomista Hrvatske (1950-1954), direktor Zavoda za planiranje S.R. Hrvatske (1951-1954 i 1961-1963), lan Komiteta pri Ekonomskoj komisiji UN za razvoj June Europe (1954-1956). Od 1956. do 1960. je ekonomski savjetnik vlade Etiopije i voditelj grupe meunarodnih strunjaka za izradu plana razvoja. Nakon povratka u zemlju radi kao redovni profesor Visoke privredne kole, Zagreb, Visoke kole za vanjsku trgovinu, Zagreb i kao honorarni redovni profesor na Ekonomskom fakultetu, Zagreb. Od 1965. do 1970. znanstveni je savjetnik i zamjenik direktora Ekonomskog instituta, Zagreb. Bio je visiting profesor na University of California, Berkley (1968/ 69). Od 1970. do 1982. radi kao ekonomski savjetnik i voditelj projekta UN za planiranje razvoja u Sri Lanki, Sierra Leone im Libiji. Objavio je 8 knjiga s podruja ekonomskog razvoja, planiranja i tehnikog napretka od kojih su najznaajnije: Uvjeti i metode razvoja nedovoljno razvijenih zemalja, (Informator, Zagreb, 1965), Planiranje privrednog razvoja, (Informator, Zagreb, 1967), Uvod u analizu tehnikog napretka, (Ekonomski institut, Zagreb, 1970) i Suvremena znanstveno-tehnika revolucija, Ekonomski institut, Zagreb, 1971). Kao voditelj grupe meunarodnih eksperata rukovo-dio je izradom i pripremio metodoloku i koncepcijsku osnovu razvojnih planova za Etiopiju, Sri Lanku, Sierra Leone i Libiju.

Prof. dr. Milan Mesari

CIVILIZACIJA, DANAS I SUTRA

ITP KORPION

Bibl io teka PITANJA ??? knjiga 1

Urednici: Vladimir Jakoli, prof. i Nada Jakoli, prof.

Prof. dr. Milan Mesari

CIVILIZACIJA, DANAS I SUTRA

ITP KORPION, Babonieva 44, 10000 Zagreb

tel./faks: 01/4635-341, 01/4635-342 e-pota: itp-skorpion@zg.htnet.hr.

Za nakladnika: Ratko Ostoji

Korektorica: Iva Jakoli Idejno-likovno rjeenje naslovnice: Vladimir Jakoli

Raunalna izvedba naslovnice: Zdeslav Ostoji Grafika priprema: Zdeslav Ostoji

Tisak: Grafocentar, Sesvete

ISBN 953-6405-64-4 (cjelina)

ISBN 953-6405-65-2 (knjiga I.)

CIP - Katalogizaci ja u publikacij i Nacionalna i sveui l ina knj inica - Zagreb

UDK 008"19 /20" 008(4 : 5 ) "19 /20"

M E S A R I , Milan Civi l izaci ja , danas i sutra: obrisi al ternativnih svje tonazora / Milan Mesari . - Zagreb: korpion, 2004. (Bibl ioteka Pi tanja)

Bibl iograf i ja .

ISBN 953-6405-64-4 (cjel ina) Knj . 1. ISBN 953-6405-65-2

I. Civi l izaci ja Nekonvenciona lne teori je -- 20. - 21. st. II. ov jek - Holistiki pristup III. Zapadna civil izacija -Ori jenta lna mist ika Ut jeca j

4 4 1 0 0 4 0 5 9

Prof. dr. Milan Mesari

CIVILIZACIJA, DANAS I SUTRA

Obrisi alternativnih svjetonazora

Knjiga I. Prvi i drugi dio

ZAGREB

ITP KORPION

Naslov izvornika: Prof. dr. Milan Mesari CIVILIZACIJA, DANAS I SUTRA - Obrisi alternativnih svjetonazora Copyright 2004., prof. dr. Milan Mesari Sva prava pridrana All rights reserved

SADRAJ

PRVI DIO:

GLAVNA OBILJEJA, IDEJNI KORIJENI I DRUTVENI UZROCI SUVREMENIH ALTERNATIVNIH (NEKONVENCIONALNIH)

DOKTRINA I POKRETA

Predgovor 15 Uvod 21 Kriza aktualnog modela zapadne civilizacije 27 Geneza i glavna obiljeja velikih svjetskih religija 34 Moralna naela i poruke velikih religija 46 Idealistika, transcendentalna filozofija

- metafiziki okvir nekonvencionalnih uenja 57 Moderna fizika i nova svjetonazorna paradigma 76 Geneza, obiljeja i uinci neoliberalnog,

globaliziranog kapitalizma 84 Glavne ideje suvremenih nekonvencionalnih uenja 102 Misticizam i mistici 121 Alternativni, holistiki i energetski pristup ovjekovom zdravlju,

bolesti i lijeenju (komplementarna, odnosno integrativna medicina) 139

Uspjesi, granice i zablude materijalistike i pozitivistike znanosti 148

Paranormalne (nadnaravne) pojave: obmana ili stvarnost 160

Drevna uenja i suvremene hipoteze o tajanstvenoj kozmikoj ivotnoj energiji 179

Literatura naznaena u tekstu 188 Ostala literatura 194

DRUGI DIO:

SUVREMENI AUTORI NEKONVENCIONALNIH POGLEDA I DOKTRINA

Fritjof Capra: holistiko poimanje prirode, ovjeka i drutva 203

Uvod 203 Suvremena fizika i promjene u poimanju

prirode i Univerzuma 205 Paralele izmeu suvremenih znanstvenih dostignua

i drevnih istonjakih uenja 215 Sistemski pristup prouavanju prirode 226 Prijelaz od parcijalne prema holistikoj paradigmi 240 Suvremena kriza percepcije stvarnosti 245

Wilberovo uenje o biolokoj, socijalnoj i duhovnoj evoluciji 252

Biljeka o Ken Wilberu 252 Obrasci evolucije Kozmosa 255 Evolucija ljudske svijesti 265 Zablude prosvjetiteljstva i modernizma 273 Ken Wilber o raznim spiritualnim temama 285

Bede Griffits: Nova stvarnost - pokuaj sinteze istonjake mistike, kranske religije i moderne znanosti 293

Uvod 293 Hinduistiki pogled na Univerzum 295 Hinduizam: putovanje do najvie transcendentalne svijesti 299 Kranska vizija svijeta 305 Spoznaja Boga u judejsko-kranskoj tradiciji 313 Utjecaj najnovijih fizikalnih i biolokih otkria

na shvaanje evolucije materijalnog univerzuma 318

Nova psihologija i evolucija svijesti 323 Razmiljanje o novoj slici svijeta, o novoj stvarnosti 327

Bela Hamvas: Sveta nauka (Scientia sacra) 336 ivot i djelo Bele Hamvasa 336 Zlatno doba 341 Vede - autentini izvor iskonske objave 348 Hermet ika- objava i inicijacija 355 Fragmenti iz drugih drevnih predaja 363 Hamvasovo tumaenje helenizma 369 Drvee - simbol mira, harmonije i kozmike energije 371 Mitologija prirodnih znanosti 374

Dr. Scott Peck: putovi duhovnog razvoja 378 Biljeka o autoru 378 Stupnjevi duhovnog razvoja 379 Svjesni i nesvjesni dio ljudskog bia 383 Fenomen ljubavi i duhovni razvoj 388 Bol, patnja i bolest 395 Fenomen smrti 403 Duhovno sazrijevanje i religija 407

Humanizam Ivana Supeka 414 Uvodna biljeka o I. Supeku 414 Filozofski pogledi I. Supeka 419 Kvantna revolucija 427 Supekovo vienje kranstva 430 Kriza suvremene civilizacije 437 Humanizam - putokaz za izlaz iz suvremene

civilizacijske krize 443 Etika sutina humanizma 447 Literatura naznaena u tekstu 451 Ostala literatura 453

TREI DIO:

ORIJENTALNA MISTIKA I NJEN UTJECAJ NA ZAPADU

Uenje i duhovna iskustva triju velikih indijskih jogija i duhovnih uitelja - Ramakrine, Vivekanande i Joganande 9

Sri Ramakrina, veliki indijski duhovni uitelj i mistik 9 Svami Vivekananda: nauk vedante 19 Filozofija vedante 21 Nedualistika kola vedante: advaita 24 Priroda ovjeka 26 Pojam maje 28 Karma joga (put djelovanja) 30 nana joga (put spoznaje) 32 Bhakti joga (put odanosti) 34 Raa joga (put meditacije) 36 Paramhansa Jogananda veliki hinduski jogi i uitelj 38

Uenje Sai Babe, duhovnog uitelja i udotvorca 57 ivot i djelo Sri Satja Sai Babe 57 Iskustvo amerikog psihijatra Samuela Sandweissa 62 udotvorne moi Sai Babe 66 Glavne misli Sai Babinog uenja 73 Pravila ispravnog naina ivljenja 83 Ulomci iz Sai Babinih predavanja 87

M. Baigent i R. Leigh: hermetika i njena uloga u razvoju europske kulture 96

Uvod 96 Hermetika 98 Ezoterino uenje u ranom srednjem vijeku 103 Ezoterino uenje u kasnom srednjem vijeku 106 Hermetiko uenje i renesansa 109

Ezoterija i europska umjetnost 117 Pojava i prevlast nove paradigme:

racionalizma i pozitivizma 124 Ponovno otkrivanje hermetikog uenja:

povratak jedinstvu 130

H. B. Blavatsky i C. W. Leadbeater: teozofija - tajna nauka o kozmogenezi i antropogenezi

(nevidljive razine stvarnosti) 139 Uvodne napomene 139 Teozofija i okultizam 144 Nevidljivi aspekti ovjeka 152 Okultni utjecaji nevidljivih bia i sila 164 Okultni utjecaj ovjeka na sebe samoga i na druge ljude 169 Okultni aspekt vjerskih rituala 173

Antropozofija - duhovna nauka Rudolfa Steinera 177 Biljeka o ivotu i djelu Rudolfa Steinera 177 ovjekova sutina 179 Razvoj svijeta i ovjeka 182 ovjek i duhovni svijet 193 ovjekov odnos prema fizikom, duevnom i

duhovnom svijetu 199 Reinkarnacija i karma 200 Socijalno pitanje 203 Waldorfska pedagogija: odgoj za slobodu 206 Literatura naznaena u tekstu 211 Ostala literatura 214

ETVRTI DIO:

HOLISTIKI I BIOENERGETSKI PRISTUP OVJEKU I NJEGOVOM ZDRAVLJU

Dr. William Collinge i John Davidson: suvremeni pogled na fenomen suptilne energije 223

Energetska anatomija ovjeka 223 Suptilne energije u prirodi 234 Suptilne energije u odnosima meu ljudima 239 Disanje kao izvor ivotne energije 245 Odravanje i jaanje ivotne energije 250 Vitalna energija u meditaciji, molitvi i lijeenju 256 Terapija putem energetskog polariteta 263

Barbara Ann Brennan: holografski i bioenergetski pristup ovjeku, zdravlju i lijeenju 265

Uvodne napomene 265 Iscjeliteljski dar 267 etiri dimenzije ovjekove kreativne energije 270 Novi pogled na lijeenje - holografsko iskustvo 276 Sistem balansiranja i nove metode lijeenja 280 Lijeenje bioenergijom 284 Energija Zemlje kao temelj ivota 288 Lijeenje pomou ljubavi 292 Vanost odnosa s drugim osobama za

ovjekovo zdravlje 294 Neki aspekti aurinih interakcija tijekom

meusobnih odnosa 300 Integriranje viih spiritualnih aspekata u

plan iscjeljenja 305 Hara dimenzija i esencijalna jezgra 310

Joga i meditacija - drevne metode mentalnog i tjelesnog oputanja, unapreenja zdravlja i postizavanja vieg stanja svijesti 314

Joga 314 Meditacija 339

Dr. Deepak Chopra: kvantna medicina, sinteza drevne indijske medicine, ayurvede i moderne znanosti 363

Biljeka o Deepeku Chopri 363 Pojam savrenog zdravlja 364 Tri doe, odnosno tri osnovna tjelesna tipa:

vata, pita i kapha 369 Kvantno tijelo 378 ivjeti u skladu s prirodom 386 Proces starenja 393 Kako pobijediti entropiju 404 Kako postii dugovjenost 410

Dr. Andrew Weil i drugi autori: mo samoiscjeljenja 418 Napomena o dr. Andrewu Weilu 418 Openito o zdravlju i iscjeljenju 422 Djelovanje iscjeljueg sustava 425 tetni utjecaji na iscjeljujui sustav 431 Odravanje i jaanje iscjeljueg sustava 435 Um: glavni imbenik zdravlja 441 Alternativne metode lijeenja 446 Put do optimalnog zdravlja 455 Drugi autori o ovjekovoj unutarnjoj moi ozdravljenja 461 Literatura naznaena u tekstu 465 Ostala literatura 470

Predgovor

Glavni motiv za pisanje ove knjige bilo je uvjerenje autora da zapadna civilizacija u svom sadanjem obliku tone u sve dublju krizu koja se mani-festira na ekonomskoj, socijalnoj, politikoj, kulturnoj, ekolokoj, a prven-stveno na moralnoj razini. Kao to je poznato, obiljeja te civilizacije su racionalizam, materijalizam, individualizam, utilitarizam i konzumerizam. Za-hvaljujui idejama prosvjetiteljstva kojima su poloeni filozofski temelji razvoja prirodnih znanosti i na njima zasnovanoj tehnolokoj i industrijskoj revoluciji, dolo je u 19. i 20. stoljeu do velikog porasta proizvodnosti ljud-skog rada i do golemog poveanja materijalnog bogatstva zapadnih druta-va. Meutim, taj eksplozivni razvoj znanosti, tehnologije, proizvodnih snaga i materijalnog bogatstva nije pratio odgovarajui moralni i duhovni napredak ljudskog bia. ovjek je doao u posjed takvih potencijalnih sila, koje su, kako izgleda, prerasle njegovu sposobnost razumne, humane i etike upotrebe.

Vladajua ideologija zapadnog svijeta posljednjih desetljea je ide-ologija neoliberalnog (ili tonije ultraliberalnog) globalnog kapitalizma, kojem je vrhovno naelo postizavanje maksimalnog ekonomskog uinka, bez obzira na humane, socijalne i ekoloke posljedice. Ta je ideologija dovela do produb-ljivanja jaza izmeu bogatih i siromanih drutvenih slojeva i naroda, do ugroavanja prirodne ravnotee, do smanjenja meuljudske solidarnosti, do kulturne i moralne dekadencije. Vlasnici financijskog i industrijskog kapitala stekli su, u mnogo sluajeva, dominantnu mo u suvremenom drutvu i odluujui utjecaj na dravnu politiku, na veinu medija, a velikim dijelom i na znanstvene i istraivake institucije.

Sve to ograniava stvarnu slobodu i prava ovjeka i njegovu mogunost da utjee na drutvena zbivanja i na svoju sudbinu. Takoer je dovedena u

pitanje demokratinost i uinkovitost parlamentarne demokracije kao vlada-jueg politikog ustroja zapadnih drava. Filozofija ultraliberalnog kapita-lizma koja podreuje sve ostale vrijednosti kao to su drutvena pravda, ljudska solidarnost, ouvanje prirode maksimalnom oploivanju kapitala i koja promie bezobzirni individualizam, pohlepu i bogaenje pod svaku cijenu, glavni je uzrok duboke moralne krize zapadne civilizacije.

Postaje sve oiglednije da su se pozitivni impulsi koje su ljudskom napretku dale ideje prosvjetiteljstva i modernizma iscrpili i da su potrebne nove zamisli, novi pristupi i novi poticaji da bi se prevladala sve dublja civi-lizacijska kriza i stvorili sigurniji, pravedniji i humaniji ivotni uvjeti za sve ljude.

Prirodna posljedica civilizacijske krize je pojava novih svjetonazorskih doktrina, novih nekonvencionalnih pogleda na svijet, prirodu i ovjeka. Pre-ma tom novom svjetonazoru znanstveni, tehnoloki i ekonomski razvoj ne mogu se smatrati krajnjim ciljem i najviom vrijednou. Ljudska solidarnost, suut, tolerancija i ljubav imaju sredinje mjesto u novoj svjetonazorskoj para-digmi. Umjesto "ovladavanja" prirodom i njenim potinjavanjem kratkoronim i sebinim interesima, potrebno je ustanoviti novi savez izmeu ovjeka i prirode. Postaje sve jasnije da su sve pojave u Kozmosu, prirodi i ovjeku povezane u nerazdvojnu cjelinu i da je jedino ispravan holistiki, cjeloviti, interdisciplinarni pristup, za razliku od jo uvijek vladajue fragmentacije znanstvenih disciplina i podvojenosti znanosti, umjetnosti, filozofije i religije. Takoer se pokazala neodrivom mehanicistika percepcija Kozmosa i ovje-ka kao stroja. Nova paradigma promatra ovjeka holistiki, t.j. kao jedin-stvenu cjelinu koja ukljuuje njegove bioloke, psihike i spiritualne dimenzije.

Nova paradigma, meutim, ne zahtijeva odbacivanje pozitivnih elemenata sadanje zapadne civilizacije, ve njihovo dopunjavanje i prila-goavanje novim spoznajama i potrebama postmodernog doba. Racional-nost i uinkovitost industrijske epohe ne treba odbaciti, ali ih treba obogatiti i oplemeniti veom senzibilnou, altruizmom i humanou. To podrazumije-va, kako kae Hans Kung, prijelaz od etiki slobodne na etiki odgovornu znanost, od tehnologije koja vlada ovjekom na tehnologiju koja slui ovjeku, od industrije koja razara prirodu na industriju koja je u skladu s prirodom. Nova paradigma, takoer, podrazumijeva prijelaz od formalne k istinskoj

demokraciji, kao i novo shvaanje ljudske slobode i ljudskih prava, to znai da formalnu slobodu i prava treba dopuniti ekonomskim, socijalnim i kul-turnim pravima, t.j. pravom na rad, na socijalnu i zdravstvenu zatitu i besplatno obrazovanje.

Epohalna otkria kvantne fizike dala su snaan poticaj novom poimanju svijeta. Kvantna je teorija svojim osporavanjem klasinog pojma materije oznaila ne samo revoluciju u prirodnim znanostima, nego je dovela u pitanje i materijalistiki svjetonazor. To je navelo neke fiziare na zakljuak da je otkriima kvantne teorije izbrisana razlika izmeu fizike i metafizike, odnos-no, da materija transcendira na subatomskoj razini svoju materijalnu struktu-ru i prelazi u sferu metafizike. Nuklearni fiziar i filozof Fritjof Capra otiao je korak dalje otkrivi slinosti izmeu novih ideja kvantne fizike i drevne indijske i kineske filozofije. Time je Capra pokazao da neke misli i spoznaje orijentalnih uenja imaju univerzalnu vrijednost i da ih zajedno s najviim vrijednostima ostalih duhovnih tradicija, filozofija i religija, treba ugraditi u model nove duhovno i moralno naprednije civilizacije.

Nova paradigma od koje se oekuje da obiljei novu epohu ljudske civilizacije nadilazi materijalistiki, individualistiki i utilitaristiki svjetonazor, koji je svoju kulminaciju doivio u ultraliberalnoj ideologiji globalnog kapitali-zma. Meutim, taj novi svjetonazor ne podrazumijeva uniformnu interpretaciju svijeta, odnosno, jedinstvenu teoriju ili model politike, gospodarske i soci-jalne organizacije ljudskog drutva. Naprotiv, ideoloki, politiki, kulturni i vjerski pluralizam i tolerancija predstavljaju jedno od njegovih bitnih obiljeja. Ali ono, na emu novi svjetonazor inzistira su odreena temeljna univerzalna humana i etika naela, koja ukljuuju potpunu afirmaciju ljudske slobode i ravnopravnosti, drutvenu pravdu i toleranciju.

Namjera autora ove knjige bila je objasniti zainteresiranom itatelju filozofske, religijske, znanstvene i drutvene korijene nekonvencionalnih (alternativnih) pogleda, doktrina i pokreta, koji predstavljaju idejni okvir nove svjetonazorske paradigme (Prvi dio), potom, to potpunije prikazati njihov sadraj i ideje poevi od holistike doktrine Fritjofa Capre do humanistike vizije Ivana Supeka (Drugi dio), od indijske mistike do antropozofije Rudolfa Steinera (Trei dio) i na kraju, od holistikog i bioenergetskog poimanja ovje-ka do raznih oblika tzv. komplementarne, integrativne medicine (etvrti dio).

Koliko god sve te nekonvencionalne doktrine, pogledi i pokreti bili

raznoliki, povezuju ih ova zajednika obiljeja:

a) oni se u temeljnim svjetonazorskim stavovima bitno razlikuju od vladajue materijalistike i utilitaristike paradigme;

b) oni ne prihvaaju stajalite da se svijet i ovjek mogu reducirati na svoj materijalni, fiziki aspekt, ve smatraju da oni imaju i svoju nevidljivu, transcendentnu dimenziju;

c) oni smatraju da u novoj hijerarhiji vrijednosti najvie mjesta zauzi-ma ljubav, potom suut, sloboda, pravda, mir i tolerancija;

d) svi oni zastupaju naelo o jedinstvu ovjeka, prirode i Kozmosa, i na kraju;

e) svi oni tee uspostavi jednog novog modela ljudske civilizacije zasnovane na zajednikom, univerzalnom etikom kodeksu, kojeg e obiljeavati ljudska solidarnost, altruizam i tolerancija.

Sve se, u knjizi opisane nekonvencionalne ili alternativne teorije i prakse, mogu smatrati fragmentima jednog novog svjetonazorskog mozaika, odnos-no, prilozima jednoj novoj civilizacijskoj paradigmi, koja je razliita, a u nekim aspektima i sasvim suprotna vladajuoj ultraliberalnoj ideologiji globalizira-nog kapitalizma, ili kako ga naziva Joseph Stiglitz, ideologiji trinog funda-mentalizma, koji danas obiljeava zapadnu civilizaciju i koja se pokuava nametnuti itavom svijetu.

Ako ova knjiga navede ponekog itatelja na drukije promiljanje ovje-ka i svijeta koji ga okruuje, izvan okvira konvencionalnog svjetonazora, i ako mu u tome prui neke elemente za laku orijentaciju, onda je ona posti-gla svoju svrhu.

Autor

PRVI DIO

GLAVNA OBILJEJA, IDEJNI KORIJENI I DRUTVENI

UZROCI SUVREMENIH ALTERNATIVNIH

(NEKONVENCIONALNIH) DOKTRINA I POKRETA

Sve to kaem, ne bi trebalo shvatiti kao afirmaciju, ve kao postavljanje

pitanja.

Niels Bohr (1885-1962), jedan od osnivaa moderne

fizike i kvantne teorije.

Uvod

Newsweek od 23. studenoga 1998. pie da je u 1997. godini prema izvjetaju American Medical Association oko 83 milijuna Amerikanaca, odnosno oko 40% odraslih osoba koristilo usluge lijenika ili iscjelitelja tzv. nekonvencionalne ili alternativne medicine (akupunktura, kiropraktika, ho-meopatija, herbalna medicina, bioenergetska medicina, joga, meditacija itd.). Broj korisnika te tzv. nekonvencionalne ili alternativne medicine bio je vei od broja posjeta lijenicima primarne zdravstvene zatite u ustanovama tzv. kolske ili slubene medicine, a na te je usluge 1997. godine potroeno 27 milijardi US dolara. Iste godine istraivai s Harvardskog sveuilita obja-vljuju u Journal of American Medical Association od 10. listopada 1998. godine, da se tzv. alternativna medicina poela iriti u SAD 1970-tih godina i da je u 1990-tim godinama dolo do njenog eksplozivnog rasta: za to vri-jeme koritenje tih metoda poraslo je u SAD za oko 50%. I dok New Eng-land Journal of Medicine prigovara da boom alternativne medicine znai povratak iracionalnim metodama medicinske prakse, Journal of American Medical Association prihvaa herbalnu (biljnu) medicinu, jogu, akupunktu-ru i neke druge nekonvencionalne metode kao legitimne i korisne. Posljed-njih se godina u SAD i Zapadnoj Europi naroito brzo iri prakticiranje joge i meditacije. Kako pie Newsweek (22. 4. 2002.) broj joga klubova, tea-jeva i centara se u SAD u posljednjih pet godina udvostruio. O postepenom mijenjanju ranijeg izrazito negativnog stava slubene medicine prema ne-konvencionalnim metodama svjedoi osnivanje Odjela za komplementarnu medicinu na Sveuilitu u Marylandu 1997. godine (znaajan je naziv kom-plementarna medicina, dakle ne alternativna ili nekonvencionalna). S tim u vezi takoer je znaajno sve ire prihvaanje nove psiholoke kole, tzv. transpersonalne psihologije, koja se bavi viim stanjima svijesti, odnosno trans-cendentalnom, duhovnom dimenzijom ljudskog iskustva, uvodei tako u

psihologiju holistiki pristup, obuhvaajui sva tri aspekta ljudskog bia: fizi-ki, psihiki i duhovni. Britansko i Ameriko psiholoko drutvo slubeno je priznalo taj novi smjer u psiholokoj znanosti, koji se od nedavno predaje na mnogim amerikim i europskim sveuilitima.

Razmatrajui uzroke naglog porasta zanimanja za alternativnu, ne-konvencionalnu ili komplementarnu medicinu posljednjih 10-20 godina, ne izgleda sasvim uvjerljiva pretpostavka da te uzroke treba traiti uglavnom u sve veem nezadovoljstvu uslugama tzv. kolske medicine. Ima dosta indi-cija koje upuuju na zakljuak da bi taj trend na Zapadu mogao biti jedan od mnogih, moda ne najvanijih, ali svakako najvidljivijih znakova dubljih drutvenih, svjetonazorskih, filozofskih i moralnih previranja, koja obiljeavaju zapadna postindustrijska drutva krajem prolog i poetkom novog milenija. Ima dosta razloga za vjerovanje da se nova previranja i strujanja javljaju kao reakcija na sve oiglednije negativne posljedice vlada-jueg materijalistikog, mehanistikog, utilitaristikog i fragmenti-ranog poimanja svijeta, prirode, ovjeka i drutva. Izgleda da nema spora o tome da u postojeem dominantnom sustavu vrijednosti i u prak-tinom individualnom i kolektivnom ponaanju prevladava utilitarizam i egoizam nad solidarnou i altruizmom, da su materijalni interesi potisnuli moralne, duhovne i humanistike vrijednosti, da se zbog naela maksimiza-cije profita sve vie zanemaruju opedrutveni interesi, socijalna pravda, pa i opstanak planete Zemlje kao mjesta pogodnog za ivot. Te su pojave (kao odraz one druge, loe strane ljudskog bia) obiljeavale itavu ljudsku povi-jest, ali su sada s obzirom na visok stupanj znanosti i tehnologije postale opasne za sam opstanak ovjeanstva. Naime, suvremeni znanstveni i teh-noloki napredak sadri golemi potencijal kako pozitivnih tako i negativnih uinaka, koji mogu usreiti, ali i upropastiti ljudski rod. Izgleda da je ovjek dobio u svoje ruke takve moi, kojima, kako se ini, jo nije mentalno, moral-no i duhovno sposoban sigurno upravljati na trajnu dobrobit i napredak ita-vog ovjeanstva. Jednostavno reeno, izgleda da je tehnoloki i materijalni razvoj nadiao ovjekovo mentalno, moralno i duhovno sazrijevanje. Upravo je golemi znanstveni i tehnoloki napredak stvorio mogunost da navedene suprotnosti dovedu do katastrofalnih, gotovo kataklizmikih posljedica za ljud-ski rod. Ako se tome doda prevladavajui duh dananjeg vremena, koji obiljeava erozija moralnih i duhovnih vrijednosti, onda nije pretjerano zaklju-iti da nastavak postojeih trendova vodi ljudsku civilizaciju u regresiju ugroavajui sam njen opstanak.

Sve oiglednije slabosti i nedostaci zapadnog civilizacijskog modela stvaraju kod sve veeg broja ljudi osjeaj sve dublje idejne, duhovne, moralne i egzistencijalne krize suvremenog svijeta. Taj osjeaj proizvodi s jedne strane zbunjenost, dezorijentaciju, apatiju i rezignaciju, ali s druge strane potie traenje novih ideja, novih putova i pristupa kako bi se pronaao izlaz iz aktualne civilizacijske krize i osigurala bolja, sigurnija i pravednija budunost ovjeanstva. To bi moglo biti i jedno od objanjenja za pojavu i naglo irenje tijekom posljednjih desetljea tzv. alternativnih drutvenih, filozofskih, duhovnih i drugih struja i pokreta kao to su New Age, razni ekoloki, feministiki, mirovni i antiglobalistiki pokreti, alternativne metode lijeenja, naglo irenje joge i meditacije, oivljeni interes za drevna orijentalna uenja, za mistiku i ezoteriju. Svi ti pokreti izraavaju pobunu protiv raznih aspekata suvremene civilizacije, zahtijevajui vie ili manje radikalne promjene postojeeg stanja stvari. Neki od tih pokreta crpili su inspiraciju iz drevnih filozofsko-teolokih uenja, a poticaj za nove pristupe u promiljanju svijeta, prirode i ovjeka pruila su i nova znanstvena otkria, posebno teorija relativnosti i kvantna mehanika, koje sadre dalekosene filozofske implikacije. Mogua je nara-vno i drukija, pozitivnija i optimistikija percepcija stanja suvremene civi-lizacije, ali naalost za takvu percepciju, osim interesnih i ideolokih, izgleda da nema dovoljno empirijskih argumenata. O rastuoj plimi novih drutvenih i duhovnih struja svjedoi poplava literature o tim temama, u kojoj osim vri-jednih i ozbiljnih djela ima i znatan broj povrnih tekstova nastalih na valu velikog zanimanja za tu vrstu literature. Iako postoje popriline idejne i druge razlike meu navedenim strujama i pokretima i iako metafiziki i ezoterini aspekti nekih od tih pokreta mogu mnogima izgledati kontroverznim i nepri-hvatljivim, veinu njih obiljeava tenja za prevladavanjem sadanje preteno materijalistike, ego i etnocentrine, utilitaristike, takmiarske i hedoni-stike orijentacije zapadne civilizacije.

Meu najpoznatije suvremene alternativne pokrete svakako spada New Age, duhovni i drutveni pokret koji nema vrsto odreena stajalita ni programe, nema ni posebnu, jedinstvenu organizaciju ni vodstvo, ali njegove sljedbenike povezuje protivljenje vladajuem materijalistikom i utilitaristikom svjetonazoru i dogmatskim religijskim shvaanjima. Izdavake kue, speci-jalizirane za objavljivanje New Age literature, koja je veoma bogata, glavna su sredita tog pokreta, a njegovi sljedbenici djeluju preko neformalnih grupa, povremenih seminara, konvencija i New Age knjiara, objavljivanjem lana-ka i knjiga, a u posljednje vrijeme komuniciraju putem interneta. Taj pokret

obuhvaa mnoga podruja, kao to su religija, filozofija, misticizam i okulti-zam, medicina, psihologija (i parapsihologija) i ekologija. Mnoge ideje koje zastupa New Age zapravo nisu nove: one se velikim dijelom oslanjaju i crpe inspiraciju iz drevnih istonjakih filozofija/religija, iz hermetike, a takoer iz transcendentalne zapadne filozofije. Jedan od najboljih prikaza ideja New Agea je knjiga Davida Spanglera The New Age (Novo doba) (Morning-town Press, Issaquah, 1988). Pokret New Age postao je popularan tijekom 1980-tih i to, kako kau njegovi protagonisti, kao reakcija na sve veu drutve-nu i moralnu krizu suvremene zapadne civilizacije i neuspjeh instituciona-liziranih religija i sekularnog humanizma da se uspjeno suprotstave toj krizi. Iako New Age pokret nema neku jasno definiranu i koherentnu filozofiju, iako njegovi sljedbenici mogu pripadati raznim kranskim i drugim religija-ma ili se mogu smatrati agnosticima, veinu njih ipak povezuju vie ili manje zajedniki svjetonazorni stavovi (ili neki od tih stavova), koji se mogu ovako opisati:

a) vjerovanje da je izvor svega postojanja neka kozmika, inteligentna i kreativna boanska energija, koju nije mogue jasno definirati ni opisati;

b) boanska iskra postoji, iako veoma razliitog intenziteta, u svim biima i stvarima;

c) sva se ovjekova dobra i loa djela nagrauju odnosno kanjavaju tijekom sljedeih ivotnih ciklusa (reinkarnacija) ili u drugom viem, duhovnom svijetu;

d) temelj ovjekovih fizikih i mentalnih funkcija je suptilna energija, nevidljiva veini ljudi, koja zrai oko ljudskog tijela i o kojoj ovisi ovjekovo tjelesno i duevno zdravlje;

e) vjerovanje u personalnu evoluciju i transformaciju, t.j. u mogunost da ovjek odreenim metodama postigne vie stanje svijesti, u kojem se aktivira njegov vii spoznajni i spiritualni potencijal s novim spoznajnim moi-ma i mogunou uvida u drugu viu dimenziju postojanja;

f) holistiko shvaanje ovjekovog zdravlja i bolesti, t.j. vjerovanje da zdravlje u krajnjoj liniji ovisi o ravnotei tijela, uma i duha, da je poremeaj te ravnotee uzrok bolesti i da stoga treba teiti njenom ouvanju;

g) nunost ouvanja ekoloke ravnotee i zdravlja planete Zemlje, na koju se gleda kao na ivi organizam (koncept Geje *);

h) vjerovanje da sve religije predstavljaju razliite putove koji vode istom cilju, zbog ega se predvia stvaranje u budunosti jedne univerzalne religije;

* G e j a - u starogrkoj mitologiji boginja Zemlje - prim.ur.

i) vjerovanje da e u nastupajuoj eri Vodenjaka (Aquarius) doi do novog svjetskog poretka (New Age), koji e obiljeavati odsustvo ratova, siromatva, gladi, rasne, religiozne, spolne i svake druge diskriminacije.

Iako ideja o dolasku savrenog Novog doba moe izgledati kao nere-alna i naivna iluzija, ipak vjera u mogunost ovjekova moralnog i duhovnog usavravanja i mogunost stvaranja boljeg, pravednijeg i humanijeg drutva, koju gaje i za ije se ostvarenje zalau sljedbenici New Agea, zasluuje panju i uvaavanje. Meutim, zbog odbacivanja mnogih aspekata zapadne civiliza-cije i zagovaranja nekih ideja suprotnih duhovnoj tradiciji Zapada, mnogi autori smatraju New Agea kontroverznim i tetnim pokretom. Najdalje u kritici New Agea otiao je C. E. Cumbey u svojoj knjizi The Hidden Dan-gers of Rainbow: The New Age Movement and Our Coming Age of Barbarism (Huntington House, Los Angeles, 1983), optuujui ga za ugroavanje kranstva i temelja zapadne civilizacije.

Naziv alternativan ili nekonvencionalan trai objanjenje: pod tim se nazivom u ovom tekstu podrazumijevaju takve ideje, pokreti i djelovanja, koja izlaze iz okvira vladajuih ideja i stavova koje zastupaju znanstvene, politike i drutvene elite, a i preteni dio javnosti u zapadnim zemljama. Iako se postepeno probijaju na povrinu, alternativne odnosno nekonven-cionalne ideje i pokreti jo su uvijek na marginama intelektualnih, kulturnih i drutvenih zbivanja, esto ignorirani, osporavani ili a priori odbacivani kao iracionalni ili irelevantni. Ali bez obzira to se dakle radi o nekoj vrsti disi-dentskih intelektualnih, duhovnih i drutvenih strujanja, smatramo da ona zasluuju da ih se paljivo proui i vidi u emu se sastoji njihova filozofska, metafizika, ontoloka, moralna i drutvena sutina.

Suvremeni protagonisti nekonvencionalnih intelektualnih i duhovnih struja, koji smatraju da je svijetu potrebna nova svjetonazorna paradigma, temelje svoja razmiljanja uglavnom na ovim pretpostavkama:

a) Suvremena zapadna civilizacija nalazi se u sveopoj krizi, prven-stveno zbog materijalistikog, utilitaristikog i hedonistikog poimanja svijeta i ivota (utilitarizam je etiko uenje koje dri da je korist odnosno dobitak osnova morala, a hedonizam je filozofski smjer koji smatra ugodnosti i uivanje najveim dobrom i idealom);

b) Izlaz iz suvremene civilizacijske krize treba meu ostalim traiti u reafirmaciji moralnih naela i duhovnih vrijednosti drevnih religijskih

uenja; c) Mnoge hipoteze transcendentalnih antikih helenistikih filozofa

kao Heraklita, Sokrata, Platona, Plotina i novovjekih idealistikih filozofa kao na pr. Spinoze, Kanta, Goethea i Schellinga postaju ponovno aktualne;

d) Otkria teorije relativnosti i kvantne teorije dovela su u pitanje temelje vladajueg materijalistikog, mehanistikog i deterministikog svjetonazora.

Fritjof Capra, nuklearni fiziar i filozof, smatra da dostignua su-vremene fizike zahtijevaju radikalnu reviziju temeljnih shvaanja o prirodi i ovjeku. Kako on istie, kvantna je fizika pokazala da se vrste materi-jalne estice klasine fizike na subatomskoj razini pretvaraju u valovite obrasce vjerojatnosti, to dovodi u pitanje klasino shvaanje materije. Capra naglaava da kvantna teorija upuuje na promatranje Svemira kao zamrene mree odnosa izmeu razliitih dijelova jedinstvene cjeline, u kojoj se nijedna estica ne moe smatrati izdvojenom jedinkom, ve jedino dijelom integralne cjeline. On je takoer doao do zakljuka da novi pojmovi u fizici pokazuju iznenaujuu slinost s idejama istonjakih religija. Nasuprot materijali-stikom, mehanistikom i fragmentistikom gledanju na prirodu, svijet i ovje-ka, kakvo prevladava u zapadnoj civilizaciji, istonjako poimanje svijeta je oduvijek bilo holistiko i organsko, polazei od stanovita da su sve stvari i dogaaji meusobno povezani i da su vidljive pojave samo manifestacija jedne vie, konane Stvarnosti. Pored toga Capra ukazuje i na jednu drugu bitnu razliku izmeu zapadnog i orijentalnog miljenja: dok na Zapadu tije-kom posljednja tri stoljea prevladava racionalan i empirijski nain spoznaje utemeljen na iskustvu i razumu, na Istoku se prednost daje izravnoj spoznaji stvarnosti, koja nadilazi intelektualno miljenje i osjetilno iskustvo.

Kriza aktualnog modela zapadne civilizacije

Simptomi krize zapadne civilizacije sve su brojniji. Znanstveni i tehno-loki napredak doveo je dodue do bitnog poveanja materijalnog standarda u gospodarski i tehnoloki razvijenim zemljama, ali je produbio jaz izmeu bogatih i siromanih slojeva i zemalja, opasno je ugrozio prirodnu ravnoteu i prvi put u povijesti otvorio mogunost samodestrukcije ljudskog roda. Posljednjih su desetljea izgubile vjerodostojnost vodee ideologije 19. i 20. stoljea: totalitarni model socijalizma, liberalizam i konzervativizam (da se ne spominje faizam i nacizam). Socijalistika se ideja u svojoj totalitarnoj ver-ziji kompromitirala zbog guenja ljudskih sloboda i demokracije, kao i zbog ekonomske neuinkovitosti, a liberalizam u svojoj neoliberalnoj odnosno ultraliberalnoj verziji zbog podreivanja drutvene pravde i solidarnosti interesima kapitala. Mnogi autori smatraju takoer da su i konzervativne ideje, koje stavljaju teite na naciju i nacionalnu dravu, zastarjele i u ne-skladu s aktualnim trendom globalizacije. ini se da politike i druge institu-cije suvremenog drutva sve vie gube kredibilitet, to zajedno s erozijom vodeih ideologija vodi sve veoj dezorijentaciji i rezignaciji velikog dijela stanovnitva, ali s druge strane stvara pogodno tlo za pojavu novih ideja i pokreta. (Prema anketi koju je 2002. godine proveo Gallup International u 47 zemalja po narudbi Svjetskog ekonomskog foruma, veina anketiranih graana nema povjerenje u svoje vlade, parlamente, politike stranke, medije ni u vjerske institucije). Aktualni, kako izgleda nezaustavljivi proces globalizacije izaziva mnoge nedoumice i sumnje u pogledu njenih motiva, sadraja i uinaka. Izgleda da nije sporno, usprkos kompleksnosti uzroka, prirode i posljedica globalizacije, da je njen glavni pokreta i korisnik meu-narodni financijski kapital i transnacionalne megakorporacije.

Najznaajnije tendencije zapadne civilizacije, koje obiljeavaju kraj 20. i poetak 21. stoljea, mogle bi se u saetom obliku ovako opisati:

- Kolaps totalitarnog, etatistikog socijalistikog modela u idejnom i praktinom pogledu. Taj model nije se mogao dugorono odrati ni na politikom niti na ekonomskom planu. Politiki je na dugi rok bio neodriv zbog potiskivanja politikih sloboda, zbog svoje autokratske i totalitarne pri-rode, a u ekonomskom pogledu nije bio u stanju drati korak s tehnolokim i ekonomskim razvojem zemalja s trinim gospodarstvom. Taj model je bio osuen na propast pored ostalog i zbog sve veeg zaostajanja ivotnog stan-darda stanovnika. Nagli kolaps autokratskog, etatistikog socijalistikog mode-la izazvao je previranje u zapadno-europskom socijal-demokratskom pokre-tu. Neko je vrijeme izgledalo da je Tony Blair naao uspjenu formulu su-vremene socijal-demokracije u modelu tzv. treeg puta. Meutim grki filo-zof Panajotis Kondylitis (1943-1998) ocjenjuje taj model samo kao blau verziju reganizma i taerizma, odnosno kao priklanjanje socijal-demokracije neoliberalnoj doktrini, toj pobjednikoj ideologiji nakon zavretka hladnog rata, odnosno nakon poraza socijalistikog projekta1). Prema Kondylitisu europ-ska se ljevica bitno promijenila, prilagodivi se u uvjetima globalizacije domi-naciji amerikanizma i tako se odrekla svoje marksistike batine.

- Sve vea upitnost dugorone odrivosti kapitalistikog i liberali-stikog modela u njegovoj suvremenoj neoliberalnoj, odnosno ultraliberalnoj ili globalistikoj varijanti. Taj model slui prvenstveno interesima meu-narodnog financijskog kapitala i transnacionalnih korporacija, kojima je sve drugo podreeno. Oigledno je da u neoliberalnom ekonomskom modelu vlada darvinistiko naelo preivljavanja najjaeg, bez previe obzira za one slabije. Spomenuti filozof P. Kondylitis smatra da neoliberalizam, kao danas dominantna ideologija u zapadnim drutvima, znai potpuno naputanje su-tine liberalizma, te vodee ideologije Zapada u dvadesetom stoljeu, koju je obiljeavala otvorenost drutva, jednake anse, blagostanje i socijalna prava za sve graane. Suvremeni neoliberalizam zaboravio je te izvorne vrijedno-sti liberalizma, dajui apsolutnu prednost ekonomskoj efikasnosti i maksi-malizaciji profita. Kondylitis oznaava suvremenu globalizaciju kao trijumf neoliberalne ideologije. No on vjeruje da e pobjeda naela neoliberalizma dovesti na kraju do propasti zapadne civilizacije. Slinu skepsu u pogledu sadanjeg civilizacijskog modela izraava i Miroslav Radman, jedan od vodeih svjetskih molekularnih biologa i lan Francuske akademije znanosti, koji kae: Vidim veliku opasnost, no moda to i nije opasnost, moda je to i poeljno, da sistem kakav je sada kolabira. Pod tim sistemom on podrazu-mijeva dananje stanje hegemonije kapitalizma amerikog stila, u kojem

postoje dvije drutvene kaste: ljakeri, kreativci materijalnih i duhovnih do-bara i kasta upravljaa, menedera, parazita, koji svojim radom ne stvaraju nita. (Globus, 8. studenog 2002.).

- Ubrzani proces globalizacije (u 90-im godinama prolog stoljea opseg meunarodne trgovine se udvostruio, a opseg meunarodnih novanih transakcija uetverostruio), vodei sve veoj internacionalizaciji trgovine, privreivanja, financijskih tokova i komunikacija, kao i globalnoj kulturnoj homogenizacij i s anglo-amerikim akcentom (80% filmova prikazanih u Europi u 1999. godini bili su ameriki filmovi, dok je svega 1% filmova prika-zivanih u SAD bilo europskog porijekla). Ne izgleda pretjerana tvrdnja kritiara suvremene globalizacije, da tim procesom upravljaju uglavnom interesi jedi-ne preostale svjetske supersile, SAD, koja sa svega 5% udjela u svjetskom stanovnitvu uestvuje sa 43% u ukupnoj svjetskoj proizvodnji dobara i uslu-ga, s 50% u ukupnim svjetskim rashodima za istraivanje i razvoj a njeni vojni rashodi su jednaki zbroju takvih rashoda svih ostalih drava zajedno. Ekonomska i politika mo se s nacionalnih drava prenosi na udaljene cen-tre moi u obliku uprava transnacionalnih korporacija i birokracije raznih meunarodnih institucija koje su izvan utjecaja javnosti i graana. Joseph Stiglitz, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju u 2001. godini uvjerljivo je pokazao kako Meunarodni monetarni fond i Svjetska banka, dvije najutjecaj-nije institucije u globalnim ekonomskim kretanjima, naroito u odnosu na nerazvijene i tranzicijske zemlje, stavljaju interese meunarodnog fi-nancijskog kapitala ispred interesa siromanih zemalja.2)

- Tendencija privatizacije i komercijalizacije gotovo svih materijalnih i intelektualnih resursa i podruja ljudske djelatnosti u skladu s neoliberalnom ekonomskom doktrinom, koja daje apsolutnu prednost naelu ekonomske efikasnosti i maksimizacije profita pred naelom socijalne pravde, ljudske solidarnosti i ouvanja prirode, odnosno apsolutnu prednost individualnom, privatnom interesu pred zajednikim, drutvenim interesom. Kako je daleko otila u SAD dominacija privatnih, komercijalnih interesa nad sferama koje su se do nedavno smatrale opim, javnim dobrom pokazao je u svojoj ne-davno objavljenoj knjizi David Bollier.3) On navodi sluaj Interneta, koji je privatizirala korporacija Microsoft, iako je itav sistem razvijen u amerikim sveuilitima uz pomo federalnog budeta. Slian je sluaj s lijekom protiv raka, Taxolom, koji je takoer razvijen zahvaljujui dravnom financiranju, ali goleme profite proizvodnjom tog lijeka zarauje privatna korporacija Bristol

Meyers. I najnoviji sluaj: privatne korporacije pokuavaju privatizirati, komer-cijalizirati i proizvoditi velike profite koritenjem nedavno otkrivenih podata-ka o ljudskom genomu, iako je izvan svake sumnje da bi genetski kod trebao ostati javno dobro.

- Rastui jaz izmeu bogatih i siromanih drutvenih slojeva i zemalja usprkos eksplozivnom napretku znanosti i tehnologije (ili moda upravo zato, jer daleko najvee koristi od tog napretka imaju bogati slojevi i bogate zem-lje). O rastuem jazu izmeu bogatih i siromanih zemalja svjedoi podatak da se taj jaz mjeren visinom per capita dohotka od 1960. do 1999. godine u prosjeku poveao za oko etiri puta, a u pojedinim sluajevima on je golem: u SAD je per capita dohodak na pr. 1999. godine iznosio 33 900 $, a u Ruandi 720 $, dakle gotovo 50 puta manje). A to se sve dubljeg jaza izmeu bogatih i siromanih slojeva u tzv. razvijenim zemljama tie, ameriki eko-nomist Lester Thurrow iznosi podatak, da je raspon u prihodima izmeu najbogatijih pet posto Amerikanaca i onih pet posto na dnu dohodovne ljestvice 1999. godine bio za 50% vei u odnosu na 1970. godinu.4) Najnoviju poraznu sliku rastueg ponora koji dijeli bogate od siromanih zemalja prua pub-likacija Ujedinjenih naroda Izvjetaj o najmanje razvijenima 2002.: bi-jeg iz siromatva. Prema tom izvjetaju broj ljudi koje ive s manje od jed-nog dolara na dan u posljednjih se 30 godina udvostruio. Danas 1,2 mili-jarde ljudi u ovom svijetu nevienog tehnolokog razvoja ivotari s manje od jednog dolara na dan, a daljnjih 2,8 milijarda ljudi s manje od dva dolara na dan, to zajedno ini gotovo polovicu svjetskog stanovnitva. S druge strane, manje od 10% svjetskog stanovnitva ivi s dnevnim dohotkom od 80-100 dolara na dan. To je dovelo do apsurdne situacije: dok je u siromanim zem-ljama velik problem pothranjenost znatnog dijela stanovnitva (naroito djece), a esto i glad, u bogatim zemljama je problem suprotan, tu se naime procje-njuje da je oko 40% ljudi gojazno, to uzrokuje velike zdravstvene probleme.

- Rastua opasnost za goli opstanak ljudskog roda na ovoj planeti zbog goleme razorne moi nuklearnog oruja. Atomske bombe baene 6. kolovoza 1945. godine na Hiroimu i tri dana kasnije na Nagasaki bile su stravino upozorenje ovjeanstvu o gotovo neogranienom destruktivnom potencijalu demonskih sila koje je oslobodio znanstveni i tehnoloki napredak. Ti su gradovi sa 542 000 odnosno 260 000 stanovnika u hipu potpuno unite-ni, a njihovo stanovnitvo ubijeno, osakaeno ili oboljelo od posljedica radi-jacije. Usprkos meunarodnim sporazumima o zabrani pokusa nuklearnim

orujem i ograniavanju nuklearnog arsenala, injenica da postoje takve zalihe nuklearnog oruja koje su vie nego dovoljne za unitenje ivota na Zemlji i da takvo oruje posjeduje sve vei broj zemalja u uvjetima nepresta-nih globalnih, regionalnih i lokalnih konflikata, predstavlja stalnu opasnost apokaliptikih razmjera.

- Devastacija prirode i naruavanje ekoloke ravnotee dobilo je posljed-njih desetljea zabrinjavajue, gotovo alarmantne razmjere. Cijena koja se plaa za eksplozivni tehnoloki i ekonomski rast i za naglo poveanje mate-rijalnog ivotnog standarda (to je privilegija tzv. razvijenog svijeta, dok posljedice trpe svi) u pogledu iscrpljivanja prirodnih resursa i degradacije ekosustava je veoma visoka. Da je prijetnja globalnog zatopljenja zbog efekta staklenika uzrokovanog emisijom tzv. staklenikih plinova realna, usprkos stanovitih strunih sporenja, pokazuje sluaj Maldiva, koraljnih otoka u Indij-skom oceanu. Ti otoci s nadmorskom visinom od prosjeno jednog metra tonu na oigled svojih stanovnika zbog porasta razine oceana, tako da se razmatra mogunost iseljavanja stanovnitva u Australiju (Newsweek, 25. 2. 2002.). Ekolozi upozoravaju na dugorone posljedice globalnog zatopljava-nja, koje e najtee pogoditi siromane zemlje oko ekvatora. Ipak, vlada SAD-a odbila je pod pritiskom energetskog lobija ratificirati protokol iz Kyo-ta, koji predvia smanjenje emisije tzv. staklenikih plinova (uglavnom ugljinog dioksida koji nastaje spaljivanjem ugljena i naftnih derivata). Zbog zatite interesa tzv. Big Oil korporacija smanjenje emisije ugljinog dioksida preputeno je dobrovoljnim mjerama samih tih korporacija. Posljedica takve politike bit e prema procjeni amerikog Centra za klimatske promjene (Cen-ter for Climate Change) poveanje emisije ugljinog dioksida u SAD za 30% u odnosu na 1990. godinu. Koliina ugljinog dioksida to se isputa u atmosferu i koji stvara stakleniki tit uzrokujui prijetee klimatske promjene, porasla je posljednjih desetljea za gotovo etiri puta. ivot na zemlji ugroava takoer proces brze deforestacije, naroito brzog unita-vanja prauma, koje su plua nae planete. Ubrzan je i proces dezertifika-cije: procjenjuje se da se u svijetu godinje vie od 13 milijuna jutara zemlje pretvara u pustinju. Zagauje se zrak, voda i tlo, smanjuje se i raznolikost biljnih i ivotinjskih vrsta. Vie nema spora o globalnom zagrijavanju kao to to potvruju najnovija istraivanja klimatologa, biologa i geologa (vidi a-sopis Science od svibnja 2002.). Tijekom 90-tih godina prolog stoljea zabiljeeno je da u Engleskoj mnoge biljke cvatu mnogo ranije nego prethod-nih godina, a takoer je primijeeno da ledenjaci Grenlanda ubrzano kliu u

ocean. Nije stoga pretjerano upozorenje da naoj planeti, ako se nastave aktualni trendovi, prijeti ekoloka katastrofa.

- Opsjednutost materijalnim, kvantitativnim, vanjskim aspektima i vri-jednostima individualnog i drutvenog ivota na raun kvalitativnih, kulturnih, moralnih i humanih vrijednosti. Ta se opsesija na individualnoj razini mani-festira prvenstveno u jednostranoj usmjerenosti na stjecanje i gomilanje materijalnih dobara, a na drutvenoj razini u usredotoenosti na neprestano poveanje proizvodnje, trgovine i profita, esto bez obzira na ekoloke, soci-jalne i psiholoke posljedice. I dok je takvo nastojanje razumljivo u zemljama koje imaju per capita dohodak deset ili pedeset puta nii od najbogatijih ze-malja, nema puno opravdanja za daljnje poveanje dohotka u zemljama s 30 000 ili vie dolara per capita dohotka, pogotovo ako je to praeno daljnjim iscrpljivanjem ogranienih prirodnih resursa i upropatavanjem okolia. No usprkos golemom materijalnom napretku, upitno je li to silno materijalno bogat-stvo uinilo stanovnike ekonomski najrazvijenijih zemalja mnogo sretnijima, barem sudei po podacima Svjetske zdravstvene organizacije. Naime pre-ma tim podacima mentalna su oboljenja, naroito depresija (koja se moe uzeti kao jedan od indikatora osjeaja sigurnosti, mira, ivotnog zadovoljstva i sree) posljednjih je godina u naglom porastu u zapadnim zemljama tako da je u 2000. godini izbila na elo liste najeih bolesti. To naroito vrijedi za SAD, gdje prema navedenim podacima gotovo polovica graana u dobi izmeu 15 i 55 godina pati od nekog mentalnog poremeaja, a oko 30 miliju-na ljudi redovito uzima najnoviji, uveni antidepresiv Prozac.

- Informatika, genetika i openito znanstvena revolucija otvaraju sasvim nove perspektive za napredak ovjeanstva, ali isto tako velike prob-leme i opasnosti. Ta je opasnost naroito aktualna u sluaju genetike i bio-tehnologije, koje posljednjih godina doivljavaju spektakularni razvoj. Taj razvoj svakako otvara velike nove mogunosti u spreavanju bolesti i njihovog li-jeenja, ali i velike opasnosti zloupotrebe s moguim kobnim i dalekosenim posljedicama za ljudski rod. Da bi prevladali pozitivni uinci skokovitog znanstvenog i tehnolokog napretka, bile bi potrebne bitne promjene u vlada-juem sustavu vrijednosti u smislu uspostavljanja ravnotee izmeu individu-alnih i kolektivnih interesa i ciljeva; ravnotee izmeu ekonomske efikasno-sti (odnosno profita) s jedne strane i socijalne pravde i ouvanja prirode s druge strane; ravnotee izmeu materijalnih, kulturnih i duhovnih vrijednosti; ravnotee izmeu kratkoronih i dugoronih interesa i ciljeva. Ukoliko ne bi

dolo do navedenih promjena u sustavu vrijednosti, t.j. ukoliko bi se nastavila dominacija individualnog i partikularnog interesa nad zajednikim dobrom i ako bi nadalje vladala opsesija materijalnim aspektima ivota i konzumeri-zam, onda bi aktualni eksplozivni rast znanosti i tehnologije mogao odvesti ovjeanstvo na put jo vee dehumanizacije, a moda i do kolapsa posto-jeeg modela civilizacije.

Genezo i glavno obiljeja velikih svjetskih religija

Protagonisti i sljedbenici nekonvencionalnih uenja smatraju da na Zapadu posljednja tri stoljea prevladava materijalistiki monizam* , na kojem se temelji i suvremena znanost, dok budunost prema njima pripada transcendentalnom monizmu. Filozofski, metafiziki, spiritualni, a pogo-tovo ezoteriki i mistiki aspekti nekonvencionalnih doktrina mogu naravno biti predmet rasprave i sporenja (jer ni za jednu svjetonazornu odnosno metafiziku paradigmu nema neosporivih racionalnih ili empirijskih dokaza), no ono to nije sporno to je njihov moralni i humanistiki sadraj i poruka. Opredjeljenje za ovaj ili onaj svjetonazor ovisi o osobnim mentalnim, duhov-nim i intelektualnim predispozicijama i sklonostima kao i o vanjskim okolno-stima i utjecajima (tradicija, obitelj, kola, drutvena okolina, literatura itd.) i stoga su u tom pogledu pluralizam i tolerancija prirodni i neizbjeni. Izgleda da definitivni odgovori na pitanja o krajnjem porijeklu, prirodi i smislu Koz-mosa i ovjeka ostaju izvan domaaja ljudskog razuma: Ignoramus et ig-

norabimus (ne znamo i neemo znati) rekao je francuski fiziar 19. stoljea, Du Bois-Reymond. Mnogi ljudi stoga odgovore na ta pitanja nastoje pronai na spiritualnoj razini, pomou vjere, intuicije (ili po nekima pomou intellect superieure) ili pomou direktnog spiritualnog saznanja odnosno prosvjet-ljenja.

Pored istih ili slinih moralnih naela, mislioce i protagoniste nekon-vencionalnih uenja i pokreta povezuju takoer isti ili slini filozofsko-metafi-ziki pogledi na svijet, prirodu i ovjeka, koji se oslanjaju uglavnom na tri izvora:

a) drevna orijentalna spiritualna tradicija; b) klasini grki filozofi idealistike odnosno transcendentalne orijent-

acije (Heraklit, Platon, Plotin, Pitagora); i

' Monizam, filozofsko uenje koje za temelj svih pojava u svijetu priznaje jedno naelo: ili materija ili duh. - (B.Klai: Rjenik stranih rijei, N Z M H 2001. god.)

c) europski filozofi i mislioci sline orijentacije (Spinoza, Schelling, Kant, Goethe, Kierkegaard, K. Jung).

Za autore ije se misli izlau u ovom tekstu moglo bi se rei da poka-zuju ove spiritualne afinitete: Belu Hamvasa, maarskog filozofa i knjievnika nadahnjuje uenje gotovo svih drevnih duhovnih tradicija; Fritjof Capra, ameriki fiziar i filozof nalazi u svojim razmiljanjima mnoge dodirne toke sa hinduizmom i taoizmom; Ken Wilber, ameriki svestrani znanstvenik i. filozof deklarirani je budist; Bede Griffits, engleski teolog, filozof i mistik temelji svoj svjetonazor na kranstvu i hinduizmu; a Scott Pecka, ame-rikog psihologa najprije je privukao budizam, da bi se kasnije priklonio iz-vornom kranskom uenju.

Za bolje razumijevanje nove svjetonazorne paradigme, kako svoje poglede nazivaju mislioci nekonvencionalnih doktrina, bit e stoga korisno izloiti ukratko glavne ideje njihovih misaonih uzora. Ono to se moe ne-dvojbeno razabrati iz tekstova autora nove paradigme je da oni ne tee reafirmaciji institucionalnih, formalnih, mitolokih i ritualnih elemenata ve-likih svjetskih religija, nego njihovih najplemenitijih moralnih i najviih duhovnih vrijednosti. Od spiritualnih izvora nove paradigme ovdje u saeto opisati bitne elemente est svjetskih religija: hinduizma, budizma, taoizma, judaizma, kranstva i islama.

Hindusi smatraju da Vede, najstariji sveti spisi, nastali oko 1500 godi-na pr. Kr., predstavljaju objavu Brahmana, najvieg izvora svega postojeeg, koju su prihvatili mudraci zvani riji. Brahman se u poetku shvaao kao personalizirani bog, dok je kasnije prevladala njegova percepcija kao neod-reene i bezline stvaralake sile, koja je uzrok, poetak i temelj svakog postojanja. Glavna su svojstva Brahmana odreena sanskrtskim rijeima sat, it i ananda, koje se obino prevode kao bitak, svijest (um) i blaenstvo (radost). Prema tome, Brahman se shvaa kao isti Bitak, isti Um i isto Blaenstvo. Vede nauavaju da u svakom ovjeku boravi boansko Ja, koje se naziva atman. Postoje etiri puta spoznaje i spajanja s Brahmanom:

a) nana joga, koja znai put znanja o vioj Stvarnosti, o Brahmanu i to u pravilu uz pomo duhovnog uitelja, gurua;

b) bhakti joga je put pobonosti i odanosti odreenom bogu (najee

Vini ili ivi); c) raa joga, u kojoj se ovjek uzdie iznad osjetilnog svijeta i doivljava

nadsvjesno stanje u kojem spoznaje istinu o svojoj boanskoj prirodi, o atmanu i o svom jedinstvu s Brahmanom; i

d) karma joga, t.j. put nesebinog djelovanja i injenja dobrih djela.

Svaki ovjek moe odabrati jedan od navedena etiri puta prema svo-jim sklonostima i mogunostima. Sva etiri puta podrazumijevaju potiskiva-nje elja i osloboenje od tjelesnih poriva i strasti. Prvobitni oblik iskonskog postojanja bila je kozmika misao, odnosno kozmiki um, koji je izvor ne-prestane kozmike stvaralake aktivnosti. Pojedinane due dio su nepromje-nljive i vjene Jednote, a ono to spaja sve pojedinane due u jednu jedin-stvenu kozmiku Duu je ljubav. Jedno od bitnih obiljeja hinduizma je zakon karme, prema kojem svaka ovjekova misao, rije i djelo uzrokuje posljedice, dobre ili loe, koje se manifestiraju u iduem utjelovljenju due u fiziko tijelo, u iduoj reinkarnaciji. Sebina i zla djela uzrokuju nagomilavanje loe karme, dok dobra djela i dobrovoljna patnja raspruju lou karmu prido-nosei ienju due. Nakon vie ciklusa reinkarnacije, kad se dua potpuno oisti od loe karme i oslobodi vezanosti uz tjelesne, materijalne uitke, ona se uzdie u duhovni svijet, u vjeno blaenstvo.

Osniva budizma, Siddharta Gautama, poznat kao Buddha (to znai probuen ili prosvijetljen) roenje oko 650. godine pr. Kr. kao sin boga-tog rade. Mlade je dane proveo u bogatstvu i raskoi, dok se nije na svojim putovanjima suoio s patnjama obinih ljudi. To ga je toliko potreslo da je napustio oev dvorac, raskoan ivot i porodicu smatrajui da su ivotni uici neprihvatljivi dok na svijetu postoji toliko patnje i nepravde. Posvetio se jogi i meditaciji, dok nije pod drvetom nazvanim bodhi doivio prosvjetljenje i spoznaju etiri istine: spoznaju patnje, izvor patnje, mogunost osloboenja od patnje i put koji vodi do osloboenje od svake patnje.

Nakon prosvjetljenja Gautama je etrdeset godina putovao sa svojim sljedbenicima Indijom ivei kao redovnik-prosjak i uitelj. Budistiko ue-nje nije usredotoeno na tovanje boanstva; ni Buddha nije sam sebe smat-rao bogom, ni boanskim posrednikom ili poslanikom. On se smatrao obi-nim ljudskim biem, koje se probudilo iz tame neznanja i zabluda, da bi ivjelo ivotom slobodnim od sebinosti, neznanja i pohlepe. Sr budizma su etiri plemenite istine, koje je Buddha otkrio meditirajui pod drvetom

bodhi. Prva je istina spoznaja patnje: po Buddhinim rijeima roenje je pat-nja, starost je patnja, bolest je patnja, briga, bijeda, nevolja i oaj su patnje; ne postii ono za im teimo takoer je patnja. Druga se istina bavi nastankom patnje, koja prema Buddhinom uenju ima svoj izvor u elji, udnji osjetila i u neznanju. Trea se istina bavi osloboenjem od patnje, to je glavni cilj sljed-benika budizma. Konano osloboenje od patnje, a to je etvrta istina, znai prestanak ciklusa ponovnog roenja i ulazak u blagoslovljeno stanje nirvane. Do tog stanja vodi osmerostruki put, koji se sastoji u ispravnoj spoznaji, ispravnom miljenju, ispravnom govoru, ispravnom djelovanju, ispravnom nainu ivota, ispravnom zalaganju, ispravnim namjerama i ispravnoj medi-tativnoj sabranosti. Osmerostruki put je u biti usmjeren na tri stvari: moral-nost, duhovnu disciplinu i znanje. Prema Buddhinom uenju svaki je dio Svemira, ukljuujui i ovjeka, podloan neprekidnim promjenama i na kraju propasti. Svemir i priroda sastoje se od bezbroj pojedinanih elemenata, koji su u stanju neprestanog protjecanja, meusobnog spajanja i razdvajanja. U moralnom pogledu u budizmu vrijedi, kao i u hinduizmu, zakon karme, prema kojem dobra djela izazivaju dobro ponovno roenje, a zla djela lou reinkar-naciju. Kroz reinkarnaciju sva ljudska bia snose dakle posljedice svojih rani-jih djela. Cilj ljudskog ivota je postii nirvanu, koja se shvaa kao preobraeni, vii oblik svijesti i postojanja bitno drukijeg od materijalnog svijeta. U nirva-ni se doivljava potpuno osloboenje od svih elja i svake patnje; to je poslje-dnje, blagoslovljeno ovjekovo utoite.

Prema velikoj kineskoj filozofiji i religiji, taoizmu cilj je ivota doivjeti slobodu, besmrtnost i jedinstvo s Taom. Tao je metafiziki pojam, univer-zalno naelo koje upravlja Svemirom; on je kreativna sila, poetak i kraj svega postojeeg, potpuna i sveobuhvatna kozmika Cjelina. Tao se moe doivjeti jedino u mistinoj ekstazi. ivjeti u skladu s Taom znai ivjeti smireno, uravnoteeno, radosno i jednostavno u svojim zahtjevima, potrebama i na-vikama, s potovanjem prema drugim ljudima. Tao se manifestira u svim stvarima i biima u obliku koji se naziva Te. Osoba u kojoj se Te nalazi u obilnoj mjeri ivi u savrenoj harmoniji sa svojom izvornom prirodom, s Taom. Metode pomou kojih se moe postii potpuna sloboda, besmrtnost i jedin-stvo s Taom ukljuuju posebnu dijetu, kontrolu disanja, meditaciju, seksualnu disciplinu, alkemiju i upotrebu magijskih talismana. Taoistiki mudrac i

pjesnik Li ing kae: Da bi spoznao Tao, meditiraj i smiri um. Spoznaja dolazi s ustrajnou. Kad dosegne prosvjetljenje, ne priaj mnogo o tome. ivi na svoj nain, uz poniznost i dubinu i nagrada prirodno slijedi. Jednota je temeljno naelo taoizma i uzorak za ljudsko ponaanje. Glavni izvor taoist-ikog uenja su djela najpoznatijeg taoistikog mislioca i uitelja Lao Cea, koji je ivio u 6. stoljeu pr. Kr., u kojima se istie iracionalnost zbivanja u prirodi i ovjeku, iz ega proizlazi i nemogunost racionalne spoznaje tih zbivanja. Lao Ce kae: Putovi ljudi su uvjetovani putovima Neba, putovi Neba putovima Taoa, a Tao je nastao sam. Tao se shvaa kao zbir svih stvari koje postoje i koje se neprestano mijenjaju. Neprekidno mijenjanje svega bitno je obiljeje taoistikog uenja, to izraavaju ove rijei taoist-ikog mudraca eng Jia: Sve se stvari izmjenjuju i mijenjaju, ni trenutak ne prestajui, obrui se, jurei i prolazei, odnesene daleko i vraajui se kao mutacije cikada.5) ivot se odvija u neprekidnim valovima stvaralake spon-tanosti, a ovjek koji tei slobodi i besmrtnosti treba nauiti ivjeti u skladu s Taom na nain kako to preporua taoistiki mislilac i pjesnik Tao eng (427-365 godina pr. Kr.): Samo se predaj ciklusu stvari. Predaj se valovima, niti sretan, niti uplaen. A kad doe vrijeme za odlazak, tada jednostavno idi, bez ikakve nepotrebne buke. Taoistika tradicija naglaava individualnu slo-bodu i spontanost ivljenja, to je u suprotnosti s konfucijanskim uenjem, koje je isticalo naelo individualnih moralnih dunosti, strogosti, discipline i lojalnosti vladarima. Tijek zbivanja u Svemiru, prirodi i ovjeku usporeuje se u taoizmu s tokovima planinskih bujica, koje se slobodno i neobuzdano slijevaju niz padine, da bi se na kraju smirile u moru. Jedno od temeljnih koncepata taoizma je pojam jina i janga, to doslovno znai tamna strana i sunana strana breuljka, jin i jang su dva komplementarna i meusobno ovisna pojma odnosno faze u neprekidnom kretanju i mijenjanju, smjenjujui se u prostoru i vremenu. Oni simboliziraju meusobnu igru svih parova su-protnosti u Univerzumu. Prema taoistikom mitu topli dah janga stvorio je vatru od koje je nastalo Sunce, dok je hladni dah jina oblikovao Mjesec. Jang simbolizira muku energiju, a jin ensku poniznost i prilagodljivost. Cilj je ovjeka postii ravnoteu janga i jina, svjetla i tame, neba i zemlje, ivota i smrti, jer se na taj nain ovjek spaja s Taom, postaje slobodno bie, slobo-dan od materijalnih stvari i elja kao i potrebe za bilo kakvom moi.

Judaizam ui da postoji samo jedan Bog, koji je transcendentalan i vjean, koji sve vidi i sve zna, koji je stvoritelj i vladar itavog svijeta. Bog, Jahve objavio je pred oko tri tisue godina svoj zakon, Toru, idovskom naro-du i izabrao ga da bude uzor i svjetlo itavom ovjeanstvu. Tora sadri detaljne propise za sva podruja svakodnevnog ivota, kojih se ortodoksni idovi striktno pridravaju. Vano obiljeje idovske religije je savez izmeu Boga i njegovog naroda. Judaizam se kao religija utemeljena na Bibliji utvr-dio u estom stoljeu pr. Kr., kad je perzijska vojska Kira II. osvojila Babilon i dozvolila idovima da se vrate iz babilonskog izgnanstva i da ponovno sa-grade hram u Jeruzalemu. Prema legendi prvi je takav savez bio sklopljen izmeu Boga i Noe, kojim je Bog sauvao Nou i njegovu obitelj u doba velikog potopa. Slijedi zatim savez izmeu Boga i velikog izraelskog patri-jarha Abrahama, kojim je Bog obeao da e uiniti Abrahama praocem veli-kog naroda i na temelju kojega je Abraham izveo idovski narod iz Ura Kaldejskog u obeanu zemlju. Nakon esto godina taj je savez potvren na gori Sinaju, poslije Bojeg izbavljenja idova iz egipatskog ropstva. Drugo bitno obiljeje judaizma je da se Bog s vremena na vrijeme objavljuje svome narodu, a najvaniji oblik Boje objave su sveti spisi, t.j. Tora. Bog takoer objavljuje svoju rije preko proroka, meu kojima je najistaknutiji Mojsije. Glavna svrha Tore (to znai Boja poruka) je objava Boje volje i propisa za ponaanje u svakodnevnom ivotu kako bi on bio u skladu s Bojom vo-ljom. U 4. i 7. stoljeu poslije Kr. nastala je druga sveta knjiga zvana Talmud, koja sadri zbirku zapisa o uenju uvenih rabina (u 4. stoljeu napisan je tzv. palestinski, a u 7. stoljeu babilonski Talmud). Radi se o raspravama o filozofskim, teolokim i etikim pitanjima, uz zapise o narodnim legendama, priama i anegdotama, kao i o znanstvenim spoznajama tog vremena. Zanimljivo je da je idovska teologija i filozofija doivjela svoj procvat za vrijeme arapske vladavine od 9. do 12. stoljea. U to vrijeme su se u arap-skim kulturnim sreditima prikupljali spisi i knjige iz Grke, Perzije, Egipta, Indije i Kine i prevodili na arapski. To je dalo poticaj razvoju idovske teolo-gije i filozofije, naroito u panjolskoj, gdje su ivjeli veliki idovski filozofi kao Solomon ibn Gebirola, Juda Ha Levi, Ibn Daud, rabin Moe ben Maj-mon, poznat kao Majmonides. Majmonides je sastavio trinaest glavnih nae-la judaizma i to: vjerovanje u postojanje Stvoritelja i njegovu Providnost, vje-rovanje da je Mojsije bio najvei prorok, vjerovanje u Boju objavu Tore Mojsiju na brdu Sinaj, u nepromjenljivost objavljenog Zakona, vjerovanje da je Bog svemogu, vjerovanje u naknadu u ovom ili na drugom svijetu, zatim

u dolazak Mesije i u uskrsnue mrtvih. Vaan aspekt judaizma je misticizam, t.j. vjerovanje u izravan doivljaj Bojih rijei, bez oslonca na osjetilno iskustvo i razum, dakle putem mistinog iskustva i spoznaje. idovska je mistika pod nazivom kabala, koja se razvila uglavnom u panjolskoj, bila pod znatnim utjecajem neoplatonizma. Najvanije djelo kabale je Zohar, napisano u 13. stoljeu u panjolskoj. Sr kabale je traenje skrivenih, tajnih znaenja Tore putem mistinih uvida, ukljuujui i astrologiju.

Judaizam je bitno utjecao na zapadnu civilizaciju, posebno u pogledu religije i etike. Dok je grka kultura dala suvremenoj zapadnoj civilizaciji bitan doprinos na podruju filozofije i umjetnosti, a Rim na podruju prava i politike, judaizam je ugradio u tu civilizaciju putem Biblije svoje shvaanje jedinog Boga i objavu njegove volje ovjeanstvu. Iz judaizma se rodilo kranstvo, a kasnije i islam. Kranstvo je preuzelo od judaizma, uz stano-vite modifikacije, shvaanje Boga, njegovog odnosa s ljudima i pravila meu-ljudskih odnosa. Islam takoer sadri mnoge elemente to proizlaze iz Bibli-je: strogi monoteizam, svakodnevnu molitvu, redoviti post, izbjegavanje svi-njetine, svetkovanje jednog dana u tjednu itd. Mnoge vrijednosti judaizma trajno su utkane u suvremenu zapadnu civilizaciju, kao na pr. naelo praved-nosti, milosra, suosjeanja i dobrote, ljubavi prema blinjemu, potovanje ljudskog ivota, potovanje ljudskog rada. Kranstvo se temelji na tovanju Isusa Krista, iji se ivot, djelovanje i uenje opisuje u Evaneljima i to kao ovjeka i kao Sina Bojega. O Isusovom djetinjstvu i ivotu do njegove tride-sete godine u Evaneljima nema puno podataka, a njegova trogodinja javna duhovna djelatnost opisuje se kao propovijedanje, nauavanje i iscjeljivanje. Isus je ubrzo okupio skupinu odanih sljedbenika, a dvanaest najbliih uenika stalno ga je pratilo u obilasku gradova i sela Galileje. U svojim propovijedi-ma, koje su privlaile mnotvo ljudi, govorio je o svom poslanju da spasi Boji narod, pozivajui ljude da ive kao njegovi podanici i da tako uu u kraljevstvo Boje. On je u svojim propovijedima upozoravao na sklonost ljudi da previe panje posveuju materijalnim stvarima i stjecanju imovine, ne skrivajui svoj prezir prema bogatstvu. Nije prihvatio drutvene podjele meu ljudima, posveujui posebnu panju siromanima, bolesnima i nemonima: Prvi e biti posljednji, a posljednji prvi. Dok je svojim propovijedima, izljeenjima i svojim nadnaravnim moima stekao veliku popularnost meu obinim ljudi-ma, koji su ga smatrali dugo oekivanim Spasiteljem, izazivao je sve vee protivljenje i sukobe sa saducejima, vladajuim sveenikim slojem. Naroi-to se zamjerio vjerskim vlastima svojim tumaenjem Zakona, tvrdei da je

vanije ivjeti u skladu s moralnim zakonima, nego se formalno pridravati starozavjetnih pravila, odnosno da je vanija istoa srca od obrednog ienja. Isusovo uenje bilo je prvenstveno namijenjeno idovskom narodu, ali je govorio da e Bog pozvati i druge narode da budu njegov narod, a nakon uskrsnua poslao je svoje uenike da pozovu sve narode u Boje kraljevstvo. Kako je zabiljeeno u Evaneljima, idovske su voe uhitile Isusa i osudile ga na smrt, jer je za sebe tvrdio da je Mesija i Sin Boji. Za tu osudu bila je meutim potrebna potvrda rimskog upravitelja, pa su vjerski voe optuili Isusa za spremanje pobune protiv Rima. Osuen je na smrt raspeem, kaznom koju je rimska vlast primjenjivala samo za robove i pobu-njenike. Prema Evaneljima u Isusovom raspeu, njegovim mukama i smrti izvor je spasenja ljudskog roda, a kri je postao simbolom kranstva. Kad su dva dana nakon Isusovog raspea njegovi uenici nali prazan njegov grob i kad im se potom ukazao nekoliko puta kao iv i stvaran, poeli su propovijedati o Isusovom uskrsnuu, o njegovoj pobjedi nad smru i njemu kao Spasitelju ovjeanstva. Isusovo je uskrsnue postalo tako sredinje mjesto kranskog nauavanja. Isusovi su uenici posluali njegovu elju da ire njegovo uenje u svim zemljama i da sve ljude uine Isusovim sljedbe-nicima, tako da se kranska vjera do kraja treeg stoljea proirila po svim dijelovima Rimskog carstva. Rimski car Konstantin obratio se 312. godine na kranstvo i proglasio kranstvo dravnom religijom. On je bio pokro-vitelj povijesnog koncila u Niceji 325. godine, na kojem su poloeni temelji kranske Crkve u dogmatskom i kanonskom smislu. Na tom je koncilu osuen arijevski nauk (aleksandrijski prezbiter Arije nijekao je Kristovo boanstvo) i usvojena je dogma da je Isus Boji Sin, u biti jednak Bogu Ocu.

Kranska je religija proizala iz judaizma zadravi neka njegova bitna obiljeja, kao to je vjerovanje u jednog Boga, Stvoritelja i Gospodara svemira i vjerovanje da je Bog pravedan sudac, dobrostiv i milosrdan. Od judaizma je kranstvo takoer preuzelo Deset zapovijedi, koje je Jahve objavio Mojsiju na brdu Sinaj, kao najvii moralni kodeks kranstva. Bitna promjena u odnosu na judaizam sastoji se u shvaanju boanske prirode Isusa, koji je za krane Mesija, kako je to najavljeno u Starom zavjetu i vjerovanje da je Isusova smrt bila nain pomirenja Boga i ovjeka. Isusovo uskrsnue i uzaae je za krane potvrda da je on Boji Sin, koji je siao u svijet u ljudskom obliku i poslije uskrsnua ponovno se uzdigao u nebo da bi

bio s Bogom Ocem. Krani vjeruju u Duha Svetog, koji se shvaa kao boansko bie na isti nain kao Otac i Sin, tako da se kranski koncept Boga sastoji u priznavanju Svetog Trojstva, t.j. u shvaanju Boga kao jednog bia koje se sastoji od tri osobe. Takvo shvaanje Boga kao Trojstva je specifinost kranstva, koja ga izdvaja od druge dvije monoteistike religi-je, judaizma i islama. Sveta knjiga kranstva je Biblija, koja predstavlja zbirku spisa napisanih u razdoblju duljem od tisuu godina. Biblija se sastoji od dva dijela, od kojih prvi, vei dio, Stari zavjet, napisan na hebrejskom i arame-jskom jeziku, sadri povijest i vjeru idovskog naroda do dolaska Isusa. Dru-gi dio Biblije, Novi zavjet, pisan na grkom jeziku, sastoji se od etiri Evan-elja u kojima se opisuje Isusov ivot, djelovanje i uenje. Tu su zatim Djela apostolska i poslanice apostola Pava i drugih ranokranskih duhovnih voa. Spise Starog i Novog zavjeta krani smatraju cjelinom i objavom Boje rijei, mjerodavnim temeljem svoga vjerovanja i djelovanja.

Utemeljitelju islama, proroku Muhamedu (570-632) za vrijeme borav-ka na planini Hira 610. godine, kako to biljei njegov biograf Muhamed ibn Izak, ukazao se aneo Debrail (Gabriel) i objavio mu da je on, Muhamed, boji glasnik i da e preko njega Bog, Alah saopavati svoje poruke ljudima. Te su poruke sakupljene u svetoj knjizi Kuran, koju muslimani smatraju sa-vrenom Bojom objavom. U Kuranu se istie da postoji samo jedan Bog (Alah), da je Bog svemoan i milostiv, da e suditi svim ljudima prema nji-hovim djelima i poslati ih u nebo ili pakao. Tu se takoer spominju staroza-vjetni proroci, a spominje se i Isus kao prorok i Mesija, ali se nijee da je Boji Sin. Muhamed je ubrzo stekao u Meki brojne sljedbenike, ali je naiao i na estok otpor bogatih trgovaca, koji su tovali stare poganske bogove. Kad vie nije mogao zbog progona svojih sljedbenika obavljati vjersku djelat-nost, Muhamed je sa svojim najvjernijim pristaama 622. godine napustio Meku i otiao u Medinu. Tu je pridobio jo vie sljedbenika i kad je dovoljno ojaao, osvojio je 630. godine Meku, koja je otada postala sredite naglog irenja islama. Tada su mu se pridruila, preavi na islam, mnoga plemena iz cijele Arabije, tako da je ubrzo postao ne samo vjerski nego i dravni poglavar arapskog naroda. Drava koju je Muhamed ostavio iza svoje smrti 632. godine bila je u poetku savez plemena na ijem je elu bio kalif, kao Muhamedov nasljednik. Arapska su plemena pod vodstvom kalifa u vojnim

pohodima, nazvanim sveti rat ili dihat, tijekom dvanaest godina poslije Muhamedove smrti osvojila okolne zemlje: Egipat, Siriju i Irak. Domaem su stanovnitvu, ukoliko su bili pripadnici naroda knjige, t.j. ako su vjerovali u jednog Boga (na pr. idovi, krani, pripadnici zoroastrizma), priznali poloaj zatiene manjine, s pravom na samoupravu s tim da plaaju porez mus-limanskom vladaru. Velika se muslimanska ekspanzija nastavila slijedeih stotinu godina: na zapadu osvojena je itava sjeverna Afrika, zauzeta je za svega nekoliko godina panjolska, a na istoku muslimanska je vojska osvoji-la Perziju i Afganistan, a kasnije je prodrla i u Indiju. Veini stanovnika tih zemalja priznato je pravo zatienih manjina, ali je tokom vremena sve vei broj prelazio na islam, tako da je tu islam postao glavnom religijom (osim panjolske i Indije).

Poslije razdoblja velikih osvajanja, poela je konsolidacija dravne uprave i razrada islamskog zakona erijata*. Dolo je takoer do velikog napretka i poleta kulture i znanosti, a veliki je procvat doivjela knjievnost, umjetnost i arhitektura. Muslimanski filozofi i prirodoslovci su izmeu 9. i 14. stoljea dali veliki doprinos zapadnoj civilizaciji. Bagdadski kalif El-Ma-mun (vladao izmeu 813. i 833. godine) dao je sagraditi kuu mudrosti, u ijoj su knjinici bile sakupljene sve vane knjige tadanjeg svijeta do kojih se moglo doi. Arapi su razvili algebru, prouavali astrologiju, izraivali ge-ografske karte, unaprijedili medicinu (njihov se medicinski prirunik pod na-zivom Avicena koristio na europskim sveuilitima sve do 17. stoljea). Predanost i tovanje Boga glavno je obiljeje islamske religije. To se odnosi na sve aspekte ivota, koji mora biti u skladu s Bojom zapovijedi, jer kako poruuje Bog u Kuranu: Stvorio sam .... ljudski rod da bi me tovao. Sama arapska rije islam prevodi se kao spokoj i kao predanost, tako da bi se znaenje rijei islam moglo tumaiti kao spokoj ovjeka koji se potpuno predao Bogu. Svaki je pojedinac abd, to znai tovalac i slubenik Boji, a rije musliman znai: onaj koji ivi prema Bojoj volji. Islamska pravila ponaanja temelje se na oitovanju vjere, na ehadetu. Sr ehadeta izraavaju ove rijei Kurana: Svjedoim da nema drugog Boga osim Alaha, svjedoim da je Muhamed Alahov poslanik. Redovita molitva koju svi muslimani moraju obavljati pet puta dnevno u odreene sate najvaniji je oblik bogosluja. Molitva je usko povezana s vjerskim doprinosom (zekat) namijenjenom siromanima, bijednima, zatvorenicima i putnicima. Glavna svrha zekata je proiavanje due, t.j. oblik pokajanja za grijehe uinjene zbog egocentrinosti i sebinog

' erijat - skup muslimanskih vjerskih, krivinih i graanskih zakona, osnovanih na Kuranu. - prim.ur.

koritenja imovine. Post je takoer bitan dio muslimanskog vjerskog ivota: za vrijeme ramazana, svetog mjeseca posta, trai se potpuno suzdravanje od jela i pia od izlaska do zalaska sunca. Jo jedna od osnovnih dunosti vjernika je hodoae (had) u Meku, gdje se nalaze najsvetiji simboli isla-ma, koje treba obaviti, ako je ikako mogue, barem jednom u ivotu. Osnovni islamski zakon je erijat, koji se shvaa kao skup zapovijedi utemeljenih na Bojoj objavi i kojih se svaki musliman mora strogo pridravati. Meutim od sredine 19. stoljea u mnoge muslimanske zemlje postepeno prodire utjecaj zapadne civilizacije i europskog prava, tako da u novije vri-jeme u veini muslimanskih zemalja vrijede svjetovni zakoni, osim u obiteljskom pravu.

Ovaj saeti prikaz bitnih elemenata velikih svjetskih religija, iako su mnogima poznati, bio je potreban stoga to autori nekonvencionalnih uenja odnosno nove svjetonazorne paradigme, iji se pogledi izlau u ovom tek-stu (Bela Hamvas, Fritjof Capra, Ken Wilber, Bede Griffits, Scott Peck i Ivan Supek) pridaju veliku vanost reafirmaciji ne samo moralnih, nego i spiritualnih, duhovnih vrijednosti. Ti autori naime smatraju da se dananji svijet, sudei po oiglednim pojavama i tendencijama, nalazi na sudbonosnoj. povijesnoj prekretnici. Jedan put vodi prema promjeni vladajueg vrijednos-nog sustava i svjetonazora, koja podrazumijeva promjenu postojeih obrazaca individualnog i drutvenog ivota i ponaanja, koje obiljeavaju materijali-zam, bezobzirni egocentrizam, konzumerizam i hedonizam, opsjednutost materijalnim aspektima ivota, gomilanje profita i bogatstva kao vrhovni ciljevi i kriteriji ljudskog ivota. Drugi je izbor nastaviti sadanjim putem, koji vodi u sve dublju moralnu, socijalnu, ekoloku i opu egzistencijalnu krizu, sve do mogunosti samounitenja. Kod toga je vano imati na umu bitnu razliku izmeu moguih posljedica loih postupaka i djelovanja danas u odnosu na ranija vremena. Danas naime ovjek raspolae s tako zastraujue monim destruktivnim silama, da se naa planeta i ljudski rod mogu unititi postepeno (unitenjem prirodne ravnotee) ili u jednom trenutku (nuklearnim ratom).

Najvaniji zajedniki svjetonazorski, metafiziki i spiritualni pogledi velikih svjetskih religija, iako meu njima u tom pogledu postoje razlike (naroito razlike izmeu panteistikih i monoteistikih religija u poimanju Apsoluta odnosno Boga), mogli bi se na veoma openit nain ovako oznaiti:

a) Vjerovanje da osim vidljivog, materijalnog svijeta postoji i drugi, nevidljiv, nematerijalan, duhovni svijet;

b) Vjerovanje da svijet, priroda i ovjek nisu nastali i razvijali se sluaj-no ili samo pod utjecajem tzv. prirodnih zakona, t.j. zakona materijalne pri-rode, kao i da ne funkcioniraju jedino na temelju tih zakona;

c) Vjerovanje da postoji neka via, transcendentalna kreativna koz-mika sila (ili bie), koju razne religije shvaaju na razliite naine, koja je izvorite nastanka, evolucije i funkcioniranja svijeta, prirode i ovjeka;

d) Vjerovanje da su sve stvari i pojave, kako u makro tako i u mikrokoz-mosu meuzavisne i povezane u jedinstvenu cjelinu, usprkos beskrajne razno-likosti;

e) Vjerovanje da je via stvaralaka sila (ili bie) sveprisutna, svemo-gua i sveznajua, da je istovremeno pravedna, te da stoga zasluuje tova-nje i ljubav;

f) Vjerovanje da ovjek nije samo fizika, materijalna jedinka, podlona raspadanju i umiranju, ve da posjeduje i drugu, viu, neprolaznu, spiritualnu komponentu, koja je zapravo sr ljudskog bia i koja je dio vieg, nematerijal-nog, spiritualnog svijeta;

g) Vjerovanje da u svijetu vlada kozmiki zakon ljubavi, zbog kojeg ljudi trebaju ljubiti jedni druge i sva ostala iva bia, kao i kozmiki zakon pravde, zbog kojeg svaki ovjek snosi, na ovaj ili onaj nain, posljedice svojih dobrih i loih djela. Ljubav i pravednost su po religijskom shvaanju svojstvo i emanacija vrhovne kozmike kreativne sile (ili bia);

h) Vjerovanje da ovjek mora nauiti svladavati i kontrolirati svoje nagone, strasti i elje, koje su izraz materijalne, fizike komponente njegovog bia, i initi dobra djela, biti samilostan, milosrdan, dobrostiv, skroman, isti-noljubiv, pravedan i tolerantan, kako bi svojoj dui poslije fizike smrti osi-gurao sretan boravak u duhovnom svijetu.

Moralno naelo i poruke velikih religija

Dok u pogledu filozofskih (a i teolokih) objanjenja sutinskih pitanja svijeta, prirode i ovjeka postoje velike, gotovo nepremostive razlike, pa su tu neizbjeni pluralizam i tolerancija, u pogledu temeljnih moralnih i humanis-tikih naela ne bi smjelo biti razlika ni sporova. Njihovo univerzalno prih-vaanje i provoenje uvjet je za opstanak i napredak ovjeanstva, jer kao to kae fiziar, filozof i knjievnik Ivan Supek svijet e postati pravedan ili ga nee biti. Jako mnogi smatraju da je pitanje morala usko povezano s religijskim uvjerenjem, ima i onih koji dre da za sreu i budunost ovjean-stva nije toliko presudno je li ovjek monoteist, politeist, panteist, ateist ili agnostik, koliko je li moralist, t.j. pridrava li se u svom ponaanju dosljedno manje ili vie opeprihvaenih moralnih naela. Ako se prelistaju najvaniji mitoloko-religijski tekstovi drevnih, uglavnom orijentalnih religija, shvatit e se zato su ti tekstovi bili i jesu izvor inspiracije mislilaca, uitelja i sljedbeni-ka veine nekonvencionalnih doktrina i pokreta, ne samo u metafizikom i duhovnom pogledu, nego prvenstveno u smislu njihovih dubokih, univerzal-nih etikih vrijednosti i naela. Upravo je ta etika sutina zajedniko obiljeje autentinog uenja svih filozofsko-religijskih tradicija, dok u metafizikom i teolokom pogledu postoje manje ili vee razlike. Zbog toga je vano pos-vetiti posebnu panju moralnom sadraju velikih svjetskih religija.

U Bhagavadgiti, jednom od najpoznatijih svetih hinduskih spisa napisa-nom oko 300 godina pr. Kr., koji se smatra biblijom hinduizma, Krna, po legendi utjelovljenje boga Vinua, poduava svog vjernog uenika i sljedbe-nika Ardunu, naglaavajui da su znanje, djelovanje i pobonost putovi ovje-kovog spasenja. Vinu kae.6)

Samo onaj iji razum

Nikakva ne dira elja,

Tko je sebe nadvladao

I sve elje istrijebio,

Kroi putem odricanja

Vrhovnom savrenstvu

Napustivi sve uitke

to dolaze kroz utila,

Te svladavi svoje strasti,

Sve sklonosti i svu zlobu,

ivei tek u samoi,

U svemu skroman i umjeren,

Svladavi i podinivi

Govor, tijelo i miljenje,

Stalno sabran, ustaljen

U jogi i razmatranju,

Osloboen svake strasti,

Napustivi sebinost,

estinu i silovitost,

Osornost i preuzetnost,

Oholost i naduvenost,

Blud, poudu i lakomost.

Eto, samo takav ovjek,

Nesebian, pun spokoja,

Taj je zrio za besmrtnost.

Odreci se sebinosti,

Odreci se svih plodova

Koje djela sobom nose,

A ujedno vodi strogi

Nadzor nad samim sobom.

Onaj koji u svom srcu

Nema zlobe ni spram kojeg

Bia na svem ovom svijetu,

Prema svima prijazan je,

Prema svima milosrdan,

Srcem punim pratanja,

Bez ikakve sebinosti,

I jednak potpunoma

U radosti i u bolu.

Onaj koji nema elje

Da povrijedi bilo koga,

A niti se sam ikada

Ne osjea povrijeenim,

Koji se uzdigao

Iznad tuge i radosti,

Koji nema u svom srcu

Straha, srdbe i zavisti,

Slobodan je, tog ja volim.

Moralnu poruku taoizma sadre ovi stihovi Lao Cea, legendarnog tao-istikog uitelja, roenog otprilike 571. godine pr. Kr.7)

Imam tri blaga

Koja uvam i drim:

Jedno je milost,

Drugo je umjerenost,

Tree to ne pretpostavljam

Da sam vladar svijeta.

Milosrdan ovjek moe biti hrabar.

Skroman ovjek

Moe biti irokogrudan.

Ne pretpostavljajui da je

Vladar svijeta,

ovjekov potencijal moe biti trajan.

Ako je ovjek hrabar,

Ali bez milosti,

Ako je irokogrudan,

Ali ne i skroman,

Ako napreduje

Bez smjernosti,

ovjek e umrijeti.

Djeluj milostivo u ratu

I pobijedit e. Koristi milost za obranu,

I bit e siguran.

Moralne stavove budizma odraavaju ove Buddhine rijei: Sve to jesmo posljedica je to onog smo mislili, temelji se na naem miljenju, naprav-ljeno je od naih misli. Ako ovjek zbori i postupa od zle namisli, bol e ga u stopu slijediti kao to kota slijedi vola koji vue kola... Ako ovjek zbori i postupa od iste namisli, srea e ga u stopu slijediti poput sjene koja se od njega ne odvaja... On mi je zlo uinio, on me je tukao, on me prevario, on me orobio. U onima koji gaje takve misli, mrnji nema kraja. Jer nikada mrnja ne prestaje mrnjom; mrnja prestaje ljubavlju, to je staro pravilo... Ljudi koji nita ne posjeduju, koji se prehranjuju isproenom hranom, ije su se gladi stiale, koje nisu zarobile naslade ovoga svijeta, koji su postigli niim uvjetovanu slobodu, nirvanu, njihov je put teko razabrati, kao i put ptice u zraku. ak i bogovi zavide onima ija su osjetila zauzdana kao konji pod vrstom rukom vozarovom. Onaj koji nema gordosti ni gladi ni za im, takav ovjek koji dunost svoju obavlja i strpljiv je kao zemlja ili kao prag kuni, on je nalik jezeru bez mulja, njemu vie ne predstoje nova roenja. Njegova je misao spokojna, spokojna mu je rije i djelo. Slobodu je stekao istinskim znanjem i na taj nain postao spokojan ovjek.8)

Judaizam je najstarija od tri velike monoteistike religije i duhovni je izvor kranstva i islama. Jahve, Bog Stvoritelj i vladar itavog svijeta objav-io je svoj Zakon, Toru, koja sadri Boju objavu na brdu Sinaj prije otprilike tisuu godina pr. Kr. U svojih 613 propisa Tora objavljuje detaljne upute za ponaanje u svakodnevnom ivotu idova. Boja objava je najsaetije izraena u deset zapovijedi Bojih, koje se mogu oznaiti kao moralni kodeks judaiz-ma i koje su postale temelj mnogih kasnijih svjetovnih zakonika. Te zapovije-di glase:9)

Onda Bog izgovori ove rijei:

Ja sam Jahve, Bog tvoj, koji sam te izveo iz zemlje egipatske, iz kue ropstva...

Potuj oca svoga i majku svoju, da imadne dug ivot na zemlji koju ti da Jahve, Bog tvoj.

Ne ubij!

Ne uini preljuba!

Ne ukradi!

Ne svjedoi lano na blinjega svoga!

Ne poeli kue blinjega svoga! Ne poeli ene blinjega svog; ni sluge njegova, ni slukinje njegove, ni vola njegova, ni magarca njego-va, niti ita to je blinjega tvoga!

U Zakonu svetosti Jahve daje dodatne moralne upute, kao to su ove: Ne lijegaj sa enom blinjega svoga, od nje bi postao neist... Ne lijegaj s mukarcem kako se lijega sa enom! To bi bila grozota... Nemojte krasti, nemojte lagati, i varati blinjega svoga... Ne poinjajte nepravde u osudama! Ne budi pristran prema neznatnome, niti poputaj pred velikim; po pravdi sudi svom blinjemu. Ne raznosi klevete meu svojim narodom, ne izvrgavaj pogibli krv svoga blinjega... Ne mrzi svoga brata u svom srcu... Ne osveuj se! Ne gaji srdbe prema sinovima svoga naroda. Ljubi blinjega svoga kao samoga sebe... Ustani pred sijedom glavom, potuj lice starca... Ako se stranac nastani u vaoj zemlji, nemojte ga ugnjetavati. Stranac koji s vama boravi neka vam bude kao sunarodnjak, ljubite ga kao sebe samoga. Ta i vi ste bili stranci u egipatskoj zemlji.

Isusova propovijed na gori predstavlja sr njegovog moralnog uenja. Ona glasi: l0) Kad Isus vidje veliko mnotvo naroda, uspe se na goru. Kada sjede, pribliie mu se njegovi uenici. Zatim otvori usta svoja i poe ih ova-ko uiti:

Blago siromasima u duhu, jer je njihovo kraljevstvo nebesko!

Blago onima koji tuguju, jer e se utjeiti!

Blago krotkima, jer e batiniti zemlju!

Blago ednima i gladnima pravednosti, jer e se nasititi!

Blago milosrdnima, jer e postii milosre!

Blago onima koji su ista srca, jer e Boga gledati!

Blago mirotvorcima, jer e se zvati sinovi Boji!

Blago progonjenima zbog pravednosti, jer je njihovo kraljevstvo nebesko! (Matej; 5; 1-6)

U svom govoru o ljubavi prema neprijatelju Isus kae: uli ste to je reeno: Oko za oko, zub za zub. A ja vam kaem: ne opirite se zlotvoru! Naprotiv, udari li te tko po desnom obrazu, okreni mu i drugi! Tko bi te htio tuiti da se domogne tvoje koulje, podaj mu i ogrta! Ako te tko prisili da ide s njim jednu milju, hajde dvije! Tko te moli, podaj mu; a tko hoe da mu pozajmi, ne odbij ga! uli ste da je reeno: ljubi blinjega i mrzi svog nep-rijatelja! A ja vam kaem: ljubite svoje neprijatelje i molite za one koji vas progone, kako biste postali sinovi Oca svoga nebeskoga, koji ini da njegovo sunce izlazi nad zlima i dobrima, i da kia pada pravednima i nepravednima. Ako ljubite one koji vas ljube, kakvu ete plau imati? Zar i carinici ne ine isto? Ako jedino svoju brau pozdravljate, to izvanredno inite? Zar i pogani ne ine isto? Dakle budite savreni kao to je savren Otac va nebeski! (Matej, 5;38-48). Za ilustraciju Isusove etike mogu se navesti jo ovi izvaci iz Evanelja po Mateju: uli ste je reeno starima: Ne ubij! Tko ubije bit e odgovoran sudu. A ja vam kaem: Svatko tko se ljuti na svog brata bit e odgovoran sudu... uli ste to je reeno starima: Ne ini preljuba! A ja vam kaem da je svaki koji s poudom pogleda enu ve - u svom srcu - s njom uinio preljub. Ako te tvoje desno oko navodi na grijeh, iupaj ga i baci od sebe, jer je b