MEĐUNARODNA EKONOMIJA 09 · Tabela 9.2 Stopa rasta BDP-a (na osnovu sezonski usklađenih podataka) Procentualna promjena u odnosu na prethodni kvartal ... Prethodni SPF Q1 2017

MEĐUNARODNA EKONOMIJA 09

113

Međunarodna ekonom

ija

9.1. Globalna ekonomska kretanja

Tabela 9.1

Pregled odabranih globalnih indikatora, %

Indikator 2015. Procjena za 2016.

PrognozeRazlike u odnosu na

prognoze iz januara 2017, p.p.

2017. 2018. 2017. 2018.

Realni rast BDP-a

Svijet 3,2 3,1 3,5 3,6 0,1 0,0

Napredne ekonomije 2,1 1,7 2,0 2,0 0,1 0,0

SAD 2,6 1,6 2,3 2,5 0,0 0,0

Eurozona 2,0 1,7 1,7 1,6 0,1 0,0

Njemačka 1,5 1,8 1,6 1,5 0,1 0,0

Francuska 1,3 1,2 1,4 1,6 0,1 0,0

Italija 0,7 0,9 0,8 0,8 0,1 0,0

Španija 3,2 3,2 2,6 2,1 0,3 0,0

Velika Britanija 2,2 1,8 2,0 1,5 0,5 0,1

Japan 1,2 1,0 1,2 0,6 0,4 0,1

Ekonomije u razvoju i usponu 4,1 4,1 4,5 4,8 0,0 0,0

Kina 6,9 6,7 6,6 6,2 0,1 0,2

Indija 7,6 6,8 7,2 7,7 0,0 0,0

Rusija -3,7 -0,2 1,4 1,4 0,3 0,2

Evropske ekonomije u razvoju i usponu 3,7 3,0 3,0 3,3 -0,1 0,1

Cijene berzanskih roba, prosječna stopa

Nafta -47 -15,7 28,9 -0,3 9,0 -3,9

Neenergenti -17 -1,9 8,5 -1,3 6,4 -0,4

Potrošačke cijene, prosječna stopa

Napredne ekonomije 0,3 0,8 2,0 1,9 0,3 0,0

Ekonomije u razvoju i usponu 4,7 4,4 4,7 4,4 0,2 0,0

Obim svjetske trgovine 2,7 2,2 3,8 3,9 0,0 -0,2

Izvor: MMF, april 2017. godine

Očekivanja idu u smjeru dinamiziranja globalnog rasta na 3,5% i 3,6% u 2017. i 2018. godini. Ubrza-nje rasta biće vođeno i bržim rastom naprednih ekonomija, prije svega usljed očekivanog bržeg rasta SAD-a, kao i bržim rastom ekonomija u razvoju i usponu, dok će očekivano usporavanje rasta Kine biti nadomješteno bržim rastom u drugim privredama. Za grupu evropskih ekonomija u razvoju i usponu među kojima je i Crna Gora50, za 2017. se očekuje ista stopa rasta kao u 2016. godini – od 3%, i blago ubrzanje rasta na 3,3% u 2018. godini.Takođe, očekivanja MMF-a su da će globalna trgovina, predvo-đena ekonomijama u razvoju i usponu, dostići godišnji rast u periodu 2017−2018. godina od skoro 4%.

50 Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Hrvatska, Mađarska, Makedonija, Kosovo, Poljska, Rumunija, Sr-bija i Turska.

114

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG I kvartal 2017

Prema MMF-u, cijene berzanskih roba u martu 2017. bile su na sličnom nivou kao i u decembru 2016. godine, pri čemu su cijene neenergena-ta bile više za 3,1%, a cijene energenata niže za 4,1%. U strukturi gledano, najviše su porasle ci-jene metala 6,2%, pri čemu je cijena aluminiju-ma porasla za 10,1%, sa 1.728 na 1.901 dolar po toni. Cijene sirove nafte, kao berzanske robe sa najvećim ponderom, opale su za 3,2%. Progno-ze MMF-a su, da će se cijene berzanskih roba u 2017. godini u dobroj mjeri oporaviti vođene oče-kivanim rastom cijena nafte, a nakon dogovora zemalja članica OPEK-a (OPEC) i drugih velikih zemalja proizvođača nafte da ograniče ponudu. Oporavak cijena neenergenata, kao jedne hetero-gene grupe berzanskih roba, biće znatno manji. Očekivani prosječni rast cijena aluminijuma u 2017. godini iznosi 18%, a u periodu 2018−2022. oko 1,8% godišnje (aritmetička sredina), a nakon pada cijena ovog metala od 10,9% i 3,6% u 2015. i 2016. godini.

Vodeći indikatori stresa i rizika na finansijskim tržištima – TED spred, LIBOR-OIS spred i indeks VIX u prosjeku su bili u padu za više od 20% na kraju prvog kvartala 2017. u odnosu na ionako „mirne“ vrijednosti sa kraja 2016. godine51. S dru-ge strane, cijena zlata, kao svojevrstan indikator nesigurnosti na tržištima, porasla je na 1.249,2 dolara za finu uncu, ili 8,9%, u odnosu na kraj 2016. godine.

Kamatne stope na desetogodišnji državni dug vodećih država članica Eurozone su uglavnom porasle tokom prvog kvartala 2017. godine. Pri tome, iako su procentualna povećanja bila veoma izražena, prinosi su i dalje na relativno niskim ni-voima, jer promjene u procentnim poenima nije-su bile „drastične“. Takođe, razlike između prino-sa na njemački državni dug i dug drugih velikih ekonomija Eurozone sada su manje „kompreso-vane“ nego ranije. Prinos na njemački dug na kra-ju kvartala bio je 0,33%, a na francuski, španski i italijanski dug 0,97%, 1,67% i 2,32%, respektivno.

51 TED spred je razlika između tromjesečnog LIBOR-a i kamatne stope na tromjesečne državne zapise SAD-a, u procen-tnim poenima. LIBOR-OIS spred je razlika između tromjesečnog LIBOR-a i prekonoćnog indeksiranog svopa (OIS) na tri mjeseca, u procentnim poenima.

Cijene berzanskih roba (2005 = 100), 2016 – 1. kvartal 2017.

Prinosi do dospijeća na desetogodišnji državni dug, 2016 – 1. kvartal 2017.

Grafik 9.1

Grafik 9.2

Izvor: MMF

Izvor: Blumberg

115

Međunarodna ekonom

ija

Prinosi na britanski i američki dug iznosili su 1,14% odnosno 2,39%, a na japanski i švajcarski dug su i dalje bili veoma mali, blago iznad, odnosno ispod 0%.

Na tržištima akcija je i dalje bilo prilično „optimistično“, pa su vodeći indeksi ostvarili rast u odnosu na kraj 2016. godine, pri čemu su neki, poput njujorškog DJIA, ostvarili istorijski najviše vrijednosti. Tokom prvog kvartala 2017. godine DJIA je porastao za 4,6%, a frankfurtski DAX za 7,2%, dok je MSCI indeks koji obuhvata sva razvijena finansijska tr-žišta, ostvario rast od 5,9%. MSCI indeks koji se odnosi na tržišta u razvoju i usponu zabilježio je još izraženiji rast u istom periodu, od 11,1%.

Uz rekordno visoke vrijednosti berzanskih in-deksa, i vrijednosti nekretnina su u mnogim ze-mljama na istorijski visokim nivoima, kao npr. u SAD-u, gdje su nominalne cijene nekretnina iznad vrijednosti iz perioda prije krize drugora-zrednih hipotekarnih kredita. Faktor koji je ne-sumnjivo uticao na rast cijena finansijske aktive i nekretnina u postkriznom periodu je politika istorijski niskih kamatnih stopa vodećih central-nih banaka. Određeni parametri pokazuju da ipak nijesu formirani „mjehuri“, što je između ostalog i stav predsjednice FED-a. Ipak, čini se da u izvjesnoj mjeri postoji nerealni optimizam, pa će očekivani postepeni porast kamatnih stopa FED-a djelovati „umirujuće“ na cijene finansijske aktive i nekretnina, barem u SAD.

9.2. Razvijene zemlje

BDP u Eurozoni je porastao za 0,5% u prvom kvartalu 2017. godine u poređenju sa prethodnim kvar-talom. U poređenju sa istim kvartalom prethodne godine ostvaren je rast od 1,7%52.

Tabela 9.2

Stopa rasta BDP-a (na osnovu sezonski usklađenih podataka)

Procentualna promjena u odnosu na prethodni kvartal

Procentualna promjena u odnosu na isti kvartal prethodne godine

2016. 2017. 2016. 2017.

Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1

0,3 0,4 0,5 0,5 1,6 1,8 1,8 1,7

Izvor: Eurostat

52 Eurostat, http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/8009160/2-03052017-AP-EN.pdf/a1d315bd-e14b-408e-8623-d2c3786d7cf7

MSCI globalni indeksi, 2016 – 1. kvartal 2017.

Grafik 9.3

Izvor: Blumberg

116


Investicije su bile u porastu na kraju 2016. godine i pozitivan trend je nastavljen u prvom kvartalu 2017. godine. Industrijska proizvodnja u martu je smanjena u odnosu na februar 2017. godine za 0,1%, međutim, u poređenju sa martom prethodne godine ostvaren je rast od 1,9%53.

Stanje na tržištu rada se poboljšalo. Prema podacima Eurostata stopa nezaposlenosti u Eurozoni izno-sila je 9,5% u martu 2017. godine i predstavlja najnižu zabilježenu stopu nezaposlenosti u Eurozoni od aprila 2009. godine. Stopa nezaposlenosti je niža u odnosu na mart 2016. godine kada je iznosila 10,2%54. Nezaposlenost mlađe populacije (ispod 25 godina) takođe je smanjena. Stopa mladih nezapo-slenih lica je smanjena na 19,4% sa 21,3%, koliko je iznosila u martu 2016. godine55.

Prema podacima Eurostata, godišnja inflacija u Eurozoni na kraju marta 2017. godine iznosila je 1,5% i bila je niža u odnosu na februar, kada je iznosila 2%. U martu 2016. godine inflacija je iznosila 0,0%56.

Tabela 9.3

Godišnja stopa inflacije u Eurozoni, %

Mart 2016.

Oktobar 2016.

Novembar 2016.

Decembar2016.

Januar 2017.

Februar 2017.

Mart 2017.

0,0 0,5 0,6 1,1 1,8 2,0 1,5

Izvor: Eurostat

Niži rast cijena podstaknut je smanjenim stopa-ma inflacije za promjenljive komponente HIPC-a – energiju i neprerađenu hranu. Istovremeno, uz isključenje cijena hrane i energije, stopa inflacije je smanjena na nivo od 0,7% u martu 2017. go-dine, sa 0,9% koliko je iznosila u februaru, i bila je znatno ispod dugoročnog prosjeka od 1,4%57. Na bazi aktuelnih procjena budućih kretanja ci-jena goriva, stopa inflacije u Eurozoni u srednjem roku postepeno će rasti, podstaknuta mjerama monetarne politike ECB-a i očekivanim ekonom-skim rastom.

Prema rezultatima posljednjeg ECB-ovog istraži-vanja profesionalnih prognozera (SPF-Survey of Professional Forecasters), za drugi kvartal 2017. godine, a u odnosu na istraživanje za prethodni kvartal, procjene inflacije za 2017. i 2019. godinu su revidirane na više i iznosile su 1,6% i 1,7% res-

53 Eurostat, http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/8019856/4-12052017-AP-EN.pdf/03fb70ad-ae5c-49b6-b787-5facf90bfe8754 Eurostat, http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/8002525/3-02052017-AP-EN.pdf/94b69232-83a9-4011-8c85-1d431121561955 Eurostat, http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/8002525/3-02052017-AP-EN.pdf/94b69232-83a9-4011-8c85-1d431121561956 Eurostat, http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/7990219/2-19042017-AP-EN.pdf/766b58c5-7311-4dda-a5d4-b71cb722264857 ECB Bulletin, http://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/ecbu/eb201703.en.pdf?ea7747ab0ef3b038300a8d51a3a95313

Učešće pojedinih komponenti inflacije u Eurozoni, godišnja promjena

Grafik 9.4

Izvor: ECB Bulletin, 3/2017

117

Međunarodna ekonom

ija

pektivno, dok su prognoze za 2018. godinu i dugoročne prognoze ostale nepromijenjene i iznosile su 1,5% i 1,8% respektivno58.

Tabela 9.4

Rezultati Istraživanja profesionalnih prognozera (SPF) u poređenju sa drugim prognozama i projekcijama (godišnja promjena)

HIPC 2017. 2018. 2019. dugoročno*

SPF Q2 2017. 1,6 1,5 1,7 1,8

Prethodni SPF Q1 2017. 1,4 1,5 1,6 1,8

Makroekonomske projekcije prognozera ECB-a (mart 2017.) 1,7 1,6 1,7 -

Ekonomski konsenzus (mart 2017.) 1,6 1,4 1,7 1,9

Eurozona – barometar (mart 2017.) 1,6 1,4 1,7 1,8

Realni BDP-rast 2017. 2018. 2019. dugoročno*

SPF Q2 2017. 1,7 1,6 1,5 1,6

Prethodni SPF Q1 2017. 1,5 1,5 1,5 1,6


Ekonomski konsenzus (mart 2017.) 1,7 1,5 1,4 1,3


Stopa nezaposlenosti 2017. 2018. 2019. dugoročno*

SPF Q2 2017. 9,4 9,1 8,7 8,4

Prethodni SPF Q1 2017. 9,5 9,2 8,9 8,5


Ekonomski konsenzus (mart 2017.) 9,4 9,0 - -


* Dugoročne prognoze se odnose na period do 2021. godine za SPF Q1 2017. i SPF Q2 2017. Za barometar Eurozone, očekivanja za 2019. godinu i dugoročne projekcije su preuzete iz istraživanja za januar 2017.godine.

Izvor: preuzeto iz: The ECB Survey of Professional Forecasters, 2rd Quarter of 2017

Prema pomenutom istraživanju, projekcije rasta BDP-a za 2017. i 2018. godinu, u odnosu na prethodno istraživanje, su blago revidirane naviše i iznosile su 1,7% i 1,6% respektivno, dok su projekcija za 2019. godinu (1,5%) i dugoročna prognoza (1,6%) ostale nepromijenjene. Očekivanja su da će ekonomski rast biti podstaknut domaćom tražnjom, na čije povećanje utiču mjere monetarne politike ECB-a i aktuelne niske cijene goriva. U pomenutom istraživanju očekuje se smanjenje stope nezaposlenosti u svim posmatranim vremenskim intervalima, čemu svjedoči i to što su stope nezaposlenosti revidirane naniže u odnosu na prethodno istraživanje.

Prema posljednjim dostupnim podacima, javni dug Eurozone na kraju 2016. je iznosio 89,2% BDP-a i bio je niži u odnosu na kraj 2015. godine kada je iznosio 90,3% BDP-a. Državni deficit je na kraju 2016. godine iznosio 1,5% BDP-a i bio je niži u odnosu na kraj 2015. godine kada je iznosio 2,1% BDP-a59.

Rast izvoza u Eurozoni nastavljen je u prvom kvartalu 2017. godine, o čemu svjedoče mjesečni poda-ci za januar i februar. Povećanje izvoza rezultat je rasta tražnje, posebno iz Azije, uključujući Kinu. Izvoz zemalja Eurozone će rasti zajedno sa pozitivnim kretanjima u globalnoj trgovini. Takođe, u

58 The ECB Survey of Professional Forecasters, 2rd Quarter of 2017, April 2017, https://www.ecb.europa.eu/stats/prices/indic/forecast/shared/files/reports/spfreport2017_Q2.en.pdf?99cf6281769208a446017d29fb842d1f

59 Eurostat, http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/7997684/2-24042017-AP-EN.pdf/d83f50f3-ecab-457a-a46b-f58d3e42a030

118


prvim mjesecima 2017. godine devizni kurs eura je deprecirao i tako kreirao komparativne pred-nosti i dobit za izvoznike u Eurozoni60. U februa-ru 2016. godine ostvaren je suficit tekućeg računa platnog bilansa u iznosu od 37,9 mlrd. eura, što je više u poređenju sa januarom, kada je suficit iznosio 26,1 mlrd. eura, kao i u odnosu na 25,5 mlrd. eura koliko je iznosio u februaru prethod-ne godine61.

Ekonomija SAD-a je u prvom kvartalu 2017. ostvarila kvartalni rast od 1,2%62, što predstavlja bitno usporavanje rasta nakon 3,5% i 2,1% iz po-sljednja dva kvartala 2016. godine. Gledano kroz godišnju stopu rasta, američki BDP je u prvom kvartalu 2017. ostvario rast od 2%, čime je „po-tvrđena“ ista stopa rasta iz zadnjeg kvartala 2016. MMF očekuje ubrzanje rasta američkog BDP-a, sa 1,6% u 2016. na 2,3% u 2017. godini. Stopa ne-zaposlenosti u martu iznosila je 4,5%, da bi po-tom u aprilu i maju opala na 4,4% odnosno 4,3%, što je bio njen najniži nivo za više od 15 godina. Ukupan broj nezaposlenih u maju bio je 6,9 mi-liona, od čega se 1,7 miliona ili 24% odnosilo na „dugoročno nezaposlene“ – one koji su nezapo-sleni pola godine ili duže. S druge strane, odnos radne snage i radno sposobnih iznosio je 62,7%.

Godišnja stopa inflacije u martu iznosila je 2,4%, što je prvi njen pad na mjesečnom nivou nakon nekoliko mjeseci. U aprilu je ta stopa dodatno opala, na 2,2%. Stopa inflacije je u 2016. bitno po-većana, sa 0,7% na 2,2%, dok MMF za decembar 2017. očekuje dodatno blago povećanje te stope, na 2,3%.

Fiskalna pozicija SAD-a i dalje predstavlja razlog za zabrinutost. Za 2017. godinu MMF očekuje da američki budžetski deficit bude 4% BDP-a, što je niže od deficita od 4,4% BDP-a iz 2016. (procje-na), ali se onda u periodu 2018−2020. očekuje da deficit prosječno bude na nivou od oko 5% BDP-a.

60 ECB Bulletin, http://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/ecbu/eb201703.en.pdf?ea7747ab0ef3b038300a8d51a3a9531361 The ECB Survey of Professional Forecasters, 2rd Quarter of 2017, April 2017, https://www.ecb.europa.eu/stats/prices/

indic/forecast/shared/files/reports/spfreport2017_Q2.en.pdf?99cf6281769208a446017d29fb842d1f62 Tzv. anualizovana stopa, tj. izražena na godišnjoj osnovi.

Godišnja stopa rasta kvartalnog BDP-a, %, 2015 – 1. kvartal 2017.

Stopa nezaposlenosti, %, 2015 – 1. kvartal 2017.

Grafik 9.5

Grafik 9.6

Izvor: Biro za ekonomske analize SAD, Eurostat, Vlada Japana

Izvor: Eurostat

119

Međunarodna ekonom

ija

To će sve pratiti kretanje državnog duga, koji je u 2016. bio 107,4% BDP-a, a očekuje se da će u 2017. iznositi 108,3%, sa tendencijom rasta.

Japanska ekonomija nastavila je da bilježi solidne rezultate i u prvom kvartalu 2017. godine. Ostvaren je kvartalni rast od 0,3%, što je bila peta uzastopna pozitivna stopa kvartalnog rasta. S druge strane, godišnja stopa rasta u prvom kvartalu iznosila je 1,3%, ili nešto niže od godišnje stope rasta iz posljed-njeg kvartala 2016. godine (1,6%). MMF za japansku ekonomiju prognozira blago ubrzanje rasta, sa 1% iz 2016. na 1,2% u 2017. godini. Stopa nezaposlenosti u martu je iznosila 2,8%, čime je nastavila osmogodišnju tendenciju pada, a što je istovremeno njen najniži nivo u više od 20 godina.

Godišnja stopa inflacije u martu iznosila je 0,2%, što je na mjesečnom nivou bila sedma uzastopna pozitivna godišnja stopa inflacije. Trenutna očekivanja MMF-a su da je period najvećih deflacionih rizika prošao (u 2015. i 2016. inflacija je iznosila 0,2% i 0,3%), pa se za decembar 2017. prognozira ubr-zanje godišnje stope inflacije na 0,8%. Savjet Banke Japana na svojoj martovskoj sjednici odlučio je da nastavi sa svim mjerama ekspanzivne monetarne politike: referentna kamatna stopa ostaće na nivou od -0,1%, ciljani prinos na desetogodišnje državne obveznice i dalje će biti 0%, godišnji iznos kupovine državnih obveznica i dalje će biti 80 triliona jena, godišnji iznos kupovine akcija fondova kojima se trguje na berzi (ETFs) i investicionih trastova u nekretnine (REITs) ostaće 6 odnosno 90 triliona jena, dok će stanje ulaganja u komercijalne zapise i korporativne obveznice biti održavano na nivou od 2,2 odnosno 3,2 triliona jena.

Nakon deprecijacije sa oko 100 na 120 jena za dolar tokom zadnjeg kvartala 2016. godine, jen je u prvom kvartalu 2017. blago ojačao, fluktuirajući na nivou 110−115 jena za dolar. Generalno, jen je od 2012. do 2016. godine snažno deprecirao, što je zasigurno bio jedan od pokretača japanske ekonomije, prije svega kroz stimulisanje suficita tekućeg ra-čuna, iako je utisak da je ta stimulacija nastupila tek nakon određenog vremena. U 2016. je pome-nuto slabljenje bilo zaustavljeno, ali je suficit te-kućeg računa svejedno povećan na 3,9% BDP-a, sa 3,1% BDP-a u 2015. godini.

Fiskalni parametri Japana nijesu zadovoljavajući, imajući u vidu da je u 2016. gotovo dvadeset petu godinu zaredom ostvaren budžetski deficit, koji je pri tome povećan sa 3,5% BDP-a iz 2015. go-dine na 4,2% BDP-a u 2016. MMF očekuje da će u 2017. godini deficit biti 4% BDP-a, nakon čega će postepeno opadati. S druge strane, Japan i da-lje ima najveći nivo državnog duga u svijetu, oko 240% BDP-a. Iako se većina tog duga odnosi na rezidente, i Japan istovremeno ima velike devizne rezerve, ta situacija ipak predstavlja rizik, koji bi u određenim uslovima mogao ugroziti japansku ekonomiju.

Anualizovana stopa kvartalnog rasta BDP-a, %, 2015 – 1. kvartal 2017.

Grafik 9.7

Izvor: Vlada Japana

120


9.3. Zemlje u usponu

Kineska ekonomija je u prvom kvartalu 2017. ostvarila stopu kvartalnog rasta od 1,3%, što je najniža stopa od prvog kvartala 2016. godine, kada je ostvaren isti rast. S druge strane, godišnja stopa rasta u prvom kvartalu 2017. bila je 6,9%, što predstavlja blago ubrzavanje rasta drugi kvartal zaredom, i ujedno je najbolji rezultat još od trećeg kvartala 2015. godine. Projekcije MMF-a oko rasta kineskog BDP-a za 2017. i 2018. godinu su revidirane naviše, na 6,6%, odnosno 6,2%.

Stopa nezaposlenosti se u martu zadržala na 4%, što je njen najniži nivo u poslednjih deset godina, iako je kineska stopa nezaposlenosti i inače niska i nema izraženiji varijabilitet. Godišnja stopa infla-cije je u martu iznosila svega 0,9%, dok se u aprilu dodatno oporavila na 1,2%. Ipak, deflacioni rizici i dalje su pristuni, jer je stopa inflacije zadnjih par godina oko 2%, sa povremenim padovima ispod 1%.

Uprkos i dalje visokim stopama rasta, ogromna zaduženost privrede i „pregrijanost“ tržišta nekretni-na i dalje predstavljaju najveće rizike za stabilnost kineske ekonomije i njenu održivost. Kineska vlada je suočena sa prilično kompleksnom mješavinom ekonomskih politika, s obzirom da je neophodno uspostaviti balans između povećanja potrošnje, velike zaduženosti i strukturnih reformi koje bi do-prinijele većoj produktivnosti. Prema nekim analitičarima, fokus ekonomske politike se premješta sa stimulativnih mjera ka smanjenju rizika u finansijama. Uz sve pomenuto nužno ide i pogoršavanje fi-skalnih parametara, gdje je budžetski deficit iz 2016. godine, 3,7% BDP-a (prema MMF-u), bio najgori fiskalni rezultat u posljednjih 30 godina, dok je državni dug na kraju 2016. godine iznosio preko 46%, što je takođe maksimum u posljednjih par decenija.

Centralna banka Kine je tokom prošle godine koristila značajna sredstva iz deviznih rezervi braneći juan od veće deprecijacije, dok snažniji dolar smanjuje vrijednost rezervi u drugim valutama. To se dešavalo u periodu ogromnih kapitalnih odliva iz Kine, što je primoralo kineske vlasti da uvedu nove kontrole kapitala. Ukoliko odliv kapitala ne bude zaustavljen, a juan nastavi da gubi vrijednost, u na-rednom periodu bi se mogla očekivati jednokratna devalvacija valute. Ti rizici su trenutno u izvjesnoj mjeri „obuzdani“, jer je juan u prvom kvartalu 2017. blago deprecirao u odnosu na posljednje mjesece 2016. godine.

Ekonomija Rusije u prvom kvartalu 2017. zabilježila je godišnju stopu rasta od 0,5%, čime je na izvje-stan način potvrđena pozitivna stopa rasta iz posljednjeg kvartala 2016. godine (0,3%), a nakon sedam kvartala u kojima je bila ostvarena negativna godišnja stopa rasta. Procjena MMF-a za 2016. godinu je da je stopa rasta iznosila -0,2%, što je veliki napredak u odnosu na 2015. godinu kada je pad iznosio 2,8%. MMF je u aprilskom izvještaju revidirao projekcije rasta BDP-a naviše za 2017. i 2018. godinu, koje iznose 1,4% za obje godine, čime će Rusija u tekućoj godini izaći iz recesije. Stopa nezaposlenosti u martu 2017. iznosila je 5,4%, što predstavlja blagi pad u odnosu na januar i februar (5,6%). Takođe, to je generalno na nivou prosjeka u prethodnom petogodišnjem periodu, u kome nije bilo bitnijih va-rijacija u stopi nezaposlenosti.

Inflacija je nastavila opadajući trend, koji ima već nekoliko mjeseci, tako da je godišnja stopa u martu iznosila 4,3%, dok je u aprilu i maju opala dalje, na 4,1%. MMF prognozira da će godišnja stopa inflaci-je u decembru 2017. iznositi 4,4%, što je konzistentno sa dosadašnjim rezultatima, a čime će se inflacija u Rusiji i definitivno stabilizovati, nakon dvocifrenih vrijednosti iz 2014. i 2015. godine. Kao rezultat pozitivnog trenda ka stabilnijoj stopi inflacije, Centralna banka je u junu 2016. snizila svoju glavnu kamatnu stopu sa 11% na 10,5%, a u septembru iste godine dalje na 10%. Smanjenje glavne referentne kamatne stope je nastavljeno i u prvoj polovini 2017. godine, pa je ta stopa trenutno ispod 9,5%.

121

Međunarodna ekonom

ija

Generalno, ekonomija Rusije je nastavila da se prilagođava nižoj cijeni nafte i ekonomskim sankcija-ma. Na snazi je paket mjera (smanjenje troškova, fleksibilni devizni kurs, dokapitalizacija banaka itd) koje je Vlada Rusije primijenila kao odgovor na recesiju. Ruska valuta je snažno vezana za kretanje cijena nafte, što se u prethodnom periodu zaista i odrazilo na kurs rublje, koja je u prvom kvartalu 2016. zabilježila najnižu vrijednost u odnosu na dolar (preko 80 rublji za dolar), da bi do kraja te godine osjetno aprecirala. Aprecijacija rublje je nastavljena i tokom prvog kvartala 2017. godine, kada je rublja ojačala na ispod 60 rublji za dolar.

Glavni fiskalni parametri su pod kontrolom. Prema podacima MMF-a, nakon budžetskog deficita od 3,7% u 2016. godini (budžet je ostvarivao deficit u periodu 2013−2016. godina), za 2017. se prognozira pad deficita na 2,6%. Državni dug je nizak–oko 17% BDP-a, tako da ne predstavlja rizik, i pored dese-togodišnje tendencije blagog rasta.

Prema posljednjim raspoloživim podacima, ekonomija Turske je u čevtrtom kvartalu 2016. godine zabilježila kvartalni rast od 3,8%, što je najbolji kvartalni rezultat turske ekonomije u posljednjih ne-koliko godina, inače ostvaren nakon negativne stope rasta u trećem kvartalu 2016. godine (-2,1%). S druge strane, godišnja stopa rasta u posljednjem kvartalu iznosila je 3,5%, nakon pada od 1,3% zabilje-ženog u trećem kvartalu. MMF je u odnosu na oktobarski izvještaj revidirao procijenjenu stopu rasta BDP-a za 2016. godinu sa 4% na 2,9%, a projekciju za 2017. sa 3,3% na 2,5%. To se uglavnom objašnja-va manjim investicijama i potrošnjom koje su posljedica političkih dešavanja u posljednjem periodu. Ipak, aprilske prognoze MMF-a govore da će se rast u 2018. ubrzati, na 3,3%. Stopa nezaposlenosti u februaru 2017. iznosila je 12,6%, što je pad nakon januarskih 13%, i ujedno njen prvi pad nakon perio-da od gotovo deset mjeseci zaredom. MMF očekuje da će u 2017. stopa nezaposlenosti porasti na 11,5% (sa 10,8% iz 2016. godine), nakon čega će u 2018. godini opasti na 11%.

Godišnja stopa inflacije u martu 2017. iznosila je visokih 11,3%, čime je nastavljen njen rast započet u decembru 2016. Stopa inflacije je potom u aprilu porasla dodatno, na 11,9%, da bi zatim u maju blago opala, na 11,7%. Prognoze MMF-a govore da će godišnja stopa inflacije u decembru 2017. iznositi 10%, nakon čega se očekuje da će uslijediti blagi pad stope inflacije. Centralna banka Turske drži svoju refe-rentnu kamatnu stopu na nivou od 8% od novembra 2016. godine.

Turska lira je u prvom dijelu 2016. uspijevala da prebrodi deprecijacijske pritiske, ali je pod uticajem političkih dešavanja ipak izgubila na vrijednosti, a pad je posebno bio izražen tokom četvrtog kvar-tala, kada je lira zabilježila novi najniži nivo u odnosu na euro i dolar. Deprecijacija je zaustavljena u prvom kvartalu 2017. godine, tokom koga je kurs generalno bio oko 3,7 lira za dolar, što je u blagoj mjeri nastavljeno i u prvim mjesecima drugog kvartala, kada je lira ojačala na ispod 3,6 lira za dolar.

U prvom kvartalu 2017. turski turizam i dalje trpi posljedice nestabilnosti, jer su prihodi od turizma bili u padu za 17,1%, a broj turista za 5,1% u odnosu na prvi kvartal 2016. Prihodi od stranih turista, koji čine glavni dio turista, opali su za 16,5%, a broj njihovih dolazaka za 6%. Treba imati u vidu da sve to dolazi nakon drastičnog pada ostvarenog u sektoru turizma u 2016. u odnosu na 2015. godinu, kada su prihodi i broj dolazaka opali za blizu 30% i 25%, respektivno.

9.4. Zemlje okruženja

Za zemlje u okruženju nakon pozitivnih kretanja u 2016, očekuje se oporavak privredne aktivnosti u 2017. godini, ali umjerenim tempom. Nezaposlenost u prvom kvartalu 2017. godine ostaje i dalje vi-soka. Kretanje inflacije u prvom kvartalu bilo je pod uticajem rasta svjetske cijene nafte i rasta cijena

122


voća i povrća. Zemlje regiona imaju visok nivo javnog duga i da bi se stabilizovala ta dinamika neop-hodno je nastaviti sa fiskalnom konsolidacijom i strukturalnim reformama.63

Ekonomija Srbije prema preliminarnim poda-cima ostvaruje umjereni rast od 1,2% u prvom kvartalu 2017. godine. Rast je podstaknut pozi-tivnim rezultatima u industriji i uslužnom sekto-ru, dok sektori poljoprivrede i građevinarstva bi-lježe negativna kretanja. U prvom kvartalu došlo je do ubrzavanja rasta domaće tražnje, naročito privatne potrošnje.

Deficit tekućeg računa u prvom kvartalu 2017. veći je za skoro dvije trećine u odnosu na isti pe-riod prošle godine. Strane direktne investicije u odnosu na isti period prethodne godine su niže, i dalje su usmjerene u izvozno orijentisane djelat-nosti. Inflacija je počela da se povećava početkom 2017. godine i u martu je godišnja stopa dostigla 3,6%, što je bilo u granicama ciljnog raspona Na-rodne banke Srbije od 3,0 ± 1,5%. Stopa nezapo-slenosti u prvom kvartalu 2017. godine iznosila je 14,6%. Bankarski sektor bilježi rast kreditne ak-tivnosti. U prvom kvartalu 2017. ostvaren je pri-marni i ukupni fiskalni suficit. Primarni fiskal-ni suficit u prvom kvartalu o.g. iznosio je 6,1% BDP-a. Učešće javnog duga u BDP-u smanjeno je u 2016. godini, i na kraju prvog kvartala 2017. godine iznosilo je 69,2%. Usljed uspješne fiskalne konsolidacije i sprovođenja strukturnih reformi, ubrzanja privrednog rasta, u martu je kreditna agencija Mudis (Moody’s) poboljšala izglede sa B1 na Ba3, uz stabilne izglede za dalje unapređe-nje kreditnog rejtinga.

Hrvatska ekonomija nakon perioda stabilnog rasta u prvoj polovini prethodne godine, i pe-rioda ubrzanja privredne aktivnosti u drugom dijelu godine, prema preliminarnim podacima u prvom kvartalu 2017. godine ostvaruje rast od 2,5%. Povoljna kretanja u prvom kvartalu 2017. godine vođena su rastom izvoza roba. Takođe, rast je podstaknut porastom finalne potrošnje i bruto investicija u fiksni kapital. Rast u prvom kvartalu 2017. podržan je i rastom trgovine na veliko i malo. Godišnja inflacija u martu 2017. godine iznosila je 1,1%. Stopa nezaposlenosti na

63 Podaci za prvi kvartal 2017. za Crnu Goru nijesu bili dostupni u momentu izrade izvještaja.

Godišnje stope rasta kvartalnog BDP-a, %, 2015 – 1. kvartal 2017.63

Indeksi potrošačkih cijena odabranih zemalja regiona, %, 2015−mart 2017.

Grafik 9.8

Grafik 9.9

Izvor: Nacionalni statistički zavodi

Izvor: Nacionalni statistički zavodi

123

Međunarodna ekonom

ija

kraju prvog kvartala 2017. godine iznosila je 14,4%. U 2016. godini došlo je do smanjivanja javnog duga koji se u periodu 2008−2015. godina kretao uzlaznom putanjom, dok se prema procjenama MMF-a u 2017. godini očekuje javni dug od 83,1% BDP-a.

Ekonomska aktivnost Makedonije usporena je u 2016. godini, nakon stabilnih stopa rasta u prethod-nom periodu, a prema preliminarnim podacima u prvom kvartalu 2017. ostvarena je nulta stopa rasta. Prema procjeni MMF-a u 2017. godini očekuje se rast od 3,2%. Godišnja stopa inflacije na kraju prvog kvartala 2017. godine iznosila je 0,6%. Deficit tekućeg računa je povećan u 2016. godini na 3,1% BDP-a, usljed pada privatnih transfera i odliva profita u matične zemlje, a MMF procjenjuje pad istog na 1,8% BDP-a u 2017. godini. Javni dug se u prethodnom periodu kretao uzlaznom putanjom, a prema procje-ni MMF-a u 2017. godini očekuje se smanjenje na 37,6% BDP-a.

Tabela 9.5

Kreditni rejtinzi po zemljama regiona

Zemlja Mart 2016. Mart 2017.

Crna Gora B+ B+ (negativan)

Bosna i Hercegovina B B (stabilan)

Makedonija BB- BB- (stabilan)

Hrvatska BB BB (stabilan)

Srbija BB- BB- (pozitivan)

Izvor: Standard end Purs

Tabela 9.6

Javne finansije i salda tekućeg računa u privredama regiona, % BDP-a

ZemljaSaldo budžeta Bruto javni dug Saldo tekućeg računa

2016. 2017. 2018. 2016. 2017. 2018. 2016. 2017. 2018.

Albanija -1,8 -2,0 -1,9 72,0 69,5 67,0 -9,6 -10,9 -10.5

Crna Gora -3,6 -5,8 -5,1 67,4 71,1 75,8 -18,9 -22,6 -22,5

Hrvatska -0,8 -1,1 -0,9 84,2 81,9 79,4 2,6 2,9 1,3

Makedonija -2,6 -3,2 -3,0 39,0 41,0 40,8 -3,1 -2,2 -1,9

Slovenija -1,8 -1,4 -1,2 79,7 77,8 75,5 7,0 6,2 5,8

Srbija -1,4 -0,5 0,3 73,6 71,1 67,3 -3,8 -4,3 -4,7

EU -1,7 -1,6 -1,5 85,1 84,8 83,6 2,1 1,9 1,9

Eurozona -1,5 -1,4 -1,3 91,3 90,3 89,0 3,4 3,0 2,9

Izvor: Evropska komisija – Spring 2017 European Economic Forecast

9.5. Kamatne stope centralnih banaka i kretanje deviznih kurseva

Vodeće centralne banke, sa određenim izuzetkom američkog FED-a, nastavile su sa ekspanzivnim monetarnim politikama u prvom kvartalu 2017. godine, nastavljajući da održavaju svoje referentne kamatne stope na istorijskim minimumima, uz istovremeni nastavak programa kupovine državnih i koorporativnih hartija od vrijednosti na sekundarnom tržištu (tzv. kvantitativno popuštanje). FED je do sredine marta držao „ciljanu kamatnu stopu na federalne fondove“ u rasponu 0,5−0,75%, da bi je

124


od tada povećao na raspon 0,75−1%. S druge strane, ECB, Banka Engleske, Banka Japana i Švajcarska nacionalna banka tokom kvartala održavale su svoje kamatne stope na nivou od 0%, 0,25%, 0,1% i -0,75%, respektivno.

Po pitanju kvantitativnog popuštanja–ukupna aktiva FED-a tokom I kvartala praktično se nije mije-njala, dok su ukupne aktive Eurosistema i Banke Japana u odnosu na kraj 2016. bile više za 12% i 2,9%, respektivno. Na martovskoj sjednici Upravnog savjeta ECB-a odlučeno je da počev od aprila 2017. godine neto vrijednost kupovina hartija od vrijednosti na sekundarnom tržištu na mjesečnom nivou bude 60 mlrd. eura, umjesto dotadašnjih 80 mlrd. eura.

Učesnici martovske sjednice Federalnog komite-ta za operacije na otvorenom tržištu na kome je donijeta odluka o povećanju referentne kamatne stope FED-a na raspon 0,75−1%, ocjenjuju da će adekvatan nivo referentne kamatne stope FED-a na kraju 2017, 2018. i 2019. godine biti 1,4%, 2,1% i 3% respektivno (medijalna vrijednost očekiva-nja učesnika).

Ekonomija Eurozone u osjetno krhkijoj situaci-ji je od američke, a problem je dobrim dijelom strukturan/hroničan, tako da se očekuje da će ECB nastaviti da održava rekordno nizak nivo kamatnih stopa i tokom 2017. godine. To je saop-šteno i na martovskoj sjednici Upravnog savjeta ECB-a, gdje je istaknuto da će stope biti na istom ili nižem nivou, i značajan period vremena na-kon kraja 2017. godine, što je period tokom kojeg će ECB sigurno nastaviti da sprovodi kvantitativ-no popuštanje.

Kratkoročne tržišne referentne kamatne stope „pratile“ su referentne kamatne stope centralnih banaka. Šestomjesečni USD LIBOR je tako tokom prvog kvartala 2017. blago porastao, za 0,11 p.p. tj. na 1,42%, dok su EONIA i tromjesečni EURI-BOR neznatno opali – za 0,03 p.p. i 0,01 p.p. na -0,36% i -0,33%, respektivno. Za naredni period očekuje se tendencija postepenog rasta dolarskih kamatnih stopa.

Kurs eura je u odnosu na jen (-3,5%), funtu (-0,6%) i franak (-0,3) deprecirao, dok je ojačao samo u odnosu na dolar (1,3%) tokom prvog kvartala 2017. godine. Najveća kolebljivost kursa eura ostvarena je u odnosu na jen, pa potom fun-tu i dolar, dok je, uobičajeno, kolebljivost u odno-su na franak bila najmanja. U odnosu na dolar, euro je aprecirao sa 1,0517 na 1,0652 dolara za

Nominalni kurs eura, 2016 – 1. kvartal 2017, 01. 01. 2017 = 100

Kratkoročne tržišne kamatne stope, 2016 – 1. kvartal 2017.

Grafik 9.11

Grafik 9.10

Izvor: Blumberg, kalkulacije CBCG

Izvor: Blumberg

125

Međunarodna ekonom

ija

euro, prosječno se (tokom kvartala) krećući na nivou od 1,0656 dolara za euro. Trenutna očekivanja su da monetarna politika ECB-a svakako neće vršiti pritiske na aprecijaciju eura, dok bi očekivani postepeni rast dolarskih kamatnih stopa trebalo da djeluje u pravcu aprecijacije dolara, odnosno de-precijacije eura.

Documents

MEĐUNARODNA EKONOMIJA 09 · Tabela 9.2 Stopa rasta BDP-a (na osnovu sezonski usklađenih podataka) Procentualna promjena u odnosu na prethodni kvartal ... Prethodni SPF Q1 2017