METODOLO[KA OBJA[NJENJA 1. Geografski i meteorolo{ki podaci 2008/268-302_objasnjenja.pdf · tualni teritorijalni ustroj u godini za koju se Ljetopis izdaje. U ovom Ljetopisu objavljeni

$Page 1: METODOLO[KA OBJA[NJENJA 1. Geografski i meteorolo{ki podaci 2008/268-302_objasnjenja.pdf · tualni teritorijalni ustroj u godini za koju se Ljetopis izdaje. U ovom Ljetopisu objavljeni$
METODOLO[KA OBJA[NJENJA

1. Geografski i meteorolo{ki podaci

Definicije i obja{njenja

Podaci o geografskom poloàju Zagreba, povr{ini, stanovni{tvu i naseljima Zagreba odnose se na ak-tualni teritorijalni ustroj u godini za koju se Ljetopis izdaje. U ovom Ljetopisu objavljeni su podaci za2005. i ranije godine.

Podaci o povr{ini preuzeti su od Gradskog zavoda za katastar i geodetske poslove (izra~un 2007. go-dine).

Obilje podataka o meteorolo{kim, hidrolo{kim i geolo{kim prilikama na podru~ju Grada Zagreba savremenskim serijama koje nas vra}aju u pro{lo stolje}e, bogatstvo su zagreba~kog Ljetopisa. Podatke sudali:

– Dràvni hidrometeorolo{ki zavod Republike Hrvatske, Hidrolo{ki odjel i Odsjek kemijskog labo-ratorija za pra}enje kakvo}e zraka

– Prirodoslovno-matemati~ki fakultet, Geofizi~ki zavod, Seizmolo{ka slu`ba, te– Hrvatske vode – Vodnogospodarski odjel za slivno podru~je grada Zagreba – Slu`ba za za{titu od

{tetnog djelovanja voda.

2. Stanovni{tvo

a) Popisi stanovni{tva

Prvi pouzdani podaci o stanovni{tvu Zagreba su procjene prema popisima ku}a ili nepotpunim popi-sima. Procjene stanovnika odnose se na razdoblje do sredine XIX. stolje}a. Nakon tog razdoblja podacisu rezultati provedenih popisa, pa su u tabeli 2.2. prikazani prema upravno-teritorijalnoj podjeli u trenut-ku popisa. Podaci o stanovni{tvu i drugim rezultatima popisa (ku}anstva, stanovi) koji su iskazani u osta-lim tabelama u Ljetopisu svedeni su na upravno-teritorijalnu podjelu Zagreba u 1997. godini i dalje.

Do 1998. god. stalno stanovni{tvo ~ine svi stanovnici jednog naselja koji u tom naselju imaju prebi-vali{te, tj. stalno stanuju, nezavisno od toga jesu li u kriti~nom trenutku (31. oùjka u 24,00 sata) bili pri-sutni u tom naselju ili su iz raznih razloga bili privremeno odsutni.

U popisima 1961. i 1971. godine kao stalni stanovnici popisane su sve osobe koje su se zatekle u mje-stu rada pod uvjetom da se svakodnevno ne vra}aju u mjesto prebivali{ta obitelji, dok su 1981. i 1991.takve osobe u mjestu rada popisane kao privremeno prisutne, a u prebivali{tu kao “stalne” u tom mjestu.Ova metodolo{ka promjena u slu~aju Zagreba, a i drugih ve}ih gradova, imala je za posljedicu manji brojpopisanog stalnog stanovni{tva u odnosu na o~ekivani broj. Ovu ~injenicu treba uvaìti kod ocjene pora-sta stanovni{tva prema pro{lom popisu.

Od 1998. godine podatke o broju stanovnika statistika odre|uje u skladu s definicijom iz preporukaUN i Eurostata. Prema toj definiciji ukupno stanovni{tvo obuhva}a sve osobe koje imaju prebivali{te ugradu i nisu odsutne iz grada godinu i vi{e i sve osobe koje nemaju prebivali{te u gradu, ali borave na po-dru~ju grada neprekidno godinu i vi{e.

b) Popis 2001. – stanovni{tva, ku}anstava i stanova

Popis 2001. – stanovni{tva, ku}anstava i stanova proveden je na osnovi Zakona o Popisu stanov-ni{tva, ku}anstava i stanova (NN br. 64/00) u razdoblju od 01. do 15. travnja 2001. godine.

273

U:\Stat-Ljetop-2008\STATISTIKA11.vp29. prosinac 2008 9:09:17

Color profile: DisabledComposite 150 lpi at 45 degrees

Popisom su obuhva}ene slijede}e jedinice popisa: stanovnici (osobe), ku}anstva, stanovi i druge na-stanjenje prostorije.

1. stanovnici (osobe)

Popisom su obuhva}ene osobe, i to dràvljani Republike Hrvatske, strani dràvljani i osobe bezdràvljanstva koje imaju prebivali{te u Republici Hrvatskoj, bez obzira na to jesu li u “kriti~nom trenut-ku” bile u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu, te osobe koje u “kriti~kom trenutku” u Republici Hrvat-skoj imaju boravi{te.

2. ku}anstva

Popisom su se obuhvatila ku}anstva (osoba pod 1), tj. svaka obiteljska ili druga zajednica osoba kojezajedno stanuju i tro{e svoje prihode za podmirivanje osnovnih potreba (stanovanje, prehrana i sl.) odno-sno osoba koja u naselju popisa ìvi sama i nema ku}asntvo u drugom naselju Hrvatske ili inozemnstvu(sama~ko ku}anstvo).

3. stanovi i druge nastanjene prostorije

Popisom su se tako|er obuhvatili svi stanovi na podru~ju Republike Hrvatske, bez obzira na to kori-ste li se za stalno ili povremeno stanovanje (za odmor ili rekreaciju, u vrijeme sezonskih radova), ili suprivremeno nenastanjeni ili napu{teni.

Stan se definira kao gra|evinski povezana cjelina namijenjena za stanovanje, koja se sastoji od jedneili vi{e soba s odgovaraju}im pomo}nim prostorijama (kuhinja, smo~nica, predsoblje, kupaonica, zahod isl.) ili bez pomo}nih prostorija, i ima svoj zasebni ulaz.

U Popisu su se obuhvatile i ostale prostorije i objekti koji nisu stanovi u smislu navedene definicije,ali su se u vrijeme Popisa koristile za stanovanje.

Popisom se, na temelju ~l. 3. Zakona, nije obuhvatilo:

– diplomatsko osoblje stranih diplomatskih i konzularnih predstavni{tava i predstavnike me|una-rodnih organizacija i tijela, kao ni ~lanove njihovih obitelji koji s njima borave u Republici Hrvat-skoj i

– stanove u vlasni{tvu stranih dràva.

Razlog je tome tzv. eksteritorijalnost diplomatskih predstavni{tava, ali i me|unarodni reciprocitet.Ovdje se ne radi o stanovnicima Republike Hrvatske, niti se predstavnici Republike Hrvatske obuh-va}aju popisima u stranim zemljama (popisiva~i nisu ulazili u zgrade stranih veleposlanstava, rezidenci-ja i sl.).

Popisom se tako|er nisu obuhvatili:

– nenastanjeni (prazni) stanovi koji su iseljeni radi njihovog ru{enja i izgradnje novih objekata, ili sudotrajali, kao i oni koji, zbog velikih o{te}enja (npr. u ratu) nisu upotrebljivi za stanovanje,

– stanovi na selu koji se u cijelosti koriste samo za smje{taj poljoprivrednih oru|a i alata, poljopri-vrednih proizvoda, ogrjeva i sl. ili se koriste za preradu poljoprivrednih proizvoda i

– stanovi koji se koriste isklju~ivo za obavljanje ugostiteljske djelatnosti (apartmani, vile, bungalovii sl.), a u vlasni{tvu su poslovnih subjekata (pravnih osoba i obrtnika).

Kriti~ni trenutak popisa je stanje na dan 31. oùjka u 24,00 sata (~l. 1 Zakona), tj. u pono} izme|u 31.oùjka i 1. travnja 2001. godine.

Zakon je u ~l. 5 obvezao sve osobe “... da su du`ne na sva pitanja u popisnim obrascima dati to~ne ipotpune odgovore”. Izuzetak su pitanja o narodnosnoj i vjerskoj pripadnosti na koje se gra|ani nisu mo-rali izjasnili. Zakonska odredba o tom pravu gra|anina tiskana je na Popisnici, a i popisiva~ je bio duànupozoriti na to pravo. Popisiva~ je tako|er bio duàn upisati to~no onakav odgovor kako se popisivana

274



osoba izjasnila. Ukoliko se osoba na jedno od dva pitanja, ili na oba, nije èljela izjasnila, popisiva~ jekao odgovor na ova pitanja morao upisati “Nije se izjasnio/izjasnila”.

U skladu s odredbama Zakona (~l. 6.), pripadnici nacionalnih manjina mogli su dobiti na uvid osnov-ne popisane obrasce (Popisnicu; obrazac P-1 i Upitnik za stan i ku}anstvo; obrazac P-2) na jeziku i pismusvoje nacionalne manjine. Odgovori su upisivani na hrvatskom jeziku i latini~nom pismu u skladu sodredbama istog ~lanka.

U proteklom razdoblju izvr{ena je detaljna kontrola i analiza kvalitete popisnih podataka i programaobrade, na temelju kojih je izvr{ena potrebna korekcija te je do{lo do manjih promjena podataka utabelama: 2.23, 2.24, 2.26, 2.27, 2.28, 2.29, 2.36, i 2.37.

Ukupan broj stanovnika

U dosada{njoj praksi iskazivanja slu`benih rezultata popisa primjenjivano je na~elo tzv. stalnog sta-novni{tva. Osoba je u kriti~nom trenutku mogla biti u svojem prebivali{tu “pristuna”. U oba je slu~ajaiskazivana u naselju u kojem ima prebivali{te kao stalni stanovnik.

Ekonomska komisija UN-a za Europu i Eurostat koriste naziv “uobi~ajeno stanovni{tvo” kriterij pri-padnosti odre|enom podru~ju je “uobi~ajeno mjesto stanovanja” (Place of usual residence), a vremenskoograni~enje odsutnosti je do dvanaest mjeseci. Preporuke za me|unarodne migracije (Reccomendationson Statistics of International Migration, Revision 1, UN, New York, 1998) odre|uju da se osoba preselilaiz jedne u drugu zemlju (long-term international migrant) kada protekne 12 mjeseci, {to je primijenjeno uPopisu 2001.

Osim me|unarodnih preporuka vezanih uz popise i migracije, pri definiranju ukupnog broja stanov-nika uzeti su u obzir i standardi koji postoje za sve ekonomske statistike, predo~eni u SNA, tj. Sustavu na-cionalnih ra~una koji su zajedno pripremili UN, MMF, OECD, EUROSTAT i Svjestska banka, kao i eu-ropskoj verziji – ESA 95.

Slijedom naprijed navedenih me|unarodnih preporuka, odnosno metodolo{kog materijala, u ukupanbroj stanovnika Republike Hrvatske uklju~eni su:

– osobe koje u Republici Hrvatskoj imaju prebavili{te i prisutne su u kriti~nom trenutku (31. oùjka2001.),

– osobe koje u Republici Hrvatskoj imaju prebivali{te, a odsutne su iz Republike Hrvatske manje odjedne godine,

– osobe koje borave u Republici Hrvatskoj godinu i duè,– dràvljani Republike Hrvatske – djelatnici diplomatskih slu`bi i ~lanovi njihovih obitelji, pred-

stavnici u me|unarodnim organizacijama, kao i tzv. deta{irani radnici koji se, iako su odsutni izzemlje, izuzetno smatraju kao da su prisutni u zemlji u vrijeme popisa, tj. uklju~ilo ih se u ukupanbroj stanovnika Republike Hrvatske, bez obzira na vrijeme trajanja odsutnosti iz zemlje,

– prema Preporukama za popise..., u ukupan broj stanovnika uklju~ene su i sljede}e skupine osoba:

a) nomadi

b) skitnice

c) osobe u zaba~anim krajevima

d) vojno, mornari~ko i diplomatsko osoblje i ~lanovi njihovih obitelji, koji su izvan zemlje

e) pomorci trgova~ke mornaricei ribari, koji su na moru u vrijeme Popisa (uklju~uju}i i onekoji nemaju drugo prebivali{te osim smje{taja na brodu)

f) gra|ani koji privremeno rade u drugoj zemlji

g) gra|ani koji dnevno prelaze dràvnu granicu radi posla u drugoj zemlji

h) izbjeglice (definirane prema @enevskoj konvenciji) u zemlji.

275



Osim mjerila privremene odsutnosti, odnosno prisutnosti, vremenskim razdobljem od 12 mjeseci, uskladu s me|unarodnim preporukama u ukupno stanovni{tvo Republike Hrvatske uklju~ene su i osobekoje imaju tijesnu gospodarsku, prometnu i u~estalu vezu s ku}anstvom i obitelji u Republici Hrvatskoj(~e{}i ili rje|i posjeti, uzdràvanje ~lanova obitelji, stalna komunikacija itd.).

U Prvim rezultatima Popisa 2001. u ukupan broj stanovnika naselja popisa uklju~ene su i osobe kojesu u naselju popisa boravile u statusu prognanika, dok su u kona~nim rezultatima uklju~eni u ukupan brojstanovnika svog prebivali{ta.

Privremeno prisutni u naselju popisa (godinu i duè), koji se rje|e vra}aju u prebivali{te, uklju~eni suu ukupan broj stanovnika naselja popisa.

U ukupan broj stanovnika Republike Hrvatske nisu uklju~ene:

– osobe koje su bile, iako imaju prebivali{te u Republici Hrvatskoj, odsutne iz Republike Hrvatskegodinu i duè,

– osobe koje su boravile u Republici Hrvatskoj manje od jedne godine,– prema istim Preporukama za popise..., sljede}e skupine, koje, iako su se nalazile u zemlji u kri-

ti~nom trenutku, nisu obuhva}ene kao dio ukupnog broja stanovnika:

i) strano vojno, mornari~ko i diplomatsko osoblje, te ~lanovi njihovih obitelji, koji su privre-meno smje{teni u zemlji,

j) strani gra|ani koji privremeno rade u zemlji,

k) osobe koje traè azil (prema poglavlju V. – Preporuke o statistici azilanata iz Preporuka ostatistici me|unarodne migracije),

l) strani gra|ani koji svakodnevno prelaze dràvnu granicu radi posla u toj zemlji,

m)strani gra|ani koji su privremeno u zemlji, npr. turisti.

U skladu s me|unarodnim preporukama, sve osobe za koje su ~lanovi ku}anstva izjavili da su odsut-ne iz svog prebivali{ta u Republici Hrvatskoj i borave u inozemnstvu kao izbjeglice, nisu uklju~ene uukupan broj stanovnika naselja popisa, odnosno Republike Hrvatske.

Stanovni{tvo

Osim podataka o pojedinim godinama starosti, podaci se iskazuju prema odre|enim dobnim skupina-ma, naj~e{}e u petogodi{njim dobnim skupinama. Svaka dobna skupina obuhva}a osobe koje su navr{ilegodine ìvota unutar granica intervala. Tako su npr. u skupini od 10 do 14 godina djeca koja imaju 10 ivi{e godina, ali jo{ nisu navr{ila 15 godina ìvota.

Fertilno ènsko ili reproduktivno stanovni{tvo ~ine ène ~ije su granice teoretskog fertilnog ili repro-duktivnog razdoblja od 15 do 49 godina ìvota.

Pojam radnog kontigneta odnosi se na broj stanovnika odre|ene ìvotne dobi, tj. ènsko stanovni{tvostaro od 15 do 59 godina i mu{ko stanovni{tvo od 15 do 64 godine ìvota, koje se s obzirom na teoretskufiziolo{ku sposobnost smatra radno sposobnim stanovni{tvom.

Prosje~na starost ili prosje~na ìvotna dob ozna~ava srednje godine ìvota cjelokupnog stanov-ni{tva, ili kako je to uobi~ajeno, iskazuje se odvojeno za mu{ko i ènsko stnovni{tvo, a odnosi se na kri-ti~ni trenutak Popisa.

Indeks starenja pokazuje odnos broja stanovnika, odnosno udjel (%) stanovnika starih 60 i vi{e godi-na prema broju stanovnika starih od 0 do uklju~ivo 19 godina ìvota.

Koeficijent starosti pokazuje odnos broja stanovnika, odnosno (%) stanovnika starih 60 i vi{e godinaprema ukupnom broju stanovnika.

Bra~no stanje definira se kao zakonsko bra~no stanje svake pojedine osobe u odnosu na Obiteljskizakon.

276



Neoènjenim odnosno neudanom smatraju se djeca i sve osobe koje nikada nisu sklopile brak u smi-slu vaè}ih propisa.

Podatak o broju ìvoro|ene djece odnosi se na ukupan broj ìvoro|ene djece koju je èna rodila, uk-lju~uju}i i djecu koja u trenutku Popisa vi{e nisu na ìvotu.

Stalnim stanovnicima naselja popisa smatraju se, kako je to iskazano u definiciji prebivali{ta, osobekoje imaju prijavljeno prebivali{te – stalno mjesto stanovanja u promatranom naselju.

Privremeno prisutnim smatraju se osobe koje su boravile u naselju popisa, odnosno koje su bile pri-vremeno prisutne u naselju popisa, a stalni su stanovnici drugog naselja u Republici Hrvatskoj, odnosnostrane dràve.

U Popisu se smatralo da osoba nije odsutna iz naselja popisa ako se svakodnevno vra}ala u to naselje.Tako|er i osoba koja je zbog prirode posla bila odsutna u kriti~nom trenutku (ima smjenu u trajanju od 24sata ili 48 sati) nije se smatrala odustnom.

Dràvljanstvo se definira kao stalan pravni odnos pojedine osobe s dràvom, a koja pojedincu prizna-je poseban pravni status.

Stjecanje hrvatskog dràvljanstva odre|eno je Zakonom o hrvatskom dràvljanstvu (NN br. 53/91.) iZakonom o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom dràvljanstvu (NN br. 28/92.).

Osobe koje su imale dvojno dràvljanstvo tj. osobe koje su uz hrvatsko imaju i neko drugo, dale suodgovor “hrvatsko i drugo”.

Narodnost je obilje`je koje ozna~ava pripadnost pojedinca narodu ili etni~koj skupini.

Prema ~l. 15 Ustava Republike Hrvatske u Republici Hrvatskoj jam~i se ravnopravnost pripadnicimasvih nacionalnih manjina.

Na pitanje o nacionalnoj pripadnosti popisiva~ je trebao upisati to~no onakav odgovor kako se popi-sivana osoba izjasnila o narodnosti.

Za djecu do 15 godina odgovor je dao jedan od roditelja, usvojitelj ili skrbnik.

Na temelju Zakona o Popis stanovni{tva, ku}anstva i stanova, ~lanak 5. drugi stavak, osobe nisu biledu`ne izja{njavati se o narodnosnoj pripdanosti. U tom je slu~aju popisiva~ upisao odgovor: “Nije se iz-jasnila ili izjasnio”.

Na temelju popisa nacionalnih manjina navedenih u odredbama Ustavnog zakona o ljudskim pravi-ma i slobodama i o pravima etni~kih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj (NN br.105/00.), iskazani su podaci za te naionalne manjine, te podatak o broju osoba koje se nisu nacionalne iz-jasnile, te me|u njima i broj osoba koje su se izjasnile o regionalnoj pripadnosti – ukupno, bez navo|enjapripadnosti pojedinoj regiji.

Pod materinskim jezikom podrazumijeva se jezik koji je neka osoba nau~ila govoriti u ranom dje-tinjstvu, odnosno jezik koji osoba smatra svojim materinskim jezikom, ako se u ku}anstvu govorilo vi{ejezika.

Podaci se iskazuju za one jezike, kao materinske jezike osim hrvatskog, ~ije su nacionalne manjinenavedene u odredbama Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etni~kih i nacional-nih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj, te za ostale jezike (skupno). Zbog uobi~ajenog, u ranijimpopisima, iskazivanja materinskog jezika, a kako se dio stanovni{tva izjasnio o materinskom jeziku,iskazani su zasebno i podaci o hrvatsko-srpskom, odnosno srpsko-hrvatskom materinskom jeziku.

Za djecu do 15 godina starosti, odgovor na ovo pitanje dao je jedan od roditelja, usvojitelja iliskrbnik.

Za nijeme osobe upisan je jezik kojim se u ku}anstvu prete`no govori.

Vjera je obilje`je koje ozna~ava pripadnost pojedinca odre|enom vjerskom sustavu, i pritom nijeva`no je li osoba upisana u knjigu pripadnika neke vjere, ve} smatra li se osoba pripadnikom te vjere iline, bez obzira na to je li osoba prakti~ni vjernik ili nije.

277



Prema ~lanku 40. Ustava Republike Hrvatske u Republici Hrvatskoj jam~i se sloboda savjesti i vjero-ispovjesti i slobodno javno o~itovanje vjere ili drugoga uvjerenja.

Popisiva~ je bio duàn na ovo pitanje upisati to~no onakav odgovor kako se popisivana osoba izjasni-la o vjeri.

Na temelju Zakona o Popisu stanovni{tva, ku}anstva i stanova, ~lanak 5., drugi stavak, osobe se nisubile du`ne izja{njavati o vjerskoj pripadnosti. U tom slu~aju popisiva~ je upisao odgovor: “Nije se izja-snila ili izjasnio”.

Za djecu mla|u od 15 godina odgovor na ovo pitanje dao je jedan od roditelja, usvojitelja ili skrbnik.

Pod najvi{om zavr{enom {kolom podrazumijeva se vrsta {kole ~ijim je zavr{avanjem osoba steklanajvi{u razinu obrazovanja.

Podatak u grupi “bez {kole” odnosi se na osobe koje nisu i{le u {kolu, djecu pre{kolske dobi te zau~enike prvog razreda osnovne {kole.

Podatak u grupi “1–3 razreda osnovne {kole” odnosi se na sve osobe koje su zavr{ile jedan od tih raz-reda i za u~enike drugog, tre}eg i ~etvrtog razreda osnovne {kole.

Podatak u grupi “4–7 razreda osnovne {kole” odnosi se na sve osobe koje su zavr{ile jedan od tih raz-reda i za u~enike od petog do osmog razreda osnovne {kole.

Podatak u grupi “osnovna {kola” odnosi se na sve osobe koje su zavr{ile osnovnu (osmogodi{nju){kolu, prija{nju osmoljetku ili sedmoljetku, prija{nju niù gimnaziju, odnosno niè razrede gimnazije,prija{nju gra|ansku {kolu i ostale sli~ne {kole razine “male mature”.

“Srednje {kole” podijeljene su u tri osnovne {kole:

– {kole za zanimanja u trajanju 1–3 godine i {kole za KV i VKV radnike

– {kole za zanimanja u trajanju od 4 i vi{e godina

– gimnazije.

Pismenom se osobom smatra osoba sa ili bez {kole ukoliko moè pro~itati i napisati sastavak u vezi sasvakida{njim ìvotom, odnosno koja moè pro~itati i napisati pismo, bez obzira na kojem jeziku ili pi-smu moè ~itati, odnosno pisati.

Ekonomskom aktivno{}u smatra se svaka aktivnost osoba koje pridonose ili su spremne pridonositiproizvodnji dobara i usluga tijekom odre|enog razdoblja radi stjecanja sredstava za ìvot.

Radno sposobno stanovni{tvo ~ine osobe starije od navr{enih 15 godina.

Preteìto aktivno stanovni{tvo ~ine sve radno sposobne osobe ~iji je poloàj prema aktivnosti u vrije-me Popisa, ili preteìto tijekom 12 mjeseci koji su prethodili Popisu stanovni{tvu, bio “zaposlen” i “neza-poslen”.

Zaposleni prema preteìtoj aktivnosti su sve osobe koje su u vrijeme Popisa, ili preteìto tijekom 12mjeseci koji su prethodili Popisu, obavljale posao za novac ili pla}anje u naturi, a u cilju stjecanja sred-stava za ìvot.

U zaposlene ulaze i sve osobe koje su u vrijeme Popisa bile trenuta~no odsutne s posla, a koje su sevratile na posao nakon prestanka razloga odsutnosti.

Poloàj u zaposlenju definira odnos svake osobe koja obavlja neku ekonomsku aktivnost prema nje-nom zaposlenju, tj. je li osoba zaposlenik, poslodavac, radnik koji radi za vlastiti ra~un ili nepla}eni obi-teljski radnik, odnosno pomaù}i ~lan.

Zaposlenici u bilo kojem sektoru vlasnit{tva su svi zaposleni, odnosno sve osobe koje prema formal-nom ili neformalnom, po pravilu dobrovoljnom ugovoru, dogovoru s poslodavcem (doma}im ili inozem-nim), rade u zemlji ili inozemstvu, za protunaknadu u obliku nadnice, pla}e provizije, isplate prema u~in-ku, novcu ili naturi.

278



Samozaposleni i ne zapo{ljavaju radnike (bez zaposlenika) su osobe koje u svom poduze}u, obrtu ilislobodnom zanimanju samostalno obavljaju posao i koji ne zapo{ljavaju radnike, a u obavljanju poslamogu koristiti manju ili neredovitu pomo} ~lanova svoga ku}anstva.

Ovaj se podatak odnosi i na osobe koje nemaju poduze}e, obrtni~ku radnju, slobodno zanimanje ilineki drugi oblik registrirane djelatnosti, ali samostalno pronalaze i obavljaju odre|ene poslove, kao i npr.poslove uslu`nih sezonskih djelatnosti (usluge smje{taja i/ili prehrane turista i sl.).

Individualni poljoprivrednici i ne zapo{ljavaju radnike (bez zaposlenika) su osobe koje samostalnoili uz manju pomo} ~lanova svoga ku}anstva, a li bez sudjelovanja drugih zaposlenika, obavljaju aktiv-nost na svom ili unajmljenom poljoprivrednom gospodarstvu, bez obzira na to jesu li proizvodi i uslugenamijenjeni potro{nji u vlastitom ku}anstvu i/ili prodaji na trì{tu.

Samozaposleni i zapo{ljavaju radnike – poslodavac su osobe koje rade}i u vlastitom poduze}u, ob-rtu, slodobnom zanimanju (sami ili s jednim ili vi{e partnera suvlasnika), obavljaju posao ili samo uprav-ljaju i vode poslovanje, i koji trajnije zapo{ljavaju jednu ili vi{e osoba koje kod njih rade kao zaposlenici.

Individualni poljoprivrednici i zapo{ljavaju radnike – poslodavac su osobe koje uz sudjelovanje dru-gih osoba kao zaposlenika, ili ~lanova ku}anstva kojima daju naknadu za rad i/ili upla}uju doprinose tj. ustatusu su izjedna~eni sa zaposlenicima, obavljaju aktivnost ili samo upravljaju i vode poslove na svompoljoprivrednom gospodarstvu, tj. osobe koje redovito kao svoju glavnu aktivnost obavljaju poslove nasvom poljoprivrednom gospodarstvu, koriste}i pri tome rad drugih osoba kao zaposlenika.

Svi koji rade po ugovoru o djelu, autorskom ugovoru ili dobivaju naknadu u gotovini su osobe, kojekao svoju glavnu aktivnost, u vlastitom domu ili izvan njega, obavljaju posao vezan uz svoju profesiju ilizvanje, koji je definiran ugovornim odnosom s naru~iteljem posla, a naknadu dobivaju na temelju ugovo-ra o djelu, autorskog ugovora ili prema nekoj drugoj vrsti ugovornog odnosa.

Pomaù}i ~lan obitelji u poduze}u, obrtu i sl. nekog od ~lanova ku}anstva je osoba koja redovito radiu poduze}u, obrtu, slobodnom zanimanju i sl. u vlasni{tvu nekog od ~lanova svoga ku}anstva, a za taj radne dobiva nakandu niti se za nju upla}uju doprinosi.

Pomaù}i ~lan obitelji na poljoprivrednom gospodarstvu je osoba, ~lan ku}anstva koji redovito radina poljoprivednom gospodarstvu u vlasni{tvu nekog od ~lanova ku}anstva i za taj rad ne dobiva naknaduniti se za nju upla}uju doprinosi.

Ostali zaposleni su osobe koje su obavljale neku aktivnost, ali zbog specifi~nosti njihova statusa nemoè ih se preciznije razvrstati.

Nezaposleni prema preteìtoj aktivnosti su sve osobe koje u vrijeme Popisa, ili preteìto tijekom 12mjeseci koji su prethodili Popisu, nisu imale posao i poduzimale su aktivnosti za pronalaènje posla.

Nezaposleni, traè prvo zaposlenje su osobe stare 15 i vi{e godina koje nikada nisu radile i koje su uvrijeme Popisa traìle prvo zaposlenje, bez obzira na to jesu li bile prijavljene slu`bama za zapo{ljavanje.Traènje zaposlenja uklju~uje sve oblike aktivnosti koje je osoba poduzimala da bi na{la posao, u statusuzaposlenika (prijave slu`bama ili privatnim agencijama za zapo{ljavanje, podno{enje ponuda, pra}enjeoglasa, natje~aja, obilazak i propitivanje u poduze}ima i sl.) ili u statusu samozaposlene osobe (osnivanjevlastitog poduze}a, obrta, pribavljanje financijskih sredstava, traènje dozvola, rje{enja i sl.).

Nezaposleni, traè ponovno zaposlenje su osobe koje u vrijeme Popisa nisu radile, jer su prekinulerad ili ostale bez posla na prija{enjem radnom mjestu i traìle su ponovno zaposlenje, bez obzira na to je-su li prijavljene slu`bama za zapo{ljavanje.

Poljoprivredno stanovni{tvo ~ine osobe ~ije se zanimanje prema Nacionalnoj klasifikaciji zanimanjanalazi u vrsti zanimanja “poljoprivredni, lovno-uzgojni, {umski radnici i ribari” i u vrsti zanimanja “jed-nostavna poljoprivredna, {umarska i ribarska zanimanja”, kao i sve osobe koje oni uzdràvaju.

279



Glavni izvori sredstava za ìvot

U Popisu su se za svaku osobu prikupljali podaci o glavnim izvorima prihoda kojima osoba podmiru-je ìvotne potrebe.

Izvori prihoda su sve vrste glavnih prihoda koje je osoba ostvarivala tijekom 12 mjeseci koji su pret-hodili Popisu stanovni{tva.

Prihodi uklju~uju dohodak i prihod od redovitog i povremenog rada, sve vrste mirovina i dodataka,redovitih i povremenih socijalnih naknada, prihoda od svih vrsta imovinskih prava, te povremena pri-manja od fizi~kih i pravnih osova u obliku darova, poklona ili bilo koje vrste pomo}i u nov~anom ili ne-nov~anom obliku.

Prihodi od rada odnose se na prihode od stalnog ili povremenog rada.

Prihodi od stalnog rada podrazumijevaju sva redovita primanja i prihode, koji se ostvaruju radom,odnosno obavljanjem zanimanja, bez obzira na to jesu li ostvarena u novcu ili naturi.

U prihode od stalnog rada spadaju primanja zaposlenika, tj. pla}e od nesamostalnog rada (uklju~uju}ii druge vrste dohodaka vezane uz zaposlenje kao prekovremeni rad, napojnice, dodatne naknade i sl.),kao i primanja od samostalnog rada neto vlasni~ki dohodak u novcu ili naturi koja poslodavci, vlasnicikoji samostalno obavljaju djelatnost, ostvaruju radom u svojim poduze}ima, radnjama, slobodnim zani-manjima, poljoprivrednim gospodarstvima, ali i primanja koja ostvaruju osobe rade}i poslove na temeljuugovora o djelu, autorskog ugovora ili izravnom pogodbom za neposredno pla}anje. Stalni rad i redovi-tost ostvarenih prihoda i primanja od njega, podrazumijeva i rad s povremenim ali kra}im prekidima ilizastojima u ostvrivanju naknada, naj~e{}e uzrokovani poreme}ajima u poslovanju, te{ko}ama u naplatiprodane robe i usluga ili nedostatkom sredstava u nabavi repromaterijala i sl.

Prihodi od povremenog rada podrazumijevaju sve vrste nov~anih ili nenov~anih prihoda ili primanja kojise ostvaruju od rada koji nema poznatu ili dogovorenu periodiku i trajanje, bez obzira je li takav rad obavilaosoba kao svoju jedinu aktivnost, pa je, prema tome, za takvu osobu to i jedini izvor prihoda za ìvot, ili osobakoja takav rad obavlja kao svoj dodatni posao, pa je takav prihod dodatna, druga vrsta primanja.

Mirovina (starosna, invalidska, obiteljska) primanje je koje se odnosi samo na onu osobu na ~ije imeglasi rje{enje, bez obzira na to je li osoba mirovinu ostvarila u zemlji ili inozemstvu.

Socijalna naknada podrazumijeva nov~ana primanja koja dobivaju osobe prema raznim osnovamastjecanja kao {to su primanja na ime porodnog dopusta, bolovanja preko 42 dana, tjelesnog o{te}enja itu|e njege, socijalna pomo}, rehabilitacija i zapo{ljavanje invalidnih osoba, dje~ji dodatak, naknade oso-bama u statusu prognanika, povratnika i sl.

Prihodi od mirovine odnose se na prihode koje ostvaruju one osobe na ~ije ime glasi imovina i imo-vinska prava ste~ena ranijim radom, a uklju~uju prihode od: najma soba, stana, ku}e, garaè, poslovnogprostora, zemlje, pokretne imovine (auta, broda, stoke i sl.), zatim prihode od dividendi na dionice ili ra-spore|ene dobiti poduze}a, prihode od patenata, licenci, autorskih prava, te {tednja i prihodi od kamatana {tedne uloge i kamata na obveznice i druge vrijednosne papire i sl.

Ostali prihodi su prihodi koje osoba ostvaruje rje{enjem ili ugovorom, tj. dokumentom koji glasi naime i na rok, a odnose se na stipendije, prekvalifikacije, nezaposlenost, ali i na neka jednokratna primanjakao {to su: nagrade za uspjeh tijekom {kolovanja, primanja od osiguravaju}ih zavoda na ime ozljede, in-validnosti ili smrti, primanja od osiguravaju}ih zavoda na ime o{te}ene ili uni{tene imovine, primanja zanacionaliziranu ili ekpropriranu imovinu, alimentacija i sl.

Povremena potpora drugih je neobvezatna nov~ana ili nenov~ana pomo} koju osoba moè dobiti oddrugih osoba, srodnika ili nesrodnika i/ili subjekata kao {to su udruge, naj~e{}e humanitarnog ili vjer-skog karaktera, Crvenog krià, Caritasa i sl.

Invalidnost je definirana, u naj{irem smislu rije~i, kao stanje organizama nastalo zbog bolesti, ozljedeili priro|ene mane, ~ije su posljedice trajno, djelomi~no ili potpuno smanjenje sposobnosti ~ovjeka zanormalan dru{tveni ìvot, a time i za prire|ivanje. Invalidnost je smanjenje ili gubitak odre|enih sposob-

280



nosti koji nastaje zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju, koji se ne moè otkloniti lije~enjem ilimjerama medicinske rehabilitacije. U invalidnost nije uklju~en alkoholizam, osim u slu~aju kada je oso-ba imala rje{enje o invalidskoj mirovini, bez obzira na to {to popisiva~ nije imao uvid u dokumentaciju.

Uzrok invalidnosti odnosi se na pojavu koja je uzrokovala invalidnost, U ovom se Popisu ti uzroci di-jele na:

– od ro|enja, a odnosi se na invalidnost osobe od ro|enja (sljepo}a, gluho}a, nedovoljna du{evnarazvijenost, tjelesne deformacije, o{te}enje pri porodu),

– Drugi svjetski rat i njegove posljedice, a odnosi se na invalidnost osobe (misli se na pripadnike bi-lo koje vojske ili civilne osobe) zbog ratnih djelovanja (i ne samo ranjavanja nego i bolesti) ili kaoposljedicu djelovanja zaostalih eksplozitivnih naprava nakon rata,

– Domovinski rati i njegove posljedice, a odnosi se na invalidnost osobe (misli se na posljedice Do-movinskog rata na vojne i civilne osobe) kao posljedice ranjavanja ili bolesti ili kao posljedice dje-lovanja zaostalih eksplozivnih naprava nakon rata,

– invalid rada, a odnosi se na invalidnost osoba za koje je invalidska komisija utvrdila da je invalid-nost uzrokovana radom (mora imati rje{enje Povjerenstva za reviziju invaliditeta),

– bolest, a odnosi se na invalidnost osobe kao posljedicu bilo koje bolesti,– prometna nesre}a, a odnosi se na invalidnost osobe kao posljedicu prometne nesre}e i– ostalo, a odnosi se na invalidnost osobe kao posljedicu nekih drugih nesre}a (u ku}i, u {etnji, spor-

tu i sl.) ili trovanja, a uklju~ene su i posljedice bolesti u starosti.

Fizi~ka pokretljivost se odnosi na fizi~ki status invalidne osobe, uz podjelu u ovom Popisu na slje-de}e modalitete:

– sasvim pokretan, a odnosi se na osobu koja se mogla kretati sama bez ikakvih pomagala,– trajno ograni~eno pokretan uz pomo} {tapa, {taka ili hodalice, a odnosi se na osobu koja se trajno

mogla ograni~eno kretati i to samo uz neko od navedenih pomagala (uklju~uju}i i protezu ruke ilinoge) ili pomo} druge osobe,

– trajno ograni~eno pokretan uz pomo} invalidskih kolica, a odnosi se na osobu koja je bila trajnoograni~eno pokretna imogla se kretati samo uz pomo} invalidskih kolica i

– trajno nepokretan, a odnosi se na osobu koja je bila trajno nepokretna, nije se mogla kretati ni uzkakvu pomo}, tj. leàla je u krevetu bez mogu}nosti samostalnog pokretanja tijela.

Povratnicima s rada u inozemnstvu smatraju se osobe koje su razdoblju prije ovog Popisa radile kodstranog poslodavca ili samostalno, a prije povratka u zemlju prekinule su, odnosno napustile taj rad, bezobzira na razloge (mirovina, gubitak posla u inozemnstvu, obiteljske prilike i sl.).

Pod radom u inozemnstvu smatra se rad u zemljama izvan granica biv{e SFRJ.

Ku}anstvo

U skladu s me|unarodnim preporukama u Popisu 2001. razlikovana su dva tipa ku}anstva: privatno iinstitucionalno ku}anstvo. Za “privatno ku}anstvo” uglavnom se koristi naziv “ku}anstvo”.

Privatna ku}anstva dijele se na:

a) obiteljska ku}anstva – ku}anstva u kojima postoji jedna ili vi{e uìh obitelji;

b) neobiteljska koja se dijele na sama~ka i vi{e~lana neobiteljska ku}anstva koja su sastav-ljenja od bra}e i sestara, bake djeda i unuka i sl., kao i nesrodnika koji zajedni~ki tro{e svo-je prihode.

Pod uòm obitelji podrazumijeva se zajednica koja se sastoji samo od bra~nog para ili od roditelja(oba ili jednog) i njihove djece koja nisu u braku i ne ìve u izvanbra~noj zajednici i nemaju vlastitu djecuu istom ku}anstvu.

281



S obzirom na sastav uè obitelji, definirani su sljede}i tipovi uìh obitelji: bra~ni par bez djece,bra~ni par s djecom, majka s djecom i otac s djecom.

Kod formiranja uè obitelji uzimana je u obzir izjava o zajedni~kom ìvotu, a ne formalno-pravnobra~no stanje.

Bra~nom zajednicom smatra se svaka zajednica za koju je izjavljeno da je sklopila brak pred tijelimaovla{tenim za sklapanje braka.

Izvanbra~nom zajednicom smatra se svaka zajednica mu{karca i ène koji imaju isto prebivali{te iìve u istom ku}anstvu; izjavljeno je da nisu sklopili brak pred tijelimaa koja su ovla{tena za sklapanjebraka.

Institucionalno ku}anstvo obuhva}a osobe za ~iji smje{taj i ishranu skrbi neka ustanova. Pod ustano-vom se podrazumijeva u pravilu pravna osoba koja je osnovana sa svrhom dugotrajnog institucionalnogudomljavanja i brige za odre|ene skupine osoba.

Prema tipu se institucionalna ku}anstva dijele na: obrazovne institucije, zdravstvene i institucije zaumirovljene ili strarije osobe, vojne institucije, vjerske institucije i ostale institucije.

Pod osnovom kori{tenja stana podrazumijeva se pravna osnova stanovanja na temelju koje ku}anstvokoristi cijelu stambenu jedinicu ili njezin dio.

U Popisu su prikupljeni sljede}i statusi stanovanja ku}anstva:– ”privatno vlasni{tvo ili suvalsni{tvo”; jedan od ~lanova ku}anstva je vlasnik ili suvlasnik stana,– “najmoprimac sa za{ti}enom najamninom”; ku}anstvo koristi stan na osnovi toga {to jedan od

~lanova ku}anstva ima ugovor o najmu stana prema kojem se pla}a za{ti}ena najamnina (biv{inositelj stanarskog prava ili drugi najmoprimac sa za{ti}enom najamninom, ku}anstva pro-gnanika i izvjeglica koji privremeno stanuju u tu|im stanovima, a na temelju rje{enja dràvnih ilokalnih tijela uprave),

– “najmoprimac sa slobodno ugovorenom najamninom”; ku}anstvo koristi cijeli stan na osnovipismenog ugovora ili usmenog sporazuma s vlasnikom stana s najmoprimcem sa za{ti}enomnajamninom,

– “najam dijela stana (podstanar); ku}anstvo koristi dio stana na osnovi ugovora (sporazuma) svlasnikom stana ili s najmoprimcem koji pla}a za{ti}enu ili slobodnu najamninu,

– “srodstvo s vlasnikom ili najmoprimcem stana”; ku}anstvo stanuje u stanu na osnovi srodstva svlasnikom, odnosno najmoprimcem stana,

– “ostalo”; ovaj status je upisan za sva ku}anstva koja stanuju u prostorijama i objektima koji nisustanovi prema definiciji stana; sama~ka i obiteljska ku}anstva prognanika, koja se nalaze uorganiziranom smje{taju; institucionalna ku}anstva u kolektivnim stanovima; institucionalnaku}anstva u “obi~nim” stanovima u stambenim zgradama; ku}anstva izbjeglica, prognanika idrugih osoba, koje nemaju pismenu suglasnost nadle`nog tijela o kori{tenju stana ili pismenu iliusmenu suglasnost vlasnika stana (fizi~ke ili pravne osobe).

c) Vitalna statistika

@ivoro|enim se smatra svako dijete koje pri ro|enju di{e i pokazuje druge znakove ìvota kao {to su:kucanje srca, pulsiranje pup~ane vrpce i nedvojbeno kretanje voljnih mi{i}a.

Mrtvoro|enim se smatra dijete ro|eno, odnosno izva|eno iz tijela majke, bez ikakvih znakova ìvota,tj. ako nije disalo, niti pokazivalo neki drugi znak ìvota, a no{eno je dulje od 28 tjedana.

Od 2001. godine prema preporukama Skup{tine Svjetske zdravstvene organizacije i Me|unarodnogudruènja ginekologa i porodni~ara (FIGO) mrtvoro|enim djetetom smatra se dijete ro|eno, odnosnoizva|eno iz tijela majke, bez ikakvih znakova ìvota t.j. ako nije pokazivalo neki drugi znak ìvota, ano{eno je dulje od 22 navr{ena tjedna trudno}e i imalo je 500 grama ili vi{e porodne teìne. Izbacivanjemrtvog ploda koji je no{en manje od 22 tjedna trudno}e i imao je 499 grama ili manje porodne teìne

282



smatra se poba~ajem (abortusom) bez obzira na to je li rije~ o spontanom ili namjernom prekidu trudno}ei ne registrira se u dràvnim maticama niti su ti podaci iskazani u ukupnom broju mrtvoro|enih.

Bra~nim se djetetom smatra dijete ro|eno u braku sklopljeno prema zakonskim odredbama ili jero|eno u okviru 300 dana nakon prestanka braka.

Stru~nom pomo}i kod ro|enja smatra se pomo} doktora medicine ili diplomirane primalje. Da bi sedobio ukupan broj djece ro|ene uz stru~nu pomo} treba zbrojiti ro|ene u “zdravstvenoj ustanovi” iro|ene “na drugom mjestu sa stru~nom pomo}i”.

Pri odre|ivanju reda ro|enja djeteta uzeta su u obzir sva djeca majke (ìvoro|ena i mrtvoro|ena), bezobzira jesu li ro|ena u braku ili izvan braka.

Prirodni prirast, odnosno prirodni pad stanovni{tva je razlika izme|u broja ìvoro|ene djece i umrlih osoba.

Umrli je svaka ìvoro|ena osoba kod koje je nastupio prestanak svih vitalnih funkcija koje zapo~injuro|enjem bez mogu}nosti ponovnog oìvljavanja. Ovdje nisu uklju~eni mrtvoro|eni.

Uzrokom smrti smatraju se bolesti, bolesna stanja ili ozljede koje su prouzrokovale smrt, ili su izazva-le druge komplikacije koje su bile neposredni uzrok smrti. Uzroci smrti razvrstavaju se prema “Me|una-rodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema”, X. reviziji od 1994. godine.

Sklopljeni brak je zakonski uspostavljena veza mu{karca i ène, zaklju~ena pred nadle`nim tijelomza vo|enje dràvne matice vjen~anih.

Razvedeni brak je bra~na zajednica raskinuta pravomo}nom presudom nadle`nog suda.

Obuhvat i usporedivost

Podaci za ìvoro|ene i umrle osobe do 1997. g. obra|ivani su prema prebivali{tu majke, odnosnoumrle osobe, a podaci o sklopljenim i rastavljenim brakovima do 1999. godine prema prebivali{tumladoènje, odnosno posljednjem zajedni~kom prebivali{tu muà i ène.

Od 1998. godine podaci vitalne statistike obra|eni su prema prebivali{tu u trenutku vitalnogdoga|aja uklju~uju}i odsutnost, odnosno prisutnost godinu i vi{e. Naime, podaci vitalne statistikeprikupljaju se i obra|uju u skladu s definicijom iz preporuka UN-a i Eurostata, ESA-e SNA. Prema tojdefiniciji prikupljaju se i obra|uju podaci o broju ìvoro|ene djece i o umrlim osobama od 1998., a osklopljenim i razvedenim brakovima od 2000. godine.

Kod usporedbe podataka o mrtvoro|enoj djeci potrebno je uzeti u obzir promjenu definicije mrtvo-ro|enog djeteta.

Izvori i na~ini prikupljanja podataka

Izvor podataka o stanovni{tvu i ku}anstvima su popisi stanovni{tva koji se provode svakih deset go-dina prema jedinstvenoj metodologiji na cijelom podru~ju dràve.

Za ìvoro|ene, mrtvoro|ene, umrle i vjen~ane izvori su podataka dràvne matice, a za razvedene bra-kove registri i spisi nadle`nih sudova.

d) Migracija stanovni{tva

Migracija ili preseljavanje stanovni{tva je prostorno kretanje stanovni{tva iz prija{njeg mjestaprebivali{ta u drugo mjesto s namjerom da se u tom mjestu stalno nastani.

Doseljenim se stanovni{tvom smatra ono stanovni{tvo koje je prijavilo prebivali{te u nekom naseljuRepublike Hrvatske, a njihovo je prethodno prebivali{te bilo u drugom naselju u Republici Hrvatskoj iliu inozemstvu.

Odseljenim se stanovni{tvom smatra ono stanovni{tvo koje je odjavilo prebivali{te iz nekog naselja uRepublici Hrvatskoj s namjerom da ga prijavi u drugom naselju Republike Hrvatske ili u nekoj stranoj dràvi.

283



3. Zdravstvena za{tita


Zdravstvene ustanove se osnivaju na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini.

Zdravstvene ustanove na primarnoj razini su dom zdravlja, ustanova za hitnu medicinsku pomo} iustanova za zdravstvenu njegu u ku}i.

Dom zdravlja je zdravstvena ustanova koja ima organiziranu primarnu zdravstvenu za{titu na po-dru~ju za koje je osnovan. Djelatnost doma zdravlja obuhva}a: op}u medicinu, zdravstvenu za{titu èna idjece, {kolsku medicinu i zubozdravstvenu djelatnost.

Ustanova za hitnu medicinsku pomo} provodi mjere hitne medicinske pomo}i i osigurava prijevozoboljelih, unesre}enih i ozlije|enih u odgovaraju}u zdravstvenu ustanovu i pruà medicinsku pomo} zavrijeme prijevoza.

Ustanova za zdravstvenu njegu u ku}i provodi zdravstvenu njegu i rehabilitaciju bolesnika po uputa-ma i stru~nim nadzorom doktora medicine.

Zdravstvene ustanove na sekundarnoj razini su poliklinika, bolnica i lje~ili{te.

Poliklinika je zdravstvena ustanova u kojoj se obavlja specijalisti~ko-konzilijarna zdravstvena za{ti-ta, dijagnostika i medicinska rehabilitacija osim bolni~kog lije~enja.

Bolni~ka djelatnost obuhva}a dijagnostiku, lije~enje i medicinsku rehabilitaciju, zdravstvenu njegu,boravak i prehranu u op}im i specijalnim bolnicama.

Zdravstvene ustanove na tercijarnoj razini su dràvni zdravstveni zavodi.

Dràvni zdravstveni zavodi su zdravstvene ustanove za obavljanje stru~nih i znanstveno-istra-ìva~kih zdravstvenih funkcija iz okvira prava i du`nosti Republike na podru~ju javno-zdravstvene dje-latnosti, transfuzijske medicine, kontrole imunobiolo{kih preparata, kontrole lijekova, imunolo{kih pro-izvoda, medicine rada, za{tite od zra~enja i toksikologije.

Klini~ke ustanove su zdravstvene ustanove koje ispunjavaju uvjete za izvo|enje nastave. Klini~ke suustanove klinika, klini~ka bolnica, klini~ki bolni~ki centar.

Zdravstveni djelatnici su osobe koje imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja ili neposredno pruàjuzdravstvenu za{titu stanovni{tvu, uz obvezno po{tivanje moralnih i eti~kih na~ela zdravstvene struke.

Zdravstveni suradnici su osobe koje nisu zavr{ile obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a rade uzdravstvenim ustanovama i sudjeluju u dijelu zdravstvene za{tite.

Pod posjetom se podrazumijeva svaki dolazak pacijenta lije~niku ili drugom zdravstvenom djelatni-ku, odnosno zdravstvenom suradniku u ordinaciji, ku}i ili na drugom mjestu, radi ostvarivanja zdrav-stvene za{tite.

Sistematski pregled je pregled ore|enih skupina stanovni{tva (npr. pred{kolska djeca, zaposleni, ène ufertilnoj dobi itd.) radi utvr|ivanja zdravstvenog stanja, a provodi se prema utvr|enoj metodologiji.


Podaci se odnose na Grad Zagreb na sve djelatnike zaposlene u zdravstvu (neovisno o ugovoru sHrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje).

Zakonom o zdravstvenom osiguranju (NN 94/01, 38/02, 149/02) u okviru zdravstvenog osiguranja,osiguravaju se osiguranici za slu~aj ozljede na radu i profesionalne bolesti u cjelosti. Ranijih godinaposlodavci su bili obvezni osigurati zaposlene kod osiguravaju}ih dru{tava za slu~aj ozljede na radu, tesu podaci o broju ozljeda na radu bili manjkavi. Od 2002. godine kori{teni su podaci mjese~nih izvje{}adoktora zdravstvene za{tite, koji su u prvom kontaktu s ozlje|enima.

Od sije~nja 1996. god. prema Zakonu o radu (NN br. 38/95) pro{irena su prava kori{tenja porodnogdopusta do 3 god. djetetova ìvota za majke koje rode blizance, tre}e ili vi{e djece, a od travnja 1996. to

284



pravo mogu koristiti i nezaposlene majke, ali od dana djetetova ìvota. Od 2002. godine ispla}uje seporodni dopust do 2 godine djetetova ìvota za blizance, tre}e i ~etvrto djete, odnosno vi{e djece.Nezaposlene majke imaju pravo na isplatu naknade za svako ro|eno dijete u trajanju od {est mjeseci.

Izvori i na~in prikupljanja podataka

Podaci za zdravstvenu za{titu dobiveni su od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Zavodaza javno zdravstvo grada Zagreba, Gradskog ureda za zdravstvo i socijalnu skrb, Ustanove za hitnu medi-cinsku pomo} Zagreb, te Poliklinike za reumatske bolesti, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Dr. Dragoôp.

4. Socijalna skrb


Centri za socijalnu skrb odnosno slu`be za socijalnu skrb su ustanove koje prema Zakonu o soci-jalnoj skrbi, pruàju stru~nu i socijalnu pomo} u raznim oblicima osobama kojima je pomo} potrebna.

Korisnikom socijalne skrbi smatra se svaka osoba koja je u toku izvje{tajne godine, jednom, ili vi{eputa, koristila neki od oblika socijalne skrbi.

Pravom, mjerom ili uslugom socijalne skrbi smatra se svaki slu~aj provedene socijalne skrbi na te-melju zakona i propisa o socijalnoj skrbi te odgovaraju}ih propisa obiteljskog zakonodavstva.

Domovi za socijalnu skrb o djeci i mladeì pruàju smje{taj, prehranu, odgoj, zdravstvenu za{titu,{kolovanje, osposobljavanje za rad te odgovaraju}e oblike stru~ne pomo}i djeci i mladeì bez odgovaraju}eroditeljske skrbi, tjelesno i mentalno o{te}enoj djeci, te djeci i mladeì s poreme}ajima u pona{anju.

Domovi za socijalnu skrb o odraslim i starijim osobama ustanove su koje pruàju organiziranostanovanje, prehranu, pomo} i njegu, zdravstvenu za{titu, odmor i rekreaciju tjelesno i mentalnoo{te}enim, bolesnim te starim i nemo}nim osobama.

Ustanove za dnevni boravak djece osiguravaju djeci njegu, ishranu i odgoj, a obuhva}aju dje~je jasli-ce i vrti}e, uklju~uju}i i vjerske. Dje~je jaslice ostvaruju potreban odgojni utjecaj na djecu do navr{enetre}e godine starosti, a dje~ji vrti}i od tri godine do polaska u {kolu.

Ustanove za smje{taj u~enika – studenata obuhva}aju domove u~enika i studentske domove. Domoviu~enika osiguravaju smje{taj, ishranu i odgoj u~enika osnovnih i srednjih {kola za vrijeme {kolovanja iz-van mjesta boravka roditelja – uzdràvaoca. Studentski domovi osiguravaju smje{taj studentima vi{ih{kola, fakulteta i umjetni~kih akademija za vrijeme studija.

Izvor i na~in prikupljanja podataka

Podaci o ustanovama za socijanu skrb prikupljaju se redovitim statisti~kim izvje{tajima od ustanovaza socijalnu skrb o djeci, mladeì i odraslima, i to svake druge godine, a o korisnicima, pravima, usluga-ma i mjerama socijalne skrbi godi{njim izvje{tajima od Centara za socijalnu skrb, odnosno Slu`bi soci-jalne skrbi. Podaci za dru{tvena davanja za djecu dobiveni su od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osigu-ranje Sredi{nja slu`ba Zagreb, te Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

U oùjku 1992. godine obavljen je popis prognanika u Republici Hrvatskoj, a podaci o prognanima iizbjeglima dobiveni su od Ureda za prognanike, povratnike i izbjeglice.

285



5. Mirovinsko i invalidsko osiguranjeDefinicije i obja{njenja

Osiguranicima se smatraju osobe (prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, NN br. 102/98.) koje suobavezno osigurane u skladu s ~lancima 10 do 16, osobe kojima je prestalo obvezno mirovinsko osigu-ranje, a koje se mogu osigurati na produèno osiguranje (~l. 17) i osobe osigurane u odre|enim okolnosti-ma (~lanci 18 do 20).

Korisnikom mirovine (invalidske, starosne i obiteljske) podrazumijeva se osoba koja je stekla pravona osnovi Zakona o mirovinskom osiguranju. Od sije~nja 1999. u korisnike mirovina uklju~eni su i kori-snici prava na temelju preostale radne sposobnosti, neposredne opasnosti od invalidnosti i izmjene radnesposobnosti koji su ta prava ostvarili prema propisima koji su vaìli do 31. prosinca 1998. Od 1. sije~nja1999. ta se prava provode po slu`benoj du`nosti na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobno-sti za rad prema odredbama navedenog Zakona.

Mirovinski sta` obuhva}a sta` prema Zakonu o mirovinskom osiguranju na temelju kojeg se ostvaru-ju prava iz mirovinskog osiguranja.

U podacima o korisnicima mirovina nisu uklju~eni podaci o korisnicima mirovina Hrvatske vojske ihrvatskih branitelja Grada Zagreba.


Podaci o mirovinskom i invalidskom osiguranju dobiveni su od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osi-guranje – Sredi{nja slu`ba Zagreb.

6. Zaposlenost, nezaposlenost i zapo{ljavanjeDefinicije i obja{njenja

Zaposleni su osobe koje su zasnovale radni odnos s poslodavcem na odre|eno ili neodre|eno vrije-me, neovisno o duljini radnog vremena i vlasni{tvu poslovnog subjekta. U zaposlene uklju~ujemo pri-pravnike (vje`benike), osobe na porodnom dopustu, bolovanju i osobe koje su iz bilo kojeg razloga od-sutne s posla, do prekida radnog odnosa. Zaposleni su i osobe koje rade u vlastitom trgova~kom dru{tvu,poduze}u, obrtu ili slobodnoj profesiji.

Stupanj stru~nog obrazaovanja podrazumijeva najvi{u obrazovnu razinu koju je zaposleni stekaozavr{avanjem odgovaraju}e {kole, zavr{avanjem te~aja ili polaganjem ispita kojima se dobiva obrazovnistupanj ili provjeravanjem stru~nosti koju organizira poslovni subjekt. Za svaki stupanj stru~nog obrazo-vanja osoba posjeduje odgovaraju}i slu`beni dokument (diplomu, svjedod`bu, rje{enje ili uvjerenje).Osobe koje nemaju neki od ovih i njima ravan dokument smatraju se nekvalificiranim radnicima.


Broj zaposlenih iskazani sa stanjem 31.oùjka, rezultat su redovitog statisti~kog istraìvanja kojese provodi jednom godi{nje. Podaci su prikupljeni izvje{tajem (obrazac RAD-1G) koje pravne osobe po-punjavaju na temelju evidencija o zaposlenima.

Zaposleni u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija obra|uju se na temelju podataka mati~ne evi-dencije o osiguranicima mirovinskog osiguranja, a podaci su preuzeti od Dràvnog zavoda za statistiku.

Podaci o osiguranicima poljoprivrednicima dobiveni su od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje– Sredi{nja slu`ba Zagreba.


Istraìvanjem o zaposlenima obuhva}eni su poslovni subjekti (pravne osobe) svih oblika vlasni{tva isvih oblika organiziranosti. Obuhva}eni su zaposleni koji imaju zasnovan radni odnos bez obzira na vrsturadnog odnosa i duljinu radnog vremena.

286



U podatke su uklju~ene procjene broja zaposlenih u poslovnim subjektima koji imaju manje od 10zaposlenih, a nisu dostavili izvje{taj (procjena prema podacima godi{njih statisti~kih izvje{taja kojeprikuplja i obra|uje FINA). Nisu obuhva}eni zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama ni poljo-privrednici. Od 2004. godine u podatke su uklju~eni i zaposleni u ministarstvima obrane i unut-

ra{njih poslova.

U zaposlene prema stupnju stru~nog obrazovanja, starosti i spolu, vrsti radnog odnosa, te zaposlenimpo gradskim ~etvrtima, nije uklju~ena procjena broja zaposlenih u poslovnim subjektima (pravne

osobe) koje imaju manje od 10 zaposlenih, a nisu dostavili izvje{taj, jer se obrada prema navede-nim obilje`jima vr{i samo na temelju dostavljenih izvje{taja. Zbog toga se razlikuju podaci o broju ukupnozaposlenih u poslovnim subjektima i broju zaposlenih prema navedenim obilje`ljima.

U broju zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija, obuhva}eni su vlasnici i zaposleniprijavljeni slu`bama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Nezaposlenost


Nezaposlenim osobama smatra se osoba sposobna za rad, u dobi od 15 do 65 godina, koja je prijavlje-na u Zavodu za zapo{ljavanje kao traìtelj posla, redovito se prijavljuje, a nije u radnom odnosu, nije vla-snik ili ve}inski suvlasnik (vi{e od 51% udjela u trgova~kom dru{tvu ili drugoj pravnoj osobi), ne obavljasamostalno profesionalnu i gospodarsku djelatnost, nije ve}inski vlasnik ili suvlasnik vi{e od 51% udjelau poljoprivrednom gospodarstvu, te nije redoviti u~enik, student ili umirovljenik.

Novoprijavljeni radi zaposlenja su nezaposlene osobe koje su se tijekom izvje{tajnog mjeseca prija-vile Zavodu za zapo{ljavanje kao traìtelji zaposlenja.


Podaci o nezaposlenima preuzeti su od Hrvatskog zavoda za zapo{ljavanje – podru~na slu`ba Za-greb, a prikupljaju se sa stanjem krajem godine, odnosno zadnjeg dana u godini.

7. Pla}e


Prosje~na mjese~na ispla}ena neto pla}a obuhva}a pla}e zaposlenih za obavljanje poslova po osnoviradnog odnosa, te naknade za godi{nji odmor, pla}eni dopust, dràvne blagdane i neradne dane utvr|enezakonom, bolovanje do 42 dana, odsutnost zbog stru~nog obrazovanja, zastoje na poslu bez krivnjezaposlenog, obna{anje vojne obveze, naknadu za topli obrok i primitke po osnovi naknada, potpora inagrada u iznosima na koje se pla}aju doprinosi, porezi i prirezi.

Prosje~na mjese~na bruto pla}a obuhva}a sve vrste neto isplata po osnovi radnog odnosa i zakonompropisana obvezatna izdvajanja, doprinose, poreze i prireze.

Podaci o strukturi zaposlenih prema visini ukupnih neto pla}a odnose se na zaposlene koji su zaobra~un pla}a imali najmanje 160, a najvi{e 200 sati u mjesecu za koji se daje izvje{taj.

Nominalni indeksi neto i bruto pla}a dobivaju se iz podataka o prosje~nim mjese~nim iznosima neto ibruto pla}a za odgovaraju}e mjesece, razdoblja i godine.

Podaci o prosje~noj pla}i po zaposlenom iskazuju se prema na~elu obavljenih isplata u teku}em zaprethodni mjesec ({to odgovara dinamici isplata u najve}em broju pravnih osoba), te se i prosjek pla}e pozaposlenom odnosi na mjesec za koji je isplata primljena. Me|utim, kod zaka{njelih isplata zaprethodne mjesece i razdoblja podaci se uklju~uju u prosjeke isplata za mjesec koji se obra|uje.

287



Realni indeksi neto pla}a dobiveni su dijeljenjem nominalnih indeksa neto pla}a s indeksomtro{kova ìvota za mjesece i godine za koje su ispla}ene pla}e.

U podacima o prosje~noj ispla}enoj neto pla}i prema stupnju stru~ne spreme za rad na radnom mjestupojam stru~na sprema podazumijeva op}a i stru~na znanja i osposobljenost zaposlenog {to proizlaze izobujma i sloènosti poslova odre|enog radnog mjesta, a utvr|eni su aktima koje donosi poslodavac.


Istraìvanjem su obuhva}eni zaposleni u poslovnim subjektima (pravne osobe) svih oblika vlasni{tvau Gradu Zagrebu, bez obzira na to, da li je radni odnos zaposlenog zasnovan na neodre|eno ili odre|enovrijeme, s punim ili skra}enim radnim vremenom.

Istraìvanjem o prosje~nim neto i bruto pla}ama, nisu obuhva}eni zaposleni u djelatnostima obrta islobodnih profesija, ministarstvima unutra{njih poslova i obrane, kao ni osobe koje svoju aktivnostobavljaju na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.


Podaci o prosje~nim neto i bruto pla}ama zaposlenih u poduze}ima, tvrtkama ili ustanovama i strukturizaposlenih prema visini neto pla}a dobiveni su redovitim mjese~nim istraìvanjem kojim se prate pla}ezaposlenih, odnosno, godi{njim istraìvanjem kojim se snimaju zaposleni prema visni ukupnih neto pla}a.

Podaci o prosje~nim neto i bruto pla}ama prema stupnju stru~ne spreme za obavljanje odre|enih po-slova i zadataka odnose se samo na zaposlene koji su u godini radili svih 12 mjeseci, a dobiveni su go-di{njim istraìvanjem.

8. Cijene


Za razinu Grada Zagreba vr{i se obrada izvornog materijala i obra~un pokazatelja dinamike i razineza ~etiri kategorije cijena: prodajne cijene proizvo|a~a industrijskih proizvoda, cijene na malo, tro{koviìvota i cijene ugostiteljskih usluga.

Prodajna cijena proizvo|a~a industrijskih proizvoda je cijena po kojoj industrijska poduze}a prodajusvoje proizvode redovitim kupcima na doma}em trì{tu u najve}im koli~inama fco. utovareno u vagon ilikamion u mjestu proizvo|a~a. U ovu cijenu se uklju~uje regres – ako ga prodava~ prema propisimaostvaruje, a od cijene se odbija trgova~ki rabat i popust koji prodava~ odobrava kupcu. U cijenu ne ulaziporez na dodanu vrijednost (PDV), kao ni poseban porez na promet (tro{arina).

Cijene na malo su cijene robe ili usluge u zadnjoj fazi prometa, odnosno to je cijena po kojoj trgovinana malo, individualni proizvo|a~i i vr{ioci usluga prodaju proizvode i usluge krajnjem potro{a~u.

Tro{kovi ìvota, u smislu kategorizacije cijena su posebna modifikacija pokazatelja dinamike i razinecijena na malo. Dok su indeksnom listom cijena na malo obuhva}eni proizvodi i usluge osobne po-tro{nje, te reprodukcijski materijal i neka sredstva za rad, indeksnom listom tro{kova ìvota obuhva}enisu samo proizvodi i usluge osobne potro{nje. Grupiranje pojedinih proizvoda i usluga izvr{eno je na bazirazli~itih kriterija; kod cijena na malo, grupiranje je izvr{eno prema kriteriju pojavnog oblika proizvoda ivrste usluga (npr.: poljoprivredni prehrambeni proizvodi, industrijski neprehrambeni proizvodi, promet-ne usluge itd.), a kod tro{kova ìvota prema kriteriju svrhe upotrebe (npr.: hrana, izvori energije i energet-ske sirovine u ku}anstvu s pripadaju}im uslugama, stanovanje s pripadaju}im uslugama, itd.). Sustaviponderiranja za obra~un indeksa su tako|er razli~iti. Sustav ponderiranja za obra~un indeksa cijena namalo bazira se na vrijednosnoj strukturi ukupnog maloprodajnog prometa, a sustav ponderiranja zaobra~un indeksa tro{kova ìvota bazira se na vrijednosnoj strukturi osobne potro{nje ku}anstva.

Cijena ugostiteljske usluge je ona cijena po kojoj konzument pla}a odre|enu vrstu usluge.

288




Obuhvat pokazatelja dinamike i razine cijena odre|en je kvalitetom izbora izvje{tajnih jedinica imjesta “snimanja” te kvalitetom i kvantitetom indeksnih lista za odre|ene kategorije cijena.

Pod kvalitetnim izborom izvje{tajnih jedinica i mjesta “snimanja”, podrazumijeva se provo|enjeistraìvanja o veli~ini vrijednosti napla}ene realizacije u industrijskim poduze}ima, te o veli~ini vrijed-nosti prometa u prometnim i uslu`nim poduze}ima i na bazi toga provo|enje rangiranja i izbora potreb-nog broja jedinica u kojima }e se evidentirati cijene odre|enih proizvoda i usluga. Na taj se na~in postièpouzdana i racionalna reprezentacija u pra}enju cijena.

Indeksne liste su liste proizvoda i usluga uz pomo} ~ijih se individualnih cijena i odgovaraju}egsustava ponderiranja pravi obra~un odre|enog skupnog indeksa cijena. Za svaku kategoriju cijenapostoji posebna, specifi~na lista. Elementi indeksne liste, a to su spomenuti proizvodi i usluge, izabranisu tako da kroz kretanje vlastite cijene reprezentiraju skupni trend kretanja cijena njima srodnih, naj~e{}esupstitutivnih proizvoda i usluga. Proces formiranja indeksnih lista vrlo je sloèn i u njegovomprovo|enju potrebno je voditi ra~una o velikom broju parametera, po~ev{i od valorizacije odre|enihtrendova u promjeni tehnologije proizvodnje, pa do istraìvanja o veli~ini i trendu potra`nje za pojedinimproizvodima i uslugama.

9. Investicije


Investicijama u dugotrajnu imovinu smatraju se nabave pravnih osoba radi dobivanja nove imovine,pove}anja vrijednosti ili zamjene postoje}e dugotrajne imovine (stambene zgrade, ostale zgrade igra|evine, gra|evne opreme itd.). Nabavljena investicijska dobra mogu biti nova ili rabljena, kupljena oddrugih u zemlji i inozemstvu. Dugotrajna imovina moè tako|er biti ste~ena trampom, primljena kao ka-pitalni transfer u naturi ili proizvedena u vlastitoj reìji.

Ostvarene investicije predstavljaju vrijednost fizi~ki realizirane izgradnje, izrade ili nabave dugotraj-ne imovine tijekom godine, bez obzira na to jesu li zavr{ene i je li i kada izvr{ena njihova isplata. Prematehni~koj strukturi ulaganja obuhva}aju gra|evinske radove, opremu i ostalo.

Isplatama za investicije smatraju se nov~ana ulaganja u godini u kojoj su isplate stvarno izvr{ene, bezobzira na vrijeme izgradnje ili nabave dugotrajne imovine. Podaci o isplatama dani su prema sjedi{tu iosnovnoj djelatnosti investitora.


Podaci o investicijama prikupljeni su od svih velikih i srednje velikih poduzetnika, javne uprave,obrane, obveznog socijalnog osiguranja i svih ostalih pravnih subjekata koji su prema podacima Finan-cijske agencije FINA imali isplate za investicije. Podaci su iskazani u teku}im cijenama.


Podaci o ostvarenim i ispla}enim investicijama rezultat su godi{njeg istraìvanja o investicijama udugotrajnu imovinu koje je prilago|eno me|unarodnim statisti~kim standardima i metodologijama.

Podaci o investicijama za za{titu okoli{a prikupljeni su izvje{tajnom metodom putem obrasca»Godi{nji izvje{taj o investicijama u za{titu okoli{a« (INV-OK) za 2007, a na osnovi Godi{njeg proved-benog plana statisti~kih aktivnosti Republike Hrvatske za 2008. godinu (NN br. 65/08.).

289




Izvje{tajne jedinice su svi poslovni subjekti i dijelovi poslovih subjekata ili obrtnici iz Registraposlovnih subjekata koji su prema NKD-u 2002. razvrstani u jedno od podru~ja djelatnosti, a imali suinvesticije u za{titi okoli{a, bez obzira na to jesu li u redovitom ili probnom radu, u osnivanju (gradnji) ililikvidaciji.

Definicije

Investicije na koncu proizvodnog procesa (end-of-pipe) koje podrazumijevaju metode, praksu,tehnologije, procese ili opremu odre|enu za skupljanje i uklanjanje one~i{}enja (npr. emisije u zrak,efluente krutog otpada) nakon njihova nastanka. Njima se tako|er obra|uju i odlaù one~i{}ivala, tenadzire i mjeri razina one~i{}enja (uglavnom end-of-pipe metode, tehnike ili oprema npr. filtri zaemijsije u zrak, ure|aji za djelatnosti obrade otpadnih voda, sakupljanje i obradu otpada).

Investicije u integrirane tehnologije podrazumijevaju investicije za nove ili adaptacije postoje}ihmetoda, prakse, tehnologija, procesa ili opreme odre|ene za sprje~avanje ili smanjenje koli~ine one-~i{}enja nastalog na izvoru, s time da se smanjenje utjecaja na okoli{ udruì s ispu{tanjem one~i{}avalai/ili djelatnostima one~i{}enja (kao dio proizvodnog procesa zove se integrirani).

Spre~avanje one~i{}enja moè uklju~iti razli~ite tipove djelatnosti, npr.: modifikacije opreme ilitehnologije, izbor nove pobolj{ane tehnologije, reformulaciju ili redizajn proizvoda, zamjenu sirovinado ~istijih inputa i/ili obnavljanje promjena u gospodarenju okoli{em.

Interni teku}i izdaci namjenjeni su za rad opreme za konac proizvodnog procesa (materijala,energije, odràvanje); tro{kove radne snage (samo onih zaposlenih na za{titi okoli{a) i druge interneteku}e izdatke (osposobljavanje, informacije, op}u administraciju za za{titu okoli{a). Isklju~eno jekupovanje usluga za{tite okoli{a od javnog sektora ili specijalnih proizvo|a~a.

Eksterni teku}i izdaci obuhva}aju pla}anja tre}im stranama za usluge za{tite okoli{a iz javnogsektora ili specijalnim proizvo|a~ima koji mogu biti javni ili privatni (za eksterne naknade/kupovanja zasakupljanje otpada ili obradu otpadnih voda te za ostalo – npr. izdaci za dekontaminaciuju tla ipodzemnih voda). Isklju~ene su nov~ane kazne i globe.

10. Gradski prora~un


Gradski prora~un je ostvarenje godi{njih prihoda i primitaka, te izvr{enje izdataka i drugih pla}anjaGrada. Prora~un Grada usvaja Skup{tina Grada, a njegovi korisnici su upravna tijela Grada Zagreba (ure-di, zavodi i slu`be) te ostali korisnici kojima se sredstva dozna~avaju iz prora~una.

Prihodi su svi neotplativi i nepovratni teku}i i kapitalni primici s protuobvezom ili bez protuobveze.Potpore su primici bez protuobveza neotplativi i neobvezni primici od tuzmenih ili inozemnih jedinicauprave ili me|unarodnih institucija.

Izdaci su nepovratna teku}a i kapitalna pla}anja s protuobvezom ili bez, te ispla}ene potpore i tran-sferi drugima. Pozamljivanje umanjeno za otplate je transakcija neto pozamljivanja tre}im osobama pro-iza{la iz javne politike.


Podaci o gradskom prora~unu preuzeti su iz Slu`benog glasnika br. 8/2004., 6/2005., 9/2006., 5/2007. i6/2008. godine.

290



11. Poljoprivreda, lov i {umarstvo


Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo je ekonomska jedinica ku}anstva koje se bavi poljopriv-rednom proizvodnjom bez obzira na njenu namjenu, odnosno bez obzira na to jesu li proizvodi za trì{teili samo za vlastitu potro{nju. Pojam je uskla|en sa statisti~kim pojmom poljoprivrednih ku}anstavaEU-a. Pojam obiteljsko poljoprivredno ku}anstvo uveden je u sustav poljoprivrednih statistika 1998., ado tada se koristio pojam individualno gospodarstvo ili individualni proizvo|a~.

Poljoprivredna povr{ina obuhva}a oranice i vrtove, vo}njake, vinograde, livade i pa{njake.

Proizvodnja ìtarica predstavlja proizvode u spremi{tu, tj. nakon gubitaka koji nastaju prilikom ètvei prijevoza. Prirod strnih ìtarica procijenjen je s 13% vlage, a kukuruza u zrnu s 14% vlage.

U povr}e je uklju~en krumpir, gra{ak, grah, olju{teno mahunasto povr}e i ostalo povr}e.

Rodnim stablima vo}a i rodnim trsovima vinove loze smatraju se ona stabla i trsovi koji su po svojojfiziolo{koj zrelosti sposobni za rod, bez obzira na to jesu li u odnosnoj godini rodili ili ne.

Prirod po jedinici povr{ine, (po hektaru) obra~unat je na po`njevenu povr{inu. Prirod po stablu i~okotu obra~unat je na rodna stabla odnosno rodne ~okote vinove loze.

Vinom se smatra proizvod dobiven alkoholnim vrenjem mo{ta (kljuka) od svjeèg gro`|a, plemeniteloze i hibrida.

[umom se smatra zemlji{te, obraslo {umskim drve}em, u obliku sastojine na povr{ini ve}oj od 10 ari(Narodne novine br. 140/05).

Posje~ena bruto drvna masa obuhva}a posje~ene trupce (bjelogorica i crnogorica), jamsko drvo (bje-logorica i crnogorica), ostalo dugo drvo (bjelogorica i crnogorica), prostorno drvo (bjelogorica i crnogo-rica), ogrjevno drvo (bjelogorica i crnogorica), te ostalo grubo obra|eno drvo. U bruto drvnu masu ulaziotpadak i gubitak koji nastaje prilikom sje~e. Podaci za ovu tabelu dobiju se na temelju izra|ene netodrvne mase uve}ane za planirani otpad.

Trupci (bjelogorica i crnogorica) su dijelovi debla koji su namijenjeni daljem prera|ivanju piljenjem,ponekad rezanjem i lju{tenjem, budu}i da imaju povoljna fizi~ka i kemijska svojstva, te su namijenjeni zaindustrijsku preradu. To su trupci za rezanje te trupci za furnir i lju{tenje.

Jamsko drvo (bjelogorica i crnogorica) namijenjeno je za razne tehni~ke svrhe, budu}i da ima vrlopovoljna fizi~ka i kemijska svojstva. To je drvo koje se upotrebljava za izgradnju i odràvanje jamskihrovova i okna, dakle za gradnju u zemlji i pod zemljom.

Ostalo dugo drvo (bjelogorica i crnogorica) obuhva}a sve vrste drva pogodne za mehani~ku preradu,stupove za elektrovodove i TT vodove te ostalo oblo drvo.

Prostorno drvo (bjelogorica i crnogorica) obuhva}a drvo za drvene plo~e (pogodno za mehani~kupreradu), a celulozno i taninsko drvo, zbog svog povoljnog kemijskog svojstva, pogodno za kemijskupreradu. Taninsko drvo je sirovina iz koje se preradom dobivaju taninski ekstrakti.

Ogrjevno drvo (bjelogorica i crnogorica) namijenjeno je neposredno za ogrjev ili za proizvodnjudrvenog ugljena.

Ostalo grubo obra|eno drvo obuhva}a sitno tehni~ko drvo, pogodno za izradu drvenih motki i kolja,raznih letvi i stupova za ogradu, ru~ica za alat i sl.

Odstrijeljenom divlja~i smatra se ukupno ubijena divlja~, tj. ulovljena divlja~ i odstrijeljena {tetnadivlja~ tijekom lovne godine radi reguliranja ravnoteè brojnog stanja.


Statisti~kim istraìvanjem obuhva}eni su svi poslovni subjekti (pravne osobe) i dijelovi poslovnihsubjekata koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom. Za obiteljska poljoprivredna gospodarstva podaci

291



su procijenjeni (za biljnu proizvodnju) ili ocijenjeni, na temelju ankete o broju stoke (za sto~nu pro-izvodnju).

U 2005. za poslovne subjekte (pravne osobe) podaci su prikupljeni izvje{tajnom metodom, za obitelj-ska poljoprivredna gospodarstva prvi put metodom uzorka, anketa (intervju-obrazac) odabranim iz bazepodataka Popisa poljoprivrede 2003.

Zbog napu{tanja metode procjena zasijanih povr{ina koje su obavljali poljoprivredni procjenitelji naosnovi katastarskih podataka, pojavile su se razlike u povr{inama pojedinih usjeva koje se uglavnomo~ituju u smanjenju povr{ina.

Za istraìvanje o promjenama u {umskim povr{inama obuhvat je potpun. Izvje{tajne jedinice suuprave {uma javnog poduze}a Hrvatske {ume i druge pravne osobe koje su prema NKD-u 2002.razvrstane u podru~je A poljoprivreda, lov i {umarstvo. Za {ume u privatnom vlasni{tvu, podaci seprikupljaju u {umarskoj savjetodavnoj slu`bi.

Podaci o lovu procijenjeni su temeljem izvje{taja dobivenih od lova~kih dru{tava.


Statisti~ka istraìvanja iz podru~ja poljoprivrede, lovstva i {umarstva, provode se posebno zaposlovne subjekte (pravne osobe) i dijelove poslovnih subjekata, a posebno za obiteljska gospodarstva.

Za poslovne subjekte i dijelove poslovnih subjekata podaci se prikupljaju redovitim izvje{tajimatijekom godine, a za obiteljska gospodarstva dobivaju se procjenom.

U 2005. godini za obiteljska poljoprivredna gospodarstva podaci su prikupljeni putem ankete(intervju-obrazac), odabranim iz baze podataka Popis poljoprivrede 2003.

Podaci o preradi vo}a i gro`|a na obiteljskim gospodarstvima ne obuhva}aju preradu u specijalizi-ranim pogonima koji imaju industrijski karakter prerade, te ne predstavljaju ukupnu proizvodnju vina idrugih proizvoda od vo}a.

Podaci o broju stoke kod poslovnih subjekata i dijelova poslovnih subjekata odnose se na stanje 31.prosinca prethodne godine, a na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima na stanje 15. sije~njanavedene godine.

U 2004. god. nisu osigurana sredstva za provedbu istraìvanja o proizvodnji ranih i kasnih usjeva,vo}a i gro`|a za obiteljska poljoprivredna gospodarstva, pa nema podataka.

Za podru~je {umarstva podaci se prikupljaju tromjese~nim i godi{njim izvje{tajima, a odnose se nasje~u drva i proizvodnju {umskih proizvoda.

Od 1998. god. proizvodnja {umskih proizvoda prikuplja se sukladno nacionalnom i me|unarodnouskla|enim standardima statistike {umarstva prema zahtjevima Europskog informacijskog i komuni-kacijskog sustava za {umarstvo (EFICS – European Forestry Information and Communication System)uspostavljenim u suradnji FAO i UN/ECE.

Izvor podataka o promjenama u {umarskih povr{inama koriste se {umsko-privredne osnove kaoizvor podataka o povr{inama dràvnih i privatnih {uma, razvrstanima prema vrsti drve}a.

U 2006. godini napu{ten je dosada{nji na~in razvrstavanja {uma prema vrstama drve}a, te je novaraspodjela povr{ine {uma uskla|ena prema Zakonu o {umama (NN, br. 140/05.).

Podaci za 2004. i 2005. godinu uskla|eni su prema novoj metodologiji.

Podaci o povr{inama {uma razlikuju se od katastarskih podataka zbog nedovoljne aùriranostipodataka katastra.

Podaci o lovstvu prikupljaju se od lova~kih dru{tava.

292



12. Industrija


Indeksi fizi~kog obujma industrijske proizvodnje skupni su indeksi gotovih proizvoda definiranihnomenklaturom industrijskih proizvoda koja je sastavni dio Metodolo{kih osnova za mjese~ni izvje{tajindustrije (IND-1/MPS).

Gotovom proizvodnjom podrazumijeva se svaki proizvod koji je u procesu proizvodnje dostigaoodgovaraju}i stupanj izrade definiran navedenom nomenklaturom.

Indeksi zaposlenog osoblja pokazuju dinamiku broja zaposlenog osoblja u djelatnosti industrije.Podatkom nisu obuhva}ene osobe u drugim djelatnostima istog poslovnog subjekta.

Indeks proizvodnosti rada izra~unat je kao odnos izme|u indeksa fizi~kog obujma industrijskeproizvodnje od po~etka godine do kraja izvje{tajnog mjeseca i indeksa nivoa broja zaposlenih uindustrijskim djelatnostima tako|er od po~etka godine do kraja izvje{tajnog mjeseca.

Indeksi fizi~kog obujma industrijske proizvodnje iskazani su prema podru~jima i odjeljcima NKD-a2002. i prema glavnim industrijskim grupacijam - GIG. Indeksi fizi~kog obujma za GIG premaekonomskoj namjeni industrijske proizvodnje obra~unati su prema Metodologiji za kratkoro~ne indu-strijske pokazatelje, Statisti~kog ureda EU-Eurostat.


Istraìvanjem su obuhva}ene sve pravne osobe i njihovi dijelovi, odnosno sva industrijska poduze}as 20 i vi{e zaposlenih, u podru~jima: Rudarstva i va|enja (C), Prera|iva~ke industrije (D) i Opskrbe elek-tri~nom energijom, plinom i vodom (E) prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti i pravne osobe smanjim brojem zaposlenih (gdje je potrebno) kako bi se ostvario 90-postotni obuhvat proizvodnje narazini odjeljka NKD-a 2002..


Podaci o industrijskoj proizvodnji, utro{ku elektroenergije, goriva i osnovnih sirovina i materijalaprikupljeni su putem mjese~nih i tromjese~nih izvje{taja industrije. Na temelju podataka mjese~nih iz-vje{taja izra~unati su indeksi proizvodnje, indeksi zaposlenog osoblja i proizvodnosti rada.

13. Gra|evinarstvo


Gra|evinskim objektom smatra se svaka podzemna i nadzemna gradnja, kao i vodogradnja koja ugra|evinskom smislu predstavlja odvojenu cjelinu, kojoj je unaprijed odre|ena namjena, a vezana je zaodre|eni teritorij.

Novogradnja je izgradnja nove gra|evine na mjestu gdje nije postojao gra|evinski objekt ili je posto-jao, ali je uklonjen.

Stan je gra|evinska cjelina namijenjena za stanovanje, koja se sastoji od jedne ili vi{e soba s odgova-raju}im pomo}nim prostorijama (kuhinja, kupaonica, predsoblje, smo~nica, zahod i sl.), ili bez po-mo}nih prostorija te ima jedan (pomo}ni) ulaz ili vi{e njih.

Garsonijera je stan od jedne sobe, kupaonice i predsoblja s malom tzv. ~ajnom kuhinjom (do 4 m2) ilibez nje.

Jednosobni stan ima jednu sobu s pomo}nim prostorijama (kuhinjom, smo~nicom, kupaonicom, za-hodom) ili bez njih.

Dvosobni i ostali vi{esobni stanovi imaju dvije ili vi{e soba s pomo}nim prostorijama ili bez njih.

293



Zavr{enim stanom smatra se stan na kojem su zavr{eni predvi|eni gra|evinski i obrtni~ki radovi, teinstalacije.

Kao godina izgradnje stana uzeta je godina izgradnje zgrade u kojoj se stan nalazi. Za stan u do-gra|enom dijelu zgrade uzeta je godina dogradnje.

Stan ima instalacije elektri~ne struje, vodovoda ili centralnog grijanja, ako postoje makar samo u jed-noj prostoriji stana, bez obzira jesu li vezane na javnu komunalnu mreù ili neke druge objekte.

Kupaonica je posebna prostorija u stanu u kojoj se nalazi kada ili tu{ (ili jedno i drugo) i u kojoj suuvedene instalacije vodovoda, bez obzira da li su te instalacije vezane za mreù javnog odnosno ku}nogvodovoda, ili nisu.

Stan ima zahod ukoliko se on nalazi unutar stana u posebnoj prostoriji ili kupaonici.

Ku}anstvo je svaka obiteljska ili druga zajednica osoba, ~iji ~lanovi stanuju i zajedni~ki tro{e svojeprihode za podmirenje osnovnih ìvotnih potreba. Ku}anstvom se smatra i svaka osoba koja ìvi sama uposebnom ili podijeljenom stanu, ili drugim samcem, ili s ~lanom ku}anstva – stanodavca, ali s njime netro{i zajedno svoje prihode. Primjenom ovih definicija utvr|eno je dali u jednom stanu stanuje jedno ilivi{e ku}anstava.

Brojem osoba koje stanuju u stanu obuhva}ene su pored ~lanova ku}anstva i one osobe koje tustanuju kao podstanari, uklju~iv{i osobe na {kolovanju (|aci, studenti), osobe na sezonskom radu ili nanekoj specijalizaciji.

Postojanje drugog stana ku}anstva odre|eno je prema tome da li neko ku}anstvo koristi za svojepotrebe dva ili vi{e stanova, bez obzira na status (vlasni{tvo) koji to ku}anstvo ima u tim stanovima. Tosu naprimjer dvije posebne zgrade u seoskom ku}anstvu (stara i nova, i u svakoj od njih ima posebanstan). Svaki takav stan popisan je kao poseban stan dok je ku}anstvo jedno.

Nastanjenim stanovima smatraju se oni stanovi koji su se u trenutku Popisa koristili za stanovanjejednog ili vi{e ku}anstva ili privremeno prisutnih osoba koje su boravile u naselju poisa zbog rada ili{kolovanja, kao i stanovi ku}anstva ~iji svi ~lanovi privremeno borave u inozemstvu (zbog rada,{kolovanja ili drugih razloga).

Nenastanjeni stanovi popisani su kao privremeno nenastanjeni ili kao napu{teni.

Kao privremeno nenastanjeni stanovi popisani su novi, jo{ neuseljeni stanovi, stanovi koji suispra`njeni radi preseljenja ili izvo|enja gra|evinskih radova, stanovi koji su privremeno nenastanjenijer se trebaju prodati ili iznajmiti, kao i stanovi ku}anstva koja ìve u drugom stanu na istoj ili drugojadresi u istom ili drugom naselju, a stan se privremeno ne koristi niti iznajmljuje.

Kao napu{ten popisan je stan koji se duè vrijeme ne koristi jer se ku}anstvo vlasnika iselilo ilipreselilo u drugo mjesto, ili su stanovnici izumrli, pa vlasnici, odnosno nasljednici stan vi{e ne koriste nipovremeno (npr. za odmor) niti ga iznajmljuju.

Stanovi za odmor i rekreaciju u svemu odgovaraju definiciji stana, a koriste se povremeno ili vi{emjeseci u godini isklju~ivo za odmor i rekreaciju. Ovdje nisu uklju~eni stanovi koje vlasnici ne koriste zasvoje potrebe nego se koriste isklju~ivo za iznajmljivanje u turisti~koj sezoni.

Ostale nastanjene prostorije i objekti su stambene jedinice koje u gra|evinskom smislu nisu stanovi,ali su u vrijeme Popisa sluìle nekom ku}anstvu za stanovanje. To su npr. prostorije u zgradama koje nisuadaptirane u stan (nastanjen podrum, spremi{te, garaà, skladi{na prostorija, uredska, hotelska ilibolni~ka soba), te pokretni ili nepokretni objekti kao npr. brod, {lep, prikolica, vagon, {ator, zemunica,stra}ara i drugi improvizirani objekti napravljeni od raznih neobra|enih i otpadnih materijala (pru}a,limova, dasaka, ljepenke, blata itd.)

Kao stanovi koji se koriste u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi popisani su stanovi koji usvemu odgovaraju definiciji stana, a koriste se samo u vrijeme poljoprivrednih radova (sala{, pastirska ivinograsarska ku}a i sl.)

294



Kao stanovi u kojima se isklju~ivo obavlja djelatnost popisani su stanovi koji u svemu odgovarajudefiniciji stana, ali u vrijeme Popisa u njima nitko nije stanovao, nego su se u cijelosti koristili zaobavljanje neke djelatnosti.

Kolektivni stan je skup prostorija koje se koriste za organizirani smje{taj ve}e skupine grupe osoba,tj. u kojima stanuju institucionalna ku}anstva (izuzetno i privatna ku}anstva) i/ili privremeno prisutneosobe. To su npr. domovi umirovljenika, domovi za zbrinjavanje djece i mladeì, ustanove za trajnu skrbi smje{taj osoba s psihofizi~kim i drugim bolestima, samostani, studentski i |a~ki domovi, izbjegli~kanaselja (kampovi), zatvori, vojarnice i sl.


Prikaz izvr{enih gra|evinskih radova dat je prema teritorijalnom principu, tj. izvr{eni radovi napodru~ju Zagreba, bez obzira na sjedi{ta izvo|a~a radova i investitora, a obuhva}ene su pravne osobe (idijelovi pravnih osoba) s 5 zaposlenih i vi{e.

U vrijednost gra|evinskih radova po vrstama objekta uklju~eni su radovi novogradnje, dogradnje,rekonstrukcije, adaptacije i velikih popravaka.


Podaci o gra|evinskoj djelatnosti dobivaju se redovitim godi{njim istraìvanjem. Izvje{taje podnoseposlovni subjekti koji su prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti razvrstani u podru~je F – gra|evinar-stvo kao i negra|evinska poduze}a koja u ve}em obujmu izvode gra|evinske radove.

Podaci o stanovima dati su prema Popisu stanovni{tva, ku}anstava i stanova, a odnose se na podru~jeGrada Zagreba prema vaè}em teritorijalnom ustrojstvu Grada. Nakon izvr{ene korekcije popisnihpodataka (Popis – 2001.), do{lo je do manjih promjena podataka u tabelama: 13.7 i 13.8.

Zavr{ene zgrade i stanovi prema vrsti zgrade i radova iskazani su podaci prikupljeni Godi{njim iz-vje{tajem o zavr{enim zgradama i stanovima (GRA\-10), koji je prvi put (probno) proveden u 2003.

za 2002. godinu. Metoda istraìvanja je snimanje terena kad se utvr|uje koje su zgrade i stanovi zavr{eniu izvje{tajnoj godini. Osnova za obilazak terena je adresar sastavljen na temelju podataka o izdanim gra-|evnim dozvolama za zgrade na podru~ju Grada Zagreba.

Do 2002. godine podaci o ukupnom broju zavr{enih zgrada i stanova prikupljani su iz dva izvora:

- podataka o gradnji u reìji individualnih vlasnika na temelju dokumentacije nadle`nih tijela gradi-teljstva u ùpanijama, putem obrasca GRA\-11a,

- dokumentacije izvo|a~a radova (pravnih osoba) s 5 i vi{e zaposlenih putem obrasca GR\-11.

Zbog potrebe i obveze da se ovo podru~je metodolo{ki uskladi s odgovaraju}om metodologijom EU-ROSTAT-a te mogu}nosti kontrole obuhvata iz razli~itih izvora podataka, uvedeno je novo istraìvanje, ko-jim se svi podaci o zavr{enim zgradama i stanovima prate iz jednog izvora primjenom istih metodologija.

Podaci o izdanim odobrenjima za gradnju dobiveni su na temelju mjese~nog izvje{taja o izdanimodobrenjima za gradnju, prikupljenim od tijela gra|evinarstva Grada Zagreba i Ministarstva za{tite oko-li{a i prostornog ure|enja i graditeljstva koje izdaje akte kojima se prema Zakonu o prostornom ure|enjui gradnji (NN, br. 76/07) odobrava gradnja.

Za cijene prodanih novih stanova izvor podataka su redovita statisti~ka istraìvanja – Tromjese~ni iz-vje{taj o cijenama prodanih novih stanova (GRA\-41).

Tromjese~ni izvje{taj o cijenama prodanih novih stanova ispunjavaju pravne osobe koje su ujedno inositelji cjelokupne gradnje zgrada sa stanovima odnosno koje se bave prodajom stanova, bez obzira nato izvode li te radove preko vlastitih pogona ili specijaliziranih poduze}a. Podaci se daju na temelju reali-ziranih ugovora u izvje{tajnom razdoblju. Ugovori se smatraju realiziranim ako je kupac u roku (koji jeodredio prodavalac) stan uplatio u cijelosti ili barem dio cijene stana. Izvje{tajne jedinice su gra|evinskapoduze}a koja grade i prodaju stanove, a koja su prema NKD-u 2002. razvrstana u djelatnost 45.21 te

295



ostale pravne osobe koje su nositelji gradnje i prodaje stanova razvrstane u djelatnosti 70.10 i 74.20 (vi-sokogradnja, satmbene zadruge, arhitektonske djelatnosti i inènjerstva).

Istraìvanje se provodi na ograni~enom obuhvatu pravnih osoba i to prema kriteriju broja zaposlenih(20 i vi{e zaposlenih – za djelatnost 45.21) i neto prometa (za djelatnost 70.11 i 74.20).

Nisu obuhva}ene pravne osobe koje se bave isklju~ivo posredni{tvom u prodaji postoje}eg stambenogfonda tj. starih stanova, kao ni cijene stanova na kojima se izvode samo grubi gra|evinski radovi (Rohbau).

Struktura cijene 1m2 stana sadrì: gra|evinsko zemlji{te, gradnja i dobit izvo|a~a radova i ostalitro{kovi.

Od 2004. uklju~eni su podaci Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama – APN (Zakono dru{tveno poticajnoj stanogradni, NN, br. 109/01).

14. Prijevoz, skladi{tenje i veze


Pod prijevozom podrazumijeva se kretanje putnika i robe od mjesta ukrcavanja do mjesta iskrcavanja.

Putni~ki kilometar je prijevoz jednog putnika na udaljenosti od jednog kilometra.

Tonski kilometar je prijevoz jedne tone robe na udaljenosti od jednog kilometra.

Pismovne po{iljke u unutra{njem i inozemnom prometu odnose se na opremljene i primljene po{iljke.

Platni promet obuhva}a promet putem gotovine, ra~una (ìro i teku}ih) i {tednih knjiìca.

Brzojavi obuhva}aju unutra{nji i inozemni promet.

Promet doma}ih zrakoplova podijeljen je na redoviti i izvanredni. Redoviti promet obavlja doma}iprijevoznik na svojim redovitim linijama po redu letenja. Kao doma}i promet na{ih zrakoplova obu-hva}eni su i putnici na me|unarodnim linijama, ako ih zrakoplovi prevoze unutar na{e zemlje izme|una{e dvije zra~ne luke.

Promet s inozemstvom se odnosi na me|unarodne linije na kojima doma}i zrakoplovi obavljajupromet izme|u zra~ne luke na{e zemlje i inozemstva.

Podaci o prometu stranih zrakoplova odnose se na letove inozemnih zrakoplova u redovitom i izvan-rednom prometu na me|unarodnim linijama koje inozemne kompanije odràvaju s na{om zemljom.

Obuhvat i usporedivostPodaci o cestovnom prijevozu putnika odnose se na rad poslovnih subjekata (pravne i fizi~ke osobe)

koji se bave prijevozom putnika autobusima. Obuhva}eni su poslovni subjekti s dva i vi{e autobusa. Od2001. godine podaci uklju~uju rad fizi~kih osoba (obrtnika).

Od 2001. podaci o cestovnom prijevozu robe u javnom prijevozu odnose se na rad pravnih i fizi~kihosoba koje se bave prijevozom robe. Istraìvanje se provodi metodom uzorka, a zbog novog na~inaprikupljanja i obuhvata, podaci nisu usporedivi s prethodnima.

U prijevozu putnika i robe nije obuhva}en prijevoz koji vr{e pojedine organizacije za vlastite potrebe.

U broju cestovnih motornih vozila nisu obuhva}ena vozila diplomatskih predstavni{tva.

Izvori i na~in prikupljanja podatakaPodaci o broju registriranih motornih vozila dobiveni su od Ministarstva unutra{njih poslova RH –

PU Zagreb.

Za putni~ki i teretni prijevoz podaci se prikupljaju redovitim tromjese~nim statisti~kim istraìva-njima, a obuhva}eni su poslovni subjekti koji su prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti registrirani udjelatnosti prijevoza, te subjekti koji se zna~ajnije bave prijevozom putnika i robe, a registrirani su udrugoj djelatnosti.

296



Podaci za gradski autobus, tramvaj, uspinja~u i ì~aru odnose se na javno poduze}e Zagreba~kielektri~ni tramvaj.

Podaci za po{tansko-telegrafsko telefonski promet prikazani su prema podacima koji su dobiveniredovitim statisti~kim istraìvanjem.

Podaci o zrakoplovnom prometu odnose se na javno poduze}e Zra~na luka Zagreb.

15. Distributivna trgovina


Distributivna trgovina obuhva}a sve oblike trgova~kih aktivnosti od nabave robe od proizvo|a~a doisporuke robe krajnjem potro{a~u. Obuhva}a i trgovinu na veliko za svoj ra~un, posredovanje u trgovini naveliko, trgovinu na malo i popravke motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i ku}anstvo.

Trgovina na veliko (skupine 51.2.–51.7; podrazred 50.10.1, 50.30.1 i 50.40.1 NKD-a 2002.) je prodajarobe industrijskim trgova~kim i profesionalnim korisnicima i ustanovama i drugim poslovnim subjektimakoji se bave trgovinom na veliko ili na malo. Tu je uklju~ena i prodaja s konsignacijskih skladi{ta, a tako|eri tranzitni promet (prodaja robe koja se po nalogu prodava~a neposredno isporu~uje kupcu iz skladi{ta ilidrugog odredi{ta proizvo|a~a, uvoznika ili drugog poslovnog subjekta bez prethodnog uskladi{tenja).

Posredovanje u trgovini na veliko (skupina 51.1; podrazredi 50.10.3, 50.30.3 i 50.40.3 NKD-a 2002.)obuhva}a djelatnosti trgovine na veliko uz naplatu ili po ugovoru. Tu su uklju~ene djelatnosti komisiona-ra (opunomo}enika, agenata), posrednika za trgova~ku robu i svih drugih veletrgovaca koji trguju u imeili na ra~un drugih, te djelatnosti onih koji su uklju~eni u povezivanje prodavalaca s kupcima ili poduzi-maju transakcije u ime vlasnika robe. Ne obuhva}aju se robne burze.

Trgovina na malo (skupine 52.1–52.6; podrazredi 50.10.2, 50.30.2, 50.40.2 i razred 50.50 NKD-a2002.) je prodaja robe za osobnu uporabu ili za uporabu u ku}anstvu.

Popravci predmeta za osobnu uporabu i ku}anstvo (skupina 52.7 i razred 50.20 i podrazred 50.40.4NKD-a 2002.) obuhva}aju djelatnosti onih popravaka predmeta za osobnu uporabu i ku}anstva koji nisupovezani s prera|iva~kom djelatnosti, trgovinom na veliko ili trgovinom na malo.

Prodavaonica je prodajna prostorija u kojoj se obavlja trgovina na malo. Obuhva}aju se klasi~ne pro-davaonice, samoposluìvanja, robne ku}e, zakupljeni prodajni prostor, kiosci i benzinske crpke.

Broj zaposlenih uklju~uje sve osobe koje rade u poduze}u, a to su svi zaposleni; vlasnici, suvlasnici inepla}eni ~lanovi obitelji koji redovito rade u poduze}u; osobe koje rade izvan prostorija mati~nog podu-ze}a (npr. trgova~ki predstavnici, dostavlja~i, ekipe za popravke i odràvanje); osobe odsutne na kra}evrijeme (npr. zbog bolesti, porodnog dopusta, pla}enog ili specijalnog dopusta); osobe u {trajku; radnicikoji rade skra}eno vrijeme; radnici koji obavljaju posao kod ku}e; sezonski radnici; vje`benici. Isklju-~uju se radnici odsutni na neodre|eno vrijeme, osobe koje tako|er rade u promatranom poduze}u, ali ihje tu poslalo neko drugo poduze}e (npr. osobe koje obavljaju popravke i odràvanje u poduze}u za ra~undrugog poduze}a); osobe na odsluènju obveznog vojnog roka.

Promet je vrijednost svih prodanih roba i usluga na trì{tu bez obzira na to jesu li napla}ene, s uk-lju~enim porezom na dodanu vrijednost.

Zalihe se iskazuju sa stanjem na kraju godine po knjigovodstvenoj vrijednosti. Zalihe robe koje se na-laze u skladi{tima iskazuju se kao zalihe u trgovini na veliko, a zalihe robe u prodavaonicama kao zaliheu trgovini na malo.

Trgova~ke struke predstavljaju stvarni asortiman prodaje u trgovini na malo, gdje su proizvodi koji seprodaju razvrstani tako|er na osnovi NKD-a 2002.

297




U tijeku 1998. godine provedena je revizija svih statisti~kih istraìvanja u podru~ju statistike unu-tra{nje trgovine, radi njihove prilagodbe me|unarodnim standardima i postizanja {to relevantnijeg obuh-vata u funkciji kvalitete podataka.

Tako se od 1998. pod unutra{njom trgovinom obuhva}aju sve djelatnosti trgovine na veliko i maloposredovanja u trgovini na veliko, te popravaka motornih vozila i motocikala i predmeta za osobnu upo-rabu i ku}anstvo, za razliku od prethodnih godina kad su bile obuhva}ene samo trgovina na malo i veliko.Djelatnosti iz podru~ja G NKD-a 2002. jednim imenom zovu se distributivna trgovina. Pod trgovinom naveliko unutar distributivne trgovine, prikazuju se izvoz koji se u ovom poglavlju promatra samo usputno,kao dio aktivnosti poslovnog subjekta. U posebnom poglavlju ovog ljetopisa Robna razmjena s inozem-stvom, prezentirani su podaci o ukupnom izvozu i uvozu.

Istraìvanja unutra{nje trgovine za poslovne subjekte/trgova~ka dru{tva od 1998. temelji se na metodiuzorka, gdje se kao okvir za izbor uzorka koriste pro{ireni adresar i registar poslovnih subjekata i dijelovaposlovnih subjekata Dràvnog zavoda za statistiku, registar Financijske agencije (FINA) i registar Porezneuprave Ministarstva financija. Uzorkom su obuhva}eni svi veliki i srednji poslovni subjekti, a maliposlovni subjekti izabrani su metodom slu~ajnog uzorka koji su prema prete`noj djelatnosti razvrstani upodru~je G NKD-a 2002. Uzrokom su obuhva}eni i oni poslovni subjekti kojima je prete`na djelatnostizvan podru~ja G NKD-a 2002., ali imaju registrirane dijelove koji obavljaju znatniju trgovinsku djelatnost.

Kriterij za odre|ivanje veli~ine poduze}a/trgova~kog dru{tva su zbroj bilance nakon odbitka gubitkau aktivi; visina ukupnog prihoda i godi{nji prosjek zaposlenih.

Istraìvanja unutra{nje trgovine za fizi~ke osobe – obrtnike od 1998. tako|er se provodi metodomuzorka. Okvir za uzorak je datoteka obveznika poreza na dohodak Porezne uprave, odnosno svi obrtniciregistrirani u podru~ju G NKD-a 2002.

Podaci od 1998. nisu usporedivi s podacima iz ranijih godina, zbog primjene nove metodologije ipromjene u obuhvatu.


Izvori podataka o distributivnoj trgovini su redovita istraìvanja; Tromjese~ni izvje{taj distributivnetrgovine za poslovne subjekte kojim su obuhva}eni poslovni subjekti/trgova~ka dru{tva koja se bave nekomod djelatnosti iz podru~ja G NKD-a 2002. Trgovine na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikla tepredmeta za osobnu uporabu u ku}anstvu, Tromjese~ni izvje{taj distributivne trgovine za obrtnike, a njime suobuhva}ene fizi~ke osobe (obrtnici), koje su prema prete`noj djelatnosti registrirane u podru~ju G NKD-a2002. te Godi{nji izvje{taj distributivne trgovine kojim su obuhva}eni poslovni subjekti /trgova~ka dru{tva.

16. Robna razmjena s inozemstvom


Izvoz obuhva}a svu robu koja se izvozi iz Hrvatske, a potje~e iz doma}e proizvodnje ili unutra{njegrobnog prometa.

Uvoz obuhva}a svu robu koja je uvezena iz inozemstva u Hrvatsku radi potro{nje u zemlji ili radiunutarnje proizvodnje.


Robna razmjena s inozemstvom obuhva}a svu robu koja se izvozi iz zemlje, odnosno uvozi uzemlju, kao i izvoz i uvoz po osnovi unutra{nje i vanjske proizvodnje na bruto osnovi {to pod-razumijeva obuhva}anje vrijednosti unutarnjih proizvodnih radnji, ugradnje doma}eg materijala idrugih tro{kova nastalih na carinskom podru~ju Republike Hrvatske.

298



Vrijednost izvoza i uvoza iskazuje se u kunama i ameri~kim dolarima. Iznosi iz stranih valutaprera~unavaju se u kune primjenom teku}ih dnevnih te~ajeva koji vrijede na dan carinjenja robe, autvr|uje ih Hrvatska narodna banka. Koristi se srednji valutni te~aj. Radi osiguranja me|unarodneusporedivosti podataka prire|uje se statisti~ka vrijednost vanjskotrgovinskog prometa za svaku trans-akciju tako da se zavisni tro{kovi transakcije (tro{kovi transporta, osiguranja, manipulacije robe idrugo) obra~unavaju po istim valutnim paritetima kao i za osnovnu fakturnu vrijednost.

Podaci su iskazani prema ekonomskim grupacijama zemalja namjene robe u izvozu i premazemljama podrijekla robe u uvozu, razvrstana prema NKD 2002 (NN br. 13/03).

Roba u izvozu i uvozu prema sektorima razvrstava se prema Standardnoj me|unarodnoj trgo-vinskoj klasifikaciji (SMTK, Rev. 3).

Od sije~nja 2000. godine, u primjeni je novi Carinski zakon (NN br. 78/99, 94/99, 117/99, 73/00,92/01, 47/03 i 140/05) koji je u cjelosti uskla|en s europskim standardima. Tim Zakonom ucarinskom postupkom propisana je uporaba nove carinske isprave – Jedinstvene carinske deklaracije,pa je sukladno promjenama primjenjen nov pristup u obradi podataka, prema kojem se u odre|enommjesecu obra|uju samo one deklaracije koje imaju datum prihva}anja u carinarnici/ispostavi iz tog

mjeseca. Zbog uklju~ivanja u obradu naknadno pristiglih deklaracija korigiranje podataka obavlja se svedok se ne zaklju~i kona~na obrada teku}e godine (sredinom sljede}e godine), te se podaci do tadasmatraju prethodnima.

U prikupljanju podataka od 1. sije~nja 2002. godine primjenjuju se sustav nazivlja i broj~anogozna~avanja robe uskla|en s Kombiniranom nomenklaturom EU (NN br. 113/01, 142/02, 184/03,165/04, 145/05 i 134/06), Carinska i statisti~ka klasifikacija proizvoda Europske unije.

Podaci su iskazani za Grad Zagreb prema vaè}em teritorijalnom ustroju Grada (Narodne novine,br. 10/97 i 14/97).


Istraìvanje robne razmjene s inozemstvom provodi Dràvni zavod za statistiku u suradnji sCarinskom upravom Ministarstva financija Republike Hrvatske.

Izvor podataka je Jedinstvena carinska deklaracija (JCD) o izvozu i uvozu robe (NN br.161/03). Agregiranje podataka izvoza i uvoza vr{i se prema sjedi{tu izvoznika/uvoznika (sta-tisti~ko podru~je). Uvo|enjem JCD napu{ten je princip obrade prema sjedi{tu proizvo|a~a izvezenerobe odnosno korisniku uvezene robe.

Izvje{tajne jedinice su sve pravne i fizi~ke osobe te obrtnici koji podnose Jedinstvenu carinskudeklaraciju za redoviti izvoz i uvoz robe, te za izvoz i uvoz na unutarnju i vanjsku proizvodnju.

17. Ugostiteljstvo


Ugostiteljskim objektom smatra se ugostiteljska poslovna jedinica koja u poslovnom, gra|evinskom isvrsishodnom pogledu ~ini cjelinu ili koji u okviru {ire gra|evne cjeline, ima izdvojeni prostor i potrebnusvrsishodnost. Klasificiraju se u odgovaraju}u vrstu, a odre|ene vrste u odgovaraju}u kategoriju. Ugosti-teljski objekti klasificiraju se kao objekti za smje{taj (hoteli, moteli, pansioni itd.) i objekti za prehranu(restorani, kavane, snack-barovi itd.). Pod poslovnim jedinicama kod ugostitelja obrtnika podrazumijevase broj ugostiteljskih radnji.

Zaposleno osoblje su sve zaposlene osobe na neodre|eno i odre|eno vrijeme u ugostiteljskim objek-tima.

Promet u ugostiteljstvu obuhva}a vrijednost izvr{enih ugostiteljskih usluga – posluìvanje hrane ipi}a, usluge smje{taja i ostalih usluga koje se uobi~ajeno pruàju uz osnovne ugostiteljske usluge.

299



Broj sjedala za stolovima obuhva}a sjedala u zatvorenim prostorijama, na terasama i drugim mjesti-ma na kojima se pruàju ugostiteljske usluge.


Statisti~kim izvje{tajem ugostiteljstva obuhva}ene su sve pravne osobe – ugostiteljska poduze}a/trgova~ka dru{tva i njihovi dijelovi registrirani u podru~ju H NKD-a 2002. Hoteli i restorani (osim po-drazreda u~eni~ki i studentski domovi, ostali smje{taj).

Kod poslovnih jedinica ugostiteljskih poduze}a/trgova~kih dru{tava podaci se obra|uju prema terito-rijalnom na~elu, {to zna~i prema lokaciji ugostiteljske poslovne jedinice. Pod ostale poslovne jedinice seubrajaju privremeni smje{tajni objekti, kr~me i drugo.

Kod ugostitelja obrtnika istraìvanje se provodi od 1999. godine metodom uzorka. Stratifikacijauzorka izvr{ena je na osnovi prete`ne djelatnosti obrta. Upitnik se {alje svim izabranim jedinicama kojesu u bazi podataka Porezne uprave registrirane u djelatnosti H NKD-a 2002. Hoteli i restorani (osim po-drazreda u~eni~ki i studentski domovi, ostali smje{taj). U podacima o zaposlenima kod ugostiteljaobrtnika od 1998. godine uklju~eni su i vlasnici, kao i nepla}eni ~lanovi njihovih obitelji koji redovito ra-de u ugostiteljskom obrtu.


Podaci o ugostiteljskoj djelatnosti pravnih osoba prikupljaju se na osnovi tromjese~nog izvje{tajaugostiteljstva koji obuhva}a sva poduze}a/trgova~ka dru{tva i njihove dijelove koji obavljaju ugosti-teljsku djelatnost.

Podaci o ugostiteljima, obrtnicima (fizi~ke osobe) od 1999. godine prikupljaju se putem tromje-se~nog izvje{taja ugostiteljstva za obrtnike. Do 1998. godine podaci su procijeni na osnovi datoteka ob-veznika poreza na dohodak Porezne uprave Ministarstva financija Republike Hrvatske.

18. Turizam


Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svog prebivali{ta provede najmanje jednu no} u ugosti-teljskom ili drugom objektu za smje{taj gostiju.

Turist je registriran u svakom mjestu i objektu gdje boravi i zbog toga, u slu~aju promjene mjesta iliobjekta dolazi do njegovog ponovnog iskazivanja, a time i do dvostrukosti u podacima. Prema tomestatistika evidentira broj dolazaka turista, a ne broj turista.

Doma}i turist je svaka osoba s prebivali{tem u Republici Hrvatskoj koja u nekom drugom mjestu Re-publike Hrvatske izvan mjesta stalnog prebivali{ta provede najmanje jednu no} u ugostiteljskom ili dru-gom objektu za smje{taj gostiju.

Inozemni turist je svaka osoba s prebivali{tem izvan Republike Hrvatske koja privremeno boravi u Re-publici Hrvatskoj i provede najmanje jednu no} u ugostiteljskom ili drugom objektu za smje{taj gostiju.

Objekti za smje{taj turista podijeljeni su na kolektivne(hoteli, moteli, pansioni, preno}i{ta, gostionice,planinarski domovi, kampovi, kola za spavanje i objedovanje, privremeni smje{tajni kapaciteti i dr.) iprivatne smje{tajne kapacitete (ku}anstva - sobe, apartmani, ku}e za odmor). Od 2004. godine promijenjenje naziv obilje`ja »kola za spavanje i objedovanje« u »spava}i i ku{et vagoni«, no podaci o kapacitetima ituristima – korisnicima ku{et vagona bili su uklju~eni u podatke i prije promjene naziva obilje`ja.


Mjese~nim izvje{tajem o turistima i no}enjima obuhva}eni su svi ugostiteljski i drugi poslovni sub-jekti koji turistima pruàju odre|ene usluge smje{taja ili se bave posredovanjem u pruànju tih usluga.

300



Odre|eni broj turista i no}enja nisu obuhva}eni zbog neprijavljivanja, prete`no u privatnom smje{taju, teoni koji su boravili kod rodbine ili prijatelja.

Podaci o kapacitetima odnose se na stanje 31. kolovoza u godini.

Kategorizacija objekata za smje{taj odre|ena je Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (NN br. 46/97,pro~i{}eni tekst 68/98 i 45/99) i Pravilnikom o razvrstavanju i minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugo-stiteljskih objekata (NN br. 57/95, 110/96, 24/97, 61/98, 137/98, 19/99, 39/99, 52/99, 43/00, 52/00,57/00, 63/00, 18/01, 33/01, 48/02, 108/02 i 132/03), kojim je obavljena prekategorizacija objekata na no-ve vrste i kategorije, a primjenjuje se u obradi podataka od 2001. godine. Svi objekti koji nisu kategorizi-rani u skladu s navedenim Pravilnikom nalaze se u skupini Nekategorizirani objekti.

Oznaka kategorije ugostiteljskog objekta je zvjezdica (*).


Podaci se prikupljaju redovitim mjese~nim izvje{tajem o broju turista i no}enjima u svim smje{taj-nim kapacitetima od poduze}a/trgova~kih dru{tva i obrtnika, te od ku}anstava koja iznajmljuju smje{taj-ne objekte (privatni smje{tajni kapaciteti).

Izvje{taji se sastavljaju na osnovi evidencija u knjigama gostiju.

19. Komunalne djelatnosti


Javni vodovod je skup mehani~kih postrojenja koja sluè za opskrbu vodom iz centralnog sistemapod jedinstvenom kontrolom i upravom.

Pod javnom kanalizacijom podrazumijeva se mreà zatvorenih uli~nih kanala i kolektora, koja sluìza odvod atmosferskih i otpadnih voda. U duìnu kanalizacijske mreè ne ulazi duìna ku}nih prik-lju~aka.

Glavni kolektor je sabirni kanal koji odvodi vode iz jednog dijela ili cijelog grada do recipijenta iliure|aja za pro~i{}avanje.

Tr`nica ìve`nih namirnica je ure|en ili izgra|en prostor koji ~ini jedinstvenu cjelinu, na kojem sevr{i prodaja (preteìto ìve`nih namirnica) na malo, kako od strane individualnih proizvo|a~a tako i odstrane trgova~ke mreè.


Podaci o javnom vodovodu i o javnoj kanalizaciji prikupljaju se redovitim godi{njim izvje{tajima odkomunalnih poslovnih subjekata.

Podaci o plinu i elektri~noj energiji dobivaju se izravno od komunalnih poslovnih subjekata.

Podaci za tr`nice ìve`nih namirnica dati su prema rezultatima ~etverogodi{nje izvje{tajne slu`bestatistike komunalne djelatnosti, odnosno izravno godi{nje od poslovnog subjekta.

301



20. Kakvo}a i za{tita prirode i okoli{a


Kakvo}a zraka

Pod talo`nom tvari – sedimentom i masenom koncentracijom podrazumijevaju se atmosferske pada-vine tj. krute, teku}e i plinovite tvari koje se taloè iz zraka ili ih nanosi vjetar ili ki{a. Kemijska analizasedimenata obuhva}a ukupne talo`ne tvari, te{ke metale, ugljikovodike, te anione i katione koji su otop-ljeni u vodi sedimenata.

Grani~ne vrijednosti (GV) ozna~uju razinu one~i{}enja ispod koje se ne o~ekuje {tetno djelovanje nazdrave osobe, ali pri dugotrajnoj izloènosti postoji rizik utjecaja na osjetljive skupine.

Oznake i kratice upotrijebljene u tablicama 20.2. – 20.19.

OP (%) – obuhvat podatakaN – broj rezultataC – srednja 24-satna koncentracija za navedeno razdobljeC50 – medijan ili centralna vrijednost, tj. vrijednost od koje je 50% rezultata manje ili ve}eCM – najve}a 24-satna koncentracija u navedenom razdobljuCm – najmanja 24-satna koncentracija u navedenom razdobljuC95 – koncentracija od koje je 95% izmjerenih vrijednosti nièC98 – koncentracija od koje je 98% izmjerenih vrijednosti nièGV – grani~ne vrijednostiTV – tolerantne vrijednosti

Kakvo}a vode

Podatke o otpadnim i pro~i{}enim vodama daju poslovni subjekti koji upravljaju javnom kanalizaci-jom i poduze}a industrije koja koriste, zaga|uju i ispu{taju vodu.

Kori{tene vode su sve uzete koli~ine vode iz razli~itih izvora kojim su se poslovni subjekti u proma-tranoj godini opskrbljivali, bez obzira na to jesu li te koli~ine kori{tene za vlastite potrebe ili ustupljenedrugim korisnicima.

Upotrebljenom vodom podrazumijevaju se koli~ine koje su poslovni subjekti upotrijebili za svoje po-trebe.

Otpadne vode su one vode koje se poslije kori{tenja odvode do ure|aja za pro~i{}avanje ili ih seispu{ta u prostor.

Pro~istiti otpadnu vodu zna~i osloboditi je opasnih i {tetnih tvari do dozvoljenog stupnja.


Podaci o kakvo}i zraka dobiveni su od Instituta za medicinska istraìvanja i medicinu rada.

Podaci o kori{tenju voda i za{titi voda od zaga|ivanja prikupljaju se redovitim godi{njim izvje{taji-ma, koje dostavljaju poslovni subjekti iz podru~ja rudarstva, prera|iva~ke industrije i opskrbe elek-tri~nom energijom i plinom, koji koriste i zaga|uju vodu.

302



21. Obrazovanje


[kolski sustav Republike Hrvatske uklju~uje pred{kolsko, osnovno, srednje i visoko obrazovanje.Osnovno i srednje obrazovanje organizirano je kao redovito i posebno obrazovanje koje uklju~uje obra-zovanje djece i mladeì s te{ko}ama u razvoju, obrazovanje odraslih i osnovno umjetni~ko obrazovanjekoje priprema djecu za nastavak {kolovanja u srednjim umjetni~kim {kolama.

[kolom se smatra skupina u~enika koja prima nastavu odre|ene vrste i stupnja po istovrsnom nastav-nom planu i programu, bez obzira na to nalazi li se ta skupina u~enika pod posrednim ili neposrednim ru-kovodstvom jedne uprave ili ima zajedni~ku upravu s drugim {kolskim jedinicama razli~ite vrste i stup-nja obrazovanja. Svaka geografski odvojena jedinica – razredni odjel iste vrste smatra se tako|er {kolom– {kolskom jedinicom.

Razredni je odjel skupina u~enika koja istovremeno u istoj prostoriji prima obuku u tijeku {kolske go-dine bilo od jednog nastavnika/u~itelja ili vi{e njih sukcesivno.

Razred je stupanj {kolovanja u kojem u~enici u odre|enom intervalu vremena, najduè u jednoj {kol-skoj godini stje~u odre|eni opseg znanja prema nastavnom planu odre|ene vrste {kola.

U~enik je osoba koja je upisana u {kolu s ciljem da poha|a nastavu odnosno {kole i ima status redovi-tog u~enika. Redoviti u~enik stje~e pravo upisa u sljede}i razred, ako je iz svakog predmeta ocijenjen po-zitivnom ocjenom.

Nastavni rad u osnovnoj {koli obavljaju u~itelj i stru~ni suradnici. Razrednu nastavu izvode u~iteljiod prvog do ~etvrtog razreda, a predmetnu nastavu od petog do osmog razreda.

Stru~ni suradnici u osnovnoj {koli su: pedagog, psiholog, defektolog, zdravstveni djelatnik, socijalniradnik i knji`ni~ar.

Nastavnici u srednjem {kolstvu su: profesori, stru~ni suradnici, stru~ni u~itelji, odgajatelji i suradniciu nastavi. Profesori organiziraju i izvode teoretsku i prakti~nu nastavu i vje`be. Stru~ni suradnici organi-ziraju i obavljaju stru~ne poslove vezane za rad srednje {kole i u~eni~kog doma, to su: pedagog, psiholog,defektolog, lije~nik, socijalni radnik, knji`ni~ar, programer.

Visoka u~ili{ta su ustanove visoke naobrazbe, ovla{tene za ustrojstvo i izvedbu studija, te zdravstve-nog, visokostru~nog ili umjetni~kog rada. Visoka u~ili{ta su sveu~ili{te, veleu~ili{te, fakultet, umjetni~kaakademija i visoka {kola. Sveu~ili{ta (fakulteti i umjetni~ke akademije) ustrojavaju i izvode sveu~ili{nestudije, znanstveni i visokostru~ni rad i razvijaju vrhunsko umjetni~ko i tehnolo{ko stvarala{tvo.

Veleu~ili{te je visoko u~ili{te koje ustrojava i izvodi stru~ne studije i razvija visokostru~ni i umjet-ni~ki, a iznimno i znanstveni rad.

Student je osoba upisana na visoko u~ili{te, a student moè biti redoviti i izvanredni. Redoviti studentstudira na redovitom studiju, i to uz potporu Ministarstva znanosti i tehnologije ili sam pla}a studij.Izvanredni student studira na izvanrednom studiju i sam pla}a studij ili tro{kove studija snosi njegov po-slodavac.

Nastavnici i suradnici koji izvode nastavu na visokim u~ili{tima, su redoviti profesor, izvanredni pro-fesor, docent, profesor visoke {kole, vi{i predava~ i predava~. Na visokom u~ili{tu gdje se glazba studirakao glavni predmet, nastavnici se biraju i u zvanje korepetitora i vi{eg korepetitora, a na visokom u~ili{tugdje se strani jezici studiraju kao glavni predmet, nastavnici se biraju i u zvanje lektora i vi{eg lektora.

Osnovno obrazovanje traje osam godina i obvezno je za svu djecu u pravilu od {este (sedme) do pet-naeste godine ìvota, cilj je stjecanje op}eg znanja, a ostvaruje se prema jedinstvenom nastavnom planu.

Srednje obrazovanje nakon zavr{etka osnovnog {kolovanja, traje od 1 do 4 godine, nije obvezno, aomogu}uje stjecanje znanja i sposobnosti za rad ili nastavak {kolovanja. Vrste srednjih {kola, ovisno ovrsti nastavnog plana i programa su:

– gimnazije (op}e i specijalizirane),

303



– strukovne {kole (tehni~ke i srodne, obrtni~ke i industrijske),– umjetni~ke {kole (glazbene, baletne i likovne).

Visoko obrazovanje provodi se na visokim u~ili{tima, nakon zavr{ene srednje {kole u trajanju od ~eti-ri godine, a organizirano je kao:

– stru~ni studij, koji osposobljava studente za visokostru~ni ili umjetni~ki rad, a traje dvije do tri go-dine,

– sveu~ili{ni studij, koji osposobljava studente za visokostru~ni ili umjetni~ki rad i priprema zaznanstveni rad, a traje najmanje ~etiri godine,

– poslijediplomski magistarski studij koji studenta nakon zavr{enog sveu~ili{nog studija pripremaza stjecanje akademskog naslova magistra.

Posebni program umjetni~kog obrazovanja (osnovne glazbene i baletne {kole), pripremaju u~enikeza nastavak {kolovanja u srednjim glazbenim i baletnim {kolama, a u~enici tih {kola obvezno osnovno{kolovanje stje~u u redovitim osnovnim {kolama.

Obrazovanje djece i mladeì s te{ko}ama u razvoju provodi se u osnovnoj {koli u posebnim odgoj-no-obrazovnim grupama i odjelima u okviru {kole. Iznimno za djecu s ve}im te{ko}ama u razvoju obav-lja se u posebnim ustanovama odgoja i obrazovanja. Djeca s te{ko}ama u razvoju mogu se {kolovati do21. godine ìvota.

Srednje obrazovanje u~enika s te{ko}ama u razvoju organizirano je uz primjenu individualnog pri-stupa u zasebnim razrednim odjelima i obrazovnim grupama.

Obrazovanje odraslih omogu}uje obrazovanje odraslim osobama, koje u dobi za redovito obrazo-vanje nisu stekle odgovaraju}e obrazovanje, te osobama kojima je potrebna nadopuna stru~ne naobraz-be. Osnovno i srednje obrazovanje odraslih provodi se u osnovnim i srednjim {kolama i drugim ustano-vama (otvorena i pu~ka sveu~ili{ta), a obrazovanje mogu ste}i poha|anjem nastave ili polaganjem ispita.


Podaci o broju osnovnih i srednjih {kola obuhva}aju sve {kole bez obzira da li su samostalne, po-dru~ne ili je to “grupa u~enika koja prima nastavu odre|enog programa na odre|enoj lokaciji”.

Podaci o broju nastavnika prikazuju sve nastavnike bez obzira na to u kojoj su {koli stalno zaposleni.

Podaci o visokom obrazovanju odnose se na studente u odjelima koji se nalaze u Zagrebu, a pod upra-vom su Zagreba~ka sveu~ili{ta.


Podaci o {kolama, u~enicima i nastavnicima u osnovnim i srednjim {kolama prikupljaju se godi{njimizvje{tajima na po~etku i na kraju {kolske godine.

Svi podaci o visokim u~ili{tima preuzeti su od Dràvnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, arezultat su individualnih godi{njih popisa studenata u zimskom semestru, osim podataka o diplomantimakoji se odnose na kalendarsku godinu, kao i podataka o nastavnicima visokih u~ili{ta koji se odnose nastanje 15. studenog teku}e {kolske godine.

22. Kultura i umjetnostDefinicije i obja{njenja

Pu~ka sveu~ili{ta su ustanove koje u okviru cjelokupnog sustava obrazovanja i odgoja imaju speci-fi~ne zadatke. Kroz razne oblike obrazovanja pruàju gra|anima op}e, dru{tveno-ekonomsko i stru~noobrazovanje, stru~no-tehni~ko usavr{avanje, te podizanje razine op}e kulture.

Pod knji`nicom podrazumijeva se sre|ena zbirka pisanog, tiskanog i drugim sredstvima umnoènog ma-terijala, namijenjenog uporabi, odnosno kori{tenju za {irenje op}eg obrazovanja, te za nau~ni i stru~ni rad.

304



Muzeji su ustanove koje sustavno prikupljaju, nau~no obra|uju, ~uvaju i izlaù predmete iz podru~japrirodnih i dru{tvenih nauka. Umjetni~ke galerije tretirane su kao umjetni~ki muzeji.

Profesionalna kazali{ta su samostalne kulturno-umjetni~ke ustanove sa stalnom upravom i stalnimprofesionalnim umjetni~kim ansamblom i dvoranom u kojoj daju predstave.

Dje~ja kazali{ta su kulturno-umjetni~ke ustanove koje redovito daju predstave za djecu.

Amaterska kazali{ta su kulturno-umjetni~ke ustanove ~iji se ansambl prete`no sastoji od glumacaamatera, a organizacijski su samostalna ili u sastavu kulturno-umjetni~kih udruga.

Prikazani su stalni kinematografi sa svojom dvoranom, putuju}i kinematografi i kinematografi kojidjeluju ljeti u vrtu ili na terasi samostalno ili u sastavu stalnih kinematografa.

Profesionalni orkestri HTV su orkestri koji djeluju u sastavu HTV: Simfonijski i Tambura{ki orkestar,Plesni orkestar i Zabavni orkestar, dok Zagreba~ki solisti djeluju kao samostalni profesionalni ansambl.

Podaci o radu filharmonije prikazani su zasebno.


Obuhvat kulturno-umjetni~kih i kulturno-prosvjetnih organizacija u prikazanom razdoblju je potpun.

U statisti~kom snimanju nacionalnih knji`nica, knji`nica visoko{kolskih organizacija i specijalnihknji`nica obuhva}aju se samo one koje imaju 500 i vi{e svezaka knjiga i periodike, a narodnih knji`nicakoje imaju 250 i vi{e svezaka knjiga i periodike.


Podaci o svim kulturno-umjetni~kim i kulturno-prosvjetnim organizacijama prikupljaju se redovitimgodi{njim izvje{tajima osim kod narodnih sveu~ili{ta (od sezone 1978/79) i knji`nica gdje se prikupljan-je podataka vr{i u trogodi{njoj periodici.

Podaci o Ansamblu narodnih plesova i pjesama “Lado”, radio i TV pretplatnicima HTV i Zoolo{komvrtu grada Zagreba, dobivaju se izravno od navedenih organizacija.

23. [port


[portske organizacije su slobodne udruge gra|ana koje se osnivaju u svrhu aktivnog bavljenja {por-tom, a mogu biti organizirane kao {portski klubovi ili {portska dru{tva te u~eni~ka i studentska {portskadru{tva pri {kolama i visokim u~ili{tima.

[ahovske organizacije su slobodne udruge gra|ana registrirane kod Hrvatskog {ahovskog saveza, amogu biti organizirane kao {ahovska dru{tva ili {ahovski klubovi.

Izvori i na~in prikupljanja

Podaci o {portskim organizacijama, {ahovskim organizacijama i centrima za {port i rekreaciju dobi-vaju se obradom statisti~kih izvje{taja, a prikupljaju se svake tre}e godine.

24. Pravosu|e


Kriminalitet u smislu statisti~kih istraìvanja obuhva}a pojavu od podno{enja prijave za po~injenokazneno djelo, prekr{aj i gospodarski prijestup do pravomo}nog okon~anja postupka od strane na-dle`nog tijela.

Jedinice promatranja su po~initelji kaznenih djela, po~initelji prekr{aja i po~initelji gospodarskihprijestupa.

305



Pod po~initeljem kaznenih djela smatraju se punoljetni i maloljetni po~initelji kaznenih djela kaopo~initelji, supo~initelji, poticatelji ili pomagatelji.

Pod po~initeljem prekr{aja smatraju se punoljetne i maloljetne osobe, te pravne i odgovorne osobekao po~initelji prekr{aja.

Punoljetni po~initelji kaznenih djela su osobe koje su u vrijeme po~injenja kaznenog djela imalenavr{enih 18 godina ìvota, protiv kojih je kazneni postupak po kaznenoj primjeni i prethodni postupakzavr{en i optuène osobe protiv kojih je kazneni postupak pravomo}no zavr{en.

Optuèna osoba je punoljetna osoba protiv koje je sudu podnesena optu`nica, optu`ni prijedlog iliprivatna tu`ba, protiv koje je kazneni postupak pravomo}no zavr{en, obustavljen postupak ili optu`baodba~ena, po~initelj oslobo|en od optu`be, optu`ba odbijena ili je po~initelj progla{en krivim (progla{enkrivim, a oslobo|en od kazne ili progla{en krivim uz izricanje kaznenih sankcija).

Osu|ena osoba je punoljetna osoba progla{ena krivom prema kojoj su izre~ene kaznene sankcije: zat-vor, nov~ana kazna, odgojne mjere, sudska opomena i osoba progla{ena krivom, a oslobo|ena od kazne.

Punoljetni po~initelji prekr{aja su osobe koje su u vrijeme po~injenja prekr{aja imale navr{enih 18godina ìvota, protiv kojih je prekr{ajni postupak pravomo}no zavr{en odlukom kojom je odba~en zah-tjev za pokretanje prekr{ajnog postupka, obustavljen postupak, izre~ena za{titna mjera bez izricanja kaz-ne ili se progla{ava krivim.

Maloljetni po~initelji kaznenih djela su osobe koje su u vrijeme po~injenja kaznenog djela imalenavr{enih 14 godina, a nisu navr{ile 18 godina ìvota, prema kojima postupak po kaznenoj prijavi nijepokrenut (odba~ena prijava), pripremni postupak je obustavljen ili je podnesen prijedlog za izricanje san-kcija, kazneni postupak pred vije}em pravomo}no je zavr{en odlukom kojom se postupak pred vije}emobustavlja ili se izri~u sankcije.

Maloljetni po~initelji prekr{aja su osobe koje su u vrijeme po~injenja prekr{aja imale navr{enih 14godina. a nisu navr{ile 18 godina ìvota, protiv kojih je prekr{ajni postupak pravomo}no zavr{enodlukom kojom se obustavlja postupak, izri~e za{titna mjere bez izricanja odgojne mjere ili kazne ili seprogla{avaju krivima.

Optuèna osoba je maloljetna osoba prema kojoj je kazneni postupak pred vije}em pravomo}nozavr{en odlukom kojom je obustavljen postupak pred vije}em ili je izre}ena sankcija (maloljetni~kizatvor ili odgojne mjere).

Osu|ena osoba je maloljetni po~initelj kaznenog djela prema kojem je izre~ena sankcija – maloljet-ni~ki zatvor ili odgojna mjera (sudski ukor, posebne obveze, upu}ivanje u centar za odgoj, poja~ana brigai nadzor, poja~ana briga i nadzor uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi, upu}ivanje u odgojnu ustanovu,upu}ivanje u odgojni zavod i upu}ivanje u posebnu odgojnu ustanovu).

Kazneno djelo – Na~elo zakonitosti, ~lanak 2. Kaznenog zakona:1) Kaznena djela i kaznenopravne sankcije mogu se propisivati samo zakonom.2) Nitko ne moè biti ka`njen niti se prema njemu mogu primijeniti druge kaznenopravne sankcije zadjelo koje prije nego je bilo po~injeno nije bilo zakonom ili me|unarodnim pravom odre|eno kaokazneno djelo i za koje zakonom nije bilo propisano kojom se vrstom i mjerom kazne po~initelj moèkazniti.

Podaci o kaznenim djelima iskazuju se prema glavama Kaznenog zakona odnosno nazivu kaznenog djela.


Podaci o po~initeljima kaznenih djela i prekr{aja preuzeti su od Dràvnog zavoda za statistiku, a po-daci o sudovima i sudskim djelatnicima dobiveni su od Ministarstva pravosu|a.

306



25. Poslovni subjekti


Temeljem Zakona o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NN br. 98/94), Odluke o Nacionalnoj klasi-fikaciji djelatnosti (NN 3/97 i 7/97) te prema novoj Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti – NKD 2002.(NN br. 13/03). Dràvni zavod za statistiku vodi Registar poslovnih subjekata (upis prijava, promjena iodjava), koji obuhva}a poslovne subjekte i njihove dijelove.

Izvori za Registar poslovnih subjekata su:

1) registri {to ih vode:– trgova~ki sudovi– ministarstva (npr. Ministarstvo uprave, Ministarstvo rada i socijalne skrbi)– ùpanijski uredi (npr. uredi za op}u upravu, uredi za rad, zdravstvo i socijalnu skrb)– druga registarska tijela

2) zakoni, odluke i drugi akti objavljeni u Narodnim novinama.

Danom stupanja na snagu Zakona o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti prestao je vaìti do tadaprimjenjivan Zakon o jedinstvenoj klasifikaciji djelatnosti, a ~lanak 11. Zakona o Nacionalnoj klasifika-ciji djelatnosti propisao je primjenu Odluke o jedinstvenoj klasifikaciji djelatnosti do 31. prosinca 1996.samo za statisti~ke i analiti~ke potrebe.

Nacionalna klasifikacija djelatnosti do razine razreda (~etvrti stupanj agregiranja) osigurava uspore-divost i razmjenu podataka za iste takve poslovne subjekte u zemljama ~lanicama Europske unije i osta-lim zemljama koje primjenjuju NACE, Rev. 1, a do razine skupine djelatnosti (tre}i stupanj agregiranja)NKD osigurava kompatibilnost s me|unarodnom standardnom klasifikacijom djelatnosti Ujedinjenihnaroda – ISOC, Rev. 3 – International Standard Industrial Classification of All Economic Activities.

Poslovni subjekti su: pravne osobe, tijela dràvne vlasti, tijela dràvne uprave i jedinice lokalne upra-ve i samouprave, i u Registru poslovnih subjekata razvrstani su prema preteìtoj djelatnosti. Djelatnostdijelova poslovnog subjekta utvr|uje se prema rje{enju o upisu u registar kod nadle`nog tijela ili premapropisu o osnivanju ili temeljnoj namjeni osnivanja, neovisno o djelatnosti poslovnog subjekta u ~ijem susastavu.

Razvrstavanje poslovnih subjekata prema veli~ini na male, srednje i velike, izvr{eno je u skladu s Za-konom o ra~unovodstvu (NN 90/92 ~l. 16 Zakona), a na temelju njihovih dostavljenih statisti~kih iz-vje{taja FINE. Kriteriji za utvr|ivanje su: zbroj bilance nakon odbitka u aktivi bilance, visina ukupnogprihoda, te prosje~an broj zaposlenih


Podaci o broju poslovnih subjekata u Gradu Zagrebu preuzeti su od Dràvnog zavoda za statistiku iFINE – Sredi{nji ured Zagreb.

307



Documents

METODOLO[KA OBJA[NJENJA 1. Geografski i meteorolo{ki podaci 2008/268-302_objasnjenja.pdf · tualni teritorijalni ustroj u godini za koju se Ljetopis izdaje. U ovom Ljetopisu objavljeni